PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O

OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 57. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

1. Ocjena stanja

Od 20. veljače 2014. godine na snazi je Zakon o obveznim mirovinskim fondovima (Narodne novine, br. 9/14, 93/15 i 64/18, u daljnjem tekstu: Zakon) kojim je uređeno osnivanje i poslovanje obveznih mirovinskih fondova u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, poslovanje depozitara obveznog mirovinskog fonda i Središnjeg registra osiguranika (u daljnjem tekstu: REGOS) te nadzor nad poslovanjem obveznih mirovinskih fondova, mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, depozitara obveznog mirovinskog fonda i Središnjeg registra osiguranika. U potpunosti je izmijenjen do tada postojeći zakonodavni okvir područja mirovinskih fondova na način da su dotadašnja dva postojeća sustava individualne kapitalizirane štednje (obvezni i dobrovoljni) razdvojena u dva posebna zakona, Zakon o obveznim mirovinskim fondovima i Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Unutar postojećeg sustava obveznih mirovinskih fondova uvedene su tri nove kategorije mirovinskih fondova (A, B i C) koje se, s obzirom na razdoblje umirovljenja članova, međusobno razlikuju po ograničenjima ulaganja i investicijskoj strategiji. Predmetni Zakon je u 2015. godini izmijenjen na način da je dozvoljen izlazak iz obveznog mirovinskog fonda osiguranicima čija su prava iz mirovinskog osiguranja uređena posebnim propisom koji uređuje prava djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili im se mirovina određuje prema tom propisu, a mlađi su od 40 godina, s tim da su u roku od 15 dana od početka rada morali dati izjavu žele li ostati osigurani u sustavu individualne kapitalizirane štednje, odnosno u II. mirovinskom stupu, ako su ranije bili članovi mirovinskog fonda. U srpnju 2018. godine predmetni je Zakon izmijenjen na način da se regulira politika ulaganja u svrhu boljeg poslovanja subjekata u obveznom kapitaliziranom sustavu. Također se osigurava veća sigurnost ulaganja i bolje upravljanje rizicima. Mirovinskom društvu se omogućava stjecanje udjela u drugom mirovinskom društvu, neovisno radi li se o društvu koje upravlja obveznim ili dobrovoljnim mirovinskim fondovima te ima li to društvo sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili trećoj državi, čime se hrvatskim mirovinskim društvima omogućava sloboda poduzetništva te širenje i jačanje njihovih pozicija. Prošireni su modaliteti nadzora mirovinskih društava od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: HANFA).

Prilikom obavljanja djelatnosti mirovinskog fonda uočena je mogućnost nastanka raznih vrsta sukoba interesa koji mogu naštetiti interesima mirovinskog fonda i njegovih članova te je uočena potreba za detaljnijim propisivanjem kriterija za prepoznavanje sukoba interesa. Provođenjem detaljne procjene i analize od strane samog mirovinskog društva spriječilo bi se namjeravano ulaganje, a postupanje suprotno propisanim kriterijima i obvezama predloženim Zakonom dovelo bi do ništetnosti poduzetog pravnog posla. Ujedno je prepoznat latentni sukob interesa koji postoji kod povezanih osoba, kao i potreba za propisivanjem obveze po kojem mirovinska društva ne mogu depozite i novac na računu držati odnosno polagati kod kreditnih institucija s kojima su vlasnički povezani.

Također je uočena niska razina financijske pismenosti o individualnoj kapitaliziranoj štednji. Tako primjerice, praksa pokazuje da REGOS raspoređuje preko 95% osiguranika u obvezne mirovinske fondove, jer osiguranici to sami ne čine. Predloženim Zakonom obvezuje se mirovinsko društvo da svake godine dio prihoda od obavljanja svoje djelatnosti ulaže u osnaživanje financijske pismenosti građana o individualnoj kapitaliziranoj štednji.

Prema važećem Zakonu ulazna naknada zaračunava se na svaku uplatu na osobni račun člana mirovinskog fonda i tereti članove obveznih mirovinskih fondova, a iznosi najviše 0,8% razmjerno uplaćenim doprinosima te ju u maksimalnom iznosu zaračunavaju gotova sva mirovinska društva. Slijedom navedenog, potrebno je umanjiti ulazne naknade i naknade za upravljanje. Ulaznu naknadu u maksimalnom iznosu zaračunavaju sva mirovinska društva (Raiffeisen, PBZ Croatia Osiguranje, Erste Plavi obvezni mirovinski fondovi), osim AZ obveznog mirovinskog fonda koji svojim višegodišnjim članovima zaračunava 0,5% te su mirovinska društva u 2017. godini prihodovala 48,4 mil. kn temeljem ulazne naknade, a 370,56 mil. kn temeljem naknade za upravljanje.

Važećim Zakonom propisana je tzv. cjeloživotna shema ulaganja koja podrazumijeva veću izloženost rizičnijoj imovini na početku ulaska osiguranika u II. mirovinski stup. Budući da članovi uvijek imaju mogućnost samostalnog odabira kategorije prilikom ulaska u II. mirovinski stup, kao i mogućnost promjene kategorije fonda, smatra se korisnim sve neodlučne članove rasporediti u fondove kategorije A, što je u skladu s investicijskom shemom cjeloživotnog ulaganja te uvesti dodatni sigurnosni mehanizam automatskog raspoređivanja članova.

Zbog relativno niskih plaća, kratkog razdoblja uplate doprinosa u II. mirovinski stup i kratkog perioda kapitalizacije sredstava, do sada ostvarene mirovine iz oba mirovinska stupa u prosjeku su niže u odnosu na mirovinu koju bi korisnik ostvario da je bio osiguran samo u I. mirovinskom stupu i da je ostvario pravo na dodatak na mirovinu. Iz navedenog razloga ovim Prijedlogom zakona predlaže se uređenje prijenosa sredstava sa osobnog računa člana mirovinskog fonda u državni proračun kada osiguranik, član mirovinskog fonda, ispuni uvjete za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18), ako se osiguranik ne opredijeli za mirovinu iz oba stupa obveznog mirovinskog osiguranja.

Uočava se potreba za definiranjem nove klase imovine (prenosivi dužnički i/ili prenosivi vlasnički vrijednosni papiri), s obzirom na to da su infrastrukturni projekti prepoznati kao zasebna klasa imovine zbog prirode samih infrastrukturnih projekata, koji se razlikuju od tradicionalnih klasa imovine u aspektima kao što su izloženost različitim faktorima rizika, učestalost vrednovanja, dugoročniji horizont ulaganja te njihova nelikvidnost. Osim toga, infrastrukturni projekti su u pravilu velike investicije koje iziskuju i veliki kapital, te bi mirovinska društva ulaganjem, primjerice u vlasnički kapital takvih projekata prema važećem Zakonu, iskoristila veliki dio limita predviđenog za ulaganje u vlasničke vrijednosne papire. Dosadašnja je praksa u takvim investicijama pokazala kako ograničenje od maksimalno 2% Net Asset Value (u daljnjem tekstu: NAV) nije dovoljno za realizaciju velikog dijela projekata, posebice kada se radi o većim i značajnijim projektima te bi se predloženim promjenama povećala mogućnost ulaganja mirovinskih fondova na domaćem tržištu, čime se daje dodatan poticaj razvoju hrvatskog gospodarstva.

Izmjene važećeg Zakona su potrebne u cilju provedbe mjere unaprjeđivanja kapitaliziranog mirovinskog sustava zbog osiguravanja boljeg poslovanja subjekata u kapitaliziranom sustavu, a na korist svih članova mirovinskih fondova te u konačnici povećanja iznosa mirovina članova mirovinskih fondova.

2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom

Predlaže se uvođenje obveze mirovinskom društvu da već u fazi prepoznavanja raznih vrsta sukoba interesa do kojih može doći prilikom obavljanja djelatnosti, uzme u obzir nalazi li se društvo i s njim povezane osobe u situaciji u kojoj bi mogli ostvariti financijsku dobit ili izbjeći financijski gubitak na štetu mirovinskog fonda, imaju li interes ili korist od usluge ili izvršene transakcije za račun mirovinskog fonda koji se razlikuju od interesa mirovinskog fonda te primaju li ili će primiti od drugih osoba dodatne poticaje ili naknade u vezi s upravljanjem imovinom mirovinskog fonda u vidu novca, roba ili usluga, a što nije uobičajena provizija ili naknada za tu uslugu.

