PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVLJANJU DRŽAVNOM IMOVINOM, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju državnom imovinom sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 52. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
a) Ocjena stanja
Zakon o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, br. 52/18) stupio je na snagu 14. lipnja 2018. godine.
Navedenim Zakonom uređuju se načela upravljanja i dokumenti upravljanja državnom imovinom, način i uvjeti upravljanja dionicama i poslovnim udjelima, nekretninama i pokretninama koje čine državnu imovinu, nadležnosti i ovlasti Ministarstva državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u upravljanju državnom imovinom, upravljanje, raspolaganje i korištenje državne imovine kojom upravlja Centar za restrukturiranje i prodaju (u daljnjem tekstu: CERP), ustrojstvo i rad CERP-a, njegov djelokrug i javne ovlasti te druga pitanja s tim u svezi.
Zaključkom Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-07/355, Urbroj: 50301-25/06-18-2 donesenim na sjednici održanoj 2. kolovoza 2018. godine o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, određen je prestanak rada CERP-a i prenošenje poslova, imovine, obveza i radnika CERP-a Ministarstvu državne imovine.
Provedba predmetnog Zaključka predviđena je do 01. siječnja 2019. godine, a u svrhu njegove realizacije, potrebno je izmijeniti i dopuniti odredbe Zakona o upravljanju državnom imovinom u dijelu koji se odnosi na ustrojstvo i rad CERP-a.
b) Osnovna pitanja koja će se urediti novim Zakonom te posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Ovim Zakonom se iz Zakona o upravljanju državnom imovinu brišu odredbe koje se odnose na ustrojstvo i rad CERP-a, njegov djelokrug i javne ovlasti, a Zakon o upravljanju državnom imovinom dopunjuje se odredbama kojima se poslovi, imovina, obveze i radnici CERP-a prenose na Ministarstvo.
Donošenjem ovog Zakona CERP će prestati s radom, te će se time smanjiti broj agencija, zavoda, fondova i drugih pravih osoba s javim ovlastima sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine.
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske na poziciji Ministarstva državne imovine.
Naime, CERP je izvanproračunski korisnik državnog proračuna. Navedeno znači da sredstva potrebna za rad CERP-a nisu do sada bila planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske, već u financijskom planu CERP-a. Stoga se navedena sredstva ne mogu jednostavno preraspodijeliti na poziciju Ministarstva državne imovine.
CERP ima 1.459.960.389,67 kn obveza prema korisnicima državnog proračuna. Kada Ministarstvo državne imovine kao proračunski korisnik preuzme navedenu obvezu, u poziciji državnog proračuna će biti i dužnik i vjerovnik te postoji mogućnost prijeboja navedenih obveza uz suglasnost nadležnih tijela.
CERP također ima 177.680.668,00 kn obveza prema jednoj poslovnoj banci za glavnicu kredita. Navedena obveza dospijeva jednokratno u srpnju 2020. godine te će se proračun Ministarstva državne imovine u 2020. godine morati povećat za navedeni iznos, te iznose kamata koje dospijevaju po tom kreditu.
Proračun Ministarstva državne imovine morat će se povećat već za 2019. godinu kao i sve kasnije godine za potrebe plaća radnika CERP-a koje će Ministarstvo preuzeti, kao i za veće materijalne troškove za rad zbog preuzetih poslova.
Međutim, neovisno o obvezi CERP-a prema poslovnoj banci koja dospijeva jednokratno u 2020. godini, prestankom rada CERP-a te prenošenjem poslova, imovine, obveza i radnika CERP-a na Ministarstvo državne imovine, ostvarit će se uštede jer povećani proračun Ministarstva državne imovine neće biti zbroj proračuna Ministarstva državne imovine i plana financiranja CERP-a već će povećani proračun Ministarstva državne imovine biti manji od zbroja proračuna Ministarstva državne imovine i financijskog plana CERP-a zbog smanjenja materijalnih troškova za radnike CERP-a koji će biti preuzeti, kao i zbog bolje organizacije posla u jednom tijelu umjesto u dva tijela.
Točni iznosi će biti uneseni kada se usuglase s Ministarstvom financija.
Izvor potrebnih sredstava bit će sredstva koja bi inače bili prihodi CERP-a, a ne primici državnog proračuna.
IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUKU
Osnova za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku sadržana je u članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18) i to u osobito opravdanim razlozima.
Naime, Zaključkom Vlade RH od 2. kolovoza 2018. godine određeno je da CERP prestaje s radom 1. siječnja 2019. godine.
Kako je CERP izvan proračunski korisnik, i kako je za prenošenje poslova CERP-a Ministarstvu potreban zahvat u državni proračun koji se može učiniti ili prilikom donošenja državnog proračuna ili prilikom rebalansa državnog proračuna, potrebno je ovaj Zakon donijeti po hitnom postupku kako bi se potrebne izmjene u državnom proračunu za 2019. godinu mogle napraviti prilikom donošenja proračuna za 2019. godinu.
Ukoliko bi ovaj Zakon išao u redovnu proceduru kroz dva čitanja u Hrvatskom saboru, tada ne bi mogao stupiti na snagu prije donošenja državnog proračuna za 2019. godinu te se ne bi mogao ispuniti rok iz Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine.
Iz navedenih razloga predlaže se donošenje ovog Zakona po hitnom postupku.
V.TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVLJANJU DRŽAVNOM IMOVINOM
Članak 1.
U Zakonu o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, br. 52/18) u članku 1. stavku 2. iza riječi: “Ministarstvo“ stavlja se točka, a riječi: „i Centar za restrukturiranje i prodaju (u daljnjem tekstu: Centar).“ brišu se.
U članku 4. stavku 1. iza riječi: „Zakona“ briše se zarez, a riječi: „osim one imovine za koju vlasnička prava vrši Centar u skladu s ovim Zakonom ili posebnim propisom, te“ se brišu.
Članak 4.
U članku 12. stavku 2. iza riječi: „stavka 1.“ dodaju se riječi: „ovog članka, kao i druge pravne osobe čijim dionicama, poslovnim udjelima i vlasničkim pravima upravlja Ministarstvo,“.
Stavak 3. briše se.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3. te se riječi: „i 3.“ brišu.
Članak 5.
Glava „IV. Centar za restrukturiranje i prodaju“ i članci 21. do 28. koji slijede se brišu.
Članak 6.
U nazivu glave V. Riječi: „OD POSEBNOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU“ brišu se.
U naslovu iznad članka 29. riječi: „od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku“ brišu se.
U članku 29. stavku 4. riječi: „od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku“ brišu se.
Članak 7.
Iza članka 31. dodaje se članka 31. a i naslov iznad njega koji glase:
„Izbor predstavnika Republike Hrvatske u tijelima pravnih osoba koje nisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
Članak 31.a
(1) Odluku o izboru predstavnika Republike Hrvatske u skupštini pravne osobe koja nije od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i kojom upravlja Ministarstvo donosi ministar državne imovine, osim ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.
(2) Odluku o izboru kandidata za člana nadzornog odbora pravne osobe koja nije od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i kojom upravlja Ministarstvo donosi ministar državne imovine.
(3) Odluku o izboru kandidata za predsjednika uprave i člana uprave pravne osobe koja nije od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i kojom upravlja Ministarstvo donosi ministar državne imovine.“
Članak 8.
U članku 34. stavku 2. iza riječi: „imovine“ briše se zarez i dodaje se riječ: „ili“, riječi: „ili ovlašteno tijelo Centra“ brišu se, a riječi: „22. ili članka 23.“ zamjenjuju se riječima: „29.“.
U stavku 3. riječi: „ili članku 30.“ brišu se, iza riječi: „imovine“ briše se zarez i dodaje se riječ: „ili“, a riječi: „ili ovlašteno tijelo Centra“ brišu se.
Članak 9.
U članku 56. stavku 4. riječ: „Centar“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Članak 10.
U članku 57. stavku 1. riječ: „Centar“ se na dva mjesta zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
U stavku 4. riječ: „Centar“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Nekretnine koje nisu utvrđene procijenjenim uvjerenjem iz stavka 1. ovoga članka, ili uvjerenjem odnosno rješenjem tijela koja su bila nadležna utvrđivati da li su nekretnine procijenjene, jesu neprocijenjene nekretnine u smislu ovoga Zakona i propisa koji određuje postupanje s neprocijenjenim turističkim i građevinskim zemljištem u postupku pretvorbe i privatizacije.“
Članak 11.
U članku 58. stavku 1. riječi: „Centar je dužan“ se zamjenjuju se riječima: „Ministarstvo je dužno“.
U stavku 4. riječ: „Centar“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
U stavku 5. riječi: „Centru ili njegovim pravnim prednicima za prijenosom“ zamjenjuju se riječima: „tijelu nadležnom za prijenos“.
Članak 12.
Iza članka 63. dodaje se naslov: „XIII.a Preuzimanje prava i obveza i pravna zaštita“ te članci 63.a i 63.b i naslovi iznad njih kako slijedi:
„Preuzimanje prava i obveza“
Članak 63.a
Republika Hrvatska, Ministarstvo državne imovine preuzima sva prava i obveze Centra za restrukturiranje i prodaju, sklopljene ugovore i pokrenute sudske i druge postupke u kojima je Centar jedna od stranaka.
Pravna zaštita
Članak 63.b
Protiv rješenja Ministarstva o utvrđivanju procijenjene i neprocijenjene imovine, o prijenosu dionica HRVI iz Domovinskog rata, o ukidanju rezervacija dionica i poslovnih udjela i o dodjeli dionica i poslovnih udjela sukladno rješenjima o naknadi oduzete imovine nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.“
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 13.
Postupci započeti po odredbama Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, br. 52/18) dovršit će se po odredbama tog Zakona kod tijela čija je nadležnost uređena ovim Zakonom.
Članak 14.
U članku 66. stavku 1. riječi: „u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona“ zamjenjuju se riječima: „do 31. prosinca 2019. godine“, riječ : „Centru“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvu“, a riječ: „Centra“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstva“.
U stavku 2. riječi: „u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „do 31. prosinca 2019. godine“, riječ : „Centru“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvu“.
U stavku 2. podstavku 1. riječ: „Centra“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstva“.
U stavku 2. podstavku 2. prva riječ: „Centra“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstva“, a druga riječ: „Centra“ zamjenjuje se riječima: „Republike Hrvatske“.
U stavku 3. riječ: „Centra“ zamjenjuje se riječima: „Republike Hrvatske“.
Članak 15.
U članku 67. riječ: „Centar“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Članak 16.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Centar za restrukturiranje i prodaju prestaje s radom.
Članak 17.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona poslove Centra za restrukturiranje i prodaju preuzima Ministarstvo državne imovine.
Članak 18.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Republika Hrvatska, Ministarstvo državne imovine preuzima opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze Centra za restrukturiranje i prodaju, kao i radnike zatečene na preuzetim poslovima.
(2) S opremom, pismohranom i drugom dokumentacijom, sredstvima za rad, financijskim sredstvima te pravima i obvezama Centra za restrukturiranje i prodaju koja su preuzeta sukladno stavku 1. ovog članka, upravlja i u svoje poslovne knjige unosi Ministarstvo državne imovine.
(3) Radnici Centra za restrukturiranje i prodaju koji su u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na obavljanju preuzetih poslova nastavljaju s radom na poslovima na kojima su zatečeni i zadržavaju plaće prema dosadašnjim propisima, do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta prema Pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva državne imovine.
(4) Na radnike Centra za restrukturiranje i prodaju koji ne pristanu na raspored na nova radna mjesta za koja ispunjavaju stručne i druge uvjete primjenjuju se opći propisi o radu.
Članak 19.
Nakon što u skladu s odredbama ovoga Zakona Centar za restrukturiranje i prodaju prestane s radom, najkasnije u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona osoba koju ovlasti ministar državne imovine izvršit će sve radnje i podnijet će zahtjev za brisanje Centra za restrukturiranje i prodaju iz sudskog registra.
Članak 20.
(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva državne imovine s odredbama ovoga Zakona.
(2) Ministar državne imovine će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Uredbe iz stavka 1. ovoga članka uskladiti Pravilnik o unutarnjem redu s odredbama Uredbe iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ministarstvo državne imovine će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu novog Pravilnika o unutarnjem redu radnike Centra za restrukturiranje i prodaju zatečene na preuzetim poslovima rasporediti na nova radna mjesta za koja ispunjavaju uvjete sukladno Pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva državne imovine odnosno donijeti rješenja o stavljanju na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske.
Članak 21.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Odredbama ovog članka se iz predmeta Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, br. 52/18, u daljnjem tekstu: Zakon) u članku 1. brišu odredbe o Centru za restrukturiranje i prodaju (u daljnjem tekstu: Centar).
Uz članak 2.
U članku 3. Zakona briše se navođenje Centra.
Uz članak 3.
Briše se navođenje Centra u članku 4. Zakona.
Uz članak 4.
Kako je važećim Zakonom propisano da dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku upravlja Ministarstvo državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a svim ostalim dionicama i poslovnim udjelima Centar, tako je člankom 12. određeno da podatke od pravnih osoba prikupljaju i Ministarstvo i Centar.
Kako Centar prestaje s radom, odredbom ovog članka se propisuje da Ministarstvo prikuplja informacije o poslovanju od svih pravnih osoba.
Uz članak 5.
Kako su člancima 21. do 28. Zakona određeni ustrojstvo Centra, djelatnosti i poslovi Centra, izvori financiranja Centra, tijela Centra i način donošenja Odluka Centra, navedeni članci se brišu, a odredbe navedenih članaka koje su potrebne za prenošenje i uspješno provođenje navedenih poslova na Ministarstvo su ili kasnije dodane u druge članke ili su prenesene u Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave jer se navedenim Zakonom određuju nadležnosti i poslovi Ministarstva.
Uz članak 6.
Kako prestankom rada Centra nema više razlike u tijelu koje upravlja dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa i pravnih osoba koje nisu od posebnog interesa, člankom 6. se naziv glave i naslov iznad članka 29. mijenjaju, kao i odredba stavka 4. kako bi odredbe navedenog članka vrijedile za dionice i poslovne udjele svih pravnih osoba.
Uz članak 7.
Kako je već navedeno u obrazloženju uz članak 5., pojedine odredbe koje su se brisale, a odnosile su pravne osobe kojima je upravljao Centar prenesene su u kasnije odredbe. Tako se člankom 7. dodaje novi članak koji uređuje imenovanje članova skupština, nadzornih odbora i uprava pravnih osoba koje nisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku na način da te osobe imenuje ministar državne imovine kao što je te osobe imenovao Centar.
Uz članak 8.
Ovim člankom se u članku 34. stavku 2. i 3. Zakona briše navođenje Centra i usklađuje pozivanje na odredbe ranijih članaka.
Uz članak 9.
Ovim člankom se u članku 56. Zakona briše navođenje Centra i navodi Ministarstvo na koje se prenose navedeni poslovi.
Uz članak 10.
Ovim člankom se u članku 57. Zakona briše navođenje Centra i navodi Ministarstvo na koje se prenose navedeni poslovi, a članak 6. je promijenjen kako bi bili navedena sva tijela koja navedene poslove obavljaju ili su ih obavljale (Ministarstvo, Centar, Agencija za upravljanje državnom imovinom, Hrvatski fond za privatizaciju).
Uz članak 11.
Ovim se člankom u članku 58. Zakona briše Centar i navodi da poslove dodjele dionica preuzima Ministarstvo.
Uz članak 12.
Člankom 12. se u tekst Zakona unose dva nova članka koja su neophodna zbog prestanka rada Centra.
Prvim člankom određeno je da Republika Hrvatska, Ministarstvo državne imovine preuzima sva prava i obveze Centra, sklopljene ugovore i pokrenute sudske i druge postupke u kojima je Centar jedna od stranaka.
Drugim člankom određeno je da protiv određenih rješenja koje će Ministarstvo donositi u poslovima koje preuzima od Centra nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Navedeno je određeno jer ne postoji tijelo državne uprave koje bi u upravnom postupku odlučivalo u drugostupanjskom postupku.
Uz članak 13.
Ovim člankom određeno je da postupci započeti po odredbama važećeg Zakona se dovršavaju po odredbama tog Zakona kod tijela čija je nadležnost uređena ovim Zakonom po odredbama novog Zakona. Ovakva odredba je potrebna kako bi se postupci započeti u Centru mogli nastaviti u Ministarstvu bez podnošenja novih zahtjeva.
Uz članak 14. i 15.
U odredbama članka 14. i 15. je umjesto Centra kao nadležno tijelo navedeno Ministarstvo te je produljen rok iz važećeg Zakona za podnošenje zahtjeva za provjeru duga iz ugovora o kupnji dionica i/ili poslovnih udjela do 31. prosinca 2019. godine.
Uz članak 16.
Propisuje se da danom stupanja na snagu ovoga Zakona Centar prestaje s radom.
Uz članak 17.
Propisuje se da danom stupanja na snagu ovoga Zakona poslove Centra Ministarstvo.
Uz članak 18.
Propisano je da danom stupanja na snagu ovoga Zakona Republika Hrvatska, Ministarstvo državne imovine preuzima opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze Centra, kao i radnike zatečene na preuzetim poslovima, da sve preuzima Ministarstvo, da radnici Centra koji su u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na obavljanju preuzetih poslova nastavljaju s radom na poslovima na kojima su zatečeni i zadržavaju plaće prema dosadašnjim propisima, do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta prema Pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva, te da se na radnike Centra koji ne pristanu na raspored na nova radna mjesta za koja ispunjavaju stručne i druge uvjete primjenjuju se opći propisi o radu.
Uz članak 19.
Ovim člankom određuje se da će se zahtjev za brisanje Centra iz sudskog registra podnijeti najkasnije u roku od 2 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Uz članak 20.
Ovim člankom određuju se rokovi za donošenje Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva, donošenje Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva i donošenja rješenja o rasporedu na temelju Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva.
Uz članak 21.
Određuje se stupanje na snagu ovog Zakona 1. siječnja 2019.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
I. OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuju načela upravljanja i dokumenti upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državna imovina), način i uvjeti upravljanja dionicama i poslovnim udjelima, nekretninama i pokretninama koje čine državnu imovinu, nadležnosti i ovlasti Ministarstva državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u upravljanju državnom imovinom te druga pitanja s tim u svezi.
(2) Ovim se Zakonom uređuje upravljanje, raspolaganje i korištenje državne imovine kojom upravlja Ministarstvo i Centar za restrukturiranje i prodaju (u daljnjem tekstu: Centar).
(3) Ovim se Zakonom uređuje i ustrojstvo i rad Centra, njegov djelokrug i javne ovlasti te druga pitanja s tim u svezi.
Pojmovi
Članak 3.
(1) Pojam »državna imovina« koji se koristi u ovom Zakonu podrazumijeva osobito sljedeću imovinu:
– dionice i udjele u trgovačkim društvima čiji je imatelj Republika Hrvatska, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ako ih je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka
– osnivačka prava u pravnim osobama kojima je Republika Hrvatska osnivač
– nekretnine, i to: građevinsko zemljište i građevine, posebne dijelove nekretnine, na kojima je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske
– zemljište na kojem se nalazi kamp, a na kojem je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske, neovisno o tome nalazi li se u građevinskoj zoni, na poljoprivrednom zemljištu te u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, pri čemu se zemljištem na kojem se nalazi kamp, u smislu ovoga Zakona, smatraju i nekretnine koje su tako definirane posebnim propisom
– planinarski dom ili kuću s pripadajućim zemljištem koje služi redovitoj uporabi nekretnine, izgrađene na zemljištu uknjiženom kao vlasništvo Republike Hrvatske, neovisno o tome nalaze li se u građevinskoj zoni, na poljoprivrednom zemljištu te šumi ili šumskom zemljištu, ako u postupku pretvorbe društvenog vlasništva ili po posebnim propisima vlasništvo nisu stekle druge osobe
– pokretnine koje su povjerene na upravljanje Ministarstvu ili Centru.
(2) Državna imovina iz stavka 1. ovoga članka uključuje i sva subjektivna građanska (privatna) prava Republike Hrvatske koja imaju novčanu vrijednost, a koja se odnose na imovinu iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 4.
(1) Ovim Zakonom Vlada Republike Hrvatske u ime Republike Hrvatske povjerava Ministarstvu vršenje vlasničkih ovlasti u odnosu na državnu imovinu koja je predmet uređenja ovoga Zakona, osim one imovine za koju vlasnička prava vrši Centar u skladu s ovim Zakonom ili posebnim propisom, te ako upravljanje državnom imovnom nije povjereno drugom tijelu u skladu s posebnim zakonom.
(2) Ministar nadležan za poslove državne imovine može odlukom povjeriti nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske iz članka 3. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona na upravljanje trgovačkom društvu Državne nekretnine d. o. o.
Članak 12.
(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi odluku o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
(2) Pravne osobe iz stavka 1. dužne su na zahtjev Ministarstva dostaviti kvartalni financijski izvještaj, godišnji plan, godišnji izvještaj, srednjoročni plan, srednjoročni izvještaj te po potrebi i druge dokumente koji su propisani posebnim propisom.
(3) Pravne osobe, kojima u smislu odredbi ovoga Zakona, čijim dionicama, poslovnim udjelima i vlasničkim pravima u svojstvu zakonskog zastupnika upravlja Centar, dužne su na zahtjev Centra dostaviti kvartalni financijski izvještaj, godišnji plan, godišnji izvještaj, srednjoročni plan, srednjoročni izvještaj te po potrebi i druge dokumente koji su propisani posebnim propisom.
(4) Podaci iz stavka 2. i 3. neće se javno objavljivati.
IV. CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU
Članak 21.
(1) Centar, osnovan Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 94/13., 18/16. i 89/17. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) kao pravna osoba s javnim ovlastima, nastavlja s radom sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Skraćeni naziv Centra je: CERP.
(3) Sjedište Centra je u Zagrebu.
(4) Centar se upisuje u sudski registar.
(5) Tijela Centra su Upravno vijeće i ravnatelj.
Članak 22.
(1) Djelatnosti i poslovi Centra su:
– upravljanje u svojstvu zakonskog zastupnika dionicama i udjelima, odnosno osnivačkim pravima, čiji je imatelj ili ovlaštenik Republika Hrvatska, ako se ta imovina odnosi na pravne osobe koje nisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
– upravljanje u svojstvu zakonskog zastupnika dionicama i udjelima u trgovačkim društvima čiji su imatelji Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ako ih je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka te ako upravljanje tom imovinom nije povjereno drugom tijelu posebnim zakonom
– sudjelovanje u restrukturiranju trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima vlasničke ovlasti
– stjecanje dionica i udjela
– sudjelovanje u postupcima predstečajne nagodbe sukladno odredbama propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i predstečajne nagodbe, u kojima Centar ima pravni položaj zakonskog zastupnika državnog portfelja dionica i poslovnih udjela, neovisno o njegovu vjerovničkom položaju
– prijenos dionica bez naknade hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: HRVI iz Domovinskog rata) i članovima uže i šire obitelji smrtno stradaloga, odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
– u ime Republike Hrvatske i drugih imatelja dionica i udjela kojima upravlja, predlaganje članova skupština, nadzornih odbora i uprava u trgovačkim društvima čijim dionicama i udjelima upravlja
– druge djelatnosti određene Statutom ili posebnim propisima.
(2) Centar kao javne ovlasti obavlja sljedeće poslove:
– utvrđuje procijenjenu i neprocijenjenu imovinu u postupku pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća
– u upravnom postupku prenosi dionice bez naknade HRVI-ju iz Domovinskog rata i članovima uže i šire obitelji smrtno stradaloga odnosno nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
– izvršava pravomoćna rješenja nadležnih ureda državne uprave u županijama o utvrđivanju prava na naknadu sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.)
– u upravnom postupku ukida rezervaciju dionica i poslovnih udjela, određenu zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa na procijenjenim nekretninama i rezervaciju dionica i poslovnih udjela izdanih u protuvrijednosti imovine uključene u vrijednosti društvenoga kapitala po knjigovodstvenoj vrijednosti, dok će rezervaciju određenu radi osiguranja naknade prijašnjim vlasnicima procijenjenih nekretnina ukinuti pod uvjetom da u odnosu na te nekretnine nije podnesen zahtjev sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.) ili je taj zahtjev pravomoćno odbijen
– obavlja i druge poslove određene posebnim propisima.
(3) Protiv rješenja Centra u upravnim postupcima nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(4) Centar obavlja i druge poslove po nalogu Vlade Republike Hrvatske.
Članak 23.
(1) Centar se financira iz vlastitih sredstava te iz drugih izvora.
(2) Primici od prodaje dionica i udjela u vlasništvu Republike Hrvatske, prihodi iz sredstava ostvarenih podjelom dobiti, odnosno ostatka stečajne ili likvidacijske mase društava čijih dionica i udjela je imatelj Republika Hrvatska, a kojima upravlja Centar su primitak odnosno prihod državnog proračuna, osim ako Vlada Republike Hrvatske ne donese posebnu odluku da ti prihodi pripadaju Centru za podmirenje financijskih obveza.
(3) Sredstvima iz drugih izvora smatraju se:
– naknade za upravljanje i raspolaganje dionicama i udjelima trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima upravlja Centar
– naknade za upravljanje i raspolaganje dionicama i udjelima čiji je imatelj Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, kojima upravlja Centar
– donacije, krediti, sredstva međunarodne pomoći, sredstva iz instrumenata programa i fondova Europske unije i druga sredstvima u skladu sa zakonom.
(4) Odluku o visini naknade za upravljanje i raspolaganje dionicama i udjelima iz stavka 3. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske.
(5) Centar je oslobođen plaćanja poreza na dobit, sudskih pristojbi i upravnih pristojbi.
(6) Višak ostvarenih prihoda nad rashodima Centra prihod je državnog proračuna.
(7) Odluku o uplati viška prihoda nad rashodima Centra u državni proračun u skladu sa stavkom 6. ovoga članka donosi Upravno vijeće Centra, nakon prihvaćanja godišnjeg financijskog izvješća.
(8) Za obveze Centra jamči Republika Hrvatska.
Članak 24.
(1) Ravnatelj zastupa i predstavlja Centar, rukovodi njegovim radom te je u tu svrhu, sukladno ovome Zakonu i Statutu Centra, ovlašten donositi opće akte, odluke i sklapati pravne poslove, a osobito one koji se odnose na unutarnju organizaciju Centra i radne odnose.
(2) Ravnatelj ima jednog zamjenika koji ga zamjenjuje u slučaju odsutnosti u skladu s odredbama Statuta Centra.
Članak 25.
(1) Ravnatelja i zamjenika ravnatelja, na prijedlog Upravnog vijeća, imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na razdoblje od četiri godine.
(2) Ravnatelj i zamjenik ravnatelja mogu se razriješiti dužnosti i prije isteka mandata na koji su imenovani:
– ako sami zatraže razrješenje
– ako su pravomoćno osuđeni za:
a) kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznena djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznena djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznena djela protiv imovine (glava XVII.), kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznena djela protiv pravosuđa (glava XXI.), kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznena djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXV. iz Kaznenog zakona) (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
b) kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kazneno djelo protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznena djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznena djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznena djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznena djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznena djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznena djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznena djela protiv pravosuđa (glava XXIX.), kaznena djela protiv javnog reda (glava XXX.), kaznena djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) i kaznena djela protiv strane države ili međunarodne organizacije (glava XXXIII. iz Kaznenog zakona) (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.)
– ako ne izvršavaju svoje poslove propisane ovim Zakonom i aktima Centra ili ako ih izvršavaju nesavjesno ili nestručno, što utvrđuje Upravno vijeće.
(3) Ravnatelj odnosno zamjenik ravnatelja kojem je istekao mandat, osim u slučaju razrješenja prije isteka mandata, dužan je obavljati svoju dužnost do imenovanja novoga ravnatelja odnosno zamjenika ravnatelja, a najduže za razdoblje od šest mjeseci od dana isteka mandata.
(4) Za ravnatelja i zamjenika ravnatelja može se imenovati osoba koja je državljanin Republike Hrvatske i koja ima:
– završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij i
– najmanje deset godina radnog iskustva nakon završetka studija u stečenoj stručnoj spremi.
(5) Plaću ravnatelja i zamjenika ravnatelja Centra određuje Upravno vijeće sukladno propisima kojima se uređuju plaće u javnim službama.
Članak 26.
(1) Upravno vijeće:
– donosi statut Centra sukladno ovome Zakonu i druge akte sukladno Statutu
– određuje poslovnu adresu Centra
– donosi financijski plan Centra
– donosi odluku o uplati viška prihoda nad rashodima Centra
– predlaže dio Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom kojom upravlja Centar i nadzire njegovu provedbu
– sklapa ugovor o radu s ravnateljem i zamjenikom ravnatelja
– donosi odluke o upravljanju imovinom kojom upravlja Centar sukladno odredbama ovoga Zakona i Statuta Centra
– donosi odluke o restrukturiranju i troškovima restrukturiranja trgovačkih društava čijim dionicama i udjelima Centar upravlja
– obavlja nadzor nad poslovanjem Centra
– na prijedlog ravnatelja Centra, u ime Republike Hrvatske i drugih imatelja dionica i udjela kojima upravlja Centar, imenuje predstavnike članova skupština u trgovačkim društvima čijim dionicama i udjelima upravlja Centar ako je to propisano posebnim propisom
– na prijedlog ravnatelja Centra, u ime Republike Hrvatske i drugih imatelja dionica i udjela kojima upravlja, predlaže članove nadzornih odbora i uprava u trgovačkim društvima čijim dionicama i udjelima upravlja Centar
– obavlja i druge poslove propisane ovim Zakonom i statutom Centra.
(2) Upravno vijeće Centra ima devet članova i čine ga:
– ministar nadležan za poslove državne imovine, koji je ujedno i predsjednik Upravnog vijeća
– ministar nadležan za poslove financija
– ministar nadležan za poslove gospodarstva
– ministar nadležan za poslove turizma
– ministar nadležan za poslove mora, prometa i infrastrukture
– ministar nadležan za poslove poljoprivrede
– ministar nadležan za poslove energetike
– ministar nadležan za poslove pravosuđa
– predstavnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske
– predstavnik reprezentativnih udruga sindikata više razine, bez prava glasa
– predstavnik reprezentativnih udruga poslodavaca više razine, bez prava glasa.
(3) Ministre iz stavka 2. ovoga članka mogu u slučaju spriječenosti zamjenjivati državni tajnici iz resornog ministarstva.
(4) Odluku o imenovanju i razrješenju članova Upravnog vijeća donosi Vlada Republike Hrvatske.
(5) Predstavnika reprezentativnih udruga sindikata više razine i predstavnika reprezentativnih udruga poslodavaca više razine imenuju reprezentativne udruge sindikata više razine i reprezentativne udruge poslodavaca više razine.
(6) Upravno vijeće donosi Poslovnik o radu kojim se uređuje način sazivanja sjednica Upravnog vijeća, održavanje sjednica Upravnog vijeća i način donošenja odluka članova Upravnog vijeća.
Članak 27.
(1) Na pravni status radnika Centra primjenjuju se opći propisi o radu.
(2) Na plaće radnika Centra primjenjuju se propisi kojima se uređuju plaće u javnim službama.
Članak 28.
(1) Prije raspolaganja imovinom Centra, državnom imovinom kojom raspolaže Centar, kao i drugom imovinom kojom raspolaže Centar, Centar je dužan utvrditi procijenjenu vrijednost te imovine, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje područje procjene.
(2) Procjenu vrijednosti imovine iz stavka 1. ovoga članka, kada dionice ili poslovni udjeli u temeljnom kapitalu društva predstavljaju udio veći od 25 %, obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima kojima se uređuje područje procjene i odlukom ravnatelja Centra.
(3) Procjenu vrijednosti imovine iz stavka 1. ovog članka, kada dionice ili poslovni udjeli u temeljnom kapitalu društva predstavljaju udio do 25 %, obavlja Centar.
(4) Centar nema obvezu izvršiti procjenu vrijednosti kada se dionice prodaju na uređenom tržištu kapitala.
(5) Procijenjena vrijednost imovine iz stavka 1. ovoga članka je početna cijena pri prvom raspolaganju navedenom imovinom.
(6) Odluku o raspolaganju imovinom iz stavka 1. ovoga članka čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka novčanom iznosu od 1.000.000,00 kuna donosi ravnatelj Centra.
(7) Odluku o raspolaganju imovinom iz stavka 1. ovoga članka čija procijenjena vrijednost iznosi više od 1.000.000,00 kuna donosi Upravno vijeće Centra.
V. UPRAVLJANJE DIONICAMA I UDJELIMA PRAVNIH OSOBA OD POSEBNOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU
Donošenje odluka o upravljanju dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
Članak 29.
(1) Prije raspolaganja državnom imovinom u obliku dionica i udjela izvršit će se procjena njihove vrijednosti sukladno posebnim propisima kojima se uređuje područje procjene neovisno o načinu i namjeri raspolaganja.
(2) Procjenu vrijednosti državne imovine iz stavka 1. ovoga članka obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima kojima se uređuje područje procjene i odlukom ministra nadležnog za poslove državne imovine.
(3) Procijenjena vrijednost imovine iz stavka 1. ovoga članka je početna cijena pri prvom raspolaganju tom imovinom.
(4) Odluku o raspolaganju dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka novčanom iznosu od 7.500.000,00 kuna po pojedinom raspolaganju donosi ministar nadležan za poslove državne imovine.
(5) Odluku o raspolaganju imovinom iz stavka 1. ovoga članka čija procijenjena vrijednost iznosi više od 7.500.000,00 kuna donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.
Stjecanje dionica i udjela i druga raspolaganja dionicama i udjelima
Članak 34.
(1) Republika Hrvatska može stjecati dionice i udjele sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske, uključujući i pravila o državnim potporama.
(2) Odluku o stjecanju dionica i udjela donosi ministar nadležan za poslove državne imovine, Vlada Republike Hrvatske ili ovlašteno tijelo Centra, primjenjujući na odgovarajući način odredbe članka 22. ili članka 23. ovoga Zakona, osim ako posebnim propisom nije drukčije uređeno.
(3) Odluku o drugim raspolaganjima dionicama i udjelima poput zalaganja dionica i udjela, fiducijarnog prijenosa vlasništva dionica i udjela, darovanja dionica i udjela, zamjena dionica i udjela i sličnih pravnih radnji radi drugih stvarnopravnih i statusnopravnih raspolaganja dionicama i udjelima, sukladno članku 29. ili članku 30. ovoga Zakona, donosi ministar nadležan za poslove državne imovine, Vlada Republike Hrvatske ili ovlašteno tijelo Centra, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno.
X. NEPROCIJENJENA IMOVINA U POSTUPKU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE
Članak 56.
(1) Neprocijenjena imovina, u smislu ovoga Zakona, su dionice u trgovačkim društvima, poslovni udjeli u trgovačkim društvima, građevinska zemljišta, poslovni prostori, stanovi, tražbine i pokretnine koje nisu, u cijelosti ili u dijelu, procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.), odnosno koje nisu unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00.), a na kojoj su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća.
(2) Neprocijenjenom imovinom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i prava na stanovima koja su društvena poduzeća u postupku pretvorbe prenijela fondovima u stambenom i komunalnom gospodarstvu, a koji nisu prodani nositeljima stanarskog prava na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, 43/92., 69/92., 25/93., 48/93., 2/94., 4/94., 44/94., 47/94., 58/95., 11/96., 11/97., 68/98., 96/99., 120/00. i 78/02.).
(3) Neprocijenjena imovina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka je imovina Republike Hrvatske.
(4) Centar će, na zahtjev nadležnog državnog odvjetništva, izdati potvrdu o nekretninama koje nisu procijenjene ni unesene u temeljni kapital kao javnu ispravu.
(5) Na temelju potvrde iz stavka 4. ovoga članka provest će se uknjižba prava vlasništva Republike Hrvatske u zemljišnim knjigama.
(6) Prava Republike Hrvatske na imovinu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i prava po osnovi te imovine ne podliježu zastari niti posljedicama neprijavljivanja u predstečajnom postupku.
(7) Ako je trgovačko društvo koje je pravni sljednik društvenog poduzeća raspolagalo ili opteretilo neprocijenjenu imovinu u korist trećih osoba, a pod uvjetom da je treća osoba u dobroj vjeri stekla pravo vlasništva, odnosno založno pravo na neprocijenjenoj imovini, nadležno državno odvjetništvo može, umjesto stvarnopravnog zahtjeva protiv trgovačkog društva, prihvatiti isplatu tržišne vrijednosti neprocijenjene imovine u trenutku podnošenja zahtjeva za isplatom prema trgovačkom društvu. Zahtjev za naknadom smatra se stvarnopravnim zahtjevom.
Članak 57.
(1) Centar, na zahtjev stranke, izdaje uvjerenje o nekretninama procijenjenim u temeljni kapital kao javnu ispravu o činjenicama o kojima Centar vodi službenu evidenciju, a za potrebe upisa prava vlasništva nekretnina u zemljišne knjige, odnosno polaganja u knjigu isprava.
(2) Uvjerenjem o procijenjenim nekretninama utvrđuju se nekretnine koje su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.), odnosno koje su unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/98., 16/98. i 73/00.).
(3) Uvjerenjem o procijenjenim nekretninama utvrđuju se i nekretnine koje su u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća unesene po knjigovodstvenoj vrijednosti, a u protuvrijednosti kojih je rješenjem o suglasnosti na tu pretvorbu određena rezervacija dionica odnosno poslovnih udjela.
(4) Centar naplaćuje naknadu za izdavanje uvjerenja iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju iz članka 56. stavka 4. ovoga Zakona i kad uvjerenja izdaje na zahtjev tijela državne uprave.
(5) Ministar pravilnikom propisuje visinu naknade za izdavanje uvjerenja iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Nekretnine koje nisu uvjerenjem iz stavka 1. ovoga članka ili uvjerenjem odnosno rješenjem pravnih prednika Centra utvrđene procijenjenim, jesu neprocijenjene nekretnine u smislu ovoga Zakona i Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.).
XI. USTUPANJE DIONICA HRVI-ju IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA UŽE I ŠIRE OBITELJI SMRTNO STRADALOGA ODNOSNO NESTALOG HRVATSKOG BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA
Članak 58.
(1) Centar je dužan dionice čiji je imatelj Republika Hrvatska ustupiti HRVI-ju iz Domovinskog rata te članovima uže i šire obitelji smrtno stradaloga odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji pravo na dionice bez naplate nisu ostvarili na temelju Zakona o privatizaciji, i to:
– HRVI-ju iz Domovinskog rata s 20 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 18.400,00 kuna
– HRVI-ju iz Domovinskog rata s 30 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 25.400,00 kuna
– HRVI-ju iz Domovinskog rata s 40 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 32.400,00 kuna
– HRVI-ju iz Domovinskog rata s 50 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 39.400,00 kuna
– HRVI-ju iz Domovinskog rata sa 60 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 46.400,00 kuna
– HRVI-ju iz Domovinskog rata sa 70 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 53.400,00 kuna
– HRVI-ju iz Domovinskog rata s 80 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 60.400,00 kuna
– HRVI-ju iz Domovinskog rata s 90 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 67.400,00 kuna
– HRVI-ju iz Domovinskog rata sa 100 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 74.000,00 kuna
– članovima uže i šire obitelji smrtno stradaloga odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u nominalnoj vrijednosti od 74.000,00 kuna.
(2) Dionice koje sukladno stavku 1. ovoga članka pripadaju članovima uže i šire obitelji smrtno stradaloga odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ustupaju se zakonskim nasljednicima prvog i drugog nasljednog reda prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju.
(3) Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata pravo na dionice ostvaruju u roku i na način propisan zakonom kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
(4) Pravo na dionice iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se rješenjem koje na zahtjev stranke donosi Centar, protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(5) Dionice koje sukladno stavku 1. ovoga članka pripadaju hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata, a koji su umrli nakon podnošenja zahtjeva Centru ili njegovim pravnim prednicima za prijenosom tih dionica, raspoređuju se na njihove zakonske nasljednike prvog i drugog nasljednog reda prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVLJANJU DRŽAVNOM IMOVINOM, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju državnom imovinom sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 52. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
a) Ocjena stanja
Zakon o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, br. 52/18) stupio je na snagu 14. lipnja 2018. godine.
Navedenim Zakonom uređuju se načela upravljanja i dokumenti upravljanja državnom imovinom, način i uvjeti upravljanja dionicama i poslovnim udjelima, nekretninama i pokretninama koje čine državnu imovinu, nadležnosti i ovlasti Ministarstva državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u upravljanju državnom imovinom, upravljanje, raspolaganje i korištenje državne imovine kojom upravlja Centar za restrukturiranje i prodaju (u daljnjem tekstu: CERP), ustrojstvo i rad CERP-a, njegov djelokrug i javne ovlasti te druga pitanja s tim u svezi.
Zaključkom Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-07/355, Urbroj: 50301-25/06-18-2 donesenim na sjednici održanoj 2. kolovoza 2018. godine o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, određen je prestanak rada CERP-a i prenošenje poslova, imovine, obveza i radnika CERP-a Ministarstvu državne imovine.
Provedba predmetnog Zaključka predviđena je do 01. siječnja 2019. godine, a u svrhu njegove realizacije, potrebno je izmijeniti i dopuniti odredbe Zakona o upravljanju državnom imovinom u dijelu koji se odnosi na ustrojstvo i rad CERP-a.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
b) Osnovna pitanja koja će se urediti novim Zakonom te posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Ovim Zakonom se iz Zakona o upravljanju državnom imovinu brišu odredbe koje se odnose na ustrojstvo i rad CERP-a, njegov djelokrug i javne ovlasti, a Zakon o upravljanju državnom imovinom dopunjuje se odredbama kojima se poslovi, imovina, obveze i radnici CERP-a prenose na Ministarstvo.
Donošenjem ovog Zakona CERP će prestati s radom, te će se time smanjiti broj agencija, zavoda, fondova i drugih pravih osoba s javim ovlastima sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske na poziciji Ministarstva državne imovine.
Naime, CERP je izvanproračunski korisnik državnog proračuna. Navedeno znači da sredstva potrebna za rad CERP-a nisu do sada bila planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske, već u financijskom planu CERP-a. Stoga se navedena sredstva ne mogu jednostavno preraspodijeliti na poziciju Ministarstva državne imovine.
CERP ima 1.459.960.389,67 kn obveza prema korisnicima državnog proračuna. Kada Ministarstvo državne imovine kao proračunski korisnik preuzme navedenu obvezu, u poziciji državnog proračuna će biti i dužnik i vjerovnik te postoji mogućnost prijeboja navedenih obveza uz suglasnost nadležnih tijela.
CERP također ima 177.680.668,00 kn obveza prema jednoj poslovnoj banci za glavnicu kredita. Navedena obveza dospijeva jednokratno u srpnju 2020. godine te će se proračun Ministarstva državne imovine u 2020. godine morati povećat za navedeni iznos, te iznose kamata koje dospijevaju po tom kreditu.
Proračun Ministarstva državne imovine morat će se povećat već za 2019. godinu kao i sve kasnije godine za potrebe plaća radnika CERP-a koje će Ministarstvo preuzeti, kao i za veće materijalne troškove za rad zbog preuzetih poslova.
Međutim, neovisno o obvezi CERP-a prema poslovnoj banci koja dospijeva jednokratno u 2020. godini, prestankom rada CERP-a te prenošenjem poslova, imovine, obveza i radnika CERP-a na Ministarstvo državne imovine, ostvarit će se uštede jer povećani proračun Ministarstva državne imovine neće biti zbroj proračuna Ministarstva državne imovine i plana financiranja CERP-a već će povećani proračun Ministarstva državne imovine biti manji od zbroja proračuna Ministarstva državne imovine i financijskog plana CERP-a zbog smanjenja materijalnih troškova za radnike CERP-a koji će biti preuzeti, kao i zbog bolje organizacije posla u jednom tijelu umjesto u dva tijela.
Točni iznosi će biti uneseni kada se usuglase s Ministarstvom financija.
Izvor potrebnih sredstava bit će sredstva koja bi inače bili prihodi CERP-a, a ne primici državnog proračuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUKU
Osnova za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku sadržana je u članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18) i to u osobito opravdanim razlozima.
Naime, Zaključkom Vlade RH od 2. kolovoza 2018. godine određeno je da CERP prestaje s radom 1. siječnja 2019. godine.
Kako je CERP izvan proračunski korisnik, i kako je za prenošenje poslova CERP-a Ministarstvu potreban zahvat u državni proračun koji se može učiniti ili prilikom donošenja državnog proračuna ili prilikom rebalansa državnog proračuna, potrebno je ovaj Zakon donijeti po hitnom postupku kako bi se potrebne izmjene u državnom proračunu za 2019. godinu mogle napraviti prilikom donošenja proračuna za 2019. godinu.
Ukoliko bi ovaj Zakon išao u redovnu proceduru kroz dva čitanja u Hrvatskom saboru, tada ne bi mogao stupiti na snagu prije donošenja državnog proračuna za 2019. godinu te se ne bi mogao ispuniti rok iz Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine.
Iz navedenih razloga predlaže se donošenje ovog Zakona po hitnom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
V.TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVLJANJU DRŽAVNOM IMOVINOM
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 1.
U Zakonu o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, br. 52/18) u članku 1. stavku 2. iza riječi: “Ministarstvo“ stavlja se točka, a riječi: „ i Centar za restrukturiranje i prodaju (u daljnjem tekstu: Centar).“ brišu se.
Stavak 3. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 2.
U članku 3. stavku 1. podstavku 6 riječi: „ili Centru“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 3.
U članku 4. stavku 1. iza riječi: „Zakona“ briše se zarez, a riječi: „ osim one imovine za koju vlasnička prava vrši Centar u skladu s ovim Zakonom ili posebnim propisom, te “ se brišu.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 4.
U članku 12. stavku 2. iza riječi: „stavka 1.“ dodaju se riječi: „ ovog članka, kao i druge pravne osobe čijim dionicama, poslovnim udjelima i vlasničkim pravima upravlja Ministarstvo,“.
Stavak 3. briše se.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3. te se riječi: „i 3.“ brišu.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 5.
Glava „IV. Centar za restrukturiranje i prodaju“ i članci 21. do 28. koji slijede se brišu.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 6.
U nazivu glave V. Riječi: „OD POSEBNOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU“ brišu se.
U naslovu iznad članka 29. riječi: „od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku“ brišu se.
U članku 29. stavku 4. riječi: „od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 7.
Iza članka 31. dodaje se članka 31. a i naslov iznad njega koji glase:
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
„Izbor predstavnika Republike Hrvatske u tijelima pravnih osoba koje nisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 31.a
(1) Odluku o izboru predstavnika Republike Hrvatske u skupštini pravne osobe koja nije od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i kojom upravlja Ministarstvo donosi ministar državne imovine, osim ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.
(2) Odluku o izboru kandidata za člana nadzornog odbora pravne osobe koja nije od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i kojom upravlja Ministarstvo donosi ministar državne imovine.
(3) Odluku o izboru kandidata za predsjednika uprave i člana uprave pravne osobe koja nije od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i kojom upravlja Ministarstvo donosi ministar državne imovine.“
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 8.
U članku 34. stavku 2. iza riječi: „imovine“ briše se zarez i dodaje se riječ: „ili“, riječi: „ili ovlašteno tijelo Centra“ brišu se, a riječi: „22. ili članka 23.“ zamjenjuju se riječima: „29.“.
U stavku 3. riječi: „ili članku 30.“ brišu se, iza riječi: „imovine“ briše se zarez i dodaje se riječ: „ili“, a riječi: „ili ovlašteno tijelo Centra“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 9.
U članku 56. stavku 4. riječ: „Centar“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 10.
U članku 57. stavku 1. riječ: „Centar“ se na dva mjesta zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
U stavku 4. riječ: „Centar“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Stavak 6. mijenja se i glasi:
„ (6) Nekretnine koje nisu utvrđene procijenjenim uvjerenjem iz stavka 1. ovoga članka, ili uvjerenjem odnosno rješenjem tijela koja su bila nadležna utvrđivati da li su nekretnine procijenjene, jesu neprocijenjene nekretnine u smislu ovoga Zakona i propisa koji određuje postupanje s neprocijenjenim turističkim i građevinskim zemljištem u postupku pretvorbe i privatizacije.“
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 11.
U članku 58. stavku 1. riječi: „Centar je dužan“ se zamjenjuju se riječima: „Ministarstvo je dužno“.
U stavku 4. riječ: „Centar“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
U stavku 5. riječi: „ Centru ili njegovim pravnim prednicima za prijenosom“ zamjenjuju se riječima: „tijelu nadležnom za prijenos“ .
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 12.
Iza članka 63. dodaje se naslov: „XIII.a Preuzimanje prava i obveza i pravna zaštita“ te članci 63.a i 63.b i naslovi iznad njih kako slijedi:
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
„Preuzimanje prava i obveza“
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 63.a
Republika Hrvatska, Ministarstvo državne imovine preuzima sva prava i obveze Centra za restrukturiranje i prodaju, sklopljene ugovore i pokrenute sudske i druge postupke u kojima je Centar jedna od stranaka.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Pravna zaštita
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 63.b
Protiv rješenja Ministarstva o utvrđivanju procijenjene i neprocijenjene imovine, o prijenosu dionica HRVI iz Domovinskog rata, o ukidanju rezervacija dionica i poslovnih udjela i o dodjeli dionica i poslovnih udjela sukladno rješenjima o naknadi oduzete imovine nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.“
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 13.
Postupci započeti po odredbama Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, br. 52/18) dovršit će se po odredbama tog Zakona kod tijela čija je nadležnost uređena ovim Zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 14.
U članku 66. stavku 1. riječi: „u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona“ zamjenjuju se riječima: „do 31. prosinca 2019. godine“, riječ : „Centru“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvu“, a riječ: „Centra“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstva“.
U stavku 2. riječi: „u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „do 31. prosinca 2019. godine“, riječ : „Centru“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvu“.
U stavku 2. podstavku 1. riječ: „Centra“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstva“.
U stavku 2. podstavku 2. prva riječ: „Centra“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstva“, a druga riječ: „Centra“ zamjenjuje se riječima: „Republike Hrvatske“.
U stavku 3. riječ: „Centra“ zamjenjuje se riječima: „Republike Hrvatske“.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 15.
U članku 67. riječ: „Centar“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 16.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Centar za restrukturiranje i prodaju prestaje s radom.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 17.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona poslove Centra za restrukturiranje i prodaju preuzima Ministarstvo državne imovine.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 18.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Republika Hrvatska, Ministarstvo državne imovine preuzima opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze Centra za restrukturiranje i prodaju, kao i radnike zatečene na preuzetim poslovima.
(2) S opremom, pismohranom i drugom dokumentacijom, sredstvima za rad, financijskim sredstvima te pravima i obvezama Centra za restrukturiranje i prodaju koja su preuzeta sukladno stavku 1. ovog članka, upravlja i u svoje poslovne knjige unosi Ministarstvo državne imovine.
(3) Radnici Centra za restrukturiranje i prodaju koji su u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na obavljanju preuzetih poslova nastavljaju s radom na poslovima na kojima su zatečeni i zadržavaju plaće prema dosadašnjim propisima, do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta prema Pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva državne imovine.
(4) Na radnike Centra za restrukturiranje i prodaju koji ne pristanu na raspored na nova radna mjesta za koja ispunjavaju stručne i druge uvjete primjenjuju se opći propisi o radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 19.
Nakon što u skladu s odredbama ovoga Zakona Centar za restrukturiranje i prodaju prestane s radom, najkasnije u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona osoba koju ovlasti ministar državne imovine izvršit će sve radnje i podnijet će zahtjev za brisanje Centra za restrukturiranje i prodaju iz sudskog registra.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 20.
(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva državne imovine s odredbama ovoga Zakona.
(2) Ministar državne imovine će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Uredbe iz stavka 1. ovoga članka uskladiti Pravilnik o unutarnjem redu s odredbama Uredbe iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ministarstvo državne imovine će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu novog Pravilnika o unutarnjem redu radnike Centra za restrukturiranje i prodaju zatečene na preuzetim poslovima rasporediti na nova radna mjesta za koja ispunjavaju uvjete sukladno Pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva državne imovine odnosno donijeti rješenja o stavljanju na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 21.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uz članak 1.
Odredbama ovog članka se iz predmeta Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, br. 52/18, u daljnjem tekstu: Zakon) u članku 1. brišu odredbe o Centru za restrukturiranje i prodaju (u daljnjem tekstu: Centar).
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uz č lanak 2.
U članku 3. Zakona briše se navođenje Centra.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uz č lanak 3.
Briše se navođenje Centra u članku 4. Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uz č lanak 4.
Kako je važećim Zakonom propisano da dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku upravlja Ministarstvo državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a svim ostalim dionicama i poslovnim udjelima Centar, tako je člankom 12. određeno da podatke od pravnih osoba prikupljaju i Ministarstvo i Centar.
Kako Centar prestaje s radom, odredbom ovog članka se propisuje da Ministarstvo prikuplja informacije o poslovanju od svih pravnih osoba.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uz č lanak 5.
Kako su člancima 21. do 28. Zakona određeni ustrojstvo Centra, djelatnosti i poslovi Centra, izvori financiranja Centra, tijela Centra i način donošenja Odluka Centra, navedeni članci se brišu, a odredbe navedenih članaka koje su potrebne za prenošenje i uspješno provođenje navedenih poslova na Ministarstvo su ili kasnije dodane u druge članke ili su prenesene u Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave jer se navedenim Zakonom određuju nadležnosti i poslovi Ministarstva.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uz č lanak 6.
Kako prestankom rada Centra nema više razlike u tijelu koje upravlja dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa i pravnih osoba koje nisu od posebnog interesa, člankom 6. se naziv glave i naslov iznad članka 29. mijenjaju, kao i odredba stavka 4. kako bi odredbe navedenog članka vrijedile za dionice i poslovne udjele svih pravnih osoba.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uz č lanak 7.
Kako je već navedeno u obrazloženju uz članak 5., pojedine odredbe koje su se brisale, a odnosile su pravne osobe kojima je upravljao Centar prenesene su u kasnije odredbe. Tako se člankom 7. dodaje novi članak koji uređuje imenovanje članova skupština, nadzornih odbora i uprava pravnih osoba koje nisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku na način da te osobe imenuje ministar državne imovine kao što je te osobe imenovao Centar.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uz č lanak 8.
Ovim člankom se u članku 34. stavku 2. i 3. Zakona briše navođenje Centra i usklađuje pozivanje na odredbe ranijih članaka.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uz č lanak 9.
Ovim člankom se u članku 56. Zakona briše navođenje Centra i navodi Ministarstvo na koje se prenose navedeni poslovi.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uz č lanak 10.
Ovim člankom se u članku 57. Zakona briše navođenje Centra i navodi Ministarstvo na koje se prenose navedeni poslovi, a članak 6. je promijenjen kako bi bili navedena sva tijela koja navedene poslove obavljaju ili su ih obavljale (Ministarstvo, Centar, Agencija za upravljanje državnom imovinom, Hrvatski fond za privatizaciju).
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uz č lanak 11.
Ovim se člankom u članku 58. Zakona briše Centar i navodi da poslove dodjele dionica preuzima Ministarstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uz č lanak 12.
Člankom 12. se u tekst Zakona unose dva nova članka koja su neophodna zbog prestanka rada Centra.
Prvim člankom određeno je da Republika Hrvatska, Ministarstvo državne imovine preuzima sva prava i obveze Centra, sklopljene ugovore i pokrenute sudske i druge postupke u kojima je Centar jedna od stranaka.
Drugim člankom određeno je da protiv određenih rješenja koje će Ministarstvo donositi u poslovima koje preuzima od Centra nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Navedeno je određeno jer ne postoji tijelo državne uprave koje bi u upravnom postupku odlučivalo u drugostupanjskom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uz č lanak 13.
Ovim člankom određeno je da postupci započeti po odredbama važećeg Zakona se dovršavaju po odredbama tog Zakona kod tijela čija je nadležnost uređena ovim Zakonom po odredbama novog Zakona. Ovakva odredba je potrebna kako bi se postupci započeti u Centru mogli nastaviti u Ministarstvu bez podnošenja novih zahtjeva.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uz č lanak 14. i 15.
U odredbama članka 14. i 15. je umjesto Centra kao nadležno tijelo navedeno Ministarstvo te je produljen rok iz važećeg Zakona za podnošenje zahtjeva za provjeru duga iz ugovora o kupnji dionica i/ili poslovnih udjela do 31. prosinca 2019. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uz č lanak 16.
Propisuje se da danom stupanja na snagu ovoga Zakona Centar prestaje s radom.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uz č lanak 17.
Propisuje se da danom stupanja na snagu ovoga Zakona poslove Centra Ministarstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uz č lanak 18.
Propisano je da danom stupanja na snagu ovoga Zakona Republika Hrvatska, Ministarstvo državne imovine preuzima opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze Centra, kao i radnike zatečene na preuzetim poslovima, da sve preuzima Ministarstvo, da radnici Centra koji su u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na obavljanju preuzetih poslova nastavljaju s radom na poslovima na kojima su zatečeni i zadržavaju plaće prema dosadašnjim propisima, do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta prema Pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva, te da se na radnike Centra koji ne pristanu na raspored na nova radna mjesta za koja ispunjavaju stručne i druge uvjete primjenjuju se opći propisi o radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uz č lanak 19.
Ovim člankom određuje se da će se zahtjev za brisanje Centra iz sudskog registra podnijeti najkasnije u roku od 2 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uz č lanak 20.
Ovim člankom određuju se rokovi za donošenje Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva, donošenje Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva i donošenja rješenja o rasporedu na temelju Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uz č lanak 21.
Određuje se stupanje na snagu ovog Zakona 1. siječnja 2019.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
I. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Predmet Zakona
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuju načela upravljanja i dokumenti upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državna imovina), način i uvjeti upravljanja dionicama i poslovnim udjelima, nekretninama i pokretninama koje čine državnu imovinu, nadležnosti i ovlasti Ministarstva državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u upravljanju državnom imovinom te druga pitanja s tim u svezi.
(2) Ovim se Zakonom uređuje upravljanje, raspolaganje i korištenje državne imovine kojom upravlja Ministarstvo i Centar za restrukturiranje i prodaju (u daljnjem tekstu: Centar).
(3) Ovim se Zakonom uređuje i ustrojstvo i rad Centra, njegov djelokrug i javne ovlasti te druga pitanja s tim u svezi.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Pojmovi
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 3.
(1) Pojam »državna imovina« koji se koristi u ovom Zakonu podrazumijeva osobito sljedeću imovinu:
– dionice i udjele u trgovačkim društvima čiji je imatelj Republika Hrvatska, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ako ih je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka
– osnivačka prava u pravnim osobama kojima je Republika Hrvatska osnivač
– nekretnine, i to: građevinsko zemljište i građevine, posebne dijelove nekretnine, na kojima je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske
– zemljište na kojem se nalazi kamp, a na kojem je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske, neovisno o tome nalazi li se u građevinskoj zoni, na poljoprivrednom zemljištu te u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, pri čemu se zemljištem na kojem se nalazi kamp, u smislu ovoga Zakona, smatraju i nekretnine koje su tako definirane posebnim propisom
– planinarski dom ili kuću s pripadajućim zemljištem koje služi redovitoj uporabi nekretnine, izgrađene na zemljištu uknjiženom kao vlasništvo Republike Hrvatske, neovisno o tome nalaze li se u građevinskoj zoni, na poljoprivrednom zemljištu te šumi ili šumskom zemljištu, ako u postupku pretvorbe društvenog vlasništva ili po posebnim propisima vlasništvo nisu stekle druge osobe
– pokretnine koje su povjerene na upravljanje Ministarstvu ili Centru.
(2) Državna imovina iz stavka 1. ovoga članka uključuje i sva subjektivna građanska (privatna) prava Republike Hrvatske koja imaju novčanu vrijednost, a koja se odnose na imovinu iz stavka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 4.
(1) Ovim Zakonom Vlada Republike Hrvatske u ime Republike Hrvatske povjerava Ministarstvu vršenje vlasničkih ovlasti u odnosu na državnu imovinu koja je predmet uređenja ovoga Zakona, osim one imovine za koju vlasnička prava vrši Centar u skladu s ovim Zakonom ili posebnim propisom, te ako upravljanje državnom imovnom nije povjereno drugom tijelu u skladu s posebnim zakonom.
(2) Ministar nadležan za poslove državne imovine može odlukom povjeriti nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske iz članka 3. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona na upravljanje trgovačkom društvu Državne nekretnine d. o. o.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 12.
(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi odluku o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
(2) Pravne osobe iz stavka 1. dužne su na zahtjev Ministarstva dostaviti kvartalni financijski izvještaj, godišnji plan, godišnji izvještaj, srednjoročni plan, srednjoročni izvještaj te po potrebi i druge dokumente koji su propisani posebnim propisom.
(3) Pravne osobe, kojima u smislu odredbi ovoga Zakona, čijim dionicama, poslovnim udjelima i vlasničkim pravima u svojstvu zakonskog zastupnika upravlja Centar, dužne su na zahtjev Centra dostaviti kvartalni financijski izvještaj, godišnji plan, godišnji izvještaj, srednjoročni plan, srednjoročni izvještaj te po potrebi i druge dokumente koji su propisani posebnim propisom.
(4) Podaci iz stavka 2. i 3. neće se javno objavljivati.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
IV. CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 21.
(1) Centar, osnovan Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 94/13., 18/16. i 89/17. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) kao pravna osoba s javnim ovlastima, nastavlja s radom sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Skraćeni naziv Centra je: CERP.
(3) Sjedište Centra je u Zagrebu.
(4) Centar se upisuje u sudski registar.
(5) Tijela Centra su Upravno vijeće i ravnatelj.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 22.
(1) Djelatnosti i poslovi Centra su:
– upravljanje u svojstvu zakonskog zastupnika dionicama i udjelima, odnosno osnivačkim pravima, čiji je imatelj ili ovlaštenik Republika Hrvatska, ako se ta imovina odnosi na pravne osobe koje nisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
– upravljanje u svojstvu zakonskog zastupnika dionicama i udjelima u trgovačkim društvima čiji su imatelji Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ako ih je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka te ako upravljanje tom imovinom nije povjereno drugom tijelu posebnim zakonom
– sudjelovanje u restrukturiranju trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima vlasničke ovlasti
– stjecanje dionica i udjela
– sudjelovanje u postupcima predstečajne nagodbe sukladno odredbama propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i predstečajne nagodbe, u kojima Centar ima pravni položaj zakonskog zastupnika državnog portfelja dionica i poslovnih udjela, neovisno o njegovu vjerovničkom položaju
– prijenos dionica bez naknade hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: HRVI iz Domovinskog rata) i članovima uže i šire obitelji smrtno stradaloga, odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
– u ime Republike Hrvatske i drugih imatelja dionica i udjela kojima upravlja, predlaganje članova skupština, nadzornih odbora i uprava u trgovačkim društvima čijim dionicama i udjelima upravlja
– druge djelatnosti određene Statutom ili posebnim propisima.
(2) Centar kao javne ovlasti obavlja sljedeće poslove:
– utvrđuje procijenjenu i neprocijenjenu imovinu u postupku pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća
– u upravnom postupku prenosi dionice bez naknade HRVI-ju iz Domovinskog rata i članovima uže i šire obitelji smrtno stradaloga odnosno nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
– izvršava pravomoćna rješenja nadležnih ureda državne uprave u županijama o utvrđivanju prava na naknadu sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.)
– u upravnom postupku ukida rezervaciju dionica i poslovnih udjela, određenu zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa na procijenjenim nekretninama i rezervaciju dionica i poslovnih udjela izdanih u protuvrijednosti imovine uključene u vrijednosti društvenoga kapitala po knjigovodstvenoj vrijednosti, dok će rezervaciju određenu radi osiguranja naknade prijašnjim vlasnicima procijenjenih nekretnina ukinuti pod uvjetom da u odnosu na te nekretnine nije podnesen zahtjev sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.) ili je taj zahtjev pravomoćno odbijen
– obavlja i druge poslove određene posebnim propisima.
(3) Protiv rješenja Centra u upravnim postupcima nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(4) Centar obavlja i druge poslove po nalogu Vlade Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 23.
(1) Centar se financira iz vlastitih sredstava te iz drugih izvora.
(2) Primici od prodaje dionica i udjela u vlasništvu Republike Hrvatske, prihodi iz sredstava ostvarenih podjelom dobiti, odnosno ostatka stečajne ili likvidacijske mase društava čijih dionica i udjela je imatelj Republika Hrvatska, a kojima upravlja Centar su primitak odnosno prihod državnog proračuna, osim ako Vlada Republike Hrvatske ne donese posebnu odluku da ti prihodi pripadaju Centru za podmirenje financijskih obveza.
(3) Sredstvima iz drugih izvora smatraju se:
– naknade za upravljanje i raspolaganje dionicama i udjelima trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima upravlja Centar
– naknade za upravljanje i raspolaganje dionicama i udjelima čiji je imatelj Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, kojima upravlja Centar
– donacije, krediti, sredstva međunarodne pomoći, sredstva iz instrumenata programa i fondova Europske unije i druga sredstvima u skladu sa zakonom.
(4) Odluku o visini naknade za upravljanje i raspolaganje dionicama i udjelima iz stavka 3. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske.
(5) Centar je oslobođen plaćanja poreza na dobit, sudskih pristojbi i upravnih pristojbi.
(6) Višak ostvarenih prihoda nad rashodima Centra prihod je državnog proračuna.
(7) Odluku o uplati viška prihoda nad rashodima Centra u državni proračun u skladu sa stavkom 6. ovoga članka donosi Upravno vijeće Centra, nakon prihvaćanja godišnjeg financijskog izvješća.
(8) Za obveze Centra jamči Republika Hrvatska.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 24.
(1) Ravnatelj zastupa i predstavlja Centar, rukovodi njegovim radom te je u tu svrhu, sukladno ovome Zakonu i Statutu Centra, ovlašten donositi opće akte, odluke i sklapati pravne poslove, a osobito one koji se odnose na unutarnju organizaciju Centra i radne odnose.
(2) Ravnatelj ima jednog zamjenika koji ga zamjenjuje u slučaju odsutnosti u skladu s odredbama Statuta Centra.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 25.
(1) Ravnatelja i zamjenika ravnatelja, na prijedlog Upravnog vijeća, imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na razdoblje od četiri godine.
(2) Ravnatelj i zamjenik ravnatelja mogu se razriješiti dužnosti i prije isteka mandata na koji su imenovani:
– ako sami zatraže razrješenje
– ako su pravomoćno osuđeni za:
a) kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznena djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznena djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznena djela protiv imovine (glava XVII.), kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznena djela protiv pravosuđa (glava XXI.), kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznena djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXV. iz Kaznenog zakona) (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
b) kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kazneno djelo protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznena djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznena djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznena djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznena djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznena djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznena djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznena djela protiv pravosuđa (glava XXIX.), kaznena djela protiv javnog reda (glava XXX.), kaznena djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) i kaznena djela protiv strane države ili međunarodne organizacije (glava XXXIII. iz Kaznenog zakona) (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.)
– ako ne izvršavaju svoje poslove propisane ovim Zakonom i aktima Centra ili ako ih izvršavaju nesavjesno ili nestručno, što utvrđuje Upravno vijeće.
(3) Ravnatelj odnosno zamjenik ravnatelja kojem je istekao mandat, osim u slučaju razrješenja prije isteka mandata, dužan je obavljati svoju dužnost do imenovanja novoga ravnatelja odnosno zamjenika ravnatelja, a najduže za razdoblje od šest mjeseci od dana isteka mandata.
(4) Za ravnatelja i zamjenika ravnatelja može se imenovati osoba koja je državljanin Republike Hrvatske i koja ima:
– završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij i
– najmanje deset godina radnog iskustva nakon završetka studija u stečenoj stručnoj spremi.
(5) Plaću ravnatelja i zamjenika ravnatelja Centra određuje Upravno vijeće sukladno propisima kojima se uređuju plaće u javnim službama.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 26.
(1) Upravno vijeće:
– donosi statut Centra sukladno ovome Zakonu i druge akte sukladno Statutu
– određuje poslovnu adresu Centra
– donosi financijski plan Centra
– donosi odluku o uplati viška prihoda nad rashodima Centra
– predlaže dio Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom kojom upravlja Centar i nadzire njegovu provedbu
– sklapa ugovor o radu s ravnateljem i zamjenikom ravnatelja
– donosi odluke o upravljanju imovinom kojom upravlja Centar sukladno odredbama ovoga Zakona i Statuta Centra
– donosi odluke o restrukturiranju i troškovima restrukturiranja trgovačkih društava čijim dionicama i udjelima Centar upravlja
– obavlja nadzor nad poslovanjem Centra
– na prijedlog ravnatelja Centra, u ime Republike Hrvatske i drugih imatelja dionica i udjela kojima upravlja Centar, imenuje predstavnike članova skupština u trgovačkim društvima čijim dionicama i udjelima upravlja Centar ako je to propisano posebnim propisom
– na prijedlog ravnatelja Centra, u ime Republike Hrvatske i drugih imatelja dionica i udjela kojima upravlja, predlaže članove nadzornih odbora i uprava u trgovačkim društvima čijim dionicama i udjelima upravlja Centar
– obavlja i druge poslove propisane ovim Zakonom i statutom Centra.
(2) Upravno vijeće Centra ima devet članova i čine ga:
– ministar nadležan za poslove državne imovine, koji je ujedno i predsjednik Upravnog vijeća
– ministar nadležan za poslove financija
– ministar nadležan za poslove gospodarstva
– ministar nadležan za poslove turizma
– ministar nadležan za poslove mora, prometa i infrastrukture
– ministar nadležan za poslove poljoprivrede
– ministar nadležan za poslove energetike
– ministar nadležan za poslove pravosuđa
– predstavnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske
– predstavnik reprezentativnih udruga sindikata više razine, bez prava glasa
– predstavnik reprezentativnih udruga poslodavaca više razine, bez prava glasa.
(3) Ministre iz stavka 2. ovoga članka mogu u slučaju spriječenosti zamjenjivati državni tajnici iz resornog ministarstva.
(4) Odluku o imenovanju i razrješenju članova Upravnog vijeća donosi Vlada Republike Hrvatske.
(5) Predstavnika reprezentativnih udruga sindikata više razine i predstavnika reprezentativnih udruga poslodavaca više razine imenuju reprezentativne udruge sindikata više razine i reprezentativne udruge poslodavaca više razine.
(6) Upravno vijeće donosi Poslovnik o radu kojim se uređuje način sazivanja sjednica Upravnog vijeća, održavanje sjednica Upravnog vijeća i način donošenja odluka članova Upravnog vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 27.
(1) Na pravni status radnika Centra primjenjuju se opći propisi o radu.
(2) Na plaće radnika Centra primjenjuju se propisi kojima se uređuju plaće u javnim službama.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 28.
(1) Prije raspolaganja imovinom Centra, državnom imovinom kojom raspolaže Centar, kao i drugom imovinom kojom raspolaže Centar, Centar je dužan utvrditi procijenjenu vrijednost te imovine, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje područje procjene.
(2) Procjenu vrijednosti imovine iz stavka 1. ovoga članka, kada dionice ili poslovni udjeli u temeljnom kapitalu društva predstavljaju udio veći od 25 %, obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima kojima se uređuje područje procjene i odlukom ravnatelja Centra.
(3) Procjenu vrijednosti imovine iz stavka 1. ovog članka, kada dionice ili poslovni udjeli u temeljnom kapitalu društva predstavljaju udio do 25 %, obavlja Centar.
(4) Centar nema obvezu izvršiti procjenu vrijednosti kada se dionice prodaju na uređenom tržištu kapitala.
(5) Procijenjena vrijednost imovine iz stavka 1. ovoga članka je početna cijena pri prvom raspolaganju navedenom imovinom.
(6) Odluku o raspolaganju imovinom iz stavka 1. ovoga članka čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka novčanom iznosu od 1.000.000,00 kuna donosi ravnatelj Centra.
(7) Odluku o raspolaganju imovinom iz stavka 1. ovoga članka čija procijenjena vrijednost iznosi više od 1.000.000,00 kuna donosi Upravno vijeće Centra.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
V. UPRAVLJANJE DIONICAMA I UDJELIMA PRAVNIH OSOBA OD POSEBNOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU
Donošenje odluka o upravljanju dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 29.
(1) Prije raspolaganja državnom imovinom u obliku dionica i udjela izvršit će se procjena njihove vrijednosti sukladno posebnim propisima kojima se uređuje područje procjene neovisno o načinu i namjeri raspolaganja.
(2) Procjenu vrijednosti državne imovine iz stavka 1. ovoga članka obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima kojima se uređuje područje procjene i odlukom ministra nadležnog za poslove državne imovine.
(3) Procijenjena vrijednost imovine iz stavka 1. ovoga članka je početna cijena pri prvom raspolaganju tom imovinom.
(4) Odluku o raspolaganju dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka novčanom iznosu od 7.500.000,00 kuna po pojedinom raspolaganju donosi ministar nadležan za poslove državne imovine.
(5) Odluku o raspolaganju imovinom iz stavka 1. ovoga članka čija procijenjena vrijednost iznosi više od 7.500.000,00 kuna donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.
Stjecanje dionica i udjela i druga raspolaganja dionicama i udjelima
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 34.
(1) Republika Hrvatska može stjecati dionice i udjele sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske, uključujući i pravila o državnim potporama.
(2) Odluku o stjecanju dionica i udjela donosi ministar nadležan za poslove državne imovine, Vlada Republike Hrvatske ili ovlašteno tijelo Centra, primjenjujući na odgovarajući način odredbe članka 22. ili članka 23. ovoga Zakona, osim ako posebnim propisom nije drukčije uređeno.
(3) Odluku o drugim raspolaganjima dionicama i udjelima poput zalaganja dionica i udjela, fiducijarnog prijenosa vlasništva dionica i udjela, darovanja dionica i udjela, zamjena dionica i udjela i sličnih pravnih radnji radi drugih stvarnopravnih i statusnopravnih raspolaganja dionicama i udjelima, sukladno članku 29. ili članku 30. ovoga Zakona, donosi ministar nadležan za poslove državne imovine, Vlada Republike Hrvatske ili ovlašteno tijelo Centra, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
X. NEPROCIJENJENA IMOVINA U POSTUPKU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 56.
(1) Neprocijenjena imovina, u smislu ovoga Zakona, su dionice u trgovačkim društvima, poslovni udjeli u trgovačkim društvima, građevinska zemljišta, poslovni prostori, stanovi, tražbine i pokretnine koje nisu, u cijelosti ili u dijelu, procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.), odnosno koje nisu unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00.), a na kojoj su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća.
(2) Neprocijenjenom imovinom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i prava na stanovima koja su društvena poduzeća u postupku pretvorbe prenijela fondovima u stambenom i komunalnom gospodarstvu, a koji nisu prodani nositeljima stanarskog prava na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, 43/92., 69/92., 25/93., 48/93., 2/94., 4/94., 44/94., 47/94., 58/95., 11/96., 11/97., 68/98., 96/99., 120/00. i 78/02.).
(3) Neprocijenjena imovina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka je imovina Republike Hrvatske.
(4) Centar će, na zahtjev nadležnog državnog odvjetništva, izdati potvrdu o nekretninama koje nisu procijenjene ni unesene u temeljni kapital kao javnu ispravu.
(5) Na temelju potvrde iz stavka 4. ovoga članka provest će se uknjižba prava vlasništva Republike Hrvatske u zemljišnim knjigama.
(6) Prava Republike Hrvatske na imovinu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i prava po osnovi te imovine ne podliježu zastari niti posljedicama neprijavljivanja u predstečajnom postupku.
(7) Ako je trgovačko društvo koje je pravni sljednik društvenog poduzeća raspolagalo ili opteretilo neprocijenjenu imovinu u korist trećih osoba, a pod uvjetom da je treća osoba u dobroj vjeri stekla pravo vlasništva, odnosno založno pravo na neprocijenjenoj imovini, nadležno državno odvjetništvo može, umjesto stvarnopravnog zahtjeva protiv trgovačkog društva, prihvatiti isplatu tržišne vrijednosti neprocijenjene imovine u trenutku podnošenja zahtjeva za isplatom prema trgovačkom društvu. Zahtjev za naknadom smatra se stvarnopravnim zahtjevom.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 57.
(1) Centar, na zahtjev stranke, izdaje uvjerenje o nekretninama procijenjenim u temeljni kapital kao javnu ispravu o činjenicama o kojima Centar vodi službenu evidenciju, a za potrebe upisa prava vlasništva nekretnina u zemljišne knjige, odnosno polaganja u knjigu isprava.
(2) Uvjerenjem o procijenjenim nekretninama utvrđuju se nekretnine koje su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.), odnosno koje su unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/98., 16/98. i 73/00.).
(3) Uvjerenjem o procijenjenim nekretninama utvrđuju se i nekretnine koje su u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća unesene po knjigovodstvenoj vrijednosti, a u protuvrijednosti kojih je rješenjem o suglasnosti na tu pretvorbu određena rezervacija dionica odnosno poslovnih udjela.
(4) Centar naplaćuje naknadu za izdavanje uvjerenja iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju iz članka 56. stavka 4. ovoga Zakona i kad uvjerenja izdaje na zahtjev tijela državne uprave.
(5) Ministar pravilnikom propisuje visinu naknade za izdavanje uvjerenja iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Nekretnine koje nisu uvjerenjem iz stavka 1. ovoga članka ili uvjerenjem odnosno rješenjem pravnih prednika Centra utvrđene procijenjenim, jesu neprocijenjene nekretnine u smislu ovoga Zakona i Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.).
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
XI. USTUPANJE DIONICA HRVI-ju IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA UŽE I ŠIRE OBITELJI SMRTNO STRADALOGA ODNOSNO NESTALOG HRVATSKOG BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Članak 58.
(1) Centar je dužan dionice čiji je imatelj Republika Hrvatska ustupiti HRVI-ju iz Domovinskog rata te članovima uže i šire obitelji smrtno stradaloga odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji pravo na dionice bez naplate nisu ostvarili na temelju Zakona o privatizaciji, i to:
– HRVI-ju iz Domovinskog rata s 20 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 18.400,00 kuna
– HRVI-ju iz Domovinskog rata s 30 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 25.400,00 kuna
– HRVI-ju iz Domovinskog rata s 40 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 32.400,00 kuna
– HRVI-ju iz Domovinskog rata s 50 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 39.400,00 kuna
– HRVI-ju iz Domovinskog rata sa 60 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 46.400,00 kuna
– HRVI-ju iz Domovinskog rata sa 70 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 53.400,00 kuna
– HRVI-ju iz Domovinskog rata s 80 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 60.400,00 kuna
– HRVI-ju iz Domovinskog rata s 90 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 67.400,00 kuna
– HRVI-ju iz Domovinskog rata sa 100 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 74.000,00 kuna
– članovima uže i šire obitelji smrtno stradaloga odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u nominalnoj vrijednosti od 74.000,00 kuna.
(2) Dionice koje sukladno stavku 1. ovoga članka pripadaju članovima uže i šire obitelji smrtno stradaloga odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ustupaju se zakonskim nasljednicima prvog i drugog nasljednog reda prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju.
(3) Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata pravo na dionice ostvaruju u roku i na način propisan zakonom kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
(4) Pravo na dionice iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se rješenjem koje na zahtjev stranke donosi Centar, protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(5) Dionice koje sukladno stavku 1. ovoga članka pripadaju hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata, a koji su umrli nakon podnošenja zahtjeva Centru ili njegovim pravnim prednicima za prijenosom tih dionica, raspoređuju se na njihove zakonske nasljednike prvog i drugog nasljednog reda prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine