2.

ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

Postojeći Zakon donesen je 2011. godine (NN 130/11) te je u dva navrata izmijenjen i dopunjavan zbog usklađenja s EU zakonodavstvom. S obzirom na specifičnosti područja zaštite zraka i klimatskih promjena i zaštite ozonskog sloja te uređenost EU zakonodavstva koje brojnim Direktivama jasno razgraničuje zaštitu zraka od zaštite klime i ozonskog sloja potrebno je  reorganizirati postojeći zakonodavni okvir odvajanjem tih dviju tematskih cjelina.

3.

UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA

4.

UTVRĐIVANJE RJEŠENJA

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):

Nenormativna rješenja nisu primjenjiva.

Obrazloženje:

Usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije i pojednostavljenje provedbe propisa moguće je samo kroz normativno rješenje te bi svaki oblik nenormativnog rješenja mogao ugroziti izvršenje obveza propisanih EU zakonodavstvom kao i postizanja općenito cilja i promjena do kojih treba dovesti ovaj Zakon.

5.

UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA

5.1.

UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

NE

NE

NE

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

NE

NE

NE

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

NE

NE

NE

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

NE

NE

NE

5.1.5.

Cijena roba i usluga

NE

NE

NE

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

NE

NE

NE

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

NE

NE

NE

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

NE

NE

NE

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

NE

DA

NE

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

NE

NE

NE

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

DA

NE

NE

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

NE

NE

NE

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

NE

NE

NE

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:

5.1.15.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.

Novim Zakonom o zaštiti zraka neće biti značajnijih povećanja troškova jer su postojećim Zakonodavnim okvirom definirane obveze svih dionika te se iste neće povećavati prijedlogom zakona.

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

NE

NE

5.1.17.

Srednji i veliki poduzetnici

NE

DA

NE

5.1.18.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

NE

NE

5.1.19.

Radnici i/ili umirovljenici

NE

NE

NE

5.1.20.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.1.21.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.1.22.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.1.23.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.1.24.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

NE

NE

5.1.25.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

DA

NE

5.1.26.

Drugi utvrđeni adresati:

5.1.27.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

Predloženo normativno rješenje nema izravan značajan učinak na navedene adresate s obzirom da predloženim rješenjem nema povećanja obveza nego se zadržavaju definirane obveze svih dionika.

5.1.28.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.2.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.2.1.

Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini

NE

NE

NE

5.2.2.

Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

NE

NE

NE

5.2.3.

Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

NE

NE

NE

5.2.4.

Drugi očekivani izravni učinak:

5.2.5.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:

Novim Zakonom o zaštiti zraka neće dodatnih učinaka na tržišno natjecanje jer su postojećim Zakonodavnim okvirom definirane obveze svih dionika te se iste neće povećavati prijedlogom zakona.

Utvrdite veličinu adresata:

5.2.6.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

NE

NE

5.2.7.

Srednji i veliki poduzetnici

NE

NE

NE

5.2.8.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

NE

NE

5.2.9.

Radnici i/ili umirovljenici

NE

NE

NE

5.2.10.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.2.11.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.2.12.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.2.13.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.2.14.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

NE

NE

5.2.15.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

NE

NE

5.2.16.

Drugi utvrđeni adresati:

5.2.17.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:

Predloženo normativno rješenje nema izravan značajan učinak na navedene adresate s obzirom da predloženim rješenjem nema povećanja obveza nego se zadržavaju definirane obveze svih dionika.

5.2.17.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.3.

UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.3.1.

Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.

NE

NE

NE

5.3.2.

Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva

NE

NE

NE

5.3.3.

Socijalna uključenost

NE

NE

NE

5.3.4.

Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.3.5.

Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu

NE

NE

NE

5.3.6.

Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite

NE

NE

NE

5.3.7.

Drugi očekivani izravni učinak:

5.3.8.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:

Normativno rješenje neće imati socijalni učinak.

Utvrdite veličinu adresata:

5.3.9.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

NE

NE

5.3.10.