Radi jačanja financijske pismenosti adresata predlaže se uvođenje obveze mirovinskom društvu da svake godine dio prihoda od obavljanja svoje djelatnosti ulaže u osnaživanje financijske pismenosti građana o individualnoj kapitaliziranoj štednji.

Ovim Prijedlogom zakona predlaže se smanjiti ulazne naknade koje terete članove obveznih mirovinskih fondova, a plaćaju se mirovinskom društvu za svaku uplatu na osobni račun člana mirovinskog fonda razmjerno uplaćenim doprinosima. Također, predlaže se smanjenje naknade za upravljanje na način da u 2019. godini iznosi najviše 0,3% od ukupne imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda, a za svaku daljnju godinu stopa se smanjuje za 4% u odnosu na prethodnu godinu, s time da ista ne može biti niža od 0,2%.

S obzirom na to da članovi fonda uvijek imaju mogućnost samostalnog odabira kategorije prilikom ulaska u II. mirovinski stup, kao i mogućnost promjene kategorije fonda, predlaže se sve neodlučne članove rasporediti u fondove kategorije A u skladu s investicijskom shemom cjeloživotnog ulaganja. Međutim, uzimajući u obzir činjenicu da je fond kategorije A ipak rizičniji u odnosu na fond kategorije B, predlaže se uvođenje sigurnosnog mehanizma prema kojem se nakon proteka vremenskog roka od 10 godina od dana raspoređivanja u mirovinski fond kategorije A ti članovi automatski raspoređuju u fond kategorije B, osim ako sami ne odaberu ostati u fondu kategorije A.

U sustavu individualne kapitalizirane mirovinske štednje predlaže se daljnje unaprjeđivanje mogućnosti izbora mirovine članovima fonda kod ostvarivanja prava na starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Osiguranicima obvezno osiguranim u oba stupa obveznog mirovinskog osiguranja predlaže se omogućiti izbor ostvarivanja mirovine iz oba stupa na njihov zahtjev i urediti prava člana obitelji nakon smrti osiguranika, člana mirovinskog fonda, ako sredstva kapitaliziranih doprinosa s osobnog računa umrlog člana fonda nisu naslijeđena. Slijedom navedenog, sredstava s osobnog računa člana mirovinskog fonda, kada osiguranik ispuni uvjete za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, prenose se u državni proračun kao da je osiguranik bio osiguran isključivo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti, ako se osobnom izjavom REGOS-u ne opredijeli da želi ostvariti mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje u kojem slučaju se kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana fonda prenose mirovinskom osiguravajućem društvu.

Ovim Prijedlogom zakona predlaže se detaljnije urediti odredbe vezane uz promjenu limita ulaganja definiranjem prenosivih dužničkih i/ili prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira kao nove klase imovine, a čijeg je izdavatelja Vlada Republike Hrvatske klasificirala kao namjenskog izdavatelja, u financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske, povećanjem u NAV-u udjela vrijednosnih papira kojima se stječe udio u vlasništvu iznad 20% izdanja te ulaganjem u strane vlasničke vrijednosne papire. Također, dorađuju se odredbe vezane uz ulaganja obveznih mirovinskih fondova u depozite i novac na računu kod povezanih banaka.

3. Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona

Predloženim izmjenama Zakona unapređuje se sustav individualne kapitalizirane mirovinske štednje s ciljem boljeg poslovanja subjekata u kapitaliziranom sustavu, a na korist svih članova mirovinskih fondova, što će u konačnici rezultirati povećanjem iznosa mirovina članova mirovinskih fondova te usklađivanje s drugim donesenim propisima.

Ovim Prijedlogom zakona sprječava se sukob interesa do kojeg može doći pri ulaganju imovine mirovinskog fonda, u slučaju da samo mirovinsko društvo ne vodi računa o nekim ključnim faktorima. Propisivanjem kriterija za prepoznavanje sukoba interesa predlaže se da mirovinsko društvo u fazi prepoznavanja raznih vrsta sukoba interesa do kojih može doći prilikom obavljanja djelatnosti mirovinskog društva mora procijeniti i utvrditi bi li mogle nastupiti neke od okolnosti (koje mogu naštetiti interesima mirovinskog fonda i njegovih članova) te o tome bez odgode obavijestiti HANFA-u i dostaviti joj analizu predmetnog sukoba interesa. Tada mirovinsko društvo ne smije niti krenuti s ulaganjem imovine mirovinskog fonda u takve financijske instrumente, dakle ne smije realizirati ulaganje koje je planiralo, dok se predmetni sukob interesa ne ukloni ili HANFA-i ne dokaže da predmetni sukob interesa neće negativno utjecati na interese mirovinskog fonda. Ako unatoč svemu propisanome mirovinsko društvo ipak krene s realizacijom ulaganja i sklopi pravni posao, takav pravni posao biti će ništetan.

Uvođenjem nove obveze mirovinskog društva da svake godine dio prihoda od obavljanja svoje djelatnosti ulaže u osnaživanje financijske pismenosti nastoji se ojačati financijsku pismenost građana o individualnoj kapitaliziranoj štednji.

Smanjuju se ulazne naknade s važećih 0,8% na 0,5% od uplaćenih doprinosa te naknade za upravljanje s važeće stope od 0,45% od ukupne imovine koja se smanjivala za 7% godišnje na stopu od 0,3%, koja se za svaku daljnju godinu smanjuje za 4%, s time da ista ne može biti niža od 0,2%. Ovim predloženim rješenjem se smanjuje administrativni trošak mirovinskog društva i osigurava buduća veća mirovina korisnika.

Mijenjaju se dosadašnji načini promjene kategorije fonda. Cjeloživotna shema ulaganja koja podrazumijeva veću izloženost rizičnijoj imovini na početku ulaska osiguranika u II. mirovinski stup ima investicijski smisao samo ako član u trenutku ulaska u II. mirovinski stup, ako ne postoji dobna prepreka, odabere fond kategorije A. Budući da članovi uvijek imaju mogućnost samostalnog odabira kategorije prilikom ulaska, kao i mogućnost promjene kategorije fonda, predlaže se sve neodlučne članove rasporediti u fondove kategorije A u skladu s investicijskom shemom cjeloživotnog ulaganja. Uzimajući u obzir činjenicu da je fond kategorije A ipak rizičniji u odnosu na fond kategorije B, uvodi se sigurnosni mehanizam prema kojem se nakon proteka vremenskog roka od 10 godina od dana raspoređivanja u mirovinski fond kategorije A, ti članovi automatski raspoređuju u fond kategorije B, osim ako sami ne odaberu ostati u fondu kategorije A.

Omogućavanjem izbora mirovine, osiguranici obvezno osigurani u oba stupa dovode se u isti pravni položaj kao osiguranici obvezno osigurani isključivo u I. stupu. Kada osiguranik član mirovinskog fonda ispuni uvjete za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju te se REGOS-u u postupku ostvarivanja prava na tu mirovinu očituje da želi ostvariti mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje (iz II. stupa), kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana fonda prenose se mirovinskom osiguravajućem društvu, dok se u protivnome sredstva prenose u državni proračun kao da je osiguranik bio osiguran isključivo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti (I. stup). Time se osiguranicima obvezno osiguranim u oba stupa obveznog mirovinskog osiguranja omogućuje izbor ostvarivanja mirovine iz oba stupa na njihov zahtjev odnosno putem osobno potpisane izjave REGOS-u. Za osiguranike rođene 1962. i kasnije, koji su obvezno osigurani u oba obvezna mirovinska stupa, propisuje se mogućnost da obvezno ostvare pravo na mirovinu isključivo iz I. stupa kao da su bili osigurani isključivo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti, ali im se ostavlja mogućnost izbora ostvarivanja mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje te im se u tome slučaju u I. stupu određuje osnovna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. U slučaju kada član obitelji ostvaruje obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika, člana mirovinskog fonda, ako sredstva kapitaliziranih doprinosa s osobnog računa umrlog člana fonda nisu naslijeđena, također može ostvariti obiteljsku mirovinu isključivo iz I. stupa.

