I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Važećim Zakonom o željeznici (Narodne novine, broj 94/2013, 148/2013 i 73/2017) uređuju se, između ostalog, način i uvjeti obavljanja željezničkog prijevoza, tržište željezničkih usluga, upravljanje željezničkom infrastrukturom i uvjeti pristupa na infrastrukturu, načela i postupci koji se primjenjuju na određivanje naknada za željezničke usluge te dodjelu kapaciteta željezničke infrastrukture, kriteriji za izdavanje i ukidanje dozvola željezničkim prijevoznicima. U Zakon o željeznici prenesene su odredbe Direktive Europskog parlamenta i Vijeća 2012/34/EU od 21. studenoga 2012. o osnivanju jedinstvenog europskog željezničkog područja (SL L 343, 14.12.2012.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2012/34/EU), posebno odredbe koje su vezane uz pitanja koja je Europska komisija u okviru EU Pilota dostavila Republici Hrvatskoj u svezi nesukladnosti nacionalnih mjera s Direktivom 2012/34/EU. Cilj Direktive 2012/34/EU je uspostava jedinstvenog europskog željezničkog prostora te je stoga u okviru Četvrtog željezničkog paketa s ciljem proširenja načela otvorenog pristupa na tržišta usluga željezničkog prijevoza putnika i uvođenjem dodatnih zahtjeva za osiguranje neovisnosti upravitelja infrastrukture donesena Direktiva (EU) 2016/2370 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2012/34/EU u pogledu otvaranja tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika i upravljanja željezničkom infrastrukturom.

Cilj Prijedloga zakona o željeznici je potpuno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije iz područja jedinstvenog europskog željezničkog područja što se postiže sveobuhvatnim prenošenjem odredbi Direktive 2012/34/EU i Direktive (EU) 2016/2370 uz uspostavu pravnog okvira za provedbu Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i (EEZ) br. 1107/70 (SL L 315, 3.12.2007.) i Uredbe (EU) 2016/2338 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1370/2007 u pogledu otvaranja tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika.

Prijedlogom zakona o željeznici uvode se dodatni zahtjevi za osiguranje neovisnosti upravitelja infrastrukture, omogućuje mu se slobodan izbor između različitih organizacijskih modela, od potpune strukturne neovisnosti do vertikalne integracije, primjenjujući odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se osigurala nepristranost upravitelja infrastrukture u pogledu osnovnih funkcija, upravljanja prometom i planiranja održavanja. Osnovne funkcije upravitelja infrastrukture koje su bitne za osiguranje pravednog i nediskriminirajućeg pristupa željezničkoj infrastrukturi su donošenje odluka u pogledu dodjele željezničkih trasa i u pogledu određivanja i naplate naknada za korištenje infrastrukture pri čemu bi se trebao isključiti svaki neprimjeren utjecaj na odluke upravitelja infrastrukture u vezi s takvim funkcijama. Također, i funkcije upravljanja prometom i planiranje održavanja upravitelj infrastrukture morao bi izvršavati nepristrano s ciljem izbjegavanja svakog narušavanja tržišnog natjecanja. Upravitelj infrastrukture odgovoran je za upravljanje, održavanje i obnovu željezničke infrastrukture te sudjeluje u razvoju željezničke infrastrukture na toj mreži. U slučaju kada se te funkcije dodjeljuju vanjskim subjektima, upravitelj infrastrukture zadržava nadzorne ovlasti te snosi konačnu odgovornost za njihovo izvršavanje.

Za postizanje učinkovitog upravljanja mrežom i učinkovitog korištenja infrastrukturom, osigurava se bolja koordinacija između upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika putem održavanja koordinacijskih sastanaka.

Prijedlogom zakona o željeznici uređuje se i pitanje naknada za financiranje željezničke infrastrukture po naplaćenoj trošarini za energente, a zbog potreba fiskalne konsolidacije.

Dovršenje jedinstvenog europskog željezničkog prostora se postiže otvaranjem za tržišno natjecanje i usluge domaćeg prijevoza putnika uvođenjem prava slobodnog pristupa.

Kako bi se spriječilo da odobravanje željezničkim prijevoznicima iz Europske unije pravo pristupa željezničkoj infrastrukturi s ciljem pružanja usluga domaćeg prijevoza putnika ima utjecaj na organizaciju i financiranje usluga putničkog prijevoza koje se pružaju na temelju ugovora o obavljanju javnih usluga postoji mogućnost da se ograniči takvo pravo pristupa ako bi se time ugrozila ekonomska ravnoteža ugovora o obavljanju javnih usluga na temelju odluke Regulatornog tijela. Pravo željezničkih prijevoznika na dobivanje prava pristupa infrastrukturi ne utječe na mogućnost da nadležno tijelo dodijeli isključiva prava u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 ili izravno dodijeli ugovor o obavljanju javnih usluga u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 5. te Uredbe.

Kako bi se omogućio putnicima pristup informacijama potrebnima za planiranje putovanja i kupnju karata unutar Unije, željeznički prijevoznik koji pruža usluge domaćeg prijevoza putnika će sudjelovati u zajedničkom informacijskom sustavu i sustavu za izdavanje jedinstvenih karata koje će uspostaviti nadležno tijelo. Zajednički informacijski sustavi i sustavi za izdavanje jedinstvenih karata će biti interoperabilni i nediskriminirajući. Željeznički prijevoznici trebali bi doprinijeti razvoju takvih sustava, kojima se omogućuju multimodalne i prekogranične mogućnosti, stavljanjem na raspolaganje, na nediskriminirajući način i u interoperabilnom obliku, svih relevantnih informacija potrebnih za planiranje putovanja i rezervaciju karata. Osigurat će da se takvim sustavima ne provodi diskriminacija među željezničkim prijevoznicima te da se njima poštuje potreba za osiguravanjem povjerljivosti poslovnih informacija, zaštita osobnih podataka i usklađenost s pravilima tržišnog natjecanja.

Prijedlog zakona povjerava obavljanje poslova inspekcijskog nadzora nad provedbom predmetnog Zakona Regulatornom tijelu, određuje ovlasti i obveze inspektora, propisuje prekršaje vezane uz provedbu ovoga Zakona te odgovarajuće novčane kazne.

III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O ŽELJEZNICI

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE

Predmet

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju pravila koja se primjenjuju na upravljanje željezničkom infrastrukturom i na usluge željezničkog prijevoza, neovisnost upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, izdavanje i ukidanje dozvola, željezničke usluge i naknade, uvjete za pristup željezničkoj infrastrukturi i željezničkim uslugama, izvješće o mreži, dodjelu i korištenje infrastrukturnog kapaciteta te pravni status željezničke infrastrukture.

Usklađenost s propisima Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

Direktiva 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora (preinačena) (tekst značajan za EGP) (SL L 343, 14.12.2012.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2016/2370 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2012/34/EU u pogledu otvaranja tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika i upravljanja željezničkom infrastrukturom (Tekst značajan za EGP) (SL L 352, 23.12.2016.),

(2) Ovim zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:

Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23 . listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i (EEZ) br. 1107/70 (SL L 315, 3.12.2007.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1370/2007), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2016/2338 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1370/2007 u pogledu otvaranja tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 23.12.2016.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2016/2338),

Delegirane odluke Komisije (EU) 2017/2075 od 4. rujna 2017. o izmjeni Priloga VII. Direktivi 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora (Tekst značajan za EGP) (SL L 295, 14.11.2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana odluka Komisije (EU) 2017/2075).

Primjena

Članak 3 .

Ovaj se Zakon primjenjuje na korištenje željezničke infrastrukture i uslužnih objekata za pružanje usluga željezničkog prijevoza putnika i tereta u Republici Hrvatskoj.

Izuzeća od primjene

Članak 4.

(1)Poglavlje II. ovoga Zakona ne primjenjuje se na željezničkog prijevoznika koji pruža isključivo usluge gradskog, prigradskog i/ili regionalnog prijevoza na lokalnim i regionalnim odvojenim mrežama ili na mrežama koje su isključivo namijenjene za pružanje usluga gradskog i/ili prigradskog prijevoza.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada je željeznički prijevoznik pod izravnom ili neizravnom kontrolom trgovačkog društva ili druge pravne osobe koja obavlja ili čija djelatnost, osim usluga gradskog, prigradskog ili regionalnog prijevoza, uključuje i obavljanje ostalih usluga željezničkog prijevoza, primjenjuju se članci 6. i 7. ovoga Zakona.

(3)Na željezničkog prijevoznika iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se članak 8. ovoga Zakona u odnosu na vezu između željezničkog prijevoznika i trgovačkog društva ili pravne osobe koje ga izravno ili neizravno kontrolira.

(4)Odredbe Poglavlja III. ovoga Zakona ne primjenjuju se na pravnu osobu koja pruža isključivo usluge prijevoza tereta na privatnoj željezničkoj infrastrukturi koju isključivo koristi njezin vlasnik za vlastiti prijevoz tereta.

(5)Odredbe članaka 10. do 14., 17. do 21. i 24. te Poglavlja IV. ovoga Zakona ne primjenjuju se na privatnu željezničku infrastrukturu koju isključivo koristi njezin vlasnik za vlastiti prijevoz tereta.

(6)Ne dovodeći u pitanje stavak 5. ovoga članka, odredbe članka 20. ovoga Zakona ne primjenjuju se na lokalnu i regionalnu željezničku infrastrukturu koja nema stratešku važnost za funkcioniranje tržišta željezničkih usluga.

(7)Ne dovodeći u pitanje stavak 5. ovoga članka, odredbe članaka 10., 11. i 13. te Poglavlja IV. ovoga Zakona ne primjenjuju se na lokalnu željezničku infrastrukturu koja nema stratešku važnost za funkcioniranje tržišta željezničkih usluga.

(8) Ministarstvo obavješćuje Europsku komisiju u vezi stavaka 6. i 7. ovoga članka o namjeri neprimjene određenih odredbi ovoga Zakona na lokalnu i regionalnu željezničku infrastrukturu koja nema stratešku važnost za funkcioniranje tržišta željezničkih usluga.

(9)Odredbe članka 49. stavaka 10. i 11. ovoga Zakona ne primjenjuju se na vlakove koji nisu opremljeni Europskim sustavom za upravljanje i nadzor vlakova (ETCS) i koji se koriste za usluge regionalnog prijevoza putnika, a koji su prvi put pušteni u uporabu prije 1985. godine.

Pojmovi

Članak 5.

(1)Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu i u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. alternativni pravac je drugi pravac između istog polazišta i odredišta u slučaju kada su ta dva pravca međusobno zamjenjiva za pružanje usluge prijevoza tereta ili putnika koju obavlja željeznički prijevoznik

2. dodjela je dodjela željezničkog infrastrukturnog kapaciteta od strane upravitelja infrastrukture

3. dozvola je odobrenje za obavljanje usluga željezničkog prijevoza koju je izdao izdavatelj dozvole i kojom željeznički prijevoznik stječe pravo pružanja svih ili pojedinih vrsta usluga željezničkog prijevoza

4. garažni kolosijek je kolosijek posebno namijenjen za privremeno garažiranje željezničkih vozila između dvije vožnje

5. gradske i prigradske usluge su usluge prijevoza čija je osnovna svrha udovoljiti prijevoznim potrebama gradskog područja ili konurbacije, uključujući i prekograničnu konurbaciju, kao i prijevoznim potrebama između gradskog područja ili konurbacije i okolnih područja

6. infrastrukturni kapacitet je mogući broj trasa vlakova na pojedinom dijelu infrastrukture u određenom vremenskom razdoblju

7. izdavatelj dozvola je tijelo nadležno za izdavanje dozvola u državi članici Europske unije

8. izvediva alternativa je pristup drugom uslužnom objektu koji je gospodarski prihvatljiv željezničkom prijevozniku i koji mu omogućuje pružanje predmetne usluge prijevoza tereta ili putnika

9. izvješće o mreži je izvješće kojim se detaljno određuju opća pravila, rokovi, postupci i kriteriji za određivanje naknada i dodjelu kapaciteta, te uključuje sve druge informacije koje su potrebne kako bi se omogućilo podnošenje zahtjeva za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta

10. javno-privatno partnerstvo je ugovor između javnih tijela i jednog ili više trgovačkih društava koja nisu glavni upravitelj infrastrukture, u okviru kojeg trgovačko društvo djelomično ili potpuno gradi i/ili financira željezničku infrastrukturu i/ili stječe pravo izvršavanja bilo koje od funkcija upravitelja infrastrukture tijekom unaprijed određenog razdoblja

11. jedinstvena vozna karta je jedna ili više karata koje predstavljaju ugovor o prijevozu za uzastopne usluge željezničkog prijevoza koje pruža jedan ili nekoliko željezničkih prijevoznika odnosno vozna karta koja putniku omogućava korištenje javnog linijskog prijevoza putnika u različitim granama prometa na području Republike Hrvatske koji obavljaju različiti prijevoznici s različitim prijevoznim sredstvima u okviru tarifne unije ili drugih oblika integriranog prijevoza putnika

12. jedinstveni vozni red je akt koji sadrži međusobno usklađene vozne redove različitih međusobno povezanih vrsta javnog prijevoza

13. ministar je čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za promet

14. Ministarstvo je središnje tijelo državne uprave nadležno za promet

15. modernizacija željezničke infrastrukture su veliki radovi preinake na infrastrukturi kojima se poboljšavaju njezina cjelokupna svojstva, odnosno izvođenje radova na postojećem podsustavu ili dijelu podsustava kojom se poboljšava cjelokupna izvedba podsustava, u smislu propisa o gradnji odnosi se na radove kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (rekonstrukcija)

16. mreža je cjelokupna željeznička infrastruktura kojom upravlja upravitelj infrastrukture

17. nadzorni odbor je organ trgovačkog društva koje ispunjava nadzorne zadaće, uključujući nadzor rada uprave i donesenih općih strateških odluka u vezi s trgovačkim društvom

18. naknada je naknada koja se plaća za željezničke usluge iz Priloga 2. ovoga Zakona

19. obnova željezničke infrastrukture su radovi zamjene na postojećoj infrastrukturi kojima se ne mijenjaju njezina cjelokupna svojstva, odnosno izvođenje radova na postojećem podsustavu ili dijelu podsustava kojom se ne mijenja cjelokupna izvedba podsustava

20. održavanje željezničke infrastrukture su radovi kojima se zadržavaju stanje i svojstva postojeće željezničke infrastrukture

21. okvirni ugovor je pravno obvezujući ugovor privatnog ili javnog prava između podnositelja zahtjeva i upravitelja infrastrukture kojim se utvrđuju prava i obveze u odnosu na infrastrukturni kapacitet koji će se dodijeliti i naknade koje će se naplatiti za razdoblje dulje od razdoblja jednog voznog reda

22. operator uslužnog objekta je pravna osoba odgovorna za upravljanje jednim ili više uslužnih objekata (upravitelj uslužnog objekta) ili za pružanje željezničkim prijevoznicima jedne ili više usluga iz Priloga 2. točaka 2. do 4. ovoga Zakona (pružatelj usluga)

23. osnovne funkcije upravljanja infrastrukturom su odlučivanje u vezi s dodjelom trasa vlakova uključujući izradu i procjenu raspoloživosti te dodjelu pojedinačnih trasa vlakova i odlučivanje u vezi s naknadama za korištenje infrastrukture uključujući određivanje visine i naplatu naknada u skladu s pravilima za određivanje i naplatu naknada i dodjelu infrastrukturnog kapaciteta iz ovoga Zakona

24. plan povećanja kapaciteta je mjera ili niz mjera, zajedno s vremenskim planom za njihovu provedbu, kojima je cilj ublažiti ograničenja kapaciteta koja su dovela do proglašenja pojedinog dijela željezničke infrastrukture zakrčenom

25. podnositelj zahtjeva je željeznički prijevoznik ili međunarodna grupacija željezničkih prijevoznika ili druga fizička ili pravna osoba, kao što su nadležna tijela u skladu s Uredbom (EZ) br. 1370/2007 te brodari, špediteri i operatori kombiniranog prijevoza koji imaju interes za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta za obavljanje javne ili komercijalne usluge

26. prekogranični sporazum je svaki sporazum između dvije ili više država članica Europske unije ili između jedne ili više država članica i trećih država čiji je cilj olakšati obavljanje prekograničnih usluga željezničkog prijevoza

27. razumna dobit kako je definirana u Prilogu Uredbe (EZ) br. 1370/2007 pod točkom 6.

28. razvoj željezničke infrastrukture je planiranje željezničke mreže, financijsko i investicijsko planiranje te izgradnja i modernizacija željezničke infrastrukture

29. razvoj željezničkog sustava je dugoročno, srednjoročno i kratkoročno planiranje razvoja željezničke infrastrukture, razvoja željezničkih usluga, upravljanja željezničkom infrastrukturom, zakonodavnog, institucionalnog i organizacijskog okvira

30. razvoj željezničkih usluga prijevoza je planiranje razvoja usluga prijevoza putnika i tereta uključujući intermodalne usluge, financijsko i investicijsko planiranje voznog parka te izgradnje i modernizaciju infrastrukture potrebne za razvoj željezničkih usluga

31. regionalne usluge su usluge prijevoza čija je glavna svrha udovoljiti prijevoznim potrebama regije, uključujući prekogranične regije

32. Regulatorno tijelo je nacionalno regulatorno tijelo nadležno za obavljanje regulatornih i drugih poslova u području tržišta željezničkih usluga određeno zakonom kojim se uređuje regulacija tržišta željezničkih usluga

33. trasa vlaka je infrastrukturni kapacitet potreban za vožnju vlaka između dva službena mjesta u određenom vremenu

34. ugovor o pristupu je ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obveze između željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture glede minimalnog pristupnog paketa i pristupa kolosijekom do uslužnih objekata

35. usluga integriranog javnog prijevoza putnika (IPP) kako je definirana u članku 2, točki (m) Uredbe (EZ) br. 1370/2007

36. uprava je organ trgovačkog društva u skladu s propisima kojima se uređuju trgovačka društva

37. upravitelj infrastrukture je pravna osoba ili u vertikalno integriranom trgovačkom društvu organizacijska jedinica odgovorna za upravljanje, održavanje i obnovu željezničke infrastrukture, kao i za sudjelovanje u razvoju željezničke infrastrukture na način koji je određen u okviru opće politike razvoja i financiranja željezničke infrastrukture Republike Hrvatske

38. upravljanje željezničkom infrastrukturom je dodjela trasa vlakova, upravljanje željezničkim prometom te određivanje i naplata naknada

39. usluga međunarodnog prijevoza tereta je usluga prijevoza tereta kod koje vlak prelazi barem jednu granicu države članice Europske unije; vlak se može spojiti i/ili razdvojiti i različiti dijelovi vlaka mogu imati različita polazišta i odredišta, uz uvjet da svi vagoni prelaze barem jednu granicu države članice Europske unije

40. usluge prijevoza putnika željeznicama velikih brzina su usluge željezničkog prijevoza putnika koje se obavljaju bez zaustavljanja između dva mjesta koja su udaljena više od 200 km, na posebno izgrađenim prugama velikih brzina opremljenima za brzine od 250 km/h ili veće i na kojima se prosječno vozi tim brzinama

41. uslužni objekt je postrojenje, uključujući zemljište, zgrade i opremu, koji je posebno opremljen, u cjelini ili dijelom, za pružanje jedne ili više usluga iz Priloga 2. točaka 2. do 4. ovoga Zakona

42. usuglašavanje je postupak kojim će upravitelj infrastrukture i podnositelji zahtjeva pokušati razriješiti situacije u kojima postoje kolidirajući zahtjevi za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta

43. vozni red je skup podataka koji određuje sve planirane vožnje vlakova i željezničkih vozila na određenoj infrastrukturi tijekom razdoblja za koji isti vrijedi

44. zakrčena željeznička infrastruktura je dio infrastrukture na kojoj potražnja za infrastrukturnim kapacitetom ne može biti u potpunosti zadovoljena tijekom određenih razdoblja čak ni nakon usuglašavanja različitih zahtjeva za kapacitetom

45. željeznička infrastruktura su svi elementi navedeni u Prilogu 1. ovoga Zakona i

46. željezničke usluge su usluge iz Priloga 2. ovoga Zakona

47. željeznički prijevoznik je svaka pravna osoba koja ima dozvolu za obavljanje usluga željezničkog prijevoza i čija je glavna djelatnost pružanje usluga željezničkog prijevoza tereta i/ili putnika, uz uvjet da ta pravna osoba osigura vuču vlakova; to uključuje i pravnu osobu koja pruža samo uslugu vuče vlakova

(2)Ostali pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju jednako značenje kao pojmovi uporabljeni u Uredbi (EZ) br. 1370/2007 i Uredbi (EU) 2016/2338.

(3)Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

POGLAVLJE II. RAZVOJ ŽELJEZNIČKOG SEKTORA

Neovisnost željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture

Članak 6.

(1)Željeznički prijevoznik koji je u izravnom ili neizravnom vlasništvu ili pod nadzorom Republike Hrvatske neovisan je u smislu upravljanja, rukovođenja i unutarnjeg nadzora nad upravljačkim, gospodarskim i računovodstvenim pitanjima, a u skladu s navedenim treba osigurati da su njegova imovina, proračun i računi dobiti i gubitka te bilance odvojene od državnih.

(2)Upravitelj infrastrukture odgovoran je za vlastito upravljanje, rukovođenje i unutarnji nadzor uz poštivanje pravila za određivanje i naplatu naknada i dodjelu infrastrukturnog kapaciteta te posebnih pravila određenih ovim Zakonom.

Upravljanje željezničkim prijevoznikom prema poslovnim načelima

Članak 7.

(1)Željezničkim prijevoznikom upravlja se sukladno propisima kojima se uređuju trgovačka društva, bez obzira na to u čijem je vlasništvu.

(2)Odredbe stavka 1. ovoga članka se primjenjuju i na obvezu pružanja javnih usluga koje nameće država te na ugovore o pružanju javnih usluga koji se sklapaju s nadležnim tijelima.

(3)Željeznički prijevoznik donosi svoj poslovni plan, uključujući planove investiranja i financiranja, čiji je cilj postizanje financijske ravnoteže i ostvarenje drugih ciljeva tehničkog, komercijalnog i financijskog poslovanja.

(4)U poslovnom planu moraju biti navedeni načini kojima će se postići navedeni ciljevi.

(5)U okviru opće politike Republike Hrvatske i ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 1370/2007 te uzimajući u obzir sektorsku strategiju, nacionalne planove i ugovore i uključujući planove investiranja i financiranja željeznički prijevoznik je samostalan:

1.uspostaviti svoju unutarnju organizaciju ne dovodeći u pitanje članke 10., 45. i 54. ovoga Zakona

2.nadzirati pružanje i prodaju usluga te odrediti njihovu cijenu

3.odlučivati o osoblju, imovini i vlastitoj nabavi

4.povećavati svoj udio na tržištu, razvijati nove tehnologije i nove usluge, usvajati nove načine upravljanja i

5.uspostavljati nove poslovne djelatnosti u područjima koja su povezana sa željezničkim djelatnostima.

(6)Ne dovodeći u pitanje stavak 5. ovoga članka vlasnici udjela željezničkog prijevoznika koji je u državnom vlasništvu ili pod kontrolom države mogu zahtijevati da se prije donošenja važnih poslovnih odluka traži njihova prethodna suglasnost na isti način kako to mogu zahtijevati vlasnici udjela privatnih trgovačkih društava u skladu s pravilima zakona koji uređuje trgovačka društva.

(7)Odredbe stavka 6. ovoga članka ne dovode u pitanje ovlasti nadzornih odbora vezanih uz imenovanje članova uprave u skladu s propisom kojim se uređuju trgovačka društva.

Razdvajanje računa

Članak 8.

(1)Pružanje usluga željezničkog prijevoza i upravljanje željezničkom infrastrukturom temelje se na načelu razdvajanja.

( 2) Trgovačko društvo koje upravlja željezničkom infrastrukturom i pruža usluge željezničkog prijevoza, dužno je račune dobiti i gubitka te bilance koje se odnose na poslovanje u vezi s pružanjem usluga željezničkog prijevoza i one koje se odnose na poslovanje u vezi s upravljanjem željezničkom infrastrukturom zasebno voditi i objavljivati, a javna sredstva doznačena za jedno od dva navedena područja ne smiju se prenositi na drugo područje.

(3)Trgovačko društvo koje pruža usluge željezničkog prijevoza dužno je račune dobiti i gubitka te bilance koje se odnose na poslovanje u vezi s pružanjem usluga željezničkog prijevoza putnika i one koje se odnose na poslovanje u vezi s pružanjem usluga željezničkog prijevoza tereta zasebno voditi i objavljivati.

(4)Trgovačko društvo koje pruža usluge željezničkog prijevoza dužno je javna sredstva koja se uplaćuju za djelatnosti vezane uz pružanje usluga javnog željezničkog prijevoza prikazati zasebno u poslovnim knjigama, u skladu sa člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1370/2007. i ne smije ih prenositi na djelatnosti vezane za pružanje drugih usluga željezničkog prijevoza ili bilo koje drugo poslovanje.

(5)Poslovne knjige za područja poslovanja iz stavaka 2. do 4. ovoga članka vode se na način koji omogućava nadziranje zabrane prijenosa javnih sredstava doznačenih za jedno područje poslovanja na drugo i nadziranje korištenja prihoda od naknada za minimalni pristupni paket i korištenja dobiti od ostalih poslovnih djelatnosti.

Vertikalno integrirano trgovačko društvo

Članak 9.

(1)Vertikalno integrirano trgovačko društvo je trgovačko društvo u kojem je u smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama) (Tekst značajan za EGP) (SL L 24, 29.1.2004.):

1.upravitelj infrastrukture pod kontrolom trgovačkog društva koje istodobno kontrolira jednog ili više željezničkih prijevoznika koji pružaju usluge željezničkog prijevoza na mreži upravitelja infrastrukture

2.upravitelj infrastrukture pod kontrolom jednog ili više željezničkih prijevoznika koji pružaju usluge željezničkog prijevoza na mreži upravitelja infrastrukture ili

3.jedan ili više željezničkih prijevoznika koji pružaju usluge željezničkog prijevoza na mreži upravitelja infrastrukture pod kontrolom su upravitelja infrastrukture.

(2) Vertikalno integrirano trgovačko društvo ujedno podrazumijeva trgovačko društvo koje se sastoji od zasebnih organizacijskih jedinica, uključujući organizacijsku jedinicu koja upravlja infrastrukturom i jednu ili više organizacijskih jedinica koje pružaju usluge prijevoza, no nemaju zasebnu pravnu osobnost.

(3) Ako su upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik potpuno neovisni jedan o drugome, no oba su pod izravnom kontrolom Republike Hrvatske koja ne uključuje nikakav posrednički subjekt, smatra se da ne predstavljaju vertikalno integrirano trgovačko društvo za potrebe ovoga Zakona.

Neovisnost upravitelja infrastrukture

Članak 10.

(1)Upravitelj infrastrukture odgovoran je za upravljanje mrežom, njezino održavanje i obnovu, te mu se povjerava razvoj željezničke infrastrukture na toj mreži u skladu s općom politikom razvoja i financiranja željezničke infrastrukture Republike Hrvatske.

(2)U vertikalno integriranom trgovačkom društvu nijedna od pravnih osoba odnosno organizacijskih jedinica ne smije imati odlučujući utjecaj na odluke upravitelja infrastrukture u pogledu osnovnih funkcija.

(3)Članovi nadzornog odbora i uprave upravitelja infrastrukture te nadređene osobe koje izravno odgovaraju nadzornom odboru odnosno upravi dužni su djelovati na nediskriminirajući način i na njihovu nepristranost ne smije utjecati sukob interesa.

(4)Upravitelj infrastrukture mora biti organiziran kao pravna osoba koja je pravno odvojena od bilo kojeg željezničkog prijevoznika a u vertikalno integriranim trgovačkim društvima mora biti organiziran kao pravna osoba odnosno organizacijska jedinica odvojena od bilo koje druge pravne osobe odnosno organizacijske jedinice, unutar vertikalno integriranog trgovačkog društva.

(5)Istodobno osobe ne smiju biti zaposlene ili imenovane:

1.kao članovi uprave upravitelja infrastrukture i kao članovi uprave željezničkog prijevoznika

2.kao osobe zadužene za donošenje odluka o osnovnim funkcijama i kao članovi uprave željezničkog prijevoznika

3.ako postoji nadzorni odbor, kao članovi nadzornog odbora upravitelja infrastrukture i kao članovi nadzornog odbora željezničkog prijevoznika i

4.kao članovi nadzornog odbora trgovačkog društva koje je dio vertikalno integriranog trgovačkog društva a koje nadzire željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture i kao članovi uprave tog upravitelja infrastrukture.

(6)U vertikalno integriranim trgovačkim društvima, članovi uprave upravitelja infrastrukture i osobe zadužene za donošenje odluka o osnovnim funkcijama ne smiju primati nikakvu naknadu utemeljenu na postignutim rezultatima od bilo koje druge pravne osobe unutar vertikalno integriranog trgovačkog društva, niti smiju primati bilo kakve nagrade koje su ponajprije povezane s financijskim rezultatima određenih željezničkih prijevoznika, ali im se mogu nuditi poticaji u pogledu sveukupne učinkovitosti željezničkog sustava.

(7)Ako se različite pravne osobe unutar vertikalno integriranog trgovačkog društva koriste zajedničkim informacijskim sustavima, pristup povjerljivim informacijama u vezi s osnovnim funkcijama smiju imati samo ovlaštene osobe upravitelja infrastrukture, a povjerljive informacije se ne smiju prosljeđivati drugim pravnim osobama unutar vertikalno integriranog trgovačkog društva.

(8)Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne dovode u pitanje pravo Republike Hrvatske da donosi odluke o razvoju i financiranju željezničke infrastrukture niti njenu nadležnost u vezi s financiranjem željezničke infrastrukture i naknadama za njezino korištenje te dodjelom infrastrukturnog kapaciteta u skladu s člankom 6. stavkom 2. te člancima 17. do 21., 45. i 54. ovoga Zakona.