I.  USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1., Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Prema podacima Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu danas u Republici Hrvatskoj ima oko 1800 socijalnih pedagoga.

Socijalnopedagoška djelatnost obuhvaća široko društveno djelovanje primarno u području socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, zdravstva, unutarnjih poslova, pravosuđa i znanosti. Socijalni pedagozi zapošljavaju se u sustavu socijalne skrbi, odgojno obrazovnom sustavu, sustavu zdravstva, pravosudnom sustavu, sustavu unutarnjih poslova  kao i istraživačkim centrima, organizacijama civilnog društva, privatnoj praksi, ustanovama državne uprave i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim organizacijama.

Socijalnopedagoška djelatnost jest sustav stručnih postupaka, mjera i sredstava, odnosno interdisciplinarno i diferencirano djelovanje prema djeci, mladima i/ili odraslim osobama koje ispoljavaju probleme u ponašanju ili su u riziku za razvoj problema u ponašanju.

Socijalnopedagoška djelatnost  obuhvaća procjenu, planiranje intervencija, prevenciju, promociju mentalnog zdravlja, rane intervencije, tretman, savjetovanje, posttretman, evaluaciju, zastupanje, edukaciju i istraživačke aktivnosti te uz dodatno specifično obrazovanje superviziju, vještačenje, psihoterapiju i medijaciju.

Pr oblemi u ponašanju predstavljaju središnji pojam koji supsumira različite oblike tog fenomena, od rizičnih ponašanja preko teškoća do poremećaja u ponašanju. Rizična ponašanja podrazumijevaju ponašanja kojima osoba dovodi u opasnost svoje, ali i tuđe zdravlje, fizički i psihički integritet i imovinu pri čemu su posljedice niskog intenziteta u sadašnjosti, no predstavljaju podlogu za loše ishode u budućnosti. Sljedeća razina problema u ponašanju su teškoće u ponašanju koje uključuju ponašanja kojima se krše zakonske i/ili društvene norme te su posljedice ozbiljnijeg intenziteta. Posljednja razina su poremećaji u ponašanju odnosno ponašanja kojima osoba kroz duže vrijeme i intenzivno ugrožava svoje svakodnevno funkcioniranje na više životnih područja i/ili ugrožava druge tj. imovinu.

Važno je naglasiti razliku između socijalnopedagoškog pojma „problemi u ponašanju“ i psihijatrijske dijagnoze „poremećaji ponašanja“. Naime, iako se oba pojma mogu odnositi na ista ponašanja koja se manifestiraju u dječjoj i mladenačkoj dobi, socijalnopedagoški pojam „problemi u ponašanju“ odnosi se i na neprihvatljiva ili delinkventna ponašanja odraslih osoba dok je u području psihijatrije pojam „poremećaji ponašanja“ usmjeren isključivo na djecu i mlade. Razlike u definiranju problema u ponašanju očituju se i u potrebi da se svim ovim oblicima ponašanja i poteškoćama bave i različite znanstvene discipline koje ih promatraju, svaka iz svog aspekta, nudeći za njihovo razumijevanje svoje definicije.

2. Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom i posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Prijedlogom Zakona se uređuje sadržaj, uvjeti i način obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti, standard obrazovanja, stručni nadzor nad obavljanjem socijalnopedagoške djelatnosti kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.

Zakon se odnosi na sljedeće sveučilišno obrazovane stručnjake koji su diplomirali na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu (ranije Fakultet za defektologiju), i na one kojima je u formalnim procedurama priznata diploma (razina kvalifikacije i stručne kompetencije) nekog drugog visokog učilišta izvan RH, a koji obavljaju socijalnopedagošku djelatnost. U posljednje 54 godine (od akademske godine 1964./1965.), od kada se stručnjaci koji obavljaju socijalnopedagošku djelatnost obrazuju, njihov službeni stručni naziv mijenjao se i javljao u sljedećim oblicima:

1.prof. defektolog (VI stupanj)

2.nastavnik defektolog (I stupanj)

3.profesor defektolog

4.profesor defektolog (VSS)

5.nastavnik defektolog

6.diplomirani defektolog smjera:

a)defektolog - odgajatelj predškolske djece

b)defektolog - nastavnik razredne nastave

7.dipl. defektolog - socijalni pedagog

8.profesor defektolog - smjer poremećaji u ponašanju

9.profesor defektolog - socijalni pedagog

10.prof. defektolog - smjer poremećaji u ponašanju

11.dipl. socijalni pedagog

12.prof. socijalni pedagog

13.baccalaureus / baccalaurea socijalne pedagogije (prvostupnik socijalne pedagogije)

14.magistar - magistra socijalne pedagogije.

Definiraju se pojmovi koji čine sadržaj socijalnopedagoške djelatnosti s ciljem jasnijeg utvrđivanja koje su stručne radnje, intervencije, djelovanja i postupci dio socijalnopedagoške djelatnosti.

Propisuje se što obuhvaća socijalnopedagošku djelatnost s ciljem jasnog definiranja područja rada kao i svrha obavljanja i područje djelovanja. Definiraju se pojmovi: procjena, planiranje intervencija, prevencija, promocija mentalnog zdravlja, rana intervencija, tretman, savjetovanje, posttretman, evaluacija, zastupanje, edukacija i istraživačke aktivnost kao i poslovi za obavljanje kojih je potrebno ispunjavati posebne uvjete: supervizija, vještačenje, psihoterapija i medijacija.

Propisuju se uvjeti za obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti, način stjecanja prava, uvjeti za upis u Imenik socijalnih pedagoga i pojam ovlaštenog socijalnog pedagoga kao i uvjeti za prestanak prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti. Također, zakonskim prijedlogom se propisuju uvjeti za obavljanje privatne socijalnopedagoške prakse.

Propisuje se pravo i obveza stručnog usavršavanja ovlaštenih socijalnih pedagoga kao i pravo stjecanja specijaliziranih stručnih kompetencija s ciljem promicanja cjeloživotnog učenja i zaštite standarda i kvalitete struke. Uz navedeno se propisuje obveza ovlaštenog socijalnog pedagoga na postupanje u skladu sa Etičkim kodeksom socijalnih pedagoga kao i obveza čuvanja profesionalne tajne.

Propisuju se osnivanje Hrvatske komore socijalnih pedagoga (u daljnjem tekstu Komora), status Komore kao i javne i druge ovlasti Komore s ciljem definiranja djelokruga rada Komore.

Propisuje se rok za osnivanje, djelokrug rada i nadležnosti Komore, imenici, upisnici i drugi registri koje vodi Komora, uvjeti za odobrenje za upis u Imenike Komore, postupak izdavanja odobrenja za samostalan rad, uvjeti za prestanak prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti, kao i tijela Komore te njihov sastav, način izbora, prava i dužnosti.  Propisuje se način i rok za donošenje i sadržaj Statuta Komore kao i drugih općih akata Komore.

Propisuje se da je ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi ovlašteno tijelo za obavljanje nadzora nad zakonitošću rada Komore kao i obveza dostave godišnjeg izvješća o radu Komore nadležnom ministarstvu.

Propisuje se disciplinska odgovornost, definiraju vrste povreda ugleda i kazne kao i način pokretanja i vođenja disciplinskog postupka članovima Komore.

Propisuje se stručni nadzor nad radom i izricanje mjera u slučaju utvrđivanja nepravilnosti u obavljanju socijalnopedagoške djelatnosti kao i prekršajne odredbe za fizičke i pravne osobe koje postupaju protivno odredbama Zakona.

Donošenjem Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti po prvi put se zakonski regulira socijalnopedagoška djelatnost u Republici Hrvatskoj kroz definiranje poslova iz djelatnosti socijalne pedagogije u skladu sa suvremenim znanstvenim postavkama, uređenje uvjeta za obavljanje i prestanak obavljanja djelatnosti, prava i obveza stručnog usavršavanja te organizaciju obavljanja djelatnosti, kao i osnivanje i definiranje javnih ovlasti Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Donošenjem Zakona osigurat će se potrebna razina stručnih kompetencija osoba koje obavljaju socijalnopedagošku djelatnost i stvoriti preduvjeti za poboljšanje kvalitete iste.

     Donošenje ovoga Zakona jamčit će kvalitetnu razinu usluge ove profesije kojoj je glavni cilj unaprjeđivanje psihosocijalnog funkcioniranja i kvalitete života pojedinaca i skupina, te osiguravanje njihove pozitivne socijalne usklađenost, zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima te na dobrobit pojedinca i društva u cjelini.

Predmetni Zakon će utjecati na zapošljavanje osoba koje obavljaju socijalnopedagošku djelatnost, budući se jasnije uređuju uvjeti za obavljanje djelatnosti i postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.

Naime, budući da je obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti uvjetovano upisom u odgovarajući Imenik Hrvatske komore socijalnih pedagoga donošenjem novog Zakona omogućit će se praćenje stručnjaka koji obavljaju socijalnopedagošku djelatnost te kvaliteta njihovog rada kao i praćenje ulaska na tržište rada osoba koje su kvalifikaciju stekle izvan Republike Hrvatske putem priznavanja inozemne stručne kvalifikacije.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU PREDLOŽENOGA ZAKONA

Sredstva za provođenje ovog Zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu 102 - Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu na Aktivnosti A792007 – Administracija i upravljanje.

PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI

DIO PRVI

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuju se sadržaj, uvjeti i način obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti, standard obrazovanja, stručni nadzor nad obavljanjem socijalnopedagoške djelatnosti kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 3 .

(1) Socijalnopedagoška djelatnost je sustav stručnih postupaka, mjera i sredstava, odnosno sustav intervencija usmjerenih pojedincima, obiteljima, skupinama, institucijama i zajednicama (u daljnjem tekstu: korisnici) utemeljenih na načelima i spoznajama socijalnopedagoške znanosti i prakse.

(2) Socijalnopedagoška djelatnost obuhvaća:

1. procjenu - proces primjene diferencijalno dijagnostičkih postupaka, odnosno prikupljanja, analize i interpretacije podataka o relevantnim obilježjima, rizicima, snagama i potrebama korisnika sa svrhom predlaganja i planiranja socijalnopedagoških intervencija te obuhvaća postupak procjene i izradu stručnih nalaza, mišljenja i prijedloga

2. planiranje intervencija - proces izrade plana intervencija u suradnji s korisnicima, utemeljeno na procjeni i participativnim načelima s ciljem strukturiranog prikazivanja identificiranih potreba, rizika i potencijala, potrebnih stručnih postupaka, ciljeva, sudionika i vremenskog okvira provedbe intervencija

3. prevenciju je skup stručnih intervencija usmjerenih sprečavanju nastanka i razvoja problema u ponašanju, a putem smanjivanja rizičnih i jačanja zaštitnih čimbenika korisnika, odnosno njihovog osnaživanja

4. promociju mentalnog zdravlja - stručno djelovanje na temelju modela jačanja snaga i kompetencija te podrazumijeva stvaranje individualnih, društvenih i okolinskih uvjeta koji su osnažujući i kao takvi omogućuju optimalno zdravlje i razvoj korisnika

5. ranu intervenciju - skup stručnih intervencija usmjerenih pojedincima, obiteljima i skupinama koji su u pojačanom riziku za razvoj problema u ponašanju te kod kojih su utvrđeni razvojni rizici ili razvojne teškoće, a koja se pruža u ranom razvoju problema u ponašanju i/ili u ranoj dobi djece

6. tretman - skup specijaliziranih stručnih intervencija usmjerenih prema pojedincima, obiteljima i skupinama s razvijenim problemima u ponašanju, a s ciljem smanjivanja rizičnih čimbenika koji su doprinijeli njihovom razvoju i održavanju, te osiguravanja poželjnih promjena sa svrhom odgoja, socijalizacije i/ili resocijalizacije, rehabilitacije, socijalnog uključivanja i osnaživanja korisnika intervencija

7. savjetovanje - skup stručnih intervencija prema pojedincima, obiteljima i skupinama usmjerenih poticanju samoprocjene, stjecanju uvida i postizanju pozitivnih promjena u psihosocijalnom funkcioniranju sa svrhom prevladavanja poteškoća, stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih potencijala te odgovornog odnosa pojedinca prema samom sebi, obitelji i društvu

8. posttretman - skup stručnih intervencijskih postupaka koji se poduzimaju nakon završene tretmanske intervencije, u pravilu u primarnom okruženju pojedinca, a sa svrhom osiguravanja održivosti učinaka provedene intervencije te odgovornog odnosa pojedinca prema samom sebi, obitelji i društvu koji može uključivati i koordiniranje, odnosno pomoć pri ostvarivanju različitih socijalnih, zdravstvenih, obrazovnih, radnih i drugih prava pojedinaca

9. evaluaciju - skup znanstvenih i stručnih postupaka kojima se sustavno prikupljaju i analiziraju podaci radi utvrđivanja učinaka, praćenja procesa provedbe i unaprjeđivanja intervencija sa svrhom stjecanja uvida u način provođenje intervencija i njihove učinkovitosti utemeljene na znanstvenim načelima

10. zastupanje -  niz stručnih postupaka zalaganja, promoviranja i utjecanja na društvene politike, zakonodavstvo i prakse sa svrhom osiguravanja socijalnog uključivanja, ravnopravnosti, prava i dobrobiti korisnika, odnosno socijalne pravde u najširem smislu.

11. edukacijske aktivnosti - osmišljavanje i provođenje obrazovnih programa i aktivnosti za stručnjake u širem profesionalnom okruženju, u kontekstu cjeloživotnog učenja, a s ciljem njihovog ovladavanja općim i specifičnim socijalnopedagoškim, psihosocijalnim i psihoedukativnim kompetencijama te poboljšanja osobne i profesionalne djelotvornosti

12. istraživačke aktivnosti - primjena sustavnih znanstveno utemeljenih postupaka s ciljem produbljivanja spoznaja o etiološkim, fenomenološkim te intervencijskim obilježjima i potrebama korisnika, kao i zakonitostima psihosocijalnog funkcioniranja pojedinaca, obitelji i skupina

13. superviziju -  proces specifičnog profesionalnog i osobnog učenja i razvoja stručnjaka, čiji je cilj razvoj i osnaživanje profesionalne kompetentnosti i osobne dobrobiti, te podizanje razine kvalitete u obavljanju djelatnosti

14. vještačenje - postupak u kojem socijalni pedagog temeljem specifične stručne procjene, ili koristeći se svojim stručnim znanjem, izrađuje nalaz o psihosocijalnom statusu pojedinca ili traženim činjenicama te daje mišljenje o istom

15. medijaciju -  proces rješavanja sukoba, odnosno spornih pitanja između korisnika, u svrhu postizanja dogovora i načina eventualne nadoknade štete, uz posredovanje, vođenje i usmjeravanje medijatora.

(3) Socijalnopedagoška djelatnost obavlja se primarno u kontekstu problema u ponašanju korisnika.

Članak 4.

Svrha obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti je unaprjeđivanje psihosocijalnog funkcioniranja i kvalitete života pojedinaca i skupina, te osiguravanje njihove pozitivne socijalne usklađenosti, zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima te na dobrobit pojedinca i društva u cjelini.

Članak 5.

Socijalnopedagoška djelatnost obavlja se u svim društvenim područjima koja utječu na zdravlje i kvalitetu života korisnika socijalnopedagoških usluga i društva u cjelini, osobito u području socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, unutarnjih poslova, civilnog društva, vjerskih i humanitarnih zajednica.

DIO DRUGI

POGLAVLJE I.

STJECANJE I GUBITAK PRAVA NA OBAVLJANJE SOCIJALNOPEDAGOŠKE DJELATNOSTI

Članak 6.

Pravo na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti stječe se upisom u Imenik socijalnih pedagoga kojeg vodi Hrvatska komora socijalnih pedagoga (u daljnjem tekstu: Komora).

Članak 7.

(1) Pravo na upis u Imenik socijalnih pedagoga ima socijalni pedagog koji ispunjava sljedeće uvjete:

1. član je Komore

2. poslovno je sposoban

3. ima završen dodiplomski ili preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij socijalne pedagogije u Republici Hrvatskoj ili kojem je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima

4. ima položen stručni ispit ili državni stručni ispit, akademski stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti ili ima više od 20 godina radnog staža u struci

5. nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela:

- kaznenih djela protiv života i tijela (glava X), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV) (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 50/00 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11)

- protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanje djeteta (glava XVII), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX), odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII) (Narodne novine, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17)

6. nije mu pravomoćno izrečena prekršajna pravna sankcija za nasilje u obitelji

7. protiv njega se ne vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka nema hrvatsko državljanstvo, mora poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom socijalnopedagoške djelatnosti, odnosno razinu Zajedničkog europskog referentnog okvira C1.

(3) Upis u Imenik socijalnih pedagoga obavlja se na zahtjev socijalnog pedagoga.

(4) O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.

(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.

Članak 8.

(1) Socijalnom pedagogu koji je upisan u Imenik socijalnih pedagoga (u daljnjem tekstu: ovlašteni socijalni pedagog) prestaje pravo na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti:

- smrću

- ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti

- ako nastanu okolnosti zbog kojih više ne ispunjava uvjete za upis u Imenik socijalnih pedagoga

- ako ne ispunjava obveze stručnog usavršavanja iz članka 14. ovog Zakona

- na njegov zahtjev

- ako teško povrijedi Etički kodeks socijalnih pedagoga

- ako mu je nakon obavljenog stručnog nadzora ili disciplinskom mjerom trajno oduzeto pravo na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.

(2) O prestanku prava iz stavka 1. ovoga članka odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.

Članak 9.

(1) Socijalni pedagog ne smije obavljati socijalnopedagošku djelatnost u slučaju:

- lišenja poslovne sposobnosti, od dana pravomoćnosti odluke o lišenju poslovne sposobnosti

- izricanja prekršajne pravne sankcije za nasilje u obitelji, od dana pravomoćnosti odluke suda

- osude na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci, od dana pravomoćnosti odluke suda

- zabrane obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti, od dana pravomoćnosti odluke o zabrani obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti.

(2) U ostalim slučajevima socijalni pedagog ne smije obavljati socijalnopedagošku djelatnost od dana izvršnosti rješenja Komore o prestanku prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.

POGLAVLJE II.

NAČIN OBAVLJANJA SOCIJALNOPEDAGOŠKE DJELATNOSTI

Članak 10.

(1) Socijalnopedagoška djelatnost obavlja se na temelju ugovora s drugim pravnim osobama odnosno rješenja o prijemu ili kao privatna socijalnopedagoška praksa.

(2) Privatnu socijalnopedagošku praksu može obavljati ovlašteni socijalni pedagog ili više ovlaštenih socijalnih pedagoga zajednički.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka, sa sjedištem u drugoj državi, mogu trajno obavljati socijalnopedagošku djelatnost u Republici Hrvatskoj ako se upišu u Imenik socijalnih pedagoga.

(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka, sa sjedištem u drugoj državi, mogu obavljati socijalnopedagošku djelatnost i na privremenoj ili povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj, bez obveze registracije sjedišta i upisa socijalnopedagoške djelatnosti u Imenik socijalnih pedagoga.

Članak 11.

(1) Privatna socijalnopedagoška praksa se može obavljati ako ovlašteni socijalni pedagog nije u radnom odnosu s punim radnim vremenom, odnosno da ne obavlja neku drugu samostalnu djelatnost.

(2) Ovlašteni socijalni pedagog dužan je prije početka rada u privatnoj socijalnopedagoškoj praksi o tome obavijestiti Komoru.

(3) Komora na temelju dostavljene obavijesti iz stavka 2. ovoga članka upisuje ovlaštenog socijalnog pedagoga u odgovarajuće upisnike privatne socijalnopedagoške prakse.

Članak 12.

(1) Ovlašteni socijalni pedagog koji obavlja privatnu socijalnopedagošku praksu dužan je osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećima osobama obavljanjem privatne socijalnopedagoške prakse.

(2) Ovlašteni socijalni pedagog koji obavlja privatnu socijalnopedagošku praksu dužan je uredno produžavati osiguranje od odgovornosti.

(3) Ako ovlašteni socijalni pedagog koji obavlja privatnu socijalnopedagošku praksu štetu trećoj osobi počini namjerno ili iz grube nepažnje, osiguravatelj koji je nadoknadio štetu trećoj osobi ima pravo regresa prema ovlaštenom socijalnom pedagogu.

POGLAVLJE III.

PRAVA I OBVEZE U OBAVLJANJU SOCIJALNOPEDAGOŠKE DJELATNOSTI

Članak 13.

(1) Ovlašteni socijalni pedagog ima pravo i obavezu stručnog usavršavanja koje obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja socijalnopedagoške znanosti i stjecanje novih kompetencija radi održavanja i unapređenja kvalitete provođenja stručnih postupaka i mjera, kao i pravo na stjecanje specijaliziranih stručnih kompetencija potrebnih za pojedino područje socijalne pedagogije.

(2) Poslodavac je dužan omogućiti ovlaštenom socijalnom pedagogu sudjelovanje na stručnom usavršavanju iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka uređuju se općim aktom Komore.

Članak 14.

(1) Ovlašteni socijalni pedagog može zahtijevati da mu se prizna posjedovanje specijalizirane stručne kompetencije u vidu specifičnih znanja i vještina specijaliziranih za pojedino područje socijalne pedagogije za obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti koja obuhvaća stručno zahtjevnije oblike rada i zahtijeva specifičnu izobrazbu za samostalni rad (u daljnjem tekstu: specijalnost).

(2) Statutom Komore odredit će se područja socijalne pedagogije u kojima se ovlaštenom socijalnom pedagogu može priznati specijalnost.

(3) O zahtjevu za priznanje specijalnosti odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.

Članak 15.

Pri obavljanju socijalnopedagoške djelatnosti ovlašteni socijalni pedagog je obvezan djelovati sukladno Etičkom kodeksu socijalnih pedagoga i treba se suzdržavati od svake aktivnosti koja nije spojiva s ugledom i dostojanstvom socijalnog pedagoga.

POGLAVLJE IV.

KOMORA

Članak 16.

(1) Komora je samostalna i neovisna organizacija socijalnih pedagoga u Republici Hrvatskoj koja brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u socijalnopedagoškoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske.

(2) Komora ima status pravne osobe s javnim ovlastima.

Članak 17.

(1) Sjedište Komore je u Zagrebu.

(2) Komora se upisuje u sudski registar.

Članak 18.

Osnivači Komore su Republika Hrvatska i Hrvatska udruga socijalnih pedagoga, a prava i dužnosti osnivača u ime Republike Hrvatske obavlja ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Članak 19.

(1) Na temelju javne ovlasti Komora:

- odlučuje o upisu socijalnih pedagoga u Komoru

- odlučuje o upisu u Imenik socijalnih pedagoga,

- odlučuje o privremenoj zabrani i prestanku prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti

- odlučuje u postupcima priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, kao nadležno tijelo sukladno posebnom propisu

- obavlja stručni nadzor nad radom ovlaštenih socijalnih pedagoga

- propisuje razinu specijalnosti u pojedinim područjima socijalne pedagogije

- vodi zakonom propisane upisnike, imenike i evidencije

- izdaje potvrde iz evidencija koje vodi u skladu s ovim Zakonom.

(2) Uvjete za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj propisuje općim aktom Komora.

Članak 20.

Osim poslova iz članka 19. ovoga Zakona Komora obavlja i sljedeće poslove:

- prati i unapređuje rad ovlaštenih socijalnih pedagoga i uvjete za njihov rad

- utvrđuje standarde rada i normative

- prati i nadzire provođenje Etičkog kodeksa socijalnih pedagoga, provodi disciplinski postupak i izriče disciplinske mjere za disciplinske povrede članovima Komore

- zastupa članove Komore u zaštiti profesionalnih interesa

- potiče i organizira stručno usavršavanje članova Komore

- surađuje s drugim komorama, strukovnim udrugama, stručnim, obrazovnim  i znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu

- surađuje s državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju pitanja značajnih za ostvarivanje zadaća socijalnopedagoške djelatnosti

- obavlja i sve druge poslove utvrđene ovim Zakonom, statutom i drugim općim aktima Komore.

Članak 21 .

(1) Komora vodi Imenik socijalnih pedagoga, Imenik socijalnih pedagoga vježbenika, upisnik članova Komore, upisnik samostalne privatne socijalnopedagoške prakse i upisnik zajedničke privatne socijalnopedagoške prakse.  

(2) Imenici i upisnici iz stavka 1. ovoga članka javne su knjige.

(3) Izvaci iz imenika i upisnika iz stavka 1. ovoga članka te potvrde izdane na temelju podataka iz tih evidencija javne su isprave.

(4) Postupak upisa u Imenike i upisnike iz stavka 1. ovoga članka provodi se na temelju  ovoga Zakona i odredaba propisanih općim aktom Komore.

(5) Sadržaj i način vođenja Imenika i upisnika iz stavka 1. ovoga članka propisuje općim aktom Komora.

Članak 22.

(1) Članom Komore može biti socijalni pedagog koji ispunjava uvjete iz članka 7. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.

(2) O zahtjevu za upisom u upisnik članova Komore odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.

(3) Protiv rješenja  iz stavka 2. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.

(4) Član Komore je dužan uredno plaćati članarinu i podmirivati druge obveze prema Komori.

(5) Visina članarine utvrđuje se odlukom Skupštine Komore.

Članak 23.

(1) Tijela Komore su Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, sud časti, predsjednik, Etički odbor  i druga tijela utvrđena statutom.

(2) Ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Komore uređuju se statutom i drugim općim aktima Komore.

Članak 24.

(1) Skupština Komore je najviše tijelo odlučivanja i čine je svi članovi Komore.

(2) Skupštinu Komore saziva predsjednik Komore.

Članak 25.

Skupština Komore donosi:

- statut Komore

- program rada Komore

- godišnji proračun

- odluku o visini članarine

- Etički kodeks socijalnih pedagoga

- opće akte kojima se provode javne ovlasti Komore

- druge opće akte kojima se uređuju pitanja ustrojstva i rada Komore.

Članak 26 .

(1) Nadzorni odbor Komore (u daljnjem tekstu: Nadzorni odbor) nadzire provođenje statuta Komore i drugih općih akata Komore, ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza članova Komore, materijalno i financijsko poslovanje Komore, a može obavljati i druge povremene poslove koje mu povjeri Skupština Komore ili Upravni odbor.

(2) Nadzorni odbor ima predsjednika i četiri člana koje bira Skupština Komore, na četiri godine a koji mogu biti ponovno izabrani.

(3) Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti članovi Upravnog odbora i drugih tijela koje bira ili imenuje Skupština Komore ili Upravni odbor.

Članak 27.

(1) Predsjednika i zamjenika predsjednika Komore bira Skupština Komore iz reda svojih članova.

(2) Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovara za zakonitost njezina rada te obavlja poslove određene ovim Zakonom i statutom Komore.

(3) Zamjenik predsjednika Komore mijenja predsjednika Komore u slučaju njegove spriječenosti.

(4) Predsjednik i zamjenik predsjednika Komore biraju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno izabrani.

Članak 28.

(1) Skupština Komore će razriješiti predsjednika ili zamjenika predsjednika Komore ili predsjednika ili člana Upravnog ili Nadzornog odbora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:

- to osobno zatraži

- krši propise i opće akte Komore

- ne provodi odluke tijela Komore

- nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Komori veću štetu

- više ne ispunjava uvjete iz članka 8. ovog Zakona

- Skupština Komore ocijeni da iz drugih razloga više nije u mogućnosti izvršavati povjerene ovlasti.

(2) Skupština Komore će, osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, razriješiti predsjednika Komore i u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu.

(3) Postupak i način razrješenja iz stavka 1. ovoga članka pobliže će se urediti statutom Komore.

Članak 29 .

(1) Upravni odbor Komore (u daljnjem tekstu: Upravni odbor) je izvršno tijelo Komore, koje:

- vodi poslovanje Komore

- brine se za izvršavanje programa rada Komore i izvršavanje akata Skupštine

- obavlja i druge poslove određene statutom Komore.

(2) Upravni odbor čine:

- predsjednik Komore

- predstavnik Hrvatske udruge socijalnih pedagoga

- predstavnik Ministarstva

- četiri člana Komore koje bira Skupština na vrijeme od četiri godine, a koji mogu biti ponovno izabrani.

(3) Predsjednik Komore obavlja dužnost predsjednika Upravnog odbora, saziva i predsjeda sjednicama, te potpisuje akte Upravnog odbora.

Članak 30.

(1) Statut Komore je temeljni opći akt Komore, a donosi ga Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(2) Statutom Komore uređuje se organizacija i ustrojstvo, zadaće, nadležnost, sastav, način izbora i odlučivanja tijela Komore, prava i obveze njenih članova, te sva druga pitanja od značaja za dostojanstvo struke, zaštitu članstva i socijalnopedagoške djelatnost u Republici Hrvatskoj.

(3) Statut Komore obvezno sadrži odredbe o nazivu i sjedištu Komore, mjesnoj nadležnosti Komore, unutarnjem ustrojstvu, tijelima Komore, njihovom sastavu, ovlastima, načinu odlučivanja, uvjetima i načinu izbora i opoziva, trajanju mandata te odgovornosti članova, imovini i raspolaganju mogućom dobiti, načinu stjecanja imovine, ostvarivanju javnosti rada Komore, članstvu i članarini, pravima i obvezama članova, prestanku rada Komore te postupku s imovinom u slučaju prestanka rada Komore, te odredbama kojima se pobliže propisuju i druga pitanja važna za rad Komore.

Članak 31.

(1) Upravni nadzor nad zakonitošću rada Komore u obavljanju javnih ovlasti provodi Ministarstvo.

(2) U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može od Komore tražiti izvješća i podatke.

(3) Izvješća i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je obvezna dostaviti Ministarstvu u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih ih nije u mogućnosti dostaviti.

Članak 32.

(1) Komora podnosi Ministarstvu godišnje izvješće o radu do 31. ožujka tekuće godine, za prethodnu kalendarsku godinu.

(2) Sadržaj izvješća iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: ministar).

Članak 33.

Komora obavještava Ministarstvo, druga tijela državne uprave te nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o stanju i problemima u socijalnopedagoškoj djelatnosti i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unaprjeđenja socijalnopedagoške djelatnosti.

Članak 34.

Sredstva za izvršavanje poslova koje Komora obavlja na temelju ovog Zakona osiguravaju se iz

- članarine

- drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore.

POGLAVLJE V.

DISCIPLINSKA ODGOVORNOST

Članak 35.

(1) Član Komore odgovara za teške i lakše povrede ugleda socijalnog pedagoga pred disciplinskim tijelima Komore, određenim statutom.

(2) Član Komore disciplinski je odgovoran ako:

povrijedi odredbe ovoga Zakona

povrijedi Etički kodeks socijalnih pedagoga

obavlja socijalnopedagošku djelatnost nestručno

u obavljanju socijalnopedagoške djelatnosti počini kazneno djelo za koje mu je izrečena pravomoćna kazna zatvora

svojim ponašanjem prema korisniku socijalnopedagoških usluga, drugom socijalnom pedagogu, trećim osobama ili društvenoj zajednici povrijedi ugled socijalnog pedagoga,

onemogućuje ili ometa provođenje stručnog nadzora

ne ispunjava obveze iz članstva prema Komori

ne vodi urednu socijalno pedagošku dokumentaciju.

(3) Teške povrede ugleda socijalnog pedagoga jesu:

- povreda obveze čuvanja profesionalne tajne

- teška povreda Etičkog kodeksa socijalnih pedagoga kojom se osobito narušava ugled socijalnopedagoške djelatnosti koje ima teže značenje s obzirom na važnost i prirodu povrijeđene društvene vrijednosti, visinu materijalne štete ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena ili propuštena

- nestručno obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti

- povreda obveze osiguranja od odgovornosti, odnosno plaćanja naknade Komori za osiguranje

- počinjenje kaznenog djela za koje je izrečena pravomoćna kazna zatvora

- tri puta izrečena mjera za lakše povrede ugleda socijalnog pedagoga.

(4) Lakše povrede ugleda socijalnog pedagoga jesu:

- narušavanje ugleda socijalnog pedagoga i Etičkog kodeksa socijalnih pedagoga koje je lakšeg značenja

- povreda ugleda socijalnog pedagoga ponašanjem prema korisniku socijalnopedagoških usluga, drugom socijalnom pedagogu, trećim osobama ili društvenoj zajednici

- onemogućavanje ili ometanje provođenja stručnog nadzora

- neispunjavanje obveza iz članstva prema Komori

- neuredno vođenje socijalno pedagoške dokumentacije.

Članak 36.

(1) Članu Komore za teške povrede ugleda socijalnog pedagoga mogu se izreći ove mjere:

- ukor

- javni ukor

- novčana kazna

- mjera privremene zabrane obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti od mjesec dana do godinu dana,

- oduzimanje prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.

(2) Članu Komore za lakše povrede ugleda socijalnog pedagoga mogu se izreći ukor ili novčana kazna.

Članak 37.

(1) Visina i namjena novčanih kazni navedenih u članku 36. ovoga Zakona utvrđuje se statutom Komore.

(2) Izrečena novčana kazna plaća se Komori.

Članak 38 .

(1) Disciplinski postupak pokreće disciplinsko tijelo određeno statutom po službenoj dužnosti ili na zahtjev tijela Komore određenog statutom.

(2) Pravomoćna odluka disciplinskog tijela Komore kojima su izrečene novčane kazne ovršna je isprava.

(3) Protiv odluke disciplinskog tijela žalba nije dopuštena, ali može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim Upravnim sudom.

(4) Postupak za teške povrede zastarijeva nakon dvije godine, a za lakše povrede godinu dana od dana izvršene povrede.

(5) Izvršenje disciplinske mjere zastarijeva nakon šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja kojim je izrečena disciplinska mjera, odnosno od dana isteka roka na koji je izvršenje disciplinske mjere odgođeno.

POGLAVLJE VI.

STRUČNI NADZOR

Članak 39.

(1) Stručni nadzor nad radom ovlaštenih socijalnih pedagoga provodi Komora.

(2) Stručni nadzor provodi se redovito, povodom zahtjeva Ministarstva ili po službenoj dužnosti u slučaju saznanja o nekim važnim činjenicama zbog kojih je opravdano provođenje stručnog nadzora.

(3) Iznimno, stručni nadzor može se provesti i povodom prigovora pravnih i fizičkih osoba, ako za to postoji opravdani razlog.

(4) Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti te kakvoće i opsega izvršenih socijalnopedagoških usluga, primjerenosti uvjeta i sredstava za obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.

(5) Obavijest o provedenom stručnom nadzoru sa zahtjevom i rokom za otklanjanje utvrđenih nedostataka Komora mora dostaviti ovlaštenom socijalnom pedagogu i njegovom poslodavcu u roku od 30 dana od provođenja nadzora.

(6) Komora je dužna izvijestiti podnositelja prigovora ili zahtjeva o utvrđenom činjeničnom stanju te o poduzetim mjerama, osim u slučaju anonimne predstavke.

(7) Postupak, cijenu i način provođenja stručnog nadzora propisuje Komora općim aktom.

Članak 40.

Na temelju izvješća o provedenom stručnom nadzoru nad obavljanjem socijalnopedagoške djelatnosti Komora može u skladu s odredbama ovoga Zakona i svojim općim aktima:

- izreći mjeru iz članka 35. stavka 1. podstavka 4. ovoga Zakona dok se uočeni nedostatci ne uklone

- odrediti obavezu dodatnog stručnog usavršavanja ovlaštenom socijalnom pedagogu kod kojeg je utvrđena nedostatna stručna osposobljenost

- izreći mjeru iz članka 35. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona dok se uočeni nedostatci ne uklone.

DIO TREĆI

PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 41.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna  pravna osoba koja za obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti zaposli ili sklopi ugovor o djelu s osobom koja nije upisana u Imenik socijalnih pedagoga (članak 6.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u prekršajno odgovornoj pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 42.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja socijalnopedagošku djelatnost a  nije upisana u Imenik socijalnih pedagoga (članak 6.).

Članak 43.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna  pravna osoba koja onemogući ili ometa obavljanje stručnog nadzora (članak 39.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u prekršajno odgovornoj pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koja obavlja privatnu socijalnopedagošku praksu novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna.

DIO ČETVRTI

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 44.

(1) Ministarstvo i Hrvatska udruga socijalnih pedagoga osnovat će Hrvatsku komoru socijalnih pedagoga u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Komora je obvezna u roku od šest mjeseci od dana osnivanja donijeti Statut.

Članak 45.

Socijalni pedagozi koji po osnovi ugovora o radu s ustanovama ili drugim pravnim ili fizičkim osobama obavljaju socijalnopedagošku djelatnost mogu i dalje obavljati socijalnopedagošku djelatnost pod uvjetom da se u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona upišu u Imenik socijalnih pedagoga.