PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O DODATKU NA MIROVINE OSTVARENE PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA
1.Ocjena stanja
Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 79/07 i 114/11 - u daljnjem tekstu: Zakon o dodatku) korisnicima čije su mirovine ostvarene i određene od 1. siječnja 1999. isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 79/07, 35/08, 40/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 121/10, 130/10 – pročišćeni tekst, 61/11, 114/11, 76/12 i 133/13 - u daljnjem tekstu: ZOMO), od 1. listopada 2007. određuje se i isplaćuje dodatak na mirovinu od 4% do 27% od pripadajuće mirovine, zavisno o godini ostvarivanja prava na mirovinu. Svrha toga dodatka mirovinu je slijedeća:
- da se otklone razlike u razini mirovina između mirovina ostvarenih na temelju ZOMO-a koje su nastale zbog postupnog širenja obračunskog razdoblja za izračun mirovine na cijeli radni vijek prema članku 184. ZOMO-a, čime su nastale neopravdane razlike između mirovina ostvarenih primjenom istoga Zakona za isti mirovinski staž i plaće, samo zbog toga što nisu ostvarene u istoj kalendarskoj godini;
- da se ublaže razlike između mirovina ostvarenih do 31. prosinca 1998. prema prijašnjim propisima iz mirovinskog osiguranja i mirovina ostvarenih nakon 1. siječnja 1999. prema općim propisima o mirovinskom osiguranju.
Do prosinca 2011. dodatak se isplaćivao kao zasebno primanje uz pripadajuću svotu mirovine i imao je značajan učinak na materijalnu i socijalnu sigurnost korisnika mirovine. Zakonom o dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 114/11) od 1. siječnja 2012. dodatak na mirovinu postao je sastavni dio mirovine, budući da se praćenjem provedbe sustava mirovinskog osiguranja ukazalo na potrebu da se dodatak integrira u svotu mirovine, kao njezin sastavni dio, sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze.
Prema članku 3. Zakona o dodatku propisano je da dodatak ne pripada korisnicima kojima je mirovina određena pod povoljnijim uvjetima i/ili na povoljniji način prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, korisnicima najviše mirovine određene prema Zakonu o najvišoj mirovini, korisnicima osnovne mirovine te korisnicima obiteljske mirovine kojima je mirovina određena od mirovine koja je ostvarena prema propisima o mirovinskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998. Korisnici osnovne mirovine iz članka 83. ZOMO-a isključeni su od prava na dodatak, budući da će uz mirovinu ostvarenu prema ZOMO-u budućnosti ostvarivati i mirovinu ostvarenu na temelju uplata doprinosa u obveznom mirovinskom fondu u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje. Članak 91. stavak 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/18) uređuje određivanje mirovine za osiguranike obvezno osigurane i u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje, na način da se mirovina određuje u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti kao osnovna mirovina. Naime, osnovna mirovina se određuje na način da se osobni bodovi za dio mirovine za dio staža ostvarenog nakon početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje (II. stup) korigiraju faktorom osnovne mirovine, a ako je osiguranik ostvario mirovinski staž do uvođenja II. stupa, dio mirovine ostvaren na temelju tog dijela mirovinskog staža računa se kao i drugim osiguranicima I. stupa za taj dio mirovine. Faktor osnovne mirovine se određuje kao prosjek udjela stope doprinosa za mirovinsko osiguranje u ukupnoj svoti doprinosa za mirovinsko osiguranje u razdoblju od 1. siječnja 2002. (uvođenja II. stupa) do godine u kojoj ostvaruje pravo na mirovinu. Faktor osnovne mirovine primjenjuje se i na najnižu i najvišu mirovinu određenu na temelju mirovinskog staža ostvarenog od 1. siječnja 2002. godine. Uz osnovnu mirovinu ovi korisnici ostvaruju i mirovinu iz II. stupa obveznog mirovinskog osiguranja prema mirovinskom programu mirovinskog osiguravajućeg društva.