Srednji i veliki poduzetnici

NE

NE

NE

5.3.11.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

NE

NE

5.3.12.

Radnici i/ili umirovljenici

NE

NE

NE

5.3.13.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.3.14.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.3.15.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.3.16.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.3.17.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

NE

NE

5.3.18.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

NE

NE

5.3.19.

Drugi utvrđeni adresati:

5.3.20.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:

5.3.21.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.4.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.4.1.

Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području

NE

DA

NE

5.4.2.

Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta

NE

DA

NE

5.4.3.

Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine

NE

NE

NE

5.4.4.

Status regulirane profesije

NE

NE

NE

5.4.5.

Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva

NE

NE

NE

5.4.6.

Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva

NE

NE

NE

5.4.7.

Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava

NE

NE

NE

5.4.8.

Odnos između privatnog i poslovnog života

NE

NE

NE

5.4.9.

Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba

NE

NE

NE

5.4.10.

Pravo na kvalitetu radnog mjesta

NE

NE

NE

5.4.11.

Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava

NE

NE

NE

5.4.12.

Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja

NE

NE

NE

5.4.13.

Drugi očekivani izravni učinak:

5.4.14.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:

Zakonodavstvo EU u području zaštite zraka uređeno je nizom Direktiva i Uredbi koje su hrvatsko zakonodavstvo prenesene u postojećem Zakonu i nizu podzakonskih akata koji se donoseni na temelju istog.

Provedba definiranih politika i mjera u području zaštite zraka doprinijet će zaštiti zdravlja i kvaliteti života u urbanim cjelinama. Ujedno  provedba mjera zaštite zraka kao dijela koncepta niskougljičnog razvoja doprinose razvoju tržišta zelenih proizvoda i usluga te novih zelenih radnih mjesta.

Utvrdite veličinu adresata:

5.4.15.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

DA

NE

5.4.16.

Srednji i veliki poduzetnici

NE

DA

NE

5.4.17.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

DA

NE

5.4.18.

Radnici i/ili umirovljenici

NE

NE

NE

5.4.19.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.4.20.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.4.21.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.4.22.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.4.23.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

DA

NE

5.4.24.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

DA

NE

5.4.25.

Drugi utvrđeni adresati:

5.4.26.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.

Provedba već definiranih politika i mjera u području zaštite zraka doprinijet će zaštiti zdravlja i kvaliteti života u urbanim cjelinama zbog smanjenja onečišćenja zraka. Ujedno  provedba mjera zaštite zraka kao dijela koncepta niskougljičnog razvoja doprinose razvoju tržišta zelenih proizvoda, gospodarskom rastu i povećanju zaposlenosti.

5.4.27.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.5.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.5.1.

Utjecaj na klimu

DA

NE

NE

5.5.2.

Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla

NE

NE

DA

5.5.3.

Korištenje energije

NE

NE

NE

5.5.4.

Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

DA

NE

NE

5.5.5.

Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta

DA

NE

NE

5.5.6.

Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje

NE

NE

NE

5.5.7.

Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi

NE

NE

NE

5.5.8.

Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama

NE

NE

NE

5.5.9.

Zaštita od utjecaja kemikalija

DA

NE

NE

5.5.10.

Drugi očekivani izravni učinak:

5.5.11.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:

Novim Zakonom olakšati će se razumijevanje i primjena propisa vezanih uz zaštitu zraka. Iako pozitivno, normativno rješenje neće imati značajan učinak na okoliš. Prijedlogom novog Zakona će se postojeće mjere nastaviti primjenjivati i nakon 2020. godine u svim sektorima.

Utvrdite veličinu adresata:

5.5.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

DA

NE

5.5.13.

Srednji i veliki poduzetnici

NE

DA

NE

5.5.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

DA

NE

5.5.15.

Radnici i/ili umirovljenici

NE

DA

NE

5.5.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.5.17.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.5.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.5.19.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.5.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

DA

NE

5.5.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

DA

NE

5.5.22.

Drugi utvrđeni adresati:

5.5.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.

Provođenje mjera zaštite zraka obuhvaća sve sektore (iz industrijskog i energetskog sektora, poljoprivreda, promet) te iste provode svi navedeni adresati u već definiranom određenom obimu.

5.5.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.6.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.6.1.

Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata

NE

NE

NE

5.6.2.

Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava

NE

NE

NE

5.6.3.

Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije

NE

NE

NE

5.6.4.

Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi

NE

NE

NE

5.6.5.

Povreda prava na privatnost

NE

NE

NE

5.6.6.

Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć

NE

NE

NE

5.6.7.

Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi

NE

NE

NE

5.6.8.

Pravo na pristup informacijama

NE

NE

NE

5.6.9.

Drugi očekivani izravni učinak:

5.6.10.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:

Utvrdite veličinu adresata:

5.6.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

NE

NE

5.6.13.

Srednji i velikii poduzetnici

NE

NE

NE

5.6.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

NE

NE

5.6.15.

Radnici i/ili umirovljenici

NE

NE

NE

5.6.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.6.17.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.6.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.6.19.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.6.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

NE

NE

5.6.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

NE

NE

5.6.22.

Drugi utvrđeni adresati:

5.6.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.

5.6.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

6.

Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)

Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:

DA

NE

6.1.

Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?

NE

Obrazloženje: A dministrativne obveze koje će poduzetnici imati temeljem nacrta novog Zakona već su propisane Zakonom o zaštiti zraka ("Narodne novine", br. 130/2011, 47/2014, 61/2017) te će se iste preuzeti i ovim Zakonom.

6.2.

Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?

NE

Obrazloženje: Navedenim normativnim rješenjem ne stvaraju se prepreke slobodi tržišne konkurencije.

6.3.

Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?

NE

Obrazloženje : Dosadašnje obveze se ne povećavaju i ne uvode se nova davanja, već postojeće obveze za gospodarstvenike koje su i do sada propisane Zakonom o zaštiti zraka ("Narodne novine", br. 130/2011, 47/2014, 61/2017) ostaju iste te će se preuzeti ovim Zakonom.

6.4.

Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?

NE

Obrazloženje: Predloženi Nacrt prijedloga zakona nema posebnih učinaka na mikro poduzetnike.

6.5.

Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.

Obrazloženje: Nacrtom Zakona o zaštiti zraka propisati će se administrativne obveze koje poduzetnici već imaju a propisane su Zakonom o zaštiti zraka ("Narodne novine", br. 130/2011, 47/2014, 61/2017).

7.

Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

8.

SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE

Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:

–veliki izravni učinak i mali broj adresata,

–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,

–mali izravni učinak i veliki broj adresata,

u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.

Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Procjena učinaka propisa

Potreba za PUP

Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa

DA

NE

8.1.

Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.

NE

8.2.

Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.

NE

8.3.

Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.

NE

8.4.

Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.

NE

8.5.

Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.

NE

8.6.

Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.

NE

MSP test

Potreba za MSP test

8.7.

Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo  (MSP test)

DA

NE

8.8.

Provođenje MSP testa

NE

8.9.

Provođenje SCM metodologije

NE

9.

PRILOZI

10.

POTPIS ČELNIKA TIJELA

Potpis: dr. sc. Tomislav Ćorić, ministar

Datum:17. listopada 2018.

11.

Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)

Uputa:

 Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.

2.

ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

Postojeći Zakon donesen je 2011. godine (NN 130/11) te je u dva navrata izmijenjen i dopunjavan zbog usklađenja s EU zakonodavstvom. S obzirom na specifičnosti područja zaštite zraka i klimatskih promjena i zaštite ozonskog sloja te uređenost EU zakonodavstva koje brojnim Direktivama jasno razgraničuje zaštitu zraka od zaštite klime i ozonskog sloja potrebno je  reorganizirati postojeći zakonodavni okvir odvajanjem tih dviju tematskih cjelina.

Pariški sporazum, usvojen 12. prosinca 2015. godine u okviru UNFCCC-a stupio je na snagu 4. studenoga 2016. godine. Cilj Pariškog sporazuma je zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju te uložiti napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C. Stranke su također obvezne izvještavati o i i naporima za njihovo smanjenje. Ciljevi država stranaka se preispituju i revidiraju u petogodišnjim ciklusima, kao i provedba Pariškog sporazuma kako bi se procijenio kolektivni napredak u smjeru postizanja njegovih dugoročnih ciljeva. U skladu s obvezom iz Direktive 2009/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća svi gospodarski sektori trebali bi doprinositi smanjenju emisija stakleničkih plinova. U skladu s Pariškim sporazumom Unija i njezine države članice obvezali su se na postizanje cilja smanjenja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva, za najmanje 40 % do 2030. godine. To se provodi zajednički na razini cijele EU, uz smanjenja u sustavu trgovanja emisijama Europske unije (''EU ETS'') i u sektorima izvan sustava trgovanja emisijama do 2030. godine, u kojem su države članice dobile nacionalne kvote kojih se trebaju pridržavati.

Europsko vijeće u svojim je zaključcima potvrdilo da će djelotvoran, reformiran EU sustav trgovanja emisijama s instrumentom za stabilizaciju tržišta biti glavni europski instrument za postizanje cilja smanjenja emisija od najmanje 40 %, uz godišnji faktor smanjenja od 2,2 % od 2021. nadalje. Europsko vijeće potvrdilo je i da besplatna dodjela emisijskih jedinica neće prestati važiti, nego da će se postojeće mjere nastaviti primjenjivati i nakon 2020. godine radi sprečavanja rizika od istjecanja ugljika zbog klimatske politike, dokle god se ne poduzimaju usporedivi napori u drugim velikim gospodarstvima te bez smanjivanja udjela emisijskih jedinica koje trebaju biti prodane na dražbi.

Nizom mjera Unije teži se povećati sposobnost država članica da ispune svoje klimatske obveze i one su ključne za postizanje potrebnih smanjenja emisija stakleničkih plinova u sektorima izvan sustava trgovanja emisijama. Te mjere uključuju propise o fluoriranim stakleničkim plinovima, smanjenju CO2 iz cestovnih vozila, energetskim svojstvima zgrada, obnovljivoj energiji, energetskoj učinkovitosti i kružnom gospodarstvu, kao i instrumente financiranja Unije za ulaganja povezana s klimom.

U sektorima izvan sustava trgovanja sve države članice doprinose ukupnom smanjenju u EU do 2030., s rasponom ciljeva od 0 % do -40 % u odnosu na razine iz 2005. godine. Nastavlja se primjena metodologije za utvrđivanje nacionalnih ciljeva iz Odluke br. 406/2009/EZ, na temelju relativnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku te je za RH utvrđen cilj smanjenja emisija za 7% do 2030. godine.

Novim propisom o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) EU uvodi i pitanje sektora LULUCF, koji ima potencijal za pružanje dugoročnih klimatskih koristi i tako može doprinijeti postizanju cilja EU za smanjenje emisija stakleničkih plinova, kao i dugoročnih klimatskih ciljeva Pariškog sporazuma.

Postupcima održivog upravljanja u sektoru LULUCF može se doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena na nekoliko načina, a osobito smanjenjem emisija te održavanjem i povećavanjem ponora i zaliha ugljika.

U dijelu koji se odnosi na tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluorirane stakleničke plinove u tijeku je revizija EU Uredbe 1005/2009. U ostalom dijelu nema značajnijih promjena u odnosu odredbe propisane u postojećem Zakonu o zaštiti zraka ("Narodne novine", br. 130/2011, 47/2014, 61/2017) .

3.

UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA

4.

UTVRĐIVANJE RJEŠENJA

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):

Nenormativna rješenja nisu primjenjiva.

Obrazloženje:

Usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije moguće je samo kroz normativno rješenje te bi svaki oblik nenormativnog rješenja mogao ugroziti izvršenje obveza propisanih novim EU zakonodavstvom kao i postizanja općenito cilja i promjena do kojih treba dovesti ovaj Zakon.

5.

UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA

5.1.

UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

NE

NE

NE

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

NE

NE

NE

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

NE

NE

DA

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

NE

NE

NE

5.1.5.

Cijena roba i usluga

NE

NE

NE

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

NE

NE

NE

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

NE

NE

NE

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

NE

NE

NE

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

NE

DA

NE

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

NE

NE

DA

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

NE

DA

NE

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

NE

NE

NE

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

NE

NE

NE

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:

5.1.15.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.

Izmjenom Direktive o EU sustavu trgovanja emisijama koja se prenosi u zakonodavstvo RH ovim Zakonom, će se postojeće mjere smanjenja emisija nastaviti primjenjivati nakon 2020. godine. Za postizanje otporne energetske unije koja će svojim građanima i industriji osigurati sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu energiju potreban je nastavak ambicioznog djelovanja u području klimatskih promjena u okviru kojeg je EU sustav trgovanja emisijama, osnova klimatske politike EU, kao i napredak u drugim aspektima energetske unije. Provedbom ambicije, određene u okviru klimatske i energetske politike Unije do 2030., doprinosi se ostvarivanju, za ulaganje u čistije tehnologije poticajne cijene ugljika i daljnjem poticanju troškovno učinkovitog smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Nadalje, novom revidiranom Direktivom o EU sustavu trgovanja emisijama omogućeno je osiguranje nadoknade, u skladu s pravilima o državnim potporama, određenim postrojenjima u sektorima ili podsektorima za koje je utvrđena izloženost znatnom riziku od istjecanja ugljika zbog troškova povezanih s emisijama stakleničkih plinova ugrađenih u cijene električne energije, među ostalim, za potrošnju električne energije samih postrojenja, proizvedene izgaranjem otpadnih plinova. Nadoknada neizravnih troškova do najviše 25 % prihoda ostvarenih dražbama emisijskih jedinica pospješiti će postizanje ciljeva EU sustava trgovanja emisijama i očuvati cjelovitost unutarnjeg tržišta i uvjeta tržišnog natjecanja.

Nadalje, smanjenje emisija stakleničkih plinova iziskuje dodatna ulaganja gospodarskih subjekata, uvođenjem alternativnih sirovina, goriva i procesa te dodatne mjere energetske učinkovitosti.

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

NE

NE

5.1.17.

Srednji i veliki poduzetnici

NE

DA

NE

5.1.18.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

NE

NE

5.1.19.

Radnici i/ili umirovljenici

NE

NE

NE

5.1.20.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.1.21.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.1.22.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.1.23.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.1.24.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

NE

NE

5.1.25.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

DA

NE

5.1.26.

Drugi utvrđeni adresati:

5.1.27.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

5.1.28.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.2.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.2.1.

Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini

NE

NE

NE

5.2.2.

Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

NE

NE

NE

5.2.3.

Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

NE

NE

NE

5.2.4.

Drugi očekivani izravni učinak:

5.2.5.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:

Utvrdite veličinu adresata:

5.2.6.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

NE

NE

5.2.7.

Srednji i veliki poduzetnici

NE

NE

NE

5.2.8.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

NE

NE

5.2.9.

Radnici i/ili umirovljenici

NE

NE

NE

5.2.10.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.2.11.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.2.12.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.2.13.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.2.14.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

NE

NE

5.2.15.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

NE

NE

5.2.16.

Drugi utvrđeni adresati:

5.2.17.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:

5.2.17.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.3.

UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.3.1.

Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.

NE

NE

NE

5.3.2.

Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva

NE

NE

NE

5.3.3.

Socijalna uključenost

NE

NE

NE

5.3.4.

Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.3.5.

Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu

NE

NE

NE

5.3.6.

Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite

NE

NE

NE

5.3.7.

Drugi očekivani izravni učinak:

5.3.8.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:

Utvrdite veličinu adresata:

5.3.9.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

NE

NE

5.3.10.

Srednji i veliki poduzetnici

NE

NE

NE

5.3.11.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

NE

NE

5.3.12.

Radnici i/ili umirovljenici

NE

NE

NE

5.3.13.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.3.14.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.3.15.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.3.16.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.3.17.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

NE

NE

5.3.18.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

NE

NE

5.3.19.

Drugi utvrđeni adresati:

5.3.20.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:

5.3.21.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.4.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.4.1.

Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području

NE

DA

NE

5.4.2.

Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta

NE

DA

NE

5.4.3.

Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine

NE

NE

NE

5.4.4.

Status regulirane profesije

NE

NE

NE

5.4.5.

Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva

NE

NE

NE

5.4.6.

Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva

NE

NE

NE

5.4.7.

Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava

NE

NE

NE

5.4.8.

Odnos između privatnog i poslovnog života

NE

NE

NE

5.4.9.

Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba

NE

NE

NE

5.4.10.

Pravo na kvalitetu radnog mjesta

NE

NE

NE

5.4.11.

Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava

NE

NE

NE

5.4.12.

Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja

NE

NE

NE

5.4.13.

Drugi očekivani izravni učinak:

5.4.14.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:

Utvrdite veličinu adresata:

5.4.15.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

DA

NE

5.4.16.

Srednji i veliki poduzetnici

NE

DA

NE

5.4.17.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

DA

NE

5.4.18.

Radnici i/ili umirovljenici

NE

NE

NE

5.4.19.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.4.20.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.4.21.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.4.22.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.4.23.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

DA

NE

5.4.24.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

DA

NE

5.4.25.

Drugi utvrđeni adresati:

5.4.26.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.

Prelazak na niskougljično gospodarstvo prilika je za gospodarski rast, povećanje zaposlenosti. Procjene pokazuju da se prelaskom na niskougljično gospodarstvo otvaraju nova zelena radna mjesta, posebice u turizmu i poljoprivredi, a postoje i neiskorišteni potencijali u građevinskom sektoru i novog zapošljavanja vezano uz povećanje energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva. (80.000 – 100.00).

Niskougljična strategija vodi viziji društva u kojem ćemo živjeti zdravije, ugodnije, s većom mobilnosti, opskrba energijom će biti sigurnija, gotovo potpuno vlastita, energija će se proizvoditi iz obnovljivih izvora, a što uključuje i veće sudjelovanje građana.

Postizanje održivog razvoja temeljenog na znanju i konkurentnoj ekonomiji s niskom razinom ugljika i učinkovitim korištenjem resursa, povlači za sobom i uštede, posebno energije. Za postizanje niskougljičnog razvoja potrebno je uključiti sve dionike na nacionalnoj i lokalnoj razini. Prilika je i za povećanje sigurnosti opskrbe energijom, smanjenje ovisnosti o uvozu, te za poboljšanje kvalitete života zbog smanjenja onečišćenja zraka.

5.4.27.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.5.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.5.1.

Utjecaj na klimu

NE

NE

DA

5.5.2.

Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla

NE

DA

NE

5.5.3.

Korištenje energije

NE

NE

DA

5.5.4.

Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

NE

NE

DA

5.5.5.

Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta

NE

DA

NE

5.5.6.

Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje

NE

DA

NE

5.5.7.

Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi

NE

NE

NE

5.5.8.

Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama

NE

NE

NE

5.5.9.

Zaštita od utjecaja kemikalija

NE

NE

NE

5.5.10.

Drugi očekivani izravni učinak:

NE

NE

NE

5.5.11.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:

Prijedlogom novog Zakona će se postojeće mjere smanjenja emisija stakleničkih plinova nastaviti primjenjivati i nakon 2020. godine u svim sektorima, s većim ambicijama u postizanju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova.