I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Važećim Zakonom o željeznici (Narodne novine, broj 94/2013, 148/2013 i 73/2017) uređuju se, između ostalog, način i uvjeti obavljanja željezničkog prijevoza, tržište željezničkih usluga, upravljanje željezničkom infrastrukturom i uvjeti pristupa na infrastrukturu, načela i postupci koji se primjenjuju na određivanje naknada za željezničke usluge te dodjelu kapaciteta željezničke infrastrukture, kriteriji za izdavanje i ukidanje dozvola željezničkim prijevoznicima. U Zakon o željeznici prenesene su odredbe Direktive Europskog parlamenta i Vijeća 2012/34/EU od 21. studenoga 2012. o osnivanju jedinstvenog europskog željezničkog područja (SL L 343, 14.12.2012.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2012/34/EU), posebno odredbe koje su vezane uz pitanja koja je Europska komisija u okviru EU Pilota dostavila Republici Hrvatskoj u svezi nesukladnosti nacionalnih mjera s Direktivom 2012/34/EU. Cilj Direktive 2012/34/EU je uspostava jedinstvenog europskog željezničkog prostora te je stoga u okviru Četvrtog željezničkog paketa s ciljem proširenja načela otvorenog pristupa na tržišta usluga željezničkog prijevoza putnika i uvođenjem dodatnih zahtjeva za osiguranje neovisnosti upravitelja infrastrukture donesena Direktiva (EU) 2016/2370 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2012/34/EU u pogledu otvaranja tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika i upravljanja željezničkom infrastrukturom.

Cilj Prijedloga zakona o željeznici je potpuno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije iz područja jedinstvenog europskog željezničkog područja što se postiže sveobuhvatnim prenošenjem odredbi Direktive 2012/34/EU i Direktive (EU) 2016/2370 uz uspostavu pravnog okvira za provedbu Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i (EEZ) br. 1107/70 (SL L 315, 3.12.2007.) i Uredbe (EU) 2016/2338 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1370/2007 u pogledu otvaranja tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika.

Prijedlogom zakona o željeznici uvode se dodatni zahtjevi za osiguranje neovisnosti upravitelja infrastrukture, omogućuje mu se slobodan izbor između različitih organizacijskih modela, od potpune strukturne neovisnosti do vertikalne integracije, primjenjujući odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se osigurala nepristranost upravitelja infrastrukture u pogledu osnovnih funkcija, upravljanja prometom i planiranja održavanja. Osnovne funkcije upravitelja infrastrukture koje su bitne za osiguranje pravednog i nediskriminirajućeg pristupa željezničkoj infrastrukturi su donošenje odluka u pogledu dodjele željezničkih trasa i u pogledu određivanja i naplate naknada za korištenje infrastrukture pri čemu bi se trebao isključiti svaki neprimjeren utjecaj na odluke upravitelja infrastrukture u vezi s takvim funkcijama. Također, i funkcije upravljanja prometom i planiranje održavanja upravitelj infrastrukture morao bi izvršavati nepristrano s ciljem izbjegavanja svakog narušavanja tržišnog natjecanja. Upravitelj infrastrukture odgovoran je za upravljanje, održavanje i obnovu željezničke infrastrukture te sudjeluje u razvoju željezničke infrastrukture na toj mreži. U slučaju kada se te funkcije dodjeljuju vanjskim subjektima, upravitelj infrastrukture zadržava nadzorne ovlasti te snosi konačnu odgovornost za njihovo izvršavanje.

Za postizanje učinkovitog upravljanja mrežom i učinkovitog korištenja infrastrukturom, osigurava se bolja koordinacija između upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika putem održavanja koordinacijskih sastanaka.

Prijedlogom zakona o željeznici uređuje se i pitanje naknada za financiranje željezničke infrastrukture po naplaćenoj trošarini za energente, a zbog potreba fiskalne konsolidacije.

Dovršenje jedinstvenog europskog željezničkog prostora se postiže otvaranjem za tržišno natjecanje i usluge domaćeg prijevoza putnika uvođenjem prava slobodnog pristupa.

Kako bi se spriječilo da odobravanje željezničkim prijevoznicima iz Europske unije pravo pristupa željezničkoj infrastrukturi s ciljem pružanja usluga domaćeg prijevoza putnika ima utjecaj na organizaciju i financiranje usluga putničkog prijevoza koje se pružaju na temelju ugovora o obavljanju javnih usluga postoji mogućnost da se ograniči takvo pravo pristupa ako bi se time ugrozila ekonomska ravnoteža ugovora o obavljanju javnih usluga na temelju odluke Regulatornog tijela. Pravo željezničkih prijevoznika na dobivanje prava pristupa infrastrukturi ne utječe na mogućnost da nadležno tijelo dodijeli isključiva prava u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 ili izravno dodijeli ugovor o obavljanju javnih usluga u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 5. te Uredbe.

Kako bi se omogućio putnicima pristup informacijama potrebnima za planiranje putovanja i kupnju karata unutar Unije, željeznički prijevoznik koji pruža usluge domaćeg prijevoza putnika će sudjelovati u zajedničkom informacijskom sustavu i sustavu za izdavanje jedinstvenih karata koje će uspostaviti nadležno tijelo. Zajednički informacijski sustavi i sustavi za izdavanje jedinstvenih karata će biti interoperabilni i nediskriminirajući. Željeznički prijevoznici trebali bi doprinijeti razvoju takvih sustava, kojima se omogućuju multimodalne i prekogranične mogućnosti, stavljanjem na raspolaganje, na nediskriminirajući način i u interoperabilnom obliku, svih relevantnih informacija potrebnih za planiranje putovanja i rezervaciju karata. Osigurat će da se takvim sustavima ne provodi diskriminacija među željezničkim prijevoznicima te da se njima poštuje potreba za osiguravanjem povjerljivosti poslovnih informacija, zaštita osobnih podataka i usklađenost s pravilima tržišnog natjecanja.

Prijedlog zakona povjerava obavljanje poslova inspekcijskog nadzora nad provedbom predmetnog Zakona Regulatornom tijelu, određuje ovlasti i obveze inspektora, propisuje prekršaje vezane uz provedbu ovoga Zakona te odgovarajuće novčane kazne.

III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O ŽELJEZNICI

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE

Predmet

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju pravila koja se primjenjuju na upravljanje željezničkom infrastrukturom i na usluge željezničkog prijevoza, neovisnost upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, izdavanje i ukidanje dozvola, željezničke usluge i naknade, uvjete za pristup željezničkoj infrastrukturi i željezničkim uslugama, izvješće o mreži, dodjelu i korištenje infrastrukturnog kapaciteta te pravni status željezničke infrastrukture.

Usklađenost s propisima Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

Direktiva 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora (preinačena) (tekst značajan za EGP) (SL L 343, 14.12.2012.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2016/2370 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2012/34/EU u pogledu otvaranja tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika i upravljanja željezničkom infrastrukturom (Tekst značajan za EGP) (SL L 352, 23.12.2016.),

(2) Ovim zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:

Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23 . listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i (EEZ) br. 1107/70 (SL L 315, 3.12.2007.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1370/2007), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2016/2338 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1370/2007 u pogledu otvaranja tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 23.12.2016.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2016/2338),

Delegirane odluke Komisije (EU) 2017/2075 od 4. rujna 2017. o izmjeni Priloga VII. Direktivi 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora (Tekst značajan za EGP) (SL L 295, 14.11.2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana odluka Komisije (EU) 2017/2075).

Primjena

Članak 3 .

Ovaj se Zakon primjenjuje na korištenje željezničke infrastrukture i uslužnih objekata za pružanje usluga željezničkog prijevoza putnika i tereta u Republici Hrvatskoj.

Izuzeća od primjene

Članak 4.

(1)Poglavlje II. ovoga Zakona ne primjenjuje se na željezničkog prijevoznika koji pruža isključivo usluge gradskog, prigradskog i/ili regionalnog prijevoza na lokalnim i regionalnim odvojenim mrežama ili na mrežama koje su isključivo namijenjene za pružanje usluga gradskog i/ili prigradskog prijevoza.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada je željeznički prijevoznik pod izravnom ili neizravnom kontrolom trgovačkog društva ili druge pravne osobe koja obavlja ili čija djelatnost, osim usluga gradskog, prigradskog ili regionalnog prijevoza, uključuje i obavljanje ostalih usluga željezničkog prijevoza, primjenjuju se članci 6. i 7. ovoga Zakona.

(3)Na željezničkog prijevoznika iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se članak 8. ovoga Zakona u odnosu na vezu između željezničkog prijevoznika i trgovačkog društva ili pravne osobe koje ga izravno ili neizravno kontrolira.

(4)Odredbe Poglavlja III. ovoga Zakona ne primjenjuju se na pravnu osobu koja pruža isključivo usluge prijevoza tereta na privatnoj željezničkoj infrastrukturi koju isključivo koristi njezin vlasnik za vlastiti prijevoz tereta.

(5)Odredbe članaka 10. do 14., 17. do 21. i 24. te Poglavlja IV. ovoga Zakona ne primjenjuju se na privatnu željezničku infrastrukturu koju isključivo koristi njezin vlasnik za vlastiti prijevoz tereta.

(6)Ne dovodeći u pitanje stavak 5. ovoga članka, odredbe članka 20. ovoga Zakona ne primjenjuju se na lokalnu i regionalnu željezničku infrastrukturu koja nema stratešku važnost za funkcioniranje tržišta željezničkih usluga.

(7)Ne dovodeći u pitanje stavak 5. ovoga članka, odredbe članaka 10., 11. i 13. te Poglavlja IV. ovoga Zakona ne primjenjuju se na lokalnu željezničku infrastrukturu koja nema stratešku važnost za funkcioniranje tržišta željezničkih usluga.

(8) Ministarstvo obavješćuje Europsku komisiju u vezi stavaka 6. i 7. ovoga članka o namjeri neprimjene određenih odredbi ovoga Zakona na lokalnu i regionalnu željezničku infrastrukturu koja nema stratešku važnost za funkcioniranje tržišta željezničkih usluga.

(9)Odredbe članka 49. stavaka 10. i 11. ovoga Zakona ne primjenjuju se na vlakove koji nisu opremljeni Europskim sustavom za upravljanje i nadzor vlakova (ETCS) i koji se koriste za usluge regionalnog prijevoza putnika, a koji su prvi put pušteni u uporabu prije 1985. godine.

Pojmovi

Članak 5.

(1)Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu i u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. alternativni pravac je drugi pravac između istog polazišta i odredišta u slučaju kada su ta dva pravca međusobno zamjenjiva za pružanje usluge prijevoza tereta ili putnika koju obavlja željeznički prijevoznik

2. dodjela je dodjela željezničkog infrastrukturnog kapaciteta od strane upravitelja infrastrukture

3. dozvola je odobrenje za obavljanje usluga željezničkog prijevoza koju je izdao izdavatelj dozvole i kojom željeznički prijevoznik stječe pravo pružanja svih ili pojedinih vrsta usluga željezničkog prijevoza

4. garažni kolosijek je kolosijek posebno namijenjen za privremeno garažiranje željezničkih vozila između dvije vožnje

5. gradske i prigradske usluge su usluge prijevoza čija je osnovna svrha udovoljiti prijevoznim potrebama gradskog područja ili konurbacije, uključujući i prekograničnu konurbaciju, kao i prijevoznim potrebama između gradskog područja ili konurbacije i okolnih područja

6. infrastrukturni kapacitet je mogući broj trasa vlakova na pojedinom dijelu infrastrukture u određenom vremenskom razdoblju

7. izdavatelj dozvola je tijelo nadležno za izdavanje dozvola u državi članici Europske unije

8. izvediva alternativa je pristup drugom uslužnom objektu koji je gospodarski prihvatljiv željezničkom prijevozniku i koji mu omogućuje pružanje predmetne usluge prijevoza tereta ili putnika

9. izvješće o mreži je izvješće kojim se detaljno određuju opća pravila, rokovi, postupci i kriteriji za određivanje naknada i dodjelu kapaciteta, te uključuje sve druge informacije koje su potrebne kako bi se omogućilo podnošenje zahtjeva za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta

10. javno-privatno partnerstvo je ugovor između javnih tijela i jednog ili više trgovačkih društava koja nisu glavni upravitelj infrastrukture, u okviru kojeg trgovačko društvo djelomično ili potpuno gradi i/ili financira željezničku infrastrukturu i/ili stječe pravo izvršavanja bilo koje od funkcija upravitelja infrastrukture tijekom unaprijed određenog razdoblja

11. jedinstvena vozna karta je jedna ili više karata koje predstavljaju ugovor o prijevozu za uzastopne usluge željezničkog prijevoza koje pruža jedan ili nekoliko željezničkih prijevoznika odnosno vozna karta koja putniku omogućava korištenje javnog linijskog prijevoza putnika u različitim granama prometa na području Republike Hrvatske koji obavljaju različiti prijevoznici s različitim prijevoznim sredstvima u okviru tarifne unije ili drugih oblika integriranog prijevoza putnika

12. jedinstveni vozni red je akt koji sadrži međusobno usklađene vozne redove različitih međusobno povezanih vrsta javnog prijevoza

13. ministar je čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za promet

14. Ministarstvo je središnje tijelo državne uprave nadležno za promet

15. modernizacija željezničke infrastrukture su veliki radovi preinake na infrastrukturi kojima se poboljšavaju njezina cjelokupna svojstva, odnosno izvođenje radova na postojećem podsustavu ili dijelu podsustava kojom se poboljšava cjelokupna izvedba podsustava, u smislu propisa o gradnji odnosi se na radove kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (rekonstrukcija)

16. mreža je cjelokupna željeznička infrastruktura kojom upravlja upravitelj infrastrukture

17. nadzorni odbor je organ trgovačkog društva koje ispunjava nadzorne zadaće, uključujući nadzor rada uprave i donesenih općih strateških odluka u vezi s trgovačkim društvom

18. naknada je naknada koja se plaća za željezničke usluge iz Priloga 2. ovoga Zakona

19. obnova željezničke infrastrukture su radovi zamjene na postojećoj infrastrukturi kojima se ne mijenjaju njezina cjelokupna svojstva, odnosno izvođenje radova na postojećem podsustavu ili dijelu podsustava kojom se ne mijenja cjelokupna izvedba podsustava

20. održavanje željezničke infrastrukture su radovi kojima se zadržavaju stanje i svojstva postojeće željezničke infrastrukture

21. okvirni ugovor je pravno obvezujući ugovor privatnog ili javnog prava između podnositelja zahtjeva i upravitelja infrastrukture kojim se utvrđuju prava i obveze u odnosu na infrastrukturni kapacitet koji će se dodijeliti i naknade koje će se naplatiti za razdoblje dulje od razdoblja jednog voznog reda

22. operator uslužnog objekta je pravna osoba odgovorna za upravljanje jednim ili više uslužnih objekata (upravitelj uslužnog objekta) ili za pružanje željezničkim prijevoznicima jedne ili više usluga iz Priloga 2. točaka 2. do 4. ovoga Zakona (pružatelj usluga)

23. osnovne funkcije upravljanja infrastrukturom su odlučivanje u vezi s dodjelom trasa vlakova uključujući izradu i procjenu raspoloživosti te dodjelu pojedinačnih trasa vlakova i odlučivanje u vezi s naknadama za korištenje infrastrukture uključujući određivanje visine i naplatu naknada u skladu s pravilima za određivanje i naplatu naknada i dodjelu infrastrukturnog kapaciteta iz ovoga Zakona

24. plan povećanja kapaciteta je mjera ili niz mjera, zajedno s vremenskim planom za njihovu provedbu, kojima je cilj ublažiti ograničenja kapaciteta koja su dovela do proglašenja pojedinog dijela željezničke infrastrukture zakrčenom

25. podnositelj zahtjeva je željeznički prijevoznik ili međunarodna grupacija željezničkih prijevoznika ili druga fizička ili pravna osoba, kao što su nadležna tijela u skladu s Uredbom (EZ) br. 1370/2007 te brodari, špediteri i operatori kombiniranog prijevoza koji imaju interes za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta za obavljanje javne ili komercijalne usluge

26. prekogranični sporazum je svaki sporazum između dvije ili više država članica Europske unije ili između jedne ili više država članica i trećih država čiji je cilj olakšati obavljanje prekograničnih usluga željezničkog prijevoza

27. razumna dobit kako je definirana u Prilogu Uredbe (EZ) br. 1370/2007 pod točkom 6.

28. razvoj željezničke infrastrukture je planiranje željezničke mreže, financijsko i investicijsko planiranje te izgradnja i modernizacija željezničke infrastrukture

29. razvoj željezničkog sustava je dugoročno, srednjoročno i kratkoročno planiranje razvoja željezničke infrastrukture, razvoja željezničkih usluga, upravljanja željezničkom infrastrukturom, zakonodavnog, institucionalnog i organizacijskog okvira

30. razvoj željezničkih usluga prijevoza je planiranje razvoja usluga prijevoza putnika i tereta uključujući intermodalne usluge, financijsko i investicijsko planiranje voznog parka te izgradnje i modernizaciju infrastrukture potrebne za razvoj željezničkih usluga

31. regionalne usluge su usluge prijevoza čija je glavna svrha udovoljiti prijevoznim potrebama regije, uključujući prekogranične regije

32. Regulatorno tijelo je nacionalno regulatorno tijelo nadležno za obavljanje regulatornih i drugih poslova u području tržišta željezničkih usluga određeno zakonom kojim se uređuje regulacija tržišta željezničkih usluga

33. trasa vlaka je infrastrukturni kapacitet potreban za vožnju vlaka između dva službena mjesta u određenom vremenu

34. ugovor o pristupu je ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obveze između željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture glede minimalnog pristupnog paketa i pristupa kolosijekom do uslužnih objekata

35. usluga integriranog javnog prijevoza putnika (IPP) kako je definirana u članku 2, točki (m) Uredbe (EZ) br. 1370/2007

36. uprava je organ trgovačkog društva u skladu s propisima kojima se uređuju trgovačka društva

37. upravitelj infrastrukture je pravna osoba ili u vertikalno integriranom trgovačkom društvu organizacijska jedinica odgovorna za upravljanje, održavanje i obnovu željezničke infrastrukture, kao i za sudjelovanje u razvoju željezničke infrastrukture na način koji je određen u okviru opće politike razvoja i financiranja željezničke infrastrukture Republike Hrvatske

38. upravljanje željezničkom infrastrukturom je dodjela trasa vlakova, upravljanje željezničkim prometom te određivanje i naplata naknada

39. usluga međunarodnog prijevoza tereta je usluga prijevoza tereta kod koje vlak prelazi barem jednu granicu države članice Europske unije; vlak se može spojiti i/ili razdvojiti i različiti dijelovi vlaka mogu imati različita polazišta i odredišta, uz uvjet da svi vagoni prelaze barem jednu granicu države članice Europske unije

40. usluge prijevoza putnika željeznicama velikih brzina su usluge željezničkog prijevoza putnika koje se obavljaju bez zaustavljanja između dva mjesta koja su udaljena više od 200 km, na posebno izgrađenim prugama velikih brzina opremljenima za brzine od 250 km/h ili veće i na kojima se prosječno vozi tim brzinama

41. uslužni objekt je postrojenje, uključujući zemljište, zgrade i opremu, koji je posebno opremljen, u cjelini ili dijelom, za pružanje jedne ili više usluga iz Priloga 2. točaka 2. do 4. ovoga Zakona

42. usuglašavanje je postupak kojim će upravitelj infrastrukture i podnositelji zahtjeva pokušati razriješiti situacije u kojima postoje kolidirajući zahtjevi za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta

43. vozni red je skup podataka koji određuje sve planirane vožnje vlakova i željezničkih vozila na određenoj infrastrukturi tijekom razdoblja za koji isti vrijedi

44. zakrčena željeznička infrastruktura je dio infrastrukture na kojoj potražnja za infrastrukturnim kapacitetom ne može biti u potpunosti zadovoljena tijekom određenih razdoblja čak ni nakon usuglašavanja različitih zahtjeva za kapacitetom

45. željeznička infrastruktura su svi elementi navedeni u Prilogu 1. ovoga Zakona i

46. željezničke usluge su usluge iz Priloga 2. ovoga Zakona

47. željeznički prijevoznik je svaka pravna osoba koja ima dozvolu za obavljanje usluga željezničkog prijevoza i čija je glavna djelatnost pružanje usluga željezničkog prijevoza tereta i/ili putnika, uz uvjet da ta pravna osoba osigura vuču vlakova; to uključuje i pravnu osobu koja pruža samo uslugu vuče vlakova

(2)Ostali pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju jednako značenje kao pojmovi uporabljeni u Uredbi (EZ) br. 1370/2007 i Uredbi (EU) 2016/2338.

(3)Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

POGLAVLJE II. RAZVOJ ŽELJEZNIČKOG SEKTORA

Neovisnost željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture

Članak 6.

(1)Željeznički prijevoznik koji je u izravnom ili neizravnom vlasništvu ili pod nadzorom Republike Hrvatske neovisan je u smislu upravljanja, rukovođenja i unutarnjeg nadzora nad upravljačkim, gospodarskim i računovodstvenim pitanjima, a u skladu s navedenim treba osigurati da su njegova imovina, proračun i računi dobiti i gubitka te bilance odvojene od državnih.

(2)Upravitelj infrastrukture odgovoran je za vlastito upravljanje, rukovođenje i unutarnji nadzor uz poštivanje pravila za određivanje i naplatu naknada i dodjelu infrastrukturnog kapaciteta te posebnih pravila određenih ovim Zakonom.

Upravljanje željezničkim prijevoznikom prema poslovnim načelima

Članak 7.

(1)Željezničkim prijevoznikom upravlja se sukladno propisima kojima se uređuju trgovačka društva, bez obzira na to u čijem je vlasništvu.

(2)Odredbe stavka 1. ovoga članka se primjenjuju i na obvezu pružanja javnih usluga koje nameće država te na ugovore o pružanju javnih usluga koji se sklapaju s nadležnim tijelima.

(3)Željeznički prijevoznik donosi svoj poslovni plan, uključujući planove investiranja i financiranja, čiji je cilj postizanje financijske ravnoteže i ostvarenje drugih ciljeva tehničkog, komercijalnog i financijskog poslovanja.

(4)U poslovnom planu moraju biti navedeni načini kojima će se postići navedeni ciljevi.

(5)U okviru opće politike Republike Hrvatske i ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 1370/2007 te uzimajući u obzir sektorsku strategiju, nacionalne planove i ugovore i uključujući planove investiranja i financiranja željeznički prijevoznik je samostalan:

1.uspostaviti svoju unutarnju organizaciju ne dovodeći u pitanje članke 10., 45. i 54. ovoga Zakona

2.nadzirati pružanje i prodaju usluga te odrediti njihovu cijenu

3.odlučivati o osoblju, imovini i vlastitoj nabavi

4.povećavati svoj udio na tržištu, razvijati nove tehnologije i nove usluge, usvajati nove načine upravljanja i

5.uspostavljati nove poslovne djelatnosti u područjima koja su povezana sa željezničkim djelatnostima.

(6)Ne dovodeći u pitanje stavak 5. ovoga članka vlasnici udjela željezničkog prijevoznika koji je u državnom vlasništvu ili pod kontrolom države mogu zahtijevati da se prije donošenja važnih poslovnih odluka traži njihova prethodna suglasnost na isti način kako to mogu zahtijevati vlasnici udjela privatnih trgovačkih društava u skladu s pravilima zakona koji uređuje trgovačka društva.

(7)Odredbe stavka 6. ovoga članka ne dovode u pitanje ovlasti nadzornih odbora vezanih uz imenovanje članova uprave u skladu s propisom kojim se uređuju trgovačka društva.

Razdvajanje računa

Članak 8.

(1)Pružanje usluga željezničkog prijevoza i upravljanje željezničkom infrastrukturom temelje se na načelu razdvajanja.

( 2) Trgovačko društvo koje upravlja željezničkom infrastrukturom i pruža usluge željezničkog prijevoza, dužno je račune dobiti i gubitka te bilance koje se odnose na poslovanje u vezi s pružanjem usluga željezničkog prijevoza i one koje se odnose na poslovanje u vezi s upravljanjem željezničkom infrastrukturom zasebno voditi i objavljivati, a javna sredstva doznačena za jedno od dva navedena područja ne smiju se prenositi na drugo područje.

(3)Trgovačko društvo koje pruža usluge željezničkog prijevoza dužno je račune dobiti i gubitka te bilance koje se odnose na poslovanje u vezi s pružanjem usluga željezničkog prijevoza putnika i one koje se odnose na poslovanje u vezi s pružanjem usluga željezničkog prijevoza tereta zasebno voditi i objavljivati.

(4)Trgovačko društvo koje pruža usluge željezničkog prijevoza dužno je javna sredstva koja se uplaćuju za djelatnosti vezane uz pružanje usluga javnog željezničkog prijevoza prikazati zasebno u poslovnim knjigama, u skladu sa člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1370/2007. i ne smije ih prenositi na djelatnosti vezane za pružanje drugih usluga željezničkog prijevoza ili bilo koje drugo poslovanje.

(5)Poslovne knjige za područja poslovanja iz stavaka 2. do 4. ovoga članka vode se na način koji omogućava nadziranje zabrane prijenosa javnih sredstava doznačenih za jedno područje poslovanja na drugo i nadziranje korištenja prihoda od naknada za minimalni pristupni paket i korištenja dobiti od ostalih poslovnih djelatnosti.

Vertikalno integrirano trgovačko društvo

Članak 9.

(1)Vertikalno integrirano trgovačko društvo je trgovačko društvo u kojem je u smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama) (Tekst značajan za EGP) (SL L 24, 29.1.2004.):

1.upravitelj infrastrukture pod kontrolom trgovačkog društva koje istodobno kontrolira jednog ili više željezničkih prijevoznika koji pružaju usluge željezničkog prijevoza na mreži upravitelja infrastrukture

2.upravitelj infrastrukture pod kontrolom jednog ili više željezničkih prijevoznika koji pružaju usluge željezničkog prijevoza na mreži upravitelja infrastrukture ili

3.jedan ili više željezničkih prijevoznika koji pružaju usluge željezničkog prijevoza na mreži upravitelja infrastrukture pod kontrolom su upravitelja infrastrukture.

(2) Vertikalno integrirano trgovačko društvo ujedno podrazumijeva trgovačko društvo koje se sastoji od zasebnih organizacijskih jedinica, uključujući organizacijsku jedinicu koja upravlja infrastrukturom i jednu ili više organizacijskih jedinica koje pružaju usluge prijevoza, no nemaju zasebnu pravnu osobnost.

(3) Ako su upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik potpuno neovisni jedan o drugome, no oba su pod izravnom kontrolom Republike Hrvatske koja ne uključuje nikakav posrednički subjekt, smatra se da ne predstavljaju vertikalno integrirano trgovačko društvo za potrebe ovoga Zakona.

Neovisnost upravitelja infrastrukture

Članak 10.

(1)Upravitelj infrastrukture odgovoran je za upravljanje mrežom, njezino održavanje i obnovu, te mu se povjerava razvoj željezničke infrastrukture na toj mreži u skladu s općom politikom razvoja i financiranja željezničke infrastrukture Republike Hrvatske.

(2)U vertikalno integriranom trgovačkom društvu nijedna od pravnih osoba odnosno organizacijskih jedinica ne smije imati odlučujući utjecaj na odluke upravitelja infrastrukture u pogledu osnovnih funkcija.

(3)Članovi nadzornog odbora i uprave upravitelja infrastrukture te nadređene osobe koje izravno odgovaraju nadzornom odboru odnosno upravi dužni su djelovati na nediskriminirajući način i na njihovu nepristranost ne smije utjecati sukob interesa.

(4)Upravitelj infrastrukture mora biti organiziran kao pravna osoba koja je pravno odvojena od bilo kojeg željezničkog prijevoznika a u vertikalno integriranim trgovačkim društvima mora biti organiziran kao pravna osoba odnosno organizacijska jedinica odvojena od bilo koje druge pravne osobe odnosno organizacijske jedinice, unutar vertikalno integriranog trgovačkog društva.

(5)Istodobno osobe ne smiju biti zaposlene ili imenovane:

1.kao članovi uprave upravitelja infrastrukture i kao članovi uprave željezničkog prijevoznika

2.kao osobe zadužene za donošenje odluka o osnovnim funkcijama i kao članovi uprave željezničkog prijevoznika

3.ako postoji nadzorni odbor, kao članovi nadzornog odbora upravitelja infrastrukture i kao članovi nadzornog odbora željezničkog prijevoznika i

4.kao članovi nadzornog odbora trgovačkog društva koje je dio vertikalno integriranog trgovačkog društva a koje nadzire željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture i kao članovi uprave tog upravitelja infrastrukture.

(6)U vertikalno integriranim trgovačkim društvima, članovi uprave upravitelja infrastrukture i osobe zadužene za donošenje odluka o osnovnim funkcijama ne smiju primati nikakvu naknadu utemeljenu na postignutim rezultatima od bilo koje druge pravne osobe unutar vertikalno integriranog trgovačkog društva, niti smiju primati bilo kakve nagrade koje su ponajprije povezane s financijskim rezultatima određenih željezničkih prijevoznika, ali im se mogu nuditi poticaji u pogledu sveukupne učinkovitosti željezničkog sustava.

(7)Ako se različite pravne osobe unutar vertikalno integriranog trgovačkog društva koriste zajedničkim informacijskim sustavima, pristup povjerljivim informacijama u vezi s osnovnim funkcijama smiju imati samo ovlaštene osobe upravitelja infrastrukture, a povjerljive informacije se ne smiju prosljeđivati drugim pravnim osobama unutar vertikalno integriranog trgovačkog društva.

(8)Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne dovode u pitanje pravo Republike Hrvatske da donosi odluke o razvoju i financiranju željezničke infrastrukture niti njenu nadležnost u vezi s financiranjem željezničke infrastrukture i naknadama za njezino korištenje te dodjelom infrastrukturnog kapaciteta u skladu s člankom 6. stavkom 2. te člancima 17. do 21., 45. i 54. ovoga Zakona.

Neovisnost osnovnih funkcija

Članak 11.

(1)Upravitelj infrastrukture neovisan je organizacijski i kod donošenja odluka koje su vezane uz osnovne funkcije uzimajući u obzir ograničenja koja su određena člankom 6. stavkom 2. te člancima 45. i 54. ovoga Zakona.

(2)S ciljem provedbe stavka 1. ovoga članka:

1.željeznički prijevoznik ili bilo koja druga pravna osoba ne smije ostvarivati odlučujući utjecaj na upravitelja infrastrukture u vezi s osnovnim funkcijama, pri čemu se ne dovodi u pitanje uloga Republike Hrvatske u pogledu propisivanja pravila za određivanje i naplatu naknada te pravila za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta kao ni posebna pravila za određivanje i naplatu naknada u skladu s člancima 45. i 54. ovoga Zakona

2.željeznički prijevoznik ili bilo koja druga pravna osoba unutar vertikalno integriranog trgovačkog društva ne smije imati odlučujući utjecaj na imenovanja i razrješenja osoba zaduženih za donošenje odluka o osnovnim funkcijama i

3. mobilnost radnika zaduženih za osnovne funkcije ne smije dovoditi do sukoba interesa.

Nepristranost upravitelja infrastrukture kod upravljanja prometom i planiranja održavanja

Članak 12.

(1)Funkcije upravljanja prometom i planiranja održavanja moraju se izvršavati na transparentan i nediskriminirajući način, pri čemu osobe zadužene za donošenje odluka ne smiju biti u sukobu interesa.

(2)Upravitelj infrastrukture dužan je u slučajevima većih poremećaja odvijanja prometa koji utječu na pružanje usluga željezničkog prijevoznika omogućiti istom sveobuhvatan i pravovremen pristup relevantnim informacijama.

(3)Kada upravitelj infrastrukture željezničkom prijevozniku iz stavka 2. ovoga članka odobrava dodatni pristup procesu upravljanja prometom, to je dužan činiti na transparentan i nediskriminirajući način.

(4) Upravitelj infrastrukture dužan je pristup relevantnim informacijama iz stavka 2. i 3. ovoga članka propisati ugovorom o pristupu.

(5)Upravitelj infrastrukture kod dugoročnog planiranja opsežnog održavanja i/ili obnove željezničke infrastrukture koje za posljedicu može imati izmjenu voznog reda, dužan je savjetovati se s podnositeljima zahtjeva i u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir iskazane primjedbe u skladu s Delegiranom odlukom Komisije (EU) 2017/2075 оd 4. rujna 2017. o zamjeni Priloga VII. Direktive 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora (Tekst značajan za EGP) (SL L 295, 14.11.2017.).

(6)Upravitelj infrastrukture dužan je planirati radove održavanja na nediskriminirajući način.

Povjeravanje funkcija upravitelja infrastrukture vanjskim izvršiteljima

Članak 13.

(1)Upravitelj infrastrukture može, pod uvjetom da ne nastane sukob interesa i da je zajamčena povjerljivost poslovnih podataka:

1.povjeriti funkcije drugoj pravnoj osobi, pod uvjetom da ista nije željeznički prijevoznik, da ne nadzire željezničkog prijevoznika niti je pod nadzorom željezničkog prijevoznika i

2.povjeriti željezničkom prijevozniku ili trgovačkom društvu koje nadzire željezničkog prijevoznika ili koje je pod nadzorom željezničkog prijevoznika izvođenje radova i s njima povezanih zadataka razvoja, održavanja i obnove željezničke infrastrukture.

(2)Unutar vertikalno integriranog trgovačkog društva, osnovne funkcije ne smiju se povjeriti niti jednoj pravnoj osobi vertikalno integriranog trgovačkog društva, osim ako je ta pravna osoba nadležna isključivo za osnovne funkcije.

(3)Upravitelj infrastrukture zadržava nadzor i snosi punu odgovornost za izvršavanje funkcija određenih u članku 10. stavku 1. ovoga Zakona.

(4)Svaka pravna osoba koja izvršava osnovne funkcije mora ispunjavati uvjete iz članaka 10., 11., 12. i 14. ovoga Zakona.

(5)Iznimno od odredbi članka 10. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona, funkcije upravitelja infrastrukture mogu obavljati različiti upravitelji infrastrukture, među ostalim i stranke u okviru javno-privatnog partnerstva, pod uvjetom da ispunjavaju uvjete iz članka 10. stavaka 4. do 8. i članaka 11., 12. i 14. ovoga Zakona te da preuzimaju punu odgovornost za izvršavanje tih funkcija, uzimajući u obzir propise kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo.

(6)Kada osnovne funkcije upravitelja infrastrukture nisu dodijeljene operatoru opskrbe električnom energijom, na njega se ne primjenjuju pravila koja se primjenjuju na upravitelje infrastrukture, pod uvjetom da je osigurana usklađenost s odgovarajućim odredbama o razvoju mreže, posebno s odredbama vezanim uz poboljšanje financijske situacije u skladu s člancima 17. do 20. ovoga Zakona.

(7)Upravitelj infrastrukture može sklopiti sporazume o suradnji s jednim ili više željezničkih prijevoznika na nediskriminirajući način u svrhu osiguravanja pogodnosti za korisnike željezničkog prijevoza kao što su smanjeni troškovi ili poboljšanje učinkovitosti dijela mreže koji je obuhvaćen sporazumom.

(8) Regulatorno tijelo ovlašteno je za nadzor sklapanja i provedbe sporazuma iz stavka 7. ovoga članka te može savjetovati otkazivanje sporazuma u opravdanim situacijama.

Financijska transparentnost

Članak 14.

(1) Uzimajući u obzir propise kojima se uređuju trgovačka društva, upravitelj infrastrukture može prihode od djelatnosti upravljanja infrastrukturom, uključujući javna sredstva, upotrebljavati isključivo za financiranje vlastitog poslovanja, uključujući otplatu zajmova.

(2)Upravitelj infrastrukture može prihod iz stavka 1. ovoga članka upotrijebiti i za isplatu dobiti vlasnicima trgovačkog društva, što se odnosi na bilo kojeg privatnog vlasnika udjela, no isključuje trgovačka društva koja su dio vertikalno integriranog trgovačkog društva i koja nadziru i željezničkog prijevoznika i tog upravitelja infrastrukture.

(3)Upravitelj infrastrukture ne smije ni izravno ni neizravno odobravati zajmove željezničkom prijevozniku.

(4)Željeznički prijevoznik ne smije ni izravno ni neizravno odobravati zajmove upravitelju infrastrukture.

(5)Zajmovi između pravnih osoba vertikalno integriranog trgovačkog društva isključivo se odobravaju, isplaćuju i otplaćuju po tržišnim stopama i uvjetima koji odražavaju osobnu procjenu rizičnosti dotične pravne osobe.

(6)Sve usluge koje upravitelju infrastrukture nude druge pravne osobe u vertikalno integriranom trgovačkom društvu pružaju se na temelju ugovora i plaćaju se ili po tržišnim cijenama ili po cijenama koje odražavaju trošak proizvodnje, uz razumnu profitnu maržu.

(7)Dugovi upravitelja infrastrukture moraju biti jasno odvojeni od dugova drugih pravnih osoba unutar vertikalno integriranog trgovačkog društva te se otplaćuju odvojeno.

(8)Bez obzira na stavak 7. ovoga članka, konačno plaćanje dugova može se izvršiti putem trgovačkog društva koje je dio vertikalno integriranog trgovačkog društva koje nadzire i željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture ili putem druge pravne osobe unutar trgovačkog društva.

(9)Računi upravitelja infrastrukture i računi drugih pravnih osoba unutar vertikalno integriranog trgovačkog društva moraju se voditi na način kojim se osigurava ispunjenje odredbi ovoga članka i omogućuje odvojeno računovodstvo i transparentni financijski tokovi unutar trgovačkog društva.

(10)Unutar vertikalno integriranog trgovačkog društva, upravitelj infrastrukture mora voditi detaljne zapise o svim komercijalnim i financijskim odnosima s drugim pravnim osobama tog trgovačkog društva.

Koordinacijski sastanci

Članak 15.

(1)Glavni upravitelj infrastrukture dužan je organizirati redovite koordinacijske sastanke sa zainteresiranim željezničkim prijevoznicima i podnositeljima zahtjeva uz sudjelovanje Regulatornog tijela kao promatrača.

(2)Po potrebi pozvat će se i predstavnici korisnika usluga željezničkog prijevoza putnika i tereta te predstavnici državnih, regionalnih ili lokalnih tijela.

(3)Koordinacija između ostalog obuhvaća:

1.potrebe podnositelja zahtjeva povezane s održavanjem i razvojem infrastrukturnog kapaciteta

2.korisnički orijentirane ciljeve kvalitete koji su navedeni u ugovoru o upravljanju željezničkom infrastrukturom i poticaje za smanjivanje troškova povezanih s pristupom infrastrukturi i smanjenje visine naknada i njihovu provedbu

3.sadržaj i provedbu izvješća o mreži

4.pitanja intermodalnosti i interoperabilnosti

5.pitanja uz izradu poslovnog plana upravitelja infrastrukture u skladu sa člankom 20. ovoga Zakona i

6.sva ostala pitanja povezana s uvjetima za pristup infrastrukturi, njezino korištenje i kvalitetom usluga upravitelja infrastrukture.

(4)Glavni upravitelj infrastrukture dužan je, uz prethodno savjetovanje sa zainteresiranim stranama, sastaviti i objaviti smjernice za koordinaciju.

(5)Koordinacija se provodi najmanje jednom godišnje, a upravitelj infrastrukture dužan je na svojoj mrežnoj stranici objaviti pregled aktivnosti poduzetih u skladu s ovim člankom.

(6)Koordinacijom se ne dovodi u pitanje pravo podnositelja zahtjeva na žalbu Regulatornom tijelu kao ni ovlasti i nadležnosti Regulatornog tijela.

Europska mreža upravitelja infrastrukture

Članak 16.

Glavni upravitelj infrastrukture dužan je sudjelovati i surađivati u okviru Europske mreže upravitelja infrastrukture s ciljem olakšavanja pružanja učinkovitih i djelotvornih usluga željezničkog prijevoza u Europskoj uniji.

Razvoj željezničkog sustava

Članak 17.

(1) Ciljevi održivog razvoja željezničkog sustava moraju odražavati buduće potrebe za mobilnošću putnika i tereta, jedinstvo funkcioniranja željezničkog sustava, doprinositi ciljevima nacionalne strategije za promet te globalnim ciljevima održivog razvoja i ciljevima strategije održivog razvoja Republike Hrvatske.

(2) Vlada Republike Hrvatske s ciljem dugoročnog planiranja razvoja željezničkog sustava donosi strategiju razvoja željezničkog sustava u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Sektorska strategija) kojom se utvrđuju ciljevi, mjere, indikatori uspješnosti provedbe i programi razvoja usluga željezničkog prijevoza, razvoja željezničke infrastrukture i upravljanja željezničkom infrastrukturom.

(3) Sektorskom strategijom planira se i razvoj institucionalnog, zakonodavnog i organizacijskog okvira.

(4) Sektorska strategija donosi se za razdoblje od najmanje 10 godina.

(5) Sektorska strategija kao akt dugoročnog planiranja izrađuje se i donosi sukladno propisu kojim je uređen sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

(6) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, s ciljem srednjoročnog planiranja razvoja željezničkog sustava donosi:

1.nacionalni plan razvoja željezničke infrastrukture (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan ŽI)

2.nacionalni plan upravljanja željezničkom infrastrukturom i razvoja usluga željezničkog prijevoza (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan UIŽP).

(7) Nacionalnim planovima iz stavka 6. ovoga članka određuju se projekti i aktivnosti te izvori financiranja potrebni za provedbu programa i mjera iz Sektorske strategije.

(8)Nacionalni plan ŽI sadrži projekte i aktivnosti za razvoj željezničke infrastrukture zasebno za:

1.održavanje postojeće željezničke infrastrukture

2.obnovu i modernizaciju postojeće željezničke infrastrukture

3.gradnju nove željezničke infrastrukture

4.interoperabilnost željezničke infrastrukture

5.sigurnost na željezničko-cestovnim prijelazima i

6.zaštitu željezničke infrastrukture i korisnika željezničkih usluga.

(9)Nacionalni plan ŽI treba uvažavati potrebe za razvojem željezničkog sustava i biti u skladu s Nacionalnim planom UIŽP.

(10) Nacionalni plan UIŽP sadrži projekte i aktivnosti za upravljanje, organizaciju regulacije željezničkog prometa te razvoj usluga željezničkog prijevoza zasebno za:

1. razvoj  upravljanja, organizacije i regulacije željezničkog prometa

2. razvoj inteligentnih transportnih sustava

3. razvoj usluga željezničkog prijevoza putnika

4. razvoj usluga integriranog prijevoza putnika

5. razvoj usluga željezničkog prijevoza tereta i

6. razvoj usluga intermodalnog prijevoza tereta.

(12)Svi projekti i aktivnosti navedeni u nacionalnim planovima iz stavka 6. ovog članka moraju sadržavati određenu dinamiku realizacije te iznos i izvore financijskih sredstava potrebnih za njihovu realizaciju.

(13)Nacionalnim planovima iz stavka 6. ovog članka se, ako je primjenjivo, u obzir uzimaju i opće potrebe Europske unije, uključujući potrebu suradnje sa susjednim trećim zemljama.

(14) Nacionalni planovi iz stavka 6. ovoga članka donose se za razdoblje od najmanje 5 godina.

(15) Nacionalni planovi kao akti srednjoročnog planiranja izrađuju se i donose sukladno propisu kojim je uređen sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

(16)Na temelju Nacionalnog plana ŽI upravitelj infrastrukture uz suglasnost Ministarstva i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za financije donosi godišnji plan građenja, modernizacije, obnove i održavanja željezničke infrastrukture, koji je sastavni dio poslovnog plana upravitelja infrastrukture iz članka 20. ovoga Zakona.

(17) Upravitelj infrastrukture dužan je uspostaviti informatički sustav za praćenje provedbe projekata temeljem Nacionalnog plana ŽI i godišnjeg plana građenja modernizacije, obnove i održavanja željezničke infrastrukture te realizacije investicija u željezničku infrastrukturu koji sadrži podatke i dokumentaciju o svim projektima i investicijama te njihovom statusu.

(18)  Upravitelj infrastrukture mora omogućiti Ministarstvu kontinuirani pristup informatičkom sustavu iz stavka 17. ovoga članka radi uvida u stanje projekata i investicija.

(19)Ministarstvo svake godine Vladi Republike Hrvatske podnosi izvješće o provedbi Sektorske strategije i donesenih nacionalnih planova.

(20)Upravitelj infrastrukture najmanje jednom godišnje, a po potrebi i češće, podnosi izvješće o provedbi godišnjeg plana građenja, modernizacije, obnove i održavanja željezničke infrastrukture.

(21)U izradu Sektorske strategije i nacionalnih planova na nediskriminirajući način moraju biti uključeni ključni dionici, kao što su upravitelji infrastrukture, željeznički prijevoznici i operatori uslužnih objekata.

(22)Obvezni sadržaj  i metodologija izrade Sektorske strategije, nacionalnih planova i plana građenja, modernizacije, obnove i održavanja željezničke infrastrukture, plan uključivanja ključnih dionika u izradu strateške i planske dokumentacije, funkcionalnosti informatičkog sustava za praćenje provedbe projekata realizacije investicija u željezničku infrastrukturu te načini i rokovi izvještavanja o provedbi Sektorske strategije, nacionalnih planova i plana građenja, modernizacije obnove i održavanja željezničke infrastrukture određuju se Pravilnikom koji donosi ministar.

Financiranje željezničke infrastrukture

Članak 18.

(1)Izvori sredstava za financiranje željezničke infrastrukture iz članka 71. stavka 1. ovoga Zakona su:

1.sredstva ostvarena naknadom po litri naplaćene trošarine na energente

2.sredstva državnog proračuna za održavanje željezničke infrastrukture

3. sredstva državnog proračuna za financiranje i sufinanciranje građenja, modernizacije i obnove željezničke infrastrukture i ostalih investicijskih projekata željezničke infrastrukture

4. sredstva iz fondova Europske unije za sufinanciranje investicijskih projekata željezničke infrastrukture

5.sredstva iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

6.sredstva od ulaganja domaćih i stranih pravnih osoba i

7.sredstva iz drugih izvora, uključujući vlastite prihode upravitelja željezničke infrastrukture.

(2)Sredstva iz stavka 1. točaka 1. do 4. ovoga članka vode se izdvojeno u poslovnim knjigama upravitelja infrastrukture.

(3)Naknada iz stavka 1. točke 1. ovoga članka uplaćuje se iz državnog proračuna po litri naplaćene trošarine na energente, i to u iznosu od 0,20 kuna na račun upravitelja infrastrukture, a najviše do iznosa koji je za tu namjenu osiguran u državnom proračunu za pojedinu godinu:

1.motorne benzine koji se koriste kao pogonska goriva:

a)olovni benzin iz tarifnih oznaka KN 2710 11 31, 2710 11 51, 2710 11 59 i

b)bezolovni benzin iz tarifnih oznaka KN 2710 11 31, 2710 11 41, 2710 11 45, 2710 11 49 i

2.plinska ulja iz tarifnih oznaka KN 2710 19 41 do 2710 19 49 koja se koriste kao pogonska goriva.

(4) Naknade iz stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona uplaćuju se iz državnog proračuna najviše do iznosa koji je za tu namjenu osiguran u državnom proračunu za pojedinu godinu.

Financiranje upravitelja infrastrukture

Članak 19.

(1)Izvori sredstava za financiranje upravitelja željezničke infrastrukture iz članka 71. stavka 1. ovoga Zakona su:

1. sredstva ostvarena naplatom naknada

2. sredstva državnog proračuna za financiranje upravljanja, organizacije i regulacije željezničkog prometa

3. vlastiti prihodi upravitelja željezničke infrastrukture.

(2) Sredstva iz stavka 1. točke 2. ovoga članka dodjeljuju se u skladu s propisima kojima se uređuju državne potpore.

(3)Sredstva iz stavka 1. točke 2. ovoga članka vode se izdvojeno u poslovnim knjigama upravitelja infrastrukture.

(4)Sredstva osigurana u državnom proračunu, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostalih izvora koja su namijenjena financiranju upravitelja infrastrukture ne mogu se koristiti za potrebe financiranja željezničkih prijevoznika.

(5)Nedostatak sredstava iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka Republika Hrvatska može osigurati i iz drugih izvora, temeljem ciljeva Nacionalnog plana.

(6) Naknada iz stavka 1. točke 2.  ovoga člaanka uplaćuje se iz državnog proračuna najviše do iznosa koji je za tu namjenu osiguran u državnom proračunu za pojedinu godinu.

Poslovni plan upravitelja infrastrukture

Članak 20.

(1)Upravitelj infrastrukture, u skladu s Nacionalnim planom ŽI i ugovorom o upravljanju željezničkom infrastrukturom te uzimajući u obzir raspoloživost financijskih sredstava iz članaka 18. i 19. ovoga Zakona, dužan je donijeti poslovni plan koji uključuje plan građenja, modernizacije, obnove i održavanja željezničke infrastrukture i plan upravljanja željezničkom infrastrukturom.

(2)Poslovni plan mora osigurati optimalno i učinkovito korištenje, raspoloživost i razvoj željezničke infrastrukture uz osiguranje financijske ravnoteže i sredstva za ostvarenje projekata i aktivnosti.

(3) Upravitelj infrastrukture dužan je donijeti poslovni plan najkasnije do kraja veljače tekuće godine.

(4)Upravitelj infrastrukture dužan je prije donošenja poslovnog plana, postojećim podnositeljima zahtjeva, a po upitu i potencijalnim podnositeljima zahtjeva, osigurati pristup relevantnim podacima i dati im mogućnost da izraze svoje mišljenje o nacrtu poslovnog plana, a vezano uz uvjete pristupa i korištenja te uz učinkovitost, raspoloživost i razvoj željezničke infrastrukture.

(5)Nacrt poslovnog plana s mogućim mišljenjima postojećih odnosno potencijalnih podnositelja zahtjeva mora se dostaviti Regulatornom tijelu koje daje neobvezujuće mišljenje.

(6) Nacrt poslovnog plana s mogućim mišljenjima postojećih odnosno potencijalnih podnositelja zahtjeva mora se dostaviti Ministarstvu na mišljenje prije kraja tekuće godine.

Poravnavanje računa upravitelja infrastrukture

Članak 21.

Vlasnik željezničke infrastrukture osigurava da su, u uobičajenim poslovnim uvjetima i u razdoblju od pet godina, u računu dobiti i gubitka upravitelja infrastrukture barem uravnoteženi, s jedne strane, prihodi od naknada za minimalni pristupni paket i pristup kolosijekom do uslužnih objekata, viškovi od drugih poslovnih djelatnosti, nepovratna sredstva iz privatnih izvora i javna sredstva koja, gdje je primjenjivo, uključuju predujmove doznačene od strane države, te, s druge strane, rashodi upravitelja infrastrukture koji uključuju rashode za održavanje željezničke infrastrukture te rashode upravljanja, organizacije i regulacije željezničkog prometa.

Uvjeti za pristup željezničkoj infrastrukturi

Članak 22.

(1)Svakom željezničkom prijevozniku uz jednake, nediskriminirajuće i transparentne uvjete, mora se odobriti pravo pristupa željezničkoj infrastrukturi u svrhu pružanja usluga željezničkog prijevoza tereta.

(2)Pravo pristupa iz stavka 1. ovoga članka uključuje pristup kolosijecima koji povezuju morske luke i luke unutarnjih voda i ostale uslužne objekte iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona i pristup kolosijecima koje koristi ili bi ih moglo koristiti više krajnjih korisnika.

(3)Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 1370/2007 i Uredbu (EU) 2016/2338, svakom željezničkom prijevozniku, uz jednake, nediskriminirajuće i transparentne uvjete, mora se odobriti pravo pristupa željezničkoj infrastrukturi u svrhu pružanja usluga željezničkog prijevoza putnika.

(4)Pravo pristupa iz stavka 3. ovoga članka uključuje pristup kolosijecima koji povezuju uslužne objekte iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona.

(5)Željeznički prijevoznik koji pruža uslugu prijevoza putnika ima pravo ukrcati i iskrcati putnike u službenom mjestu predviđenom za ulazak ili izlazak putnika.

(6) Kako bi mogao koristiti infrastrukturni kapacitet, željeznički prijevoznik dužan je imati važeću potvrdu o sigurnosti te s upraviteljem infrastrukture sklopiti ugovor o pristupu.

Ograničenje prava pristupa i prava ukrcaja i iskrcaja putnika

Članak 23.

(1)Iznimno od članka 22. stavaka 3. do 5. ovoga Zakona, ne odobrava se pravo pristupa željezničkoj infrastrukturi za pružanje usluga prijevoza putnika između određenog polazišta i određenog odredišta kada jedan ili više ugovora o javnim uslugama pokrivaju isti ili alternativni pravac i kada bi pravo pristupa ugrozilo ekonomsku ravnotežu tih ugovora o javnim uslugama.

(2)Kako bi se utvrdilo moguće ugrožavanje ekonomske ravnoteže ugovora o javnim uslugama, Regulatorno tijelo obavlja objektivnu ekonomsku analizu i temelji svoju odluku na unaprijed utvrđenim kriterijima u skladu sa zakonom kojim se uređuje regulacija tržišta željezničkih usluga i provedbenim aktima Europske komisije.

(3)Podnositelj zahtjeva koji planira zatražiti infrastrukturni kapacitet radi pružanja usluge željezničkog prijevoza putnika na željezničkoj infrastrukturi na kojoj je pravo pristupa ograničeno u skladu sa stavkom 1. ovoga članka dužan je obavijestiti o tome upravitelja infrastrukture i Regulatorno tijelo najmanje osamnaest mjeseci prije stupanja na snagu voznog reda na koji se odnosi zahtjev za dodjelu kapaciteta.

Uvjeti za pristup željezničkim uslugama

Članak 24.

(1)Upravitelj infrastrukture dužan je na nediskriminirajući način pružiti svim željezničkim prijevoznicima minimalni pristupni paket iz Priloga 2. točke 1. ovoga Zakona.

(2)Operator uslužnog objekta dužan je na nediskriminirajući način pružiti svim željezničkim prijevoznicima pristup uslužnim objektima iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona, uključujući pristup kolosijekom do uslužnih objekata kao i pristup uslugama koje se pružaju u tim objektima.

(3)Kada pravna osoba koja djeluje na tržištu usluga željezničkog prijevoza i ima vladajući položaj na domaćem tržištu usluga željezničkog prijevoza, izravno ili neizravno, nadzire operatora uslužnog objekta iz Priloga 2., točke 2. podtočaka a) do f) ovoga Zakona, operator uslužnog objekta mora biti organizirani na takav način da je, u organizacijskom smislu i u pogledu odlučivanja, neovisan o toj pravnoj osobi.

(4)Za dokazivanje neovisnosti iz stavka 3. ovoga članka ne traži se osnivanje posebne pravne osobe za upravljanje uslužnim objektima, već je dovoljno organizirati posebnu organizacijsku jedinicu unutar iste pravne osobe.

(5)Operatori uslužnih objekata iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona dužni su voditi odvojene račune, uključujući zasebne bilance i račune dobiti i gubitka, za sve uslužne objekte kojima upravljaju.

(6)Kada uslužnim objektom upravlja upravitelj infrastrukture ili je operator uslužnog objekta pod izravnim ili neizravnim nadzorom upravitelja infrastrukture, smatra se da su uvjeti iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka ispunjeni ako upravitelj infrastrukture ispunjava uvjete iz članka 10. ovoga Zakona.

(7)Operatori uslužnih objekata iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona dužni su u razumnom vremenskom roku, kojeg određuje Regulatorno tijelo, odgovoriti na zahtjev željezničkog prijevoznika za pristup uslužnom objektu i za pružanje usluga u uslužnom objektu.

(8)Operatori uslužnih objekata iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona mogu odbiti zahtjev željezničkog prijevoznika samo ako postoji izvediva alternativa koja željezničkom prijevozniku omogućuje obavljanje usluge prijevoza putnika ili tereta na istim ili alternativnim pravcima i po ekonomski prihvatljivim uvjetima.

(9)Operatori uslužnih objekata iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona nemaju obvezu ulagati sredstva u uslužne objekte kako bi udovoljili svim zahtjevima željezničkih prijevoznika.

(10)Kada operator uslužnog objekta iz stavka 2. ovoga članka odbije zahtjev željezničkog prijevoznika za pristup uslužnom objektu ili za pružanje usluga u tom objektu, operator uslužnog objekta dužan je u pisanom obliku u roku iz stavka 7. ovoga članka obrazložiti svoju odluku te ukazati na izvedive alternative u drugim objektima te istu dostaviti Regulatornom tijelu na znanje.

(11)U slučaju kolidirajućih zahtjeva, operator uslužnog objekta iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona, u onoj mjeri u kojoj je to moguće, nastojati će udovoljiti svim zahtjevima.

(12)Ako u slučaju iz stavka 11. ovoga članka ne postoji izvediva alternativa i nije moguće udovoljiti svim zahtjevima za kapacitetom uslužnog objekta, podnositelj zahtjeva može pokrenuti postupak pravne zaštite pred Regulatornim tijelom koje preispituje predmet i po potrebi poduzima radnje kojima će osigurati dodjelu odgovarajućeg dijela kapaciteta podnositelju zahtjeva.

(13)Ako se uslužni objekt iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona nije koristio najmanje dvije uzastopne godine, a željeznički prijevoznici su operatoru uslužnog objekta izrazili interes i dokazali potrebu za korištenjem uslužnog objekta, vlasnik uslužnog objekta dužan je objaviti da se uslužni objekt u cijelosti ili dijelom daje u zakup, osim ako operator uslužnog objekta dokaže da je u tijeku postupak prenamjene uslužnog objekta zbog kojeg objekt ne može koristiti niti jedan željeznički prijevoznik.

(14)Kada operator uslužnog objekta pruža dodatne usluge iz Priloga 2., točke 3. ovoga Zakona, dužan ih je pružiti na zahtjev željezničkog prijevoznika na nediskriminirajući način.

(15)Željeznički prijevoznici mogu od upravitelja infrastrukture ili drugih operatora uslužnih objekata zatražiti pružanje pratećih usluga iz Priloga 2., točke 4. ovoga Zakona.

(16)Operator uslužnog objekta iz stavka 15. ovoga članka nije dužan pružiti prateće usluge iz Priloga 2., točke 4. ovoga Zakona, ali kada ih pruža jednom željezničkom prijevozniku dužan ih je pružiti i drugim željezničkim prijevoznicima na njihov zahtjev i na nediskriminirajući način.

(17)Mjere kojima se određuju pojedinosti postupka i kriteriji za pristup uslugama koje se pružaju u uslužnim objektima iz Priloga 2. točaka 2. do 4. ovoga Zakona određene su Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/2177 оd 22. studenoga 2017. o pristupu uslužnim objektima i uslugama povezanima sa željeznicom (Tekst značajan za EGP. ) (SL L 307, 23.11.2017.).

Željezničke usluge operatora uslužnog objekta

Članak 25.

(1)Operator uslužnog objekta iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona dužan je objaviti podatke o uvjetima pružanja željezničkih usluga, naknadama i načinu pristupa uslužnom objektu i uslugama u skladu s Uredbom (EU) 2017/2177.

(2)Operator uslužnog objekta iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona dužan je na pisani zahtjev dostaviti Regulatornom tijelu način izračuna naknada za sve željezničke usluge koje pruža, podatke na temelju kojih su naknade izračunate i poveznicu na mrežnu stranicu na kojoj su objavljeni podaci o željezničkim uslugama koje pruža.

(3)Operator uslužnog objekta iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona dužan je Regulatornom tijelu petnaest dana prije promjene visina naknada, načina i uvjeta pružanja željezničkih usluga dostaviti na znanje podatke o promjenama.

(4)Regulatorno tijelo vodi registar željezničkih usluga operatora uslužnih objekata iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona koji javno objavljuje na svojim mrežnim stranicama u obliku interaktivne karte željezničke mreže Republike Hrvatske.

(5) Ministar je ovlašten donijeti Pravilnike o opremljenosti pojedinih vrsta uslužnih objekata iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona.

Električna energija za vuču vlakova

Članak 26.

(1)Djelatnost upravitelja infrastrukture vezana uz isporuku i naplatu električne energije za vuču vlakova ne smatra se energetskom djelatnošću u smislu propisa kojim se uređuje energija i tržište električne energije.

(2)Upravitelj infrastrukture je kupac električne energije u smislu propisa kojim se uređuje energija i tržište električne energije.

(3)Upravitelj infrastrukture isporučuje željezničkim prijevoznicima, kao krajnjim kupcima, električnu energiju potrebnu za vuču vlakova i obračunava naknadu za isporuku električne energije potrebne za vuču vlakova.

(4)Naknada iz stavka 3. ovoga članka sadrži troškove isporuke električne energije koje upravitelj infrastrukture ima kao kupac električne energije (troškovi nabave električne energije, naknada korištenja prijenosne i distribucijske mreže), pri čemu se iznos naknade može uvećati za razumnu dobit.

(5)Upravitelj infrastrukture dužan je izraditi model naplate električne energije za vuču vlakova koji najbolje odgovara postojećem stanju tržišta.

(6)Upravitelj infrastrukture obvezuje se pratiti troškove električne energije za vuču vlakova i ostvareni rad željezničkih prijevoznika te shodno pribavljenim podacima prema potrebi revidirati ili mijenjati model obračuna naknade za korištenje električne energije za vuču vlakova.

(7)Uvažavajući opće uvjete za priključenje postrojenja korisnika na mrežu operatora prijenosnog sustava, postojeće stanje na elektroenergetskom tržištu, stanje voznog parka željezničkih prijevoznika i tehničke mogućnosti elektroenergetskih postrojenja upravitelja infrastrukture za prihvat proizvedene električne energije na vučnim vozilima, upravitelj infrastrukture pratit će, razvijati i unaprjeđivati elektroenergetski sustav za prihvat električne energije proizvedene na vučnim vozilima rekuperativnim kočenjem.

(8)Model naplate električne energije za vuču vlakova iz stavka 5. ovoga članka uvažava proizvedenu električnu energiju rekuperativnim kočenjem i brojila električne energije na vučnim vozilima.

(9) Električna energija proizvedena rekuperativnim kočenjem smatra se energijom iz obnovljivih izvora energije.

Zajednički informacijski sustav i sustav za izdavanje jedinstvenih voznih karata

Članak 27.

(1)Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 1371/2007 Europskog Parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (SL L 315, 3.12.2007.) i propis kojim se uređuje prijevoz u cestovnom prometu, željeznički prijevoznik koji pruža usluge domaćeg prijevoza putnika dužan je sudjelovati u zajedničkom informacijskom sustavu i integriranom sustavu za izdavanje karata, jedinstvenih karata i rezervacija kojeg uspostavlja nadležno tijelo.

(2)Ako je sustav iz stavka 1. ovoga članka uspostavljen on ne smije uzrokovati narušavanje tržišta ili diskriminaciju među željezničkim prijevoznicima te njime upravlja javno tijelo ili druga pravna osoba ili udruženje svih željezničkih prijevoznika koji obavljaju usluge prijevoza putnika.

Jedinstven informatički sustav prijevoza

Članak 28.

(1) Ministarstvo uspostavlja jedinstveni informatički sustav za prikupljanje podataka neophodnih za izradu strateških dokumenata, praćenje tržišta željezničkih usluga, tržišta usluga željezničkog prijevoza i podatke koji se dostavljaju Europskoj komisiji.

(2) Ministarstvo uspostavlja, održava i nadograđuje sustav iz stavka 1. ovoga članka prema razvoju tržišta i zahtjevima prometnog sektora vezanom za podatke neophodne za izradu studija, strategija i planskih dokumenata iz prometnog sektora.

(3) Ministarstvo daje korisnicima i državnim tijelima ovlaštenja za dostupnost sustavu i korištenje podataka iz sustava poštujući načelo poslovno osjetljivih podataka.

(4) Upravitelji infrastrukture, operatori uslužnih objekata, željeznički prijevoznici, podnositelji zahtjeva i cestovni prijevoznici koji ostvaruju pravo na poticaje u kombiniranom prijevozu tereta dužni su redovno upisivati podatke u sustav iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Ministarstvo prati stanje na tržištu usluga željezničkog prijevoza, izrađuje analize i javno na svojim internetskim stranicama objavljuje podatke vezane za udio na tržištu željezničkih prijevoznika putnika i tereta.

Pomoć putnicima u izvanrednim situacijama