Praćenjem kretanja visine ukupne svote mirovine osiguranika koji su obvezno osigurani u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti (I. stupa) i obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje (II. stupa) kojima se u I. stupu po ispunjenju uvjeta za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu određuje osnovna mirovina, a u II. stupu mirovina prema mirovinskom programu mirovinskog osiguravajućeg društva, ustanovljeno je da se zbog niske stope izdvajanja u II. stup (5%) u odnosnu na ukupnu svotu doprinosa (20%) i nedovoljno dugog razdoblja kapitalizacije doprinosa u II. stupu ukupna svota mirovine, odnosno zbroj osnovne mirovine iz I. stupa i mirovine koju ostvaruju kao članovi mirovinskog fonda (II. stup) znatno zaostaju (prosječno oko 600,00 kn) ovisno o visini plaća u odnosu na prosjek plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za svotama mirovine korisnika starosne ili prijevremene starosne mirovine koji su osigurani isključivo u I. stupu mirovinskog osiguranja. Slijedom navedenoga, korisnici osnovne mirovine nalaze se u nejednakom materijalnom i socijalnom položaju u odnosu na korisnike mirovina obvezno osiguranih isključivo u I. stupu. Iz navedenih razloga, ovim Prijedlogom zakona rješava se pitanje dodatka na mirovinu tako da se i korisnicima osnovne mirovine predlaže određivanje dodatka na mirovinu određenu u I. stupu kao osnovna mirovina i to na način da se na dio mirovine za mirovinski staž ostvaren do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja individualne štednje (do 31. prosinca 2001.) predlaže određivanje dodatka u jednakoj visini kao i korisniku mirovine koji pravo ostvaruje isključivo u I. stupu nakon 2010. godine (27%), a na dio mirovine koja mu pripada za mirovinski staž od dana uvođenje II. stupa dodatak se korigira faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu (faktor osnovne mirovine za 2018. godinu iznosi 0,75%), odnosno dodatak iznosi 20,25%.
2.Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom
Omogućuje se ostvarivanje prava na dodatak za korisnike starosne i prijevremene starosne mirovine koji su obvezno osigurani u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti (I. stup) i obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) koji će ostvarivati pravo obvezno iz oba stupa kojima je u I. stupu ta mirovina određena kao osnovna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13, 33/15, 93/16, 120/16, 18/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/18), a kojima bi bez određivanja dodatka bili u neravnopravnom položaju u odnosu na korisnike koji pravo ostvaruju samo iz I. stupa.
3.Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Donošenjem i primjenom predloženog zakona značajno će se poboljšati materijalna i socijalna sigurnost korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kojima je kao obvezno osiguranima i u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje, u I. stupu određena osnovna mirovina, a u II. stupu mirovinu će ostvarivati prema mirovinskom programu mirovinskog osiguravajućeg društva. Time se ujednačavaju uvjeti pri određivanju prava iz mirovinskog osiguranja i ostvaruje ustavna odrednica o Republici Hrvatskoj kao pravnoj i socijalnoj državi.
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona bit će potrebno u državnom proračunu osigurati u 2019. godini 220 mil. kuna, a u 2020. godini 236 mil. kuna.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O DODATKU NA MIROVINE OSTVARENE PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU
Članak 1.
U Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 79/07 i 114/11) u članku 2. stavku 2. i 3. riječi: „prema ovome Zakonu“ zamjenjuju se riječima: „prema članku 1. ovoga Zakona“.
Iza stavka 7. ovoga članka dodaje se novi stavak 8. i stavci 9., 10. i 11. koji glase:
„(8) Korisniku starosne i prijevremene starosne mirovine iz članka 91. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13, 33/15, 93/16, 120/16, 18/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/18), za dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje određuje se u postotku od 27%, a za dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž ostvaren od toga dana (1. siječnja 2002.) određuje se u visini od 27% pomnožen s faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu.
(9) Korisniku starosne i prijevremene starosne mirovine iz članka 91. stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju koji nije ostvario staž osiguranja u razdoblju do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje, osnovica za dodatak je osnovna mirovina i određuje se u iznosu od 27% pomnožen s faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu.
(10) Korisniku iz stavka 8. i 9. ovoga članka kojemu svota osnovne mirovine s dodatkom iz stavka 8. i 9. ovoga članka iznosi manje od najniže osnovne mirovine određuje se najniža osnovna mirovina iz članka 93. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.
(11) Svota osnovne mirovine iz stavka 8. do 10. ovoga članka, zajedno s dodatkom iz stavka 8. do 10. ovoga članka ne smije prijeći svotu najviše mirovine iz članka 93. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.“.
Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 12.
Članak 2.
U članku 3. iza riječi: „najvišoj mirovini“ briše se zarez i riječi: „korisnicima osnovne mirovine“.
PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 3.
(1) Korisnicima starosne i prijevremene starosne mirovine koji su bili osigurani i u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje, a kojima je u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti određena osnovna mirovina prema članku 91. stavku 1. ili 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13, 33/15, 120/16, 18/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/18) u razdoblju od 1. siječnja 2014. do stupanja na snagu ovoga Zakona, s danom stupanja na snagu ovoga Zakona pripada dodatak prema članku 2. ovoga Zakona na osnovnu mirovinu pripadajuću od 1. siječnja 2019., ako je mirovina u isplati.
(2) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje korisnicima iz stavka 1. ovoga članka odredit će dodatak, po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja.
Članak 4.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.
O B R A Z L O Ž E N J E
Uz članak 1.
S obzirom na to da se širi krug korisnika prava na dodatak i na korisnike koji su bili obvezno osigurani u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje, a koji u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti (I. stupu) ostvaruju starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu određenu u I. stupu kao osnovnu mirovinu prema članku 91. stavcima 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, mijenja se način određivanja dodatka za te korisnike. Nadalje se propisuje da osnovica i postotak za određivanje dodatka, za korisnike iz članka 91. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju, čini dio mirovine za mirovinski staž navršen do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje i za taj dio se određuje u postotku od 27%, a za dio mirovine temeljem staža osiguranja ostvarenog od toga dana određuje se u istom postotku i množi s faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu. Za korisnike starosne i prijevremene starosne mirovine određene kao osnovne mirovine prema članku 91. stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, koji nisu ostvarili mirovinski staž do uvođenja II. stupa, predlaže se određivanje dodataka u postotku od 27% na osnovnu mirovinu uz primjenu faktora osnovne mirovine. Ako je svota osnovne mirovine s dodatkom manja od svote najniže osnovne mirovine iz članka 93. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju odredit će se najniža osnovna mirovina, a ako je viša od najviše osnovne mirovine, ograničava se s najvišom osnovnom mirovinom.
Uz članak 2.
Briše se dio odredbe koja je isključivala korisnike osnovne mirovine od prava na dodatak te se to pravo omogućuje i korisnicima starosne i prijevremene starosne mirovine koji su bili obvezno osigurani u oba stupa obveznog mirovinskog osiguranja, a kojima se u I. stupu određuje osnovna mirovina.
Uz članak 3.
Ovom odredbom predlaže se određivanje dodatka korisnicima osnovne mirovine priznate prema članku 91. stavku 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, u razdoblju od 1. siječnja 2014. do stupanja na snagu ovoga Zakona, jer su ranije ostvarili pravo na mirovinu zbog staža osiguranja s povećanim trajanjem, odnosno sniženja starosne granice, a predlaže se radi osiguranja iste razine prava koja je predviđena za nove korisnike.
Uz članak 4.
Ova odredba određuje datum stupanja na snagu zakona.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJANJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 2.
(1) Korisnicima mirovina iz članka 1. ovoga Zakona određuje se, zavisno od svote mirovine i godine ostvarivanja prava na mirovinu, dodatak na mirovinu, i to:
– na mirovine ostvarene u 1999. godini dodatak iznosi 4,0% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2000. godini dodatak iznosi 8,4% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2001. godini dodatak iznosi 12,6% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2002. godini dodatak iznosi 16,3% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2003. godini dodatak iznosi 19,0% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2004. godini dodatak iznosi 20,9% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2005. godini dodatak iznosi 22,6% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2006. godini dodatak iznosi 23,8% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2007. godini dodatak iznosi 24,9% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2008. godini dodatak iznosi 25,9% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2009. godini dodatak iznosi 26,4% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2010. godini i sljedećim godinama dodatak iznosi 27,0% od mirovine.
(2) Osnovica za određivanje dodatka na mirovinu prema ovome Zakonu jest svota mjesečne mirovine određena i usklađivana svake godine novom aktualnom vrijednosti mirovine prema članku 86. Zakona o mirovinskom osiguranju.
(3) Osnovica za određivanje dodatka na mirovinu prema ovome Zakonu korisnicima mirovine ostvarene primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju jest mirovina iz hrvatskoga mirovinskog osiguranja koja im pripada na temelju mirovinskog staža navršenog u hrvatskom mirovinskom osiguranju.
(4) Osnovica za određivanje dodatka na mirovinu korisnika obiteljske mirovine koja se određuje i isplaćuje u dijelovima jest ukupna svota obiteljske mirovine, a dodatak se određuje razmjerno dijelovima mirovine koji se isplaćuju pojedinim članovima obitelji – korisnicima tako određene mirovine.
(5) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, korisnicima obiteljske mirovine određene od mirovine koja je ostvarena od 1. siječnja 1999. dodatak se određuje prema postotku iz godine u kojoj je ostvareno pravo na mirovinu od koje je određena obiteljska mirovina.
(6) Korisnicima najniže mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju dodatak se određuje na mirovinu koja im pripada na temelju njihovoga ukupnoga mirovinskog staža za određivanje mirovine i njihovih ostvarenih plaća odnosno osnovica osiguranja i isplaćuje se zajedno s tom mirovinom, ako svota mirovine zajedno s dodatkom prema stavku 1. ovoga članka prelazi svotu najniže mirovine.
(7) Svota mirovine, zajedno s dodatkom na mirovinu iz stavka 1. ovoga članka, ne može biti veća od najviše mirovine određene prema članku 1. Zakona o najvišoj mirovini.
(8) Dodatak na mirovinu određen na način i pod uvjetima iz ovoga Zakona sastavni je dio mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Članak 3.
Pravo na dodatak na mirovinu prema ovome Zakonu ne pripada korisnicima kojima je mirovina određena pod povoljnijim uvjetima i/ili na povoljniji način prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, korisnicima najviše mirovine određene prema Zakonu o najvišoj mirovini, korisnicima osnovne mirovine i korisnicima obiteljske mirovine kojima je mirovina određena od mirovine koja je ostvarena prema propisima o mirovinskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O DODATKU NA MIROVINE OSTVARENE PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
1.Ocjena stanja
Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 79/07 i 114/11 - u daljnjem tekstu: Zakon o dodatku) korisnicima čije su mirovine ostvarene i određene od 1. siječnja 1999. isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 79/07, 35/08, 40/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 121/10, 130/10 – pročišćeni tekst, 61/11, 114/11, 76/12 i 133/13 - u daljnjem tekstu: ZOMO), od 1. listopada 2007. određuje se i isplaćuje dodatak na mirovinu od 4% do 27% od pripadajuće mirovine, zavisno o godini ostvarivanja prava na mirovinu. Svrha toga dodatka mirovinu je slijedeća:
- da se otklone razlike u razini mirovina između mirovina ostvarenih na temelju ZOMO-a koje su nastale zbog postupnog širenja obračunskog razdoblja za izračun mirovine na cijeli radni vijek prema članku 184. ZOMO-a, čime su nastale neopravdane razlike između mirovina ostvarenih primjenom istoga Zakona za isti mirovinski staž i plaće, samo zbog toga što nisu ostvarene u istoj kalendarskoj godini;
- da se ublaže razlike između mirovina ostvarenih do 31. prosinca 1998. prema prijašnjim propisima iz mirovinskog osiguranja i mirovina ostvarenih nakon 1. siječnja 1999. prema općim propisima o mirovinskom osiguranju.
Do prosinca 2011. dodatak se isplaćivao kao zasebno primanje uz pripadajuću svotu mirovine i imao je značajan učinak na materijalnu i socijalnu sigurnost korisnika mirovine. Zakonom o dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 114/11) od 1. siječnja 2012. dodatak na mirovinu postao je sastavni dio mirovine, budući da se praćenjem provedbe sustava mirovinskog osiguranja ukazalo na potrebu da se dodatak integrira u svotu mirovine, kao njezin sastavni dio, sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze.
Prema članku 3. Zakona o dodatku propisano je da dodatak ne pripada korisnicima kojima je mirovina određena pod povoljnijim uvjetima i/ili na povoljniji način prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, korisnicima najviše mirovine određene prema Zakonu o najvišoj mirovini, korisnicima osnovne mirovine te korisnicima obiteljske mirovine kojima je mirovina određena od mirovine koja je ostvarena prema propisima o mirovinskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998. Korisnici osnovne mirovine iz članka 83. ZOMO-a isključeni su od prava na dodatak, budući da će uz mirovinu ostvarenu prema ZOMO-u budućnosti ostvarivati i mirovinu ostvarenu na temelju uplata doprinosa u obveznom mirovinskom fondu u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje. Članak 91. stavak 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/18) uređuje određivanje mirovine za osiguranike obvezno osigurane i u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje, na način da se mirovina određuje u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti kao osnovna mirovina. Naime, osnovna mirovina se određuje na način da se osobni bodovi za dio mirovine za dio staža ostvarenog nakon početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje (II. stup) korigiraju faktorom osnovne mirovine, a ako je osiguranik ostvario mirovinski staž do uvođenja II. stupa, dio mirovine ostvaren na temelju tog dijela mirovinskog staža računa se kao i drugim osiguranicima I. stupa za taj dio mirovine. Faktor osnovne mirovine se određuje kao prosjek udjela stope doprinosa za mirovinsko osiguranje u ukupnoj svoti doprinosa za mirovinsko osiguranje u razdoblju od 1. siječnja 2002. (uvođenja II. stupa) do godine u kojoj ostvaruje pravo na mirovinu. Faktor osnovne mirovine primjenjuje se i na najnižu i najvišu mirovinu određenu na temelju mirovinskog staža ostvarenog od 1. siječnja 2002. godine. Uz osnovnu mirovinu ovi korisnici ostvaruju i mirovinu iz II. stupa obveznog mirovinskog osiguranja prema mirovinskom programu mirovinskog osiguravajućeg društva.
Praćenjem kretanja visine ukupne svote mirovine osiguranika koji su obvezno osigurani u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti (I. stupa) i obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje (II. stupa) kojima se u I. stupu po ispunjenju uvjeta za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu određuje osnovna mirovina, a u II. stupu mirovina prema mirovinskom programu mirovinskog osiguravajućeg društva, ustanovljeno je da se zbog niske stope izdvajanja u II. stup (5%) u odnosnu na ukupnu svotu doprinosa (20%) i nedovoljno dugog razdoblja kapitalizacije doprinosa u II. stupu ukupna svota mirovine, odnosno zbroj osnovne mirovine iz I. stupa i mirovine koju ostvaruju kao članovi mirovinskog fonda (II. stup) znatno zaostaju (prosječno oko 600,00 kn) ovisno o visini plaća u odnosu na prosjek plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za svotama mirovine korisnika starosne ili prijevremene starosne mirovine koji su osigurani isključivo u I. stupu mirovinskog osiguranja. Slijedom navedenoga, korisnici osnovne mirovine nalaze se u nejednakom materijalnom i socijalnom položaju u odnosu na korisnike mirovina obvezno osiguranih isključivo u I. stupu. Iz navedenih razloga, ovim Prijedlogom zakona rješava se pitanje dodatka na mirovinu tako da se i korisnicima osnovne mirovine predlaže određivanje dodatka na mirovinu određenu u I. stupu kao osnovna mirovina i to na način da se na dio mirovine za mirovinski staž ostvaren do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja individualne štednje (do 31. prosinca 2001.) predlaže određivanje dodatka u jednakoj visini kao i korisniku mirovine koji pravo ostvaruje isključivo u I. stupu nakon 2010. godine (27%), a na dio mirovine koja mu pripada za mirovinski staž od dana uvođenje II. stupa dodatak se korigira faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu (faktor osnovne mirovine za 2018. godinu iznosi 0,75%), odnosno dodatak iznosi 20,25%.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom
Omogućuje se ostvarivanje prava na dodatak za korisnike starosne i prijevremene starosne mirovine koji su obvezno osigurani u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti (I. stup) i obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) koji će ostvarivati pravo obvezno iz oba stupa kojima je u I. stupu ta mirovina određena kao osnovna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13, 33/15, 93/16, 120/16, 18/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/18), a kojima bi bez određivanja dodatka bili u neravnopravnom položaju u odnosu na korisnike koji pravo ostvaruju samo iz I. stupa.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
3.Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Donošenjem i primjenom predloženog zakona značajno će se poboljšati materijalna i socijalna sigurnost korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kojima je kao obvezno osiguranima i u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje, u I. stupu određena osnovna mirovina, a u II. stupu mirovinu će ostvarivati prema mirovinskom programu mirovinskog osiguravajućeg društva. Time se ujednačavaju uvjeti pri određivanju prava iz mirovinskog osiguranja i ostvaruje ustavna odrednica o Republici Hrvatskoj kao pravnoj i socijalnoj državi.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona bit će potrebno u državnom proračunu osigurati u 2019. godini 220 mil. kuna, a u 2020. godini 236 mil. kuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O DODATKU NA MIROVINE OSTVARENE PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Članak 1.
U Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 79/07 i 114/11) u članku 2. stavku 2. i 3. riječi: „prema ovome Zakonu“ zamjenjuju se riječima: „prema članku 1. ovoga Zakona“.
Iza stavka 7. ovoga članka dodaje se novi stavak 8. i stavci 9., 10. i 11. koji glase:
„(8) Korisniku starosne i prijevremene starosne mirovine iz članka 91. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13, 33/15, 93/16, 120/16, 18/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/18), za dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje određuje se u postotku od 27%, a za dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž ostvaren od toga dana (1. siječnja 2002.) određuje se u visini od 27% pomnožen s faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu.
(9) Korisniku starosne i prijevremene starosne mirovine iz članka 91. stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju koji nije ostvario staž osiguranja u razdoblju do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje, osnovica za dodatak je osnovna mirovina i određuje se u iznosu od 27% pomnožen s faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu.
(10) Korisniku iz stavka 8. i 9. ovoga članka kojemu svota osnovne mirovine s dodatkom iz stavka 8. i 9. ovoga članka iznosi manje od najniže osnovne mirovine određuje se najniža osnovna mirovina iz članka 93. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.
(11) Svota osnovne mirovine iz stavka 8. do 10. ovoga članka, zajedno s dodatkom iz stavka 8. do 10. ovoga članka ne smije prijeći svotu najviše mirovine iz članka 93. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.“.
Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 12.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Članak 2.
U članku 3. iza riječi: „najvišoj mirovini“ briše se zarez i riječi: „korisnicima osnovne mirovine“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Članak 3 .
(1) Korisnicima starosne i prijevremene starosne mirovine koji su bili osigurani i u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje, a kojima je u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti određena osnovna mirovina prema članku 91. stavku 1. ili 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13, 33/15, 120/16, 18/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/18) u razdoblju od 1. siječnja 2014. do stupanja na snagu ovoga Zakona, s danom stupanja na snagu ovoga Zakona pripada dodatak prema članku 2. ovoga Zakona na osnovnu mirovinu pripadajuću od 1. siječnja 2019., ako je mirovina u isplati.
(2) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje korisnicima iz stavka 1. ovoga članka odredit će dodatak, po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Članak 4.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
O B R A Z L O Ž E N J E
Uz članak 1.
S obzirom na to da se širi krug korisnika prava na dodatak i na korisnike koji su bili obvezno osigurani u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje, a koji u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti (I. stupu) ostvaruju starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu određenu u I. stupu kao osnovnu mirovinu prema članku 91. stavcima 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, mijenja se način određivanja dodatka za te korisnike. Nadalje se propisuje da osnovica i postotak za određivanje dodatka, za korisnike iz članka 91. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju, čini dio mirovine za mirovinski staž navršen do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje i za taj dio se određuje u postotku od 27%, a za dio mirovine temeljem staža osiguranja ostvarenog od toga dana određuje se u istom postotku i množi s faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu. Za korisnike starosne i prijevremene starosne mirovine određene kao osnovne mirovine prema članku 91. stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, koji nisu ostvarili mirovinski staž do uvođenja II. stupa, predlaže se određivanje dodataka u postotku od 27% na osnovnu mirovinu uz primjenu faktora osnovne mirovine. Ako je svota osnovne mirovine s dodatkom manja od svote najniže osnovne mirovine iz članka 93. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju odredit će se najniža osnovna mirovina, a ako je viša od najviše osnovne mirovine, ograničava se s najvišom osnovnom mirovinom.
Uz članak 2.
Briše se dio odredbe koja je isključivala korisnike osnovne mirovine od prava na dodatak te se to pravo omogućuje i korisnicima starosne i prijevremene starosne mirovine koji su bili obvezno osigurani u oba stupa obveznog mirovinskog osiguranja, a kojima se u I. stupu određuje osnovna mirovina.
Uz članak 3.
Ovom odredbom predlaže se određivanje dodatka korisnicima osnovne mirovine priznate prema članku 91. stavku 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, u razdoblju od 1. siječnja 2014. do stupanja na snagu ovoga Zakona, jer su ranije ostvarili pravo na mirovinu zbog staža osiguranja s povećanim trajanjem, odnosno sniženja starosne granice, a predlaže se radi osiguranja iste razine prava koja je predviđena za nove korisnike.
Uz članak 4.
Ova odredba određuje datum stupanja na snagu zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJANJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 2.
(1) Korisnicima mirovina iz članka 1. ovoga Zakona određuje se, zavisno od svote mirovine i godine ostvarivanja prava na mirovinu, dodatak na mirovinu, i to:
– na mirovine ostvarene u 1999. godini dodatak iznosi 4,0% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2000. godini dodatak iznosi 8,4% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2001. godini dodatak iznosi 12,6% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2002. godini dodatak iznosi 16,3% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2003. godini dodatak iznosi 19,0% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2004. godini dodatak iznosi 20,9% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2005. godini dodatak iznosi 22,6% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2006. godini dodatak iznosi 23,8% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2007. godini dodatak iznosi 24,9% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2008. godini dodatak iznosi 25,9% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2009. godini dodatak iznosi 26,4% od mirovine,
– na mirovine ostvarene u 2010. godini i sljedećim godinama dodatak iznosi 27,0% od mirovine.
(2) Osnovica za određivanje dodatka na mirovinu prema ovome Zakonu jest svota mjesečne mirovine određena i usklađivana svake godine novom aktualnom vrijednosti mirovine prema članku 86. Zakona o mirovinskom osiguranju.
(3) Osnovica za određivanje dodatka na mirovinu prema ovome Zakonu korisnicima mirovine ostvarene primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju jest mirovina iz hrvatskoga mirovinskog osiguranja koja im pripada na temelju mirovinskog staža navršenog u hrvatskom mirovinskom osiguranju.
(4) Osnovica za određivanje dodatka na mirovinu korisnika obiteljske mirovine koja se određuje i isplaćuje u dijelovima jest ukupna svota obiteljske mirovine, a dodatak se određuje razmjerno dijelovima mirovine koji se isplaćuju pojedinim članovima obitelji – korisnicima tako određene mirovine.
(5) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, korisnicima obiteljske mirovine određene od mirovine koja je ostvarena od 1. siječnja 1999. dodatak se određuje prema postotku iz godine u kojoj je ostvareno pravo na mirovinu od koje je određena obiteljska mirovina.
(6) Korisnicima najniže mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju dodatak se određuje na mirovinu koja im pripada na temelju njihovoga ukupnoga mirovinskog staža za određivanje mirovine i njihovih ostvarenih plaća odnosno osnovica osiguranja i isplaćuje se zajedno s tom mirovinom, ako svota mirovine zajedno s dodatkom prema stavku 1. ovoga članka prelazi svotu najniže mirovine.
(7) Svota mirovine, zajedno s dodatkom na mirovinu iz stavka 1. ovoga članka, ne može biti veća od najviše mirovine određene prema članku 1. Zakona o najvišoj mirovini.
(8) Dodatak na mirovinu određen na način i pod uvjetima iz ovoga Zakona sastavni je dio mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Članak 3.
Pravo na dodatak na mirovinu prema ovome Zakonu ne pripada korisnicima kojima je mirovina određena pod povoljnijim uvjetima i/ili na povoljniji način prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, korisnicima najviše mirovine određene prema Zakonu o najvišoj mirovini, korisnicima osnovne mirovine i korisnicima obiteljske mirovine kojima je mirovina određena od mirovine koja je ostvarena prema propisima o mirovinskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava