PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA

l. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

ll. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI   ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

U skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. kojim je određena mjera 1.3.3. Racionalizacija sustava pravnih osoba s javnim ovlastima, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 2. kolovoza 2018. godine donijela Zaključak KLASA: 022-03/18-07/355, URBROJ: 50301-25/06-18-2, kojim se prihvaća Prijedlog smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, te se zadužuju nadležna tijela državne uprave za provedbu svih aktivnosti radi provedbe navedenog akta. Na temelju navedenog Zaključka, Hrvatska agencija za hranu prelazi u sastav Hrvatskog centara za poljoprivredu, hranu i selo. Stoga Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo mijenja naziv u Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.

Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« br. 140/05, 35/08, 25/09, 124/10, 55/11 i 14/14) uređena je nadležnost  Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo u poslovima proizvodnje, stavljanja na tržište i uvoza poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, priznavanja sorti poljoprivrednog bilja, upisa sorti poljoprivrednog bilja u sortne liste, održavanja sorti poljoprivrednog bilja, kao i svim drugim pitanjima za provedbu sjemenarstva i rasadničarstva.

S obzirom da je prema navedenom Zaključku određeno da Hrvatska agencija za hranu prelazi u sastav Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, nužno je izmijeniti naziv Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo u naziv Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.

Promjenom naziva Hrvatskog centara za poljoprivredu, hranu i selo u naziv Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu potrebno je izmijeniti zakon u kojem su navedeni poslovi Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo.

Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Donošenjem ovoga Zakona prestat će se koristiti naziv Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, a koristiti će se naziv Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu sa dosad propisanim djelokrugom  rada.

Prijedlogom zakona osigurat će se usklađivanje s posebnim propisom koji uređuje novi naziv Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo.     

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona neće biti potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine“, br. 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku s obzirom da je prema Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine rok za provedbu 1. siječnja 2019. godine. Predlagatelj smatra da se radi o opravdanim razlozima za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA

Članak 1.

U Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« br. 140/05, 35/08, 25/09, 124/10, 55/11 i 14/14) u članku 3. točki 36. riječi: »Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo (u daljnjem tekstu: Centar)« zamjenjuju se riječima: »Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (u daljnjem tekstu: Agencija)«.

U točkama 37. i 38. riječ: »Centar« zamjenjuje se riječju: »Agencija« u odgovarajućem padežu.

Članak 2.

U članku 4. stavku 1. riječi »Centar za poljoprivredu, hranu i selo«, zamjenjuje se riječju: »Agencija« u odgovarajućem padežu.

U stavku 2. riječ: »Centar« zamjenjuje se riječju: »Agencija«.

U stavku 3. riječi: » Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, ustanova koju je osnovala Vlada Republike Hrvatske « zamjenjuje se riječju: »Agencija«.

U stavku 4. riječ: »Centar« zamjenjuje se riječju: »Agencija«.

Članak 3.

U članku 8. stavcima 2. i 3., članku 10. stavku 3., članku 12. stavku 3., članku 14. stavcima 1., 2., 3. i 4., članku 15. stavcima 2. i 3., članku 18. stavku 3., članku 19. stavku 7., članku 20. stavcima 1., 2., 3., 4., 5., 6., 8., 9., i 10., članku 21. stavku 3., članku 22., članku 23. stavku 7., članku 29. stavcima 4. i 7., članku 34. stavku 3., članku 35. stavku 3., članku 39. stavcima 4. i 5., članku 40. stavcima 1., 2., 3. i 4, članku 41. stavcima 1., 2., 4. i 5., članku 42. stavcima 1., 2., 3., 4. i 5. i članku 47. stavcima 4. i 7. riječ: »Centar« zamjenjuje se riječju: »Agencija« u odgovarajućem padežu.

Članak 4.

U članku 52. stavku 1. riječ: »Centru, odnosno Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo (u daljnjem tekstu: nadležni zavod)« zamjenjuje se riječju: »Agencija«.

Članak 5.

U članku 54. stavku 1., članku 55. stavcima 1., 2., 3. i 4., članku 56. stavku 1., članku 57. stavku 1., članku 58. stavku 1., članku 59. stavcima 4. 5. i 6, članku 63. stavku 3., članku 66. stavku 2., članku 67. stavcima 1. i 2., i članku 68. stavku 3. riječ: »Centar« zamjenjuje se riječju: »Agencija« u odgovarajućem padežu.

Članak 6.

U članku 69. stavcima 4. i 5. riječ: »Centar« zamjenjuje se riječju: »Agencija« u odgovarajućem padežu.

U stavku 6. riječi: »Zavod za voćarstvo« zamjenjuje se riječju: »Agencija«.

U stavku 7. riječi: »Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo« zamjenjuje se riječju: »Agencija«.

Članak 7.

U članku 70. stavku 4. i članku 71. stavcima 1., 2. i 3. riječ: »Centar« zamjenjuje se riječju: »Agencija« u odgovarajućem padežu.

Članak 8.

U članku 74 stavku 1. riječi: »nadležni zavod« zamjenjuje se riječju: »Agencija«.

Članak 9.

U članku 76., članku 87. stavku 1., članku 89. stavku 1., i članku 94. stavku 1. točkama 21a., 32., 34. i 48. riječ: »Centar« zamjenjuje se riječju: »Agencija« u odgovarajućem padežu.

Članak 10.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.

KLASA: 011-01/18-01/51

URBROJ: 525-09/1698-18-8

Zagreb, 12. listopada 2018. godine

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članke 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9.

Ovim člancima se uređuje promjena naziva »Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo«, »Centra« i »Zavoda« u naziv«Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu« odnosno u »Agencija«u odgovarajućem padežu.

Uz članak 10.

Ovim člankom uređuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

Članak 3.

