OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2019. GODINU
Stručni nositelj:
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Redni broj
Naziv nacrta prijedloga zakona
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske
1.
Zakon o sprječavanju neprimjerenog ponašanja na društvenim mrežama (PUP)
IV tromjesečje
2.
3.
PRIJAVA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA U SLUČAJU IZNIMKI OD PROVEDBE POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA
1.
2.
3.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: državni tajnik, Bernard Gršić
Datum: 19. listopada 2018.
Uputa:
Dodati potreban broj redova sukladno broju nacrta prijedloga zakona koji su predviđeni planom zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja
Za nacrte prijedloga zakona za koje će se provesti procjena učinaka propisa potrebno je iza naziva nacrta prijedloga zakona dodati oznaku "(PUP)"
Za nacrte prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije potrebno je iza naziva propisa dodati oznaku "(EU)"
Za nacrte prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog strateškog akta ili reformske mjere potrebno je dodati oznaku "(RM)"
Nacrti prijedloga zakona koji su u kategoriji iznimki od provedbe postupka procjene učinaka propisa na temelju članka 15. stavka 1. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj --/17) obvezno se navode u Obrascu radi njihove prijave u Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i, po potrebi, dodaju im se odgovarajuće oznake „(EU)“ i/ili „(RM)“
Za upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske potrebno je navesti odgovarajuće tromjesečje (I, II, III, IV)
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O SPRJEČAVANJU NEPRIMJERENOG PONAŠANJA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o sprječavanju neprimjerenog ponašanja na društvenim mrežama
1.3.
Datum:
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Sektor za planiranje i strategiju razvoja digitalnog društva
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne: NE
Naziv akta:
Opis mjere:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne: NE
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Razvoj digitalnih tehnologija omogućio je brz protok vijesti, veću dostupnost informacija, opsežnije i lakše mogućnosti učenja i razvoja vještina, veće mogućnosti zabave te lakšu komunikaciju s drugima. Pojavom „pametnih” telefona i usluga koje pružaju, internetski sadržaji su dostupni gotovo u svakom trenutku, što za posljedicu ima korištenje interneta i društvenih mreža među sve mlađim generacijama, eksponencijalni rast poslanih poruka putem različitih IT platformi i aplikacija, te komunikaciju koja se ostvaruje putem interneta i društvenih mreža, kao i razvoj svih drugih oblika digitalne komunikacije.
U Hrvatskoj ima 3,13 milijuna korisnika interneta (75%) od kojih je 2 milijuna aktivnih korisnika društvenih mreža (48%), te 3,33 milijuna jedinstvenih mobilnih korisničkih računa (80%), pri čemu 94% odrasle populacije posjeduje mobilni uređaj od čega je 68% njih pametni telefon, dok osobno računalo posjeduje 68% punoljetnih stanovnika Hrvatske, što ukazuje na vrlo veliku razinu korištenja digitalnih tehnologija, interneta i društvenih mreža te njihov utjecaj na svakodnevni život pojedinca.
Pored svih prednosti koje je digitalno doba donijelo, isto donosi i niz opasnosti i rizika. Među najizraženijim problemima digitalne ere ističe se tzv. elektroničko nasilje ili virtualno zlostavljanje odnosno eng. „cyberbulling“. Radi se o sve prisutnijem problemu s kojim se suočavaju sve dobne skupine, a koji je posebno prisutan među djecom i mladima, kada ga se kategorizira kao vršnjačko nasilje na internetu. Posebno je problematična činjenica da ga je otežano identificirati, teško kontrolirati i spriječiti, a ostavlja ozbiljne posljedice na žrtve koje su istome izložene.
Sama komunikacija putem društvenih mreža obuhvaća razmjenu sadržaja s drugim korisnicima u vlastitoj zatvorenoj mrežnoj zajednici i širenje sadržaja u javnosti. Kao i drugi oblici komunikacije putem interneta, i ona može biti nepoželjna, obilježena nasiljem, govorom mržnje i drugim oblicima netrpeljivosti. Govor mržnje, lažne vijesti i drugi kažnjivi sadržaji koji se ne mogu učinkovito suzbijati i progoniti kriju veliku opasnost za miran suživot u slobodnom, otvorenom i demokratskom društvu.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Građanima Republike Hrvatske i svima koji se nalaze na njenom području treba biti omogućeno da se društvenim mrežama koriste bezbrižno te da nadležna tijela brinu o njihovoj sigurnosti tako da svaku zloupotrebu i počinjenje kaznenih dijela na internetu tretiraju jednako kao i da su ta djela napravljena u stvarnom prostoru odnosno počinitelj kaznenog dijela treba biti kažnjen jednako neovisno o tome da li je kazneno djelo počinjeno u stvarnom ili u virtualnom svijetu.
