1. OPĆE INFORMACIJE

Putem ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama“ (u daljnjem tekstu: Poziv) definiraju se ciljevi, uvjeti i postupci za dodjelu bespovratnih sredstava namijenjenih pripremi i provedbi projekata.

Ove Upute za prijavitelje (u daljnjem tekstu: Upute) određuju pravila o načinu podnošenja projektnih prijedloga, navode kriterije prihvatljivosti i kriterije odabira projektnih prijedloga, kriterije prihvatljivosti prijavitelja i, ako je primjenjivo, partnera, aktivnosti i izdataka te pravila provedbe projekata kojima se dodjeljuju bespovratna sredstva u okviru ovog Poziva.

1.1. Strateški i zakonodavni okvir

Okvir za korištenje instrumenata kohezijske politike Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: RH) u razdoblju 2014.-2020. definiran je Sporazumom o partnerstvu između RH i Europske komisije za korištenje strukturnih i investicijskih fondova EU-a za ulaganje rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. (u daljnjem tekstu: Sporazum o partnerstvu). Sporazum o partnerstvu opisuje način na koji će RH pristupiti ispunjavanju zajedničkih ciljeva strategije Europa 2020, kao i nacionalnih ciljeva, uz pomoć sredstava iz proračuna EU-a koja su joj dodijeljena kroz višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.-2020.

Opći cilj Sporazuma o partnerstvu jest pružiti potporu u približavanju RH ostalim državama EU, odnosno regijama, ubrzavanjem gospodarskog rasta i poticanjem zapošljavanja. Sporazum o partnerstvu definira Tematski cilj 5. „Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencije i upravljanja rizicima“, kao jedan od izabranih ciljeva u koji se usmjeravaju sredstva unutar Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ (u daljnjem tekstu: OPKK) ¹ , koji je izravno obuhvaćen provedbom ovog Poziva.

¹ https://strukturnifondovi.hr/wp-content/uploads/2019/02/OPKK_070219.pdf

OPKK se sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj (u daljnjem tekstu: EFRR) i Kohezijskog fonda (u daljnjem tekstu: KF), a njegova se strategija temelji na koncentraciji ulaganja u devet Tematskih ciljeva zajedničkog Strateškog okvira i njihovim specifičnim prioritetima ulaganja, s daljnjim fokusom na specifične ciljeve (u daljnjem tekstu: SC), koje je potrebno ostvariti. OPKK je usmjeren ka poboljšanju konkurentnosti u RH, na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Ovaj Poziv pokrenut je u okviru Prioritetne osi 5 (u daljnjem tekstu: PO5) „Klimatske promjene i upravljanje rizicima“, SC 5a1 „Poboljšanje praćenja, predviđanja i planiranja mjera prilagodbe klimatskim promjenama“ OPKK-a, financiranog sredstvima ESI fondova. Jedna od planiranih operacija unutar predmetnog Specifičnog cilja OPKK-a je operacija 5.a.1.2. „Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama“.

Ovaj Poziv usklađen je s Strategijom Europa 2020. čije ciljeve podržavaju sedam vodećih inicijativa (eng. flagship ) na europskoj razini i u zemljama članicama EU-a. U sklopu vodeće inicijative „Učinkovito iskorištavanje resursa u Europi“ istaknuta je potreba uspostave vizije o strukturnim i tehnološkim promjenama koji su potrebni kako bi se potaknuo prijelaz na ekonomiju koja je niskougljična, učinkovita i otporna na klimatske promjene do 2050. godine. Navedeno uključuje mjere prilagodbe klimatskim promjenama prvenstveno kroz učinkovitije korištenje resursa. Jedan od ciljeva je i poticanje istraživanja i razvoja te jačanje kapaciteta za istraživanje i razvoj u svim sektorima gospodarstva kao doprinos borbi protiv klimatskih promjena. Također, jedan od ciljeva inicijative „Unija inovacija“ ² je usmjeriti fokus politike istraživanja i razvoja te inovacija na izazove s kojima se naše društvo susreće, kao što su klimatske promjene, energetska i resursna učinkovitost, zdravlje i demografske promjene.

Poziv je u usklađen s EU Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama ³ koja ima tri glavna cilja: 1. Poticanje država članica u izgradnji nacionalnih kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama; 2. Donošenje odluka potkrepljeno činjenicama u kojem se potiče daljnji razvoj znanja o prilagodbi klimatskim promjenama i 3. Promicanje prilagodbe u ključnim ranjivim sektorima u kojem se naglašava integracija prilagodbe klimatskim promjenama u sve sektore (npr. poljoprivreda, ribarstvo i dr.) kako bi se ojačala sposobnost društva za nošenje s utjecajima klimatskih promjena.

² http://ec.europa.eu/research/innovation-union/index.cfm?pg=keydocs

³ https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/docs/eu_strategy_en.pdf

Poziv je usklađen s Odlukom br. 1386/2013/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta“ ⁴ koja ističe kako unatoč dosadašnjim postignućima još uvijek postoje neodrživa kretanja na četirima prioritetnim područjima definiranima u Šestom programu djelovanja za okoliš ⁵ klimatske promjene, priroda i bioraznolikost, okoliš i zdravlje i kvaliteta života te prirodni resursi i otpad. Posebno se naglašava kako Sedmi program djelovanja za okoliš treba pomoći u postizanju ciljeva koji se odnose na okoliš i klimatske promjene koje je EU već odredila te u identificiranju propusta u politici u slučajevima gdje su možda potrebni dodatni ciljevi. Okolišne i klimatske ciljeve treba poduprijeti primjerenim ulaganjima. Jedan od tri programska cilja određuje zaštitu građana EU od pritisaka i opasnosti za njihovo zdravlje i blagostanje koji su povezani s okolišem. Mjere za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih ojačat će otpornost gospodarstva i društva EU istodobno potičući inovacije i štiteći prirodne resurse EU.

Poziv je u skladu s Sedmim nacionalnim izvješćem Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih Naroda o promjeni klime (UNFCCC) ⁶ (u daljnjem tekstu: Sedmo nacionalno izvješće ⁷ ) koje identificira potrebu za jačanjem istraživanja vezanih uz utjecaje, ranjivost i mogućnostima prilagodbe klimatskim promjenama posebice za ranjive sektore (hidrologija, upravljanje vodnim i morskim resursima; poljoprivreda; šumarstvo; ribarstvo; prirodni ekosustavi i bioraznolikost; energetika; turizam; zdravstvo) i za dva ”transverzalna” sektora (prostorno planiranje i upravljanje obalnim područjem; upravljanje rizicima) ⁸ . Sadašnje spoznaje još uvijek ne omogućuju preciznu procjenu utjecaja klimatskih promjena u ranjivim sektorima te su na temelju pregleda dosadašnjih istraživanja dane ocjene potrebnih podataka i smjernice za znanstvena istraživanja te procjena ranjivosti za sektore.  Izvješće daje na taj način smjernice za unapređenje znanja i ulaganja u znanstvena i primijenjena ⁹ istraživanja kako bi prilagodba prošla što bezbolnije, odnosno sveobuhvatni okvir i preduvjete za aktivnosti čiji je

⁴ Djelovanje Unije u području okoliša od 1973. godine se odvija u okviru uzastopnih programa djelovanja za okoliš. Opći program djelovanja Unije za okoliš do 2020 je sedmi po redu, dakle „Sedmi program djelovanja za okoliš“

⁵ Šesti program djelovanja za okoliš završio je u srpnju 2012.

⁶ Pitanju prilagodbe uvjeta života i gospodarskog okruženja trendovima klimatskih promjena morat će se ozbiljnije pristupiti u skladu s ciljevima i investicijskim prioritetima utvrđenima u okviru Strategije prilagodbe klimatskim promjenama koja bi trebala biti usvojena tijekom 2019. godine.

⁷ https://www.mzoe.hr/doc/sedmo_nacionalno_izvjesce_republike_hrvatske_prema_okvirnoj_konvenciji_un-a_o_promjeni_klime.pdf

⁸ U sedmom nacionalnom izvješću, istraživanja vezana uz utjecaje, ranjivost i mogućnostima prilagodbe klimatskim promjenama navedena su u poglavlju 6.2.  Procjena ranjivosti, u dijelu koji se odnosi na ocjenu potrebnih podataka i smjernica za znanstvena istraživanja za svaki ranjivi i transverzalni sektor.

⁹ Samo primijenjena istraživanja su predmet ovog Poziva što je detaljnije opisano u točki 1.3. ovih Uputa.

cilj prilagodba učincima klimatskim promjenama jačanjem primijenjenih istraživanja u ranjivim sektorima, a u vezi s mjerama prilagodbe i jačanju nacionalne svijesti i nacionalnih kapaciteta.

Strateškim planom Ministarstva zaštite okoliša i energetike za razdoblje 2019.-2021. ¹⁰ , u općem cilju 1. „Zaštititi okoliš“, Posebnom cilju 1.2. „Osigurati preduvjete za ublaženje i prilagodbu klimatskim promjenama i zaštitu ozonskog sloja“ navodi se, kao postojeći način ostvarenja, način 1.2.8. „Projekti stručne podrške za provedbu klimatskih aktivnosti“ te se kao pokazatelj ostvarenja navodi 1.2.8.2. „Pozivi za prijavu projekata primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama koji će se financirati iz OPKK“ . Naglasak je stavljen, uz u sporednu izradu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za Republiku Hrvatsku do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (u daljnjem tekstu: Strategija prilagodbe) i Akcijskog plana za petogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: Akcijski plan) ¹¹ , na potrebu za započinjanjem s primijenjenim istraživanjima i jačanju znanja o učincima klimatskih promjena na ranjive sektore kao jedan od preduvjeta za ublaženje i prilagodbu klimatskim promjenama, s ciljem učinkovitog planiranja i provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama.

Provedba ovog Poziva utvrđena je zakonodavnim okvirom na razini RH i EU.

1.1.1. Zakonodavstvo Europske unije

 Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije (pročišćene verzije, 2016/C 202/01, od 7. lipnja 2016. godine);

 Uredba (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006 (Uredba o EFRR-u);

 Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. godine o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1303/2013);

¹⁰ http://www.mzoe.hr/doc/strateski_plan_ministarstva_zastite_okolisa_i_energetike_za_radoblje_2019-2021.pdf

¹¹ Strategija prilagodbe i Akcijski plan usuglašuju se tijekom 2019. godina, a njihovo usvajanje se očekuje tijekom 2020. godine .

 Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018 o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU, Euratom) br. 2018/1046);

 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (Tekst značajan za EGP);

 Uredba Komisija (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.) (u daljnjem tekstu: Uredba br. 651/2014);

 Uredba Komisije (EU) br. 2017/1084 od 14. lipnja 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 u vezi s potporama za infrastrukture luka i zračnih luka, pragova za prijavu potpora za kulturu i očuvanje baštine i potpore za sportsku i višenamjensku rekreativnu infrastrukturu te regionalnih operativnih programa potpora za najudaljenije regije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 702/2014 u vezi s izračunavanjem prihvatljivih troškova (SL L 156, 20.6.2017., str. 1.) (u daljnjem tekstu: Uredba br. 2017/1084);

 Strategija Europa 2020, COM (2010) 2020;

 EU Strategija prilagodbe klimatskim promjenama, COM (2013) 216 final;

 Obavijest Komisije o pojmu državne potpore iz članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, COM (2016) 2946;

 Okvir Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije, COM (2014) 198/01 ¹² ;

 Odluka 1386/2013/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta”.

¹² SL C 198/1, 27.06. 2014 .

1.1.2. Nacionalno zakonodavstvo

 Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (NN Međunarodni ugovori 2/12)

 Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014.-2020. (NN 92/14)

 Uredba o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta“ (NN 107/14, 23/15, 129/15, 15/17, 18/17 - ispravak)

 Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (NN RH 48/18)

 Zakon o javnoj nabavi (NN 120/16)

 Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14)

 Zakon o ravnopravnosti spolova (NN 82/08)

 Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12)

 Pravilnik o prihvatljivosti izdataka (NN 115/18)

 Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti  (NN 78/13)

 Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15)

 Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09)

 Zakon o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08)

 Zakon o udrugama  (NN 74/14, 70/17)

 Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/15)

 Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra udruga Republike Hrvatske i registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj (NN 4/15)

 Odluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007. (NN 58/07, 72/07)

 Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14)

 Zakon o državnim potporama (NN 47/14, 69/17)

 Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17)

 Sedmo nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) ¹³

 Drugi zakoni i propisi : http://mzoip.hr/hr/klima/propisi-i-medunarodni-ugovori.html

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (u daljnjem tekstu: MZOE) te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: FZOEU) tijekom Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava prikupljaju osobne podatke u svrhu provođenja postupka dodjele bespovratnih sredstava te u krajnosti i sklapanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

MZOE i FZOEU će osobne podatke podijeliti jedino sa drugim tijelima definiranim u Uredbi o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem »Ulaganje za rast i radna mjesta«.

Prilikom svake dostave projektnog prijedloga Prijavitelj i, ako je primjenjivo, partneri dužni su potpisati Obrazac 4. Izjava Prijavitelja i Obrazac 5. Izjava Partnera, čime pristaju odnosno daju privolu na korištenje osobnih podataka.

¹³ https://www.mzoe.hr/doc/sedmo_nacionalno_izvjesce_republike_hrvatske_prema_okvirnoj_konvenciji_un-a_o_promjeni_klime.pdf

2.2. Odgovornosti za upravljanje

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije  (u daljnjem tekstu: MRRFEU) je Upravljačko tijelo (u daljnjem tekstu: UT) odgovorno za upravljanje i provedbu OPKK-a.

Posredničko tijelo razine 1 (u daljnjem tekstu: PT1) za ovaj Poziv je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Posredničko tijelo razine 2 (u daljnjem tekstu: PT2) za ovaj Poziv je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Sva tijela u sustavu obavljaju svoje djelatnosti i odgovorne su za procedure kako je definirano ranije navedenim zakonodavnim okvirom te odredbama ovog Poziva.

3.3. Predmet, svrha i pokazatelji Poziva

U Republici Hrvatskoj nema dovoljno podataka i istraživačkih radova o utjecaju, ranjivosti i konkretnim mjerama prilagodbe klimatskim promjenama koji su neophodni za planiranje i jačanje otpornosti na klimatske promjene, što je posebno važno za ranjive sektore identificirane u Sedmom nacionalnom izvješću: hidrologija, upravljanje vodnim i morskim resursima; poljoprivreda; šumarstvo; ribarstvo; prirodni ekosustavi i bioraznolikost; energetika; turizam; zdravstvo) te za dva ”transverzalna” sektora (prostorno planiranje i upravljanje obalnim područjem; upravljanje rizicima). Nastavno na gore navedeno, Republika Hrvatska podupire primijenjena istraživanja ¹⁴ za mjere prilagodbe klimatskim promjenama u ranjivim sektorima.

Predmet Poziva:

Predmet poziva je potaknuti poboljšanje kvalitete i raspoloživosti podataka iz područja klime, jačanjem znanstvenih istraživanja o utjecaju, ranjivosti i mogućnostima prilagodbe klimatskim promjenama (jačanje otpornosti) u Republici Hrvatskoj.

Svrha (cilj) Poziva:

Svrha poziva je pružiti potporu provedbi primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama u ranjivim i/ili transverzalnim sektorima iz Sedmog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske.

U okviru ovog Poziva potpora će se dodijeliti projektima kojima se provode primijenjena istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama za sektore koji su identificirani u Sedmom nacionalnom izvješću kao ranjivi sektori: hidrologija, upravljanje vodnim i morskim resursima; poljoprivreda; šumarstvo; ribarstvo; prirodni ekosustavi i bioraznolikost; energetika; turizam; zdravstvo i/ili za transverzalne sektore: prostorno planiranje i upravljanje obalnim područjem; upravljanje rizicima.

¹⁴ Sukladno stavku 3. članka 111.b. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 174/03, 03/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) primijenjenim istraživanjem smatraju se planirana istraživanja ili kritička ispitivanja sa ciljem stjecanja novih znanja koja se mogu koristiti za razvoj novih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga, ili za značajna poboljšanja već postojećih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga.

Za uspješnu primjenu i praćenje postignuća, prijavitelj na razini projektnog prijedloga treba opisati pokazatelje neposrednih rezultata specifičnih za program prema investicijskom prioritetu tj. pokazatelje programu specifičnih rezultata te njihove konkretne vrijednosti navesti u Obrascu 1. Prijavni obrazac gdje je primjenjivo te u ostaloj, za to predviđenoj dokumentaciji Poziva, primjerice u Obrascu 2. Obrazac s dodatnim podacima o projektnom prijedlogu.

Pokazatelj neposrednih rezultata definiran je u tablici 1., a njegova ciljana vrijednost definira se kao vrijednost pokazatelja koji će Projekt ostvariti najkasnije do završetka razdoblja provedbe.

Prijavitelj je, uz redovno izvještavanje putem Zahtjeva za nadoknadom sredstava, dužan dostavljati dodatnu informaciju o realizaciji ciljanih vrijednosti pokazatelja minimalno jednom godišnje tijekom razdoblja provedbe. Vrijednosti pokazatelja neposrednih rezultata na razini projekta pratit će MZOE (PT1).

Tablica 1.: Pokazatelji rezultata

U slučaju da Korisnik ne ostvari planiranu razinu pokazatelja navedenog u projektnom prijedlogu, UT i/ili PT2 imaju pravo od Korisnika zatražiti izvršenje povrata dijela isplaćenih sredstava razmjerno neostvarenom udjelu pokazatelja.

4.4. Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem otvorenog postupka dodjele bespovratnih sredstava u modalitetu trajnog poziva, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava EFRR-a predviđenih za ovaj Poziv .

Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je 34.200.000,00 HRK.

MZOE (PT1) zadržava pravo ne dodijeliti sva raspoloživa sredstva u okviru ovog Poziva.

Najniža odnosno najviša dopuštena ukupna vrijednost bespovratnih sredstava iz EFRR-a koji mogu biti dodijeljeni za financiranje prihvatljivih izdataka pojedinačnog projektnog prijedloga koji može biti dostavljen u sklopu ovog Poziva je kako slijedi:

 najniži iznos 200.000,00 HRK

 najviši iznos 3.000.000,00 HRK.

Projektni prijedlozi kod kojih se slijedom provedbe Faze 4. postupka dodjele - provjera prihvatljivosti izdataka (točka 4.1. ovih Uputa), odnosno slijedom ispravaka proračuna, utvrdi nepoštivanje gore navedenog financijskog ograničenja o najnižoj dopuštenoj ukupnoj vrijednosti bespovratnih sredstava, bit će isključeni iz daljnjeg postupka dodjele.

Iznos bespovratnih sredstava po pojedinačnom projektnom prijedlogu koji se može dodijeliti u sklopu ovog poziva iznosi maksimalno 85% ¹⁵ od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova projekta.

U slučaju da projektni prijedlog bude odobren za financiranje u sklopu ovog Poziva, ali da tijekom provedbe tj. slijedom postupaka nabave (za izvođenje radova, pružanje usluga i nabavu roba) ili nekih nepredviđenih okolnosti dođe do odstupanja između ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova projektnog prijedloga navedene u projektnoj prijavi (na osnovu koje se projektni prijedlog odabire) te stvarne (ugovorene) vrijednosti nabave radova, usluga i roba slijedom kojih bi došlo do nepoštivanja, odnosno neusklađenosti s gore navedenim financijskim ograničenjima o najnižoj i najvišoj ukupnoj vrijednosti bespovratnih sredstava, nadležna tijela MZOE (PT1) i/ili FZOEU (PT2) tražit će pojašnjenje od prijavitelja/korisnika ¹⁶ te slijedom pojašnjenja odlučiti o prihvatljivosti eventualnih odstupanja, odnosno opravdanosti gore navedenih neusklađenosti. Nadležna tijela MRRFEU (UT) i/ili MZOE (PT1) i/ili FZOEU (PT2) u gore navedenim slučajevima također mogu obustaviti plaćanja i/ili zahtijevati povrat svih ili dijela plaćenih iznosa.

Prijavitelj se obvezuje iz vlastitih sredstava ili vanjskim financiranjem (svime što ne predstavlja sredstva iz E