I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma nalazi se u odredbama članka 2. stavka 4. alineji 1. Ustava Republike Hrvatske ( «Narodne novine», broj 85/2010. – pročišćeni tekst i 5/2014. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI DONOŠENJEM ZAKONA TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

U Hrvatskoj je 1991. godine Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma ( «Narodne novine», broj 27/91.) dotadašnji sustav turističkih društava i saveza zamijenjen sustavom turističkih zajednica. Donošenjem Zakona o turističkim zajednicama i promociji hrvatskog turizma ("Narodne novine", broj 30/94.) sustav turističkih zajednica usklađen je s tada novim teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske. Nakon četrnaestogodišnjeg funkcioniranja sustava turističkih zajednica sukladno odredbama naprijed navedenog Zakona, 2008. godine donesen je novi Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma ( «Narodne novine», broj 152/08.) kojim su se, između ostalog, izmijenili pojedini oblici turističkih zajednica kao i način formiranja i djelovanja tijela turističkih zajednica. Navedeni zakoni uređivali su ustrojstvo i način rada turističkih zajednica, te osnovna načela njihova financiranja i poslovanja.

Slijedom odredaba navedenog Zakona do rujna 2018 . godine u Republici Hrvatskoj je registrirano ukupno 310 turističkih zajednica od čega: 144 turističke zajednice općina, 114 turističkih zajednica gradova, 15 turističkih zajednica mjesta, 14 turističkih zajednica područja, 1 turistička zajednica otoka, 20 turističkih zajednica županija, Turistička zajednica grada Zagreba i Hrvatska turistička zajednica.

Turističke zajednice su pravne osobe koje se osnivaju radi jačanja i promicanja hrvatskog turizma (opći, javni interes kojega ostvaruje javni sektor) i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom (interes privatnog sektora) na način da upravljaju destinacijom na razini na kojoj su osnovane. Ovom odredbom je zakonodavac odredio turističke zajednice kao mjesto na kojem se javni i privatni sektor u turizmu susreće, dogovara i surađuje, te ostvaruje svoje interese. Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma propisao je obvezatne i neobvezatne oblike turističkih zajednica:

1. obvezatni oblici su: turistička zajednica općine ili grada na čijem je području najmanje jedno naselje razvrstano u A ili B turistički razred, turistička zajednica područja za područje na kojem nisu osnovane turističke zajednice općina i gradova, turistička zajednica županije, Turistička zajednica Grada Zagreba i Hrvatska turistička zajednica,

2. neobvezatni oblici su: turistička zajednica općine ili grada za područje općine ili grada na kojem niti jedno naselje nije razvrstano u A ili B turistički razred i turistička zajednica mjesta za područje razvrstano u A turistički razred.    

Obvezatni oblici turističkih zajednica osnivaju se za područje čije je značenje za razvoj turizma Republike Hrvatske i funkcioniranje sustava turističkih zajednica takvo da iziskuje osnivanje turističke zajednice. Na ostalim područjima, za koja je osnivanje turističke zajednice opravdano, ali ne i nužno u navedenom smislu, postoji mogućnost osnivanja neobvezatne turističke zajednice, sukladno odredbama Zakona. Osnovano je 60 neobvezatnih  urističkih zajednica, od kojih tek nekoliko ima specifičnu cjelovitu turističku ponudu. S obzirom da se administrativno-politički određena područja često ne podudaraju s funkcionalnom podjelom, ovime je bitno umanjena mogućnost stvaranja cjelovite i prepoznatljive turističke ponude određenog područja na kojoj je moguće graditi identitet tog područja.

Članstvo u turističkoj zajednici

Turističke zajednice imaju obvezatne članove (u lokalnim turističkim zajednicama to su fizičke i pravne osobe koje obavljaju turističku, ugostiteljsku ili drugu djelatnost utvrđenu u Zakonu o članarinama u turističkim zajednicama, a u višim turističkim zajednicama predstavnici turističke zajednice niže razine) koji imaju pravo birati i biti birani u tijela turističke zajednice i počasne članove, koji to pravo nemaju. Osim toga, lokalne turističke zajednice mogu imati i dragovoljne članove koji imaju biračko pravo (aktivno i pasivno ), no dragovoljni članovi su rijetkost, a tamo gdje ih ima to su većinom udruge ili druge organizacije (npr. KUD, narodna sveučilišta i sl.). Dragovoljni, a pogotovo počasni članovi, su vrlo rijetka pojava u članstvu turističkih zajednica te kao takvi nemaju značajniju ulogu u djelovanju turističkih zajednica.

Tijela turističke zajednice

Skupština turističke zajednice je formalno najviše tijelo upravljanja koje donosi statut, imenuje članove ostalih tijela, donosi programe rada i financijske planove, odluke o osnivanju i ustroju turističkog ureda, međutim kako se sastaje najmanje dva puta godišnje, ona stvarno ne upravlja turističkom zajednicom.

Turističko vijeće turističke zajednice je izvršno tijelo skupštine turističke zajednice koje provodi odluke i zaključke skupštine, predlaže programe rada i financijske planove, upravlja imovinom turističke zajednice, imenuje direktora turističkog ureda. U praksi turističkim zajednicama, u pravilu, upravljaju turistička vijeća, jer se sjednice tog tijela održavaju mnogo češće, nego sjednica skupštine.

Nadzorni odbor – nadzire: vođenje poslova, materijalno i financijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima te izvršenje i provedbu programa rada i financijskih planova, no u slučaju da utvrdi nepravilnosti nema nikakve ovlasti, već o tome samo podnosi izvješće skupštini i vijeću. Nadzorni odbor nema onu funkciju koju ima istoimeno tijelo u trgovačkim društvima, već u najboljem slučaju, ima ulogu savjetodavnog tijela skupštine. Kako se rad nadzornog odbora uglavnom svodio na “prihvaćanje financijskih izvješća” koje izrađuju stručne službe te ovo tijelo u praksi nije imalo nikakav utjecaj na rad i djelovanje turističke zajednice, propisan je obvezatan sadržaj izvješća nadzornog odbora, kako bi se osiguralo da nadzorni odbor obavlja sve poslove iz svog djelokruga te da nadzorom budu obuhvaćeni svi faktori važni za učinkovito djelovanje turističkih zajednica.

Predsjednik turističke zajednice

Predsjednik turističke zajednice predstavlja turističku zajednicu, on je ujedno i predsjednik turističkog vijeća te saziva i predsjeda skupštini i turističkom vijeću. Predsjednik turističke zajednice je zapravo predstavnik lokalne ili državne vlasti, jer dužnost predsjednika općine ili grada i županije obnaša općinski načelnik ili gradonačelnik, odnosno župan ovisno o jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za područje kojih je turistička zajednica osnovana, dok dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Stručne službe

Turistička zajednica mora imati stručnu službu koja se naziva turistički ured. U njemu se obavljaju stručni i administrativni poslovi vezani za zadaće turističke zajednice. S obzirom da su stručne službe jedine koje se kontinuirano i svakodnevno bave poslovima turističke zajednice, one su time najodgovornije za djelovanje turističkih zajednica. Dakle, profesionalni, plaćeni aparat je zadužen za provođenje društvenih aktivnosti u turizmu.

Ministar kao i do sada propisuje posebne uvjete koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkom uredu turističke zajednice. S obzirom da se u praksi pokazalo da stručna sprema, godine staža i sl., koje je bilo moguće propisati kao posebne uvjete, često nisu bili dostatni za izvršavanje stručnih poslova koji iziskuju specifična stručna znanja, u cilju podizanja stručnosti zaposlenih u turističkim uredima propisana je obveza polaganja stručnog ispita za direktore turističkih ureda i zaposlenike na stručnim poslovima.

Također, zastupanje turističke zajednice do izbora direktora turističkog ureda osigurano je putem predsjednika turističke zajednice. Međutim, ovakvo zakonsko rješenje nije se pokazalo najsretnijim, jer se isto vrlo često zloupotrebljava na način da turističko vijeće uopće ne bira direktora odnosno ne raspisuje natječaj za direktora turističkog ureda, već predsjednik godinama zastupa turističku zajednicu. Rezultat takve situacije jest da direktori nisu imenovani u 80 od 310 postojećih turističkih zajednica, a što je više nego zabrinjavajuća činjenica.

U svrhu otklanjanja mogućnosti sukoba interesa propisane su situacije u kojima se direktor turističkog ureda i drugi radnici zaposleni u turističkom uredu mogu naći u sukobu interesa.

Zadaće sustava turističkih zajednica

Osnovne zadaće lokalnih turističkih zajednica mogu se svesti na sljedeće: kreiranje turističke ponude, planiranje i razvoj turizma, očuvanje turističkog prostora te prenijete upravne poslove (vođenje statistike, popisa turista, prijava i odjava turista).

Kod zadaća turističke zajednice županije, zakonodavac je dao naglasak na poslovima koordinacije svih čimbenika turizma na području županije, razvoja i planiranja razvoja turizma u županiji te svojevrsnog nadzora nad radom lokalnih turističkih zajednica. Promociju u zemlji i inozemstvu turističke zajednice županije provode u koordinaciji s Hrvatskom turističkom zajednicom.

Hrvatska turistička zajednica je, kao i većina nacionalnih turističkih organizacija, zadužena za promociju i marketing, no ona je ujedno i krovna organizacija sustava turističkih zajednica te stoga ima značajne zadaće i ovlasti u odnosu na cijeli sustav turističkih zajednica.

Gospodarenje u turističkim zajednicama

Za svaku poslovnu godinu turistička zajednica utvrđuje program rada i financijski plan te donosi financijsko izvješće. Prijedloge ovih dokumenata turističke zajednice niže razine dužne su dostaviti turističkoj zajednici više razine, čime se omogućava koordinacija aktivnosti turističkih zajednica i svojevrsna kontrola rada na način da ukoliko turistička zajednica više razine utvrdi da nisu ispunjene sve zakonom propisane zadaće o tome odmah obavještava ministarstvo i odgovarajuću turističku zajednicu.

Nadzor

Nadzor nad provođenjem odredaba Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma provodi Ministarstvo turizma, a Hrvatska turistička zajednica nadzire rad turističkih zajednica u stručnim poslovima neposredno vezanim za provođenje politike promocije, izvršenje zadaća te svrhovitost i učinkovitost korištenja sredstava. Važećim  zakonom su Hrvatskoj turističkoj zajednici dane veće ovlasti u neposrednom nadzoru u odnosu na dosadašnje ovlasti kako u pogledu obuhvata nadzora, tako i u pogledu konkretnih mjera koje je ovlaštena poduzeti u obavljanju nadzora, čime je ojačan cjelokupni sustav za rješavanje problema unutar samog sustava. Ministarstvo, u pravilu, obavlja posredan nadzor temeljem dokumentacije zatražene od turističke zajednice te putem uvida u dostavljena izvješća Hrvatske turističke zajednice o obavljenim nadzorima i djeluje tek nakon što utvrdi da sam sustav nije u mogućnosti riješiti problem.

Prihodi u turističkim zajednicama

Turističke zajednice ostvaruju prihode iz boravišne pristojbe i članarine, u skladu s posebnim zakonima te od obavljanja gospodarskih djelatnosti koje su kao izuzeci taksativno navedeni (s obzirom da se djelovanje turističkih zajednica temelji na načelu opće korisnosti), a to su: upravljanje javnom turističkom infrastrukturom, organiziranje manifestacija i priredbi, objavljivanje komercijalnih oglasa, prodaja suvenira, turističkih karata i vodiča, posredovanje u rezervaciji privatnog smještaja ako u turističkom mjestu za koje je osnovana turistička zajednica ne postoji registrirana turistička agencija i obavljanje drugih poslova i zadaća od javnog interesa u funkciji razvoja turizma. Osim navedenih izvora prihoda, turističke zajednice mogu ostvarivati prihode i iz proračuna, dragovoljnih priloga i darova, imovine u vlasništvu i sl. Također, turističkim zajednicama je omogućeno financijsko zaduživanje u cilju realizacije programa rada i financijskog plana s tim da ukupna visina zaduženja ne smije prelaziti 50% financijskim planom predviđenih prihoda.

Zaključno, nakon sedamnaestogodišnjeg funkcioniranja sustava turističkih zajednica može se sa sigurnošću reći da je sustav dokazao mnoge prednosti i opravdao svoje postojanje, jer su turističke zajednice postale važni subjekti razvoja i promocije hrvatskog turizma. Međutim, u navedenom razdoblju sustav je počeo pokazivati određene slabosti i nedorečenosti u svom djelovanju i to poglavito iz slijedećih razloga:

- županijske i lokalne turističke zajednice jedina su zakonski uređena potpora sustavu upravljanja turizmom, no njihova misija je u praksi pretežito orijentirana na marketing i sporedne djelatnosti, a tek manjim dijelom na razvoj proizvoda

- znatan broj turističkih zajednica ima oskudne materijalne i ljudske potencijale te posljedično nisku funkcionalnu aktivnost

- postojeći sustav turističkih zajednica nije dovoljno uključen u kreiranje i/ili provedbu turističke politike na razini destinacije, pri čemu zakonske odgovornosti turističkih zajednica u postojećim uvjetima organizacije sustava nisu usuglašene s mogućnostima provedbe

- uočeni su određeni problemi u djelovanju sustava, pojedinih njegovih dijelova (turističkih zajednica) i tijela (npr. racionalnost ustroja i učinkovitost korištenja sredstava kojima raspolaže sustav, nedovoljne koordinacije i nadzora u sustavu, neracionalnog trošenja sredstava i dr.)

- nije osigurano učinkovito djelovanje sustava turističkih zajednica i svrhovito trošenje financijskih sredstava, a prvenstveno se to odnosi na veličinu sustava turističkih zajednica: broj turističkih zajednica čije je osnivanje obvezno, broj ljudi angažiranih u sustavu turističkih zajednica - stručnih službi (radnika), te broj članova tijela

- nizak stupanj povezanosti turističkih zajednica unutar sustava, te organiziranosti i koordinacije turističkih zajednica na ostvarivanju (zajedničkih) ciljeva i zadaća turističkih zajednica

- nedovoljno definirana uloga turističkih zajednica kao destinacijskih menadžment organizacija (u daljnjem tekstu: DMO) i to kako u smislu instrumenata kojima bi turističke zajednice kao DMO upravljale, tako i u smislu zakonskih prava i obveza koje bi im omogućavale što efikasnije sudjelovanje u upravljanju destinacijom.

Slijedom naprijed navedenog, sustav turističkih zajednica je potrebno revidirati i racionalizirati ne samo radi provođenja zaključaka Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine („Narodne novine“, broj 55/13.), nego i zbog povećanja njegove ukupne učinkovitosti, osobito na regionalnoj i lokalnoj (destinacijskoj) razini, gdje se turistička aktivnost i događa. Pri tome povećanje učinkovitosti sustava turističkih zajednica podrazumijeva osiguranje svih preduvjeta za sustavnu provedbu poslova destinacijskog upravljanja, a ponajprije donošenje propisa kojim bi se ti preduvjeti stvorili te se stoga predlaže donošenje novog Zakona

S obzirom da je uspješna organizacija turizma svojevrsna garancija uspješnog razvoja turizma i provođenja turističke politike, uz najmanju izravnu financijsku potporu iz proračuna, sustavu turističkih zajednica potrebno je posvetiti veliku pozornost te novim zakonskim rješenjima osigurati kvalitetnu i učinkovitu organizaciju sustava.

Iako su u prijedlogu Zakona zadržana mnoga postojeća zakonska rješenja, s obzirom da promjene koje se predlažu obuhvaćaju i promjenu modela djelovanja turističkih zajednica, predlaže se donošenje novog Zakona, jer bi izmjene i dopune važećeg zakona sadržavale vrlo velik broj članaka, što bi rezultiralo nepreglednošću samog Zakona.

Materija koja je sadržana u prijedlogu Zakona nije uređena propisima Europske unije. Zemlje, članice Europske unije, materiju koja je predmet ovoga prijedloga Zakona, rješavaju samostalno i različito.

Područje djelovanja koje pokrivaju turističke zajednice u Republici Hrvatskoj u drugim europskim državama različito je riješeno. Hrvatski model turističkih zajednica, blizak je austrijskom modelu, koji mu je i služio kao uzor.

2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom

Predloženim Zakonom uređuju se slijedeća osnovna pitanja:

- ustrojstvo sustava turističkih zajednica

- područja za koja se osnivaju pojedini oblici turističkih zajednica

- članstvo u turističkim zajednicama

- zajednički ciljevi turističkih zajednica

- tijela turističkih zajednica i njihov djelokrug

- način rada i zadaće pojedinih oblika turističkih zajednica

- osnovna načela financiranja i gospodarenja

- prihodi i korištenje prihoda turističkih zajednica

- nadzor nad turističkim zajednicama.

Osnovne promjene koje se predlažu novim Zakonom, u odnosu na važeći Zakon, su:

- uspostava sustava turističkih zajednica po načelu destinacijskog menadžmenta. U tom smislu se sustav turističkih zajednica preustrojava kroz udruživanje i racionalizaciju unutar sustava uz primjenu načela financijske samodostatnosti na način da se potiče udruživanje turističkih zajednica  kao i osnivanje turističkih zajednica za područje više jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave kroz dodjeljivanje financijskih sredstava.

- redefiniranje zadaća turističkih zajednica uz poštivanje načela samodostatnosti kako bi im se omogućilo normativno, organizacijski i financijski obavljanje funkcija po načelu destinacijskog menadžmenta

- definiranje ciljeva turističkih zajednica sukladno načelu destinacijskog menadžmenta

- mogućnost određivanja predsjednika lokalne i regionalne turističke zajednice od strane općinskog načelnika ili gradonačelnika i župana ovisno o jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za čije je područje turistička zajednica osnovana. Naime, do sada je dužnost predsjednika turističke zajednice općine ili grada i županije ex lege mogao obnašati isključivo općinski načelnik ili gradonačelnik i župan

- vremenski se ograničava razdoblje u kojem predsjednik turističke zajednice može zastupati turističku zajednicu u slučaju kada turistička zajednice još nije izabrala direktora, zbog činjenice da se dosadašnja zakonska ovlast predsjednika da zastupa turističku zajednicu do izbora direktora turističkog ureda vrlo često zloupotrebljavala na način da  urističko vijeće u velikom broju turističkih zajednica uopće nije biralo direktora niti raspisivalo natječaj za direktora turističkog ureda već je predsjednik godinama zastupao turističku zajednicu, iako je takva zakonska ovlast dana predsjedniku isključivo kao privremeno i prijelazno rješenje do izbora direktora turističkog ureda

- poticanje sporazumnog udruživanja lokalnih i regionalnih turističkih zajednica te jedinica lokalne samouprave (ukoliko za područje jedinice lokalne samouprave nije osnovana turistička zajednica) kroz dodjeljivanje financijskih sredstava u cilju zajedničkog razvoja turističkog proizvoda i promocije destinacije

- ograničavanje udjela troškova za bruto plaće zaposlenika u ukupnim prihodima turističke zajednice (izdaci za bruto plaće radnika se ograničavaju na 30% ukupnih prihoda turističke zajednice), a u svrhu osiguranja načela financijske samodostatnosti u djelovanju svih turističkih zajednica odnosno zbog osiguravanja mogućnosti izvršavanja zakonskih zadaća zbog kojih je turistička zajednica i osnovana (do sada su u praksi troškovi bruto plaća zaposlenih u nekim turističkim zajednicama znali iznositi i do 90% ukupnih prihoda turističke zajednice što je onda utjecalo na izvršavanje zakonskih zadaća turističkih zajednica)

- nadzor nad radom turističke zajednice obavlja skupština turističke zajednice, Ministarstvo turizma i Ministarstvo financija. Naglasak je na potrebi da nadzor nad radom turističke zajednice obavljaju prvenstveno sami članovi turističke zajednice putem skupštine odnosno neovisnog revizora kojemu skupština može povjeriti nadzor, a u nekim slučajevima je i obvezna povjeriti mu nadzor. Ovime se je htjela naglasiti odgovornost članova turističke zajednice za rad turističke zajednice. Ministarstvo turizma djeluje tek nakon što se ustanovi da sam sustav nije u mogućnosti riješiti problem, a što doprinosi smanjenju razine centraliziranosti sukladno Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020 . Također, od 2015. godine nadzor nad financijskim poslovanjem turističkih zajednica obavlja ministarstvo nadležno za financije sukladno propisu o financijskom poslovanju neprofitnih organizacija (Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, „Narodne novine“, broj 121/14.).

3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći:

-efikasnije sudjelovanje turističkih zajednica  u upravljanju destinacijom

-udruživanje i racionalizacija unutar sustava

-povećanje učinkovitosti sustava posebice u razvoju i unapređenju postojećih  

     urističkih proizvoda

-potpunija zastupljenost specifičnih lokanih/regionalnih interesa

-jačanje lokalne/regionalne inicijative

-bolje povezivanje lokalnih dionika u stvaranju međunarodno konkurentnih proizvoda

- bolja koordiniranost i veća odgovornost unutar sustava

- svrsishodnije trošenje sredstava

- veća transparentnost rada turističkih zajednica

- bolja promocija destinacijskog turističkog proizvoda

- prepoznatljiva turistička ponuda destinacije

- razvoj kapaciteta za potrebne konkurentske iskorake hrvatskog turizma.

Novi Zakon, kojim se utvrđuju pravne osnove za preustroj postojećeg sustava turističkih zajednica po načelu destinacijskog menadžmeta, treba pridonijeti stvaranju svih preduvjeta za sustavnu provedbu poslova destinacijskog upravljanja.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA

PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, niti u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM

ZAKON O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA

GLAVA I.

TEMELJNE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom, po modelu destinacijske menadžment organizacije, uređuje sustav turističkih zajednica, ustrojstvo, zadaće i način rada turističkih zajednica te osnovna načela njihova financiranja i gospodarenja.

Značenje pojmova

Članak 2.

(1) Turistička destinacija (u daljnjem tekstu: destinacija) se, u smislu ovoga Zakona, definira kao tržišno i turistički valorizirana prostorna cjelina koja predstavlja cilj turističkih putovanja i obuhvaća područje jedne ili više jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

(2) Načelo destinacijskog menadžmenta, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva turističke aktivnosti dionika, unutar svrsishodne poslovne suradnje, a s ciljem stvaranja integriranog i konkurentnog destinacijskog proizvoda.

(3) Destinacijska menadžment organizacija se, u smislu ovoga Zakona, definira kao organizacija koja okuplja dionike javnog, privatnog i civilnog sektora u cilju strateškog i operativnog upravljanja destinacijom i ostvarivanja zajedničke, prethodno usuglašene, vizije .

Rodno značenje izraza

Članak 3.

             I zrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Definicija turističke zajednice

Članak 4.

(1) Turističke zajednice su organizacije koje djeluju po načelu destinacijskog menadžmenta, a osnivaju se radi promicanja i razvoja turizma Republike Hrvatske i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske usluge i usluge u turizmu ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom na način da upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane.

(2) U provođenju promotivnih aktivnosti u zemlji i inozemstvu, turističke zajednice upotrebljavaju znak hrvatskog turizma koji se utvrđuje odlukom Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice.

Područje za koje se osniva turistička zajednica

Članak 5.

(1) Sustav turističkih zajednica, organiziranih po modelu destinacijske menadžment organizacije, čine:

1. lokalna turistička zajednica osnovana kao lokalna destinacijska menadžment organizacija za područje jedne ili više jedinica lokalne samouprave, otoka, rivijere ili slične prostorne cjeline

2. regionalna turistička zajednica osnovana kao regionalna destinacijska menadžment organizacija za područje jedne ili više jedinica područne (regionalne) samouprave

3. Turistička zajednica Grada Zagreba za područje Grada Zagreba

4. Hrvatska turistička zajednica za područje Republike Hrvatske.

(2) U slučaju kada se turističke zajednice iz stavka 1. točke 1. ovoga članka osnivanju za područje više jedinica lokalne samouprave iste su dužne voditi se načelom teritorijalne pripadnosti istoj regionalnoj turističkoj zajednici.

(3) U slučaju kada se turističke zajednice iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka osnivaju za područje više jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, iste su dužne voditi se načelom prostorno funkcionalne cjelovitosti te mogućnostima financiranja za ostvarivanje zadaća turističke zajednice.

(4) U slučaju kada se turističke zajednice iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka osnivaju za područje više jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, ministarstvo nadležno za poslove turizma (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) daje prethodnu suglasnost za osnivanje, a na prijedlog povjerenstva kojeg imenuje ministar nadležan za poslove turizma (u daljnjem tekstu: ministar).  

Pravna osobnost i odgovornost turističkih zajednica

Članak 6.

(1) Turistička zajednica je pravna osoba.

(2) Turistička zajednica ne može započeti s djelovanjem prije stjecanja pravne osobnosti.

(3) Prava i obveze turističke zajednice utvrđuju se ovim Zakonom i statutom turističke zajednice.

(4) Za svoje obveze turistička zajednica odgovara svojom cjelokupnom imovinom.

Upisnik turističkih zajednica

Članak 7.

(1) Turistička zajednica svojstvo pravne osobe stječe danom upisa u Upisnik turističkih zajednica (u daljnjem tekstu: Upisnik), a gubi brisanjem iz Upisnika.

(2) Zahtjev za upis u Upisnik, turistička zajednica dužna je podnijeti u roku od 15 dana od dana održavanja osnivačke skupštine.

(3) Zahtjev za upis promjene podataka upisanih u Upisnik, turistička zajednica dužna je podnijeti u roku od 15 dana od dana nastale promjene.

(4) Upisnik vodi Ministarstvo.

(5) Ministar  pravilnikom propisuje oblik i sadržaj obrasca zahtjeva za upis u Upisnik te sadržaj i način vođenja Upisnika.

(6) O upisu turističke zajednice u Upisnik, upisu promjene upisanih podataka i brisanju turističke zajednice iz Upisnika Ministarstvo donosi rješenje.

(7) Protiv rješenja iz stavka 6. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članovi turističke zajednice

Članak 8.

(1) Turistička zajednica ima obvezatne članove.

(2) Osim obvezatnih članova, lokalna turistička zajednica može imati i dragovoljne članove.

Ciljevi turističkih zajednica

Članak 9.

Zajednički ciljevi turističkih zajednica su:

1. razvoj i marketing destinacije kroz koordiniranje ključnih aktivnosti turističkog razvoja (planiranje, razvoj turističkih proizvoda u destinaciji, financiranje, donošenje i provedba odluka), u skladu s dokumentima kojima se definira nacionalna strategija razvoja turizma

2. osiguravanje cjelovitije zastupljenosti specifičnih lokalnih/regionalnih interesa kroz jačanje lokalne/regionalne inicijative i povezivanje dionika na lokalnom/regionalnom nivou u cilju stvaranja međunarodno konkurentnih turističkih proizvoda

3. poboljšanje uvjeta boravka turista u destinaciji te razvijanje svijesti o važnosti i gospodarskim, društvenim i drugim učincima turizma, kao i potrebi i važnosti očuvanja i unapređenja svih elemenata turističke resursne osnove određene destinacije, a osobito zaštite okoliša kao i prirodne i kulturne baštine sukladno načelima održivog razvoja.

Djelovanje turističkih zajednica

Članak 10.

(1) Djelovanje turističkih zajednica temelji se na načelu opće korisnosti.

(2) Turistička zajednica ne smije obavljati gospodarske djelatnosti.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, turistička zajednica može:

1. upravljati javnom turističkom infrastrukturom danom na upravljanje od strane jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, Republike Hrvatske, tijela javne vlasti, javnih ustanova, odnosno pravnih osoba kojima je osnivač ili većinski vlasnik jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ili Republika Hrvatska.

2. organizirati manifestacije i priredbe koje pridonose turističkom identitetu destinacije

3. objavljivati komercijalne oglase na svojim digitalnim online i offline kanalima komunikacije

4. prodavati autohtone proizvode destinacije, suvenire, turističke karte i vodiče, osim vlastitog promotivnog materijala

5. obavljati gospodarske aktivnosti u segmentu razvoja proizvoda (paketiranje, organiziranje tura i razgledi, turistička kartica i sl.) te druge poslove i zadaće u funkciji razvoja turizma i destinacije koji nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima.

(4) Ministar pravilnikom propisuje što se smatra javnom turističkom infrastrukturom.

(5) Turistička zajednica ne smije imati ulog u temeljnom kapitalu trgovačkog društva.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, turistička zajednica može steći ulog u temeljnom kapitalu trgovačkog društva, ukoliko je to u stečajnom postupku ili drugom postupku koji se vodi po posebnim propisima, zakonit način namirenja tražbine.

Javnost rada

Članak 11.

Rad turističkih zajednica je javan. Javnost rada osigurava se i ostvaruje na način propisan ovim Zakonom i statutom turističke zajednice.

Statut turističke zajednice

Članak 12.

(1) Turistička zajednica ima statut.

(2) Statut turističke zajednice sadrži odredbe o:

1. nazivu i sjedištu turističke zajednice

2. zadaćama turističke zajednice

3. pravima, obvezama i odgovornosti članova turističke zajednice

4. načinu predstavljanja i zastupanja turističke zajednice

5. djelokrugu, ustrojstvu, načinu izbora i opoziva, mandatu te odgovornosti članova tijela turističke zajednice

6. načinu odlučivanja u turističkoj zajednici i tijelima turističke zajednice

7. načinu ostvarivanja javnosti rada

8. načinu donošenja statuta i drugih općih akata

9. imovini, načinu stjecanja imovine i raspolaganju imovinom

10. postupku s imovinom u slučaju prestanka turističke zajednice

11. i drugim pitanjima.

(3) Turistička zajednica donosi statut te izmjene i/ili dopune statuta, uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Ako turistička zajednica ne donese statut, odnosno izmjene i/ili dopune statuta u roku od mjesec dana od dana primitka suglasnosti Ministarstva, smatrat će se da suglasnost nije dana.

(4) Statuti lokalnih turističkih zajednica i njihove izmjene i/ili dopune objavljuju se u službenom glasilu  jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave za područje kojih su turističke zajednice osnovane, a statuti regionalnih turističkih zajednica, Turističke zajednice Grada Zagreba i Hrvatske turističke zajednice u “Narodnim novinama”.

(5) Službena glasila jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave iz stavka 4. ovoga članka, turističke zajednice su dužne dostaviti Ministarstvu u roku od 15 dana od dana objave statuta, odnosno izmjene i/ili dopune statuta u službenom glasilu.

Tijela turističkih zajednica

Članak 13.

(1) Tijela turističke zajednice su:

1. skupština

2. turističko vijeće

3. predsjednik turističke zajednice.

(2) Statutom turističke zajednice može se predvidjeti osnivanje radnih tijela.

(3) Članovi tijela turističke zajednice i predsjednik turističke zajednice osobno su odgovorni za zakonito i savjesno obavljanje svojih dužnosti.

(4) Mandat članova tijela turističke zajednice traje četiri godine, a članovi mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani.

(5) U slučaju prestanka mandata člana tijela prije isteka vremena na koje je izabran, novi član se bira na vrijeme do isteka mandata na koji je izabran prethodnik.

Skupština

Članak 14.

(1) Skupština turističke zajednice je najviše tijelo upravljanja u turističkoj zajednici.

(2) Skupštinu turističke zajednice čine članovi i/ili predstavnici članova turističke zajednice.

(3) Članovi, odnosno predstavnici članova turističke zajednice ne mogu putem punomoći ovlastiti drugu osobu da umjesto njih sudjeluje u radu skupštine.

(4) Skupština turističke zajednice održava se najmanje dva puta godišnje.

(5) Skupština turističke zajednice može pravovaljano odlučivati ukoliko sjednici prisustvuje više od polovice članova skupštine.

(6) Skupština turističke zajednice odlučuje većinom glasova prisutnih članova.

(7) Ako na sjednici skupštine ne prisustvuje više od polovice članova skupštine, na istoj sjednici saziva se naredna sjednica skupštine, s datumom održavanja unutar 15 dana od dana sazivanja neodržane sjednice skupštine. Iznimno od stavka 5. i 6. ovoga članka tako održana naredna skupština može pravovaljano odlučivati i kad sjednici ne prisustvuje više od polovice članova skupštine pod uvjetom da odlučuje dvotrećinskom većinom glasova prisutnih članova.

(8) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, skupština turističke zajednice odlučuje dvotrećinskom većinom glasova prisutnih članova o:

1. izvješću o izvršenju programa rada

2. izvješću turističkog vijeća

3. zaključku i mišljenju te nalozima po provedenom nadzoru

4. donošenju statuta te izmjena i dopuna statuta.

(9) Ukoliko skupština ne usvoji dokumente iz stavka 8. ovoga članka dvotrećinskom većinom glasova prisutnih članova, na istoj sjednici se raspušta turističko vijeće i izabiru novi članovi turističkog vijeća.

Članak 15.

Skupština turističke zajednice:

1. donosi statut turističke zajednice

2. donosi poslovnik o radu skupštine

3. odlučuje o izboru i razrješenju članova turističkog vijeća

4. donosi godišnji program rada turističke zajednice

5. donosi izvješće o izvršenju programa rada turističke zajednice

6. donosi odluku o izvješćima koje podnosi turističko vijeće

7. nadzire poslovanje turističke zajednice

8. donosi odluke i rješava druga pitanja kada je to predviđeno ovim Zakonom ili drugim propisom.

Članak 16.

(1) Pored nadležnosti iz članka 15. ovoga Zakona, skupština turističke zajednice nadzire:

1. vođenje poslova turističke zajednice

2. materijalno i financijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima turističke zajednice

3. izvršenje i provedbu programa rada turističke zajednice.

(2) Skupština turističke zajednice obavlja nadzor iz stavka 1. ovoga članka sukladno odredbama članka 60. ovoga Zakona.

Turističko vijeće

Članak 17.

(1) Turističko vijeće je izvršno tijelo skupštine turističke zajednice.

(2) Turističko vijeće obavlja poslove utvrđene ovim Zakonom i statutom turističke zajednice.

(3) Turističko vijeće je odgovorno skupštini turističke zajednice.

(4) Turističko vijeće može pravovaljano odlučivati ukoliko sjednici prisustvuje više od polovice članova turističkog vijeća.

(5) Turističko vijeće odlučuje većinom glasova prisutnih članova.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, odluku o razrješenju direktora turističke zajednice turističko vijeće donosi dvotrećinskom većinom glasova prisutnih članova turističkog vijeća.

(7) Članovi turističkog vijeća turističke zajednice ne mogu putem punomoći ovlastiti  drugu osobu da umjesto njih sudjeluje u radu turističkog vijeća.

Članak 18.

Turističko vijeće turističke zajednice:

1. provodi odluke i zaključke skupštine turističke zajednice

2. predlaže skupštini godišnji program rada turističke zajednice te izvješće o izvršenju programa rada

3. zajedno s izvješćem o izvršenju programa rada podnosi skupštini izvješće o svom radu

4. upravlja imovinom turističke zajednice sukladno ovom Zakonu i statutu te sukladno programu rada

5. donosi opće akte za stručnu službu turističke zajednice

6. imenuje direktora turističke zajednice na temelju javnog natječaja te razrješava direktora turističke zajednice

7. utvrđuje granice ovlasti za zastupanje turističke zajednice i raspolaganje financijskim sredstvima turističke zajednice

8. daje ovlaštenje za zastupanje turističke zajednice u slučaju spriječenosti direktora

9. donosi poslovnik o svom radu

10. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom ili drugim propisom.

Članak 19.

Izvješće o radu turističkog vijeća iz članka 18. točke 3. ovoga Zakona sadrži podatke o:

1. održanim sjednicama turističkog vijeća (koje najmanje sadrži datum održavanja, dnevni red, imena prisutnih članova i dr.)

2. aktima donesenim od strane turističkog vijeća (naziv akta, kratak opis, imena članova koji su glasali te vrstu danog glasa po pojedinom članu)

3.  načinu praćenja izvršenja programa rada i financijskog plana turističke zajednice.

Predsjednik turističke zajednice

Članak 20.

(1) Predsjednik turističke zajednice predstavlja turističku zajednicu.

(2) Dužnost predsjednika lokalne i regionalne turističke zajednice obnaša općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan ovisno o jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za područje za koje je turistička zajednica osnovana.

(3) Dužnost predsjednika lokalne i regionalne turističke zajednice može obnašati i osoba koju, iz redova članova turističke zajednice, odredi općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan ovisno o  jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za područje za koje je turistička zajednica osnovana. Osoba koju odredi općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan može obnašati dužnost predsjednika lokalne i regionalne turističke zajednice samo u vremenu trajanja mandata općinskog načelnika ili gradonačelnika odnosno župana od strane kojeg je određena.

(4) Dužnost predsjednika lokalne i regionalne turističke zajednice koja je osnovana za područje više jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave obnaša, sukladno odredbama statuta, jedan od općinskih načelnika ili gradonačelnika, odnosno župana ovisno o jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za područje kojih je osnovana takva turistička zajednica.

(5) Dužnost predsjednika lokalne i regionalne turističke zajednice koja je osnovana za područje više jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave može obnašati i osoba koju , iz redova članova turističke zajednice, sporazumno odrede općinski načelnici ili gradonačelnici odnosno župani ovis no o jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za područje kojih je osnovana takva turistička zajednica. Osoba koju sporazumno odrede općinski načelnici ili gradonačelnici odnosno župani može obnašati dužnost predsjednika lokalne i regionalne turističke zajednice koja je osnovana za područje više jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave samo za vrijeme trajanja sporazuma.

(6) Osobe iz stavka 3. i 5. ovoga članka za obnašanje dužnosti predsjednika turističke zajednice ne primaju naknadu.

(7) Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar.

(8) Predsjednik turističke zajednice je i predsjednik skupštine i predsjednik turističkog vijeća.

(9) Predsjednik turističke zajednice saziva i predsjeda skupštini turističke zajednice i saziva i predsjeda sjednicama turističkog vijeća.

Obavljanje stručnih i administrativnih poslova turističke zajednice

Članak 21.

(1) Na radne odnose zaposlenih u turističkoj zajednici primjenjuju se opći propisi o radu, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

(2) Ministar pravilnikom propisuje posebne uvjete glede stručne spreme, radnog iskustva, znanja jezika i drugih posebnih znanja i sposobnosti, koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkoj zajednici.

(3) Direktor turističke zajednice, osim uvjeta propisanih pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka, mora ispunjavati i uvjet da mu pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova iz područja gospodarstva, dok ta mjera traje.

Direktor turističke zajednice

Članak 22.

(1) Turistička zajednica ima direktora.

(2) Direktor turističke zajednice zastupa turističku zajednicu, organizira i rukovodi radom i poslovanjem turističke zajednice, provodi odluke turističkog vijeća turističke zajednice i u granicama utvrđenih ovlasti odgovoran je za poslovanje turističke zajednice i zakonitost rada turističke zajednice. Za svoj rad odgovara turističkom vijeću i predsjedniku turističke zajednice.

(3) Na osnovu ovlasti iz stavka 2. ovoga članka, direktor turističke zajednice raspisuje javni natječaj za radna mjesta u turističkoj zajednici (npr. javna objava teksta natječaja na internetskim stranicama turističke zajednice i slično).

(4) Do izbora direktora turističke zajednice, a najduže šest mjeseci, prava i obveze direktora turističke zajednice iz stavka 2. ovoga članka obnaša predsjednik turističke zajednice.

Stručni ispit

Članak 23.

(1) Direktor turističke zajednice i radnici na stručnim poslovima na izvršenju zadaća turističke zajednice, osim ispunjavanja posebnih uvjeta utvrđenih pravilnikom iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona, moraju imati položen stručni ispit za rad u turističkoj zajednici (u daljnjem tekstu: stručni ispit).

(2) Stručni ispit polaže se pred ispitnom komisijom Ministarstva. Članove ispitne komisije imenuje ministar.

(3) Članovi ispitne komisije za obavljanje poslova u svezi sa stručnim ispitom odnosno za rad u ispitnoj komisiji imaju pravo na naknadu. Visinu naknade posebnom odlukom utvrđuje ministar.

(4) Stručni ispit polaže se prema ispitnom programu, a o položenom ispitu izdaje se uvjerenje.

(5) Ministar pravilnikom propisuje ispitni program za stručni ispit, sastav ispitne komisije, način polaganja ispita, obveznike uplate naknade za pristup ispitu i slično.

(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka stručni ispit ne moraju polagati osobe koje u trenutku zasnivanja radnog odnosa u turističkoj zajednici, imaju odgovarajuću stručnu spremu i najmanje 5 godina radnog staža na poslovima u turizmu u toj stručnoj spremi.

(7) Osoba iz stavka 1. ovoga članka, koja u trenutku sklapanja ugovora o radu ispunjava uvjete utvrđene propisom iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona, ali nema položen stručni ispit, mora u roku od jedne godine od dana stupanja na rad položiti stručni ispit.

(8) Osobi iz stavka 7. ovoga članka koja ne položi stručni ispit prestaje radni odnos po isteku posljednjeg dana roka za polaganje stručnog ispita.

Sukob interesa

Članak 24.

(1) Direktor turističke zajednice i drugi radnici zaposleni u turističkoj zajednici ne mogu biti predsjednicima niti članovima skupštine i turističkog vijeća niti jedne turističke zajednice.

(2) Direktoru turističke zajednice nije dopušteno obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje usluga u turizmu sukladno posebnom propisu na području za koje je osnovana turistička zajednica.

(3) Direktor turističke zajednice ne smije u svojstvu osobe ovlaštene za zastupanje turističke zajednice donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na financijski ili drugi interes njegovog bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta ili roditelja.

(4) Direktor turističke zajednice ne smije biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva ili druge pravne osobe koja je član te turističke zajednice.

GLAVA II.

LOKALNA TURISTIČKA ZAJEDNICA

Članak 25.

(1) Lokalnu turističku zajednicu osnivaju njezini članovi, a pripremne radnje za osnivanje lokalne turističke zajednice i sazivanje osnivačke skupštine, obavlja općinski načelnik ili gradonačelnik u suradnji s regionalnom turističkom zajednicom.

(2) Zahtjev za osnivanje lokalne turističke zajednice, koja nije bila osnovana do stupanja na snagu ovoga Zakona,  Ministarstvu podnosi općinski načelnik ili gradonačelnik.

(3) Zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka prilaže se odluka o namjeri osnivanja turističke zajednice i procjena izvornih prihoda potrebnih za rad turističke zajednice.

(4) Ako se lokalna turistička zajednica osniva za područje više jedinica lokalne samouprave pripremne radnje i sazivanje osnivačke skupštine, obavlja regionalna turistička zajednica.

(5) Ako se lokalna turistička zajednica osniva za područje na kojem već postoji osnovana jedna ili više lokalnih turističkih zajednica, skupštine već osnovanih lokalnih turističkih zajednica dužne su donijeti odluku o prestanku postojećih lokalnih turističkih zajednica s danom upisa nove lokalne turističke zajednice u Upisnik.

(6) Lokalna turistička zajednica iz stavka 5. ovoga članka je pravni slijednik lokalnih turističkih zajednica koje prestaju njezinim osnivanjem.

(7) Inicijativu za osnivanje lokalne turističke zajednice za područje više jedinica lokalne samouprave daju regionalne turističke zajednice, odnosno gradonačelnici ili općinski načelnici i već osnovane lokalne turističke zajednice.

Članak 26.

(1) Jedinica lokalne samouprave u okviru svog samoupravnog djelokruga posebno vodi brigu o osiguranju uvjeta za razvoj turizma, a naročito o uređenju naselja, javnoj turističkoj infrastrukturi, zaštiti okoliša, prirodnoj i kulturnoj baštini i slično.

(2) Lokalne turističke zajednice surađuju s tijelima jedinica lokalne samouprave u sljedećim aktivnostima:

1. dogovaraju zajedničko korištenje sredstava turističke pristojbe koja se doznačuju jedinici/jedinicama lokalne samouprave za poboljšanje uvjeta boravka turista

2. dogovaraju izradu planova razvoja turizma u jedinici/jedinicama lokalne samouprave, najkasnije do roka utvrđenog posebnim propisima za donošenje proračuna jedinice lokalne  samouprave

3. prate turistički promet te prijavu i odjavu turista

4. surađuju pri odlučivanju o radnom vremenu ugostiteljskih objekata sukladno posebnim propisima koji uređuju ugostiteljsku djelatnost

5. surađuju u drugim pitanjima vezanim uz razvoj turizma.

Sjedište lokalne turističke zajednice