PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ŠUMAMA,
S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, rujan 2018.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ŠUMAMA
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama Zakona o šumama je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom
Na sjednici održanoj 2. kolovoza 2018. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Zaključak KLASA: 022-03/18-07/355, URBROJ: 50301-25/06-18-2, kojim se prihvaća Prijedlog smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, te se zadužuju nadležna tijela državne uprave za provedbu svih aktivnosti radi provedbe navedenog akta.
Na temelju navedenoga Zaključka, zadužuju se nadležna tijela državne uprave za provedbu svih aktivnosti radi realizacije smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima s rokom određenim do 1. siječnja 2019. godine. Nadležno tijelo za provedbu aktivnosti vezanih za prestanak rada Hrvatske poljoprivredno – šumarske savjetodavne službe (u daljnjem tekstu: Služba) je Ministarstvo poljoprivrede (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)
U skladu s člankom 15. Zakona o šumama Služba vodi Upisnik šumoposjednika i izdaje Rješanja o upisu/brisanju/promjenamau Upisniku.
Sukladno članku 25. Zakona o šumama („Narodne novine“, br. 68/18) Služba je je specijalizirana javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavnih usluga u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu nadležna je za obavljanje poslova dijela javnih ovlasti te unapređenja gospodarenja šumama i šumskim zemljištima privatnih šumoposjednika u Republici Hrvatskoj. Služba kao javnu ovlast obavlja poslove davanja stručnih savjeta, instrukcija te promicanja znanja iz područja šumarstva, organizacije i izvođenje formalnog i neformalnog obrazovanja odraslih koje se odnosi na osposobljavanje i usavršavanje iz područja šumarstva; sudjelovanja u izradi propisa o zaštiti od požara šuma i šumskog zemljišta malih i srednjih šumoposjednika, prikupljanja podataka o šumskim požarima u šumama malih i srednjih šumoposjednika te podatke dostavlja Ministarstvu; uspostave sustava motrenja te organizacije, praćenja, prikupljanja podataka i izvješćivanja mjerodavnih institucija o pojavi štetnih organizama u šumama malih i srednjih šumoposjednika; davanja preporuka u vezi s reprodukcijskim materijalom za obnovu šuma i pošumljavanje; pripremu stručnih podloga za održavanje, izgradnju i rekonstrukciju šumske infrastrukture i protupožarnih prosjeka te planiranja, provođenja i praćenja održavanja šumskih prometnica u šumama privatnih šumoposjednika; provođenja postupaka javne nabave za obavljanje radova gospodarenja šumama putem licenciranih izvođača, osim onih radova koje korisnik (šumoposjednik) može sam izvoditi; objave i provođenja javnih poziva za radove gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u šumama privatnih šumoposjednika; predlaganja programa gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika Ministarstvu na odobrenje, provođenja kolaudacija radova koji se obavljaju u šumama privatnih šumoposjednika, izrade i predlaganja na odobrenje operativnog godišnjeg plana za šume privatnih šumoposjednika te donošenja rješenja za doznaku stabala kada za predmetnu šumu nije izrađen program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika; planiranja korištenja i vođenja postupka ostvarivanja prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama privatnih šumoposjednika; utvrđivanja posebnih uvjeta za izgradnju šumske infrastrukture i/ili građevina planiranih prostornim planovima u svrhu izdavanja lokacijske i/ili građevinske dozvole; izvođenja doznake i nužne doznake stabala u šumama privatnih šumoposjednika putem licenciranih osoba (izvođača); vođenja evidencije o šumama privatnih šumoposjednika, praćenja provedbe programa privatnih šumoposjednika, razduživanje (upisivanje izvršenih radova) programa gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika za male i srednje šumoposjednike; izdavanja rješenja o upisu u upisnik privatnih šumoposjednika; izdavanja popratnica za božićna drvca; obračuna naknade šumske štete u šumama i šumskim zemljištima privatnih šumoposjednika.
U skladu sa člankom 29. Programe gospodarenja za male i srednje šumoposjednika odobrava Ministarstvo na prijedlog Službe, a troškovi izrade Programa terete Službu.
U skladu s člankom 30. Služba vodi Evidencije o izvršenim radovima te ih dostavlja javnom šumosposjedniku.
U skladu sa člankom 31. Služba predlaže Operativne godišnje planove za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma, a Ministarstvo ih odobrava.
U skladu sa člankom 36. Zahtjeve za doznakom mali i srednji šumoposjednici podnose Službi, a o čemu služba odlučuje rješenjem. Ministarstvo je u ovom slučaju drugostupanjsko tijelo. Upisnik doznake u Registru za male i srednje šumoposjednike vodi Služba.
U skladu sa člankom 39. Zakona o šumama teretni list za šume i šumska zemljišta koja se nalaze unutar građevinskog područja sukladno prostorno planskoj dokumentaciji izdaje Služba.
U skladu sa člankom 40. posebne uvjete za izgradnju građevina na šumama i šumskim zemljištima za šume privatnih šumposjednika utvrđuje Služba.
U skladu sa člankom 41. u šumama kojima gospodare mali i srednji šumoposjednici praćenje zdravstvenoga stanja obavlja Služba.
U skladu sa člankom 43. Služba prikuplja podatke o šumskim požarima i u roku od osam dana od dana nastanka požara u Registar prijavljuje njegov nastanak.
U skladu sa člankom 44. ako se čuvanje šuma obavlja u organizaciji udruženja trošak snosi Služba.
Predviđena rješenja i posljedice donošenja Zakona
Ovim zakonskim prijedlogom propisuje se nadležnost Ministarstva za obavljanje poslova Službe.
Predložene izmjene u skladu su s navedenim Zaključkom Vlade Republike Hrvatske. Preuzimanjem djelatnika Službe, educiranih za obavljanje navedenih poslova, u obavljanju kojih su u dosadašnjem radu u Službi stekli potrebno iskustvo, u Ministarstvu će se stvoriti pretpostavke za njihovo stručno, učinkovito i racionalno obavljanje.
Prestankom rada Službe te preuzimanjem poslova od strane Ministarstva, u skladu s navedenim Zaključkom Vlade Republike Hrvatske, racionalizira se sustav državne uprave u Republici Hrvatskoj te trošenje sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske.
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za obavljanje poslova Službe, Ministarstvo preuzima opremu, sredstva i djelatnike Službe zatečene na preuzetim poslovima, u skladu s posebnim propisom kojim će se urediti prestanak rada Službe.Stoga za navedene poslove nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.
IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Osnova za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku je članak 204. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine“, broj 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18).
Navedenom odredbom propisano je da se Zakon, iznimno, može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi. Predlagatelj smatra da su racionalizacija ustrojstva državne uprave i racionalnije i učinkovitije trošenje sredstava državnog proračuna opravdani razlozi za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
Ministarstvo je rokove za poduzimanje aktivnosti iz nadležnosti uskladilo s navedenim Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine.
V.TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM
Uz prijedlog za donošenje ovoga Zakona dostavlja se Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o šumama, s obrazloženjem.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ŠUMAMA
Članak 1.
U Zakonu o šumama („Narodne novine br. 68/18) u članku 8. stavku 1. točka 6. briše se.
Članak 2.
U članku 15. stavku 2. riječi: „nadležnim uredima Službe“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvu“.
U stavku 3. riječ: „Služba“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Stavak 6. mijenja se i glasi:
„ (6) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor“.
Članak 3.
Naslov iznad članka 25. i članak 25. mijenjaju se i glase:
„Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu privatnih šumoposjednika
Članak 25.
Za unaprjeđenje gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu privatnih šumoposjednika nadležno je Ministarstvo“.
Članak 4.
U članku 29. stavku 1. riječ: „Službe“ zamjenjuje se riječima: „licenciranih izvođača“.
U stavku 9. podstavku 4. riječ: „Službu“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
U stavku 10. riječ: „Službu“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Članak 5.
U članku 30. stavku 1. riječ: „Služba“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
U stavku 3. riječ: „Služba“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Članak 6.
U članku 31. stavku 4. iza riječi „osobe“ umjesto zareza stavlja se točka, a riječi: „a za šume privatnih šumoposjednika na zahtjev Službe“ brišu se.
Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„(5) Operativni godišnji plan za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za šume privatnih šumoposjednika izrađuje Ministarstvo“.
Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 6. i 7.
Članak 7.
U članku 33. stavku 5. riječ: „Službe“ zamjenjuje se riječima: „privatnog šumoposjednika“.
Članak 8.
U članku 36. stavku 3. riječ: „Službi“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvu“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) O zahtjevu za doznaku kada nije izrađen program gospodarenja za šume privatnih šumoposjednika Ministarstvo odlučuje rješenjem“.
U stavku 5. riječ: „Služba“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Stavak 7. mijenja se i glasi:
„(7) „Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor“.
Članak 9.
U članku 39. stavku 4. riječ: „Službi“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvu“.
Članak 10.
U članku 40. stavku 7. riječ: „Služba“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Članak 11.
U članku 41. stavku 2. riječ: „Služba“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Članak 12.
U članku 43. stavku 2. riječ: „Služba“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Članak 13.
U članku 44. stavku 5. riječ: „Služba“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Članak 14.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom iz Pojmovnika se briše Hrvtska poljoprivredno - šumarska savjetodavna služba.
Uz članak 2.
Ovim člankom propisuje se da se zahtjevi za upis/brisanje ili promjene šumoposjednika u Upisniku šumoposjednika podnose Ministarstvu, o čemu Ministarstvo odlučuje rješenjem. Protiv rješenja Ministarstva može se pokrenuti upravni spor.
Uz članak 3.
Ovim člankom mijenja se naslov iznad članka 25. te se propisuje da je Ministarstvo nadležno za unaprjeđenje gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu privatnih šumoposjednika.
Uz članak 4.
Ovim člankom propisuje se da prijedloge za obnovu ili reviziju šumskogospodarskih planova za šume privatnih šumoposjednika na odobrenje Ministarstvu podnnose licencirani izvođači. Troškovi izrade šumskogospodarskih planova za male i srednje šumopsjednike te troškovi prve izrade programa, osim kad se osniva nova gospodarska jednica, terete Ministarstvo.
Uz članak 5.
Ovim člankom propisuje se da Ministarstvo vodi Evidencije o izvršenim radovima u šumamama privatnih šumoposjednika te potrebene podatke dostavlja javnom šumoposjedniku.
Uz članak 6.
Ovima člankom propisuje se da Operativni godišnji plan za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za šume privatnih šumoposjednika izrađuje Ministarstvo.
Uz članak 7.
Ovim člankom propisuje se da zahtjev za proglašenje šume u vlasništvu privatnih osoba šumskim sjemenskim objekatom kao šumom posebne namjene, proglašava Ministarstvo na zahtjev privatnog šumoposjednika.
Uz članak 8.
Ovim člankom propisuje se podnošenje zahtjeva za doznaku stabala malih i srednjih šumoposjednika Ministarstvu. O zahtjevu malih i srednjih šumoposjednika Ministarstvo odlučuje rješenjem protiv kojeg je moguće pokrenuti upravni spor, a podatke o doznaci za male i srednje šumoposjednike upisuje u Registar.
Uz članak 9.
Ovim člankom se propisuje izdavanje teretnog lista na zahtjev privatnih šumopsojednika kada se šuma ili šumsko zemljište, sukaldno prostornom planu, nalazi unutar obuhvata građevinskog područja.
Uz članak 10.
Ovim člankom se propisuje nadležnost Ministarstva za utvrđivanje posebnih uvjeta za šume privatnih šumoposjednika u svrhu izdavanja lokacijske dozvole i izrade glavnog projekta kada se ne izdaje lokacijska dozvola sukladno posebnom propisu, a za izgradnju građevina koje je moguće graditi na šumi i šumskom zemljištu i izgradnju objekata u pojasu do 50 m od ruba šume.
Uz članak 11.
Ovim člankom se propisuje da praćenje zdravstvenog stanja u šumama kojima gospodare mali i srednji šumoposjednici obavlja Ministarstvo.
Uz članak 12.
Ovaj članak propisuje nadležnost Ministarstva za prikupljanje podataka o šumskim požarima u šumama privatnih šumoposjednika.
Uz članak 13.
Ovaj članak propisuje da troškove čuvanja šuma koje mali šumoposjednici obavljaju u organizaciji udruženja šumopsojednika, sufinacira Ministarstvo.
Uz članak 14.
Ovim člankom se propisuje stupanje na snagu Zakona.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Značenje pojedinih temeljnih pojmova
Članak 8.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. bespravna sječa je svaka sječa stabala koja nije propisana šumskogospodarskim planovima ili dopuštena sukladno odredbama ovoga Zakona
2. bioraznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekosustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica te raznolikost ekosustava
3. divljač su posebnim zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja
4. doznaka stabala je odabiranje, obilježavanje, mjerenje stabala za sječu te obračun drvnog sječivog obujma
5. Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije (u daljnjem tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija koja obavlja povjerene joj javne ovlasti, čuva ugled, čast i prava svojih članova (ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije), skrbi da ovlašteni inženjeri obavljaju svoje poslove savjesno i u skladu sa zakonom te promiče, zastupa i usklađuje njihove interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu
6. Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba (u daljnjem tekstu: Služba) je specijalizirana javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavnih usluga u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu
7. izvoditelj šumarskih radova je fizička ili pravna osoba koja je registrirana za izvođenje šumarskih radova te joj je u postupku licenciranja izvoditelja šumarskih radova izdana licencija Komore
Upis u upisnik privatnih šumoposjednika
Članak 15.
(1) Privatni šumoposjednik može se upisati ili brisati iz upisnika privatnih šumoposjednika na temelju zahtjeva.
(2) Privatni šumoposjednici se upisuju u upisnik privatnih šumoposjednika ili zahtijevaju izmjenu i dopunu postojećeg upisa pri nadležnim uredima Službe.
(3) Uz zahtjev za upis u upisnik privatnih šumoposjednika prilažu se dokazi, vlasnički list ili pravno ovlaštenje vlasnika, kojima se potvrđuju uvjeti za privatnog šumoposjednika iz odredbi ovoga Zakona, a o zahtjevu Služba odlučuje rješenjem.
(4) Uvjet upisa u upisnik privatnih šumoposjednika je posjedovanje šume i šumskog zemljišta na području Republike Hrvatske, a pravo na upis ima fizička ili pravna osoba s prebivalištem odnosno sjedištem na području Europske unije.
(5) Brisanje iz upisnika privatnih šumoposjednika provodi se na zahtjev šumoposjednika ili po službenoj dužnosti nakon prestanka postojanja uvjeta za upis iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Protiv rješenja Službe iz stavka 3. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.
(7) Upis u upisnik privatnih šumoposjednika, brisanje iz upisnika privatnih šumoposjednika, kao i uvjete korištenja podataka iz upisnika te način vođenja ministar propisuje pravilnikom.
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Članak 25.
(1) Služba kao specijalizirana javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavnih usluga u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu nadležna je za obavljanje poslova dijela javnih ovlasti te unapređenja gospodarenja šumama i šumskim zemljištima privatnih šumoposjednika u Republici Hrvatskoj.