Omogućavanjem ulaganja u infrastrukturne projekte na području Republike Hrvatske definira se nova klasa imovine za sve vrijednosne papire čijeg je izdavatelja Vlada Republike Hrvatske klasificirala kao namjenskog izdavatelja u financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske. Infrastrukturni projekti prepoznati su kao zasebna klasa imovine zbog prirode samih infrastrukturnih projekata, koji se razlikuju od tradicionalnih klasa imovine u aspektima kao što su izloženost različitim faktorima rizika, učestalost vrednovanja, dugoročniji horizont ulaganja te njihova nelikvidnost. Povećanjem udjela vrijednosnih papira kojima se stječe udio u vlasništvu iznad 20% izdanja u NAV-u povećava se mogućnost ulaganja mirovinskih fondova na domaćem tržištu te se daje dodatan poticaj razvoju hrvatskog gospodarstva. Osim navedenog, infrastrukturni projekti su u pravilu velike investicije koje iziskuju veliki kapital te bi se ulaganjem, npr. u vlasnički kapital takvih projekata iskoristio veliki dio limita predviđenog za ulaganje u vlasničke vrijednosne papire.

Vezano uz ulaganja u depozite kod povezanih banaka, izmjenom odredbi nastojalo se izbjeći situaciju u kojoj bi se mogla naći obvezna mirovinska društva i obvezni mirovinski fondovi, kada zbog propisanih limita i viška novaca na računu nisu u mogućnosti taj novac plasirati u banke ili se nađu u zoni prekršaja. Dakle, pravilo je da se depoziti i novac na računu plasiraju kod banaka koje s obveznim mirovinskim društvom nisu povezane. Međutim, postoji iznimka koja omogućava plasiranje depozita i novca na računu i kod povezanih banaka, ali pod dva uvjeta: ako je obvezno mirovinsko društvo već iskoristio limite za takva ulaganja kod banaka s kojima nije povezan i koje su mu primjerene za ulaganje te drugi uvjet, kada počinje trošiti novac, prvo se troši taj novac koji je plasiran kod povezane banke, tek nakon toga ostatak (last in first out princip).

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu, međutim ostvarit će se pozitivan fiskalni učinak od 131.000.000 kuna za 2019. i 217.000.000 kuna za 2020. godinu. Predloženim Zakonom procjenjuje se povećanje rashoda za mirovine u odnosu na postojeći Zakon u iznosu od 4.000.000 kn za 2019. i 16.000.000 kn za 2020. godinu, te povećanje prihoda od kapitaliziranih doprinosa u iznosu od 135.000.000 kn za 2019. i 233.000.000 kn za 2020. godinu.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Članak 1.

U Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima (Narodne novine, br. 19/14, 93/15 i 64/18) iza članka 49. dodaje se članak 49.a s naslovom iznad njega koji glasi:

„Kriteriji za prepoznavanje sukoba interesa

Članak 49.a

(1) Mirovinsko društvo dužno je prilikom uspostavljanja kriterija za prepoznavanje sukoba interesa poštivati odredbe članka 49. ovoga Zakona.

(2) Kod prepoznavanja vrsta sukoba interesa do kojih može doći prilikom obavljanja djelatnosti mirovinskog društva, a koji mogu naštetiti interesima mirovinskog fonda i njegovih članova, mirovinsko društvo dužno je najmanje uzeti u obzir nalaze li se ono, relevantna osoba ili drugi mirovinski fond pod upravljanjem društva ili osoba koja je posredno ili neposredno povezana s mirovinskim društvom putem kontrole, u sklopu obavljanja djelatnosti mirovinskog društva ili iz drugih razloga, u situaciji da:

1. bi mogli ostvariti financijsku dobit ili izbjeći financijski gubitak na štetu mirovinskog fonda

2. imaju interes ili korist od usluge ili izvršene transakcije za račun mirovinskog fonda, a koji se razlikuju od interesa mirovinskog fonda

3. primaju ili će primiti od drugih osoba dodatne poticaje ili naknade u vezi upravljanja imovinom mirovinskog fonda, u vidu novca, roba ili usluga, a što nije uobičajena provizija ili naknada za tu uslugu.

(3) Mirovinsko društvo dužno je prilikom utvrđivanja vrsta sukoba interesa uzeti u obzir:

1. interese mirovinskog društva, uključujući one koji proizlaze iz njegovog pripadanja grupi ili obavljanja djelatnosti mirovinskog društva i obveze mirovinskog društva prema mirovinskom fondu,

2. interese dvaju ili više mirovinskih fondova kojima upravlja.

(4) Ako mirovinsko društvo utvrdi da bi mogle nastupiti okolnosti iz stavka 2. ovoga članka, dužno je o tome, uz dostavu analize iz članka 52. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, bez odgode obavijestiti Agenciju te ne smije realizirati namjeravano ulaganje dok:

- se predmetni sukob interesa ne ukloni ili

- Agenciji ne dokaže da predmetni sukob interesa neće negativno utjecati na interese mirovinskog fonda.

(5) Pravni poslovi sklopljeni protivno odredbama ovoga članka te pravilnika i/ili smjernica iz stavka 6. ovoga članka, ništetni su.

(6) Agencija će pravilnikom propisati kriterije za prepoznavanje vrsta sukoba interesa i smjernicama dodatno opisati situacije koje smatra sukobom interesa, u smislu odredaba stavka 2. ovoga članka.“.

Članak 2.

U članku 52. stavku 1. iza točke 3. dodaje se nova točka 4. koja glasi:

„4. analize sukoba interesa, posebice u odnosu na odredbe članka 49.a stavka 2. ovoga Zakona“.

Dosadašnje točke 4., 5., 6. i 7. postaju točke 5., 6., 7. i 8.

Članak 3.

U članku 59. iza točke 21. na kraju rečenice briše se točka i. dodaje se točka 22. koja glasi:

„22. dio prihoda svake godine ulagati u osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske o individualnoj kapitaliziranoj štednji.“.

Članak 4.

U članku 63. točki 1. brojka: „0,8“ zamjenjuje se brojkom: „0,5“.

Točka 2. mijenja se i glasi:

,,(2) Naknada za upravljanje u iznosu od najviše 0,3% godišnje od ukupne imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda u 2019. godini, a za svaku daljnju godinu stopa naknade se umanjuje za 4% u odnosu na stopu naknade koja se primjenjivala u prethodnoj godini, zaokruženo na tri decimalna mjesta, s time da ista ne može biti niža od 0,2%, dok će osnovicu za izračun i način naplate ove naknade Agencija propisati pravilnikom.“.

Članak 5.

U članku 91. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Ako osiguranik u roku od mjesec dana od uspostavljanja obveznog mirovinskog osiguranja ne odabere mirovinski fond, Središnji registar osiguranika će ga po službenoj dužnosti rasporediti u mirovinski fond kategorije A , ako je to u skladu sa člankom 93. stavkom 1. ovoga Zakona.“.

Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:

„(4) Odredba stavka 3. ovoga članka neće se primijeniti na osiguranika koji ne ispunjava uvjet iz članka 93. stavka 1. ovoga Zakona. U tom slučaju osiguranik će se rasporediti u mirovinski fond kategorije B ako su ispunjeni uvjeti propisani člankom 93. stavkom 2. ovoga Zakona ili u mirovinski fond kategorije C ako nisu ispunjeni uvjeti propisani člankom 93. stavkom 2. ovoga Zakona.

(5) Član mirovinskog fonda koji je u skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka po službenoj dužnosti raspoređen u mirovinski fond kategorije A, nakon proteka roka od 10 godina od dana raspoređivanja u mirovinski fond kategorije A, bit će po službenoj dužnosti raspoređen u mirovinski fond kategorije B, osim ako se ne izjasni da ostaje član mirovinskog fonda kategorije A.“.

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 6. riječ: „stavku“ zamjenjuje se riječju: „stavcima“, a iza brojke: „3.“ dodaju se veznik i brojka koji glase: „i 4.“.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 7.

U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 8. brojka: „5.“ zamjenjuje se brojkom: „7.“.

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 9.

Članak 6.

U članku 100. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana mirovinskog fonda prenijet će se u državni proračun kada član fonda ostvari pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana mirovinskog fonda prenijet će se mirovinskom osiguravajućem društvu kada član fonda ostvari pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju da svoju osobno potpisanu izjavu Središnjem registru osiguranika da želi ostvariti mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva u skladu s posebnim zakonom i osnovnu mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti.“.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. riječi: „1. i 2.“ zamjenjuju se riječima: „1., 2. i 3.“.

Dosadašnji stavci od 4. do 6. postaju stavci od 5. do 7.

Članak 7.

Iza članka 104. dodaje se članak 104.a s naslovom iznad njega koji glasi:

„Izbor mirovine

Članak 104.a

(1) Ako član fonda ostvari pravo na starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupna kapitalizirana sredstva na osobnom računu člana mirovinskog fonda prenose se u državni proračun, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će mu odrediti starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kao da je član fonda bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka neće se primijeniti na člana mirovinskog fonda koji se osobno potpisanom izjavom Središnjem registru osiguranika u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu opredijeli, da želi ostvariti mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje. U tom slučaju, sredstva s osobnog računa člana mirovinskog fonda prenijet će se, putem Središnjeg registra osiguranika, mirovinskom osiguravajućem društvu koje on izabere i koje će mu osigurati trajnu mjesečnu starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema svojem programu, u skladu s posebnim zakonom.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka osiguraniku će se starosna ili prijevremena starosna mirovina u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti odrediti kao osnovna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

(4) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i u slučaju ako član obitelji ostvaruje obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika, člana mirovinskog fonda, ako sredstva kapitaliziranih doprinosa s osobnog računa umrlog člana fonda nisu naslijeđena.

(5) Središnji registar osiguranika obvezan je dostaviti podatak o svoti mirovine koja bi pripadala iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje u roku 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za mirovinu.“.

Članak 8.

Članak 105. mijenja se i glasi:

„Središnji registar osiguranika osigurava prijenos sredstava s osobnog računa u slučajevima iz članaka 104. i 104.a te o tome mjesečno izvještava Ministarstvo financija i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.“.

Članak 9.

U članku 125. stavku 1. točka 8. mijenja se i glasi:

„8. depozita kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev te koji dospijevaju za najviše 12 mjeseci, pod uvjetom da:

a) kreditna institucija ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili državi članici OECD-a,

b) su provođenje nadzora nad tom kreditnom institucijom i razina zaštite deponenata istovjetni onima propisanima zakonom koji uređuje poslovanje kreditnih institucija i

c) kreditna institucija nije povezana osoba mirovinskog društva“.

Točka 10. mijenja se i glasi:

„10. novca na računima otvorenima u kreditnim institucijama iz točke 8. ovoga stavka“

Iza točke 10. dodaje se nova točka 11. koja glasi:

„11. prenosivih vlasničkih i/ili dužničkih vrijednosnih papira koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske pod sljedećim uvjetima:

a) vrijednosni papiri imaju dugoročne, stabilne i predvidljive novčane tokove, kako bi odgovarali ročnosti obveza mirovinskog fonda uz uvažavanje načela sigurnosti, razboritosti i opreza

b) Vlada Republike Hrvatske je na temelju prijedloga koji joj je prethodno uputilo mirovinsko društvo u ime mirovinskog fonda klasificirala izdavatelja tih vrijednosnih papira kao namjenskog izdavatelja u financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske.“.

Dosadašnja točka 11. postaje točka 12.

U stavku 2. iza točke 2. dodaje se točka 3. koja glasi:

„3. iznimno od odredbi stavka 1. točaka 8. i 10. ovoga članka, imovina mirovinskog fonda smije se sastojati od depozita i novca na računu kod kreditne institucije koja je povezana osoba mirovinskog društva, pod uvjetom da:

a) su iskorištena ograničenja ulaganja u depozite i novac na računu kod kreditnih institucija koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj u koje je mirovinskom društvu, u skladu s internim aktom usvojenim na temelju pravilnika iz članka 52. ovoga Zakona, dozvoljeno i omogućeno ulagati i

b) da se kod ulaganja novca odnosno razročavanja depozita najprije ulaže novac s računa otvorenog u toj kreditnoj instituciji odnosno razročava depozit kod te kreditne institucije.“.

Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. i stavci 6., 7. i 8. koji glase:

„(5) Kada mirovinsko društvo ulaže imovinu mirovinskog fonda u prenosive vlasničke vrijednosne papire iz stavka 1. točke 5. ovoga članka čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, za takva ulaganja mora koristiti jednu ili više referentnih vrijednosti koje priznaje Agencija.

(6) U slučaju značajnog negativnog odstupanja prinosa takvih ulaganja od prinosa odabrane referentne vrijednosti iz stavka 5. ovoga članka, mirovinsko će društvo nadoknaditi ostvareni gubitak iz sredstava jamstvenog pologa, a najviše do visine sredstava jamstvenog pologa.

(7) Agencija će pravilnikom detaljnije razraditi okolnosti i postupak naknade gubitka i njegovo provođenje, uvjete koje mora ispunjavati referentna vrijednost, a posebno što se smatra značajnim negativnim prinosom u odnosu na prinos referentne vrijednosti.

(8) Agencija će smjernicama propisati referentne vrijednosti koje priznaje.“.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 9.

Članak 10.

U članku 126. stavku 1. iza točke 8. dodaje se točka 9. koja glasi:

„9. izloženost u vrijednosti od 5% regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 125. stavka 1. točke 8. i stavka 2. točke 3. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točke 10. i stavka 2. točke 3.ovoga Zakona kod te kreditne institucije.“.

U stavku 2. točka 9. mijenja se i glasi:

„9. izloženost u vrijednosti od 7% regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 125. stavka 1. točke 8. i stavka 2. točke 3. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točke 10. i stavka 2. točke 3. ovoga Zakona kod te kreditne institucije.“.

Stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:

„(3) Iznimno od ograničenja iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka i ograničenja iz stavka 2. točaka 3. i 4. ovoga članka, mirovinski fond odnosno mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo može steći i veći udio u jednom izdanju prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira, uz ispunjenje sljedećih uvjeta:

a) da pojedino takvo ulaganje ne prelazi 3% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda

b) da ukupna takva ulaganja ne prelaze 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda i

c) da maksimalni udio prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira  s pravom glasa koji nisu uvršteni na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala​ u ukupnim ulaganjima iz točke b) ovoga stavka ne prelazi 40%.

4) Iznimno od ograničenja stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka te ograničenja iz članka 128. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, mirovinski fond odnosno mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo mogu bez ograničenja ulagati u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona.“.

Članak 11.

U članku 127. stavku 1. točkama 8. i 9. iza riječi: „Zakona“ dodaju se riječi: „i imovinu iz članka 125. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona“.

U stavku 2. točkama 8. i 9. iza riječi: „Zakona“ dodaju se riječi: „i imovinu iz članka 125. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona“.

U stavku 3. točki 6. iza riječi: „Zakona“ dodaju se riječi: „i imovinu iz članka 125. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona“.

Točka 7. mijenja se i glasi:

„7. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona i imovinu iz članka 125. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona“.

Iza točke 7. dodaje se nova točka 8. koja glasi:

„8. iznimno od odredbi točke 7. ovoga stavka, u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona može biti uloženo više od 10% neto vrijednosti imovine, a najviše 20%, ali na rok ne duži od 14 dana“.

Dosadašnje točke od 8. do 10. postaju točke od 9. do 11.

Članak 12.

U članku 128. stavak 8. mijenja se i glasi:

„(8) Najviše 5% neto vrijednosti imovine fonda ukupno može biti izloženo prema jednoj te istoj kreditnoj instituciji iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona odnosno imovini iz članka 125. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona, odnosno grupi kreditnih institucija, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona.“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13.

Agencija će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 1. stavka 6. i članka 9. stavka 7. ovoga Zakona.

Članak 14.

Ovaj Zakon objavljuje se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članke 1. i 2.