Internetske platforme omogućile su dosad nezabilježen pristup informacijama i njihovoj razmjeni. Svake sekunde na Twitteru se objavljuje otprilike 8 000 unosa, na Instagramu se objavljuje 1 000 fotografija, na Googleu se obavlja 60 000 pretraživanja, a na YouTubeu se pregledava 70 000 videozapisa.
Potrebno je regulirati odnos pružatelja usluga digitalnog društva i korisnika tih usluga te adresirati prava i obveze administratora sustava, s ciljem zaštite ljudskih prava i sloboda jer taj "virtualni" prostor ili nije dovoljno reguliran ili nije uopće reguliran, a može stvarati veliku prijetnju korisnicima.
Širenje nezakonitog sadržaja na internetu može narušiti povjerenje građana u digitalno okruženje, ali bi se mogao ugroziti i daljnji gospodarski razvoj platformi i jedinstvenog digitalnog tržišta.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Na razini Europske unije ne postoji obvezujuća mjera koja bi regulirala ovu tematiku, no u rujnu 2017. godine objavljena je Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu – Povećanje odgovornosti internetskih platformi kojom se utvrđuje skup smjernica i načela za internetske platforme kako bi one mogle pojačati borbu protiv nezakonitog sadržaja na internetu u suradnji s nacionalnim tijelima, državama članicama i drugim relevantnim dionicima.
U Njemačkoj je 2015. godine formirana radna skupina u kojoj su bili i predstavnici društvenih mreža te su se obvezali osigurati mehanizme za prijavljivanje i brisanje kritičnih, protupravnih sadržaja (tzv. samoobvezivanje). U pripremi njemačkog Zakona za unapređenje provedbe zakonitosti na društvenim mrežama navodi se da navedeno samoobvezivanje nije bilo dovoljno. Još uvijek se brisalo premalo kažnjivih sadržaja. Kontrola prakse brisanja na društvenim mrežama koju je od siječnja do veljače 2017. proveo jugendschutz.net pokazala je da se pritužbe korisnika na zločine iz mržnje i druge kažnjive sadržaje i dalje ne rješavaju odmah i u dovoljnoj mjeri.
Na temelju analize medijskih članaka u Hrvatskoj vidljiv je porast nasilja u digitalnom okruženju koje je u više slučajeva dovelo i do negativnih posljedica u realnom svijetu.
Primjerice, u proteklih godinu dana više od pola djece u dobi od 9 do 17 godina primilo je podređujuću ili neprimjerenu poruku. Svako deseto dijete bilo je zastrašivano preko interneta (EU Kids Online Hrvatska). Također, zabrinjavajuća je činjenica da svako četvrto dijete u dobi od 9 do 17 godina reklo je da roditelji nikad ili gotovo nikad nisu razgovarali s njim što učiniti u slučaju da ga nešto na internetu smeta ili uznemirava (EU Kids Online, 2017).
Tijekom proteklih nekoliko godina u RH provedeno je 25 aktivnosti na preventivnom suzbijanju nepoželjne komunikacije od kojih je 18 aktivnosti bilo usmjereno prema djeci i mladima dok je 7 bilo usmjereno prema svim građanima. Sve te aktivnosti nisu polučile značajnije rezultate.
Može se zaključiti da mnogi korisnici društvenih mreža ne prepoznaju neprimjerene načine komuniciranja putem Interneta kao nešto loše odnosno ne smatraju da je ono što je napisano na Internetu jednako onome što je izrečeno uživo.
Iz navedenog proizlazi da se provedba zakonitosti u suzbijanju zločina iz mržnje, lažnih vijesti i drugih kažnjivih djela na društvenim mrežama može postići samo donošenjem zakona.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Ovim nacrtom žele se osigurati mjere za sprječavanje, otkrivanje, uklanjanje i onemogućavanje pristupa nezakonitom sadržaju kao i veća transparentnost i zaštita temeljnih ljudskih prava na društvenim mrežama.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Očekuje se izjednačavanje offline i online komunikacija odnosno da svaki oblik nepoželjnog komuniciranja koji nije prihvatljiv u stvarnosti, nije prihvatljiv niti u virtualnom okruženju.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
S obzirom na sadržaj ovoga Zakona, za pretpostaviti je, da će sukladno Uredbi o postupku službenog obavješćivanja o tehničkim propisima i propisima o uslugama informacijskog društva (Narodne novine, broj 105/2015), ovaj Zakon biti prijavljen u postupak notifikacije (postupak TRIS). Radi se o mehanizmu koji zahtjeva od zemalja članica da obavještavaju Komisiju i zemlje članice o propisima ove vrste u nacrtnoj fazi, kada je još uvijek moguće unijeti izmjene u iste. Postupak traje minimalno tri mjeseca. Zbog toga za očekivati je dužu proceduru donošenja ovoga Zakona. Pretpostavlja se da će se prve promjene odnosno ishod primjene ovoga Zakona osjetiti tek tijekom 2020. ili 2021. godine.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Novi propis.
Obrazloženje: U Republici Hrvatskoj ne postoji odgovarajući propis koji bi regulirao navedenu problematiku.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nema.
Obrazloženje: Do sada poduzete nenormativne aktivnosti nisu pokazale rezultate.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Provedba Zakona nema izravnih gospodarskih učinaka.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Provedba Zakona nema izravnih učinaka na adresate.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Provedba Zakona nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Provedba Zakona nema izravnih učinaka na adresate.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Provedba Zakona nema izravnih socijalnih učinaka.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Provedba Zakona nema izravnih učinaka na adresate.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Provedba Zakona nema izravnih učinaka na rad i tržište rada.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Provedba Zakona nema izravnih učinaka na adresate.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Provedba Zakona nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Provedba Zakona nema izravnih učinaka na adresate.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Da
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Da
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Provedba Zakona ima veliki izravni učinak na izravnu ili neizravnu diskriminaciju po bilo kojoj osnovi i povredu prava na privatnost.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i velikii poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Provedba Zakona ima veliki izravni učinak na velik broj adresata (građani).
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
DA
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
Ne
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
Ne
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
Ne
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
Ne
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Zakon nema učinke na male i srednje poduzetnike.
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
Ne
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
Ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
Ne
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
Ne
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
Ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
DA
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
Ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
Ne
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: državni tajnik, Bernard Gršić
Datum: 19. listopada 2018.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2019. GODINU
Stručni nositelj:
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Redni broj
Naziv nacrta prijedloga zakona
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske
1.
Zakon o sprječavanju neprimjerenog ponašanja na društvenim mrežama (PUP)
IV tromjesečje
2.
3.
PRIJAVA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA U SLUČAJU IZNIMKI OD PROVEDBE POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA
1.
2.
3.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: državni tajnik, Bernard Gršić
Datum: 19. listopada 2018.
Uputa:
Dodati potreban broj redova sukladno broju nacrta prijedloga zakona koji su predviđeni planom zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja
Za nacrte prijedloga zakona za koje će se provesti procjena učinaka propisa potrebno je iza naziva nacrta prijedloga zakona dodati oznaku " (PUP) "
Za nacrte prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije potrebno je iza naziva propisa dodati oznaku " (EU) "
Za nacrte prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog strateškog akta ili reformske mjere potrebno je dodati oznaku " (RM) "
Nacrti prijedloga zakona koji su u kategoriji iznimki od provedbe postupka procjene učinaka propisa na temelju članka 15. stavka 1. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj --/17) obvezno se navode u Obrascu radi njihove prijave u Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i, po potrebi, dodaju im se odgovarajuće oznake „(EU)“ i/ili „(RM)“
Za upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske potrebno je navesti odgovarajuće tromjesečje (I, II, III, IV)
Komentirate u ime: SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA RAZVOJ DIGITALNOG DRUŠTVA
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O SPRJEČAVANJU NEPRIMJERENOG PONAŠANJA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o sprječavanju neprimjerenog ponašanja na društvenim mrežama
1.3.
Datum:
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Sektor za planiranje i strategiju razvoja digitalnog društva
Tomislav.Malaric@rdd.hr
01/4400-845
Tomislav Malarić, načelnik Sektora
Sektor razvoja digitalne infrastrukture i usluga u javnom sektoru
Ivan.Penava@rdd.hr
01/4400-854
Ivan Penava, načelnik Sektora
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne: NE
Naziv akta:
Opis mjere:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne: NE
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Razvoj digitalnih tehnologija omogućio je brz protok vijesti, veću dostupnost informacija, opsežnije i lakše mogućnosti učenja i razvoja vještina, veće mogućnosti zabave te lakšu komunikaciju s drugima. Pojavom „pametnih” telefona i usluga koje pružaju, internetski sadržaji su dostupni gotovo u svakom trenutku, što za posljedicu ima korištenje interneta i društvenih mreža među sve mlađim generacijama, eksponencijalni rast poslanih poruka putem različitih IT platformi i aplikacija, te komunikaciju koja se ostvaruje putem interneta i društvenih mreža, kao i razvoj svih drugih oblika digitalne komunikacije.