(2) Djelatnosti Službe u području šumarstva za privatne šumoposjednike su:
1. davanje stručnih savjeta, instrukcija te promicanje znanja iz područja šumarstva
2. organiziranje i izvođenje formalnog i neformalnog obrazovanja odraslih koje se odnosi na osposobljavanje i usavršavanje iz područja šumarstva
3. sudjelovanje u izradi propisa o zaštiti od požara šuma i šumskog zemljišta malih i srednjih šumoposjednika, prikupljanje podataka o šumskim požarima u šumama malih i srednjih šumoposjednika i dostavljanje Ministarstvu
4. uspostavljanje sustava motrenja te organiziranje, praćenje, prikupljanje podataka i izvješćivanje mjerodavnih institucija o pojavi štetnih organizama u šumama malih i srednjih šumoposjednika
5. davanje preporuka u vezi s reprodukcijskim materijalom za obnovu šuma i pošumljavanje
6. pripremanje stručnih podloga za održavanje, izgradnju i rekonstrukciju šumske infrastrukture i protupožarnih prosjeka te planiranje, provođenje i praćenje održavanja šumskih prometnica u šumama privatnih šumoposjednika
7. provođenje postupaka javne nabave za obavljanje radova gospodarenja šumama putem licenciranih izvođača, osim onih radova koje korisnik (šumoposjednik) može sam izvoditi ili onih na koje ga ovaj Zakon i podzakonski propisi obvezuju te objavljivanje i provođenje javnih poziva za radove gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u šumama privatnih šumoposjednika
8. predlaganje programa gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika Ministarstvu na odobrenje, provođenje kolaudacija radova koji se obavljaju u šumama privatnih šumoposjednika, izrada i predlaganje na odobrenje operativnog godišnjeg plana za šume privatnih šumoposjednika te donošenje rješenja za doznaku stabala kada za predmetnu šumu nije izrađen program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika
9. planiranje korištenja i vođenje postupka ostvarivanja prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama privatnih šumoposjednika
10. utvrđivanje posebnih uvjeta za izgradnju šumske infrastrukture i/ili građevina planiranih prostornim planovima u svrhu izdavanja lokacijske i/ili građevinske dozvole
11. izvođenje doznake i nužne doznake stabala u šumama privatnih šumoposjednika putem licenciranih osoba (izvođača)
12. vođenje evidencije o šumama privatnih šumoposjednika, praćenje provedbe programa privatnih šumoposjednika, razduživanje (upisivanje izvršenih radova) programa gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika za male i srednje šumoposjednike
13. izdavanja rješenja o upisu u upisnik privatnih šumoposjednika
14. izdavanje popratnica za božićna drvca, obračun naknade šumske štete u šumama i šumskim zemljištima privatnih šumoposjednika
15. obavljanje i drugih poslova u okviru savjetodavne djelatnosti u skladu sa Statutom Službe i posebnim propisima.
(3) Poslove iz stavka 2. točaka 7. do 13. ovoga članka Služba obavlja kao javnu ovlast.
Postupak odobravanja, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova
Članak 29.
(1) Šumskogospodarski plan, njegovu obnovu ili reviziju Ministarstvo odobrava rješenjem, i to za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na prijedlog javnog šumoposjednika, Ustanove ili Pravne osobe, a za šume privatnih šumoposjednika na prijedlog Službe.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Program zaštite njege i obnove šuma za zaštićeno područje u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost Ministarstvo odobrava na prijedlog Javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem.
(3) Osnova područja odobrava se na temelju mišljenja povjerenstva o njezinoj usklađenosti sa strateškim dokumentima šumarstva i prostornog uređenja, a Povjerenstvo osniva ministar.
(4) Osnovu područja izrađuje javni šumoposjednik, a izrada se financira iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma razmjerno udjelima zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i zemljišta privatnih šumoposjednika u ukupnoj površini šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske.
(5) Za točnost stručnih podataka (površina, drvna zaliha, prirast, etat, propis šumskouzgojnih radova) navedenih u šumskogospodarskom planu odgovoran je izrađivač.
(6) Šumskogospodarski planovi te njihova obnova ili revizija odobrava se na temelju mišljenja povjerenstva o njihovoj usklađenosti s Osnovom područja i odredbama ovoga Zakona, a Povjerenstvo iz reda šumarskih stručnjaka osniva ministar.
(7) Prije ishođenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka za Programe gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže potrebno je ishoditi suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode.
(8) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova, srednji i veliki šumoposjednik te Služba za male šumoposjednike dužni su izrađivati šumskogospodarske planove te ih redovito obnavljati ili revidirati.
(9) Troškovi izrade, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova i troškovi rada povjerenstva iz stavka 6. ovoga članka:
– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari javni šumoposjednik terete javnog šumoposjednika
– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari Ustanova terete Ustanovu
– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari Pravna osoba terete Pravnu osobu
– za šume i šumska zemljišta kojima gospodare mali ili srednji šumoposjednik terete Službu
– za šume i šumska zemljišta kojima gospodari srednji šumoposjednik, a kada se postupak odobravanja, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova provodi po zahtjevu srednjeg šumoposjednika radi osnivanja posebne gospodarske jedinice, terete srednjeg šumoposjednika
– za šume i šumska zemljišta kojima gospodari veliki šumoposjednik terete velikog šumoposjednika.
(10) Troškovi prve izrade programa gospodarenja privatnih šumoposjednika i troškovi rada povjerenstva za njihovo odobrenje terete Službu, osim kada se osniva posebna gospodarska jedinica po zahtjevu privatnih šumoposjednika.
(11) Iznimno od odredbe stavaka 9. i 10. ovoga članka, Javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem, u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost sukladno posebnom propisu, snosi troškove izrade i odobrenja programa, zaštite, njege i obnove šuma.
(12) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Evidencije o izvršenim radovima
Članak 30.
(1) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova i Služba dužni su u šumskogospodarskim planovima voditi propisane evidencije o izvršenim radovima.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, javni šumoposjednik dužan je u Osnovi područja voditi propisane evidencije o izvršenim radovima.
(3) Za potrebe vođenja evidencija iz stavka 2. ovoga članka potrebne podatke javnom šumoposjedniku dužni su dostaviti Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova i Služba.
Operativni planovi
Članak 31.
(1) Operativni godišnji planovi izrađuju se na temelju šumskogospodarskih planova i mogu biti:
– operativni godišnji plan za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma
– operativni godišnji plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištima.
(2) Operativnim godišnjim planom za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma planira se utrošak sredstava općekorisnih funkcija šuma za radove propisane ovim Zakonom.
(3) Operativnim godišnjim planom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima planira se godišnji opseg radova gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u potrebnoj količini i vrsti, a na temelju propisa šumskogospodarskih planova.
(4) Operativni godišnji plan za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma Ministarstvo odobrava rješenjem, i to za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na zahtjev javnog šumoposjednika, Ustanove i Pravne osobe, a za šume privatnih šumoposjednika na zahtjev Službe.
(5) Operativni godišnji plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištima donose javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba i veliki privatni šumoposjednik do 31. prosinca tekuće godine za iduću godinu.
(6) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Proglašavanje zaštitne šume i šume posebne namjene
Članak 33.
(1) Ministarstvo rješenjem o proglašenju pojedinu šumu i šumsko zemljište proglašava zaštitnom šumom ili šumom posebne namjene.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, šume posebne namjene iz članka 22. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona proglašavaju se sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode.
(3) Šume posebne namjene za potrebe obrane proglašava Ministarstvo na zahtjev središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove obrane.
(4) Urbane šume kao šumu posebne namjene proglašava Ministarstvo na zahtjev zainteresiranih tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska.
(5) Šumske sjemenske objekte kao šumu posebne namjene proglašava Ministarstvo sukladno posebnom propisu na zahtjev Javnog šumoposjednika, Ustanove ili Službe.
(6) Šumu posebne namjene za potrebe utvrđene posebnim propisima proglašava Ministarstvo na temelju potreba utvrđenih posebnim propisima.
(7) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka o proglašenju šume privatnih šumoposjednika šumom posebne namjene podnositelj zahtjeva za proglašenje dužan je osigurati sredstva koja nadoknađuju ograničenje prava gospodarenja koje se privatnom šumoposjedniku ograničava.
(8) Troškovi provedbe aktivnosti propisanih šumskogospodarskim planom u šumama posebne namjene, koji se ne smatraju redovitim gospodarenjem šumama, terete podnositelja zahtjeva za proglašenjem pojedine šume šumom posebne namjene odnosno nositelja prava građenja, osim za šume iz članka 22. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona.
(9) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Doznaka stabala
Članak 36.
(1) U šumi i na šumskom zemljištu dopušteno je sjeći samo doznačena stabla.
(2) Doznaku stabala u šumama i na šumskom zemljištu obavlja izvoditelj šumarskih radova koji posjeduje odgovarajuću licenciju Komore.
(3) Zahtjev za doznaku stabala mali i srednji šumoposjednik podnosi Službi.
(4) O zahtjevu za doznaku kada nije izrađen program gospodarenja za šume privatnih šumoposjednika, Služba odlučuje rješenjem koje je upravni akt.
(5) Radi intenzivnog i trajnog nadzora nad doznakom stabala javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova i veliki šumoposjednici podatke o doznaci stabala dužni su upisivati u upisnik doznake pri Registru, a za male i srednje šumoposjednike upis podataka obavlja Služba.
(6) Upisivanje podataka o doznaci stabala u upisnik, sadržaj i vođenje upisnika doznake stabala pri Registru te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom.
(7) Protiv rješenja Službe iz stavka 4. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.
Krčenje šuma
Članak 39.
(1) Krčenje se može dozvoliti:
– u svrhu izgradnje šumske infrastrukture
– ako se šuma ili šumsko zemljište radi interesa Republike Hrvatske trebaju privesti drugoj namjeni
– ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje
– u svrhu provede zahvata u prostoru sukladno aktima za provedbu prostornih planova
– ako je to potrebno radi građenja građevina koje se prema prostornom planu odnosno posebnom propisu mogu graditi izvan građevinskoga područja bez akta iz podstavka 4. ovoga stavka.
(2) Dozvolu iz stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka izdaje Ministarstvo.
(3) Dozvolu iz stavka 1. podstavaka 4. i 5. ovoga članka izdaje ured državne uprave u županiji odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove šumarstva, a koja se može izdati u skladu s općim ili pojedinačnim aktom.
(4) Ako je šuma i šumsko zemljište privatnih šumoposjednika obuhvatom prostornog plana u građevinskom području, dozvola za krčenje šuma ne izdaje se, već se Službi podnosi zahtjev za izdavanje teretnog lista za drvo.
(5) Zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume mora se u roku od dvije godine privesti namjeni radi koje je obavljeno krčenje. U protivnome, zemljište se mora pošumiti u tijeku iduće godine na trošak podnositelja zahtjeva.
(6) Stručne poslove iz stavka 3. ovoga članka obavljaju osobe sa završenim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem šumarstva.
(7) Ministarstvo i uredi državne uprave u županiji odnosno upravo tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove šumarstva podatke o zaprimljenom zahtjevu za izdavanje dozvole za krčenje šuma te izdanoj dozvoli za krčenje upisuju u Registar radi obveznog informiranja javnosti.
(8) Protiv odluke o zahtjevu za izdavanjem dozvole iz stavaka 2. i 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Izrada i donošenje prostornih planova
Članak 40.
(1) U šumi i na šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura, lovnogospodarski i lovnotehnički objekti, građevine za potrebe obrane i nadzora državne granice, spomenici kojima se obilježavaju mjesta masovnih grobnica žrtava rata i mjesta stradavanja te građevine koje su planirane prostornim planovima.
(2) Prostornim planovima može se u šumi i na šumskom zemljištu planirati izgradnja građevina samo ako to iz tehničkih i ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume i šumskog zemljišta.
(3) U sastojinama I. i II. dobnog razreda, sastojinama koje su u fazi oplodnih sječa, šumskim sjemenskim objektima i šumama namijenjenim za znanstvena istraživanja i nastavu ne može se prostornim planovima planirati izgradnja kampova, igrališta za golf i drugih sportsko-rekreacijskih područja.
(4) Na poziv nositelja izrade javni šumoposjednik daje zahtjeve u postupku izrade prostornih planova.
(5) U postupku donošenja Državnog plana prostornog razvoja, prostornog plana županije odnosno prostornog plana Grada Zagreba, prostornih planova posebnih obilježja, prostornog plana uređenja grada odnosno općine, koji se odnose na šume i šumska zemljišta, Ministarstvo daje mišljenje.
(6) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba i Javna ustanova, u okviru svoje nadležnosti, dostavljaju očitovanje Ministarstvu na prostorne planove za potrebe davanja mišljenja iz stavka 5. ovoga članka.
(7) U svrhu izdavanja lokacijske dozvole i izrade glavnog projekta kada se ne izdaje lokacijska dozvola sukladno posebnom propisu, posebne uvjete za izgradnju građevina iz stavka 1. ovoga članka i izgradnju objekata u pojasu do 50 m od ruba šume za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske utvrđuje javni šumoposjednik, Ustanova odnosno Pravna osoba, a za šume privatnih šumoposjednika Služba.
(8) Šumoposjednici nisu dužni poduzimati posebne mjere zaštite niti se mogu smatrati odgovornima za bilo kakve štete za građevine izgrađene u pojasu do 50 m od ruba šume.
Praćenje zdravstvenog stanja šuma i mjere zaštite
Članak 41.
(1) Šumoposjednici su dužni pratiti zdravstveno stanje šuma i poduzimati mjere radi zaštite šuma i šumskih zemljišta od biotskih i abiotskih čimbenika sukladno ovom Zakonu i propisima iz područja biljnog zdravstva.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u šumama kojima gospodare mali i srednji šumoposjednici praćenje zdravstvenoga stanja obavlja Služba.
(3) Radi očuvanja zdravstvenoga stanja šuma Hrvatski šumarski institut (u daljnjem tekstu: Institut) provodi izvještajno-prognozne poslove u šumarstvu te u okviru tih poslova propisuje i mjere za suzbijanje štetnih organizama.
(4) Kada zdravstveno stanje šuma zahtjeva poduzimanje intenzivnih mjera praćenja i suzbijanja štetnih organizama, ministar može naredbom propisati njihovo provođenje.
Upisnik šumskih požara
Članak 43.
(1) Radi poboljšanja nadzora nad šumskim požarima i njihovim uzrocima, učincima i prevenciji podaci se upisuju u Registar u dijelu upisnika o šumskim požarima.
(2) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova, Služba i veliki šumoposjednici dužni su prikupljati podatke o šumskim požarima i u roku od osam dana od dana nastanka požara u Registar prijaviti njegov nastanak.
(3) Ministarstvo će prikupljene podatke iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev dostavljati domaćim i međunarodnim tijelima i institucijama.
(4) Način prikupljanja podataka, sadržaj i vođenje Registra u dijelu upisnika o šumskim požarima te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom.
Čuvanje šuma i šumski red
Članak 44.
(1) Javni šumoposjednik, Ustanova i Pravna osoba dužni su osigurati zaštitu šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji te provoditi šumski red.
(2) Šumski red u šumama privatnih šumoposjednika provode privatni šumoposjednici.
(3) Radi ostvarivanja zaštite iz stavka 1. ovoga članka, javni šumoposjednik, Ustanova i Pravna osoba dužni su osigurati izravno čuvanje šuma, osim na površinama šuma posebne namjene gdje je pristup ograničen ili zabranjen, u kojima u vrijeme ograničenja i zabrane pristupa čuvanje šuma osigurava osoba u čiju korist je proglašena šuma posebne namjene.
(4) Srednji i veliki šumoposjednici dužni su sami čuvati svoju šumu, a mali šumoposjednici sami ili u organizaciji udruženja šumoposjednika.
(5) Ako mali šumoposjednici čuvanje šuma obavljaju u organizaciji udruženja šumoposjednika, takvo čuvanje šuma će sufinancirati Služba.
(6) Čuvanje šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske obavlja osoba – lugar, koja ima najmanje srednju stručnu spremu šumarskoga smjera te ispunjava i druge uvjete određene posebnim propisima.
(7) Ako lugar zatekne u šumi ili šumskome zemljištu osobu koja protupravno prisvaja drvo ili druge šumske proizvode ili obavlja druge radnje protivne ovomu Zakonu i propisima donesenim na temelju njega, dužan je:
1. zatražiti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na osnovi koje može utvrditi identitet osobe
2. privremeno oduzeti nezakonito prisvojene šumske proizvode i sredstva kojima je izvršeno protupravno prisvajanje.
(8) Način čuvanja šuma i šumskih zemljišta i obavljanja poslova lugara, službenu odjeću i oznake te oblik, način izdavanja i sadržaj iskaznice lugara ministar propisuje pravilnikom.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
___________________________________________________________________________
NACRT
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ŠUMAMA,
S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, rujan 2018.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ŠUMAMA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama Zakona o šumama je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom
Na sjednici održanoj 2. kolovoza 2018. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Zaključak KLASA: 022-03/18-07/355, URBROJ: 50301-25/06-18-2, kojim se prihvaća Prijedlog smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, te se zadužuju nadležna tijela državne uprave za provedbu svih aktivnosti radi provedbe navedenog akta.
Na temelju navedenoga Zaključka, zadužuju se nadležna tijela državne uprave za provedbu svih aktivnosti radi realizacije smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima s rokom određenim do 1. siječnja 2019. godine. Nadležno tijelo za provedbu aktivnosti vezanih za prestanak rada Hrvatske poljoprivredno – šumarske savjetodavne službe (u daljnjem tekstu: Služba) je Ministarstvo poljoprivrede (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)
U skladu s člankom 15. Zakona o šumama Služba vodi Upisnik šumoposjednika i izdaje Rješanja o upisu/brisanju/promjenamau Upisniku.
Sukladno članku 25. Zakona o šumama („Narodne novine“, br. 68/18) Služba je je specijalizirana javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavnih usluga u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu nadležna je za obavljanje poslova dijela javnih ovlasti te unapređenja gospodarenja šumama i šumskim zemljištima privatnih šumoposjednika u Republici Hrvatskoj. Služba kao javnu ovlast obavlja poslove davanja stručnih savjeta, instrukcija te promicanja znanja iz područja šumarstva, organizacije i izvođenje formalnog i neformalnog obrazovanja odraslih koje se odnosi na osposobljavanje i usavršavanje iz područja šumarstva; sudjelovanja u izradi propisa o zaštiti od požara šuma i šumskog zemljišta malih i srednjih šumoposjednika, prikupljanja podataka o šumskim požarima u šumama malih i srednjih šumoposjednika te podatke dostavlja Ministarstvu; uspostave sustava motrenja te organizacije, praćenja, prikupljanja podataka i izvješćivanja mjerodavnih institucija o pojavi štetnih organizama u šumama malih i srednjih šumoposjednika; davanja preporuka u vezi s reprodukcijskim materijalom za obnovu šuma i pošumljavanje; pripremu stručnih podloga za održavanje, izgradnju i rekonstrukciju šumske infrastrukture i protupožarnih prosjeka te planiranja, provođenja i praćenja održavanja šumskih prometnica u šumama privatnih šumoposjednika; provođenja postupaka javne nabave za obavljanje radova gospodarenja šumama putem licenciranih izvođača, osim onih radova koje korisnik (šumoposjednik) može sam izvoditi; objave i provođenja javnih poziva za radove gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u šumama privatnih šumoposjednika; predlaganja programa gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika Ministarstvu na odobrenje, provođenja kolaudacija radova koji se obavljaju u šumama privatnih šumoposjednika, izrade i predlaganja na odobrenje operativnog godišnjeg plana za šume privatnih šumoposjednika te donošenja rješenja za doznaku stabala kada za predmetnu šumu nije izrađen program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika; planiranja korištenja i vođenja postupka ostvarivanja prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama privatnih šumoposjednika; utvrđivanja posebnih uvjeta za izgradnju šumske infrastrukture i/ili građevina planiranih prostornim planovima u svrhu izdavanja lokacijske i/ili građevinske dozvole; izvođenja doznake i nužne doznake stabala u šumama privatnih šumoposjednika putem licenciranih osoba (izvođača); vođenja evidencije o šumama privatnih šumoposjednika, praćenja provedbe programa privatnih šumoposjednika, razduživanje (upisivanje izvršenih radova) programa gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika za male i srednje šumoposjednike; izdavanja rješenja o upisu u upisnik privatnih šumoposjednika; izdavanja popratnica za božićna drvca; obračuna naknade šumske štete u šumama i šumskim zemljištima privatnih šumoposjednika.
U skladu sa člankom 29. Programe gospodarenja za male i srednje šumoposjednika odobrava Ministarstvo na prijedlog Službe, a troškovi izrade Programa terete Službu.
U skladu s člankom 30. Služba vodi Evidencije o izvršenim radovima te ih dostavlja javnom šumosposjedniku.
U skladu sa člankom 31. Služba predlaže Operativne godišnje planove za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma, a Ministarstvo ih odobrava.
U skladu sa člankom 36. Zahtjeve za doznakom mali i srednji šumoposjednici podnose Službi, a o čemu služba odlučuje rješenjem. Ministarstvo je u ovom slučaju drugostupanjsko tijelo. Upisnik doznake u Registru za male i srednje šumoposjednike vodi Služba.
U skladu sa člankom 39. Zakona o šumama teretni list za šume i šumska zemljišta koja se nalaze unutar građevinskog područja sukladno prostorno planskoj dokumentaciji izdaje Služba .
U skladu sa člankom 40. posebne uvjete za izgradnju građevina na šumama i šumskim zemljištima za šume privatnih šumposjednika utvrđuje Služba.
U skladu sa člankom 41. u šumama kojima gospodare mali i srednji šumoposjednici praćenje zdravstvenoga stanja obavlja Služba.
U skladu sa člankom 43. Služba prikuplja podatke o šumskim požarima i u roku od osam dana od dana nastanka požara u Registar prijavljuje njegov nastanak.
U skladu sa člankom 44. ako se čuvanje šuma obavlja u organizaciji udruženja trošak snosi Služba.
Predviđena rješenja i posljedice donošenja Zakona
Ovim zakonskim prijedlogom propisuje se nadležnost Ministarstva za obavljanje poslova Službe.
Predložene izmjene u skladu su s navedenim Zaključkom Vlade Republike Hrvatske. Preuzimanjem djelatnika Službe, educiranih za obavljanje navedenih poslova, u obavljanju kojih su u dosadašnjem radu u Službi stekli potrebno iskustvo, u Ministarstvu će se stvoriti pretpostavke za njihovo stručno, učinkovito i racionalno obavljanje.
Prestankom rada Službe te preuzimanjem poslova od strane Ministarstva, u skladu s navedenim Zaključkom Vlade Republike Hrvatske, racionalizira se sustav državne uprave u Republici Hrvatskoj te trošenje sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za obavljanje poslova Službe, Ministarstvo preuzima opremu, sredstva i djelatnike Službe zatečene na preuzetim poslovima, u skladu s posebnim propisom kojim će se urediti prestanak rada Službe. Stoga za navedene poslove nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Osnova za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku je članak 204. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine“, broj 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18).
Navedenom odredbom propisano je da se Zakon, iznimno, može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi. Predlagatelj smatra da su racionalizacija ustrojstva državne uprave i racionalnije i učinkovitije trošenje sredstava državnog proračuna opravdani razlozi za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
Ministarstvo je rokove za poduzimanje aktivnosti iz nadležnosti uskladilo s navedenim Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine.
V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM
Uz prijedlog za donošenje ovoga Zakona dostavlja se Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o šumama , s obrazloženjem.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ŠUMAMA
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 1.
U Zakonu o šumama („Narodne novine br. 68/18) u članku 8. stavku 1. točka 6. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 2.
U članku 15. stavku 2. riječi: „nadležnim uredima Službe“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvu“.
U stavku 3. riječ: „Služba“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Stavak 6. mijenja se i glasi:
„ (6) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 3.
Naslov iznad članka 25. i članak 25. mijenjaju se i glase:
„Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu privatnih šumoposjednika
Članak 25.
Za unaprjeđenje gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu privatnih šumoposjednika nadležno je Ministarstvo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 4.
U članku 29. stavku 1. riječ: „Službe“ zamjenjuje se riječima: „licenciranih izvođača“.
U stavku 9. podstavku 4. riječ: „Službu“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
U stavku 10. riječ: „Službu“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 5.
U članku 30. stavku 1. riječ: „Služba“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
U stavku 3. riječ: „Služba“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 6.
U članku 31. stavku 4. iza riječi „osobe“ umjesto zareza stavlja se točka, a riječi: „a za šume privatnih šumoposjednika na zahtjev Službe“ brišu se.
Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„(5) Operativni godišnji plan za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za šume privatnih šumoposjednika izrađuje Ministarstvo“.
Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 6. i 7.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 7.
U članku 33. stavku 5. riječ: „Službe“ zamjenjuje se riječima: „privatnog šumoposjednika“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 8.
U članku 36. stavku 3. riječ: „Službi“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvu“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) O zahtjevu za doznaku kada nije izrađen program gospodarenja za šume privatnih šumoposjednika Ministarstvo odlučuje rješenjem“.
U stavku 5. riječ: „Služba“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Stavak 7. mijenja se i glasi:
„(7) „Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 9.
U članku 39. stavku 4. riječ: „Službi“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvu“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 10.
U članku 40. stavku 7. riječ: „Služba“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 11.
U članku 41. stavku 2. riječ: „Služba“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 12.
U članku 43. stavku 2. riječ: „Služba“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 13.
U članku 44. stavku 5. riječ: „Služba“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 14.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom iz Pojmovnika se briše Hrvtska poljoprivredno - šumarska savjetodavna služba.
Uz članak 2.
Ovim člankom propisuje se da se zahtjevi za upis/brisanje ili promjene šumoposjednika u Upisniku šumoposjednika podnose Ministarstvu, o čemu Ministarstvo odlučuje rješenjem. Protiv rješenja Ministarstva može se pokrenuti upravni spor.
Uz članak 3.
Ovim člankom mijenja se naslov iznad članka 25. te se propisuje da je Ministarstvo nadležno za unaprjeđenje gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu privatnih šumoposjednika.
Uz članak 4.
Ovim člankom propisuje se da prijedloge za obnovu ili reviziju šumskogospodarskih planova za šume privatnih šumoposjednika na odobrenje Ministarstvu podnnose licencirani izvođači. Troškovi izrade šumskogospodarskih planova za male i srednje šumopsjednike te troškovi prve izrade programa, osim kad se osniva nova gospodarska jednica, terete Ministarstvo.
Uz članak 5 .
Ovim člankom propisuje se da Ministarstvo vodi Evidencije o izvršenim radovima u šumamama privatnih šumoposjednika te potrebene podatke dostavlja javnom šumoposjedniku.
Uz članak 6.
Ovima člankom propisuje se da Operativni godišnji plan za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za šume privatnih šumoposjednika izrađuje Ministarstvo.
Uz članak 7.
Ovim člankom propisuje se da zahtjev za proglašenje šume u vlasništvu privatnih osoba šumskim sjemenskim objekatom kao šumom posebne namjene, proglašava Ministarstvo na zahtjev privatnog šumoposjednika.
Uz članak 8.
Ovim člankom propisuje se podnošenje zahtjeva za doznaku stabala malih i srednjih šumoposjednika Ministarstvu. O zahtjevu malih i srednjih šumoposjednika Ministarstvo odlučuje rješenjem protiv kojeg je moguće pokrenuti upravni spor, a podatke o doznaci za male i srednje šumoposjednike upisuje u Registar.
Uz članak 9.
Ovim člankom se propisuje izdavanje teretnog lista na zahtjev privatnih šumopsojednika kada se šuma ili šumsko zemljište, sukaldno prostornom planu, nalazi unutar obuhvata građevinskog područja.
Uz članak 10.
Ovim člankom se propisuje nadležnost Ministarstva za utvrđivanje posebnih uvjeta za šume privatnih šumoposjednika u svrhu izdavanja lokacijske dozvole i izrade glavnog projekta kada se ne izdaje lokacijska dozvola sukladno posebnom propisu, a za izgradnju građevina koje je moguće graditi na šumi i šumskom zemljištu i izgradnju objekata u pojasu do 50 m od ruba šume.
Uz članak 11.
Ovim člankom se propisuje da praćenje zdravstvenog stanja u šumama kojima gospodare mali i srednji šumoposjednici obavlja Ministarstvo.
Uz članak 12.
Ovaj članak propisuje nadležnost Ministarstva za prikupljanje podataka o šumskim požarima u šumama privatnih šumoposjednika.
Uz članak 13.
Ovaj članak propisuje da troškove čuvanja šuma koje mali šumoposjednici obavljaju u organizaciji udruženja šumopsojednika, sufinacira Ministarstvo.
Uz članak 14.
Ovim člankom se propisuje stupanje na snagu Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Značenje pojedinih temeljnih pojmova
Članak 8.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. bespravna sječa je svaka sječa stabala koja nije propisana šumskogospodarskim planovima ili dopuštena sukladno odredbama ovoga Zakona
2. bioraznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekosustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica te raznolikost ekosustava
3. divljač su posebnim zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja
4. doznaka stabala je odabiranje, obilježavanje, mjerenje stabala za sječu te obračun drvnog sječivog obujma
5. Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije (u daljnjem tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija koja obavlja povjerene joj javne ovlasti, čuva ugled, čast i prava svojih članova (ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije), skrbi da ovlašteni inženjeri obavljaju svoje poslove savjesno i u skladu sa zakonom te promiče, zastupa i usklađuje njihove interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu
6. Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba (u daljnjem tekstu: Služba) je specijalizirana javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavnih usluga u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu
7. izvoditelj šumarskih radova je fizička ili pravna osoba koja je registrirana za izvođenje šumarskih radova te joj je u postupku licenciranja izvoditelja šumarskih radova izdana licencija Komore
Upis u upisnik privatnih šumoposjednika
Članak 15.
(1) Privatni šumoposjednik može se upisati ili brisati iz upisnika privatnih šumoposjednika na temelju zahtjeva.
(2) Privatni šumoposjednici se upisuju u upisnik privatnih šumoposjednika ili zahtijevaju izmjenu i dopunu postojećeg upisa pri nadležnim uredima Službe.
(3) Uz zahtjev za upis u upisnik privatnih šumoposjednika prilažu se dokazi, vlasnički list ili pravno ovlaštenje vlasnika, kojima se potvrđuju uvjeti za privatnog šumoposjednika iz odredbi ovoga Zakona, a o zahtjevu Služba odlučuje rješenjem.
(4) Uvjet upisa u upisnik privatnih šumoposjednika je posjedovanje šume i šumskog zemljišta na području Republike Hrvatske, a pravo na upis ima fizička ili pravna osoba s prebivalištem odnosno sjedištem na području Europske unije.
(5) Brisanje iz upisnika privatnih šumoposjednika provodi se na zahtjev šumoposjednika ili po službenoj dužnosti nakon prestanka postojanja uvjeta za upis iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Protiv rješenja Službe iz stavka 3. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.
(7) Upis u upisnik privatnih šumoposjednika, brisanje iz upisnika privatnih šumoposjednika, kao i uvjete korištenja podataka iz upisnika te način vođenja ministar propisuje pravilnikom.
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Članak 25.
(1) Služba kao specijalizirana javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavnih usluga u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu nadležna je za obavljanje poslova dijela javnih ovlasti te unapređenja gospodarenja šumama i šumskim zemljištima privatnih šumoposjednika u Republici Hrvatskoj.
(2) Djelatnosti Službe u području šumarstva za privatne šumoposjednike su:
1. davanje stručnih savjeta, instrukcija te promicanje znanja iz područja šumarstva
2. organiziranje i izvođenje formalnog i neformalnog obrazovanja odraslih koje se odnosi na osposobljavanje i usavršavanje iz područja šumarstva
3. sudjelovanje u izradi propisa o zaštiti od požara šuma i šumskog zemljišta malih i srednjih šumoposjednika, prikupljanje podataka o šumskim požarima u šumama malih i srednjih šumoposjednika i dostavljanje Ministarstvu
4. uspostavljanje sustava motrenja te organiziranje, praćenje, prikupljanje podataka i izvješćivanje mjerodavnih institucija o pojavi štetnih organizama u šumama malih i srednjih šumoposjednika
5. davanje preporuka u vezi s reprodukcijskim materijalom za obnovu šuma i pošumljavanje
6. pripremanje stručnih podloga za održavanje, izgradnju i rekonstrukciju šumske infrastrukture i protupožarnih prosjeka te planiranje, provođenje i praćenje održavanja šumskih prometnica u šumama privatnih šumoposjednika
7. provođenje postupaka javne nabave za obavljanje radova gospodarenja šumama putem licenciranih izvođača, osim onih radova koje korisnik (šumoposjednik) može sam izvoditi ili onih na koje ga ovaj Zakon i podzakonski propisi obvezuju te objavljivanje i provođenje javnih poziva za radove gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u šumama privatnih šumoposjednika
8. predlaganje programa gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika Ministarstvu na odobrenje, provođenje kolaudacija radova koji se obavljaju u šumama privatnih šumoposjednika, izrada i predlaganje na odobrenje operativnog godišnjeg plana za šume privatnih šumoposjednika te donošenje rješenja za doznaku stabala kada za predmetnu šumu nije izrađen program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika
9. planiranje korištenja i vođenje postupka ostvarivanja prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama privatnih šumoposjednika
10. utvrđivanje posebnih uvjeta za izgradnju šumske infrastrukture i/ili građevina planiranih prostornim planovima u svrhu izdavanja lokacijske i/ili građevinske dozvole
11. izvođenje doznake i nužne doznake stabala u šumama privatnih šumoposjednika putem licenciranih osoba (izvođača)
12. vođenje evidencije o šumama privatnih šumoposjednika, praćenje provedbe programa privatnih šumoposjednika, razduživanje (upisivanje izvršenih radova) programa gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika za male i srednje šumoposjednike
13. izdavanja rješenja o upisu u upisnik privatnih šumoposjednika
14. izdavanje popratnica za božićna drvca, obračun naknade šumske štete u šumama i šumskim zemljištima privatnih šumoposjednika
15. obavljanje i drugih poslova u okviru savjetodavne djelatnosti u skladu sa Statutom Službe i posebnim propisima.
(3) Poslove iz stavka 2. točaka 7. do 13. ovoga članka Služba obavlja kao javnu ovlast.
Postupak odobravanja, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova
Članak 29.
(1) Šumskogospodarski plan, njegovu obnovu ili reviziju Ministarstvo odobrava rješenjem, i to za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na prijedlog javnog šumoposjednika, Ustanove ili Pravne osobe, a za šume privatnih šumoposjednika na prijedlog Službe.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Program zaštite njege i obnove šuma za zaštićeno područje u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost Ministarstvo odobrava na prijedlog Javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem.
(3) Osnova područja odobrava se na temelju mišljenja povjerenstva o njezinoj usklađenosti sa strateškim dokumentima šumarstva i prostornog uređenja, a Povjerenstvo osniva ministar.
(4) Osnovu područja izrađuje javni šumoposjednik, a izrada se financira iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma razmjerno udjelima zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i zemljišta privatnih šumoposjednika u ukupnoj površini šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske.
(5) Za točnost stručnih podataka (površina, drvna zaliha, prirast, etat, propis šumskouzgojnih radova) navedenih u šumskogospodarskom planu odgovoran je izrađivač.
(6) Šumskogospodarski planovi te njihova obnova ili revizija odobrava se na temelju mišljenja povjerenstva o njihovoj usklađenosti s Osnovom područja i odredbama ovoga Zakona, a Povjerenstvo iz reda šumarskih stručnjaka osniva ministar.
(7) Prije ishođenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka za Programe gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže potrebno je ishoditi suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode.
(8) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova, srednji i veliki šumoposjednik te Služba za male šumoposjednike dužni su izrađivati šumskogospodarske planove te ih redovito obnavljati ili revidirati.
(9) Troškovi izrade, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova i troškovi rada povjerenstva iz stavka 6. ovoga članka:
– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari javni šumoposjednik terete javnog šumoposjednika
– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari Ustanova terete Ustanovu
– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari Pravna osoba terete Pravnu osobu
– za šume i šumska zemljišta kojima gospodare mali ili srednji šumoposjednik terete Službu
– za šume i šumska zemljišta kojima gospodari srednji šumoposjednik, a kada se postupak odobravanja, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova provodi po zahtjevu srednjeg šumoposjednika radi osnivanja posebne gospodarske jedinice, terete srednjeg šumoposjednika
– za šume i šumska zemljišta kojima gospodari veliki šumoposjednik terete velikog šumoposjednika.
(10) Troškovi prve izrade programa gospodarenja privatnih šumoposjednika i troškovi rada povjerenstva za njihovo odobrenje terete Službu, osim kada se osniva posebna gospodarska jedinica po zahtjevu privatnih šumoposjednika.
(11) Iznimno od odredbe stavaka 9. i 10. ovoga članka, Javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem, u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost sukladno posebnom propisu, snosi troškove izrade i odobrenja programa, zaštite, njege i obnove šuma.
(12) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Evidencije o izvršenim radovima
Članak 30.
(1) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova i Služba dužni su u šumskogospodarskim planovima voditi propisane evidencije o izvršenim radovima.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, javni šumoposjednik dužan je u Osnovi područja voditi propisane evidencije o izvršenim radovima.
(3) Za potrebe vođenja evidencija iz stavka 2. ovoga članka potrebne podatke javnom šumoposjedniku dužni su dostaviti Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova i Služba.
Operativni planovi
Članak 31.
(1) Operativni godišnji planovi izrađuju se na temelju šumskogospodarskih planova i mogu biti:
– operativni godišnji plan za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma
– operativni godišnji plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištima.
(2) Operativnim godišnjim planom za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma planira se utrošak sredstava općekorisnih funkcija šuma za radove propisane ovim Zakonom.
(3) Operativnim godišnjim planom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima planira se godišnji opseg radova gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u potrebnoj količini i vrsti, a na temelju propisa šumskogospodarskih planova.
(4) Operativni godišnji plan za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma Ministarstvo odobrava rješenjem, i to za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na zahtjev javnog šumoposjednika, Ustanove i Pravne osobe, a za šume privatnih šumoposjednika na zahtjev Službe.
(5) Operativni godišnji plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištima donose javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba i veliki privatni šumoposjednik do 31. prosinca tekuće godine za iduću godinu.
(6) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Proglašavanje zaštitne šume i šume posebne namjene
Članak 33.
(1) Ministarstvo rješenjem o proglašenju pojedinu šumu i šumsko zemljište proglašava zaštitnom šumom ili šumom posebne namjene.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, šume posebne namjene iz članka 22. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona proglašavaju se sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode.
(3) Šume posebne namjene za potrebe obrane proglašava Ministarstvo na zahtjev središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove obrane.
(4) Urbane šume kao šumu posebne namjene proglašava Ministarstvo na zahtjev zainteresiranih tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska.
(5) Šumske sjemenske objekte kao šumu posebne namjene proglašava Ministarstvo sukladno posebnom propisu na zahtjev Javnog šumoposjednika, Ustanove ili Službe.
(6) Šumu posebne namjene za potrebe utvrđene posebnim propisima proglašava Ministarstvo na temelju potreba utvrđenih posebnim propisima.
(7) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka o proglašenju šume privatnih šumoposjednika šumom posebne namjene podnositelj zahtjeva za proglašenje dužan je osigurati sredstva koja nadoknađuju ograničenje prava gospodarenja koje se privatnom šumoposjedniku ograničava.
(8) Troškovi provedbe aktivnosti propisanih šumskogospodarskim planom u šumama posebne namjene, koji se ne smatraju redovitim gospodarenjem šumama, terete podnositelja zahtjeva za proglašenjem pojedine šume šumom posebne namjene odnosno nositelja prava građenja, osim za šume iz članka 22. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona.
(9) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor .
Doznaka stabala
Članak 36.
(1) U šumi i na šumskom zemljištu dopušteno je sjeći samo doznačena stabla.
(2) Doznaku stabala u šumama i na šumskom zemljištu obavlja izvoditelj šumarskih radova koji posjeduje odgovarajuću licenciju Komore.
(3) Zahtjev za doznaku stabala mali i srednji šumoposjednik podnosi Službi.
(4) O zahtjevu za doznaku kada nije izrađen program gospodarenja za šume privatnih šumoposjednika, Služba odlučuje rješenjem koje je upravni akt.
(5) Radi intenzivnog i trajnog nadzora nad doznakom stabala javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova i veliki šumoposjednici podatke o doznaci stabala dužni su upisivati u upisnik doznake pri Registru, a za male i srednje šumoposjednike upis podataka obavlja Služba.
(6) Upisivanje podataka o doznaci stabala u upisnik, sadržaj i vođenje upisnika doznake stabala pri Registru te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom.
(7) Protiv rješenja Službe iz stavka 4. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.
Krčenje šuma
Članak 39.
(1) Krčenje se može dozvoliti:
– u svrhu izgradnje šumske infrastrukture
– ako se šuma ili šumsko zemljište radi interesa Republike Hrvatske trebaju privesti drugoj namjeni
– ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje
– u svrhu provede zahvata u prostoru sukladno aktima za provedbu prostornih planova
– ako je to potrebno radi građenja građevina koje se prema prostornom planu odnosno posebnom propisu mogu graditi izvan građevinskoga područja bez akta iz podstavka 4. ovoga stavka.
(2) Dozvolu iz stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka izdaje Ministarstvo.
(3) Dozvolu iz stavka 1. podstavaka 4. i 5. ovoga članka izdaje ured državne uprave u županiji odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove šumarstva, a koja se može izdati u skladu s općim ili pojedinačnim aktom.
(4) Ako je šuma i šumsko zemljište privatnih šumoposjednika obuhvatom prostornog plana u građevinskom području, dozvola za krčenje šuma ne izdaje se, već se Službi podnosi zahtjev za izdavanje teretnog lista za drvo.
(5) Zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume mora se u roku od dvije godine privesti namjeni radi koje je obavljeno krčenje. U protivnome, zemljište se mora pošumiti u tijeku iduće godine na trošak podnositelja zahtjeva.
(6) Stručne poslove iz stavka 3. ovoga članka obavljaju osobe sa završenim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem šumarstva.
(7) Ministarstvo i uredi državne uprave u županiji odnosno upravo tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove šumarstva podatke o zaprimljenom zahtjevu za izdavanje dozvole za krčenje šuma te izdanoj dozvoli za krčenje upisuju u Registar radi obveznog informiranja javnosti.
(8) Protiv odluke o zahtjevu za izdavanjem dozvole iz stavaka 2. i 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Izrada i donošenje prostornih planova
Članak 40.
(1) U šumi i na šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura, lovnogospodarski i lovnotehnički objekti, građevine za potrebe obrane i nadzora državne granice, spomenici kojima se obilježavaju mjesta masovnih grobnica žrtava rata i mjesta stradavanja te građevine koje su planirane prostornim planovima.
(2) Prostornim planovima može se u šumi i na šumskom zemljištu planirati izgradnja građevina samo ako to iz tehničkih i ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume i šumskog zemljišta.
(3) U sastojinama I. i II. dobnog razreda, sastojinama koje su u fazi oplodnih sječa, šumskim sjemenskim objektima i šumama namijenjenim za znanstvena istraživanja i nastavu ne može se prostornim planovima planirati izgradnja kampova, igrališta za golf i drugih sportsko-rekreacijskih područja.
(4) Na poziv nositelja izrade javni šumoposjednik daje zahtjeve u postupku izrade prostornih planova.
(5) U postupku donošenja Državnog plana prostornog razvoja, prostornog plana županije odnosno prostornog plana Grada Zagreba, prostornih planova posebnih obilježja, prostornog plana uređenja grada odnosno općine, koji se odnose na šume i šumska zemljišta, Ministarstvo daje mišljenje.
(6) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba i Javna ustanova, u okviru svoje nadležnosti, dostavljaju očitovanje Ministarstvu na prostorne planove za potrebe davanja mišljenja iz stavka 5. ovoga članka.
(7) U svrhu izdavanja lokacijske dozvole i izrade glavnog projekta kada se ne izdaje lokacijska dozvola sukladno posebnom propisu, posebne uvjete za izgradnju građevina iz stavka 1. ovoga članka i izgradnju objekata u pojasu do 50 m od ruba šume za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske utvrđuje javni šumoposjednik, Ustanova odnosno Pravna osoba, a za šume privatnih šumoposjednika Služba.
(8) Šumoposjednici nisu dužni poduzimati posebne mjere zaštite niti se mogu smatrati odgovornima za bilo kakve štete za građevine izgrađene u pojasu do 50 m od ruba šume.
Praćenje zdravstvenog stanja šuma i mjere zaštite
Članak 41.
(1) Šumoposjednici su dužni pratiti zdravstveno stanje šuma i poduzimati mjere radi zaštite šuma i šumskih zemljišta od biotskih i abiotskih čimbenika sukladno ovom Zakonu i propisima iz područja biljnog zdravstva.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u šumama kojima gospodare mali i srednji šumoposjednici praćenje zdravstvenoga stanja obavlja Služba.
(3) Radi očuvanja zdravstvenoga stanja šuma Hrvatski šumarski institut (u daljnjem tekstu: Institut) provodi izvještajno-prognozne poslove u šumarstvu te u okviru tih poslova propisuje i mjere za suzbijanje štetnih organizama.
(4) Kada zdravstveno stanje šuma zahtjeva poduzimanje intenzivnih mjera praćenja i suzbijanja štetnih organizama, ministar može naredbom propisati njihovo provođenje.
Upisnik šumskih požara
Članak 43.
(1) Radi poboljšanja nadzora nad šumskim požarima i njihovim uzrocima, učincima i prevenciji podaci se upisuju u Registar u dijelu upisnika o šumskim požarima.
(2) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova, Služba i veliki šumoposjednici dužni su prikupljati podatke o šumskim požarima i u roku od osam dana od dana nastanka požara u Registar prijaviti njegov nastanak.
(3) Ministarstvo će prikupljene podatke iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev dostavljati domaćim i međunarodnim tijelima i institucijama.
(4) Način prikupljanja podataka, sadržaj i vođenje Registra u dijelu upisnika o šumskim požarima te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom.
Čuvanje šuma i šumski red
Članak 44.
(1) Javni šumoposjednik, Ustanova i Pravna osoba dužni su osigurati zaštitu šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji te provoditi šumski red.
(2) Šumski red u šumama privatnih šumoposjednika provode privatni šumoposjednici.
(3) Radi ostvarivanja zaštite iz stavka 1. ovoga članka, javni šumoposjednik, Ustanova i Pravna osoba dužni su osigurati izravno čuvanje šuma, osim na površinama šuma posebne namjene gdje je pristup ograničen ili zabranjen, u kojima u vrijeme ograničenja i zabrane pristupa čuvanje šuma osigurava osoba u čiju korist je proglašena šuma posebne namjene.
(4) Srednji i veliki šumoposjednici dužni su sami čuvati svoju šumu, a mali šumoposjednici sami ili u organizaciji udruženja šumoposjednika.
(5) Ako mali šumoposjednici čuvanje šuma obavljaju u organizaciji udruženja šumoposjednika, takvo čuvanje šuma će sufinancirati Služba.
(6) Čuvanje šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske obavlja osoba – lugar, koja ima najmanje srednju stručnu spremu šumarskoga smjera te ispunjava i druge uvjete određene posebnim propisima.
(7) Ako lugar zatekne u šumi ili šumskome zemljištu osobu koja protupravno prisvaja drvo ili druge šumske proizvode ili obavlja druge radnje protivne ovomu Zakonu i propisima donesenim na temelju njega, dužan je:
1. zatražiti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na osnovi koje može utvrditi identitet osobe
2. privremeno oduzeti nezakonito prisvojene šumske proizvode i sredstva kojima je izvršeno protupravno prisvajanje.
(8) Način čuvanja šuma i šumskih zemljišta i obavljanja poslova lugara, službenu odjeću i oznake te oblik, način izdavanja i sadržaj iskaznice lugara ministar propisuje pravilnikom.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede