1. UVOD

Uzgajivači goveda u sustavu krava-tele u Republici Hrvatskoj u posljednje tri godine značajno su oštećeni pojavom zaraznih bolesti koje su značajno narušile proizvodni potencijal na njihovim poljoprivrednim gospodarstvima, uslijed čega su proizvođači u uzgoju smanjili broj rasplodnog podmlatka namijenjenog obnovi stada na vlastitom gospodarstvu.

Teškoće u proizvodnji i trgovini životinjama eskalirale su zbog neposredne opasnosti od pojave bolesti kvrgave kože koja se pojavila u zemljama u našem susjedstvu. Republika Hrvatska bila je primorana izraditi Strategiju kontrole bolesti kvrgave kože (BKK), (KLASA: 322-01/16-01/762) temeljem koje se pristupilo provedbi mjere cijepljenja protiv BKK na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Strategija je bila u suglasju s Provedbenom Odlukom Komisije (EU) 2016/2008 od 15. studenoga 2016. godine o Mjerama nadzora zdravlja životinja u pogledu bolesti kvrgave kože u određenim državama članicama. Provedbom ove hitne mjere preventivnog cijepljenja svih goveda u Republici Hrvatskoj u 2016. i 2017. godini spriječeno je daljnje širenje BKK na susjedne zemlje i širi teritorij EU. Jedina dostupna cjepiva na tržištu za cijepljenje goveda sadržavala su živi virus koji je očekivano izazvao jače cjepne reakcije. U stadima naših uzgajivača, zbog učestalih nuspojava cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože, veliki broj životinja značajno je izgubio svoj proizvodni potencijal kao posljedica pobačaja, mrtvo rođene teladi i uginuća životinja te narušene i smanjene reproduktivne sposobnosti.

Posljedica ovih okolnosti bilo je izlučivanje većeg broj krava zbog čega je znatno narušen proizvodni potencijal u stadima uzgajivača te im je to prouzročilo značajne ekonomske gubitke. Uslijed svega navedenog u Republici Hrvatskoj je u prethodne tri godine došlo do značajnog pada broja krava, a posljedično i podmlatka za obnovu stada te uzgajivači goveda nisu imali na raspolaganju dovoljan broj rasplodnog podmlatka i nisu bili u mogućnosti ponovo uspostaviti svoj proizvodni potencijal u odnosu na razdoblje prije nastupa ovih izvanrednih okolnosti. Osobito su ovim pogođena obiteljska poljoprivredna gospodarstva i farme koja su po strukturi male i srednje veličine u rangu mikro i malih poduzeća i koja čine većinu od ukupnog broja proizvođača goveđeg mesa u Republici Hrvatskoj.

Uzgoj ovaca i koza u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju no provedba uzgojno selekcijskog rada i stvaranje novih generacija životinja visoko vrijednih osobina još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Danas se u Republici Hrvatskoj uzgaja oko 650.000 ovaca i oko 65.000 koza od čega je svega 40.794 uzgojno valjanih ovaca i 6.838 uzgojno valjanih koza. Broj uzgojno valjanih ovaca i koza se smanjuje u posljednjih desetak godina i ima daljnju tendenciju smanjivanja. Uvođenjem potpore za unaprjeđenje uzgoja ovaca i koza može se očekivati veći interes za bavljenje uzgojem uzgojno valjanih ovaca i koza što podrazumijeva plansko vođenje uzgoja, povećanje proizvodnje uz smanjenje troškova, izbjegavanje uzgoja u srodstvu i pojave genetskih anomalija, odnosno stvaranje genetskog potencijala veće proizvodne učinkovitosti u proizvodnji mesa i mlijeka.

Uzgoj izvornih pasmina peradi od kojih su u Republici Hrvatskoj priznate Zagorski puran i kokoš pasmine Hrvatica od iznimne je važnosti za razvoj ruralnog područja, ali i za osiguranje dohotka stanovništva te njihov ostanak na tim područjima. Zajedničko je ovim pasminama da su dio tradicijske kulture određenog podneblja, kasnozrele su i dugovječne, dobre plodnosti, skromnih hranidbenih zahtijeva, izdržljive i otporne na bolesti, te vrlo prilagodljive različitim životnim uvjetima, a osobito uvjetima područja na kojima se uzgajaju.

Posljednjih godina bilježimo pad broj kljunova kokoši pasmine Hrvatica i današnja veličina ove populacije je 5.392 kljuna. S aspekta očuvanja animalnih genetskih resursa ovaj podatak predstavlja ozbiljnu prijetnju da će ova izvorna pasmina peradi, s obzirom na okolnosti, jednoga dana nestati sa ovih područja. U smanjivanju je i populacija Zagorskog purana, i danas broji 1.761 kljun (za razliku od 1.856 kljunova u 2016. godini). Potpora za uzgoj u matičnim jatima ove dvije pasmine peradi, omogućit će veći interes uzgajivača za njihovim uzgojem, a što je naročito značajno budući da ove pasmine imaju poseban značaj u očuvanju biološke raznolikosti te kao takve predstavljaju nacionalno genetsko naslijeđe.

2. CILJEVI PROGRAMA

Ovaj Program ima sljedeće ciljeve:

◊ Unaprjeđenje proizvodnog potencijala u sektoru mesnog govedarstva u sustavu krava-tele

◊ Unaprjeđenje uzgoja ovaca i koza

◊ Unaprjeđenje uzgoja izvornih pasmina peradi

3. MJERE PROGRAMA

U okviru ovoga Programa provode se sljedeće mjere:

1) Potpora za uzgoj goveda u sustavu krava-tele

2) Potpora za uzgoj uzgojno valjanih ovaca i koza

3) Potpora za uzgoj izvornih pasmina peradi

4. OPIS MJERE I UVJETI PRIHVATLJIVOSTI

4.1. Potpora za uzgoj goveda u sustavu krava-tele

Potpora za uzgoj goveda u sustavu krava-tele dodjeljuje se za sufinanciranje uzgoja ženskih grla mesnih pasmina i/ili križanaca s mesnim pasminama iz Priloga I. ovoga Programa, koja su:

- rođena i uzgojena u Republici Hrvatskoj,

- upisana u Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ),

- u programskoj godini imala evidentirano prvo teljenje,

- mlađa od 36 mjeseci kod prvog teljenja,

- prisutna na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika na dan podnošenja zahtjeva za potporu.

Programska godina obuhvaća kalendarsko razdoblje od 1. rujna prethodne godine do 31. kolovoza tekuće godine.

Korisnici sredstava potpore su pravne i fizičke osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika koje:

- na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu drže ženska grla mesnih pasmina i/ili križance s mesnim pasminama namijenjena rasplodu i koja su evidentirana u JRDŽ-u,

- koji imaju sjedište na području Republike Hrvatske.

4.2. Potpora za uzgoj uzgojno valjanih ovaca i koza

Potpora za uzgoj uzgojno valjanih ovaca i koza dodjeljuje se za:

- sufinanciranje uzgoja uzgojno valjanih ženskih rasplodnih grla koja su starija od 12 mjeseci ili imaju evidentirano janjenje/jarenje, koja su upisana u Središnji popis matičnih grla kojeg vodi Hrvatska poljoprivredna agencija (u daljnjem tekstu: HPA) i prisutna na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika na dan podnošenja zahtjeva za potporu

- sufinanciranje uzgoja uzgojno valjanih rasplodnih muških grla koja su upisana u Središnji popis matičnih grla kojeg vodi HPA i prisutna na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika na dan podnošenja zahtjeva za potporu

Korisnici sredstava potpore su pravne i fizičke osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika koje:

- na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu drže uzgojno valjane ovce i koze evidentirane u Središnjem popisu matičnih grla kojeg vodi HPA,

- koji imaju sjedište na području Republike Hrvatske

4.3. Potpora za uzgoj izvornih pasmina peradi

Potpora za uzgoj izvornih pasmina peradi dodjeljuje se za sufinanciranje uzgoja matičnih jata kokoši pasmine Hrvatica te pasmine pura Zagorski puran koja su upisana u Središnjih popis matičnih jata kojeg vodi HPA i prisutna na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika na dan podnošenja zahtjeva za potporu.  

Korisnici sredstava potpore su pravne i fizičke osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika koje:

- na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu drže izvorne pasmine peradi evidentirane u Središnjem popisu matičnih jata kojeg vodi HPA,

- koji imaju sjedište na području Republike Hrvatske.

5. IZNOS POTPORE

Ukupni iznos potpore utvrđuje se na temelju jediničnog iznosa.

Jedinični iznos potpore po grlu/kljunu utvrđuje se na temelju ukupnog broja prihvatljivih grla/kljunova za potporu i visine sredstava predviđenih Programom.

Jedinični iznos potpore ne može biti veći od:

- 2.500,00 kuna po prihvatljivom ženskom grlu mesnih pasmina i/ili križanaca s mesnim pasminama goveda u sustavu krava-tele,

- 130,00 kuna po prihvatljivom grlu uzgojno valjanih ovaca ili koza,

- 110,00 kuna po kljunu Zagorskog purana matičnog jata,

- 40,00 kuna po kljunu kokoši Hrvatice matičnog jata.

Potporu za uzgoj goveda u sustavu krava-tele grlo može ostvariti samo jednom tijekom razdoblja trajanja ovog Programa.

6.PROVEDBA MJERA

6.1. Provedba mjera u 2018. godini

Mjere u okviru ovog Programa provoditi će se putem Javnog poziva.

Obrazac zahtjeva za potporu je sastavni dio Javnog poziva.

Javni poziv objavljuje HPA na svojim mrežnim stranica. Javni poziv propisuje mjere potpore, uvjete prihvatljivosti korisnika i grla/kljunova, način podnošenja zahtjeva za potporu, razdoblje podnošenja zahtjeva za potporu, administrativnu obradu, administrativnu kontrolu i kontrolu na terenu te povrat sredstava.

HPA vrši zaprimanje i administrativnu obradu Zahtjeva.

Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: APPRRR) vrši administrativnu kontrolu, kontrolu na terenu i isplatu potpora.

6.2. Provedba mjera u 2019. i 2020.  godini

Mjere u okviru ovog Programa provoditi će se putem Javnog poziva.

Obrazac zahtjeva za potporu  je sastavni dio Javnog poziva.

Javni poziv objavljuje APPRRR na svojim mrežnim stranica. Javni poziv propisuje mjere potpore, uvjete prihvatljivosti korisnika i grla/kljunova, način podnošenja zahtjeva za potporu, razdoblje podnošenja zahtjeva za potporu, administrativnu obradu, administrativnu kontrolu i kontrolu na terenu te povrat sredstava.

APPRRR vrši zaprimanje i administrativnu obradu Zahtjeva, administrativnu kontrolu, kontrolu na terenu i isplatu potpora.

7. PRORAČUN ZA PROVEDBU PROGRAMA

Za provedbu ovoga Programa osigurat će se financijska sredstva u ukupnom iznosu od 24.000.000,00 kuna.

Tablica 1. - Plan financiranja Programa

Prilog I. Popis mesnih pasmina i/ili križanaca s mesnim pasminama