U Hrvatskoj ima 3,13 milijuna korisnika interneta (75%) od kojih je 2 milijuna aktivnih korisnika društvenih mreža (48%), te 3,33 milijuna jedinstvenih mobilnih korisničkih računa (80%), pri čemu 94% odrasle populacije posjeduje mobilni uređaj od čega je 68% njih pametni telefon, dok osobno računalo posjeduje 68% punoljetnih stanovnika Hrvatske, što ukazuje na vrlo veliku razinu korištenja digitalnih tehnologija, interneta i društvenih mreža te njihov utjecaj na svakodnevni život pojedinca.
Pored svih prednosti koje je digitalno doba donijelo, isto donosi i niz opasnosti i rizika. Među najizraženijim problemima digitalne ere ističe se tzv. elektroničko nasilje ili virtualno zlostavljanje odnosno eng. „cyberbulling“. Radi se o sve prisutnijem problemu s kojim se suočavaju sve dobne skupine, a koji je posebno prisutan među djecom i mladima, kada ga se kategorizira kao vršnjačko nasilje na internetu. Posebno je problematična činjenica da ga je otežano identificirati, teško kontrolirati i spriječiti, a ostavlja ozbiljne posljedice na žrtve koje su istome izložene.
Sama komunikacija putem društvenih mreža obuhvaća razmjenu sadržaja s drugim korisnicima u vlastitoj zatvorenoj mrežnoj zajednici i širenje sadržaja u javnosti. Kao i drugi oblici komunikacije putem interneta, i ona može biti nepoželjna, obilježena nasiljem, govorom mržnje i drugim oblicima netrpeljivosti. Govor mržnje, lažne vijesti i drugi kažnjivi sadržaji koji se ne mogu učinkovito suzbijati i progoniti kriju veliku opasnost za miran suživot u slobodnom, otvorenom i demokratskom društvu.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Građanima Republike Hrvatske i svima koji se nalaze na njenom području treba biti omogućeno da se društvenim mrežama koriste bezbrižno te da nadležna tijela brinu o njihovoj sigurnosti tako da svaku zloupotrebu i počinjenje kaznenih dijela na internetu tretiraju jednako kao i da su ta djela napravljena u stvarnom prostoru odnosno počinitelj kaznenog dijela treba biti kažnjen jednako neovisno o tome da li je kazneno djelo počinjeno u stvarnom ili u virtualnom svijetu.
Internetske platforme omogućile su dosad nezabilježen pristup informacijama i njihovoj razmjeni. Svake sekunde na Twitteru se objavljuje otprilike 8 000 unosa, na Instagramu se objavljuje 1 000 fotografija, na Googleu se obavlja 60 000 pretraživanja, a na YouTubeu se pregledava 70 000 videozapisa.
Potrebno je regulirati odnos pružatelja usluga digitalnog društva i korisnika tih usluga te adresirati prava i obveze administratora sustava, s ciljem zaštite ljudskih prava i sloboda jer taj "virtualni" prostor ili nije dovoljno reguliran ili nije uopće reguliran, a može stvarati veliku prijetnju korisnicima.
Širenje nezakonitog sadržaja na internetu može narušiti povjerenje građana u digitalno okruženje, ali bi se mogao ugroziti i daljnji gospodarski razvoj platformi i jedinstvenog digitalnog tržišta.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Na razini Europske unije ne postoji obvezujuća mjera koja bi regulirala ovu tematiku, no u rujnu 2017. godine objavljena je Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu – Povećanje odgovornosti internetskih platformi kojom se utvrđuje skup smjernica i načela za internetske platforme kako bi one mogle pojačati borbu protiv nezakonitog sadržaja na internetu u suradnji s nacionalnim tijelima, državama članicama i drugim relevantnim dionicima.
U Njemačkoj je 2015. godine formirana radna skupina u kojoj su bili i predstavnici društvenih mreža te su se obvezali osigurati mehanizme za prijavljivanje i brisanje kritičnih, protupravnih sadržaja (tzv. samoobvezivanje). U pripremi njemačkog Zakona za unapređenje provedbe zakonitosti na društvenim mrežama navodi se da navedeno samoobvezivanje nije bilo dovoljno. Još uvijek se brisalo premalo kažnjivih sadržaja. Kontrola prakse brisanja na društvenim mrežama koju je od siječnja do veljače 2017. proveo jugendschutz.net pokazala je da se pritužbe korisnika na zločine iz mržnje i druge kažnjive sadržaje i dalje ne rješavaju odmah i u dovoljnoj mjeri.
Na temelju analize medijskih članaka u Hrvatskoj vidljiv je porast nasilja u digitalnom okruženju koje je u više slučajeva dovelo i do negativnih posljedica u realnom svijetu.
Primjerice, u proteklih godinu dana više od pola djece u dobi od 9 do 17 godina primilo je podređujuću ili neprimjerenu poruku. Svako deseto dijete bilo je zastrašivano preko interneta (EU Kids Online Hrvatska). Također, zabrinjavajuća je činjenica da svako četvrto dijete u dobi od 9 do 17 godina reklo je da roditelji nikad ili gotovo nikad nisu razgovarali s njim što učiniti u slučaju da ga nešto na internetu smeta ili uznemirava (EU Kids Online, 2017).
Tijekom proteklih nekoliko godina u RH provedeno je 25 aktivnosti na preventivnom suzbijanju nepoželjne komunikacije od kojih je 18 aktivnosti bilo usmjereno prema djeci i mladima dok je 7 bilo usmjereno prema svim građanima. Sve te aktivnosti nisu polučile značajnije rezultate.
Može se zaključiti da mnogi korisnici društvenih mreža ne prepoznaju neprimjerene načine komuniciranja putem Interneta kao nešto loše odnosno ne smatraju da je ono što je napisano na Internetu jednako onome što je izrečeno uživo.
Iz navedenog proizlazi da se provedba zakonitosti u suzbijanju zločina iz mržnje, lažnih vijesti i drugih kažnjivih djela na društvenim mrežama može postići samo donošenjem zakona.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Ovim nacrtom žele se osigurati mjere za sprječavanje, otkrivanje, uklanjanje i onemogućavanje pristupa nezakonitom sadržaju kao i veća transparentnost i zaštita temeljnih ljudskih prava na društvenim mrežama.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Očekuje se izjednačavanje offline i online komunikacija odnosno da svaki oblik nepoželjnog komuniciranja koji nije prihvatljiv u stvarnosti, nije prihvatljiv niti u virtualnom okruženju.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
S obzirom na sadržaj ovoga Zakona, za pretpostaviti je, da će sukladno Uredbi o postupku službenog obavješćivanja o tehničkim propisima i propisima o uslugama informacijskog društva (Narodne novine, broj 105/2015), ovaj Zakon biti prijavljen u postupak notifikacije (postupak TRIS). Radi se o mehanizmu koji zahtjeva od zemalja članica da obavještavaju Komisiju i zemlje članice o propisima ove vrste u nacrtnoj fazi, kada je još uvijek moguće unijeti izmjene u iste. Postupak traje minimalno tri mjeseca. Zbog toga za očekivati je dužu proceduru donošenja ovoga Zakona. Pretpostavlja se da će se prve promjene odnosno ishod primjene ovoga Zakona osjetiti tek tijekom 2020. ili 2021. godine.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Novi propis.
Obrazloženje: U Republici Hrvatskoj ne postoji odgovarajući propis koji bi regulirao navedenu problematiku.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nema.
Obrazloženje: Do sada poduzete nenormativne aktivnosti nisu pokazale rezultate.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Provedba Zakona nema izravnih gospodarskih učinaka.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Provedba Zakona nema izravnih učinaka na adresate.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Provedba Zakona nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Provedba Zakona nema izravnih učinaka na adresate.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Provedba Zakona nema izravnih socijalnih učinaka.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Provedba Zakona nema izravnih učinaka na adresate.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Provedba Zakona nema izravnih učinaka na rad i tržište rada.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Provedba Zakona nema izravnih učinaka na adresate.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Provedba Zakona nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Provedba Zakona nema izravnih učinaka na adresate.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Da
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Da
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Provedba Zakona ima veliki izravni učinak na izravnu ili neizravnu diskriminaciju po bilo kojoj osnovi i povredu prava na privatnost.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i velikii poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Provedba Zakona ima veliki izravni učinak na velik broj adresata (građani).
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
DA
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
Ne
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
Ne
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
Ne
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
Ne
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Zakon nema učinke na male i srednje poduzetnike.
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
Ne
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
Ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
Ne
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
Ne
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
Ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
DA
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
Ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
Ne
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: državni tajnik, Bernard Gršić
Datum: 19. listopada 2018.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA RAZVOJ DIGITALNOG DRUŠTVA