Ovim odredbama Zakona uređuje se sprječavanje sukoba interesa do kojeg može doći prilikom ulaganja imovine mirovinskog fonda. Propisuje se da je već u fazi prepoznavanja raznih vrsta sukoba interesa, mirovinsko društvo dužno uzeti u obzir nalaze li se ono i povezane osobe u situaciji da bi mogli ostvariti financijsku dobit ili izbjeći financijski gubitak na štetu mirovinskog fonda, imaju li interes ili korist od usluge ili izvršene transakcije za račun mirovinskog fonda koji se razlikuju od interesa mirovinskog fonda te primaju li ili će od drugih osoba primiti dodatne poticaje ili naknade u vezi upravljanja imovinom mirovinskog fonda, u vidu novca, roba ili usluga, a što nije uobičajena provizija ili naknada za tu uslugu. Mirovinsko društvo mora procijeniti i utvrditi bi li uopće mogle nastupiti neke od navedenih okolnosti te ako je to izvjesno, dužno je o tome bez odgode obavijestiti Agenciju i dostaviti joj analizu predmetnog sukoba interesa te ne smije realizirati ulaganje koje je planiralo, dok se predmetni sukob interesa ne ukloni ili Agenciji ne dokaže da predmetni sukob interesa neće negativno utjecati na interese mirovinskog fonda. Ako unatoč svemu propisanome mirovinsko društvo ipak krene s realizacijom ulaganja i sklopi pravni posao, tada je taj pravni posao ništetan. Također se propisuje obveza Agencije da pravilnikom propiše kriterije za prepoznavanje vrsta sukoba interesa.

Uz članak 3.

Ovim se prijedlogom nastoji ostvariti aktivno uključivanje mirovinskih društava u jačanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske o mirovinskom sustavu općenito, pa tako i o značaju obveznih mirovinskih fondova. Potrebno je potaknuti mirovinska društva da samostalno ili u suradnji s drugim subjektima aktivno svake godine rade na osvještavanju građana o značaju mirovinskih fondova za njihovu budućnost, a kako je osvještavanje javnosti općenito od velike važnosti, posebice kada je riječ o mirovinama koje bi građanima trebale omogućiti sigurniju starost, smatra se da bi mirovinska društva u tom segmentu trebala imati značajniju ulogu te da bi u tom smislu trebala izdvojiti i dio vlastitih prihoda ostvarenih obavljanjem svoje djelatnosti. Između ostaloga cilj je time potaknuti građane na samostalan i aktivan izbor mirovinskog društva i mirovinskog fonda, budući da od početka mirovinske reforme u Republici Hrvatskoj više od 90% građana ne bira samostalno ni mirovinsko društvo ni mirovinski fond, nego ih raspoređuje REGOS po službenoj dužnosti.

Uz članak 4.

U svrhu smanjenja administrativnog troška mirovinskih društava te u konačnici povećanja svota mirovina korisnika predlaže se smanjenje ulazne naknade za pokriće troškova i naknada za upravljanje. Ulazna naknada smanjuje se sa trenutno važećih 0,8% na najviše 0,5% od uplaćenih doprinosa, a naknada za upravljanje se mijenja na način da u 2019. godini iznosi najviše 0,3% od ukupne imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda, a za svaku daljnju godinu stopa se smanjuje za 4% u odnosu prethodnu godinu, s time da ista ne može biti niža od 0,2% za razliku od važeće koja je iznosila 0,45% od ukupne imovine, a smanjivala se za 7% godišnje.

Uz članak 5.

Tzv. cjeloživotna shema ulaganja koja podrazumijeva veću izloženost rizičnijoj imovini na početku ulaska osiguranika u II. mirovinski stup ima investicijski smisao samo ako član u trenutku ulaska u II. mirovinski stup, ako ne postoji dobna prepreka, odabere fond kategorije A. Budući da članovi uvijek imaju mogućnost samostalnog odabira kategorije prilikom ulaska u II. mirovinski stup, kao i mogućnost promjene kategorije fonda, u skladu s investicijskom shemom cjeloživotnog ulaganja, smatra se korisnim sve neodlučne članove rasporediti u fondove kategorije A. S obzirom na činjenicu da je fond kategorije A rizičniji u odnosu na fond kategorije B, uvodi se sigurnosni mehanizam prema kojem se nakon proteka vremenskog roka od 10 godina od dana raspoređivanja u mirovinski fond kategorije A, njegovi članovi automatski raspoređuju u fond kategorije B, odnosno fond kategorije C ako ne ispunjavaju uvjete za fond kategorije B, osim ako sami ne odaberu ostati u fondu kategorije A.

Uz članak 6.

Ovim člankom uređuje se prijenos sredstava s osobnog računa člana mirovinskog fonda kada ispuni uvjete za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Kada ostvari navedeno pravo, sredstva s osobnog računa prenose se u državni proračun kao da je bio osiguran isključivo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti (I. stup), no ako Središnjem registru osiguranika, u postupku ostvarivanja prava na tu mirovinu, izjavi da želi ostvariti mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje (II. stupa), kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana fonda prenose se mirovinskom osiguravajućem društvu.

Uz članak 7.

Ovim člankom uređuje se izbor mirovine prilikom odlaska u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za osiguranike obvezno osigurane u II. stupu čime se osiguranici obvezno osigurani u oba stupa dovode u isti pravni položaj kao osiguranici obvezno osigurani isključivo u I. stupu te kao osiguranici koji su se dobrovoljno uključili u II. stup. Za osiguranike rođene 1962. i kasnije, koji su obvezno osigurani u oba obvezna mirovinska stupa propisuje se mogućnost da obvezno ostvare pravo na mirovinu isključivo iz I. stupa kao da su bili osigurani isključivo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti. Odredbom se omogućava ostvarivanje prava na mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje, te se u tome slučaju u I. stupu određuje osnovna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Također, u slučaju ako član obitelji ostvaruje obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika, člana mirovinskog fonda, ako sredstva kapitaliziranih doprinosa s osobnog računa umrlog člana fonda nisu naslijeđena, obiteljska mirovina se može ostvariti isključivo iz I. stupa.

Uz članak 8.

Ovom odredbom dopunjuje se obveza Središnjeg registra osiguranika u pogledu osiguravanja i mjesečnog izvještavanja Ministarstva financija i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o prijenosu sredstava s osobnog računa člana mirovinskog fonda u državni proračuni, kao i prijenosu sredstava s osobnog računa člana fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo po njegovom izboru.

Uz članke 9. do 12.

Člankom 9. definira se nova klasa imovine - prenosivi dužnički i/ili prenosivi vlasnički vrijednosni papiri čijeg je izdavatelja Vlada Republike Hrvatske klasificirala kao namjenskog izdavatelja u financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske. Infrastrukturni projekti prepoznati su kao zasebna klasa imovine, zbog prirode samih infrastrukturnih projekata, koji se razlikuju od tradicionalnih klasa imovine u aspektima kao što su izloženost različitim faktorima rizika, učestalost vrednovanja, dugoročniji horizont ulaganja te njihova nelikvidnost. Osim toga, infrastrukturni projekti su u pravilu velike investicije koje iziskuju i veliki kapital, te bi mirovinska društva ulaganjem, primjerice u vlasnički kapital takvih projekata prema postojećem zakonu, iskoristila veliki dio limita predviđenog za ulaganje u vlasničke vrijednosne papire. Člankom 10. povećava se mogućnost ulaganja mirovinskih fondova na domaćem tržištu te se daje dodatan poticaj razvoju hrvatskog gospodarstva, budući da je dosadašnja praksa u takvim investicijama pokazala kako ograničenje od maksimalno 2% NAV-a nije dovoljno za realizaciju velikog dijela projekata, posebice kada se radi o većim i značajnijim projektima. Člancima 9. do 12. također se dorađuju odredbe vezane uz ulaganje obveznih mirovinskih fondova u depozite i novac na računu kod povezanih banaka. Radi se o četiri međusobno povezane odredbe Zakona, za koje se pokazalo da ih je potrebno doraditi kako obvezna mirovinska društva i obvezni mirovinski fondovi ne bi došli u poziciju da zbog propisanih limita i viška novaca na računu nisu u mogućnosti taj novac plasirati u banke ili će naći u zoni prekršaja. Dakle, pravilo je da se depoziti i novac na računu plasiraju kod banaka koje s obveznim mirovinskim društvom nisu povezane. Iznimka od pravila omogućava plasiranje depozita i novca na računu i kod povezanih banaka, ali pod dva uvjeta:

- da je obvezno mirovinsko društvo već iskoristilo limite za takva ulaganja kod banaka s kojima nije povezano i koje su mu primjerene za ulaganje;

- kada počinje trošiti novac, prvo se troši taj novac koji je plasiran kod povezane banke, tek nakon toga ostatak (last in first out princip).

Uz članak 13.

Ovom odredbom se propisuje rok od 90 dana za donošenje pravilnika iz članaka 49.a Zakona .

Uz članak 14.

Ovom odredbom propisuje se stupanje na snagu Zakona.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU,

ODNOSNO DOPUNJUJU

Članak 49.

(1) Mirovinsko društvo dužno je, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja, organizirati poslovanje na način da svodi rizik sukoba interesa na najmanju moguću mjeru.

(2) Mirovinsko društvo dužno je poduzeti sve razumne korake kako ne bi tijekom pružanja usluga i obavljanja aktivnosti u pitanje došli interesi mirovinskih fondova i njihovih članova.

(3) Mirovinsko društvo dužno je poduzeti sve razumne korake kako bi utvrdilo, otkrilo te spriječilo ili riješilo sukob interesa te uspostavilo odgovarajuće kriterije za utvrđivanje vrste sukoba interesa čije bi postojanje moglo naštetiti interesima mirovinskih fondova i njihovih članova.

(4) Mirovinsko društvo dužno je, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati i nadzirati učinkovite politike upravljanja sukobima interesa.

(5) Mirovinsko društvo je dužno uspostaviti, provoditi, te redovito ažurirati politike o osobnim transakcijama relevantnih osoba i osoba koje su s njima u srodstvu s financijskim instrumentima u koje ulažu mirovinski fondovi kojima upravlja mirovinsko društvo radi sprječavanja sukoba interesa.

(6) Relevantne osobe mirovinskog društva nemaju pravo na nagradu ili naknadu s osnova članstva u nadzornom odboru nekog društva temeljem vlasništva mirovinskog fonda nad dionicama ili udjelima tog društva, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova.

Članak 52.

(1) Mirovinsko društvo je dužno organizirati poslovanje na način da osigurava kontinuirani investicijski proces, koji se mora najmanje sastojati od:

1. izrade analiza

2. određivanja strategije ulaganja

3. donošenja investicijskih odluka

4. upravljanja rizicima

5. trgovanja

6. kontrole usklađenosti te

7. analize realizacije u odnosu na očekivane rezultate ulaganja.

(2) Za svaku vrstu imovine koja je značajna po udjelu u imovini, rizičnosti i/ili operativnim zahtjevima, mirovinsko društvo je dužno osigurati adekvatan broj radnika zaduženih za ulaganje, trgovanje, analizu i upravljanje rizicima te vrste imovine. Opseg zaduženja pojedinog radnika mora biti primjeren.

(3) Za svaku vrstu imovine društvo je dužno poznavati prirodu investicije, izdavatelja, specifičnosti vezane za trgovanje, pravne propise te rizike koji proizlaze iz prije navedenoga.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati potrebne postupke, uvjete, dokumentaciju, sudionike i ostale zahtjeve vezane za investicijski proces te ostale zahtjeve navedene u ovom članku.

Članak 59.

Mirovinsko društvo dužno je:

1. biti sposobno pravodobno ispuniti dospjele obveze (načelo likvidnosti), odnosno trajno sposobno ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti)

2. upravljati mirovinskim fondovima na način da je svaki mirovinski fond sposoban pravodobno ispunjavati svoje dospjele obveze (načelo likvidnosti), odnosno da je svaki mirovinski fond trajno sposoban ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti)

3. upravljati mirovinskim fondom u skladu s ograničenjima ulaganja i propisanom rizičnošću svakoga pojedinog mirovinskog fonda kojim upravlja

4. odgovarati za pravodobno, pošteno i učinkovito ispunjavanje svih prava i obveza predviđenih ovim Zakonom i statutom mirovinskog fonda

5. osigurati sustave i mehanizme nadzora koji zorno pokazuju da mirovinsko društvo na dugoročnoj osnovi postupa u skladu s ovim Zakonom i statutom   mirovinskog fonda te koji omogućuju praćenje svih odluka, naloga i transakcija imovinom mirovinskog fonda

6. osigurati da promidžbeni sadržaji, objave i izvješća članovima mirovinskih fondova, bilo da su im dostavljena, odnosno objavljena u tisku ili putem elektroničkih sredstava javnog priopćavanja, budu jasna, točna, da ne navode na pogrešne zaključke i da su u skladu sa zahtjevima Agencije

7. stjecati imovinu za mirovinske fondove isključivo u svoje ime i za račun mirovinskog fonda pohranjujući je kod depozitara, a u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, te drugim relevantnim propisima

8. dostavljati depozitaru preslike svih izvornih isprava vezanih uz transakcije imovinom mirovinskih fondova, i to odmah po sastavljanju tih isprava ili njihovom primitku, te sve ostale isprave i dokumentaciju važnu za obavljanje poslova i izvršavanje dužnosti depozitara predviđenih ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te drugim relevantnim propisima

9. evidencije transakcija s imovinom pojedinog mirovinskog fonda voditi odvojeno od svojih vlastitih evidencija, računa, kao i od evidencija transakcija ostalih mirovinskih fondova, te ih u pravilnim vremenskim razmacima usklađivati s evidencijama depozitara

10. Središnjem registru osiguranika pravodobno dostavljati informacije propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

11. objavljivati podatke o mirovinskom društvu i mirovinskim fondovima kojima upravlja u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim relevantnim propisima

12. podnositi Agenciji redovite izvještaje u skladu s postupkom predviđenim propisima Agencije

13. u odnosima s Agencijom pridržavati se načela savjesnosti i poštenja

14. uvesti, voditi i stavljati na uvid svu evidenciju koju Agencija odredi svojim propisom i to na potpun, pravodoban, točan i istinit način, te u onom trajanju koje odredi Agencija

15. pravodobno omogućiti Agenciji uvid u svu svoju evidenciju, te omogućiti razgovor s osobama koje obavljaju poslove u mirovinskom društvu

16. pridržavati se drugih zahtjeva predviđenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

17. ne sklapati nikakav ugovor kojemu je cilj umanjivanje ili promjena odgovornosti utvrđenih ovim Zakonom, pri čemu se svaka odredba ugovora sastavljanog s tim ciljem smatra ništetnom

18. jednog člana uprave zadužiti za održavanje kontakata s Agencijom radi provedbe izvješćivanja i drugih korespondentnih aktivnosti zahtijevanih odredbama ovoga Zakona

19. izdavati depozitaru naloge za ostvarivanje prava povezanih s imovinom mirovinskog fonda

20. osigurati procjenu fer vrijednosti imovine i obveza mirovinskog fonda te ispravno utvrđivanje vrijednosti obračunske jedinice

21. pridržavati se i drugih zahtjeva predviđenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Članak 63.

Radi pokrića troškova  mirovinskog  društva, za  mirovinsko  društvo mogu se zaračunati sljedeće naknade:

1. ulazna naknada u iznosu od najviše 0,8% od uplaćenih doprinosa

2. naknada za upravljanje u iznosu od najviše 0,45% godišnje od ukupne imovine umanjene za financijske obveze  mirovinskog  fonda u 2013., 2014. i 2015. godini, a za svaku daljnju godinu stopa naknade se umanjuje za 7% u odnosu na stopu naknade koja se primjenjivala u prethodnoj godini, zaokruženo na tri decimalna mjesta, s time da ista ne može biti niža od 0,3%, dok će osnovicu za izračun i način naplate ove naknade Agencija propisati pravilnikom

3. naknada za izlaz iz  mirovinskog  fonda u prve tri godine članstva, ako se istodobno radi o promjeni  mirovinskog  društva, u iznosu od najviše 0,8% u prvoj, 0,4% u drugoj, odnosno 0,2% u trećoj godini članstva.

Članak 91.

(1) Osiguranici iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona dužni su u roku od šest mjeseci od dana uspostavljanja njihovog obveznog mirovinskog osiguranja odabrati mirovinski fond određene kategorije u skladu s ograničenjima iz članka 93. ovoga Zakona.

(2) Do dana izbora mirovinskog fonda određene kategorije sredstva osiguranika polažu se na privremeni račun.

(3) Ako osiguranik u roku od šest mjeseci od uspostavljanja obveznog mirovinskog osiguranja ne odabere mirovinski fond, Središnji registar osiguranika će ga po službenoj dužnosti rasporediti u mirovinski fond kategorije B.

(4) Raspored osiguranika prema stavku 3. ovoga članka obavit će se na način da se svakom mirovinskom društvu dodijeli jednak broj osoba.

(5) Agencija će pravilnikom propisati način raspoređivanja i izvještavanja osiguranika o potrebi izbora fonda od strane Središnjeg registra osiguranika, način osiguravanja doprinosa koje je potrebno plaćati prije zakašnjelog učlanjenja, način i učestalost raspoređivanja, način izvještavanja o smrti člana mirovinskog fonda te ostale postupke i uvjete koje je potrebno ispuniti pri izboru fonda.

Članak 100.

(1) Ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana mirovinskog fonda prenijet će se mirovinskom osiguravajućem društvu kada član ostvari pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

(2) Ako član mirovinskog fonda nije ostvario pravo i uvjete na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a na referentni dan nije u osiguranju, kapitalizirana sredstva s njegovog osobnog računa mogu se prenijeti mirovinskom osiguravajućem društvu po ostvarivanju dobnih uvjeta za starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

(3) Povlačenjem sredstava prema stavcima 1. i 2. ovoga članka osiguraniku prestaje članstvo u mirovinskom fondu.

(4) Član mirovinskog fonda čija su prava iz mirovinskog osiguranja uređena posebnim propisom koji uređuje prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ili mu se mirovina određuje prema tom propisu, može u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dati izjavu Središnjem registru osiguranika da želi i nadalje ostati član mirovinskog fonda.

(5) Ako član mirovinskog fonda ne da izjavu u roku iz stavka 4. ovoga članka, Središnji registar osiguranika prenijet će u državni proračun ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana mirovinskog fonda, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će bivšem članu mirovinskog fonda po stjecanju prava na mirovinu odrediti mirovinu, kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

(6) O prijenosu sredstava s osobnih računa iz stavka 5. ovoga članka Središnji registar osiguranika mjesečno izvještava Ministarstvo financija i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Članak 10 4.

(1) Član mirovinskog fonda koji je u trenutku pristupa u obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje imao između 40 i 50 godina, može istupiti iz toga osiguranja s danom ostvarivanja prava na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ako zahtjev za istup podnese Središnjem registru osiguranika izjavom u postupku ostvarivanja prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu.

(2) Po istupu iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje prema stavku 1. ovoga članka, bivši član mirovinskog fonda svoja prava iz mirovinskog osiguranja ostvaruje na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju, kao osiguranik koji je osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, mirovinski fond će putem Središnjeg registra osiguranika u roku od 30 dana po zaprimanju podataka iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prenijeti u državni proračun ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa toga člana fonda.

(4) Odredbe stavaka 1. do 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na zahtjev korisnika obiteljske mirovine ostvarene nakon smrti osiguranika, člana mirovinskog fonda, ako sredstva kapitaliziranih doprinosa s osobnog računa umrlog člana fonda nisu naslijeđena.

(5) Mirovina iz stavka 1. ovoga članka određena na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju, kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, pripada od prvoga dana sljedećeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je član mirovinskog fonda iz stavka 1. ovoga članka podnio zahtjev za istup.

Članak 105.

Središnji registar osiguranika osigurava prijenos sredstava s osobnih računa u slučajevima iz članka 104. ovoga Zakona i o tome mjesečno izvještava Ministarstvo financija i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kojem je član mirovinskog fonda iz stavka 1. ovoga članka podnio zahtjev za istup.

Članak 125.

Imovina mirovinskog fonda može se sastojati isključivo od:

1. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a

2. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više država članica OECD-a

3. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

4. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

5. prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

6. udjela UCITS fondova koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom

7. udjela ili dionica u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionica ili poslovnih udjela u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koji uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima

8. depozita kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev te koji dospijevaju za najviše 12 mjeseci, pod uvjetom da kreditna institucija ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tom kreditnom institucijom i razina zaštite deponenata istovjetni onima propisanima zakonom koji uređuje poslovanje kreditnih institucija

9. izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje na uređenim tržištima u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala ili izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje izvan uređenih tržišta (neuvrštene OTC izvedenice) pod sljedećim uvjetima:

a) temeljna imovina izvedenice sastoji se od financijskih instrumenata obuhvaćenih točkama 1. do 5. ovoga stavka, financijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih tečajeva ili valuta, u koje mirovinski fond može ulagati u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

b) druge ugovorne strane u transakcijama s neuvrštenim (OTC) izvedenicama su institucije koje podliježu bonitetnom nadzoru te pripadaju kategorijama koje može dodatno propisati Agencija i

c) neuvrštene (OTC) izvedenice podliježu svakodnevnom pouzdanom i povjerljivom vrednovanju, te ih je u svakom trenutku moguće prodati, likvidirati ili zatvoriti prijebojnom transakcijom po njihovoj fer vrijednosti na zahtjev mirovinskog fonda

10. novca na transakcijskom računu za poslovne namjene mirovinskog fonda otvorenog kod depozitara te na drugim računima kada je to potrebno radi realizacije ulaganja

11. drugih vrsta imovine koja je proizašla iz imovine iz točaka 1. do 10. ovoga stavka.

(2) Imovina iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1. izdavatelj, odnosno jamac iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka mora imati kreditni rejting za dugoročni dug izdan u stranoj valuti najmanje jednak rejtingu koji ima Republika Hrvatska prema ocjeni najmanje dvije globalno priznate rejting agencije

2. iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, prenosivi dužnički vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka te prenosivi vlasnički vrijednosni papiri iz stavka 1. točke 5. ovoga članka ne moraju biti uvršteni na uređeno tržište u trenutku njihova stjecanja ako zadovoljavaju sljedeće uvjete:

a) uvjeti izdanja uključuju obvezu da će izdavatelj podnijeti zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište

b) uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od izdanja.

U protivnom će se vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca smatrati neuvrštenima.

(3) Agencija će pravilnikom odrediti dodatne uvjete koje mora zadovoljavati imovina iz ovoga članka, uvjete koje moraju zadovoljavati drugi računi iz stavka 1. točke 10. ovoga članka te uvjete koje mora zadovoljavati druga ugovorna strana u transakciji mirovinskog fonda.

Članak 126.

(1) Pojedini mirovinski fond može steći najviše:

1. 10% jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira iz članka 125. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona

2. 10% jednog izdanja instrumenata tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona

3. 20% jednog izdanja prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira s pravom glasa iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, uvrštenih na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje će burza propisati strože uvjete u vezi uvrštenja i zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

4. 10% jednog izdanja prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira s pravom glasa iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona koji nisu uvršteni na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje će burza propisati strože uvjete u vezi uvrštenja i zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

5. 10% jednog izdanja prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira bez prava glasa iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

6. 20% udjela u pojedinom fondu iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. 15% jednog izdanja dionica u pojedinom fondu iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona koje su uvrštene na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje su propisani stroži uvjeti u vezi uvrštenja i zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

8. 10% udjela, poslovnih udjela ili pojedinog izdanja dionica u pojedinom fondu iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona koji ne ispunjavaju uvjete iz točke 7. ovoga stavka

9. izloženost u vrijednosti od 5% jamstvenog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona ulaganjem u depozite.

(2) Mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo mogu zajedno steći najviše:

1. 15% jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira iz članka 125. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona

2. 15% jednog izdanja instrumenata tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona

3. 20% jednog izdanja prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira sa pravom glasa iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona uvrštenih na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje će burza propisati strože uvjete u vezi uvrštenja i zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

4. 15% jednog izdanja prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira s pravom glasa iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona koji nisu uvršteni na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje će burza propisati strože uvjete u vezi uvrštenja i zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

5. 15% jednog izdanja prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira bez prava glasa iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

6. 25% udjela u pojedinom fondu iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. 20% jednog izdanja dionica u pojedinom fondu iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona koje su uvrštene na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje su propisani stroži uvjeti u vezi uvrštenja i zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

8. 15% udjela, poslovnih udjela ili pojedinog izdanja dionica u pojedinom fondu iz članka 125. stavak 1. točka 7. ovoga Zakona koji ne ispunjavaju uvjete iz točke 7. ovoga stavka

9. izloženost u vrijednosti od 7% jamstvenog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona ulaganjem u depozite.

(3) Iznimno od odredbi stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka i odredbi stavka 2. točaka 3. i 4. ovoga članka, mirovinski fond, odnosno mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo mogu steći i veći udio od ograničenja zadanih stavkom 1. točkama 3. i 4., te stavkom 2. točkama 3. i 4. ovoga članka u jednom izdanju vlasničkog vrijednosnog papira, uz uvjet da pojedino takvo ulaganje ne prelazi 2% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, te da ukupna takva imovina ne prelazi 5% neto imovine mirovinskog fonda.

(4) Iznimno, mirovinski fond odnosno mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo mogu bez ograničenja navedenih u stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka, te bez ograničenja navedenih u članku 128. stavcima 2., 3. i 4. ovoga Zakona ulagati u prenosive dužničke ili prenosive vlasničke vrijednosne papire iz članka 125. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona, pod sljedećim uvjetima:

a) ti vrijednosni papiri služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske

b) ti vrijednosni papiri imaju dugoročne, stabilne i predvidljive novčane tokove, kako bi odgovarali ročnosti obveza mirovinskog fonda uz uvažavanje načela sigurnosti, razboritosti i opreza

c) Vlada Republike Hrvatske je na temelju prijedloga koji joj je prethodno uputilo mirovinsko društvo u ime mirovinskog fonda klasificirala izdavatelja tih vrijednosnih papira kao namjenskog izdavatelja u financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske.

(5) Kada mirovinski fond, odnosno mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo ulažu u vlasničke vrijednosne papire čiji je udio u izdanju veći od 10% predmetnog vlasničkog vrijednosnog papira, odnosno u vrijednosne papire iz stavka 4. ovoga članka, nadzorni odbor mirovinskog društva mora usvojiti:

1. metodologiju prepoznavanja, upravljanja, praćenja i objavljivanja sukoba interesa u vrijeme trajanja ulaganja između izdavatelja s jedne strane i mirovinskog društva i povezanih osoba mirovinskog društva s druge strane

2. jasno definirane ciljeve ulaganja, strategiju kojom se namjeravaju postići ciljevi tog ulaganja, rokove i praćenje realizacije strategije i uspješnosti ostvarivanja ciljeva, kao i izlaznu strategiju u slučaju neispunjenja ili ispunjenja ciljeva ulaganja te

3. precizna pravila korporativnog upravljanja i postupanja prema izdavatelju.

(6) Mirovinsko društvo mora u informativnom prospektu i na svojoj mrežnoj stranici objaviti i redovito ažurirati informacije o identificiranom sukobu interesa, ostvarivanju strategije i ciljeva ulaganja mirovinskog fonda, odnosno mirovinskih fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo u vlasničke vrijednosne papire čiji je udio u izdanju veći od 10%, odnosno u vrijednosne papire iz stavka 4. ovoga članka.

(7) Ako mirovinsko društvo ne postupa u skladu sa stavkom 5. ovoga članka Agencija može tom mirovinskom društvu privremeno zabraniti ili ograničiti ulaganja u vlasničke vrijednosne papire čiji je udio u izdanju veći od 10%, odnosno u vrijednosne papire iz stavka 4. ovoga članka.

(8) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati način ulaganja u imovinu iz stavaka 4. i 5. ovoga članka, kao i način informiranja javnosti i Agencije o ulaganjima iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.

Članak 127.

(1) Ulaganje imovine mirovinskog fonda kategorije A podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najmanje 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda mora biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

3. najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

4. najviše 50% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

5. najviše 55% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona,

6. najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. najviše 15% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. najviše 20% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

9. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

10. iznimno od odredbi točke 9. ovoga stavka, u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona može biti uloženo više od 10% neto vrijednosti imovine, a najviše 20% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, ali na rok ne duži od 14 dana

11. ukupna ulaganja koja zadovoljavaju kriterije iz članka 126. stavka 3. i članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona te ukupna ulaganja iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona kojima se stječe posredna izloženost prema tržištima izvan Republike Hrvatske, drugih država članica i država članica OECD-a zajedno ne smiju prelaziti 15% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda

12. pojedino ulaganje u imovinu iz članka 126. stavka 4. ovoga Zakona ne smije prelaziti 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, a ukupno najviše 15% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 126. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Ulaganje imovine mirovinskog fonda kategorije B podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najmanje 50% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda mora biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

3. najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

4. najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

5. najviše 35% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

6. najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. najviše 20% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

9. najviše 5% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

10. iznimno od odredbi točke 9. ovoga stavka, u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona može biti uloženo više od 5% neto vrijednosti imovine, a najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, ali na rok ne duži od 14 dana

11. ukupna ulaganja koja zadovoljavaju kriterije iz članka 126. stavka 3. i članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona, te ukupna ulaganja iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona kojima se stječe posredna izloženost prema tržištima izvan Republike Hrvatske, drugih država članica i država članica OECD-a, zajedno ne smiju prelaziti 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda

12. pojedino ulaganje u imovinu iz članka 126. stavka 4. ovoga Zakona smije prelaziti 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, a ukupno najviše 15% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 126. stavka 4. ovoga Zakona.

(3) Ulaganje imovine mirovinskog fonda kategorije C podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najmanje 70% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda mora biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

3. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

4. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

5. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, pod uvjetom da se takvim ulaganjem stječe posredna izloženost isključivo prema imovini iz članka 125. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4., 8. i 10. ovoga Zakona

6. najviše 20% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

7. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, a iznimno može biti uloženo više od 10% neto vrijednosti imovine, a najviše 20%, ali na rok ne duži od 14 dana

8. imovina mirovinskog fonda ne smije biti uložena u imovinu iz članka 125. stavka 1. točaka 5. i 7. ovoga Zakona

9. ulaganje u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona dozvoljeno je isključivo radi postizanja valutne usklađenosti

10. imovina mirovinskog fonda kategorije C ne može biti uložena u imovinu iz članka 126. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 128.

(1) Najviše 20% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

(2) Najviše 3% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i neuvrštene (OTC) izvedenice jednog izdavatelja ili grupe izdavatelja koji čine povezana društva, osim izdavatelja iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i neuvrštene (OTC) izvedenice istog izdavatelja ili grupe izdavatelja koji čine povezana društva može biti uloženo do 10% neto vrijednosti imovine fonda u slučaju da je taj izdavatelj, odnosno ti izdavatelji dioničko društvo čije su dionice uvrštene na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje su propisani stroži uvjeti u vezi s uvrštenjem i zaštitom ulagatelja u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a.

(4) Stavak 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na izdavatelje čije su dionice u trenutku njihova stjecanja uvrštene u niži segment uređenog tržišta ako je nadležno tijelo izdavatelja donijelo odluku o prijelazu na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje su propisani stroži uvjeti u vezi s uvrštenjem i zaštitom ulagatelja u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, koja odluka je objavljena na mrežnim stranicama uređenog tržišta, a prijelaz u stroži segment uređenog tržišta izvršit će se u roku od jedne godine od dana takve objave.

(5) Najviše 15% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u imovinu koja ne zadovoljava uvjete iz stavka 2. ovoga članka, a zadovoljava uvjete iz stavka 3. i/ili stavka 4. ovoga članka.

(6) Najviše 3% neto imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u pojedini fond iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Zakona.

(7) Najviše 5% neto imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Zakona istog društva za upravljanje.

(8) Najviše 5% neto vrijednosti imovine fonda ukupno može biti izloženo prema jednoj te istoj kreditnoj instituciji iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona, odnosno grupi kreditnih institucija, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona.