OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE

1.

OPĆE INFORMACIJE

1.1.

Stručni nositelj:

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

1.2.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Nacrt prijedloga zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske

1.3.

Datum:

21. rujna 2018.

1.4.

Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:

Uprava za regionalni razvoj

Sektor za politiku regionalnoga razvoja

Kontakt telefon: 01 6391 987

E-pošta: natalija.fundurulic@mrrfeu.hr

1.5.

Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?

Da/Ne:

Ne

Naziv akta:

Opis mjere:

1.6.

Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?

Da/Ne:

Da

Naziv pravne stečevine EU:

Uredba broj 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj te posebnim odredbama cilja »Ulaganje za rast i radna mjesta« te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) broj 1080/2006 (SL L 347/289)

2.

ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.1.

Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?

Područje regionalnoga razvoja uređeno  je važećim Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 147/14 i 123/17), posebnim zakonima o potpomognutim područjima, brdsko-planinskim područjima i otocima, kao i podzakonskim propisima donesenim na temelju odredbi navedenih zakona.

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske uređeni su ciljevi i načela politike regionalnoga razvoja, strateško planiranje regionalnoga razvoja, institucionalni okvir i upravljanje na središnjoj razini, upravljanje na razini statističke regije i usuglašavanje prioriteta razvoja središnje i područne (regionalne) razine, upravljanje na razini područne (regionalne) samouprave te na razini lokalne uprave, ustrojavanje i vođenje Upisnika regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija, ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, potpomognuta područja i područja s razvojnim posebnostima, poticanje regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja, praćenje provedbe politike regionalnoga razvoja, vrednovanje planskih dokumenata, kao i izvještavanje  nadležnih tijela u ovom području.

Navedenim Zakonom je stvoren pravni temelj  za provedbu Uredbe broj 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. godine o Europskom fondu za regionalni razvoj te posebnim odredbama cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta“ te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) broj 1080/2006 (SL L 347/289).

Zakonom i izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17) dodatno su uređena pitanja sklapanja razvojnog sporazuma, poslova i postupka akreditacije regionalnih koordinatora, Upisnika regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija, ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, potpomognutih područja te područja s razvojnim posebnostima. U skladu s navedenim izmjenama i dopunama propisa, regionalne razvojne agencije (regionalni koordinatori) osnivaju se kao javne ustanove. Brisane su odredbe važećeg propisa kojima su bile propisane mjere za razvoj potpomognutih područja i drugih područja s razvojnim posebnostima, koje ostaju na snazi do stupanja na snagu posebnog propisa o potpomognutim područjima. Također je brisana odredba o ustrojavanju Središnje elektroničke baze razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja, koja je ostala na snazi do stupanja na snagu  Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17).

Nacrtom prijedloga izmjena i dopune Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 147/14 i 123/17), upućenim u zakonodavnu proceduru u rujnu 2018. godine, u provedbi Zaključka Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/18-07/355, URBROJ: 50301-25/06-18-2 od  2. kolovoza 2018. godine, a u skladu s planiranim izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 93/16 i 104/16), u djelokrug Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) ponovno se propisuju poslovi ustroja i vođenja Upisnika regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija te akreditacijskog postupka za regionalne koordinatore, vezano uz prestanak rada Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske. Također se mijenja način osiguravanja sredstava za pripremu i provedbu programa, projekata i mjera namijenjenih poticanju regionalnog i urbanog razvoja, razvoju potpomognutih područja, otoka, brdsko-planinskih područja te drugih područja s razvojnim posebnostima, koja se objedinjavaju u okviru Fonda za regionalni razvoj. U navedenom Fondu se objedinjavaju i sredstava Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini.

Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17) uređen je  sustav strateškog planiranja Republike Hrvatske i upravljanje javnim politikama odnosno priprema, izrada, provedba, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode javna tijela. Materiju uređenu važećim Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske potrebno je uskladiti s odredbama navedenoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na strateško planiranje regionalnoga razvoja. Planski dokumenti politike regionalnoga razvoja, u skladu s odredbama važećeg propisa, su Strategija regionalnoga razvoja Republike Hrvatske, županijska razvojna strategija odnosno strategija razvoja Grada Zagreba te strategija razvoja urbanog područja.

Nacrtom prijedloga zakona uvodi se i donošenje programa zaštite i promocije proizvoda hrvatskih regija te dodjeljivanja oznaka kvalitete za proizvode hrvatskih regija.

Cilj uvođenja programa, nositelj kojih je Ministarstvo, je poticanje proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih proizvoda, tradicije i baštine hrvatskih regija. Oznake kvalitete proizvoda hrvatskih regija dodjeljivalo bi Ministarstvo, a ministar bi se ovlastio pravilnikom propisati način provođenja mjera i aktivnosti navedenih programa. Programi definiraju kao preduvjet za izvođenje daljnjih aktivnosti: potpore manifestacijama koje promoviraju regionalne proizvode, otvaranja prodajnih i promotivnih prostora, edukacije proizvođača, suvremenijeg pristupa modelima plasmana proizvoda, suradnje (udruživanja)  proizvođača i slično.  

2.2.

Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?

Materiju uređenu važećim Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske potrebno je uskladiti s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17).

Nacrt prijedloga zakona predlaže se imajući u vidu izmjene i dopune Zakona u 2017. godini te upućivanje u zakonodavnu proceduru izmjena i dopune važećeg propisa u  rujnu 2018. godine. U skladu s člankom 48. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkim pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 74/15), ako se više od polovine članaka osnovnog propisa mijenja, odnosno dopunjava, potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa. Također, ako se propis mijenja, odnosno dopunjava, više puta potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune.

Također se želi zakonski propisati donošenje programa zaštite i promocije proizvoda hrvatskih regija te dodjeljivanja oznaka kvalitete za proizvode hrvatskih regija.

Predlagatelj smatra da opseg potrebnih izmjena, prvenstveno u svrhu usklađivanja s odredbama navedenoga Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, uvažavajući i prethodne izmjene i dopune važećeg Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske,  zahtijeva predlaganje novog propisa koji bi na konzistentan način uredio upravno područje regionalnoga razvoja.

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17)

3.

UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA

3.1.

Što je cilj koji se namjerava postići?

Cilj koji se predlaganjem zakona želi postići je usklađenost propisa kojim je uređen regionalni razvoj s propisom kojim je uređen sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, u dijelu koji se odnosi na strateško planiranje regionalnoga razvoja.

Uvažavajući činjenicu da je važeći Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske više puta mijenjan i dopunjavan, donošenjem novog propisa  nastoji se konzistentno urediti predmetno upravno područje.

Cilj donošenja programa zaštite i promocije proizvoda hrvatskih regija te dodjeljivanja oznaka kvalitete za proizvode hrvatskih regija je poticanje proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih proizvoda, tradicije i baštine  hrvatskih regija.

3.2.

Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?

Nastoji se osigurati sustavna uređenost ciljeva i načela upravljanja regionalnim razvojem Republike Hrvatske te  planskih dokumenata politike regionalnog razvoja. Kao i važećim propisom, osigurava se uređenost tijela nadležnih za upravljanje regionalnim razvojem, ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, načina utvrđivanja urbanih i potpomognutih područja, poticanja razvoja potpomognutih područja, provedbe, praćenja i izvještavanja o provedbi politike regionalnoga razvoja u svrhu što učinkovitijeg korištenja fondova Europske unije.

Cilj je politike regionalnog razvoja pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, u skladu s načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.

Radi postizanja navedenog cilja politikom regionalnog razvoja posebno se nastoji osigurati: povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima razvoja središnje razine te ciljevima kohezijske politike Europske unije; potpora slabije razvijenim područjima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala otklanjanjem uzroka razvojnih teškoća; odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u pograničnom području; poticanje teritorijalne suradnje te učinkovito korištenje sredstava strukturnih i investicijskih fondova Europske unije namijenjenih regionalnom i urbanom razvoju.

Nacrt prijedloga zakona ne propisuje novine u odnosu na propisana načela politike regionalnoga razvoja: partnerstvo i suradnju, strateško planiranje, udruživanje financijskih sredstava,  praćenje i vrednovanje, održivost te autonomiju lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Strateško planiranje regionalnoga razvoja usklađuje se s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

U dijelu institucionalnog okvira i upravljanja na regionalnoj razini na istovjetan se način uređuju ovlasti Ministarstva kao nositelja politike regionalnoga razvoja te sastav, imenovanje i djelokrug Vijeća za regionalni razvoj, djelovanje kojeg pravilnikom propisuje ministar.

Na razini statističke regije te u dijelu koji uređuje usuglašavanje prioriteta razvoja središnje i područne (regionalne) samouprave, na istovjetan način se uređuje osnivanje, djelokrug i način rada Partnerskog vijeća statističke regije i njihovih podvijeća, koje je uredbom ovlaštena urediti Vlada Republike Hrvatske, kao i sklapanje razvojnog sporazuma.

Na razini područne (regionalne) samouprave propisuju se poslovi regionalnih koordinatora, postupak za njihovu akreditaciju iz djelokruga Ministarstva, detaljno uređen pravilnikom koji je ovlašten donijeti ministar. Uređuje se osnivanje partnerskog vijeća za područje županije te partnerskog vijeća za urbano područje, osnivanje, djelokrug i način rada kojih Vlada Republike Hrvatske uređuje uredbom.

Na razini lokalne samouprave uređuju se poslovi lokalnih razvojnih agencija.

Ministarstvo je nadležno tijelo za vođenje Upisnika regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija, koje se dodatno uređuje pravilnikom kojeg je ovlašten donijeti ministar.

Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne (u VIII skupina) i područne (regionalne) samouprave (u IV skupine) prema stupnju razvijenosti temelji se na indeksu razvijenosti, u skladu s kojim se određuju i potpomognuta područja. Upravljanje razvojem potpomognutim područjima, te razvojem otoka i brdsko-planinskih područja kao područja s razvojnim posebnostima uređuje se posebnim zakonima.

Regionalna konkurentnost i urbani razvoj potiču se kroz Program poticanja konkurentnosti i urbanog razvoja. Kao novina, uvodi se donošenje programa zaštite i promocije proizvoda hrvatskih regija te dodjeljivanja oznaka kvalitete za proizvode hrvatskih regija.

Također se uređuje postupak praćenja provedbe politike regionalnoga razvoja i njezinih učinaka, vrednovanje  planskih dokumenta politike regionalnoga razvoja koji je ministar ovlašten urediti pravilnikom i izvještavanje nadležnih tijela u ovome području.

3.3.

Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?

Člankom 50. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske propisano je da akti strateškog planiranja doneseni prije stupanja navedenoga propisa na snagu prestaju važiti istekom roka za koji su doneseni, a akti strateškog planiranja iz članaka 18., 19., 23. i 25. navedenoga propisa, koji imaju rok važenja nakon 31. prosinca 2020. godine moraju se uskladiti do 31. prosinca 2020. godine.

Prema članku 52. stavku 3. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske planove razvoja iz članaka 23. i 25. navedenoga Zakona jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su donijeti u roku od šest mjeseci prije isteka važenja planskih dokumenata politike regionalnoga razvoja  iz članaka 13. i 15. važećeg Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a s važenjem nakon isteka planskih akata politike regionalnoga razvoja. Tijela zadužena za izradu akata planiranja iz članaka 21., 24. i 26. navedenoga Zakona dužna su primjenjivati njegove odredbe od 1. siječnja 2020. godine, odnosno na kratkoročne akte strateškog planiranja koji se pripremaju za razdoblje važenja od 1. siječnja 2021. godine.

4.

UTVRĐIVANJE RJEŠENJA

4.1.

Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):

Predlaže se donošenje novog propisa, stupanjem na snagu kojeg prestaje važiti  Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 147/14 i 123/17).

Obrazloženje:

Materiju uređenu važećim Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske potrebno je uskladiti s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17).

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):

Ne postoje nenormativna rješenja

Obrazloženje:

Upravno područje regionalnoga razvoja uređeno je Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 147/14 i 123/17), koji prestaje važiti stupanjem na snagu predloženog propisa, posebnim zakonima o potpomognutim područjima, brdsko-planinskim područjima i otocima, kao i podzakonskim propisima donesenim na temelju odredbi navedenih zakona. Radi opsega promjena Zakonom reguliranje materije, koju je potrebno uskladiti sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17), a imajući u vidu i izmjene i dopune propisa u 2017. i 2018. godini,  predlaže se donošenje novog propisa koji bi na konzistentan način uredio područje regionalnoga razvoja.

5.

UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA

5.1.

UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

ne

da

ne

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

ne

ne

ne

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

ne

da

ne

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

ne

ne

ne

5.1.5.

Cijena roba i usluga

ne

ne

ne

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

ne

ne

ne

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

ne

ne

ne

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

ne

ne

ne

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

ne

ne

ne

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

ne

da

ne

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

ne

ne

ne

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

ne

ne

ne

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

ne

ne

ne

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:

ne

ne

ne

5.1.15.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.

Nacrtom prijedloga zakona uređuje se upravljanje regionalnim razvojem te stvaraju pretpostavke za poboljšanje uvjeta života na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Planiranje razvoja na temelju strateških dokumenata, kao i poticanje razvoja na temelju programa razvoja,  trebalo bi stvoriti uvjete za otvaranje novih radnih mjesta na slabije razvijenim područjima, naseljavanje tih područja mlađim obiteljima, kao i učinkovitije korištenje sredstava iz fondova Europska unije. Uvažavanje načela partnerstva i suradnje te uvažavanje urbane komponente omogućava veću sinergiju svih dionika razvoja i na taj način dodatno potiče razvoj kroz privlačenje investicija i stvaranje boljeg okruženja za život i rad.

Cilj je politike regionalnoga razvoja pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju, u skladu s načelima održivog razvoja te stvaranjem uvjeta koji će svim područjima Republike Hrvatske omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.

Nacrt prijedloga zakona, kao i važeći Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske propisuju institucionalni okvir i upravljanje regionalnim razvojem. Planski dokumenti regionalnog razvoja usklađuju se s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17).

Zakonom se kao i do sada propisuje način ocjenjivanja i razvrstavanja prema stupnju razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te određivanje statusa potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima.

Poticanje regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja zasniva se na Programu regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja, za donošenje kojeg je temelj postojao i u važećem propisu o regionalnom razvoju.

Uvodi se i donošenje programa zaštite i promocije proizvoda hrvatskih regija te dodjeljivanja oznaka kvalitete za proizvode hrvatskih regija, s ciljem poticanja proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih proizvoda, tradicije i baštine hrvatskih regija.

Ministarstvo sukladno proračunskim mogućnostima osigurava sredstva za pripremu i provedbu programa, projekata i mjera namijenjenih poticanju regionalnog i urbanog razvoja, razvoju potpomognutih područja, otoka, brdsko-planinskih područja te drugih područja s razvojnim posebnostima.

Slijedom navedenog, utvrđen je učinak nacrta prijedloga propisa na makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske, funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva, kao i na trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata. Izravni učinak na gospodarstvo imati će razvojni programi, projekti i mjere koji će se financirati na predloženi način osiguranim sredstvima, a pripremaju se na temelju strateških dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona.

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

da

ne

ne

5.1.17.

Srednji i veliki poduzetnici

da

ne

ne

5.1.18.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

da

ne

ne

5.1.19.

Radnici i/ili umirovljenici

da

ne

ne

5.1.20.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

da

ne

ne

5.1.21.

Hrvatski branitelji

da

ne

ne

5.1.22.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

da

ne

ne

5.1.23.

Udruge i/ili zaklade

da

ne

ne

5.1.24.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

ne

ne

da

5.1.25.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

ne

ne

da

5.1.26.

Drugi utvrđeni adresati:

ne

ne

ne

5.1.27.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

Nacrt prijedloga zakona, kao i važeći Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, odnosi na središnja tijela državne uprave uključena u bitne segmente politike regionalnog razvoja, jednako kao i na jedinice područne (regionalne) samouprave, jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj te dionike koji su uključeni u oblikovanje i provedbu politike regionalnog razvoja poput županijskih razvojnih agencija (regionalnih koordinatora) i dionike iz privatnog sektora (gospodarstvo i civilno društvo).

5.1.28.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

–      veliki izravni učinak i mali broj adresata

–      veliki izravni učinak i veliki broj adresata

–      mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.2.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.2.1.

Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini

ne

ne

ne

5.2.2.

Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

ne

da

ne

5.2.3.

Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

ne

ne

ne

5.2.4.

Drugi očekivani izravni učinak:

5.2.5.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:

Nacrt prijedloga zakona, kao i važeći Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske propisuju institucionalni okvir i upravljanje regionalnim razvojem. Planski dokumenti regionalnog razvoja usklađuju se s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17).

Nacrt prijedloga zakona može imati učinak na tržišno natjecanje, koji se odnosi na poziciju državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu.

Utvrdite veličinu adresata:

5.2.6.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

ne

ne

ne

5.2.7.

Srednji i veliki poduzetnici

ne

ne

ne

5.2.8.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

ne

ne

ne

5.2.9.

Radnici i/ili umirovljenici

ne

ne

ne

5.2.10.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

ne

ne

ne

5.2.11.

Hrvatski branitelji

ne

ne

ne

5.2.12.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

ne

ne

ne

5.2.13.

Udruge i/ili zaklade

ne

ne

ne

5.2.14.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

ne

da

ne

5.2.15.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

ne

da

ne

5.2.16.

Drugi utvrđeni adresati:

ne

ne

ne

5.2.17.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:

Politika regionalnoga razvoja temelji se na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, pri čemu se podrazumijeva suradnja između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.

5.2.17.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

–      veliki izravni učinak i mali broj adresata

–      veliki izravni učinak i veliki broj adresata

–      mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.3.

UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.3.1.

Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.

ne

da

ne

5.3.2.

Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva

ne

da

ne

5.3.3.

Socijalna uključenost

ne

da

ne

5.3.4.

Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama

ne

ne

ne

5.3.5.

Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu

ne

da

ne

5.3.6.

Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite

ne

ne

ne

5.3.7.

Drugi očekivani izravni učinak:

ne

ne

ne

5.3.8.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:

Nacrtom prijedloga zakona uređuje se upravljanje regionalnim razvojem te stvaraju pretpostavke za poboljšanje uvjeta života na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Planiranje razvoja na temelju strateških dokumenata, kao i poticanje razvoja na temelju programa razvoja,  trebalo bi stvoriti uvjete za otvaranje novih radnih mjesta na slabije razvijenim područjima, naseljavanje tih područja mlađim obiteljima, kao i učinkovitije korištenje sredstava iz fondova Europske unije. Uvažavanje načela partnerstva i suradnje te uvažavanje urbane komponente omogućava veću sinergiju svih dionika razvoja i na taj način dodatno potiče razvoj kroz privlačenje investicija i stvaranje boljeg okruženja za život i rad.

Slijedom navedenog, utvrđeno je da nacrt prijedloga propisa ima učinak na demografski trend, migracije i socijalnu uključenost stanovništva. Izravni socijalni učinak  mogu imati razvojni programi, projekti i mjere koji će se financirati sredstvima osiguranim na propisani način, a pripremaju se na temelju strateških dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona. N ačin osiguravanja navedenih sredstava, u skladu s proračunskim mogućnostima, ne razlikuje se u odnosu na važeći propis.

Utvrdite veličinu adresata:

5.3.9.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

ne

da

ne

5.3.10.

Srednji i veliki poduzetnici

ne

da

ne

5.3.11.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

ne

da

ne

5.3.12.

Radnici i/ili umirovljenici

ne

da

ne

5.3.13.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

ne

ne

ne

5.3.14.

Hrvatski branitelji

ne

ne

ne

5.3.15.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

ne

da

ne

5.3.16.

Udruge i/ili zaklade

da

ne

ne

5.3.17.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

ne

ne

da

5.3.18.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

ne

ne

da

5.3.19.

Drugi utvrđeni adresati:

da

ne

ne

5.3.20.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:

Politika regionalnoga razvoja temelji se na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, pri čemu se podrazumijeva suradnja između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.

5.3.21.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

–      veliki izravni učinak i mali broj adresata

–      veliki izravni učinak i veliki broj adresata

–      mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.4.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.4.1.

Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području

ne

da

ne

5.4.2.

Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta

ne

da

ne

5.4.3.

Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine

ne

ne

ne

5.4.4.

Status regulirane profesije

ne

ne

ne

5.4.5.

Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva

da

ne

ne

5.4.6.

Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva

ne

ne

ne

5.4.7.

Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava

ne

ne

ne

5.4.8.

Odnos između privatnog i poslovnog života

ne

ne

ne

5.4.9.

Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba

ne

da

ne

5.4.10.

Pravo na kvalitetu radnog mjesta

da

ne

ne

5.4.11.

Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava

ne

ne

ne

5.4.12.

Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja

ne

ne

ne

5.4.13.

Drugi očekivani izravni učinak:

ne

ne

ne

5.4.14.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:

Nacrtom prijedloga zakona uređuje se upravljanje regionalnim razvojem te stvaraju pretpostavke za poboljšanje uvjeta života na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Planiranje razvoja na temelju strateških dokumenata, kao i poticanje razvoja na temelju programa razvoja,  trebalo bi stvoriti uvjete za otvaranje novih radnih mjesta na slabije razvijenim područjima, naseljavanje tih područja mlađim obiteljima, kao i učinkovitije korištenje sredstava iz fondova Europske unije. Uvažavanje načela partnerstva i suradnje te uvažavanje urbane komponente omogućava veću sinergiju svih aktera razvoja i na taj način dodatno potiče razvoj kroz privlačenje investicija i stvaranje boljeg okruženja za život i rad.

Slijedom navedenog, utvrđuje se učinak nacrta prijedloga propisa na zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske, otvaranje novih radnih mjesta, kvalitetu radnog mjesta i visinu dohotka. Izravni učinak  mogu imati razvojni programi, projekti i mjere koji će se financirati sredstvima osiguranim na propisani način, a pripremaju se na temelju strateških dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona. N ačin osiguravanja navedenih sredstava, u skladu s proračunskim mogućnostima, ne razlikuje se u odnosu na važeći propis.

Utvrdite veličinu adresata:

5.4.15.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

ne

da

ne

5.4.16.

Srednji i veliki poduzetnici

ne

da

ne

5.4.17.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

ne

da

ne

5.4.18.

Radnici i/ili umirovljenici

ne

ne

ne

5.4.19.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

ne

ne

ne

5.4.20.

Hrvatski branitelji

ne

ne

ne

5.4.21.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

ne

da

ne

5.4.22.

Udruge i/ili zaklade

da

ne

ne

5.4.23.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

ne

ne

da

5.4.24.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

ne

ne

da

5.4.25.

Drugi utvrđeni adresati:

ne

ne

ne

5.4.26.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.

Politika regionalnoga razvoja temelji se na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, pri čemu se podrazumijeva suradnja između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.

5.4.27.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

–      veliki izravni učinak i mali broj adresata

–      veliki izravni učinak i veliki broj adresata

–      mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.5.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.5.1.

Utjecaj na klimu

da

ne

ne

5.5.2.

Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla

da

ne

ne

5.5.3.

Korištenje energije

da

ne

ne

5.5.4.

Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

da

ne

ne

5.5.5.

Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta

ne

ne

ne

5.5.6.

Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje

da

ne

ne

5.5.7.

Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi

ne

ne

ne

5.5.8.

Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama

ne

ne

ne

5.5.9.

Zaštita od utjecaja kemikalija

ne

ne

ne

5.5.10.

Drugi očekivani izravni učinak:

ne

ne

ne

5.5.11.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:

Učinak nacrta prijedloga propisa na okoliš ogleda se kroz stvaranje pozitivnog okruženja za razvoj i investicije. Kako se propisom uređuje sustav programiranja razvoja, kao i institucionalni okvir vođenje politike regionalnog razvoja, utjecaj na okoliš očituje se prije svega kroz konkretne projekte koji se pripremaju na temelju strateških dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona. Načelo održivosti, kao jedno od načela politike regionalnoga razvoja, ističe da navedena politika pridonosi skladnom i uravnoteženom razvoju Republike Hrvatske koji osigurava zaštitu i očuvanje prirodnog okoliša i raznolikosti kulturnog bogatstva.

Slijedom navedenoga, utvrđuje se mogući učinak nacrta prijedloga propisa na klimu, kvalitetu korištenja zraka, vode i tla, korištenje energije te obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, kao i na gospodarenje otpadom. Izravni učinak  mogu imati razvojni programi, projekti i mjere koji će se financirati sredstvima osiguranim na propisani način, a pripremaju se na temelju strateških dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona. N ačin osiguravanja navedenih sredstava, u skladu s proračunskim mogućnostima, ne razlikuje se u odnosu na važeći propis.

Utvrdite veličinu adresata:

5.5.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

da

ne

ne

5.5.13.

Srednji i veliki poduzetnici

da

ne

ne

5.5.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

da

ne

ne

5.5.15.

Radnici i/ili umirovljenici

ne

ne

ne

5.5.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

ne

ne

ne

5.5.17.

Hrvatski branitelji

ne

ne

ne

5.5.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

ne

ne

ne

5.5.19.

Udruge i/ili zaklade

ne

ne

ne

5.5.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

ne

da

ne

5.5.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

ne

da

ne

5.5.22.

Drugi utvrđeni adresati:

ne

ne

ne

5.5.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.

Politika regionalnoga razvoja temelji se na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, pod čim se podrazumijeva suradnja između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.

5.5.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

–      veliki izravni učinak i mali broj adresata

–      veliki izravni učinak i veliki broj adresata

–      mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.6.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.6.1.

Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata

ne

ne

ne

5.6.2.

Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava

ne

da

ne

5.6.3.

Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije

ne

ne

ne

5.6.4.

Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi

ne

ne

ne

5.6.5.

Povreda prava na privatnost

ne

ne

ne

5.6.6.

Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć

ne

ne

ne

5.6.7.

Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi

ne

ne

ne

5.6.8.

Pravo na pristup informacijama

ne

ne

ne

5.6.9.

Drugi očekivani izravni učinak:

ne

ne

ne

5.6.10.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:

Nacrt prijedloga zakona, kao i važeći Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske propisuju institucionalni okvir i upravljanje regionalnim razvojem. Planski dokumenti regionalnog razvoja usklađuju se s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17).

Nacrt prijedloga zakona nema izravni učinak na zaštitu ljudskih prava, osim mogućeg učinka u smislu osiguravanja prava na jednaki tretman i prilike, osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja i rada. Određeni izravni učinak  mogu imati razvojni programi, projekti i mjere koji će se financirati sredstvima osiguranim na propisani način, a pripremaju se na temelju strateških dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona. N ačin osiguravanja navedenih sredstava, u skladu s proračunskim mogućnostima, ne razlikuje se u odnosu na važeći propis.

Utvrdite veličinu adresata:

5.6.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

ne

ne

ne

5.6.13.

Srednji i veliki poduzetnici

ne

ne

ne

5.6.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

ne

da

ne

5.6.15.

Radnici i/ili umirovljenici

ne

ne

ne

5.6.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

ne

ne

ne

5.6.17.

Hrvatski branitelji

ne

ne

ne

5.6.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

ne

ne

ne

5.6.19.

Udruge i/ili zaklade

ne

ne

ne

5.6.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

ne

da

ne

5.6.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

ne

ne

ne

5.6.22.

Drugi utvrđeni adresati:

ne

ne

ne

5.6.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.

Politika regionalnoga razvoja temelji se na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, pri čemu se podrazumijeva suradnja između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.

5.6.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

–      veliki izravni učinak i mali broj adresata

–      veliki izravni učinak i veliki broj adresata

–      mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

6.

Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)

Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:

DA

NE

6.1.

Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?

ne

Obrazloženje:

6.2.

Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?

ne

Obrazloženje:

6.3.

Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?

ne

Obrazloženje:

6.4.

Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?

ne

Obrazloženje:

6.5.

Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.

Obrazloženje:

Nacrt prijedloga zakona, kao i važeći Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske propisuju institucionalni okvir i upravljanje regionalnim razvojem. Ne uvode se promjene u način ocjenjivanja i razvrstavanja prema stupnju razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje se temelji na indeksu razvijenosti, te određivanje statusa potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima. Planski dokumenti regionalnog razvoja usklađuju se s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17).

Poticanje regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja zasniva se na Programu regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja, za donošenje kojeg je temelj postojao i u važećem propisu o regionalnom razvoju.

Uvodi se i donošenje programa te dodjeljivanja oznaka kvalitete za proizvode hrvatskih regija, s ciljem poticanja proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih proizvoda, tradicije i baštine hrvatskih regija.

Ministarstvo sukladno proračunskim mogućnostima osigurava sredstva za pripremu i provedbu programa, projekata i mjera namijenjenih poticanju regionalnog i urbanog razvoja, razvoju potpomognutih područja, otoka, brdsko-planinskih područja te drugih područja s razvojnim posebnostima.

Na navedeni način stvaraju se pretpostavke za poboljšanje uvjeta života na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Planiranje razvoja na temelju strateških dokumenata, kao i poticanje razvoja na temelju programa razvoja,  trebalo bi stvoriti uvjete za otvaranje novih radnih mjesta na slabije razvijenim područjima, naseljavanje tih područja mlađim obiteljima, kao i učinkovitije korištenje sredstava iz fondova Europska unije. Uvažavanje načela partnerstva i suradnje te uvažavanje urbane komponente omogućava veću sinergiju svih aktera razvoja i na taj način dodatno potiče razvoj kroz privlačenje investicija i stvaranje boljeg okruženja za život i rad.

Cilj je politike regionalnoga razvoja pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju, u skladu s načelima održivog razvoja te stvaranjem uvjeta koji će svim područjima Republike Hrvatske omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.

Učinci propisa očituju se prije svega kroz konkretne razvojne programe, projekte i mjere koji će se financirati na predloženi način osiguranim sredstvima, a pripremaju se na temelju strateških dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona.

Slijedom navedenoga, predložena normativna rješenja nemaju učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4.

7.

Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

8.

SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE

Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:

–          veliki izravni učinak i mali broj adresata,

–          veliki izravni učinak i veliki broj adresata,

–          mali izravni učinak i veliki broj adresata,

u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.

Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Procjena učinaka propisa

Potreba za PUP

Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa

DA

NE

8.1.

Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.

da

8.2.

Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.

ne

8.3.

Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.

da

8.4.

Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.

ne

8.5.

Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.

ne

8.6.

Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.

ne

MSP test

Potreba za MSP test

8.7.

Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo  (MSP test)

DA

NE

8.8.

Provođenje MSP testa

ne

8.9.

Provođenje SCM metodologije

ne

9.

PRILOZI

10.

POTPIS ČELNIKA TIJELA

11.

Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)

Uputa:

·       Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.