U smislu ovoga Zakona pojedini izrazi imaju sljedeća značenja:
1. Poljoprivredni reprodukcijski materijal je poljoprivredno sjeme i poljoprivredni sadni materijal bilo kao sjeme, cijele biljke ili njihovi dijelovi kada se koriste za umnažanje i proizvodnju poljoprivrednog sjemena, za sjetvu ili sadnju s ciljem proizvodnje poljoprivrednog bilja.
2. Poljoprivredno sjeme (u daljnjem tekstu: sjeme) jesu generativni i vegetativni dijelovi poljoprivrednog bilja koji služe za umnažanje i proizvodnju poljoprivrednog bilja.
3. Poljoprivredni sadni materijal (u daljnjem tekstu: sadni materijal) obuhvaća reprodukcijski sadni materijal, sadnice, presadnice povrća i ukrasno bilje osim šumskoga sadnog materijala.
4. Reprodukcijski sadni materijal je sjeme za proizvodnju pod­loga, sjemenjaci, vegetativne podloge, korjenjaci, korjenovi izdanci, vriježe, cijepljene podloge, pupovi, zrele i zelene reznice, plemke i meristem koji potječu od matičnih biljaka.
5. Sadnica je biljka određene sorte, nastala iz vegetativnih dijelova matične biljke, namijenjena proizvodnji grožđa i voća, izuzev izdanka šljive i višnje.
6. Poljoprivredni sadni materijal povrća je reprodukcijski sadni materijal povrća i presadnice povrća namijenjene daljnjem umnažanju reprodukcijskoga sadnog materijala i konačnoj proizvodnji povrća.
7. Reprodukcijski sadni materijal povrća su dijelovi biljke i sav ostali biljni materijal, uključivo podloge, namijenjeni za umnažanje i proizvodnju povrća.
8. Presadnice povrća su cijele biljke i nacijepljeni dijelovi kod cijepljenih biljaka, namijenjene sadnji za proizvodnju povrća.
9. Poljoprivredni reprodukcijski materijal ukrasnog bilja je biljni materijal namijenjen za:
– umnažanje ukrasnog bilja, ili
– proizvodnju ukrasnog bilja; u slučaju proizvodnje iz već uzgojene biljke ovaj izraz se upotrebljava samo ako je konačno proizvedena biljka namijenjena daljnjem stavljanju na tržište.
10. Sorta skupina je biljaka unutar najniže botaničke sistematske jedinice koja se odlikuje izražajnošću svojstava određenoga genotipa ili kombinacije genotipova, razlikovanjem od bilo koje druge skupine biljaka prema barem jednom od navedenih svojstava, te kao cjelina ostaje nepromijenjena nakon umnažanja.
11. Komponente sorte čine linije, klonovi, ili druge sorte od kojih je sorta sastavljena ili reprodukcijski materijal od kojeg je sorta proizvedena.
12. Genetski modificirana sorta je sorta nastala genetskom modifikacijom i sastoji se od genetski modificiranih biljka.
13. Službeni opis sorte čini opis, uključujući svojstva koja karakteriziraju sortu, sastavljen na osnovi službenog testiranja različit­osti, ujednačenosti i postojanosti predmetne sorte, vezan uz biljke uzgojene od certificiranog ili standardnog sjemena ili sadnog materijala.
14. Klon je potomstvo vegetativno umnožene pojedinačne biljke određene sorte nastalo klonskom selekcijom.
15. Kategorija je određen stupanj kvalitete poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala.
16. Partija je određena količina ili broj jedinki poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala koja se prepoznaje po ujednačenosti sastava i po podrijetlu.
17. Sjemenska mješavina je mješavina sjemena različitih vrsta i sorti.
18. Sitna pakiranja su pakiranja sjemena određenih vrsta bilja određene maksimalne težine.
19. Oplemenjivač sorte (u daljnjem tekstu: oplemenjivač) je fizička ili pravna osoba koja je kroz oplemenjivački proces stvorila novu sortu.
20. Oplemenjivačko pravo je pravo koje proizlazi iz Zakona o zaštiti biljnih sorti (»Narodne novine«, br. 131/97., 62/00.).
21. Dobavljač je pravna osoba sa sjedištem ili fizička osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja se bavi jednom od sljedećih djelatnosti: održavanje, proizvodnja, dorada, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala.
22. Održivač sorte je pravna ili fizička osoba koja održava sortu.
23. Održavanje sorte je sustavni postupak u skladu s prihvaćenom praksom za održavanje ujednačenosti i postojanosti sorte.
24. Uzorkivač sjemena je fizička osoba ovlaštena za uzorkovanje sjemena.
25. Laboratorij je pravna osoba ovlaštena od strane Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) za obavljanje poslova analize kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala i izdavanje izvješća.
26. Stavljanje na tržište je prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje. Isporuka nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom, ne smatra se stavljanjem na tržište.
27. Uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala je njegov unos na carinsko područje Republike Hrvatske, osim unošenja radi provoza.
28. Nadležno tijelo je središnje tijelo državne uprave, ustanova te pravna i fizička osoba ovlaštena za obavljanje određenih djelatnosti po ovom Zakonu i nadležne pravne ili fizičke osobe ovlaštene za poslove koji su predmet ovoga Zakona u trećim zemljama.
29. Certifikacija je postupak potvrđivanja poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala kroz provođenje stručnog nadzora ili nadzora pod stručnom kontrolom i izdavanje certifikata o sjemenu, odnosno certifikata o sadnom materijalu.
30. Banka biljnih gena je mjesto čuvanja, opisivanja, sakupljanja, uporabe i održavanja biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu.
31. Biljni genetski izvor je svaki biljni ili genetski materijal koji ima aktualnu ili potencijalnu vrijednost za hranu ili drugu uporabu u poljoprivredi.
32. Treće zemlje su sve zemlje iz kojih se uvozi poljoprivredni reprodukcijski materijal u Republiku Hrvatsku.
33. Države članice Zajednice su države članice Europske unije.
34. DUS je postupak utvrđivanja različitosti, ujednačenosti i postojanosti novih biljnih sorti u svrhu stjecanja oplemenjivačkog prava i priznavanja sorti poljoprivrednog bilja.
35. UPOV je Međunarodna organizacija za zaštitu novih biljnih sorti.
36. Stručni nadzor je postupak kontrole poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala koji provodi Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo (u daljnjem tekstu: Centar) radi izdavanja certifikata.
37. Nadzor pod stručnom kontrolom je postupak kontrole poljoprivrednog reprodukcijskog materijala koji provode pravne ili fizičke osobe pod stručnom kontrolom Centra.
38. Stručna kontrola je provjera dobavljača koju provodi Centar u postupku kontrole vlastite proizvodnje poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala.
39. Zajednička sortna lista je katalog sorti kojeg čine sorte ratarskog bilja i povrća koje su priznate i uvrštene u sortne liste pojedinih država članica Zajednice.
40. Neprofesionalni krajnji korisnik je fizička ili pravna osoba koja nije profesionalno uključena u proizvodnju ili prodaju sjemena i/ili sadnog materijala.
41. In situ je čuvanje genetskog materijala u ekosustavu ili prirodnom staništu ili u kultiviranom (on-farm) okruženju gdje se primjerci uzgajaju u ograničenom broju.
42. In vitro je uzgoj bilja u potpuno kontroliranim uvjetima. 

Članak 4.

(1) Poslove iz područja sjemenarstva, rasadničarstva i priznavanja sorti obavlja Centar za poljoprivredu, hranu i selo, ustanova koju je osnovala Republika Hrvatska.
(2) Na temelju ovoga Zakona, Centar obavlja sljedeće poslove i zadaće:

– certifikacija sjemena i sadnog materijala, kroz postupak stručnog nadzora nad proizvodnjom, doradom, pakiranjem, plombiranjem i označavanjem sjemena i sadnog materijala te stručnu kontrolu dobavljača,
– priznavanje sorti krmnog bilja, žitarica, repa, povrća, krumpira, uljarica i predivog bilja i loza,– nadzor nad radom ovlaštenih laboratorija,

– nadzor nad radom ovlaštenih uzorkivača,

– nadzor nad radom ovlaštenih održivača sorti,

– očuvanje biljnih genetskih izvora poljoprivrednog bilja,

– provjeru postojanja uvjeta za upis u upisnike dobavljača, laboratorija i uzorkivača sjemena,
– odobrava dobavljaču obavljanje nadzora pod stručnom kontrolom.

(3) Poslove iz područja priznavanja sorti voćnih vrsta obavlja Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo ustanova koju je osnovala Vlada Republike Hrvatske.

 (4) Radi praćenja učinkovitosti i stanja u sjemenarstvu i rasadničarstvu, o obavljanju poslova iz svoje djelatnosti, Centar je dužan najmanje jednom godišnje izvijestiti Ministarstvo. 

Članak 8.

 (1) Ministarstvo u okviru svoje nadležnosti donosi rješenja iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona, na zahtjev pravnih i fizičkih osoba, ako te pravne i fizičke osobe udovoljavaju uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Ministarstvo, odnosno Centar, će rješenjem brisati pravnu i fizičku osobu upisanu u upisnike iz stavka 1. ovoga članka ako:

– pravna ili fizička osoba podnese zahtjev za brisanje iz pripadajućeg upisnika,

– kao nadležno tijelo, utvrdi da je pravna ili fizička osoba prestala udovoljavati uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,

– kao nadležno tijelo, utvrdi da pravna ili fizička osoba ne obavlja poslove za koje je upisana sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(3) Brisanje iz upisnika iz stavka 1. ovoga članka provest će se i na prijedlog Centra iz razloga navedenih u stavku 2. podstavku 2. i 3. ovoga članka.

(4) Upis i brisanje na temelju pravomoćnog rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka objavljuju se u »Narodnim novinama« i na web stranicama Ministarstva.

2. Proizvodnja sjemena

Članak 10.

(1) Sjeme mogu proizvoditi pravne i fizičke osobe koje su upisane i registrirane za proizvodnju sjemena u Upisnik dobavljača sjemena.

(2) Dobavljač sjemena registriran za proizvodnju sjemena može proizvoditi sjeme i prijaviti proizvodnju sjemena za stručni nadzor ako je sorta upisana u Sortnu listu Republike Hrvatske ili Nacionalnu sortnu listu ili se sorta nalazi u zadnjoj godini postupka priznavanja.

 (3) Dobavljač sjemena registriran za proizvodnju sjemena dužan je o masi proizvedenog sjemena izvijestiti Centar najkasnije 15 dana po berbi ili žetvi sjemena.

Članak 12.

(1) Dobavljač sjemena registriran za proizvodnju sjemena može za račun naručitelja iz treće zemlje od uvezenog sjemena proizvoditi u Republici Hrvatskoj sjeme ako sorta nije na Sortnoj listi Republike Hrvatske odnosno Nacionalnoj sortnoj listi, osim genetski modificiranih sorti.

(2) Sjeme iz stavka 1. ovoga članka može se umnažati uz odobrenje Ministarstva i na temelju ugovora s inozemnim naručiteljem, prema kojem inozemni naručitelj preuzima cjelokupnu količinu proizvedenog naturalnog ili dorađenog sjemena.

(3) Na zahtjev dobavljača sjemena registriranog za proizvodnju sjemena Centar može provesti stručni nadzor i izdati OECD certifikat za međunarodni promet.

(4) Sjeme iz stavka 1. ovoga članka nije dopušteno stavljati na tržište.

(5) Dobavljač sjemena registriran za proizvodnju sjemena dužan je o proizvodnji, iz stavka 1. ovoga članka, izvijestiti nadležnu inspekciju.

(6) Uvjete i način označavanja sjemena iz stavka 1. ovoga članka propisat će ministar. 

Članak 14.

(1) Stručni nadzor nad proizvodnjom sjemena provodi Centar.

(2) Za određene vrste bilja i njihove kategorije Centar može odobriti dobavljaču sjemena registriranom za proizvodnju sjemena da na vlastitoj proizvodnji obavlja nadzor pod stručnom kontrolom.

(3) Dobavljači sjemena registrirani za proizvodnju sjemena prijavljuju Centru proizvodnju svih kategorija na svim lokacijama u vlasništvu, posjedu ili ugovornoj proizvodnji radi obavljanja nadzora iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(4)Centar izvješćuje Ministarstvo o obavljenom nadzoru nakon završenog nadzora svake kulture.

(5) Program osposobljavanja nadzornika i uvjete za obavljanje nadzora iz stavka 1. ovoga članka, mjere prema osobama koje obavljaju nadzor prema stavku 1. i 2. ovoga članka, uvjete koje moraju ispunjavati dobavljači iz stavka 2. ovoga članka, način i vrijeme prijave za nadzor te obrazac izvješća propisat će ministar. 

Članak 15.

(1) Nadzorom sjemenskog usjeva u tijeku proizvodnje na polju utvrđuje se podrijetlo upotrijebljenog sjemena, čistoća vrste, autentičnost i čistoća sorte, zdravstveno stanje usjeva i kategorija sjemena.

(2) Nakon provedenoga nadzora nad proizvodnjom sjemenskog usjeva u polju i na temelju pozitivnog nalaza, Centar, odnosno dobavljač sjemena u okviru svog ovlaštenja izdaje Uvjerenje o priznavanju sjemenskog usjeva (u daljnjem tekstu: uvjerenje).

(3) Centar i dobavljač vode evidenciju o izdanim uvjerenjima iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Obrazac uvjerenja iz stavka 2. ovoga članka, sadržaj i način vođenja evidencije iz stavka 3. ovoga članka propisat će ministar. 

Članak 18.

(1) Tijekom žetve, odnosno berbe, prijevoza, skladištenja, te svih faza dorade naturalno sjeme mora biti odvojeno, označeno i pod nadzorom.

(2) Naturalno sjeme, koje se prevozi od njive do mjesta skladištenja odnosno čuvanja i dorade, moraju pratiti podaci o dobavljaču registriranom za proizvodnju sjemena, proizvodnoj površini, količini, vrsti, sorti i kategoriji naturalnog sjemena.

(3) Iznimno od odredbi članka 20. stavka 1. i članka 23. ovoga Zakona, a u slučaju stavljanja na tržište naturalnog sjemena, Centar može za to sjeme izdati certifikat o sjemenu koje nije konačno certificirano pod uvjetom da je za sjeme izdano uvjerenje iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona, ako je pakirano i označeno i ako ga na tržište stavlja dobavljač koji je upisan i registriran za proizvodnju i/ili doradu u Upisniku dobavljača sjemena.

(4) Uvjete nadzora i način postupanja sa sjemenom u fazama iz stavka 1. ovoga članka, te način pakiranja i označavanja sjemena iz stavka 3. ovoga članka propisat će ministar. 

5. Kvaliteta sjemena

Članak 19.

(1) Kvaliteta sjemena, u smislu ovoga Zakona, jest čistoća, klijavost, vlaga, zdravstveno stanje te čistoća vrste i sorte.

(2) Sjeme koje se stavlja na tržište mora udovoljavati minimalnim zahtjevima kvalitete iz stavka 6. ovoga članka.

(3) Prije stavljanja na tržište za svaku partiju sjemena mora se utvrditi kvaliteta sjemena.

(4) Kvaliteta sjemena utvrđuje se na uzorku sjemena koji uzima uzorkivač sjemena upisan u Upisnik uzorkivača.

(5) Kvalitetu sjemena utvrđuje laboratorij upisan u Upisnik laboratorija i o tome izdaje izvješće o kvaliteti sjemena.

(6) Minimalne zahtjeve o kvaliteti sjemena, veličinu partije sjemena za pojedinu vrstu bilja i njihove mješavine, stručno osposobljavanje uzorkivača iz stavka 4. ovoga članka, metode uzorkovanja i ispitivanja kvalitete sjemena, nadzor rada uzorkivača i nadzor rada laboratorija iz stavka 5. ovoga članka, propisat će ministar.

(7) Ako se u postupku nadzora rada laboratorija i uzorkivača od strane Zavoda utvrdi da ne udovoljavaju uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega, Zavod će naložiti mjere i rok za ispravljanje utvrđenih nepravilnosti te u slučaju neispravljanja ili ponavljanja nepravilnosti, Ministarstvo će na prijedlog Centra rješenjem trajno ili privremeno brisati laboratorij i uzorkivača iz pripadajućih upisnika.

(8) Za kvalitetu sjemena stavljenog na tržište odgovorna je pravna ili fizička osoba koja je sjeme stavila na tržište.

Izdavanje certifikata o sjemenu

Članak 20.

(1) Centar izdaje certifikat o sjemenu ako se iz nalaza nadzora te izvješća o kvaliteti sjemena utvrdi da proizvedeno sjeme udovoljava svim uvjetima ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju ovoga Zakona.

(2) Na temelju zahtjeva dobavljača sjemena koji je upisan i registriran za proizvodnju i/ili doradu u Upisniku dobavljača sjemena Centar izdaje certifikat o sjemenu.

(3) Centar i dobavljač iz stavka 2. ovoga članka vode evidenciju o izdanim certifikatima o sjemenu, odnosno evidenciju o sjemenu za koje se podnosi zahtjev za izdavanje certifikata o sjemenu.

(4) Dobavljač mora Centru omogućiti provjeru pravilnog korištenja izdanih certifikata o sjemenu.

(5) Centar će priznati stručni nadzor i određenu kategoriju te izdati certifikat o sjemenu za sjeme određenih vrsta bilja:

– koje je proizvedeno izravno od određenih viših kategorija sjemena, koje su nadzirane i za njih je izdan odgovarajući dokument o sjemenu u jednoj ili više država članica Zajednice ili u trećoj zemlji u kojoj je postupak certifikacije istovjetan postupku utvrđenom propisima Zajednice ili koje je proizvedeno iz križanja određenih viših kategorija sjemena, koje su certificirane u državi članici Zajednice, s određenim višim kategorijama sjemena koje je certificirano u trećoj zemlji u kojoj je postupak certifikacije istovjetan postupku utvrđenom propisima Zajednice i

– ako je pobrano ili požeto u drugoj državi članici Zajednice i ako je pregledom u polju sjeme udovoljilo uvjetima za izdavanje uvjerenja iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona i za tu kategoriju udovoljava uvjetima kvalitete iz članka 19. stavka 6. ovoga Zakona.

(6) Kada proizvedeno sjeme na način iz stavka 5. ovoga članka potječe od certificiranog sjemena generacija koje prethode osnovnom sjemenu, Centar će takvom sjemenu priznati kategoriju osnovno sjeme, ako sjeme udovoljava ostalim uvjetima propisanim za tu kategoriju.

(7) Sjeme koje udovoljava uvjetima iz stavka 5. i 6. ovoga članka se pakira, plombira i označava u skladu s člankom 23. stavkom 1., 2. i 3. ovoga Zakona, ali uz izdavanje posebnog certifikata o sjemenu koje nije konačno certificirano, na pakiranju i uz otpremnicu.

(8) Uvjeti vezani uz pakiranje i označavanje iz stavka 7. ovoga članka nisu obvezni ako se Centar i nadležno tijelo države članice Zajednice dogovore o izuzimanju od obveze pakiranja i označavanja sjemena.

(9) Centar će priznati stručni nadzor i određenu kategoriju te izdati certifikat o sjemenu za sjeme određenih vrsta bilja:

– koje je proizvedeno izravno od određenih viših kategorija sjemena, koje su stručno nadzirane i za njih je izdan određeni dokument o sjemenu u jednoj ili više država članica Zajednice ili u trećoj zemlji, u kojoj je postupak certifikacije istovjetan postupku utvrđenom propisima Zajednice, ili koje je proizvedeno iz križanja određenih viših kategorija sjemena, koje su certificirane u državi članici Zajednice, s određenim višim kategorijama sjemena koje je certificirano u trećoj zemlji, i

– ako je pobrano ili požeto u trećoj zemlji u kojoj je postupak certifikacije istovjetan s postupkom utvrđenim u propisima Zajednice i ako je pregledom u polju sjeme udovoljilo uvjetima za izdavanje uvjerenja iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona i za tu kategoriju udovoljava uvjetima kvalitete iz članka 19. stavka 6. ovoga Zakona.

(10) Centar će izdati certifikat o sjemenu i priznati kategoriju osnovno sjeme za sjeme kategorija koje prethode osnovnom sjemenu, ako sjeme udovoljava uvjetima za izdavanje certifikata o sjemenu prema stavku 1. ovoga članka za kategoriju osnovno sjeme, a isto sjeme se može staviti na tržište ako udovoljava odredbama o pakiranju, plombiranju i označavanju propisanim ovim Zakonom.

(11) Obrazac zahtjeva za izdavanje certifikata o sjemenu iz stavka 2. ovoga članka, potrebnu dokumentaciju, sadržaj, oblik i način vođenja evidencije iz stavka 3. ovoga članka, način provjere iz stavka 4. ovoga članka, pobliže uvjete vezane uz certifikaciju sjemena te više kategorije sjemena pojedinih vrsta na koje se primjenjuju odredbe stavka 5. i stavka 9. ovoga članka, uvjete pakiranja, plombiranja i označavanja iz stavka 7. ovoga članka, pobliže uvjete o certifikaciji sjemena i načinu označavanja sjemena iz stavka 10. ovoga članka, za pojedine vrste bilja propisat će ministar.

(12) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za određene vrste bilja i kategorije sjemena dobavljač registriran za proizvodnju i/ili doradu može sam izdati certifikat o sjemenu. Uvjete i način izdavanja certifikata o sjemenu propisat će ministar.

Članak 21.

(1) Za određene vrste bilja i njihove kategorije sjemena za koje se provodi nadzor pod stručnom kontrolom, dobavljač je dužan čuvati uzorke sjemena i voditi evidenciju za svaku partiju sjemena koju stavlja na tržište.

(2) Vrste bilja i kategorije sjemena na koje se odnosi odredba stavka 1. ovoga članka te uvjete o načinu provođenja nadzora i izdavanju certifikata o sjemenu za sjeme iz stavka 1. ovoga članka, način uzimanja i čuvanja uzoraka sjemena te vođenje evidencije iz stavka 1. ovoga članka propisat će ministar.

(3) Iznimno od članka 20. stavka 1. ovoga Zakona, Centar može izdati certifikat o sjemenu i sjeme se može staviti na tržište u slučaju:

– kada kategorija osnovnog sjemena odstupa od propisanih minimalnih zahtjeva o klijavosti iz članka 19. stavka 6. ovoga Zakona. Dobavljač mora navesti i jamčiti određenu klijavost u cilju izdavanja certifikata o sjemenu, uz posebne uvjete vezane uz označavanje takvog sjemena,

– kada certifikacija nije provedena s obzirom da sjeme nema konačnu analizu klijavosti ovlaštenog laboratorija, ali je izdano privremeno analitičko izvješće i dobavljač sjemena jamči klijavost navedenu u privremenom izvješću. Takvo sjeme može se u cilju osiguranja brže opskrbe sjemenom kategorija osnovno i certificirano, a kod određenih vrsta bilja i kategorije komercijalno, staviti na tržište do prvog kupca kojem je poznato ime i adresa, uz posebne uvjete vezane uz označavanje takvog sjemena.

(4) Odredbe stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se na sjeme koje se uvozi i podrijetlom je iz trećih zemalja.

(5) Način označavanja sjemena iz stavka 3. ovoga članka propisat će ministar.

Članak 22.

(1) Naknadnu kontrolu proizvedenog sjemena za vrste bilja i kategorije iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona i uvezenog sjemena, u odnosu na čistoću vrste, autentičnost i čistoću sorte provodi Centar.

(2) Dobavljač sjemena koji uvozi sjeme mora prije stavljanja na tržište obavijestiti Centar radi uzimanja uzorka sjemena za naknadnu kontrolu.

(3) Kada Centar tijekom naknadne kontrole utvrdi da sjeme ne udovoljava uvjetima iz certifikata o sjemenu, predlaže Ministarstvu brisanje dobavljača sjemena iz Upisnika dobavljača sjemena trajno ili privremeno.

(4) Ako se tijekom naknadne kontrole u polju u više navrata utvrdi da sjeme bilo koje sorte ne udovoljava uvjetima propisanim glede sortne autentičnosti i čistoće, Centar će predložiti Ministarstvu privremenu ili trajnu zabranu stavljanja na tržište takvog sjemena.

(5) Način i uvjete provođenja naknadne kontrole za pojedine vrste bilja, propisat će ministar.

6. Pakiranje, plombiranje i označavanje sjemena

Članak 23.

(1) Sjeme se stavlja na tržište u ujednačenim partijama, originalno pakirano i označeno certifikatom o sjemenu na pakiranju u boji propisanoj za kategoriju sjemena, s time da je osigurana nepovredivost pakiranja.

(2) Način i uvjete u vezi s pakiranjem, plombiranjem i označavanjem sjemena iz stavka 1. ovoga članka, za pojedine vrste bilja i njihove kategorije sjemena propisat će ministar.

(3) Sjeme koje se stavlja na tržište pored certifikata o sjemenu iz stavka 1. ovoga članka, mora pratiti i certifikat o sjemenu uz otpremnicu u boji propisanoj za kategoriju sjemena osim ako za pojedina pakiranja sjemena i način označavanja nije drugačije propisano.

(4) Pored certifikata o sjemenu iz stavka 1. ovoga članka pakiranja sjemena mogu biti označena i certifikatom proizvođača ili iznimno od stavka 3. ovoga članka pojedine kategorije određenih vrsta sjemena mogu se staviti na tržište označene samo Certifikatom proizvođača.

(5) Ako se osiguraju sve potrebne mjere u pogledu potvrđivanja identiteta sjemena u vrijeme kada se razdjeljuje partija, može se odobriti da se određene kategorije sjemena stavljaju na tržište kao sitno pakiranje, koje je originalno pakirano i plombirano pod stručnim nadzorom ili u okviru nadzora pod stručnom kontrolom.

(6) U slučaju stavljanja na tržište sjemena pakiranog u sitna pakiranja, moguća su odstupanja od odredbi u pogledu pakiranja, plombiranja i označavanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(7) Iznimno od odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka,Centar može ovlastiti dobavljače za stavljanje na tržište sitnih pakiranja mješavina, različitih vrsta i sorti sjemena povrća kategorije standardno sjeme i krmnog bilja kategorije osnovno sjeme, certificirano sjeme i komercijalno sjeme.

(8) Iznimno od odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka, ministar može odobriti stavljanje na tržište malih količina sjemena koja su namijenjena krajnjem korisniku.

(9) Obrazac certifikata o sjemenu te detaljne uvjete i način označavanja iz stavka 3. i 4. ovoga članka, iznimke vezane uz sitna pakiranja iz stavka 6. ovoga članka koje se odnose na način pakiranja, plombiranja i označavanja, veličinu sitnog pakiranja za pojedine vrste bilja, način i uvjete pakiranja, plombiranja i označavanja za sjeme iz stavka 7. ovoga članka, iznimke vezane uz pakiranja malih količina sjemena iz stavka 8. ovoga članka propisat će ministar. 

8. Uvoz sjemena

Članak 29.

(1) Uvoz sjemena može obavljati dobavljač sjemena upisan i registriran za uvoz u Upisniku dobavljača sjemena.
(2) Uvoziti i staviti na tržište može se sjeme sorti koje su upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske, za vrste bilja za koje je sortna lista obvezna, ili Nacionalnu sortnu listu i ako je sjeme istovjetno sjemenu proizvedenom prema ovome Zakonu.

(3) Sjeme podrijetlom iz trećih zemalja koje se uvozi istovjetno je sjemenu proizvedenom prema ovome Zakonu ako:

– propisi države, u kojoj je sjeme proizvedeno s obzirom na kvalitetu, uvjete i način provođenja nadzora i ukupnu primjenu tih propisa, osiguravaju da je takvo sjeme u skladu sa zahtjevima koji su propisani ovim Zakonom, ili

– je sjeme proizvedeno i dorađeno u skladu s međunarodnim shemama potvrđivanja sjemena.

(4) Centar će po nalogu Ministarstva provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti za priznavanje istovjetnosti iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Uvoz sjemena iz trećih zemalja može se odobriti ako za to postoji suglasnost nadležnog tijela Zajednice da je sjeme proizvedeno u trećoj zemlji istovjetno sjemenu proizvedenom prema ovome Zakonu.

(6) Sjeme koje iz trećih zemalja uveze druga država članica Zajednice uz suglasnost iz stavka 5. ovoga članka neće podlijegati nikakvim ograničenjima stavljanja na tržište prema ovome Zakonu.

(7) Uvoznik je dužan voditi evidenciju o svim uvezenim količinama sjemena tijekom jedne godine i o tome mora izvještavati Centar.

 (8) Dokumente koji prilikom uvoza moraju pratiti sjeme i/ili biti na pakiranju, izdane od nadležnog tijela iz stavka 8. ovoga članka da bi se osigurala istovjetnost iz stavka 3. i 8. ovoga članka, uvjete za uvoz i stavljanje na tržište sjemena u pogledu pakiranja, plombiranja i označavanja, te način vođenja evidencije i izvještavanja iz stavka 7. ovoga članka propisat će ministar.

(9) Ministar će utvrditi popis tijela kojima je u skladu sa stavkom 4. ovoga članka priznata istovjetnost. 

Članak 34.

(1) Dobavljač sadnog materijala može za račun naručitelja iz treće zemlje proizvoditi sadni materijal koji ne udovoljava odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, osim genetski modificiranih sorti.

(2) Sadni materijal iz stavka 1. ovoga članka može se proizvoditi uz odobrenje Ministarstva i na temelju ugovora s inozemnim naručiteljem, prema kojem inozemni naručitelj preuzima cjelokupnu količinu proizvedenoga sadnog materijala.

(3) Na zahtjev dobavljača sadnog materijala Centar može provesti stručni nadzor nad proizvodnjom i izdati certifikat o sadnom materijalu na kojem se mora naznačiti da sadni materijal nije za stavljanje na tržište.

(4) Proizvodnja sadnog materijala iz stavka 1. ovoga članka mora biti pod zdravstvenim nadzorom i mora biti prostorno odvojena od proizvodnje koja je namijenjena za stavljanje na tržište prema ovom Zakonu, a sadni materijal mora biti posebno označen.

(5) Sadni materijal iz stavka 1. ovoga članka nije dopušteno stavljati na tržište.

(6) Kontrolu poštivanja odredbe stavka 2. i 4. ovoga članka u dijelu koji se odnosi na kontrolu izvoza i izolacije provodi nadležna inspekcija.

(7) Način označavanja prema stavku 3. i 4. ovoga članka, uvjete izolacije te uvjete i način provođenja kontrole iz stavka 6. ovoga članka propisat će ministar.

Članak 35.

(1) Tijekom uzgoja ili odvajanja od roditeljskog materijala, te pakiranja, plombiranja, skladištenja i prijevoza sadni materijal mora se držati u odvojenim partijama i mora biti označen.

(2) Ako se sadni materijal različitog podrijetla drži zajedno ili se pomiješa tijekom pakiranja, skladištenja, prijevoza ili prilikom isporuke, dobavljač mora pisano evidentirati sastav partije i podrijetlo njezinih sastavnih dijelova.

(3) Kontrolu dobavljača u provođenju stavka 1. i 2. ovoga članka provodi Centar kroz nadzor iz članka 39. ovoga Zakona.

(4) Uvjete iz stavka 1. i 2. ovoga članka te način i postupak nadzora iz stavka 3. ovoga članka propisat će ministar. 

4. Nadzor nad proizvodnjom sadnog materijala

Članak 39.

(1) Sadni materijal u tijeku proizvodnje, berbe, pakiranja, plombiranja i označavanja podliježe nadzoru.
(2) Nadzorom sadnog materijala utvrđuje se podrijetlo upotrijebljenoga sadnog materijala, autentičnost sorte i podloge, vegetativna razvijenost, zdravstveno stanje i kategorija sadnog materijala.
(3) Nadzor se provodi kao stručni nadzor ili nadzor pod stručnom kontrolom.
O provođenju nadzora vodi se zapisnik.
(4) Stručni nadzor nad proizvodnjom sadnog materijala provodi Centar.
(5) Za određene vrste i određene kategorije Centar može odobriti dobavljaču sadnog materijala obavljanje nadzora pod stručnom kontrolom na vlastitoj proizvodnji.
(6) Vrste bilja i kategorije sadnog materijala za koje je obvezan stručni nadzor te vrste bilja i kategorije sadnog materijala za koje se može provodi nadzor pod stručnom kontrolom, uvjete i postupak provođenja stručnog nadzora i nadzora pod stručnom kontrolom, uvjete za osobe koje obavljaju nadzor, program stručnog osposobljavanja za obavljanje nadzora, način provođenja stručne kontrole obavljenog nadzora od strane ovlaštenih osoba, mjere prema ovlaštenim osobama te obrazac zapisnika propisat će ministar. 

Članak 40.

(1) Dobavljač sadnog materijala prijavljuje Centru proizvodnju svih kategorija sadnog materijala na svim lokacijama u vlasništvu, posjedu ili ugovornoj proizvodnji.

(2) Na temelju prijave iz stavka 1. ovoga članka Centar provodi nadzor.

(3) Nakon provedenog nadzora nad proizvodnjom sadnog materijala i na temelju pozitivnog nalaza Centar, odnosno dobavljač sadnog materijala u okviru svog ovlaštenja, izdaje uvjerenje o priznavanju sadnog materijala (u daljnjem tekstu: uvjerenje o sadnom materijalu).

(4) Centar i dobavljač vode evidenciju o izdanim uvjerenjima iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Obrazac prijave i rok podnošenja prijave proizvodnje iz stavka 1. ovoga članka, te obrazac uvjerenja o sadnom materijalu iz stavka 4. ovoga članka i način vođenja evidencije o izdanim uvjerenjima propisat će ministar. 

Članak 41.

(1) Ako se tijekom provođenja:
– stručnog nadzora i stručne kontrole od strane Centra,
– nadzora na tržištu od strane nadležne inspekcije, ili
– naknadne kontrole od strane Centra,
utvrdi da sadni materijal ne udovoljava uvjetima iz ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, nadležna inspekcija, odnosno Centar, naložit će odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da je sadni materijal u skladu s uvjetima iz ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(2) Ako nakon provođenja naloženih mjera iz stavka 1. ovoga članka, sadni materijal i dalje ne udovoljava uvjetima iz ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, nadležna inspekcija će sama ili na prijedlog Centra, donijeti rješenje kojim će zabraniti njegovo stavljanje na tržište.

(3) Sadni materijal za koji je doneseno rješenje iz stavka 2. ovoga članka dobavljač sadnog materijala dužan je pod nadzorom nadležnog inspektora uništiti.

(4) Ako se u provođenju mjera iz stavka 1. ovoga članka dobavljaču u tijeku jedne godine u nekoliko navrata utvrde veće povrede Zakona te donese rješenje i naloži mjera iz stavka 2. ovoga članka nadležni inspektor ili Centar će predložiti Ministarstvu mjeru privremenog brisanja dobavljača iz Upisnika dobavljača sadnog materijala na najduži rok od 180 dana.
(5) Ako se dobavljaču sadnog materijala ponovno donese rješenje i naloži mjera iz stavka 2. ovoga članka unutar dvije godine od isteka roka iz stavka 4. ovoga članka, nadležni inspektor ili Centar će predložiti Ministarstvu mjeru trajnog brisanja iz Upisnika dobavljača sadnog materijala.

(6) Uvjete i način provođenja naknadne kontrole sadnog materijala za pojedine vrste bilja propisat će ministar.

Članak 42.

(1)Centar izdaje certifikat o sadnom materijalu na pakiranju i certifikat o sadnom materijalu uz otpremnicu, na temelju zahtjeva dobavljača sadnog materijala i uvjerenja o priznavanju sadnog materijala.

(2)Centar vodi evidenciju o izdanim certifikatima o sadnom materijalu na pakiranju.

(3) Dobavljač sadnog materijala mora Centru omogućiti provjeru pravilnog korištenja izdanih certifikata o sadnom materijalu.

(4) Dobavljač sadnog materijala mora Centru dostaviti godišnje izvješće o vrstama i količini prodanog i neprodanog sadnog materijala te o neiskorištenim certifikatima o sadnom materijalu na pakiranju, izdanim od strane Centra.

(5) Centar je dužan voditi evidenciju o nadziranoj rasadničarskoj proizvodnji prema vrsti, sorti, kategoriji, podlozi i količini pojedinoga sadnog materijala i o tome izvijestiti Ministarstvo jednom godišnje.

(6) Obrazac zahtjeva i certifikata iz stavka 1. ovoga članka, evidenciju iz stavka 2. ovoga članka, način izvješćivanja, čuvanje certifikata o sadnom materijalu, te postupanje sa neiskorištenim certifikatima o sadnom materijalu iz stavka 4. ovoga članka propisat će ministar.

(7) Iznimno u odnosu na stavak 1. ovoga članka za određene vrste bilja i kategorije sadnog materijala dobavljač može sam izdati certifikat o sadnom materijalu. Uvjete i način izdavanja certifikata o sadnom materijalu propisat će ministar. 

7. Uvoz sadnog materijala

Članak 47.

(1) Uvoz sadnog materijala može obavljati dobavljač sadnog materijala koji je upisan i registriran za uvoz u Upisniku dobavljača sadnog materijala.

(2) Sadni materijal može se uvoziti ako je sorta upisana u Sortnu listu Republike Hrvatske za vrste bilja za koje je sortna lista obvezna ili Nacionalnu sortnu listu i ako je istovjetan sadnom materijalu proizvedenom prema ovome Zakonu.

(3) Sadni materijal podrijetlom iz trećih zemalja koji se uvozi istovjetan je sadnom materijalu proizvedenom prema ovom Zakonu ako propisi države u kojoj je sadni materijal proizveden s obzirom na uvjete kvalitete, uvjete i način provođenja stručnog nadzora, odnosno nadzora dobavljača, te obveze dobavljača i ukupna primjena tih propisa, osiguravaju da je takav sadni materijal u skladu sa zahtjevima koji su propisani ovim Zakonom.

(4) Centar će po nalogu Ministarstva provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti za priznavanje istovjetnosti proizvedenoga sadnog materijala u drugoj državi.

(5) Uvoz sadnog materijala iz trećih zemalja može se odobriti ako za to postoji suglasnost nadležnog tijela Zajednice da je sadni materijal proizveden u trećoj zemlji istovjetan sadnom materijalu proizvedenom prema ovome Zakonu.

(6) Sadni materijal iz trećih zemalja koji uveze druga država članica Zajednice uz suglasnost iz stavka 5. ovoga članka neće podlijegati nikakvim ograničenjima stavljanja na tržište prema ovom Zakonu.

(7) Uvoznik sadnog materijala mora voditi evidenciju i dostaviti Centru izvješće o uvozu sadnog materijala.

(8) Dokumente koji prilikom uvoza moraju pratiti sadni materijal i/ili biti na pakiranju, izdane od nadležnog tijela da bi se osigurala istovjetnost iz stavka 3. ovoga članka, uvjete za uvoz i stavljanje na tržište sadnog materijala u pogledu pakiranja, plombiranja i označavanja, kao i evidencije i izvješća o uvozu iz stavka 7. ovoga članka propisat će ministar.

(9) Ministar će utvrditi popis tijela kojima je u skladu sa stavkom 4. ovoga članka priznata istovjetnost. 

1. Podnošenje zahtjeva

Članak 52.

(1)   Postupak priznavanja sorti pokreće se podnošenjem zahtjeva Centru, odnosno Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo (u daljnjem tekstu: nadležni zavod).
(2) Zahtjev za priznavanje sorte (u daljnjem tekstu: zahtjev) podnosi osoba (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) koja je:
1. nositelj oplemenjivačkog prava,
2. podnijela zahtjev za stjecanje oplemenjivačkog prava, a isto joj još nije dodijeljeno jer je postupak u tijeku,
3. održivač sorte koja nije zaštićena u skladu s propisom kojim se uređuje zaštita novih biljnih sorti.
(3) Podnositelj zahtjeva koji nije državljanin Republike Hrvatske mora nominirati zastupnika (punomoćnika) koji je državljanin RH za podnošenje zahtjeva i korespondenciju u postupku priznavanja.
(4) Način podnošenja zahtjeva za priznavanje sorti i dokumentaciju koja treba biti dostavljena uz zahtjev propisat će ministar.  

2. Ocjena zahtjeva

Članak 54.

(1) Nakon primitka zahtjeva nadležni centar utvrđuje je li zahtjev valjan i da li prijedlog imena sorte ispunjava uvjete da bude prihvaćen.

(2) Način i uvjete za utvrđivanje valjanosti zahtjeva te postupanja sa zahtjevom, kao i način i uvjete za utvrđivanje prihvatljivosti imena sorte propisat će ministar. 

Članak 55.

(1) U postupku priznavanja sorti nadležni centar provodi postupak provjere odgovara li ime sorte propisanim uvjetima i prijedlog imena objavljuje u službenom glasilu svog centra.

(2) Na predloženo ime sorte svatko tko dokaže pravni interes može nadležnom zavodu podnijeti pisani prigovor i to u roku od tri mjeseca od dana objave predloženog imena u službenom glasilu Centra.

(3) Ako nadležni centar utvrdi da predloženo ime sorte nije prihvatljivo, odnosno da je prigovor opravdan, pozivaju podnositelja zahtjeva da u roku od šezdeset dana predloži novo ime sorte.

(4) U slučaju da se nakon priznavanja sorte i upisa u Sortnu listu Republike Hrvatske utvrdi da ime sorte koja je priznata nije prihvatljivo, na prijedlog nadležnog centra ministar će donijeti rješenje o promjeni imena sorte.

(5) Uvjete za utvrđivanje prihvatljivosti imena sorte propisat će ministar. 

3. Ispitivanje sorte

Članak 56.

(1) Nadležni centar dužan je pravodobno obavijestiti podnositelja zahtjeva da će sorta biti uključena u pokusno polje i od njega zatražiti da dostavi potreban reprodukcijski materijal zbog ispitivanja u pokusnom polju i laboratoriju.
(2) Način i uvjete vezane uz obavještavanje iz stavka 1. ovoga članka, propise o masi i načinu pripreme reprodukcijskog materijala iz stavka 1. ovoga članka i rok sjetve, odnosno sadnje propisat će ministar.  

Članak 57.

(1) Ispitivanje sorte provodi nadležni centar u pokusnom polju i laboratoriju.

(2) Metode provođenja ispitivanja, način odabira sorte koja je standard, broj lokacija na kojima se provode poljski pokusi i vrijeme trajanja ispitivanja za svaku biljnu vrstu ili skupinu sličnih vrsta bilja propisat će ministar. 

4. Statistička analiza podataka i ocjena vrijednosti sorte

Članak 58.

(1) Nadležni centar obrađuje godišnje i konačne podatke iz pokusnog polja i laboratorija.

(2) Metodu po kojoj se obrađuju podaci iz pokusnog polja i laboratorija kao i način dostavljanja podataka zainteresiranim strankama propisat će ministar. 

Članak 59.

(1) Na temelju konačnih podataka ispitivanja sorte u polju i laboratoriju te mišljenja stručnih radnih tijela, nadležno povjerenstvo ocjenjuje je li udovoljeno uvjetima za priznavanje sorte.

(2) Sorta se priznaje:

1. ako je različita, ujednačena i postojana,

2. ako ima odgovarajuću gospodarsku vrijednost,

3. ako je ime sorte u skladu sa člankom 55. ovoga Zakona.

(3) Iznimno, od odredbe stavka 2. točke 2. ovoga članka ispitivanje gospodarske vrijednosti ne provodi se za:

1. sorte povrća, osim kod sorti industrijske cikorije ,

2. sorte trava koje nisu namijenjene za proizvodnju voluminozne krme,

3. linije, hibride, klonove koji su namijenjeni isključivo za uporabu kao nasljedne komponente,

4. kod drugih vrsta poljoprivrednog bilja kod kojih upis u Sortnu listu Republike Hrvatske nije obvezan.

(4) Kod sorti trava, koje nisu namijenjene za proizvodnju voluminozne krme, Centar može provjeriti primjerenost sorte za namjenu koju prijavljivač navede u zahtjevu.

(5) Nadležni centar će priznati rezultate DUS ispitivanja, koji su provedeni od ovlaštenih tijela u državama članicama Zajednice i ovlaštenih tijela zemalja kojima je od strane nadležnog tijela Zajednice priznata istovjetnost za DUS ispitivanja.

(6) Do stupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju nadležni centar će priznati rezultate DUS ispitivanja koji su provedeni u ovlaštenim tijelima država članica UPOV-a.

(7) U slučaju priznavanja genetski modificirane sorte, pored odredbi ovoga Zakona, sorta mora udovoljiti odredbama propisa koji uređuje pitanje namjernog ispuštanja u okoliš genetski modificiranih organizmima, odnosno sorta prethodno mora dobiti dozvolu za namjerno ispuštanje u okoliš i stavljanje na tržište kao genetski modificirani organizam prema posebnom propisu.

(8) Metode utvrđivanja uvjeta i vrijednosti sorte iz stavka 2. ovoga članka, uvjete i poseban postupak za priznavanje genetski modificirane sorte iz stavka 7. ovoga članka propisat će ministar. 

Članak 63.

(1) Ministarstvo će rješenjem brisati sortu iz Sortne liste Republike Hrvatske, na prijedlog nadležnog povjerenstva, ako je:

– isteklo razdoblje za koje je sorta upisana u Sortnu listu Republike Hrvatske,

– podnositelj zahtjeva zatražio brisanje sorte.

(2) Sjemenski materijal sorte, koja je brisana iz Sortne liste Republike Hrvatske, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, u prometu može biti do 30. lipnja treće godine nakon brisanja sorte iz Sortne liste Republike Hrvatske.

(3) Ako se steknu uvjeti iz stavka 1. ovoga članka nadležni centar će uzorke sjemena i dosje o sorti pohraniti u banku biljnih gena. 

Članak 66.

(1) Održivač sorte može podnijeti zahtjev za obnavljanjem upisa sorte u Sortnu listu Republike Hrvatske najkasnije dvije godine prije isteka razdoblja za koje je sorta upisana u Sortnu listu Republike Hrvatske.

(2) Prije obnavljanja upisa sorte u Sortnu listu Republike Hrvatske nadležni centar, da li održivač održava sortu na način da uvjeti različitosti, ujednačenosti i postojanosti na temelju kojih je sorta bila priznata i dalje postoje.

(3) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo izdaje rješenje o obnavljanju upisa sorte u Sortnu listu Republike Hrvatske.

 (4) Razdoblje u kojemu sorta ostaje upisana u Sortnoj listi Republike Hrvatske, uvjete i postupak za obnavljanje upisa sorte u Sortnu listu Republike Hrvatske, te visinu naknade propisat će ministar.  

6. Sortna lista Republike Hrvatske i dosje o sorti

Članak 67.

(1) Za sorte koje su upisane i brisane u/iz Sortne liste Republike Hrvatske, prema člancima 62., 63., 64. i 65. ovoga Zakona, Centar priprema, ažurira i objavljuje Sortnu listu Republike Hrvatske u obliku kataloga.

(2) Za svaku sortu iz stavka 1. ovoga članka nadležni centar vodi dosje o sorti.

(3) Sadržaj Sortne liste Republike Hrvatske i dosjea o sorti propisat će ministar. 

7. Nacionalna sortna lista

Članak 68.

(1) Nacionalna sortna lista (u daljnjem tekstu: Nacionalna lista) je službeni popis sorti koje se može proizvoditi, prijaviti za stručni nadzor i staviti na tržište Republike Hrvatske od dana primjene ovoga Zakona.

(2) U Nacionalnu listu upisuju se domaće, udomaćene i novostvorene domaće sorte poljoprivrednog bilja (u daljnjem tekstu: domaće sorte) koje se nalaze na Sortnoj listi Republike Hrvatske uspostavljenoj prema Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine«, br. 131/97. i 163/03.) i sorte koje će biti upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske prema ovome Zakonu do dana stupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju.

(3) Nacionalnu listu za sve vrste poljoprivrednog bilja u obliku kataloga vodi, ažurira i objavljuje Centar.

(4) Sadržaj Nacionalne sortne liste i dosjea o sorti, uvjete za uvrštavanje sorti vinove loze i voćnih vrsta na Nacionalnu sortnu listu, kao i uvjete za zadržavanje sorti na sortnoj listi, propisat će ministar.

8. Posebno ispitivanje sorti za Preporučenu sortnu listu

Članak 69.

(1) Preporučena sortna lista je službeni popis sorti kojima je posebnim ispitivanjima utvrđena proizvodna i gospodarska vrijed­nost.

(2) Kod određenih vrsta poljoprivrednog bilja važnih za proizvodnju u Republici Hrvatskoj, posebnim ispitivanjem sorte utvrđuje se proizvodna i gospodarska vrijednost sorte uz različite proizvodne tehnologije, odnosno u različitim agroekološkim uvjetima kako bi se dobile detaljne informacije o svojstvima sorte.

(3) Preporučena sortna lista može se formirati od sorti upisanih u Sortnu listu Republike Hrvatske i Nacionalnu listu. Pravo proizvodnje, prijave za stručni nadzor, uvoza i/ili stavljanja na tržište takve sorte proizlazi iz statusa sorte na Sortnoj listi Republike Hrvatske i Nacionalnoj listi kao i statusa Sortne liste Republike Hrvatske i Nacionalne liste u odnosu na prihvaćanje postupka priznavanja sorti koji je proveden do trenutka stupanja Europskoj uniji.

(4) Na temelju rezultata posebnih ispitivanja Centar priprema Preporučenu sortnu listu i objavljuje je u službenom glasilu Centra.

(5) Ispitivanje i uvrštavanje na Preporučenu sortnu listu za poljoprivredno bilje provodi se na temelju zahtjeva Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo, a podnositelj zahtjeva snosi troškove ispitivanja.

(6) Ispitivanje i uvrštavanje na Preporučenu sortnu listu za voćne vrste provodi se na temelju Programa ispitivanja sorti za Preporučenu sortnu listu za voćne vrste koje Zavod za voćarstvo predlaže Ministarstvu.

(7) Ispitivanje i uvrštavanje sorti na Preporučenu sortnu listu za loze provodi se na temelju Programa ispitivanja sorti za Preporučenu sortnu listu za loze koje Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo predlaže Ministarstvu.

(8) Programom iz stavka 6. ovoga članka predlaže se Ministarstvu određen broj vrsta bilja i njihovih sorti, koji će se uključiti u ispitivanja za Preporučenu sortnu listu.

(9) Troškove provođenja Programa iz stavka 6. ovoga članka snosi Ministarstvo.

(10) Vrste poljoprivrednog bilja te postupak i metode za provođenje posebnih ispitivanja, sadržaj i način vođenja Preporučene sortne liste, te visinu troškova posebnih ispitivanja koje snosi podnositelj zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka propisat će ministar. 

9. Održavanje sorte i čuvanje uzoraka sjemena

Članak 70.

(1) Za vrijeme dok je sorta priznata, sorta se mora održavati od strane održivača sorte, u Republici Hrvatskoj ili zemlji članici EU.

(2) Sortu mogu održavati održivači koji su upisani u Upisnik dobavljača, i registrirani za održavanje sorti.