PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
a) Ocjena stanja
Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13) stupio je na snagu 6. srpnja 2013. godine. Radi usklađenja s zakonodavstvom Europske unije isti je 2018. godine Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 15/18) izmijenjen i dopunjen. Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13 i 15/18) u okviru sustava zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih dijelova Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu dodijeljeno je obavljanje stručnih poslova zaštite prirode za Republiku Hrvatsku.Obzirom da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 2. kolovoza 2018. godine donijela Zaključak, KLASA: 022-03/18-07/355, URBROJ: 50301-25/06-18-2 o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, kojim je zadužila nadležna tijela državne uprave za provedbu svih aktivnosti radi realizacije predmetnog smanjenja, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša propisalo je prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, te prestanak važenja Uredbe o osnivanju Hrvatske agencije za okoliš i prirodu („Narodne novine“, broj 72/15) koje odredbe će stupiti na snagu 1. siječnja 2019. U skladu s navedenim potrebno je usklađivanje Zakona o zaštiti prirode s posebnim propisom kojim se uređuje prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.
Istodobno, ostaje potreba da se istakne posebnost stručno-analitičkog tijela, kao upravne organizacije u sastavu Ministarstva zaštite okoliša i energetike za obavljanje stručno-analitičkih poslova zaštite prirode, budući da Direktive EU, koje su transponirane Zakonom o zaštiti prirode, predviđaju tijekom upravnih postupaka davanje stručnog mišljenja ili izradu stručnih podloga od strane stručnog tijela (Upravne organizacije u sastavu Ministarstva - Zavoda) koje je različito od upravnog tijela ministarstva koje provodi postupak.
S obzirom da je Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (Narodne novine, br. 93/16, 104/16 i XY) odredio osnivanje Državnog inspektorata, kao i djelokrug Državnog inspektorata, kao i s obzirom na to da je tim zakonom određeno da će, između ostalih, i inspekcijski poslovi zaštite prirode iz djelokruga Ministarstva zaštite okoliša i energetike prijeći u Državni inspektorat, ovim prijedlogom zakona trebalo je iz važećeg Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13 i 15/18) izbrisati članke koji uređuju djelokrug inspekcije zaštite prirode, uvjete koje mora ispunjavati osoba za obavljanje poslova glavnog inspektora zaštite prirode, višeg inspektora zaštite prirode i inspektora zaštite prirode, kao i posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru inspektora zaštite prirode koje se odnose na mogućnost provođenja inspekcijskog nadzora u zaštićenom području i području ekološke mreže od drugih inspekcija (koordinirani inspekcijski nadzor) prema Zakonu o zaštiti prirode.
b)Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom
Uzimajući u obzir gore navedeno, izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode pristupilo se radi usklađivanja s posebnim propisom kojim se uređuje prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, na način da stručno-analitičke poslove u nadležnosti Hrvatske agencije za okoliš i prirodu od 1. siječnja 2019. preuzima Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Također, izradi se pristupilo radi usklađivanja s posebnim propisom kojim se mijenja ustrojstvu i djelokrug ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave u dijelu koji se odnosi na inspekcijske poslove zaštite prirode.
c)Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode provest će se usklađivanje s posebnim propisom kojim se uređuje prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu te ujedno provesti Zaključak Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine kojim je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike određeno kao nadležno za preuzimanje poslova Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Potpunom provedbom zaključka Vlade smanjit će se broj agencija što će donijeti godišnje uštede u državni proračun. Također, provest će se usklađivanje s posebnim propisom kojim se mijenja ustrojstvu i djelokrug ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave u dijelu koji se odnosi na inspekcijske poslove zaštite prirode čime će se inspekcija zaštite prirode izdvojiti iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike u Državni inspektorat što je u skladu s reformskom mjerom objedinjavanja inspekcija u Državnom inspektoratu kao temeljem za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova.
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno odredbi članaka 204. i 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18), predlaže se donošenje ovoga zakona po hitnom postupku obzirom da se radi o osobito opravdanim razlozima.
Osobito opravdan razlog za donošenje ovoga zakona po hitnom postupku provedba je Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine, KLASA: 022-03/18-07/355, URBROJ: 50301-25/06-18-2 o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, odnosno usklađivanje s posebnim propisom kojim se uređuje prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, a koji stupa na snagu 1. siječnja 2019. godine. Također, sam obuhvat izmjena koje se isključivo odnose na izmjenu naziva tijela nadležnog za obavljanje stručno-analitičkih poslova zaštite prirode, opravdava skraćeni postupak donošenja.
Također, Nacionalnim programom reformi 2018. utvrđena je reformska mjera objedinjavanja inspekcija u Državnom inspektoratu kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova, koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave. S tim u svezi Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (Narodne novine, br. 93/16, 104/16 i XY) određeno je osnivanje Državnog inspektorata, kao i djelokrug Državnog inspektorata, i da će, između ostalih, i inspekcijski poslovi zaštite prirode iz djelokruga Ministarstva zaštite okoliša i energetike prijeći u Državni inspektorat.
V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE
Članak 1.
U Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) članku 8. stavku 2. riječi: „te redovite“, brišu se.
U stavku 3. riječi „Hrvatska agencija za zaštitu okoliša i prirode (u daljem tekstu: Agencija) dužna je“ zamjenjuju se riječima: „Zavod Ministarstva nadležan za stručno-analitičke poslove zaštite prirode (u daljem tekstu: „Zavod“) dužan je“, a riječ: „Ministarstvo,“ briše se.
Članak 2.
U članku 9. stavku 1. točki 16. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“.
U stavku 1. dodaje se nova točka 56. koja glasi:
„56. Zavod je tijelo Ministarstva nadležno za stručno-analitičke poslove zaštite prirode.“.
Članak 3.
U članku 12. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Izvješće o stanju prirode izrađuje Zavod, a Ministarstvo ga podnosi Vladi radi prihvaćanja.“.
Stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Izvješće o stanju prirode objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva.“.
Članak 4.
U članku 13. stavku 1. riječ „Agenciji“ i zarez, brišu se.
U stavku 2. podstavku 8. riječi: „i Agenciji“ brišu se.
Članak 5.
U članku 14. stavci 1. i 2. brišu se.
U stavku 3. koji postaje stavak 1. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“, a riječ: „stručne“ zamjenjuje se riječima: „stručno-analitičke“.
Članak 6.
U članku 15. stavci 1., 2. i 3., brišu se.
U stavku 4. koji postaje stavak 1. riječ: „Agenciji“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvu“.
Članak 7.
U članku 30. stavku 3. riječ “Agencije„ zamjenjuje se riječju „Zavoda“, a riječi: „Agencija je dužna“ zamjenjuju se riječima: „Zavod je dužan“.
Članak 8.
U članku 31. stavku 5. riječ: “Agencije„ zamjenjuje se riječju: “Zavoda“, a riječi: „Agencija je dužna“ zamjenjuju se riječima: „Zavod je dužan“.
U stavku 6. riječ: „Agencije“ zamjenjuje se riječju: „Zavoda“.
Članak 9.
U članku 35. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) O podnesenom zahtjevu iz članka 34. ovoga Zakona Ministarstvo informira javnost objavom informacije na mrežnim stranicama Ministarstva.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Na podneseni zahtjev iz članka 34. Zavod izrađuje mišljenje u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.“
U stavku 3. redni broj „1.“ zamjenjuje se rednim brojem „2.“.
U stavku 4. redni broj „1.“ zamjenjuje se rednim brojem „2.“.
Članak 10.
U članku 48. stavku 3. riječ: “Agencije„ zamjenjuje se riječju: “Zavoda“, a riječi: „Agencija je dužna“ zamjenjuju se riječima: „Zavod je dužan“.
U stavku 4. riječ: „Agencije“ zamjenjuje se riječju: „Zavoda“.
Članak 11.
U članku 49. stavku 4. riječ: “Agencije„ zamjenjuje se riječju: “Zavoda“, a riječi: „Agencija je dužna“ zamjenjuju se riječima: „Zavod je dužan“.
Članak 12.
U članku 52. stavku 4. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“.
Članak 13.
U članku 54. stavku 6., riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“.
Članak 14.
U članku 56.b stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) O dostavljenom nacrtu plana iz stavka 1. ovoga članka Zavod izrađuje mišljenje.“.
Članak 15.
U članku 59. stavak 7. mijenja se i glasi:
„(7) Na zahtjev iz stavka 6. ovoga članka Zavod izrađuje stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete. Umjesto Zavoda, stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete može izraditi druga stručna institucija na zahtjev Ministarstva.“
Stavak 8. mijenja se i glasi:
„Zavod izrađuje mišljenje iz stavka 7. ovoga članka u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 6. ovoga članka. Druga stručna institucija izrađuje i dostavlja mišljenje iz stavka 7. ovoga članka u roku od 30 dana od primitka zahtjeva Ministarstva iz stavka 7. ovoga članka.“
Članak 16.
U članku 64. stavcima 7. i 8., riječ: “Agencije“ i riječ: “Agenciji“ zamjenjuju se riječju: „Zavod“ u odgovarajućem rodu i padežu.
U stavku 10. riječi: „Agencija je dužna“ zamjenjuju se riječima: „Zavod je dužan“.
U stavku 11. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „ Zavod“ a riječi „Stručna podloga“ zamjenjuju se riječima „Stručnu podlogu“.
U stavku 12. riječ „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Članak 17.
U članku 74. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Zavod izrađuje stručno mišljenje o ekološkom riziku ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste u prirodu ili repopulacije u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka“.
Stavak 4. briše se.
Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 4. i 5.
Članak 18.
U članku 75. stavak 2., briše se
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.
Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Zavod izrađuje stručno mišljenje o procjeni utjecaja ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste ili njezine repopulacije na prirodu u roku od 30 dana od primitka studije iz stavka 1. ovoga članka.“.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.
Članak 19.
U članku 76. stavku 1. riječ: „Agencije“ zamjenjuje se riječju :„Zavoda“, a riječi: „članka 74. stavka 4., odnosno članka 75. stavka 4.“ zamjenjuju se riječima: „članka 74. stavka 3., odnosno članka 75. stavka 3.“.
Članak 20.
U članku 77. u stavku 1. riječ: „Agencije“ zamjenjuje se riječju: „Zavoda“.
Članak 21.
U članku 82. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Zavod izrađuje stručno mišljenje o opravdanosti uzgoja sa stajališta očuvanja vrste u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka“.
Stavak 4. briše se.
Članak 22.
U članku 90. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Ako Ministarstvo ocijeni potrebnim, o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete i/ili ukupnu bioraznolikost izrađuje Zavod. Umjesto Zavoda, stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete i/ili ukupnu bioraznolikost može izraditi druga stručna institucija na zahtjev Ministarstva.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Zavod izrađuje stručno mišljenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana od zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka. Druga stručna institucija dužna je izraditi i dostaviti stručno mišljenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana od primitka zahtjeva Ministarstva.“
Članak 23.
U članku 99. u stavku 2. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“.
Članak 24.
U članku 100. stavku 1. riječi: „i Agenciju“ brišu se.
Članak 25.
U članku 101. stavku 1. riječi: „i Agenciju“ brišu se.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Zavod je dužan provesti hitna istraživanja speleološkog objekta i izraditi stručni nalaz o potencijalnom značaju speleološkog objekta u roku od dvadeset dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka.“.
Stavak 5. briše se.
Članak 26.
U članku 102. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Zavod je dužan provesti detaljnije istraživanje speleološkog objekta i izraditi stručni nalaz o značaju otkrivenog speleološkog objekta u roku od trideset dana od donošenja privremenog rješenja iz članka 101. stavka 4.“
U stavku 2. riječ: „dostave“ zamjenjuje se riječju: „izrade“.
Članak 27.
U članku 124. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Stručnu podlogu izrađuje Zavod.“.
Članak 28.
U članku 127. u stavku 2. riječi: „i Agenciji“ brišu se.
Članak 29.
U članku 128. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Prijedlog akta o prestanku zaštite koji donosi Hrvatski sabor, odnosno Vlada temelji se na stručnoj podlozi koju izrađuje Zavod.“.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Predstavničko tijelo nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave donosi akt o prestanku zaštite uz prethodnu suglasnost Ministarstva, koju Ministarstvo daje na temelju mišljenja Zavoda.“.
Članak 30.
U članku 134. stavku 2. iza riječi „Ministarstvo“ zarez i riječi „po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije“, brišu se.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Plan upravljanja ostalih zaštićenih područja donosi se uz suglasnost Ministarstva, a godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja uz suglasnost izvršnog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, po prethodno pribavljenom mišljenju Zavoda.“.
U stavku 6. zarez i riječi: „kao i Agenciji“, brišu se.
Članak 31.
U članku 137. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“.
Članak 32.
U članku 142. stavcima 1. i 3. riječ: „Agencije“ zamjenjuje se riječju: „Zavoda“.
Članak 33.
U članku 145. stavku 6. riječi: „metodologiji i protokolu iz članka 15. stavka 1. podstavka 6. ovoga Zakona,“, zamjenjuju se riječima „od Zavoda standardiziranoj metodologiji i protokolu“.
Članak 34.
U članku 151. u stavku 2. riječ: „Agencije“ zamjenjuje se riječju: „Zavoda“.
U stavku 4. u prvoj rečenici riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“. U drugoj rečenici riječ: „Agencije“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstva“.
Članak 35.
U članku 154. stavku 1. riječ: „Agenciji“ zamjenjuje se riječju: „Zavodu“.
U stavku 3. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“.
Članak 36.
U članku 156. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Zavod izrađuje stručno mišljenje o utjecaju traženog odstupanja na održavanje populacije strogo zaštićene vrste u njezinu prirodnom području rasprostranjenosti u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.“.
Stavak 3., briše se.
Članak 37.
U članku 160. u stavku 1. riječ: „Agencije“ zamjenjuje se riječju: „Zavoda“, a riječi: „koje se izrađuje na zahtjev Ministarstva“ i zarez, brišu se.
Članak 38.
U članku 175. stavku 2. riječ: „Agencije „ zamjenjuje se riječju: „Zavoda“.
Članak 39.
U članku 194. stavku 1. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“.
Članak 40.
U članku 195. stavku 1. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“.
Članak 41.
U članku 196. stavku 3. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“.
Članak 42.
U članku 197. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Na temelju rezultata praćenja stanja vrsta i stanišnih tipova Zavod i nadležno tijelo iz članka 195. stavka 3. ovoga Zakona, u skladu sa smjernicama Europske komisije iz članka 195. stavka 4. ovoga Zakona, izrađuju izvješće o stanju očuvanosti vrsta, uključujući i ptice, te stanišnih tipova, koje Zavod objedinjava, a Ministarstvo utvrđuje i dostavlja Europskoj komisiji.“.
Članak 43.
U članku 198. riječ: „Agencija“ i zarez, brišu se.
Članak 44.
U članku 200. riječi: „Agenciji i“, brišu se.
Članak 45.
U članku 201. riječi: „te Agencija“, brišu se.
Članak 46.
U članku 203. u stavku 1. podstavku 7. riječi: „Agenciji i“, brišu se.
Članak 47.
U članku 205. stavku 2. riječi: „zakonitošću rada Agencije i“ brišu se.
U stavku 4. riječi: „Agencije i“, brišu se.
Članak 48.
U članku 210. stavku 1. riječi „državni službenici inspekcije zaštite prirode Ministarstva“, zamjenjuju se riječima „obavlja inspekcija zaštite prirode“.
Članak 49.
Članci 212., 213., 214. stavak 2. i 217., brišu se
Članak 50.
Članak 225., briše se
Članak 51.
U članku 229. stavku 1. podstavku 6. i 7. riječi: „i Agenciju“, brišu se.
Članak 52.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2019. godine, osim članka 50. ovog Zakona koji stupa na snagu rasporedom državnih službenika na radna mjesta unadležnoj unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici za drugostupanjski upravni postupak u središnjem uredu Državnog inspektorata.
Klasa:
Zagreb,
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
U članku 8. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) riječi „te redovite“ brišu se čime se otklanja očigledna pogreška. U stavku 3. riječi „Hrvatska agencija za zaštitu okoliša i prirode (u daljem tekstu: Agencija) zamjenjuju se riječima: „Zavod Ministarstva nadležan za stručno-analitičke poslove zaštite prirode (u daljem tekstu: „Zavod“), budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu prestaje postojati na temelju odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša koje propisuju prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, kao i prestanak važenja Uredbe o osnivanju Hrvatske agencije za okoliš i prirodu („Narodne novine“, broj 72/15), koje odredbe će stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine, a u svezi s provedbom Zaključka Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/18-07/355, URBROJ: 50301-25/06-18-2 od 2. kolovoza 2018. godine o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima sa sjednice održane 2. kolovoza 2018. godine (dalje u tekstu „Zaključak Vlade RH“). Izmjenom ovog stavka Hrvatska agencija za okoliš i prirodu postaje posebna upravna organizacija (zavod) u sastavu Ministarstva zaštite okoliša i energetike nadležna za stručno-analitičke poslove zaštite prirode. Izmjenom ovog stavka Hrvatska agencija za okoliš i prirodu budući postaje zavod u sastavu Ministarstva zaštite okoliša i energetike više nije dužna izvijestiti navedeno ministarstvo o utjecaju provedbe aktivnosti zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama te prilikom otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja, neizbježne i neotklonjive prirodne pojave, u slučajevima žurne i neodgodive provedbe mjera i aktivnosti civilne zaštite i mjera obrane od poplava sukladno posebnim propisima kojima se uređuje sustav civilne zaštite i sustav obrane od poplava, na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, rijetke i ugrožene stanišne tipove, strogo zaštićene vrste i njihova staništa, kao i zaštićena područja.
Uz članak 2.
Članak 9. stavak 1. točka 16. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ: „Agencija“ zamjenjuje riječju „Zavod“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. Dodaje se nova točka 56. koja glasi kojom se Zavod određuje kao tijelo Ministarstva nadležno za stručno-analitičke poslove zaštite prirode.
Uz članak 3.
Članak 12. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu koji preuzima izradu izvješća o stanju prirode, pa budući više nije posebna javna ustanova, već dio Ministarstva, samo Ministarstvo podnosi izvješće o stanju prirode Vladi Republike Hrvatske radi prihvaćanja. Članak 12. stavak 5. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se budući prestankom Hrvatske agencije za okoliš i prirodu više ne postoji niti njezina mrežna stranica, pa se izvješće o stanju prirode treba objavljivati na mrežnim stranicama Ministarstva.
Uz članak 4.
Članak 13. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agenciji“ briše budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. Članak 13. stavak 2. podstavak 8. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi „i Agenciji“ brišu budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu, pa jedinice područne (regionalne) samouprave više nisu dužne podnositi joj izvješća o stanju očuvanosti prirode, već je dovoljno da ih podnose samo Ministarstvu.
Uz članak 5.
U članku 14. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) stavci 1. i 2. brišu se, a u stavku 3. koji postaje stavak 1. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“, a riječ: „stručne“ zamjenjuje se riječima: „stručno-analitičke“, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu nadležan za stručno-analitičke poslove zaštite prirode.
Uz članak 6.
Članak 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) brišu se budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu , pa će poslovi i djelatnost koje je obavljala Hrvatska agencije za okoliš i prirodu biti propisani novom uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Članak 15. stavak 4. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ Agenciji“ zamjenjuje riječju: „Ministarstvu“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu kojem će nadležna tijela i mjerodavne institucije dostavljati podatke o stanju prirode.
Uz članak 7.
Članak 30. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ “Agencije„ zamjenjuje riječju „Zavoda“, a riječi: „Agencija je dužna“ zamjenjuju se riječima: „Zavod je dužan“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 8.
Članak 31. stavak 5. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ “Agencije„ zamjenjuje riječju „Zavoda“, a riječi: „Agencija je dužna“ zamjenjuju riječima: „Zavod je dužan“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. Članak 31. stavak 6. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ “Agencije„ zamjenjuje riječju „Zavoda“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 9.
Članak 35. stavci 1. i 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenjaju se na način da Ministarstvo više ne mora posebno zatražiti, niti mu je Hrvatska agencija za okoliš i prirodu dužna dostaviti, mišljenje o podnesenom zahtjevu za utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa i odobrenje zahvata uz kompenzacijske uvjete nositelja zahvata za koji je doneseno rješenje o odbijanju zahvata, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu koji je dužan izraditi navedeno mišljenje u roku 30 dana od podnesenog zahtjeva nositelja zahvata. Brojke u stavcima 3. i 4. mijenjaju se posljedično.
Uz članak 10.
Članak 48. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencije“ zamjenjuje riječju: “Zavoda“, a riječi: „Agencija je dužna“ zamjenjuju riječima: „Zavod je dužan“, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. Članak 48. stavak 4. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencije“ zamjenjuje riječju: “Zavoda“, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 11.
Članak 49. stavak 4. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencije“ zamjenjuje riječju: “Zavoda“, a riječi: „Agencija je dužna“ zamjenjuju riječima: „Zavod je dužan“, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 12.
Članak 52. stavak 4. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju: “Zavoda“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 13.
Članak 54. stavak 6. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju: “Zavoda“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 14.
Članak 56.b stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da o dostavljenom nacrtu plana upravljanja ekološkom mrežom donesenom prema posebnom propisu iz područja šumarstva mišljenje izrađuje Zavod budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. U skladu s navedenim to mišljenje Ministarstvo više nije dužno posebno zatražiti od Zavoda.
Uz članak 15.
(7) Na zahtjev iz stavka 6. ovoga članka Zavod izrađuje stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete. Umjesto Zavoda, stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete može izraditi druga stručna institucija na zahtjev Ministarstva.
(8) Zavod ili stručna institucija izrađuje mišljenje iz stavka 7. ovoga članka u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 6. ovoga članka
Članak 59. stavak 7. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da Zavod izrađuje stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. S tim u svezi, više nije potrebno da se zahtjev za mišljenjem posebno upućuje Zavodu. Također, ostavljena je i mogućnost da to mišljenje umjesto Zavoda izradi druga stručna institucija na zahtjev Ministarstva.
„Zavod izrađuje mišljenje iz stavka 7. ovoga članka u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 6. ovoga članka. Druga stručna institucija izrađuje i dostavlja mišljenje iz stavka 7. ovoga članka u roku od 30 dana od primitka zahtjeva Ministarstva iz stavka 7. ovoga članka.“
Članak 59. stavak 8. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju: “Zavod“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. Nadalje, propisuje se obveza Zavodu da izradi stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete u roku 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 7., a više nije potrebno da mu Ministarstvo posebno dostavlja zahtjev za mišljenjem. U slučaju da umjesto Zavoda to mišljenje izrađuje druga stručna institucija, propisuje se obveza da druga stručna institucija to mišljenje izradi i dostavi Ministarstvu u roku od 30 dana.
Uz članak 16.
Članak 64. stavci 7., 8., i 11. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenjaju se na način da se riječ: “Agencije“, riječ: “Agenciji“ i riječ: „Agencija“ zamjenjuju riječju: „Zavod“ u odgovarajućem rodu i padežu, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Članak 64. stavak 10. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi: „Agencija je dužna“ zamjenjuju riječima: „Zavod je dužan“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Članak 64. stavak 11. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi „Stručna podloga“ zamjenjuju riječima „Stručnu podlogu“ radi ispravke očite gramatičke greške.
Članak 64. stavak 12. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju: „Ministarstvo“ budući prestankom Hrvatske agencije za okoliš i prirodu više ne postoji niti njezina mrežna stranica, pa se stručna podloge treba objavljivati na mrežnim stranicama Ministarstva
Uz članak 17.
Članak 74. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da Ministarstvo ne mora više posebno zatražiti stručno mišljenje od Hrvatske agencije za okoliš i prirodu o zahtjevu osobe za ponovno uvođenje nestale zavičajne divlje vrste u prirodu ili za repopulaciju, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. Slijedom navedenog, Zavodu se propisuje obveza izrade tog mišljenja u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 2. istog članka, briše se stavak 4. istog članka, a dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 4. i 5.
Uz članak 18.
Članak 75. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) briše se, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu, pa više nije potrebno da Ministarstvo posebno dostavlja Zavodu studiju o procjeni utjecaja ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste ili njezine repopulacije na prirodu i posebno traži mišljenje Zavoda o procjeni utjecaja ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste ili njezine repopulacije na prirodu. Slijedom navedenog, stavak 3. postaje stavak 2., a stavak 4. koji postaje stavak 3. mijenja se na način da se propisuje obveza Zavodu da izradi stručno mišljenje o procjeni utjecaja ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste ili njezine repopulacije na prirodu u roku od 30 dana od primitka studije iz stavka 1. Također, slijedom navedenog stavak 5. postaje stavak 4.
Uz članak 19.
Članak 76. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencije“ zamjenjuje riječju „Zavoda“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu, a riječi i brojke „članka 74. stavka 4.“ zamjenjuju se riječima i brojkama „članka 74. stavka 3.“ u skladu s obrazloženjem vezanim uz članak 17.
Uz članak 20.
Članak 77. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencije“ zamjenjuje riječju „Zavoda“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 21.
Članak 82. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da Ministarstvo više nije dužno posebno zatražiti od Hrvatske agencije za okoliš i prirodu koja postaje zavod u Ministarstvu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) stručno mišljenje o opravdanosti uzgoja sa stajališta očuvanja vrste, a propisuje se da je Zavod dužan izraditi to mišljenje u roku od 30 dana od primitka zahtjeva osobe koja namjerava uzgajati strogo zaštićenu zavičajnu divlju vrstu. Shodno navedenom, briše se stavak 4.
Uz članak 22.
Članak 90. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se propisuje da, ukoliko Ministarstvo ocijeni potrebnim, o zahtjevu osobe za pristup i korištenje genetskog materijala zavičajnih divljih vrsta u prirodi (in situ) stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete i/ili ukupnu bioraznolikost izrađuje Zavod. Također, propisuje se mogućnost da to mišljenje izradi druga stručna institucija na zahtjev Ministarstva.
Članak 90. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da Zavod izrađuje stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete i/ili ukupnu bioraznolikost u roku od 30 dana od zahtjeva osobe za pristup i korištenje genetskog materijala zavičajnih divljih vrsta u prirodi (in situ). Također, propisuje se da je druga stručna institucija dužna izraditi i dostaviti Ministarstvu stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete i/ili ukupnu bioraznolikost u roku od 30 dana od zahtjeva Ministarstva.
Uz članak 23.
Članak 99. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju „Zavod“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 24.
Članak 100 stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi „i Agencija“ brišu budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 25.
Članak 101. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi „i Agencija“ brišu budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Članak 101. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se propisuje da je umjesto Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (koja postaje Zavod Ministarstva) Zavod dužan provesti hitna istraživanja speleološkog objekta i za Ministarstvo izraditi stručni nalaz o potencijalnom značaju speleološkog objekta u roku od dvadeset dana od primitka obavijesti osobe o otkriću speleološkog objekta dogodi tijekom izvođenja građevinskih ili drugih radova. Nadalje, propisuje se da navedeni stručni nalaz Zavod više nije dužan posebno dostavljati Ministarstvu budući je Zavod sastavni dio Ministarstva. Nadalje, stavak 5. istog članka se briše budući privremeno rješenje više nije potrebno dostavljati Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu koja budući ona postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 26.
Članak 102. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da je Zavod (umjesto Hrvatske agencije za okoliš i prirodu koja postaje zavod u Ministarstvu) dužan provesti detaljnije istraživanje speleološkog objekta. Također, prestaje obveza dostavljanja stručnog nalaza o značaju otkrivenog speleološkog objekta Ministarstvu, budući stručni nalaz izrađuje Zavod koji je sastavni dio Ministarstva. Nadalje,
Članak 102. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „dostave“ zamjenjuje riječju „izrade“ budući je Zavod dužan izraditi stručni nalaz.
Uz članak 27.
Članak 124. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju „Zavod“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu, te se, slijedom navedenog, ukida obveza zahtijevanja Ministarstva da se stručna podloga izradi.
Uz članak 28.
Članak 127. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi „i Agenciji“ brišu budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 29.
Članak 128. stavci 2. i 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenjaju se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju „Zavod“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. Također, slijedom navedenog, ukida se obveza zahtijevanja Ministarstva da se stručna podloga izradi. Ukida se i potreba da se akt o prestanku zaštite kojeg donosi predstavničko tijela nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave donosi uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu budući ona (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu, a propisana je obveza pribavljanja prethodne suglasnosti Ministarstva.
Uz članak 30.
Članak 134. stavci 2. i 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenjaju se na način da se ukida obveza prethodnog pribavljanja mišljenja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu budući ona (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu, a plan upravljanja i godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja nacionalnog parka i parka prirode, kao i Plan upravljanja ostalih zaštićenih područja se donosi uz suglasnost Ministarstva. Nadalje, ukida se obveza prethodnog pribavljanja prethodnog mišljenja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu na godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja ostalih zaštićenih područja, već tu obvezu preuzima Ministarstvo.
Članak 134. stavak 6 Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja da se zarez i riječi „ kao i Agenciji“ brišu, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu, a propisano je da upravno vijeće dostavlja Ministarstvu izvješće o ostvarivanju plana upravljanja i godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja.
Uz članak 31.
Članak 137. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju „Zavod“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 32.
Članak 142. stavci 1. i 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenjaju se na način da se riječ „Agencije“ zamjenjuje riječju „Zavoda“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 33.
U članku 145. stavku 6. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) riječi: „metodologiji i protokolu iz članka 15. stavka 1. podstavka 6. ovoga Zakona,“, zamjenjuju se riječima „od Zavoda standardiziranoj metodologiji protokolu“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu, a poslovi i djelatnost koje je obavljala Hrvatska agencije za okoliš i prirodu bit će propisani novom uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zaštite okoliša i energetike radi čega je brisan članak 15. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018).
Uz članak 34.
Članak 151. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencije“ zamjenjuje riječju „Zavoda“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Članak 151. stavak 4. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju „Zavod“, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. U istom stavkuriječ „Agencije“ zamjenjuje se riječju „Ministarstva“, budući prestankom Hrvatske agencije za okoliš i prirodu više ne postoji niti njezina mrežna stranica, pa se Crveni popis treba objavljivati na mrežnim stranicama Ministarstva.
Uz članak 35.
Članak 154. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agenciji“ zamjenjuje riječju „Zavodu“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. Članak 154. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju „Zavoda“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 36.
Zavod izrađuje stručno mišljenje o utjecaju traženog odstupanja na održavanje populacije strogo zaštićene vrste u njezinu prirodnom području rasprostranjenosti u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 156. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) U mijenja se na način da se dopuštenje izdaje na temelju stručnog mišljenja Zavoda, a ne više Hrvatske agencije za okoliš i prirodu budući ona (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. Slijedom navedenog, Ministarstvo nije dužno posebno dostavljati zahtjev za izdavanjem dopuštenja Zavodu, niti je Zavod dužan dostaviti to mišljenje Ministarstvu, već ga je dužan izraditi u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva osobe za odstupanjem (iz članka 155. stavaka 1. i 2.). Stavak 3. se briše.
Uz članak 37.
Članak 160. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencije“ zamjenjuje riječju „Zavoda“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. Isto tako, ukida se obveza Ministarstva da zahtijeva izradu stručne podloge Zavoda.
Uz članak 38.
Članak 175. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencije“ zamjenjuje riječju „Zavoda“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 39.
Članak 194. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju „Zavod“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 40.
Članak 195. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju „Zavod“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 41.
Članak 196. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju „Zavod“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 42.
Članak 197. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da Zavod umjesto Hrvatske agencije za okoliš i prirodu budući ona (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu, izrađuje i objedinjava izvješće o stanju očuvanosti vrsta, uključujući i ptice, te stanišnih tipova. Slijedom navedenog, ukida se i obveza dostavljanja izvješća od strane Zavoda Ministarstvu.
Uz članak 43.
Članak 198. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ: „Agencija“ i zarez brišu, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 44.
Članak 200. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi: „Agenciji“ zamjenjuje riječju „Zavodu“, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 45.
Članak 201. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi: „te Agencija“ brišu, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 46.
Članak 203. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi: „Agenciji i “ brišu, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 47.
Članak 205. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi: „zakonitošću rada Agencije i“ brišu, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Članak 205. stavak 4. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi: „Agencije i“ brišu budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 48.
U članku 210. stavku 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) riječi „državni službenici inspekcije zaštite prirode Ministarstva“, zamjenjuju se riječima „obavlja inspekcija zaštite prirode“, budući će državni službenici inspekcije zaštite prirode postati inspektori Državnog inspektorata.
Uz članak 49.
Članak 212. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018), briše se budući se njime propisuju radna mjesta inspektora zaštite prirode i uvjeti koje moraju ispunjavati osobe za ta radna mjesta, što će se urediti Zakonom o Državnom inspektoratu.
Članak 213. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018), briše se budući se njime propisuju dokazivanje službenog svojstva, ovlasti i identitet inspektora službenom značkom i iskaznicom, vođenje upisnika o izdanim službenim značkama i iskaznicama, te pravilnik kojim se uređuje sadržaj, oblik, način izdavanja i uporabe službene značke i iskaznice, što će se urediti Zakonom o Državnom inspektoratu.
Članak 214. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018), briše se budući se njime propisuje da će ministar zaštite okoliša i energetike sporazumno s ministrima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva i vodnog gospodarstva, gospodarstva, unutarnjih poslova, pomorstva i prometa, zdravlja te glavnim inspektorom u okviru djelokruga tih inspekcijskih službi, odrediti sadržaj i način suradnje u provedbi koordiniranih inspekcijskih nadzora, što više nije potrebno budući sve inspekcijski poslovi i službe unutar Ministarstva zaštite okoliša i energetike prelaze u Državni inspektorat.
Članak 217. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018), briše se budući je njime propisan djelokrug inspekcije zaštite prirode koji će se urediti Zakonom o Državnom inspektoratu.
Uz članak 50.
Članak 225.Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) briše se budući će poslove Povjerenstva koje odlučuje o žalbama protiv rješenja koje je donio inspektor preuzeti nadležna unutarnja ustrojstvena jedinica za drugostupanjski upravni postupak u središnjem uredu Državnog inspektorata.
Uz članak 51.
Članak 229. stavak 1. točke 6. i 7. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenjaju se na način da se riječi: „i Agenciju“ brišu budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Uz članak 52.
Završnom odredbom određuje se datum stupanja na snagu ovoga Zakona, osim članka 50. koji stupa na snagu ustrojavanjem nadležne unutarnje ustrojstvene jedinice za drugostupanjski upravni postupak u središnjem uredu Državnog inspektorata koja će preuzeti poslove Povjerenstva koje odlučuje o žalbama protiv rješenja koje je donio inspektor.
VI. TEKST ODREDABA VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU
Zakon o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/13 i 15/18)
Članak 8.
(1) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se prilikom zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama te prilikom otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja, neizbježne i neotklonjive prirodne pojave, u slučajevima žurne i neodgodive provedbe mjera i aktivnosti civilne zaštite i mjera obrane od poplava sukladno posebnim propisima kojima se uređuje sustav civilne zaštite i sustav obrane od poplava.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se od dana proglašavanja velike nesreće, odnosno katastrofe te redovite i izvanredne mjere od obrane od poplava, do dana stupanja na snagu odluke o prestanku provođenja mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite ili mjera obrane od poplava u sprječavanju i otklanjanju posljedica velike nesreće, odnosno katastrofe ili izvanredne, neizbježne i neotklonjive prirodne pojave.
(3) Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u daljnjem tekstu: Agencija) dužna je u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu odluke o prestanku provođenja mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite ili mjera obrane od poplava u otklanjanju posljedica velike nesreće, odnosno katastrofe ili izvanredne, neizbježne i neotklonjive prirodne pojave utvrditi utjecaj provedbe aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka na, ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, rijetke i ugrožene stanišne tipove, strogo zaštićene vrste i njihova staništa, kao i zaštićena područja te o tome izvijestiti Ministarstvo, nadležnu javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim područjem i jedinicu lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave i/ili Grada Zagreba.
Članak 9.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. biološki materijal znači svaki materijal koji sadržava genetsku informaciju i koji se može razmnožavati sam ili se može razmnožavati u biološkom sustavu (npr. mikroorganizmi, molekule i fragmenti deoksiribonukleinske kiseline (DNA), virusi, tkivne i stanične kulture, sjeme itd.),
2. bioraznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekosustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica te raznolikost ekosustava,
3. crveni popis je popis divljih vrsta čiji je stupanj ugroženosti procijenjen prema međunarodno prihvaćenim kriterijima,
4. divlje vrste su one vrste koje nisu nastale pod utjecajem čovjeka kao posljedica umjetnog odabiranja (odabir i uzgoj u svrhu dobivanja pasmina udomaćenih životinja i sorti kultiviranih biljaka) ili genetske modifikacije nasljednog materijala tehnikama moderne biotehnologije,
5. divlje vrste od interesa za Europsku uniju su one divlje vrste za koje na teritoriju Europske unije vrijedi da su:
– ugrožene, osim onih vrsta kojima je prirodni areal rubni na tom teritoriju i koje nisu ugrožene ili osjetljive u zapadnoj palearktičkoj regiji,
– osjetljive, odnosno smatra se vjerojatnim da će u skoroj budućnosti potpasti pod kategoriju ugroženih vrsta, ako uzročni čimbenici nastave djelovati,
– rijetke, odnosno s malim populacijama koje trenutačno nisu ugrožene ili osjetljive, ali rizik za to postoji; te vrste žive u ograničenim geografskim područjima ili su u manjem broju raspršene na širem području,
– endemske i zahtijevaju posebnu pozornost zbog posebne prirode njihovih staništa i/ili mogućeg utjecaja njihova iskorištavanja na njihovo stanište i/ili mogućeg utjecaja njihova iskorištavanja na njihovo stanje očuvanosti,
Divlje vrste od interesa za Europsku uniju koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske navode se u uredbi iz članka 54. stavka 1. i/ili pravilniku iz članka 151. stavka 2. ili odluci iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona,
6. doprirodno stanje je stanje u ekosustavu ili krajobrazu na čiji je razvoj čovjek utjecao u neznatnoj mjeri te se u njima odvijaju procesi koji su uglavnom samoregulirajući i koji mogu opstati bez izravnog ljudskog djelovanja,
7. ekološka mreža Natura 2000 (u daljnjem tekstu: ekološka mreža) je koherentna europska ekološka mreža sastavljena od područja u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi i staništa divljih vrsta od interesa za Europsku uniju, a omogućuje očuvanje ili, kad je to potrebno, povrat u povoljno stanje očuvanja određenih prirodnih stanišnih tipova i staništa vrsta u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti,
8. ekosustav je dinamičan kompleks zajednica biljaka, gljiva, životinja, algi i mikroorganizama i njihova neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica,
9. endem je vrsta čije je rasprostranjenje ograničeno na određeno područje,
10. ex situ očuvanje (izvan prirode) je očuvanje komponenti bioraznolikosti i genetske raznolikosti izvan njihovih prirodnih staništa i očuvanje dijelova geobaštine izvan prirodnih nalazišta, uglavnom minerala i stijena te fosila u muzejskim ili privatnim zbirkama i ustanovama,
11. fosili su ostaci živih organizama iz geološke prošlosti, kao i otisci njihovih životnih aktivnosti,
12. genetski materijal je bilo koji materijal biljaka, životinja, gljiva, algi, mikroorganizama ili nekog drugog podrijetla koji sadrže funkcionalne jedinice naslijeđa,
13. genetska raznolikost je sveukupnost gena svih živih organizama te njihova raznolikost između jedinki, populacija, vrsta i viših taksonomskih kategorija,
14. genska banka je spremište biološkog materijala koje sadrži nadzirane ili uzgajane populacije ili dijelove životinja, gljiva, biljaka, algi ili mikroorganizama, posebno sjeme, spore, spolne stanice i drugi biološki materijal, kojima se upravlja za namjene očuvanja vrsta, odnosno njihovih genetskih bogatstava,
15. georaznolikost je raznolikost tla, stijena, minerala, fosila, reljefnih oblika, podzemnih objekata i struktura te prirodnih procesa koji su ih stvarali kroz geološka razdoblja,
16. informacijski sustav zaštite prirode je informacijski sustav koji objedinjava stručne i znanstvene podatke o bioraznolikosti, georaznolikosti i zaštiti prirode, a koji vodi Agencija,
17. in situ očuvanje (u prirodi) je očuvanje ekosustava i prirodnih staništa te održavanje i obnavljanje vrsta sposobnih za opstanak u njihovu prirodnom okruženju, a u slučaju udomaćenih ili kultiviranih vrsta u okruženju u kome su razvili svoja specifična svojstva, kao i očuvanje dijelova geobaštine na mjestu njihova nastanka, odnosno nalazišta minerala i fosila te stijena,
18. kompenzacijski uvjeti su mjere koje se određuju radi osiguranja opće povezanosti (koherentnosti) ekološke mreže,
19. kontrolirani uvjeti uzgoja ili držanja vrsta su uvjeti kojima se onemogućuje dospijevanje u prirodu jedinki u bilo kojem razvojnom stadiju ili njihovih dijelova kojima se vrsta može nespolno ili spolno razmnožiti ili križati sa zavičajnom vrstom,
20. korištenje genetskog materijala u smislu ovoga Zakona je provođenje istraživanja i razvoja koji se temelje na genetskim i/ili biokemijskim sastavnicama genetskog materijala, uključujući i primjenu biotehnologije, a u svrhu stvaranja novih proizvoda i patenata,
21. krajobraz je dio prostora čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika,
22. krajobrazna raznolikost je strukturiranost prostora nastala na interakciji prirodnih i/ili stvorenih krajobraznih elemenata određenih bioloških, klimatskih, geoloških, geomorfoloških, pedoloških, kulturno-povijesnih i socioloških obilježja,
23. krš je jedinstvena vrsta reljefa s posebnim hidrogeološkim i geomorfološkim obilježjima, koji se razvija u stijenama dobre topljivosti s razvijenom sekundarnom poroznošću, s karakterističnim površinskim (škrape, ponikve, uvale, polja u kršu i dr.) i podzemnim oblicima (špilje i jame),
24. mineral je prirodna tvorevina, sastavni dio litosfere, određenog i stalnog kemijskog sastava i fizičkih svojstava koji su stabilni u određenim uvjetima tlaka i temperature. Mineralom u smislu ovoga Zakona smatra se i nakupina ili tvorevina minerala. Minerali u smislu ovoga Zakona nisu mineralne sirovine,
25. ministar je čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležan za poslove zaštite prirode,
26. očuvanje vrsta i staništa znači niz mjera potrebnih za održavanje ili obnovu prirodnih staništa i populacija divljih vrsta u povoljnom stanju,
27. oporavilište za divlje životinje je prostor u kojem privremeno ili trajno borave jedinke strogo zaštićenih zavičajnih vrsta životinja koje su nađene u prirodi iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane, u svrhu liječenja i oporavka radi povratka u prirodu ili u svrhu repopulacije i/ili reintrodukcije, te zaplijenjene ili oduzete strogo zaštićene životinje, kao i životinje divljih vrsta zaplijenjene sukladno posebnom propisu kojim se regulira prekogranični promet i trgovina divljim vrstama,
28. plan upravljanja zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže je akt planiranja kojim se utvrđuje stanje zaštićenog područja i/ili područja ekološke mreže te određuju ciljevi upravljanja i/ili očuvanja, aktivnosti za postizanje ciljeva i pokazatelji provedbe plana,
29. plan upravljanja strogo zaštićenom vrstom je akt planiranja kojim se utvrđuje stanje vrste te određuju ciljevi upravljanja, aktivnosti potrebne za postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste i pokazatelji učinkovitosti upravljanja,
30. područje očuvanja značajno za ptice (POP) je područje značajno za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju i njihovih staništa, kao i područje značajno za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarno područje od međunarodne važnosti; granice POP-a utvrđene su kao sloj geografskog informacijskog sustava (GIS) koji je dio Informacijskog sustava zaštite prirode,
31. područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) je područje koje, u biogeografskoj regiji ili regijama kojima pripada:
– znatno pridonosi održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti prirodnog stanišnog tipa od interesa za Europsku uniju koji je prirodno rasprostranjen na teritoriju Republike Hrvatske, a navodi se na popisu prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju zastupljenih na teritoriju Republike Hrvatske (referentna lista stanišnih tipova) u uredbi iz članka 54. stavka 9. ovoga Zakona, ili znatno pridonosi održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti neke od vrsta navedenih na popisu divljih vrsta (osim ptica) od interesa za Europsku uniju koje se redovito pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske (referentna lista divljih vrsta) navedenih u uredbi iz članka 54. stavka 9. ovoga Zakona,
– znatno pridonosi cjelovitosti ekološke mreže,
– znatno pridonosi održavanju bioraznolikosti unutar pripadajuće biogeografske regije ili regija;
Granice POVS-a utvrđene su kao sloj geografskog informacijskog sustava (GIS) koji je dio Informacijskog sustava zaštite prirode,
32. ponovno uvođenje (reintrodukcija) je ponovno naseljavanje neke vrste u područje iz kojeg je izumrla, a u ekosustavu još ili opet postoje približno jednaki ekološki uvjeti kao i prije izumiranja, a koji omogućuju njezino preživljavanje,
33. vjerojatno područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (vPOVS) je područje koje ispunjava stručne kriterije i koje Republika Hrvatska predlaže Europskoj komisiji na odobrenje, a koje je značajno za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta, osim ptica, i njihovih staništa te prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju; granice vPOVS-a utvrđene su kao sloj geografskog informacijskog sustava (GIS) koji je dio Informacijskog sustava zaštite prirode,
34. populacija je skupina prostorno, vremenski i ekološki povezanih jedinki iste vrste,
35. posebno područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (PPOVS) je područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) za koje se primjenjuju mjere očuvanja u svrhu održavanja ili povrata u povoljno stanje očuvanosti prirodnih staništa i/ili populacija vrsta za koje je to područje određeno; granice PPOVS-a utvrđene su kao sloj geografskog informacijskog sustava (GIS) koji je dio Informacijskog sustava zaštite prirode,
36. povoljno stanje divlje vrste je stanje koje u budućnosti osigurava opstanak te vrste, genetsku stabilnost populacija i razmjenu gena među populacijama,
37. praćenje stanja očuvanosti prirode (monitoring) je osmišljeno i sustavno praćenje stanja prirode,
38. prevladavajući javni interes je javni interes u pitanjima zaštite prirode koji iskazuje Republika Hrvatska, a utvrđuje se u skladu s ovim Zakonom,
39. primjerak je svaka životinja, biljka, gljiva ili alga, bez obzira na to je li živa ili mrtva, svaki njezin dio ili derivat, bez obzira na to jesu li uključeni u drugoj robi,
40. prioritetne divlje vrste su ugrožene divlje vrste od interesa za Europsku uniju za čije očuvanje je Europska unija posebno odgovorna s obzirom na razmjere njihova prirodnog areala koji se nalazi na teritoriju Europske unije. Takve vrste su u uredbi iz članka 54. stavka 9. ovoga Zakona označeni znakom »*«,
41. prioritetni prirodni stanišni tipovi su oni prirodni stanišni tipovi od interesa za Europsku uniju kojima na području Europske unije prijeti nestanak i za čije je očuvanje Europska unija posebno odgovorna s obzirom na razmjere njihova prirodnog areala koji se nalazi na teritoriju Europske unije. Takvi stanišni tipovi su u uredbi iz članka 54. stavka 9. ovoga Zakona označeni znakom »*«,
42. prirodna dobra su sve sastavnice prirode koje čovjek koristi ili može koristiti u gospodarske svrhe
43. prirodni stanišni tipovi od interesa za Europsku uniju su oni prirodni stanišni tipovi kojima prijeti nestanak unutar njihova prirodnog areala ili imaju mali prirodan areal zbog regresije ili im je područje u prirodi ograničeno ili predstavljaju istaknute primjere tipičnih karakteristika jedne ili više od sljedećih biogeografskih regija: alpinske, kontinentalne i mediteranske. Prirodni stanišni tipovi od interesa za Europsku uniju, koji su prirodno rasprostranjeni na teritoriju Republike Hrvatske navode se su pravilniku iz članka 52. stavka 5. ovoga Zakona,
44. repopulacija je nadodavanje jedinki u već postojeću populaciju neke vrste na nekom području,
45. siga je nakupina minerala u podzemnim prostorima različitih oblika (stalaktiti, stalagmiti i dr.),
46. speleološki objekt je prirodno formirana podzemna šupljina (špilja, jama, ponor, estavela i dr.), kao i njezin dio,
47. speleološki katastar je baza podataka o speleološkim objektima,
48. prirodno stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica kopnenog ili vodenog ekosustava, određena geografskim, biotičkim i abiotičkim svojstvima, neovisno o tome je li potpuno prirodno ili doprirodno. Sva istovrsna staništa čine jedan stanišni tip,
49. stanište divlje vrste je okoliš određen specifičnim abiotičkim i biotičkim svojstvima, u kojem vrsta živi u bilo kojoj fazi svoga biološkog ciklusa,
50. ugrožena divlja vrsta je ona zavičajna divlja vrsta kojoj je dugoročni opstanak u opasnosti i kao takva se nalazi na Crvenom popisu ugroženih vrsta u kategoriji regionalno izumrlih (RE), kritično ugroženih (CR), ugroženih (EN) ili osjetljivih (VU) vrsta,
51. vrsta je klasifikacijska jedinica u taksonomiji (imenovanju) organizama (mikroorganizama, algi, gljiva, lišajeva, biljaka i životinja), a u ovom Zakonu odnosi se na vrste i niže sistematske kategorije,
52. zahvat je svako privremeno ili trajno djelovanje čovjeka na prirodu koje može narušiti prirodnu ravnotežu, ako cilj tog djelovanja nije zaštita i očuvanje prirode,
53. zaštićeni dio prirode je dio prirode proglašen zaštićenim u skladu s ovim Zakonom,
54. zaštićeno područje je geografski jasno određen prostor koji je namijenjen zaštiti prirode i kojim se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i pratećih usluga ekološkog sustava,
55. zavičajna divlja vrsta je vrsta koja prirodno obitava u određenom ekosustavu nekog područja.
(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 12.
(1) Za potrebe analize ostvarivanja ciljeva i aktivnosti Strategije izrađuje se Izvješće o stanju prirode u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Izvješće o stanju prirode).
(2) Izvješće o stanju prirode izrađuje se za razdoblje od pet godina, a sadrži osobito:
– analizu ugroženosti, razloge ugroženosti i probleme zaštite ekosustava, stanišnih tipova i divljih vrsta, i georaznolikosti, s ocjenom stanja,
– analizu ugroženosti, razloge ugroženosti i probleme zaštite zaštićenih područja i ekološke mreže, s ocjenom stanja.
(3) Izvješće o stanju prirode izrađuje Agencija te ga podnosi Vladi radi prihvaćanja.
(4) Vlada donosi zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju prirode.
(5) Agencija objavljuje Izvješće o stanju prirode na mrežnim stranicama Agencije.
Članak 13.
(1) Upravne i stručne poslove zaštite prirode obavlja Ministarstvo i upravno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave nadležno za zaštitu prirode (u daljnjem tekstu: upravno tijelo), osim onih poslova koji su ovim Zakonom ili drugim propisom preneseni u nadležnost drugom tijelu državne uprave, Agenciji, javnim ustanovama ili jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su u skladu s ovim Zakonom, Strategijom i dokumentima prostornog uređenja:
– skrbiti se o očuvanju bioraznolikosti i georaznolikosti na svome području,
– osiguravati uvjete za zaštitu i očuvanje vrsta, staništa te stanišnih tipova,
– proglašavati i ukidati zaštitu područja iz svoje nadležnosti,
– osiguravati uvjete za zaštitu i očuvanje zaštićenih područja i područja ekološke mreže iz svoje nadležnosti,
– sudjelovati u postupku proglašavanja zaštićenih područja koje proglašava Vlada ili Hrvatski sabor,
– sudjelovati u izradi planova upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže iz svoje nadležnosti,
– skrbiti se o promicanju zaštite prirode te poticati rad strukovnih i drugih udruga čija djelatnost ima za cilj zaštitu prirode,
– pratiti stanje očuvanosti prirode (monitoring) te o stanju očuvanosti podnositi izvješća Ministarstvu i Agenciji,
– voditi evidenciju o podacima važnim za zaštitu prirode,
– izvješćivati javnost o stanju prirode na svom području i o poduzetim mjerama radi njezine zaštite i očuvanja,
– pružati stručnu i drugu pomoć tijelima lokalne samouprave u zaštiti prirode na njihovu području,
– obavljati i druge poslove propisane ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima.
Članak 14.
(1) Agencija je javna ustanova koja svoju djelatnost obavlja kao javnu službu.
(2) Agenciju osniva Vlada uredbom.
(3) Agencija obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku.
Članak 15.
(1) Djelatnost Agencije u poslovima zaštite prirode obuhvaća osobito:
– prikupljanje, obradu i analizu prikupljenih podataka u vezi sa zaštitom prirode,
– izradu i održavanje odgovarajućih baza podataka o divljim vrstama, stanišnim tipovima, ekosustavima, zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže, georaznolikosti te speleološkim objektima,
– izradu metodologije izračuna šteta na zaštićenim vrstama, njihovim staništima i/ili stanišnim tipovima prouzročenih nedozvoljenom radnjom,
– uspostavu i vođenje Informacijskog sustava zaštite prirode, u sklopu kojeg uspostavlja i održava Katalog vrsta i staništa te Katastar speleoloških objekata,
– procjenjivanje ugroženosti sastavnica biološke raznolikosti, uključujući izradu crvenog popisa ugroženih zavičajnih divljih vrsta,
– standardizaciju metodologije i protokola, praćenje stanja očuvanosti bioraznolikosti i georaznolikosti i predlaganje mjera za njihovu zaštitu,
– uspostavu sustava za praćenje uhvaćenih, usmrćenih i ozlijeđenih strogo zaštićenih vrsta,
– pripremanje stručnih podloga za zaštitu i očuvanje dijelova prirode i ekološke mreže,
– razvoj standarda vezanih uz planiranje upravljanja, provedbu planova i procjenu učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjima te područjima ekološke mreže,
– izradu stručnih podloga za planiranje upravljanja divljim vrstama, osim ako drugim propisom nije drukčije uređeno,
– izradu stručnih podloga za potrebe izrade prostornih planova posebnih obilježja nacionalnih parkova i parkova prirode,
– obavljanje analiza, objedinjavanje rezultata i izradu izvješća o stanju prirode i zaštite prirode,
– prikupljanje i obradu podataka te izradu izvješća sukladno s propisima Europske unije,
– prikupljanje i obradu podataka, izradu pokazatelja stanja biološke raznolikosti te sudjelovanje u izradi izvješća prema Europskoj agenciji za okoliš,
– stručne poslove u vezi s postupkom ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu,
– stručne poslove u vezi s procjenom utjecaja ponovnog uvođenja i repopulacije divljih vrsta na prirodu,
– stručne poslove u vezi s prekograničnim prometom i trgovinom divljim vrstama,
– pripremanje i provođenje projekata i programa u području zaštite prirode,
– sudjelovanje u provođenju međunarodnih ugovora o zaštiti prirode kojih je Republika Hrvatska stranka i sudjelovanje u pripremi izvješća,
– sudjelovanje u radu međunarodnih stručnih i ostalih tijela vezanih uz zaštitu prirode,
– organiziranje i provođenje edukacije djelatnika o zaštiti prirode te odgojno-obrazovnih i promidžbenih aktivnosti u vezi sa zaštitom prirode,
– davanje stručnih mišljenja na traženje Ministarstva, javnih ustanova i upravnih tijela,
– obavljanje i drugih poslova utvrđenih ovim Zakonom.
(2) Agencija obavlja i poslove prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka i informacija o okolišu i prirodi radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i održivog razvitka sukladno posebnom propisu kojim se uređuje zaštita okoliša.
(3) Agencija obavlja i druge poslove u skladu s ovim Zakonom, Uredbom o osnivanju Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, Statutom Hrvatske agencije za okoliš i prirodu i posebnim propisima, koji služe za ostvarivanje djelatnosti Agencije utvrđene stavcima 1. i 2. ovoga članka.
(4) Nadležna tijela i mjerodavne institucije dužni su podatke o stanju prirode koji se prikupljaju sukladno ovom Zakonu dostavljati Agenciji.
Članak 30.
(1) Za zahvat iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona, kao i za zahvat za koji nije obvezna procjena utjecaja na okoliš, odnosno ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš, pravna i fizička osoba koja namjerava provesti zahvat (u daljnjem tekstu: nositelj zahvata) podnosi nadležnom tijelu iz članka 29. ovoga Zakona zahtjev za Prethodnu ocjenu.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom i digitalnom obliku te osobito sadrži:
1. podatke o nositelju zahvata:
– za pravnu osobu – naziv i adresu sjedišta tvrtke, OIB, ime odgovorne osobe, broj telefona i adresu elektroničke pošte,
– za fizičku osobu obrtnika – ime i prezime, OIB, naziv i sjedište obrta, broj telefona i adresu elektroničke pošte,
– za fizičku osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću – ime i prezime, OIB, adresu na kojoj obavlja djelatnost, broj telefona i adresu elektroničke pošte,
– za fizičku osobu – ime i prezime, OIB, adresu stanovanja, broj telefona i adresu elektroničke pošte,
2. podatke o zahvatu i lokaciji zahvata:
– naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj se nalazi lokacija zahvata, uključujući naziv katastarske općine i broj katastarske čestice kada je primjenjivo,
– kartografski prikaz s ucrtanim zahvatom u odgovarajućem mjerilu ili položaj zahvata u prostoru u vektorskom formatu,
3. kratki opis zahvata:
– svrha zahvata,
– obuhvat zahvata (dimenzije, kapacitet i dr.),
– trajanje zahvata i razdoblje godine u kojem se zahvat planira provesti,
– način izvođenja zahvata,
– opis eventualnih drugih aktivnosti potrebnih za realizaciju zahvata.
(3) O podnesenom zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo iz članka 29. ovoga Zakona zatražit će prethodno mišljenje Agencije o mogućnosti značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Agencija je dužna prethodno mišljenje dostaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva nadležnog tijela.
(4) Ako nadležno tijelo isključi mogućnost značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, donosi rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu.
(5) Ako nadležno tijelo ne može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, donosi rješenje da je za zahvat obvezna provedba Glavne ocjene.
(6) Rješenje iz stavaka 4. i 5. ovoga članka sadrži podatke o zahvatu, podatke o ekološkoj mreži i obrazloženje razloga na temelju kojih je isključena mogućnost značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ili obrazloženje razloga na temelju kojih je utvrđena obveza provedbe Glavne ocjene.
(7) Rješenje iz stavaka 4. i 5. ovoga članka nadležno tijelo dužno je donijeti u roku od 30 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(8) Za zahvate za koje se prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša provodi postupak procjene utjecaja na okoliš, rješenje iz stavka 4. ili 5. ovoga članka prilaže se uz zahtjev za provedbu postupka.
(9) Za zahvat iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona Prethodnu ocjenu provodi nadležno tijelo iz članka 29. ovoga Zakona u okviru postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš davanjem obvezujućeg mišljenja.
(10) Za zahvat iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona rješenje doneseno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš sadrži i rezultate Prethodne ocjene sukladno ovom članku, koji su obvezujući.
Članak 31.
(1) Za zahvat za koji je obvezna Glavna ocjena nositelj zahvata podnosi nadležnom tijelu iz članka 29. ovoga Zakona zahtjev za Glavnu ocjenu zahvata.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom i digitalnom obliku, a sadrži podatke o nositelju zahvata, studiju o ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (u daljnjem tekstu: studija) i rješenje iz članka 30. stavka 5. ili rješenje iz članka 30. stavka 10. ovoga Zakona.
(3) Na podatke o nositelju zahvata iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 30. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona.
(4) Studija iz stavka 2. ovoga članka osobito sadrži:
1. uvodni dio:
– podatke o osobi ovlaštenoj za izradu studije (u daljnjem tekstu: ovlaštenik) s preslikom suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša koji se odnose na upravno područje zaštite prirode koju je ovlaštenik stekao pod uvjetima propisanim posebnim propisom iz područja zaštite okoliša,
– popis izrađivača studije,
– popis vanjskih stručnjaka ako ovlaštenik za pojedine vrste poslova nema zaposlenika stručnjaka potrebne struke, s dokazom stručnosti vanjskih stručnjaka (reference znanstvenih i/ili stručnih radova i publikacija),
2. podatke o zahvatu i mogućem djelovanju zahvata:
– opis zahvata,
– lokaciju zahvata: naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, uključujući naziv katastarske općine i broj katastarske čestice kada je primjenjivo,
– obuhvat zahvata (dimenzije, kapacitet i dr.),
– trajanje zahvata i razdoblje godine u kojem se zahvat planira provesti,
– način izvođenja zahvata,
– opis mogućeg djelovanja zahvata,
– utvrđivanje područja mogućeg djelovanja zahvata,
– utvrđivanje područja ekološke mreže na koja bi zahvat mogao imati utjecaj,
3. podatke o područjima ekološke mreže i njihovim ciljnim stanišnim tipovima i ciljnim vrstama:
– podaci o područjima ekološke mreže na koje bi zahvat mogao imati utjecaj,
– utvrđivanje ciljnih stanišnih tipova i vrsta na koje bi zahvat mogao imati utjecaj na području ekološke mreže,
– način prikupljanja podataka o ciljnim vrstama i staništima na koje zahvat može imati utjecaj (provedena terenska istraživanja, korišteni stručni i/ili znanstveni modeli, ocjene i dr.),
4. opis i ocjenu samostalnih utjecaja,
5. opis i ocjenu kumulativnih i prekograničnih utjecaja,
6. mjere ublažavanja negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže te program praćenja i izvješćivanja o stanju ciljeva očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže,
7. zaključke:
– konačna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, uz primjenu predloženih mjera ublažavanja i programa praćenja i izvješćivanja iz točke 6. ovoga članka,
8. izvore podataka,
9. ostale podatke i informacije.
(5) Na studiju iz stavka 2. ovoga članka nadležno tijelo iz članka 29. ovoga Zakona zatražit će prethodno mišljenje Agencije o mogućnosti značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Agencija je dužna prethodno mišljenje dostaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva nadležnog tijela.
(6) Kada nadležno tijelo, po primitku mišljenja Agencije iz stavka 5. ovoga članka, ocijeni da studiju iz stavka 2. ovoga članka treba dopuniti podacima i/ili informacijama koji u bitnom utječu na cjelovitost studije i/ili da dopunu studije objektivno nije moguće provesti u roku od 30 dana, a bez tih podataka odnosno informacija se ne može udovoljiti zahtjevu, zahtjev nositelja zahvata odbit će rješenjem.
(7) O zahtjevu nositelja zahvata za Glavnu ocjenu nadležno tijelo informirat će javnost objavom informacije na mrežnim stranicama nadležnog tijela nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze sukladno odredbama ovoga Zakona te će provesti javnu raspravu sukladno članku 38.a ovoga Zakona.
Članak 35.
(1) O podnesenom zahtjevu iz članka 34. ovoga Zakona Ministarstvo će zatražiti mišljenje Agencije i informirati javnost objavom informacije na mrežnim stranicama Ministarstva.
(2) Agencija je dužna mišljenje iz stavka 1. ovoga članka dostaviti najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva Ministarstva.
(3) Kada Ministarstvo utvrdi, uzimajući u obzir mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, da postoje druge pogodne mogućnosti kojima je moguće ostvariti svrhu zahvata i/ili ako predloženi kompenzacijski uvjeti nisu zadovoljavajući i da ih nije moguće provesti, rješenjem će odbiti zahtjev iz članka 34. ovoga Zakona.
(4) Kada Ministarstvo utvrdi, uzimajući u obzir mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, da ne postoje druge pogodne mogućnosti kojima je moguće ostvariti svrhu zahvata i da su predloženi kompenzacijski uvjeti zadovoljavajući te da ih je moguće provesti, o podnesenom zahtjevu iz članka 34. ovoga Zakona provest će javnu raspravu sukladno članku 38.a ovoga Zakona.
Članak 48.
(1) Nositelj izrade strategije, plana i programa iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona, kao i nositelj izrade strategije, plana ili programa za koje nije obvezna strateška procjena utjecaja na okoliš, odnosno ocjena o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš podnosi nadležnom tijelu iz članka 46. ovoga Zakona zahtjev za Prethodnu ocjenu.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom i digitalnom obliku te osobito sadrži:
1. podatke o nositelju izrade,
2. podatke o strategiji, planu ili programu:
– naziv strategije, plana ili programa,
– razloge donošenja,
– ciljeve i programska polazišta,
– obuhvat strategije, plana ili programa,
– zahvate i aktivnosti koji se strategijom, planom ili programom planiraju,
– kartografski prikaz u odgovarajućem mjerilu ili položaj u prostoru u vektorskom formatu u odnosu na područja ekološke mreže,
3. nacrt strategije, plana ili programa ako je izrađen do trenutka podnošenja zahtjeva,
4. mišljenje nadležnog tijela prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša o obvezi provedbe strateške procjene ili ocjene o potrebi strateške procjene.
(3) O podnesenom zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo iz članka 46. ovoga Zakona zatražit će mišljenje Agencije o mogućnosti značajnih negativnih utjecaja strategije, plana ili programa na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Agencija je dužna mišljenje dostaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva nadležnog tijela.
(4) Ako se radi o strategiji, planu ili programu u čijem se obuhvatu nalaze zaštićena područja, strogo zaštićene divlje vrste i/ili ugroženi i rijetki stanišni tipovi za koje nisu izdvojena područja ekološke mreže, mišljenje Agencije iz stavka 3. ovoga članka sadrži i prijedlog uvjeta zaštite prirode.
(5) Ako nadležno tijelo isključi mogućnost značajnih negativnih utjecaja strategije, plana ili programa na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, donosi rješenje da je strategija, plan ili program prihvatljiv za ekološku mrežu.
(6) Ako nadležno tijelo ne može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja strategije, plana ili programa na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, donosi rješenje da je obvezna provedba Glavne ocjene.
(7) Rješenje iz stavaka 5. i 6. ovoga članka sadrži podatke o strategiji, planu ili programu, podatke o ekološkoj mreži, obrazloženje razloga na temelju kojih je isključena mogućnost značajnih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ili obrazloženje razloga na temelju kojih je utvrđena obveza provedbe Glavne ocjene.
(8) Rješenje iz stavaka 5. i 6. ovoga članka sadrži i uvjete zaštite prirode ako se radi o strategiji, planu ili programu u čijem se obuhvatu nalaze zaštićena područja, strogo zaštićene divlje vrste i/ili ugroženi i rijetki stanišni tipovi za koje nisu izdvojena područja ekološke mreže.
(9) Rješenje iz stavaka 5. i 6. ovoga članka nadležno tijelo dužno je donijeti u roku od 30 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(10) Za strategije, planove i programe iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona Prethodnu ocjenu provodi nadležno tijelo iz članka 46. ovoga Zakona u okviru postupka ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš davanjem obvezujućeg mišljenja.
(11) Za strategije, planove i programe iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona akt donesen u postupku ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš sadrži i rezultate Prethodne ocjene sukladno ovom članku, koji su obvezujući.
Članak 49.
(1) Nositelj izrade strategije, plana ili programa za koji je obvezna Glavna ocjena podnosi nadležnom tijelu iz članka 46. ovoga Zakona zahtjev za Glavnu ocjenu.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom i digitalnom obliku, a sadrži podatke o nositelju izrade, studiju o ocjeni prihvatljivosti strategije, plana ili programa za ekološku mrežu i rješenje iz članka 48. stavka 6. ili akt iz članka 48. stavka 11. ovoga Zakona.
(3) Studija iz stavka 2. ovoga članka osobito sadrži:
1. uvodni dio:
– podatke o osobi ovlaštenoj za izradu studije s preslikom suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša koji se odnose na upravno područje zaštite prirode koju je ovlaštenik stekao pod uvjetima propisanim posebnim propisom iz područja zaštite okoliša,
– popis izrađivača studije prihvatljivosti,
– popis vanjskih stručnjaka ako ovlaštenik za pojedine vrste poslova nema zaposlenika stručnjaka potrebne struke, s dokazom stručnosti vanjskih stručnjaka (referencije znanstvenih i/ili stručnih radova i publikacija),
2. podatke o strategiji, planu ili programu:
– naziv strategije, plana ili programa,
– razloge donošenja,
– ciljeve i programska polazišta,
– obuhvat strategije, plana ili programa,
– zahvate i aktivnosti koji se planiraju strategijom, planom ili programom,
3. podatke o područjima ekološke mreže i njihovim ciljnim stanišnim tipovima i ciljnim vrstama:
– podaci o područjima ekološke mreže na koje bi strategija, plan ili program mogao imati utjecaj,
– kartografski prikaz područja ekološke mreže u vektorskom formatu i odgovarajućem mjerilu sukladno mjerilu kartografskog prikaza strategije, plana ili programa s ucrtanim obuhvatom strategije, plana ili programa te, kada je primjenjivo, položajem zahvata koji se planiraju strategijom, planom ili programom,
4. ocjenu utjecaja strategije, plana ili programa na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,
5. kumulativne i prekogranične utjecaje strategije, plana ili programa,
6. prijedlog mjera ublažavanja negativnih utjecaja strategije, plana ili programa na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,
7. zaključke:
– konačna ocjena prihvatljivosti strategije, plana ili programa za ekološku mrežu, uz primjenu predloženih mjera ublažavanja iz točke 6. ovoga članka,
8. izvore podataka,
9. ostale podatke i informacije.
(4) Na studiju iz stavka 2. ovoga članka nadležno tijelo iz članka 46. ovoga Zakona zatražit će mišljenje Agencije o mogućnosti značajnih negativnih utjecaja strategije, plana ili programa na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Agencija je dužna mišljenje dostaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva nadležnog tijela.
Članak 52.
(1) Stanje očuvanja prirodnog staništa je zbroj utjecaja koji djeluju na prirodno stanište i njegove tipične vrste, a koji bi mogli ugroziti njegovu dugoročnu prirodnu rasprostranjenost, strukturu i funkcije, kao i dugoročni opstanak tipičnih vrsta na tom staništu.
(2) Stanišni tip je u povoljnom stanju ako:
– je njegovo prirodno područje rasprostranjenosti i površina koju pokriva stabilna ili se povećava,
– postoji, i u doglednoj budućnosti će se vjerojatno održati, specifična struktura i funkcije nužne za njegov dugoročni opstanak,
– su njegove značajne vrste u povoljnom stanju.
(3) Očuvanje ekosustava osigurava se očuvanjem stanišnih tipova u povoljnom stanju, odnosno obnavljanjem stanišnih tipova kojima je narušeno povoljno stanje.
(4) Stanišni tipovi se dokumentiraju kartom staništa te se prati njihovo stanje i ugroženost. Praćenje stanja i ugroženosti stanišnih tipova provodi Zavod.
(5) Popis stanišnih tipova, kartu staništa te ugrožene i rijetke stanišne tipove, uključujući i prioritetne prirodne stanišne tipove propisuje ministar pravilnikom.
Članak 54.
(1) Ekološku mrežu čine područja očuvanja značajna za ptice (POP), područja očuvanja značajna za vrste i staništa (POVS), posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (PPOVS) te vjerojatna područja očuvanja značajna za vrste i staništa (vPOVS).
(2) vPOVS podliježe odobrenju Europske komisije, o čemu Europska komisija donosi zaključke.
(3) vPOVS postaje POVS danom objave u Službenom listu Europske unije.
(4) Ekološka mreža može se dopuniti i/ili izmijeniti temeljem:
– zaključaka Europske komisije iz stavka 3. ovoga članka,
– rezultata postupka bilateralnog savjetovanja s Europskom komisijom, odnosno odluke Vijeća o odabiru POVS-a, u slučaju kada Europska komisija utvrdi da popis vPOVS-a iz stavka 2. ovoga članka ne navodi područje u kojem se nalazi prioritetan prirodni stanišni tip ili prioritetna vrsta koje Europska komisija, na temelju relevantnih i pouzdanih znanstvenih informacija, smatra bitnim za održavanje tog prioritetnog prirodnog stanišnog tipa ili opstanak te prioritetne vrste,
– rezultata predsudskog postupka Europske komisije,
– presude Europskog suda,
– pravomoćnog rješenja iz članka 38. stavka 2. ovoga Zakona,
– rezultata praćenja stanja (monitoringa) iz članka 195. ovoga Zakona.
(5) Ministarstvo na svojim mrežnim stranicama objavljuje informaciju o područjima kojima je potrebno dopuniti i/ili izmijeniti ekološku mrežu sukladno stavku 4. ovoga članka.
(6) Informaciju iz stavka 5. ovoga članaka u slučaju izmjena i/ili dopuna ekološke mreže temeljem rezultata praćenja stanja (monitoringa) Ministarstvo utvrđuje temeljem stručne podloge koju izrađuje Agencija.
(7) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, osim odredbi o utvrđivanju prevladavajućeg javnog interesa i odobrenju zahvata uz kompenzacijske uvjete, odredbe koje se odnose na ocjenu prihvatljivosti strategija, planova i programa za ekološku mrežu te odredba članka 55. stavka 2. ovoga Zakona primjenjuju se na područja kojima je potrebno dopuniti ekološku mrežu sukladno stavku 4. ovoga članka od datuma objave informacije iz stavka 5. ovoga članka, a na područje iz stavka 4. podstavka 2. ovoga članka dodatno i tijekom razdoblja bilateralnog savjetovanja između Europske komisije i Republike Hrvatske, odnosno do donošenja odluke Vijeća te na vPOVS od trenutka prvog navođenja ovoga područja na popisu uredbe iz stavka 1. ovoga članka.
(8) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ocjenu prihvatljivosti strategija, planova i programa za ekološku mrežu te odredba članka 55. stavka 2. ovoga Zakona primjenjuju se na POVS od dana njihove objave u Službenom listu Europske unije ili od dana donošenja odluke Vijeća o odabiru POVS-a te na PPOVS i POP od trenutka prvog navođenja ovih područja na popisu uredbe iz stavka 9. ovoga članka.
(9) Ekološku mrežu iz stavka 1. ovoga članka proglašava Vlada uredbom. Uredbom se utvrđuje popis vrsta i stanišnih tipova čije očuvanje zahtijeva određivanje područja ekološke mreže (referentna lista vrsta i staništa), uključujući i prioritetne divlje vrste te prioritetne prirodne stanišne tipove, stručni kriteriji za određivanje vPOVS-a i POP-a, kriteriji prema kojima Europska komisija vrši procjenu vPOVS-a u smislu značaja za Uniju, način identifikacije te popis vPOVS-a, POVS-a, PPOVS-a i POP-a s pripadajućim ciljnim vrstama, odnosno stanišnim tipovima tih područja, način prikaza granica i kartografski prikaz vPOVS-a, POVS-a, PPOVS-a i POP-a, te način prikaza zonacije svih navedenih područja u odnosu na rasprostranjenost ciljnih vrsta i stanišnih tipova.
Članak 56.b
(1) Planovi prema kojima se gospodari šumama i šumskim zemljištem određene gospodarske jedinice sukladno posebnom propisu iz područja šumarstva, a koji sadrže elemente propisane člankom 56. stavkom 4. ovoga Zakona, smatraju se planovima upravljanja ekološkom mrežom.
(2) Nositelj izrade plana iz stavka 1. ovoga članka dostavlja nacrt plana upravljanja ekološkom mrežom na suglasnost Ministarstvu.
(3) O dostavljenom nacrtu plana upravljanja iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo će zatražiti mišljenje Agencije.
(4) Ako je nacrt plana upravljanja izrađen u skladu s odredbama članka 56. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, Ministarstvo izdaje suglasnost na nacrt plana iz stavka 1. ovoga članka nositelju izrade plana.
(5) Ako nacrt plana upravljanja nije izrađen u skladu s odredbama članka 56. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, Ministarstvo izdaje mišljenje na nacrt plana iz stavka 1. ovoga članka nositelju izrade plana o obvezi dorade nacrta plana upravljanja.
Članak 59.
(1) Zabranjeno je istrijebiti zavičajnu divlju vrstu.
(2) Zabranjeno je smanjiti broj jedinki u pojedinoj populaciji zavičajne divlje vrste, smanjiti ili oštetiti njezino stanište ili pogoršati njezine životne uvjete do te mjere da ta populacija postane ugrožena.
(3) Na zavičajne divlje vrste čije održivo korištenje je dopušteno temeljem propisa Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka, osim odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, primjenjuju se odredbe članka 62. ovoga Zakona.
(4) Na zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste koje se štite sukladno propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka, a koje strogo zaštićenima proglašava ministar pravilnikom iz članka 151. stavka 2. ovoga Zakona, osim odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, primjenjuju se odredbe članaka 151. do 159. ovoga Zakona.
(5) Za obavljanje aktivnosti koje mogu dovesti do značajnog smanjenja brojnosti jedinki u pojedinoj populaciji neke zavičajne divlje vrste koja nije vrsta iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, pravna i fizička osoba dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva.
(6) Zahtjev za izdavanje dopuštenja iz stavka 5. ovoga članka sadrži:
– opis planirane aktivnosti i njezina utjecaja na jedinke u populaciji predmetne vrste te podatke o lokaciji obavljanja aktivnosti,
– obrazloženje potrebe za provođenjem planirane aktivnosti.
(7) Ministarstvo dostavlja zahtjev iz stavka 6. ovoga članka Agenciji ili drugoj stručnoj instituciji na stručno mišljenje.
(8) Agencija i druga stručna institucija dužni su dostaviti stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 6. ovoga članka.
Članak 64.
(1) Za sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode u svrhu prerade i/ili prodaje zavičajnih divljih vrsta za koje je to propisano pravilnikom iz članka 62. stavka 5. ovoga Zakona, pravna i fizička osoba dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva.
(2) Dopuštenje iz stavka 1. ovoga članka nije dužna imati samo fizička osoba koja obavlja djelatnost sakupljanja zavičajne divlje vrste u komercijalne svrhe za nositelja dopuštenja, a vezana je ugovornim odnosom s nositeljem dopuštenja sukladno posebnim propisima o radu ili obveznim odnosima.
(3) Zavičajne divlje vrste otkupljene od fizičkih ili pravnih osoba koje nisu nositelji dopuštenja ne smatraju se zakonito stečenim..
(4) Zahtjev za izdavanje dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka osobito sadrži:
– podatke o podnositelju zahtjeva,
– opis planirane aktivnosti,
– znanstvene i hrvatske nazive vrsta koje se planiraju sakupiti, odnosno uzeti iz prirode, količine, područje i razdoblje obavljanja aktivnosti.
(5) Zahtjevu se prilaže preslika osobne iskaznice.
(6) Obrazac zahtjeva objavljuje se na mrežnoj stranici Ministarstva.
(7) Ministarstvo izdaje dopuštenje na osnovi stručne podloge Agencije.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, za vrste koje se ne nalaze na popisu vrsta ili skupina vrsta iz stručne podloge Ministarstvo dostavlja zahtjev iz stavka 4. ovoga članka Agenciji na stručno mišljenje.
(9) Stručna podloga i stručno mišljenje iz stavka 7. ovoga članka obvezno sadrže mjere upravljanja i zaštite vrsta ili skupine vrsta koje se uzimaju iz prirode te mjere zaštite njihovih staništa.
(10) Agencija je dužna dostaviti stručno mišljenje iz stavka 7. ovoga članka u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka.
(11) Stručna podloga iz stavka 7. ovoga članka Agencija donosi na rok od tri godine, a po potrebi se može revidirati i prije isteka tog roka.
(12) Stručnu podlogu iz stavka 7. ovoga članka Agencija objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
(13) Nositelj dopuštenja za sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta na zemljištu u privatnom vlasništvu dužan je prije početka sakupljanja, odnosno uzimanja iz prirode pribaviti suglasnost vlasnika ili nositelja prava na prirodnim dobrima, odnosno ishoditi povlasticu sukladno posebnom propisu iz područja ribarstva.
Članak 74.
(1) Za ponovno uvođenje nestale zavičajne divlje vrste u prirodu ili za repopulaciju, pravna i fizička osoba dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva.
(2) Zahtjev za izdavanje dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka sadrži:
– znanstvene i hrvatske nazive vrsta, broj ili količinu jedinki, podrijetlo jedinki, opis razvojnog stadija ili oblika, a za životinjske vrste i spol te starost jedinki,
– opis svrhe i načina ponovnog uvođenja ili repopulacije, uključujući vremenski raspored tijekom godine te predviđenu veličinu područja s točnom lokacijom uvođenja.
(3) Ministarstvo dostavlja zahtjev iz stavka 2. ovoga članka Agenciji na stručno mišljenje.
(4) Agencija je dužan dostaviti stručno mišljenje o ekološkom riziku ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste u prirodu ili repopulacije u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Odredbe ovoga članka ne odnose se na repopulaciju kada je ona propisana posebnim propisima iz područja šumarstva, lovstva, ribarstva i akvakulture i ako je za plan ili program koji je izrađen na temelju posebnih propisa iz područja šumarstva, lovstva, slatkovodnog i morskog ribarstva proveden postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.
(6) Odredbe ovoga članka ne odnose se na ponovno uvođenje nestale zavičajne divlje vrste u prirodu za korištenje u lovstvu, šumarstvu, slatkovodnom ili morskom ribarstvu, ako je izdavanje dopuštenja propisano posebnim propisom iz područja lovstva, šumarstva, slatkovodnog ili morskog ribarstva, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Članak 75.
(1) Ako u postupku izdavanja dopuštenja iz članka 74. ovoga Zakona Ministarstvo utvrdi da postoji ekološki rizik, zatražit će od podnositelja zahtjeva da dostavi studiju o procjeni utjecaja ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste ili njezine repopulacije na prirodu u roku koji ne može biti dulji od jedne godine.
(2) Po zaprimanju, Ministarstvo bez odgađanja dostavlja studiju iz stavka 1. ovoga članka Agenciji na stručno mišljenje.
(3) O podnesenom zahtjevu iz članka 74. stavka 2. ovoga Zakona i studiji iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo informira javnost i provodi javnu raspravu.
(4) Agencija je dužan dostaviti stručno mišljenje o procjeni utjecaja ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste ili njezine repopulacije na prirodu u roku od 30 dana od primitka studije iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Način pribavljanja mišljenja javnosti, način izrade i sadržaj studije o procjeni utjecaja ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste ili njezine repopulacije na prirodu te način praćenja zavičajne divlje vrste nakon ponovnog uvođenja ili njezine repopulacije propisuje ministar pravilnikom.
Članak 76.
(1) Ministarstvo, na temelju stručnog mišljenja Agencije iz članka 74. stavka 4., odnosno članka 75. stavka 4. ovoga Zakona i uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede, morskog ribarstva, slatkovodnog ribarstva ili vodnog gospodarstva te uzimajući u obzir mišljenje javnosti, izdaje dopuštenje za ponovno uvođenje nestale zavičajne divlje vrste u prirodu ili za repopulaciju ako utvrdi da ne postoji ekološki rizik.
(2) Dopuštenje iz članka 74. ovoga Zakona izdaje se na rok do pet godina.
(3) Dopuštenje iz članka 74. ovoga Zakona sadrži uvjete uvođenja zavičajne divlje vrste u prirodu ili njezine repopulacije, rok za obavljanje aktivnosti te obvezu praćenja i izvješćivanja.
(4) Pravna i fizička osoba kojoj je izdano dopuštenje iz članka 74. ovoga Zakona dužna je odmah po uvođenju nestale zavičajne divlje vrste u prirodu ili repopulaciji izvijestiti Ministarstvo, pratiti zavičajnu divlju vrstu nakon uvođenja u prirodu ili njezine repopulacije te o tome izvijestiti Ministarstvo.
Članak 77.
(1) Na temelju mišljenja Agencije o potrebi ponovnog uvođenja ili repopulacije nestale, odnosno ugrožene zavičajne divlje vrste u prirodu, Ministarstvo može donijeti odluku o ponovnom uvođenju ili repopulaciji nestale, odnosno ugrožene zavičajne divlje vrste u prirodu.
(2) Na postupak donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 74., 75. i 76. ovoga Zakona.
(3) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka određuje se adresat obveze ponovnog uvođenja ili repopulacije nestale, odnosno ugrožene zavičajne divlje vrste u prirodu, način i uvjeti ponovnog uvođenja zavičajne divlje vrste u prirodu ili njezine repopulacije, rok za obavljanje aktivnosti i obveza praćenja i izvješćivanja.
Članak 82.
(1) Pravna i fizička osoba koja namjerava uzgajati strogo zaštićenu zavičajnu divlju vrstu dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva.
(2) Zahtjev za izdavanjem dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka sadrži:
– lokaciju i opis uzgajališta,
– datum planiranog početka uzgoja,
– znanstvene i hrvatske nazive vrsta, opis matičnog fonda, broj ili količinu matičnih jedinki, dokaz o zakonitom podrijetlu matičnih jedinki, opis smještaja sadašnjeg i očekivanog broja jedinki,
– opis metode uzgoja,
– opis sigurnosnih mjera radi sprječavanja širenja, bijega i/ili krađe jedinki,
– procjenu predviđene potrebe i izvore dodatnih primjeraka za povećanje broja jedinki u uzgoju,
– vrstu proizvoda s kojom se namjerava ostvariti komercijalna dobit.
(3) Ministarstvo dostavlja zahtjev iz stavka 2. ovoga članka Agenciji na stručno mišljenje.
(4) Agencija je dužan dostaviti stručno mišljenje o opravdanosti uzgoja sa stajališta očuvanja vrste u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 90.
(1) Zahtjev za izdavanje dopuštenja iz članka 89. ovoga Zakona sadrži:
– dokaz o registraciji za obavljanje djelatnosti,
– naziv vrste i količina za koji se traži pristup i korištenje genetskog materijala,
– opis planirane aktivnosti prikupljanja i korištenja genetskog materijala te opis utjecaja prikupljanja na ostale jedinke u populaciji predmetne vrste i utjecaja na stanište,
– podatke o lokaciji obavljanja aktivnosti (vezano uz pristup genetskom materijalu i mjesto istraživanja/korištenja genetskog materijala),
– obrazloženje potrebe i krajnje svrhe/namjene provođenja planirane aktivnosti/istraživanja.
(2) Ministarstvo, ako ocijeni potrebnim, dostavlja zahtjev iz stavka 1. ovoga članka Agenciji ili drugoj stručnoj instituciji na stručno mišljenje.
(3) Agencija i druga stručna institucija dužna je dostaviti stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete i/ili ukupnu bioraznolikost u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 99.
(1) Speleološki objekti od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu.
(2) Za speleološke objekte izrađuje se katastar koji uspostavlja i vodi Agencija.
Članak 100.
(1) O otkriću speleološkog objekta nalaznik je dužan obavijestiti Ministarstvo i Agenciju u roku od osam dana od otkrića.
(2) Za daljnje postupanje s otkrivenim speleološkim objektom iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje po službenoj dužnosti u roku od 90 dana od dana prijave otkrića kojim se mogu utvrditi mjere osiguranja i zaštite speleološkog objekta.
Članak 101.
(1) Ako se otkriće speleološkog objekta dogodi tijekom izvođenja građevinskih ili drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove na lokaciji otkrića i o otkriću bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo i Agenciju pisanim putem.
(2) Obavijest iz članka 100. stavka 1. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži podatke o lokaciji i opis otkrivenog speleološkog objekta.
(3) Agencija je dužan provesti hitna istraživanja speleološkog objekta i Ministarstvu dostaviti stručni nalaz o potencijalnom značaju speleološkog objekta u roku od dvadeset dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Ministarstvo po službenoj dužnosti rješenjem dopušta nositelju zahvata, odnosno osobi koja izvodi druge radove iz stavka 1. ovoga članka nastavak radova i određuje mjere osiguranja i zaštite speleološkog objekta ili donosi privremeno rješenje o obustavi radova u roku od deset dana od dostave stručnog nalaza iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Privremeno rješenje iz stavka 4. ovoga članka dostavlja se Agenciji.
Članak 102.
(1) Agencija je dužan provesti detaljnije istraživanje speleološkog objekta i Ministarstvu dostaviti stručni nalaz o značaju otkrivenog speleološkog objekta u roku od trideset dana od dostave privremenog rješenja o obustavi radova.
(2) U roku od petnaest dana od dostave stručnog nalaza iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje kojim se ukida privremeno rješenje o obustavi radova i dopušta nastavak radova ili se radovi trajno obustavljaju.
(3) U slučaju donošenja rješenja kojim se trajno obustavljaju radovi nositelj zahvata ima pravo na nadoknadu štete u iznosu stvarne štete koja je prouzročena trajnom obustavom radova.
Članak 124.
(1) Prijedlog akta o proglašavanju zaštićenog područja temelji se na:
– izjavi tijela koje donosi akt o proglašenju o osiguranim sredstvima za provođenje postupka proglašenja i upravljanje zaštićenim područjem,
– stručnoj podlozi kojom se utvrđuju vrijednosti i obilježja područja koje se predlaže zaštititi i način upravljanja tim područjem,
– geodetskoj podlozi za zaštićena područja kojom se prostorno određuje područje koje se predlaže zaštititi i upis posebnog pravnog režima – zaštićeno područje u katastar i zemljišnu knjigu.
(2) Stručna podloga iz stavka 1. ovoga članka sadrži detaljni opis obilježja i vrijednosti područja koje se zaštićuje, ocjenu stanja toga područja, posljedice koje će donošenjem akta o proglašenju proisteći, posebno s obzirom na vlasnička prava i zatečene gospodarske djelatnosti te ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje akta o proglašenju zaštićenog područja.
(3) Stručnu podlogu izrađuje Agencija na zahtjev Ministarstva.
(4) Geodetsku podlogu iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka čini preklop DOF 5 s katastarskim planom i ucrtanom granicom zaštićenog područja, koju je ovjerio ovlašteni inženjer geodezije u digitalnom i analognom obliku, te popis katastarskih čestica koje su obuhvaćene tim područjem.
(5) Geodetska podloga iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka izrađuje se na zahtjev predlagatelja akta o zaštiti.
Članak 127.
(1) Akt o proglašavanju zaštićenog područja iz članka 123. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona objavljuje se u »Narodnim novinama«, a akt o proglašavanju zaštićenog područja iz članka 123. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona u službenom glasilu jedinica područne (regionalne) samouprave i u »Narodnim novinama«.
(2) Kartografski prikaz zaštićenog područja u analognom i digitalnom obliku čuva donositelj akta o proglašenju, a jedan primjerak akta i kartografskog prikaza obvezno se dostavlja Ministarstvu i Agenciji.
(3) Akt o proglašavanju zaštićenog područja donositelj dostavlja područnom uredu za katastar, odnosno tijelu nadležnom za katastarske poslove Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: područni ured za katastar), radi evidentiranja posebnog pravnog režima, a za zaštićena područja koja proglašavaju Hrvatski sabor i Vlada, akt o proglašavanju zaštićenog područja nadležnom područnom uredu za katastar dostavlja Ministarstvo.
(4) Nakon što nadležni područni ured za katastar evidentira posebni pravni režim, po službenoj dužnosti dostavit će nadležnom zemljišnoknjižnom sudu popis čestica radi upisa zabilježbe posebnog pravnog režima – zaštićeno područje u zemljišnim knjigama, pozivom na akt temeljem kojeg je proveo postupak evidentiranja posebnog pravnog režima u svojim evidencijama.
(5) Zabilježba iz stavka 4. ovoga članka provodi se u zemljišnim knjigama bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.
Članak 128.
(1) Ako nestanu obilježja zbog kojih je proglašeno zaštićeno područje, nadležno tijelo iz članka 123. ovoga Zakona donosi akt o prestanku zaštite.
(2) Prijedlog akta o prestanku zaštite koji donosi Hrvatski sabor, odnosno Vlada temelji se na stručnoj podlozi koju izrađuje Agencija na zahtjev Ministarstva.
(3) Predstavničko tijelo nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave donosi akt o prestanku zaštite uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije i pribavljenu suglasnost Ministarstva.
(4) Na izvješćivanje javnosti o prijedlogu akta o prestanku zaštite odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 125. ovoga Zakona.
(5) Akt o prestanku zaštite, uz popis čestica s kojih prestaje zaštita, dostavlja se nadležnom područnom uredu za katastar radi brisanja iz evidencije posebnog pravnog režima.
(6) Nakon što nadležni područni ured za katastar evidentira prestanak zaštite po službenoj dužnosti dostavit će nadležnom zemljišnoknjižnom sudu popis čestica radi brisanja zabilježbe posebnog pravnog režima – zaštićeno područje u zemljišnim knjigama.
Članak 134.
(1) Upravno vijeće:
– donosi statut javne ustanove,
– donosi poslovnik o svom radu,
– donosi plan upravljanja,
– donosi godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja i prati njegovo izvršavanje,
– donosi godišnji financijski plan javne ustanove i godišnji obračun,
– raspisuje javni natječaj za izbor ravnatelja javne ustanove,
– raspisuje javni natječaj te imenuje i razrješava stručnog voditelja, glavnog čuvara prirode, čuvara prirode i čelnike unutarnjih ustrojstvenih jedinica,
– donosi pravilnik o unutarnjem ustrojstvu javne ustanove, pravilnik o plaćama javne ustanove i druge opće akte određene aktom o osnivanju i statutom,
– donosi odluke o stjecanju, opterećenju i otuđenju nekretnina u vlasništvu javne ustanove ili druge imovine do iznosa utvrđenog aktom o osnivanju i statutom, samostalno, a iznad toga uz suglasnost Vlade odnosno izvršnog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,
– odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim ovim Zakonom, aktom o osnivanju i statutom, kao i o drugim pitanjima koja se odnose na upravljanje javnom ustanovom, a za koja nije propisana nadležnost ravnatelja.
(2) Plan upravljanja i godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja nacionalnog parka i parka prirode donosi se uz suglasnost Ministarstva, po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije.
(3) Plan upravljanja ostalih zaštićenih područja donosi se uz suglasnost Ministarstva, po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije, a godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja uz suglasnost izvršnog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije.
(4) Upravno vijeće javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkom ili parkom prirode donosi statut, pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i pravilnik o plaćama uz suglasnost Ministarstva, a Upravno vijeće javne ustanove koja upravlja ostalim zaštićenim područjima uz suglasnost izvršnog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
(5) Javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem na području dviju ili više jedinica područne (regionalne) samouprave donosi statut uz suglasnost Ministarstva.
(6) Upravno vijeće dostavlja Ministarstvu, odnosno izvršnom tijelu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, kao i Agenciji izvješće o ostvarivanju plana upravljanja i godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.
Članak 137.
Organizacija prostora, način korištenja, uređenja i zaštite prostora u nacionalnom parku i parku prirode uređuju se prostornim planom područja posebnih obilježja, na temelju stručne podloge koju izrađuje Agencija.
Članak 142.
(1) Za zaštićena područja u kategoriji strogog rezervata, nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode, na prijedlog upravnog vijeća nadležne javne ustanove uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije, ministar donosi pravilnik o zaštiti i očuvanju.
(2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka pobliže se propisuju mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja te upravljačke zone zaštićenog područja.
(3) Za ostale kategorije zaštićenih područja predstavničko tijelo nadležne jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, na prijedlog upravnog vijeća nadležne javne ustanove uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije i prethodnu suglasnost Ministarstva, može donijeti odluku o mjerama zaštite i očuvanja zaštićenog područja.
(4) Odlukom iz stavka 3. ovoga članka pobliže se propisuju mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja te upravljačke zone zaštićenog područja, kao i mjere za provođenje te odluke.
(5) Za zaštićena područja iz stavaka 1. i 3. ovoga članka pravilnik o zaštiti i očuvanju, odnosno odluka o mjerama zaštite i očuvanja zaštićenih područja donosi se uz prethodno mišljenje središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove pomorstva, šumarstva, ribarstva i akvakulture kada je prirodno obilježje zbog kojeg je područje zaštićeno iz njihova djelokruga.
(6) Ako nadležno tijelo iz stavka 5. ovoga članka ne dostavi prethodno mišljenje u roku od 30 dana, smatrat će se da je prethodno mišljenje izdano.
Članak 145.
(1) Pravna i fizička osoba koja namjerava provoditi znanstvena i/ili stručna istraživanja sastavnica prirode u zaštićenom području dužna je ishoditi dopuštenje.
(2) Zahtjev za izdavanje dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o:
– izvoditelju istraživanja,
– lokaciji istraživanja,
– svrsi istraživanja,
– trajanju i vremenu provođenja istraživanja,
– načinu provođenja istraživanja,
– korištenoj opremi, alatima, strojevima i dr.
(3) Nadležno tijelo izdaje dopuštenje ako utvrdi da namjeravano istraživanje neće promijeniti obilježja zbog kojih je područje zaštićeno.
(4) Dopuštenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na rok do pet godina.
(5) Dopuštenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži uvjete zaštite prirode, rok na koji se izdaje te obavijest o potrebi dostavljanja izvješća ili rezultata istraživanja.
(6) Inventarizacija i praćenje stanja očuvanosti prirode (monitoring) u zaštićenom području koji ne uključuju korištenje invazivnih metoda s jedinkama strogo zaštićenih vrsta, a koje provode javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima prema metodologiji i protokolu iz članka 15. stavka 1. podstavka 6. ovoga Zakona, ne smatraju se istraživanjem u smislu ovoga članka.
Članak 151.
(1) Strogo zaštićenim vrstama proglašavaju se zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka.
(2) Strogo zaštićene vrste, na prijedlog Agencije temeljem Crvenog popisa, vodeći računa o načelu predostrožnosti i ostalim kriterijima propisanim ovim Zakonom, proglašava ministar pravilnikom.
(3) Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka propisuju se i opće mjere zaštite strogo zaštićenih vrsta i njihovih staništa, detaljni sadržaj zahtjeva za izdavanje dopuštenja za odstupanja od strogih mjera zaštite, postupanje s mrtvim ili ozlijeđenim primjercima strogo zaštićenih vrsta, sadržaj, način izrade i postupak donošenja plana upravljanja s akcijskim planom i druga pravila postupanja sa strogo zaštićenim vrstama.
(4) Crveni popis utvrđuje Agencija te je zadužen za njegovo ažuriranje. Crveni popis objavljuje se na internetskoj stranici Agencije.
(5) Plan upravljanja strogo zaštićenom vrstom s akcijskom planom odlukom donosi ministar, osim za strogo zaštićene vrste kojima se gospodari prema posebnim propisima iz područja lovstva i ribarstva, za koje plan upravljanja s akcijskim planom uz suglasnost Ministarstva donosi ministar nadležan za poslove lovstva, ribarstva i akvakulture.
Članak 154.
(1) Svaka osoba dužna je prijaviti Agenciji slučajno uhvaćene i/ili usmrćene strogo zaštićene životinje.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na strogo zaštićene vrste kojima se gospodari prema posebnim propisima iz područja lovstva i ribarstva.
(3) Agencija vodi sustav za dojavu i praćenje uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja i evidenciju te predlaže Ministarstvu mjere zaštite u cilju sprječavanja negativnog utjecaja na pojedine vrste.
(4) Nalaznik je dužan postupati na način kako je to određeno u okviru sustava za dojavu.
Članak 156.
(1) Zahtjev za izdavanje dopuštenja iz članka 155. stavka 3. ovoga Zakona sadrži:
– opis planirane aktivnosti i njezina utjecaja na jedinke u populaciji predmetne vrste,
– način provedbe planirane aktivnosti,
– podatke o lokaciji obavljanja aktivnosti,
– obrazloženje potrebe za provođenjem planirane aktivnosti.
(2) Ministarstvo dostavlja zahtjev iz stavka 1. ovoga članka Agenciji na stručno mišljenje.
(3) Agencija je dužan dostaviti stručno mišljenje o utjecaju traženog odstupanja na održavanje populacije strogo zaštićene vrste u njezinu prirodnom području rasprostranjenosti u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 160.
(1) Minerale i fosile koji su značajni zbog svoje rijetkosti, veličine ili izgleda, ili obrazovnog i znanstvenog značenja, na temelju stručnog obrazloženja Agencije, koje se izrađuje na zahtjev Ministarstva, utvrđuje i proglašava zaštićenim dijelovima prirode Ministarstvo rješenjem.
(2) Rješenje iz stavka 1. objavljuje se u »Narodnim novinama«.
(3) Zaštićeni dijelovi prirode iz stavka 1. ovog članka upisuju se u Upisnik zaštićenih minerala i fosila koji vodi Ministarstvo.
(4) Upis zaštićenih dijelova prirode iz stavka 1. ovog članka i njihovo brisanje iz Upisnika zaštićenih minerala i fosila obavlja se na temelju akta o proglašavanju te akta o prestanku zaštite.
Članak 175.
(1) Nositelj zahvata dužan je od nadležnog tijela iz članka 29. ovoga Zakona ishoditi izmjenu rješenja iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona za izmjenu zahvata.
(2) Nadležno tijelo iz članka 29. ovoga Zakona će po službenoj dužnosti, a nakon pribavljenog mišljenja Agencije, donijeti izmjenu rješenja iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona ako se na temelju rezultata provedenog programa praćenja i izvješćivanja o stanju ciljeva očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže utvrdi da je provedbom zahvata unatoč primjeni mjera ublažavanja propisanih rješenjem iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona došlo do značajnog utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.
(3) Ministarstvo će po službenoj dužnosti donijeti rješenje kojim neće dopustiti proširenje matičnog fonda u uzgoju divlje vrste, ako se proširenje planira jedinkama koje nemaju zakonito podrijetlo.
(4) Podnositelj zahtjeva dužan je ishoditi izmjenu dopuštenja iz članaka 105., 144. i 145. ovoga Zakona u slučaju promjene vremena obavljanja istraživanja i/ili radnje i/ili zahvata i načina obavljanja istraživanja i/ili radnje i/ili provođenja zahvata.
(5) Rješenje o izmjeni dopuštenja iz članka 105., 144. i 145. ovoga Zakona donosi upravno tijelo, odnosno Ministarstvo koje je izdalo dopuštenje koje se mijenja.
(6) Ministarstvo može u bilo kojem trenutku ukinuti, u cijelosti ili djelomično, rješenje iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, kao i rješenje iz stavaka 1., 2., 3. i 5. ovoga članka te dopuštenja iz članaka 59., 64., 74., 82., 89., 96., 105., 110., 144., 145., 155., 162. i 164. ovoga Zakona u slučaju nepridržavanja njima propisanih uvjeta ili mjera ublažavanja ili nastanka nepredviđenih događaja s negativnim učincima na prirodu.
Članak 194.
(1) Agencija uspostavlja i organizira inventarizaciju svih sastavnica bioraznolikosti i georaznolikosti, kartiranje ugroženih vrsta, stanišnih tipova i geolokaliteta te osigurava njihovo stalno i pravodobno dopunjavanje.
(2) Podaci o inventarizaciji iz stavka 1. ovoga članka su javni, osim ako se radi zaštite kritično ugroženih vrsta i/ili usko rasprostranjenih endemičnih vrsta ili staništa te iznimno rijetkih fosila i minerala ne proglase tajnim. Odluku o proglašavanju podataka tajnim donosi Ministarstvo.
Članak 195.
(1) Agencija uspostavlja i organizira praćenje stanja očuvanosti prirode (monitoring).
(2) Praćenje stanja očuvanosti prirode obuhvaća:
– praćenje i ocjenu stanja divljih vrsta, njihovih staništa, stanišnih tipova, a osobito praćenje stanja nacionalno ugroženih vrsta i staništa, vrsta propisanih posebnim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te svih vrsta ptica koje prirodno obitavaju na području Republike Hrvatske,
– praćenje stanja zaštićenih i drugih dijelova prirode.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, uspostavu i organizaciju praćenja stanja lovnih vrsta kojima se gospodari sukladno posebnom propisu iz područja lovstva i ribolovnih vrsta kojima se gospodari sukladno posebnom propisu iz područja ribarstva i akvakulture, a koje su navedene u odluci iz članka 62. stavka 4. ovoga Zakona, provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove lovstva, ribarstva i akvakulture.
(4) Praćenje stanja provodi se prema smjernicama Europske komisije za izvještavanje sukladno članku 17. Direktive Vijeća 92/43/EEZ i članku 12. Direktive 2009/147/EZ važećim za tekuće izvještajno razdoblje.
(5) Podaci prikupljeni praćenjem stanja očuvanosti prirode su javni, osim ako se radi zaštite kritično ugroženih vrsta i/ili usko rasprostranjenih endemičnih vrsta ili staništa te iznimno rijetkih fosila i minerala ne proglase tajnim. Odluku o proglašavanju podataka tajnim donosi Ministarstvo.
Članak 196.
(1) Informacijski sustav zaštite prirode uspostavlja se sa svrhom objedinjavanja i usklađivanja podataka o bioraznolikosti i zaštiti prirode kako bi poslužili kao jedinstvena podloga u kreiranju, organiziranju, planiranju te cjelovitom upravljanju zaštitom prirode i/ili pojedinim sastavnicama bioraznolikosti.
(2) Informacijski sustav zaštite prirode sadrži podatke i informacije o bioraznolikosti i zaštiti prirode, a osobito podatke o divljim vrstama, stranim invazivnim vrstama, stanišnim tipovima i ekološkim sustavima, zaštićenim područjima, područjima ekološke mreže, georaznolikosti, speleološkim objektima te druge stručne i znanstvene podatke.
(3) Agencija uspostavlja i vodi informacijski sustav zaštite prirode Republike Hrvatske, uvažavajući međunarodno prihvaćene standarde i obveze.
Članak 197.
(1) Na temelju dopuštenih odstupanja od mjera stroge zaštite divljih vrsta i evidencije izdanih dopuštenja sukladno članku 155. ovoga Zakona, Ministarstvo u skladu s odlukama Europske komisije priprema izvješće o dopuštenim odstupanjima te ga dostavlja Europskoj komisiji. Izvješćem se obuhvaćaju:
– vrste koje su predmet odstupanja i razlog odstupanja, uključujući prirodu rizika, s osvrtom na neprihvaćene alternative i korištene znanstvene podatke,
– sredstva, naprave ili metode dopuštene za hvatanje ili ubijanje životinjskih vrsta i razlog njihove uporabe,
– okolnosti kada su i gdje takva odstupanja odobrena,
– tijelo ovlašteno za proglašenje potrebnih uvjeta i provjeru njihova poštivanja te za odlučivanje koja se sredstva, naprave ili metode mogu koristiti, u kojim granicama, čijim posredstvom, te koje osobe izvršavaju taj zadatak,
– korištene mjere nadzora i dobiveni rezultati.
(2) Na temelju rezultata praćenja stanja vrsta i stanišnih tipova Agencija te nadležno tijelo iz članka 195. stavka 3. ovoga Zakona, u skladu sa smjernicama Europske komisije iz članka 195. stavka 4. ovoga Zakona, izrađuju izvješće o stanju očuvanosti vrsta, uključujući i ptice, te stanišnih tipova. Agencija objedinjava izvješće te ga dostavlja Ministarstvu koje ga utvrđuje i dostavlja Europskoj komisiji.
(3) Osim izvješća propisanih stavcima 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo izrađuje i utvrđuje i druga izvješća sukladno propisima Europske unije, kao i izvješća o provedbi ratificiranih međunarodnih ugovora iz područja zaštite prirode.
Članak 198.
Ministarstvo, Agencija, upravna tijela, nadležna tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i javne ustanove dužni su osigurati javnost podataka u svezi sa stanjem i zaštitom prirode, osim ako posebnim zakonom ili aktom mjerodavnog tijela nije propisana tajnost podataka.
Članak 200.
Dokumentacija i podaci o inventarizaciji svih sastavnica bioraznolikosti i georaznolikosti te praćenju stanja očuvanosti prirode, a osobito zaštićenih dijelova prirode prikuplja se i čuva u Agenciji i Ministarstvu.
Članak 201.
(1) Ministarstvo, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te Agencija i javne ustanove dužni su poticati informiranje javnosti o zaštiti prirode i njezinu očuvanju.
(2) U cilju promicanja zaštite prirode obilježava se Dan zaštite prirode 22. svibnja na Međunarodni dan bioraznolikosti.
Članak 203.
(1) Priznanja i nagrade za postignuća u području zaštite prirode dodjeljuju se za:
– ostvarene rezultate na poticanju i promicanju zaštite prirode,
– ostvarene rezultate rada na projektima i programima u zaštiti prirode,
– razvoj sustava obrazovanja o zaštiti prirode u odgoju i obrazovanju,
– dostignuća pojedinca za razvoj i unapređenje zaštite prirode na državnoj i međunarodnoj razini,
– znanstvenoistraživački doprinos razvoju i unapređenju zaštite prirode,
– doprinos stručnih institucija te strukovnih i drugih udruga razvoju i unapređenju zaštite prirode,
– ostvarene rezultate rada u Agenciji i javnim ustanovama.
(2) Priznanja i nagrade dodjeljuje Ministarstvo.
(3) Vrste, izgled, postupak i način dodjele priznanja i nagrada propisuje ministar pravilnikom.
Članak 205.
(1) Upravni nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja Ministarstvo.
(2) Upravni nadzor nad zakonitošću rada Agencije i zakonitošću rada i općih akata javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima kojima je osnivač Republika Hrvatska obavlja Ministarstvo.
(3) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima kojima je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave obavlja nadležno upravno tijelo.
(4) Nadzor nad stručnim radom Agencije i javnih ustanova iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obavlja Ministarstvo.
Članak 210.
(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: inspekcijski nadzor) obavljaju državni službenici inspekcije zaštite prirode Ministarstva.
(2) Inspekcijski nadzor u zaštićenom području i području ekološke mreže provode i druge inspekcije nadležne prema posebnim propisima iz područja zaštite okoliša, poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnog gospodarstva, rudarstva, veterinarstva i zdravstva (u daljnjem tekstu: koordinirani inspekcijski nadzor) na način propisan ovim Zakonom i navedenim posebnim propisima.
(3) Koordinirani inspekcijski nadzor iz stavka 2. ovoga članka ne isključuje samostalno postupanje drugih inspekcija u okviru njihovih nadležnosti sukladno posebnim propisima.
(4) Poslovi inspekcijskog nadzora zaštite prirode su poslovi s posebnim uvjetima rada.
Članak 212.
(1) Inspekcijski nadzor provode glavni inspektor zaštite prirode, viši inspektor zaštite prirode i inspektor zaštite prirode (u daljnjem tekstu: inspektor).
(2) Na radno mjesto za glavnog inspektora zaštite prirode može se rasporediti osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz prirodnih, biotehničkih, biomedicinskih ili društvenih područja, s najmanje deset godina radnog iskustva u struci, i koja ima istaknute rezultate rada na području inspekcije zaštite prirode te ima položen državni stručni ispit.
(3) Na radno mjesto za višeg inspektora zaštite prirode može se rasporediti osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz prirodnih, biotehničkih, biomedicinskih ili društvenih područja, s najmanje pet godina radnog iskustva u struci, te ima položen državni stručni ispit.
(4) Na radno mjesto za inspektora zaštite prirode može se rasporediti osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz prirodnih, biotehničkih, biomedicinskih ili društvenih područja, s najmanje tri godine radnog iskustva u struci te položen državni stručni ispit.
(5) Osim uvjeta iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, inspektori moraju ispunjavati i uvjete određene propisima kojima se uređuju položaj, prava i obveze državnih službenika.
(6) Radna mjesta s ovlastima, nadležnosti i uvjetima koje moraju ispunjavati inspektori na određenim radnim mjestima, utvrđuje ministar sukladno posebnom propisu.
Članak 213.
(1) Inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom i značkom.
(2) O izdanim službenim iskaznicama i značkama Ministarstvo vodi upisnik.
(3) Sadržaj, oblik, način izdavanja i uporabe službene iskaznice i značke te način vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama i značkama propisuje ministar pravilnikom.
Članak 214.
(1) Inspektor provodi nadzor sukladno godišnjem i mjesečnom planu rada inspekcije zaštite prirode koji se usklađuju s godišnjim planovima i programima rada drugih inspekcija radi provođenja koordiniranih inspekcijskih nadzora.
(2) Ministar će sporazumno s ministrima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva i vodnog gospodarstva, gospodarstva, unutarnjih poslova, pomorstva i prometa, zdravlja te glavnim inspektorom u okviru djelokruga tih inspekcijskih službi, odrediti sadržaj i način suradnje u provedbi koordiniranih inspekcijskih nadzora.
Članak 217.
U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor nadzire:
– stanje prirode,
– korištenje i uporabu zaštićenih i drugih dijelova prirode,
– provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode te drugih akata izdanih na temelju ovoga Zakona,
– provođenje kompenzacijskih uvjeta,
– provođenje planova gospodarenja prirodnim dobrima u dijelu koji se odnosi na mjere i uvjete zaštite prirode,
– provođenje plana upravljanja i programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode,
– radnje koje mogu prouzročiti promjene i oštećenja prirode,
– provođenje neposredne zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode,
– provođenje mjera zaštite vrsta i ostalih zaštićenih dijelova prirode,
– uvoz i trgovinu vrstama, ako podliježu ograničenjima ili zabranama propisanim ovim Zakonom ili na temelju njega donesenim propisima,
– postupanje sa strogo zaštićenim vrstama,
– uvođenje stranih vrsta i genetski modificiranih organizama ili ponovno uvođenje zavičajnih divljih vrsta u prirodu,
– provođenje i drugih propisanih uvjeta i mjera zaštite bioraznolikosti i georaznolikosti utvrđenih ovim Zakonom i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
Članak 225.
(1) Protiv rješenja koje je donio inspektor može se izjaviti žalba Ministarstvu, o kojoj odlučuje Povjerenstvo čije članove imenuje Vlada.
(2) Povjerenstvo čine tri stalna člana od kojih je jedan predsjednik Povjerenstva i dva promjenjiva člana.
(3) Za stalnog člana Povjerenstva može se imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij pravne struke i najmanje četiri godine radnog iskustva u upravi, a za promjenjivog člana može se imenovati osoba koja je stekla naziv magistra struke ili je specijalist struke iz područja prirodnih, biotehničkih ili biomedicinskih znanosti, odnosno koja je visoku stručnu spremu iz područja tih znanosti stekla sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, i ima najmanje četiri godine radnog iskustva na inspekcijskim poslovima zaštite prirode.
(4) Povjerenstvo donosi Poslovnik o radu.
(5) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.
Članak 229.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
– provodi aktivnosti suprotno naredbi iz članka 55. stavka 4. ovoga Zakona, a koje dovode do onečišćenja ili pogoršanja stanja staništa ptica, odnosno uznemiravanja samih ptica i/ili smanjenja njihove brojnosti unutar POP područja koja nisu utvrđena kao takva uredbom iz članka 54. stavka 9. ovoga Zakona, a ispunjavaju kriterije za njihovo proglašenje (članak 55. stavak 4.),
– obavlja aktivnosti koje mogu dovesti do značajnog smanjenja brojnosti jedinki u populaciji neke zavičajne divlje vrste, koje nisu vrste iz članka 59. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, bez dopuštenja ili protivno dopuštenju iz članka 59. stavka 5. ovoga Zakona (članak 59. stavak 5.),
– za sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta na zemljištu u privatnom vlasništvu prije početka sakupljanja, odnosno uzimanja iz prirode ne pribavi suglasnost vlasnika ili nositelja prava na prirodnim dobrima, odnosno ne ishodi povlasticu sukladno posebnom propisu iz područja morskog ribarstva (članak 64. stavak 13.),
– kao uzgajivač, odnosno vlasnik matične jedinke ili uzgojene jedinke strogo zaštićene životinje iz skupine kralježnjaka ne osigura označavanje te jedinke na način propisan ovim Zakonom (članak 84. stavak 1.),
– kao vlasnik jedinke divlje vrste ne spriječi bijeg ili uvođenje u prirodu te jedinke ili njezina dijela (članak 86. stavak 2.),
– ne obavijesti Ministarstvo i Agenciju o otkriću speleološkog objekta u propisanom roku (članak 100. stavak 1.),
– tijekom izvođenja građevinskih ili drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru, nakon otkrića speleološkog objekta ne prekine radove na lokaciji otkrića i o otkriću bez odgađanja ne obavijesti Ministarstvo i Agenciju pisanim putem (članak 101. stavak 1.),
– nastavi provoditi druge radove bez dopuštenja Ministarstva ili ne provodi mjere osiguranja i zaštite speleološkog objekta utvrđene rješenjem iz članka 101. stavka 4. ovoga Zakona ili ne obustavi radove sukladno privremenom rješenju iz članka 101. stavka 4. (članak 101. stavak 4.),
– postupi protivno rješenju iz članka 102. stavka 2. ovoga Zakona kojim se radovi trajno obustavljaju (članak 102. stavak 2.),
– ne poduzme nužne mjere zaštite u svrhu sprječavanja uništenja ili oštećenja speleološkog objekta, živog svijeta te fosilnih, arheoloških ili drugih nalaza koji se nalaze unutar speleološkog objekta do donošenja rješenja iz članka 100. odnosno članka 101. stavka 4. ovoga Zakona (članak 103.),
– provodi istraživanja ili obavlja radnje u speleološkom objektu ili njegovu nadzemlju, kao i provodi zahvate za koje nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava gradnja prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, bez dopuštenja ili protivno dopuštenju iz članka 105. stavka 1. ovoga Zakona (članak 105. stavak 1.),
– ne prijavi Ministarstvu pronalazak minerala i fosila iznimnog zbog svoje rijetkosti, veličine, izgleda ili obrazovnog i znanstvenog značaja u roku od osam dana od dana pronalaska (članak 109. stavak 1.),
– provodi zahvat na zaštićenom području, za koji nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, bez dopuštenja ili protivno dopuštenju iz članka 144. stavka 1. ovoga Zakona (članak 144. stavak 1.),
– provodi znanstvena i/ili stručna istraživanja sastavnica prirode u zaštićenom području bez dopuštenja ili protivno dopuštenju iz članka 145. stavka 1. ovoga Zakona (članak 145. stavak1.),
– ne provodi mjere zaštite za strogo zaštićene vrste i njihova staništa propisane rješenjem iz članka 152. stavka 5. ovoga Zakona (članak 152. stavak 5.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 6.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako su prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinile u vezi s obavljanjem svog obrta ili druge samostalne djelatnosti.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
a) Ocjena stanja
Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13) stupio je na snagu 6. srpnja 2013. godine. Radi usklađenja s zakonodavstvom Europske unije isti je 2018. godine Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 15/18) izmijenjen i dopunjen. Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13 i 15/18) u okviru sustava zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih dijelova Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu dodijeljeno je obavljanje stručnih poslova zaštite prirode za Republiku Hrvatsku. Obzirom da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 2. kolovoza 2018. godine donijela Zaključak, KLASA: 022-03/18-07/355, URBROJ: 50301-25/06-18-2 o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, kojim je zadužila nadležna tijela državne uprave za provedbu svih aktivnosti radi realizacije predmetnog smanjenja, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša propisalo je prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, te prestanak važenja Uredbe o osnivanju Hrvatske agencije za okoliš i prirodu („Narodne novine“, broj 72/15) koje odredbe će stupiti na snagu 1. siječnja 2019. U skladu s navedenim potrebno je usklađivanje Zakona o zaštiti prirode s posebnim propisom kojim se uređuje prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.
Istodobno, ostaje potreba da se istakne posebnost stručno-analitičkog tijela, kao upravne organizacije u sastavu Ministarstva zaštite okoliša i energetike za obavljanje stručno-analitičkih poslova zaštite prirode, budući da Direktive EU, koje su transponirane Zakonom o zaštiti prirode, predviđaju tijekom upravnih postupaka davanje stručnog mišljenja ili izradu stručnih podloga od strane stručnog tijela (Upravne organizacije u sastavu Ministarstva - Zavoda) koje je različito od upravnog tijela ministarstva koje provodi postupak.
S obzirom da je Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (Narodne novine, br. 93/16, 104/16 i XY) odredio osnivanje Državnog inspektorata, kao i djelokrug Državnog inspektorata, kao i s obzirom na to da je tim zakonom određeno da će, između ostalih, i inspekcijski poslovi zaštite prirode iz djelokruga Ministarstva zaštite okoliša i energetike prijeći u Državni inspektorat, ovim prijedlogom zakona trebalo je iz važećeg Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13 i 15/18) izbrisati članke koji uređuju djelokrug inspekcije zaštite prirode, uvjete koje mora ispunjavati osoba za obavljanje poslova glavnog inspektora zaštite prirode, višeg inspektora zaštite prirode i inspektora zaštite prirode, kao i posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru inspektora zaštite prirode koje se odnose na mogućnost provođenja inspekcijskog nadzora u zaštićenom području i području ekološke mreže od drugih inspekcija (koordinirani inspekcijski nadzor) prema Zakonu o zaštiti prirode.
b)Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom
Uzimajući u obzir gore navedeno, izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode pristupilo se radi usklađivanja s posebnim propisom kojim se uređuje prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, na način da stručno-analitičke poslove u nadležnosti Hrvatske agencije za okoliš i prirodu od 1. siječnja 2019. preuzima Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Također, izradi se pristupilo radi usklađivanja s posebnim propisom kojim se mijenja ustrojstvu i djelokrug ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave u dijelu koji se odnosi na inspekcijske poslove zaštite prirode.
c)Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode provest će se usklađivanje s posebnim propisom kojim se uređuje prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu te ujedno provesti Zaključak Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine kojim je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike određeno kao nadležno za preuzimanje poslova Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Potpunom provedbom zaključka Vlade smanjit će se broj agencija što će donijeti godišnje uštede u državni proračun. Također, provest će se usklađivanje s posebnim propisom kojim se mijenja ustrojstvu i djelokrug ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave u dijelu koji se odnosi na inspekcijske poslove zaštite prirode čime će se inspekcija zaštite prirode izdvojiti iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike u Državni inspektorat što je u skladu s reformskom mjerom objedinjavanja inspekcija u Državnom inspektoratu kao temeljem za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno odredbi članaka 204. i 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18), predlaže se donošenje ovoga zakona po hitnom postupku obzirom da se radi o osobito opravdanim razlozima.
Osobito opravdan razlog za donošenje ovoga zakona po hitnom postupku provedba je Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine, KLASA: 022-03/18-07/355, URBROJ: 50301-25/06-18-2 o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, odnosno usklađivanje s posebnim propisom kojim se uređuje prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, a koji stupa na snagu 1. siječnja 2019. godine. Također, sam obuhvat izmjena koje se isključivo odnose na izmjenu naziva tijela nadležnog za obavljanje stručno-analitičkih poslova zaštite prirode, opravdava skraćeni postupak donošenja.
Također, Nacionalnim programom reformi 2018. utvrđena je reformska mjera objedinjavanja inspekcija u Državnom inspektoratu kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova, koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave. S tim u svezi Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (Narodne novine, br. 93/16, 104/16 i XY) određeno je osnivanje Državnog inspektorata, kao i djelokrug Državnog inspektorata, i da će, između ostalih, i inspekcijski poslovi zaštite prirode iz djelokruga Ministarstva zaštite okoliša i energetike prijeći u Državni inspektorat.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 1.
U Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) članku 8. stavku 2. riječi: „te redovite“, brišu se.
U stavku 3. riječi „Hrvatska agencija za zaštitu okoliša i prirode (u daljem tekstu: Agencija) dužna je“ zamjenjuju se riječima: „Zavod Ministarstva nadležan za stručno-analitičke poslove zaštite prirode (u daljem tekstu: „Zavod“) dužan je“, a riječ: „Ministarstvo,“ briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 2.
U članku 9. stavku 1. točki 16. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“.
U stavku 1. dodaje se nova točka 56. koja glasi:
„56. Zavod je tijelo Ministarstva nadležno za stručno-analitičke poslove zaštite prirode.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 3.
U članku 12. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Izvješće o stanju prirode izrađuje Zavod, a Ministarstvo ga podnosi Vladi radi prihvaćanja.“.
Stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Izvješće o stanju prirode objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 4.
U članku 13. stavku 1. riječ „Agenciji“ i zarez, brišu se.
U stavku 2. podstavku 8. riječi: „i Agenciji“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 5.
U članku 14. stavci 1. i 2. brišu se.
U stavku 3. koji postaje stavak 1. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“, a riječ: „stručne“ zamjenjuje se riječima: „stručno-analitičke“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 6.
U članku 15. stavci 1., 2. i 3., brišu se.
U stavku 4. koji postaje stavak 1. riječ: „Agenciji“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvu“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 7.
U članku 30. stavku 3. riječ “Agencije„ zamjenjuje se riječju „Zavoda“, a riječi: „Agencija je dužna“ zamjenjuju se riječima: „Zavod je dužan“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 8.
U članku 31. stavku 5. riječ: “Agencije„ zamjenjuje se riječju: “Zavoda“, a riječi: „Agencija je dužna“ zamjenjuju se riječima: „Zavod je dužan“.
U stavku 6. riječ: „Agencije“ zamjenjuje se riječju: „Zavoda“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 9.
U članku 35. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) O podnesenom zahtjevu iz članka 34. ovoga Zakona Ministarstvo informira javnost objavom informacije na mrežnim stranicama Ministarstva.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Na podneseni zahtjev iz članka 34. Zavod izrađuje mišljenje u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.“
U stavku 3. redni broj „1.“ zamjenjuje se rednim brojem „2.“.
U stavku 4. redni broj „1.“ zamjenjuje se rednim brojem „2.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 10.
U članku 48. stavku 3. riječ: “Agencije„ zamjenjuje se riječju: “Zavoda“, a riječi: „Agencija je dužna“ zamjenjuju se riječima: „Zavod je dužan“.
U stavku 4. riječ: „Agencije“ zamjenjuje se riječju: „Zavoda“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 11.
U članku 49. stavku 4. riječ: “Agencije„ zamjenjuje se riječju: “Zavoda“, a riječi: „Agencija je dužna“ zamjenjuju se riječima: „Zavod je dužan“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 12.
U članku 52. stavku 4. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 13.
U članku 54. stavku 6., riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 14.
U članku 56.b stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) O dostavljenom nacrtu plana iz stavka 1. ovoga članka Zavod izrađuje mišljenje.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 15.
U članku 59. stavak 7. mijenja se i glasi:
„ (7) Na zahtjev iz stavka 6. ovoga članka Zavod izrađuje stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete. Umjesto Zavoda, stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete može izraditi druga stručna institucija na zahtjev Ministarstva.“
Stavak 8. mijenja se i glasi:
„Zavod izrađuje mišljenje iz stavka 7. ovoga članka u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 6. ovoga članka. Druga stručna institucija izrađuje i dostavlja mišljenje iz stavka 7. ovoga članka u roku od 30 dana od primitka zahtjeva Ministarstva iz stavka 7. ovoga članka.“
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 16.
U članku 64. stavcima 7. i 8., riječ: “Agencije“ i riječ: “Agenciji“ zamjenjuju se riječju: „Zavod“ u odgovarajućem rodu i padežu.
U stavku 10. riječi: „Agencija je dužna“ zamjenjuju se riječima: „Zavod je dužan“.
U stavku 11. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „ Zavod“ a riječi „Stručna podloga“ zamjenjuju se riječima „Stručnu podlogu“.
U stavku 12. riječ „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 17.
U članku 74. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Zavod izrađuje stručno mišljenje o ekološkom riziku ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste u prirodu ili repopulacije u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka“.
Stavak 4. briše se.
Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 4. i 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 18.
U članku 75. stavak 2., briše se
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.
Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Zavod izrađuje stručno mišljenje o procjeni utjecaja ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste ili njezine repopulacije na prirodu u roku od 30 dana od primitka studije iz stavka 1. ovoga članka.“.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 19.
U članku 76. stavku 1. riječ: „Agencije“ zamjenjuje se riječju :„Zavoda“, a riječi: „članka 74. stavka 4., odnosno članka 75. stavka 4.“ zamjenjuju se riječima: „članka 74. stavka 3., odnosno članka 75. stavka 3.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 20.
U članku 77. u stavku 1. riječ: „Agencije“ zamjenjuje se riječju: „Zavoda“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 21.
U članku 82. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Zavod izrađuje stručno mišljenje o opravdanosti uzgoja sa stajališta očuvanja vrste u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka“.
Stavak 4. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 22.
U članku 90. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Ako Ministarstvo ocijeni potrebnim, o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete i/ili ukupnu bioraznolikost izrađuje Zavod. Umjesto Zavoda, stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete i/ili ukupnu bioraznolikost može izraditi druga stručna institucija na zahtjev Ministarstva.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Zavod izrađuje stručno mišljenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana od zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka. Druga stručna institucija dužna je izraditi i dostaviti stručno mišljenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana od primitka zahtjeva Ministarstva.“
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 23.
U članku 99. u stavku 2. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 24.
U članku 100. stavku 1. riječi: „i Agenciju“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 25.
U članku 101. stavku 1. riječi: „i Agenciju“ brišu se.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Zavod je dužan provesti hitna istraživanja speleološkog objekta i izraditi stručni nalaz o potencijalnom značaju speleološkog objekta u roku od dvadeset dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka.“.
Stavak 5. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 26.
U članku 102. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Zavod je dužan provesti detaljnije istraživanje speleološkog objekta i izraditi stručni nalaz o značaju otkrivenog speleološkog objekta u roku od trideset dana od donošenja privremenog rješenja iz članka 101. stavka 4.“
U stavku 2. riječ: „dostave“ zamjenjuje se riječju: „izrade“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 27.
U članku 124. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Stručnu podlogu izrađuje Zavod.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 28.
U članku 127. u stavku 2. riječi: „i Agenciji“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 29.
U članku 128. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Prijedlog akta o prestanku zaštite koji donosi Hrvatski sabor, odnosno Vlada temelji se na stručnoj podlozi koju izrađuje Zavod.“.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Predstavničko tijelo nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave donosi akt o prestanku zaštite uz prethodnu suglasnost Ministarstva, koju Ministarstvo daje na temelju mišljenja Zavoda.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 30.
U članku 134. stavku 2. iza riječi „Ministarstvo“ zarez i riječi „po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije“, brišu se.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Plan upravljanja ostalih zaštićenih područja donosi se uz suglasnost Ministarstva, a godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja uz suglasnost izvršnog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, po prethodno pribavljenom mišljenju Zavoda.“.
U stavku 6. zarez i riječi: „kao i Agenciji“, brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 31.
U članku 137. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 32.
U članku 142. stavcima 1. i 3. riječ: „Agencije“ zamjenjuje se riječju: „Zavoda“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 33.
U članku 145. stavku 6. riječi: „metodologiji i protokolu iz članka 15. stavka 1. podstavka 6. ovoga Zakona,“, zamjenjuju se riječima „od Zavoda standardiziranoj metodologiji i protokolu“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 34.
U članku 151. u stavku 2. riječ: „Agencije“ zamjenjuje se riječju: „Zavoda“.
U stavku 4. u prvoj rečenici riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“. U drugoj rečenici riječ: „Agencije“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstva“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 35.
U članku 154. stavku 1. riječ: „Agenciji“ zamjenjuje se riječju: „Zavodu“.
U stavku 3. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 36.
U članku 156. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Zavod izrađuje stručno mišljenje o utjecaju traženog odstupanja na održavanje populacije strogo zaštićene vrste u njezinu prirodnom području rasprostranjenosti u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.“.
Stavak 3., briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 37.
U članku 160. u stavku 1. riječ: „Agencije“ zamjenjuje se riječju: „Zavoda“, a riječi: „ koje se izrađuje na zahtjev Ministarstva“ i zarez, brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 38.
U članku 175. stavku 2. riječ: „Agencije „ zamjenjuje se riječju: „Zavoda“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 39.
U članku 194. stavku 1. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 40.
U članku 195. stavku 1. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 41.
U članku 196. stavku 3. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 42.
U članku 197. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2 ) Na temelju rezultata praćenja stanja vrsta i stanišnih tipova Zavod i nadležno tijelo iz članka 195. stavka 3. ovoga Zakona, u skladu sa smjernicama Europske komisije iz članka 195. stavka 4. ovoga Zakona, izrađuju izvješće o stanju očuvanosti vrsta, uključujući i ptice, te stanišnih tipova, koje Zavod objedinjava, a Ministarstvo utvrđuje i dostavlja Europskoj komisiji .“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 43.
U članku 198. riječ: „Agencija“ i zarez, brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 44.
U članku 200. riječi: „Agenciji i“, brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 45.
U članku 201. riječi: „te Agencija“, brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 46.
U članku 203. u stavku 1. podstavku 7. riječi: „Agenciji i“, brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 47.
U članku 205. stavku 2. riječi: „zakonitošću rada Agencije i“ brišu se.
U stavku 4. riječi: „Agencije i“, brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 48.
U članku 210. stavku 1. riječi „državni službenici inspekcije zaštite prirode Ministarstva“, zamjenjuju se riječima „obavlja inspekcija zaštite prirode“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 49.
Članci 212., 213., 214. stavak 2. i 217., brišu se
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 50.
Članak 225., briše se
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 51.
U članku 229. stavku 1. podstavku 6. i 7. riječi: „i Agenciju“, brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 52.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2019. godine, osim članka 50. ovog Zakona koji stupa na snagu rasporedom državnih službenika na radna mjesta u nadležnoj unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici za drugostupanjski upravni postupak u središnjem uredu Državnog inspektorata.
Klasa:
Zagreb,
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 1.
U članku 8. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) riječi „te redovite“ brišu se čime se otklanja očigledna pogreška. U stavku 3. riječi „Hrvatska agencija za zaštitu okoliša i prirode (u daljem tekstu: Agencija) zamjenjuju se riječima: „Zavod Ministarstva nadležan za stručno-analitičke poslove zaštite prirode (u daljem tekstu: „Zavod“), budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu prestaje postojati na temelju odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša koje propisuju prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, kao i prestanak važenja Uredbe o osnivanju Hrvatske agencije za okoliš i prirodu („Narodne novine“, broj 72/15), koje odredbe će stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine, a u svezi s provedbom Zaključka Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/18-07/355, URBROJ: 50301-25/06-18-2 od 2. kolovoza 2018. godine o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima sa sjednice održane 2. kolovoza 2018. godine (dalje u tekstu „Zaključak Vlade RH“). Izmjenom ovog stavka Hrvatska agencija za okoliš i prirodu postaje posebna upravna organizacija (zavod) u sastavu Ministarstva zaštite okoliša i energetike nadležna za stručno-analitičke poslove zaštite prirode. Izmjenom ovog stavka Hrvatska agencija za okoliš i prirodu budući postaje zavod u sastavu Ministarstva zaštite okoliša i energetike više nije dužna izvijestiti navedeno ministarstvo o utjecaju provedbe aktivnosti zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama te prilikom otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja, neizbježne i neotklonjive prirodne pojave, u slučajevima žurne i neodgodive provedbe mjera i aktivnosti civilne zaštite i mjera obrane od poplava sukladno posebnim propisima kojima se uređuje sustav civilne zaštite i sustav obrane od poplava, na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, rijetke i ugrožene stanišne tipove, strogo zaštićene vrste i njihova staništa, kao i zaštićena područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 2.
Članak 9. stavak 1. točka 16. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ: „Agencija“ zamjenjuje riječju „Zavod“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. Dodaje se nova točka 56. koja glasi kojom se Zavod određuje kao tijelo Ministarstva nadležno za stručno-analitičke poslove zaštite prirode.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 3.
Članak 12. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu koji preuzima izradu izvješća o stanju prirode, pa budući više nije posebna javna ustanova, već dio Ministarstva, samo Ministarstvo podnosi izvješće o stanju prirode Vladi Republike Hrvatske radi prihvaćanja. Članak 12. stavak 5. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se budući prestankom Hrvatske agencije za okoliš i prirodu više ne postoji niti njezina mrežna stranica, pa se izvješće o stanju prirode treba objavljivati na mrežnim stranicama Ministarstva.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 4.
Članak 13. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agenciji“ briše budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. Članak 13. stavak 2. podstavak 8. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi „i Agenciji“ brišu budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu, pa j edinice područne (regionalne) samouprave više nisu dužne podnositi joj izvješća o stanju očuvanosti prirode, već je dovoljno da ih podnose samo Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 5.
U članku 14. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) stavci 1. i 2. brišu se, a u stavku 3. koji postaje stavak 1. riječ: „Agencija“ zamjenjuje se riječju: „Zavod“, a riječ: „stručne“ zamjenjuje se riječima: „stručno-analitičke“, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu nadležan za stručno-analitičke poslove zaštite prirode.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 6.
Članak 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) brišu se budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu , pa će poslovi i djelatnost koje je obavljala Hrvatska agencije za okoliš i prirodu biti propisani novom uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Članak 15. stavak 4. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ Agenciji“ zamjenjuje riječju: „Ministarstvu“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu kojem će nadležna tijela i mjerodavne institucije dostavljati podatke o stanju prirode.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 7.
Članak 30. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ “Agencije„ zamjenjuje riječju „Zavoda“, a riječi: „Agencija je dužna“ zamjenjuju se riječima: „Zavod je dužan“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 8.
Članak 31. stavak 5. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ “Agencije„ zamjenjuje riječju „Zavoda“, a riječi: „Agencija je dužna“ zamjenjuju riječima: „Zavod je dužan“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. Članak 31. stavak 6. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ “Agencije„ zamjenjuje riječju „Zavoda“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 9.
Članak 35. stavci 1. i 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenjaju se na način da Ministarstvo više ne mora posebno zatražiti, niti mu je Hrvatska agencija za okoliš i prirodu dužna dostaviti, mišljenje o podnesenom zahtjevu za utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa i odobrenje zahvata uz kompenzacijske uvjete nositelja zahvata za koji je doneseno rješenje o odbijanju zahvata, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu koji je dužan izraditi navedeno mišljenje u roku 30 dana od podnesenog zahtjeva nositelja zahvata. Brojke u stavcima 3. i 4. mijenjaju se posljedično.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 10.
Članak 48. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencije“ zamjenjuje riječju: “Zavoda“, a riječi: „Agencija je dužna“ zamjenjuju riječima: „Zavod je dužan“, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. Članak 48. stavak 4. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencije“ zamjenjuje riječju: “Zavoda“, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 11.
Članak 49. stavak 4. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencije“ zamjenjuje riječju: “Zavoda“, a riječi: „Agencija je dužna“ zamjenjuju riječima: „Zavod je dužan“, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 12.
Članak 52. stavak 4. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju: “Zavoda“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 13.
Članak 54. stavak 6. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju: “Zavoda“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 14.
Članak 56.b stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da o dostavljenom nacrtu plana upravljanja ekološkom mrežom donesenom prema posebnom propisu iz područja šumarstva mišljenje izrađuje Zavod budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. U skladu s navedenim to mišljenje Ministarstvo više nije dužno posebno zatražiti od Zavoda.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 15.
(7) Na zahtjev iz stavka 6. ovoga članka Zavod izrađuje stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete. Umjesto Zavoda, stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete može izraditi druga stručna institucija na zahtjev Ministarstva.
(8) Zavod ili stručna institucija izrađuje mišljenje iz stavka 7. ovoga članka u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 6. ovoga članka
Članak 59. stavak 7. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da Zavod izrađuje stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. S tim u svezi, više nije potrebno da se zahtjev za mišljenjem posebno upućuje Zavodu. Također, ostavljena je i mogućnost da to mišljenje umjesto Zavoda izradi druga stručna institucija na zahtjev Ministarstva.
„Zavod izrađuje mišljenje iz stavka 7. ovoga članka u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 6. ovoga članka. Druga stručna institucija izrađuje i dostavlja mišljenje iz stavka 7. ovoga članka u roku od 30 dana od primitka zahtjeva Ministarstva iz stavka 7. ovoga članka.“
Članak 59. stavak 8. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju: “Zavod“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. Nadalje, propisuje se obveza Zavodu da izradi stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete u roku 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 7., a više nije potrebno da mu Ministarstvo posebno dostavlja zahtjev za mišljenjem. U slučaju da umjesto Zavoda to mišljenje izrađuje druga stručna institucija, propisuje se obveza da druga stručna institucija to mišljenje izradi i dostavi Ministarstvu u roku od 30 dana.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 16.
Članak 64. stavci 7., 8., i 11. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenjaju se na način da se riječ: “Agencije“, riječ: “Agenciji“ i riječ: „Agencija“ zamjenjuju riječju: „Zavod“ u odgovarajućem rodu i padežu, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Članak 64. stavak 10. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi: „Agencija je dužna“ zamjenjuju riječima: „Zavod je dužan“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Članak 64. stavak 11. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi „Stručna podloga“ zamjenjuju riječima „Stručnu podlogu“ radi ispravke očite gramatičke greške.
Članak 64. stavak 12. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju: „Ministarstvo“ budući prestankom Hrvatske agencije za okoliš i prirodu više ne postoji niti njezina mrežna stranica, pa se stručna podloge treba objavljivati na mrežnim stranicama Ministarstva
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 17.
Članak 74. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da Ministarstvo ne mora više posebno zatražiti stručno mišljenje od Hrvatske agencije za okoliš i prirodu o zahtjevu osobe z a ponovno uvođenje nestale zavičajne divlje vrste u prirodu ili za repopulaciju, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. Slijedom navedenog, Zavodu se propisuje obveza izrade tog mišljenja u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 2. istog članka, briše se stavak 4. istog članka, a d osadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 4. i 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 18.
Članak 75. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) briše se , budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu, pa više nije potrebno da Ministarstvo posebno dostavlja Zavodu studiju o procjeni utjecaja ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste ili njezine repopulacije na prirodu i posebno traži mišljenje Zavoda o procjeni utjecaja ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste ili njezine repopulacije na prirodu. Slijedom navedenog, stavak 3. postaje stavak 2., a stavak 4. koji postaje stavak 3. mijenja se na način da se propisuje obveza Zavodu da izradi stručno mišljenje o procjeni utjecaja ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste ili njezine repopulacije na prirodu u roku od 30 dana od primitka studije iz stavka 1. Također, slijedom navedenog stavak 5. postaje stavak 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 19.
Članak 76. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencije“ zamjenjuje riječju „Zavoda“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu, a riječi i brojke „članka 74. stavka 4.“ zamjenjuju se riječima i brojkama „članka 74. stavka 3.“ u skladu s obrazloženjem vezanim uz članak 17.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 20.
Članak 77. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencije“ zamjenjuje riječju „Zavoda“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 21.
Članak 82. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da Ministarstvo više nije dužno posebno zatražiti od Hrvatske agencije za okoliš i prirodu koja postaje zavod u Ministarstvu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) stručno mišljenje o opravdanosti uzgoja sa stajališta očuvanja vrste, a propisuje se da je Zavod dužan izraditi to mišljenje u roku od 30 dana od primitka zahtjeva osobe koja namjerava uzgajati strogo zaštićenu zavičajnu divlju vrstu. Shodno navedenom, briše se stavak 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 22.
Članak 90. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se propisuje da, ukoliko Ministarstvo ocijeni potrebnim, o zahtjevu osobe za pristup i korištenje genetskog materijala zavičajnih divljih vrsta u prirodi (in situ) stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete i/ili ukupnu bioraznolikost izrađuje Zavod. Također, propisuje se mogućnost da to mišljenje izradi druga stručna institucija na zahtjev Ministarstva .
Članak 90. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da Zavod izrađuje stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete i/ili ukupnu bioraznolikost u roku od 30 dana od zahtjeva osobe za pristup i korištenje genetskog materijala zavičajnih divljih vrsta u prirodi (in situ). Također, propisuje se da je druga stručna institucija dužna izraditi i dostaviti Ministarstvu stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete i/ili ukupnu bioraznolikost u roku od 30 dana od zahtjeva Ministarstva.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 23.
Članak 99. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju „Zavod“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 24.
Članak 100 stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi „i Agencija“ brišu budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 25.
Članak 101. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi „i Agencija“ brišu budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Članak 101. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se propisuje da je umjesto Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (koja postaje Zavod Ministarstva) Zavod dužan provesti hitna istraživanja speleološkog objekta i za Ministarstvo izraditi stručni nalaz o potencijalnom značaju speleološkog objekta u roku od dvadeset dana od primitka obavijesti osobe o otkriću speleološkog objekta dogodi tijekom izvođenja građevinskih ili drugih radova. Nadalje, propisuje se da navedeni stručni nalaz Zavod više nije dužan posebno dostavljati Ministarstvu budući je Zavod sastavni dio Ministarstva. Nadalje, stavak 5. istog članka se briše budući privremeno rješenje više nije potrebno dostavljati Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu koja budući ona postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 26.
Članak 102. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da je Zavod (umjesto Hrvatske agencije za okoliš i prirodu koja postaje zavod u Ministarstvu) dužan provesti detaljnije istraživanje speleološkog objekta. Također, prestaje obveza dostavljanja stručnog nalaza o značaju otkrivenog speleološkog objekta Ministarstvu, budući stručni nalaz izrađuje Zavod koji je sastavni dio Ministarstva. Nadalje,
Članak 102. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „dostave“ zamjenjuje riječju „izrade“ budući je Zavod dužan izraditi stručni nalaz.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 27.
Članak 124. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju „Zavod“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu, te se, slijedom navedenog, ukida obveza zahtijevanja Ministarstva da se stručna podloga izradi.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 28.
Članak 127. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi „i Agenciji“ brišu budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 29.
Članak 128. stavci 2. i 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenjaju se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju „Zavod“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. Također, slijedom navedenog, ukida se obveza zahtijevanja Ministarstva da se stručna podloga izradi. Ukida se i potreba da se akt o prestanku zaštite kojeg donosi predstavničko tijela nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave donosi uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu budući ona (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu, a propisana je obveza pribavljanja prethodne suglasnosti Ministarstva.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 30.
Članak 134. stavci 2. i 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenjaju se na način da se ukida obveza prethodnog pribavljanja mišljenja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu budući ona (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu, a p lan upravljanja i godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja nacionalnog parka i parka prirode, kao i Plan upravljanja ostalih zaštićenih područja se donosi uz suglasnost Ministarstva. Nadalje, ukida se obveza prethodnog pribavljanja prethodnog mišljenja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu na godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja ostalih zaštićenih područja, već tu obvezu preuzima Ministarstvo.
Članak 134. stavak 6 Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja da se zarez i riječi „ kao i Agenciji“ brišu, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu, a propisano je da u pravno vijeće dostavlja Ministarstvu izvješće o ostvarivanju plana upravljanja i godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 31.
Članak 137. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju „Zavod“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 32.
Članak 142. stavci 1. i 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenjaju se na način da se riječ „Agencije“ zamjenjuje riječju „Zavoda“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 33.
U članku 145. stavku 6. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) riječi: „metodologiji i protokolu iz članka 15. stavka 1. podstavka 6. ovoga Zakona,“, zamjenjuju se riječima „od Zavoda standardiziranoj metodologiji protokolu“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu, a poslovi i djelatnost koje je obavljala Hrvatska agencije za okoliš i prirodu bit će propisani novom uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zaštite okoliša i energetike radi čega je brisan članak 15. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018).
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 34.
Članak 151. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencije“ zamjenjuje riječju „Zavoda“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Članak 151. stavak 4. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju „Zavod“, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. U istom stavku riječ „Agencije“ zamjenjuje se riječju „Ministarstva“, budući prestankom Hrvatske agencije za okoliš i prirodu više ne postoji niti njezina mrežna stranica, pa se Crveni popis treba objavljivati na mrežnim stranicama Ministarstva.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 35.
Članak 154. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agenciji“ zamjenjuje riječju „Zavodu“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. Članak 154. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju „Zavoda“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 36.
Zavod izrađuje stručno mišljenje o utjecaju traženog odstupanja na održavanje populacije strogo zaštićene vrste u njezinu prirodnom području rasprostranjenosti u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 156. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) U mijenja se na način da se dopuštenje izdaje na temelju stručnog mišljenja Zavoda, a ne više Hrvatske agencije za okoliš i prirodu budući ona (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. Slijedom navedenog, Ministarstvo nije dužno posebno dostavljati zahtjev za izdavanjem dopuštenja Zavodu, niti je Zavod dužan dostaviti to mišljenje Ministarstvu, već ga je dužan izraditi u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva osobe za odstupanjem (iz članka 155. stavaka 1. i 2.). Stavak 3. se briše.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 37.
Članak 160. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencije“ zamjenjuje riječju „Zavoda“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu. Isto tako, ukida se obveza Ministarstva da zahtijeva izradu stručne podloge Zavoda.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 38.
Članak 175. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencije“ zamjenjuje riječju „Zavoda“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 39.
Članak 194. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju „Zavod“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 40.
Članak 195. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju „Zavod“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 41.
Članak 196. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ „Agencija“ zamjenjuje riječju „Zavod“ budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 42.
Članak 197. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da Zavod umjesto Hrvatske agencije za okoliš i prirodu budući ona (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu, izrađuje i objedinjava izvješće o stanju očuvanosti vrsta, uključujući i ptice, te stanišnih tipova. Slijedom navedenog, ukida se i obveza dostavljanja izvješća od strane Zavoda Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 43.
Članak 198. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječ: „Agencija“ i zarez brišu, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 44.
Članak 200. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi: „Agenciji“ zamjenjuje riječju „Zavodu“, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 45.
Članak 201. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi: „te Agencija“ brišu, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 46.
Članak 203. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi: „Agenciji i “ brišu, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 47.
Članak 205. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi: „zakonitošću rada Agencije i“ brišu, budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Članak 205. stavak 4. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenja se na način da se riječi: „Agencije i“ brišu budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 48.
U članku 210. stavku 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) riječi „državni službenici inspekcije zaštite prirode Ministarstva“, zamjenjuju se riječima „obavlja inspekcija zaštite prirode“, budući će državni službenici inspekcije zaštite prirode postati inspektori Državnog inspektorata.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 49.
Članak 212. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) , briše se budući se njime propisuju radna mjesta inspektora zaštite prirode i uvjeti koje moraju ispunjavati osobe za ta radna mjesta, što će se urediti Zakonom o Državnom inspektoratu.
Članak 213. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) , briše se budući se njime propisuju dokazivanje službenog svojstva, ovlasti i identitet inspektora službenom značkom i iskaznicom, vođenje upisnika o izdanim službenim značkama i iskaznicama, te pravilnik kojim se uređuje sadržaj, oblik, način izdavanja i uporabe službene značke i iskaznice, što će se urediti Zakonom o Državnom inspektoratu.
Članak 214. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018), briše se budući se njime propisuje da će ministar zaštite okoliša i energetike sporazumno s ministrima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva i vodnog gospodarstva, gospodarstva, unutarnjih poslova, pomorstva i prometa, zdravlja te glavnim inspektorom u okviru djelokruga tih inspekcijskih službi, odrediti sadržaj i način suradnje u provedbi koordiniranih inspekcijskih nadzora, što više nije potrebno budući sve inspekcijski poslovi i službe unutar Ministarstva zaštite okoliša i energetike prelaze u Državni inspektorat.
Članak 217. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) , briše se budući je njime propisan djelokrug inspekcije zaštite prirode koji će se urediti Zakonom o Državnom inspektoratu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 50.
Članak 225. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) briše se budući će poslove Povjerenstva koje odlučuje o žalbama protiv rješenja koje je donio inspektor preuzeti nadležna unutarnja ustrojstvena jedinica za drugostupanjski upravni postupak u središnjem uredu Državnog inspektorata.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 51.
Članak 229. stavak 1. točke 6. i 7. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 15/2018) mijenjaju se na način da se riječi: „i Agenciju“ brišu budući Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u skladu s obrazloženjem uz članak 1.) postaje zavod u Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 52.
Završnom odredbom određuje se datum stupanja na snagu ovoga Zakona, osim članka 50. koji stupa na snagu ustrojavanjem nadležne unutarnje ustrojstvene jedinice za drugostupanjski upravni postupak u središnjem uredu Državnog inspektorata koja će preuzeti poslove Povjerenstva koje odlučuje o žalbama protiv rješenja koje je donio inspektor.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
VI. TEKST ODREDABA VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU
Zakon o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/13 i 15/18)
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 8.
(1) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se prilikom zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama te prilikom otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja, neizbježne i neotklonjive prirodne pojave, u slučajevima žurne i neodgodive provedbe mjera i aktivnosti civilne zaštite i mjera obrane od poplava sukladno posebnim propisima kojima se uređuje sustav civilne zaštite i sustav obrane od poplava.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se od dana proglašavanja velike nesreće, odnosno katastrofe te redovite i izvanredne mjere od obrane od poplava, do dana stupanja na snagu odluke o prestanku provođenja mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite ili mjera obrane od poplava u sprječavanju i otklanjanju posljedica velike nesreće, odnosno katastrofe ili izvanredne, neizbježne i neotklonjive prirodne pojave.
(3) Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u daljnjem tekstu: Agencija) dužna je u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu odluke o prestanku provođenja mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite ili mjera obrane od poplava u otklanjanju posljedica velike nesreće, odnosno katastrofe ili izvanredne, neizbježne i neotklonjive prirodne pojave utvrditi utjecaj provedbe aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka na, ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, rijetke i ugrožene stanišne tipove, strogo zaštićene vrste i njihova staništa, kao i zaštićena područja te o tome izvijestiti Ministarstvo, nadležnu javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim područjem i jedinicu lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave i/ili Grada Zagreba.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 9.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. biološki materijal znači svaki materijal koji sadržava genetsku informaciju i koji se može razmnožavati sam ili se može razmnožavati u biološkom sustavu (npr. mikroorganizmi, molekule i fragmenti deoksiribonukleinske kiseline (DNA), virusi, tkivne i stanične kulture, sjeme itd.),
2. bioraznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekosustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica te raznolikost ekosustava,
3. crveni popis je popis divljih vrsta čiji je stupanj ugroženosti procijenjen prema međunarodno prihvaćenim kriterijima,
4. divlje vrste su one vrste koje nisu nastale pod utjecajem čovjeka kao posljedica umjetnog odabiranja (odabir i uzgoj u svrhu dobivanja pasmina udomaćenih životinja i sorti kultiviranih biljaka) ili genetske modifikacije nasljednog materijala tehnikama moderne biotehnologije,
5. divlje vrste od interesa za Europsku uniju su one divlje vrste za koje na teritoriju Europske unije vrijedi da su:
– ugrožene, osim onih vrsta kojima je prirodni areal rubni na tom teritoriju i koje nisu ugrožene ili osjetljive u zapadnoj palearktičkoj regiji,
– osjetljive, odnosno smatra se vjerojatnim da će u skoroj budućnosti potpasti pod kategoriju ugroženih vrsta, ako uzročni čimbenici nastave djelovati,
– rijetke, odnosno s malim populacijama koje trenutačno nisu ugrožene ili osjetljive, ali rizik za to postoji; te vrste žive u ograničenim geografskim područjima ili su u manjem broju raspršene na širem području,
– endemske i zahtijevaju posebnu pozornost zbog posebne prirode njihovih staništa i/ili mogućeg utjecaja njihova iskorištavanja na njihovo stanište i/ili mogućeg utjecaja njihova iskorištavanja na njihovo stanje očuvanosti,
Divlje vrste od interesa za Europsku uniju koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske navode se u uredbi iz članka 54. stavka 1. i/ili pravilniku iz članka 151. stavka 2. ili odluci iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona,
6. doprirodno stanje je stanje u ekosustavu ili krajobrazu na čiji je razvoj čovjek utjecao u neznatnoj mjeri te se u njima odvijaju procesi koji su uglavnom samoregulirajući i koji mogu opstati bez izravnog ljudskog djelovanja,
7. ekološka mreža Natura 2000 (u daljnjem tekstu: ekološka mreža) je koherentna europska ekološka mreža sastavljena od područja u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi i staništa divljih vrsta od interesa za Europsku uniju, a omogućuje očuvanje ili, kad je to potrebno, povrat u povoljno stanje očuvanja određenih prirodnih stanišnih tipova i staništa vrsta u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti,
8. ekosustav je dinamičan kompleks zajednica biljaka, gljiva, životinja, algi i mikroorganizama i njihova neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica,
9. endem je vrsta čije je rasprostranjenje ograničeno na određeno područje,
10. ex situ očuvanje (izvan prirode) je očuvanje komponenti bioraznolikosti i genetske raznolikosti izvan njihovih prirodnih staništa i očuvanje dijelova geobaštine izvan prirodnih nalazišta, uglavnom minerala i stijena te fosila u muzejskim ili privatnim zbirkama i ustanovama,
11. fosili su ostaci živih organizama iz geološke prošlosti, kao i otisci njihovih životnih aktivnosti,
12. genetski materijal je bilo koji materijal biljaka, životinja, gljiva, algi, mikroorganizama ili nekog drugog podrijetla koji sadrže funkcionalne jedinice naslijeđa,
13. genetska raznolikost je sveukupnost gena svih živih organizama te njihova raznolikost između jedinki, populacija, vrsta i viših taksonomskih kategorija,
14. genska banka je spremište biološkog materijala koje sadrži nadzirane ili uzgajane populacije ili dijelove životinja, gljiva, biljaka, algi ili mikroorganizama, posebno sjeme, spore, spolne stanice i drugi biološki materijal, kojima se upravlja za namjene očuvanja vrsta, odnosno njihovih genetskih bogatstava,
15. georaznolikost je raznolikost tla, stijena, minerala, fosila, reljefnih oblika, podzemnih objekata i struktura te prirodnih procesa koji su ih stvarali kroz geološka razdoblja,
16. informacijski sustav zaštite prirode je informacijski sustav koji objedinjava stručne i znanstvene podatke o bioraznolikosti, georaznolikosti i zaštiti prirode, a koji vodi Agencija,
17. in situ očuvanje (u prirodi) je očuvanje ekosustava i prirodnih staništa te održavanje i obnavljanje vrsta sposobnih za opstanak u njihovu prirodnom okruženju, a u slučaju udomaćenih ili kultiviranih vrsta u okruženju u kome su razvili svoja specifična svojstva, kao i očuvanje dijelova geobaštine na mjestu njihova nastanka, odnosno nalazišta minerala i fosila te stijena,
18. kompenzacijski uvjeti su mjere koje se određuju radi osiguranja opće povezanosti (koherentnosti) ekološke mreže,
19. kontrolirani uvjeti uzgoja ili držanja vrsta su uvjeti kojima se onemogućuje dospijevanje u prirodu jedinki u bilo kojem razvojnom stadiju ili njihovih dijelova kojima se vrsta može nespolno ili spolno razmnožiti ili križati sa zavičajnom vrstom,
20. korištenje genetskog materijala u smislu ovoga Zakona je provođenje istraživanja i razvoja koji se temelje na genetskim i/ili biokemijskim sastavnicama genetskog materijala, uključujući i primjenu biotehnologije, a u svrhu stvaranja novih proizvoda i patenata,
21. krajobraz je dio prostora čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika,
22. krajobrazna raznolikost je strukturiranost prostora nastala na interakciji prirodnih i/ili stvorenih krajobraznih elemenata određenih bioloških, klimatskih, geoloških, geomorfoloških, pedoloških, kulturno-povijesnih i socioloških obilježja,
23. krš je jedinstvena vrsta reljefa s posebnim hidrogeološkim i geomorfološkim obilježjima, koji se razvija u stijenama dobre topljivosti s razvijenom sekundarnom poroznošću, s karakterističnim površinskim (škrape, ponikve, uvale, polja u kršu i dr.) i podzemnim oblicima (špilje i jame),
24. mineral je prirodna tvorevina, sastavni dio litosfere, određenog i stalnog kemijskog sastava i fizičkih svojstava koji su stabilni u određenim uvjetima tlaka i temperature. Mineralom u smislu ovoga Zakona smatra se i nakupina ili tvorevina minerala. Minerali u smislu ovoga Zakona nisu mineralne sirovine,
25. ministar je čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležan za poslove zaštite prirode,
26. očuvanje vrsta i staništa znači niz mjera potrebnih za održavanje ili obnovu prirodnih staništa i populacija divljih vrsta u povoljnom stanju,
27. oporavilište za divlje životinje je prostor u kojem privremeno ili trajno borave jedinke strogo zaštićenih zavičajnih vrsta životinja koje su nađene u prirodi iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane, u svrhu liječenja i oporavka radi povratka u prirodu ili u svrhu repopulacije i/ili reintrodukcije, te zaplijenjene ili oduzete strogo zaštićene životinje, kao i životinje divljih vrsta zaplijenjene sukladno posebnom propisu kojim se regulira prekogranični promet i trgovina divljim vrstama,
28. plan upravljanja zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže je akt planiranja kojim se utvrđuje stanje zaštićenog područja i/ili područja ekološke mreže te određuju ciljevi upravljanja i/ili očuvanja, aktivnosti za postizanje ciljeva i pokazatelji provedbe plana,
29. plan upravljanja strogo zaštićenom vrstom je akt planiranja kojim se utvrđuje stanje vrste te određuju ciljevi upravljanja, aktivnosti potrebne za postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste i pokazatelji učinkovitosti upravljanja,
30. područje očuvanja značajno za ptice (POP) je područje značajno za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju i njihovih staništa, kao i područje značajno za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarno područje od međunarodne važnosti; granice POP-a utvrđene su kao sloj geografskog informacijskog sustava (GIS) koji je dio Informacijskog sustava zaštite prirode,
31. područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) je područje koje, u biogeografskoj regiji ili regijama kojima pripada:
– znatno pridonosi održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti prirodnog stanišnog tipa od interesa za Europsku uniju koji je prirodno rasprostranjen na teritoriju Republike Hrvatske, a navodi se na popisu prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju zastupljenih na teritoriju Republike Hrvatske (referentna lista stanišnih tipova) u uredbi iz članka 54. stavka 9. ovoga Zakona, ili znatno pridonosi održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti neke od vrsta navedenih na popisu divljih vrsta (osim ptica) od interesa za Europsku uniju koje se redovito pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske (referentna lista divljih vrsta) navedenih u uredbi iz članka 54. stavka 9. ovoga Zakona,
– znatno pridonosi cjelovitosti ekološke mreže,
– znatno pridonosi održavanju bioraznolikosti unutar pripadajuće biogeografske regije ili regija;
Granice POVS-a utvrđene su kao sloj geografskog informacijskog sustava (GIS) koji je dio Informacijskog sustava zaštite prirode,
32. ponovno uvođenje (reintrodukcija) je ponovno naseljavanje neke vrste u područje iz kojeg je izumrla, a u ekosustavu još ili opet postoje približno jednaki ekološki uvjeti kao i prije izumiranja, a koji omogućuju njezino preživljavanje,
33. vjerojatno područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (vPOVS) je područje koje ispunjava stručne kriterije i koje Republika Hrvatska predlaže Europskoj komisiji na odobrenje, a koje je značajno za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta, osim ptica, i njihovih staništa te prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju; granice vPOVS-a utvrđene su kao sloj geografskog informacijskog sustava (GIS) koji je dio Informacijskog sustava zaštite prirode,
34. populacija je skupina prostorno, vremenski i ekološki povezanih jedinki iste vrste,
35. posebno područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (PPOVS) je područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) za koje se primjenjuju mjere očuvanja u svrhu održavanja ili povrata u povoljno stanje očuvanosti prirodnih staništa i/ili populacija vrsta za koje je to područje određeno; granice PPOVS-a utvrđene su kao sloj geografskog informacijskog sustava (GIS) koji je dio Informacijskog sustava zaštite prirode,
36. povoljno stanje divlje vrste je stanje koje u budućnosti osigurava opstanak te vrste, genetsku stabilnost populacija i razmjenu gena među populacijama,
37. praćenje stanja očuvanosti prirode (monitoring) je osmišljeno i sustavno praćenje stanja prirode,
38. prevladavajući javni interes je javni interes u pitanjima zaštite prirode koji iskazuje Republika Hrvatska, a utvrđuje se u skladu s ovim Zakonom,
39. primjerak je svaka životinja, biljka, gljiva ili alga, bez obzira na to je li živa ili mrtva, svaki njezin dio ili derivat, bez obzira na to jesu li uključeni u drugoj robi,
40. prioritetne divlje vrste su ugrožene divlje vrste od interesa za Europsku uniju za čije očuvanje je Europska unija posebno odgovorna s obzirom na razmjere njihova prirodnog areala koji se nalazi na teritoriju Europske unije. Takve vrste su u uredbi iz članka 54. stavka 9. ovoga Zakona označeni znakom »*«,
41. prioritetni prirodni stanišni tipovi su oni prirodni stanišni tipovi od interesa za Europsku uniju kojima na području Europske unije prijeti nestanak i za čije je očuvanje Europska unija posebno odgovorna s obzirom na razmjere njihova prirodnog areala koji se nalazi na teritoriju Europske unije. Takvi stanišni tipovi su u uredbi iz članka 54. stavka 9. ovoga Zakona označeni znakom »*«,
42. prirodna dobra su sve sastavnice prirode koje čovjek koristi ili može koristiti u gospodarske svrhe
43. prirodni stanišni tipovi od interesa za Europsku uniju su oni prirodni stanišni tipovi kojima prijeti nestanak unutar njihova prirodnog areala ili imaju mali prirodan areal zbog regresije ili im je područje u prirodi ograničeno ili predstavljaju istaknute primjere tipičnih karakteristika jedne ili više od sljedećih biogeografskih regija: alpinske, kontinentalne i mediteranske. Prirodni stanišni tipovi od interesa za Europsku uniju, koji su prirodno rasprostranjeni na teritoriju Republike Hrvatske navode se su pravilniku iz članka 52. stavka 5. ovoga Zakona,
44. repopulacija je nadodavanje jedinki u već postojeću populaciju neke vrste na nekom području,
45. siga je nakupina minerala u podzemnim prostorima različitih oblika (stalaktiti, stalagmiti i dr.),
46. speleološki objekt je prirodno formirana podzemna šupljina (špilja, jama, ponor, estavela i dr.), kao i njezin dio,
47. speleološki katastar je baza podataka o speleološkim objektima,
48. prirodno stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica kopnenog ili vodenog ekosustava, određena geografskim, biotičkim i abiotičkim svojstvima, neovisno o tome je li potpuno prirodno ili doprirodno. Sva istovrsna staništa čine jedan stanišni tip,
49. stanište divlje vrste je okoliš određen specifičnim abiotičkim i biotičkim svojstvima, u kojem vrsta živi u bilo kojoj fazi svoga biološkog ciklusa,
50. ugrožena divlja vrsta je ona zavičajna divlja vrsta kojoj je dugoročni opstanak u opasnosti i kao takva se nalazi na Crvenom popisu ugroženih vrsta u kategoriji regionalno izumrlih (RE), kritično ugroženih (CR), ugroženih (EN) ili osjetljivih (VU) vrsta,
51. vrsta je klasifikacijska jedinica u taksonomiji (imenovanju) organizama (mikroorganizama, algi, gljiva, lišajeva, biljaka i životinja), a u ovom Zakonu odnosi se na vrste i niže sistematske kategorije,
52. zahvat je svako privremeno ili trajno djelovanje čovjeka na prirodu koje može narušiti prirodnu ravnotežu, ako cilj tog djelovanja nije zaštita i očuvanje prirode,
53. zaštićeni dio prirode je dio prirode proglašen zaštićenim u skladu s ovim Zakonom,
54. zaštićeno područje je geografski jasno određen prostor koji je namijenjen zaštiti prirode i kojim se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i pratećih usluga ekološkog sustava,
55. zavičajna divlja vrsta je vrsta koja prirodno obitava u određenom ekosustavu nekog područja.
(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 12.
(1) Za potrebe analize ostvarivanja ciljeva i aktivnosti Strategije izrađuje se Izvješće o stanju prirode u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Izvješće o stanju prirode).
(2) Izvješće o stanju prirode izrađuje se za razdoblje od pet godina, a sadrži osobito:
– analizu ugroženosti, razloge ugroženosti i probleme zaštite ekosustava, stanišnih tipova i divljih vrsta, i georaznolikosti, s ocjenom stanja,
– analizu ugroženosti, razloge ugroženosti i probleme zaštite zaštićenih područja i ekološke mreže, s ocjenom stanja.
(3) Izvješće o stanju prirode izrađuje Agencija te ga podnosi Vladi radi prihvaćanja.
(4) Vlada donosi zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju prirode.
(5) Agencija objavljuje Izvješće o stanju prirode na mrežnim stranicama Agencije.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 13.
(1) Upravne i stručne poslove zaštite prirode obavlja Ministarstvo i upravno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave nadležno za zaštitu prirode (u daljnjem tekstu: upravno tijelo), osim onih poslova koji su ovim Zakonom ili drugim propisom preneseni u nadležnost drugom tijelu državne uprave, Agenciji, javnim ustanovama ili jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su u skladu s ovim Zakonom, Strategijom i dokumentima prostornog uređenja:
– skrbiti se o očuvanju bioraznolikosti i georaznolikosti na svome području,
– osiguravati uvjete za zaštitu i očuvanje vrsta, staništa te stanišnih tipova,
– proglašavati i ukidati zaštitu područja iz svoje nadležnosti,
– osiguravati uvjete za zaštitu i očuvanje zaštićenih područja i područja ekološke mreže iz svoje nadležnosti,
– sudjelovati u postupku proglašavanja zaštićenih područja koje proglašava Vlada ili Hrvatski sabor,
– sudjelovati u izradi planova upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže iz svoje nadležnosti,
– skrbiti se o promicanju zaštite prirode te poticati rad strukovnih i drugih udruga čija djelatnost ima za cilj zaštitu prirode,
– pratiti stanje očuvanosti prirode (monitoring) te o stanju očuvanosti podnositi izvješća Ministarstvu i Agenciji,
– voditi evidenciju o podacima važnim za zaštitu prirode,
– izvješćivati javnost o stanju prirode na svom području i o poduzetim mjerama radi njezine zaštite i očuvanja,
– pružati stručnu i drugu pomoć tijelima lokalne samouprave u zaštiti prirode na njihovu području,
– obavljati i druge poslove propisane ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 14.
(1) Agencija je javna ustanova koja svoju djelatnost obavlja kao javnu službu.
(2) Agenciju osniva Vlada uredbom.
(3) Agencija obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 15.
(1) Djelatnost Agencije u poslovima zaštite prirode obuhvaća osobito:
– prikupljanje, obradu i analizu prikupljenih podataka u vezi sa zaštitom prirode,
– izradu i održavanje odgovarajućih baza podataka o divljim vrstama, stanišnim tipovima, ekosustavima, zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže, georaznolikosti te speleološkim objektima,
– izradu metodologije izračuna šteta na zaštićenim vrstama, njihovim staništima i/ili stanišnim tipovima prouzročenih nedozvoljenom radnjom,
– uspostavu i vođenje Informacijskog sustava zaštite prirode, u sklopu kojeg uspostavlja i održava Katalog vrsta i staništa te Katastar speleoloških objekata,
– procjenjivanje ugroženosti sastavnica biološke raznolikosti, uključujući izradu crvenog popisa ugroženih zavičajnih divljih vrsta,
– standardizaciju metodologije i protokola, praćenje stanja očuvanosti bioraznolikosti i georaznolikosti i predlaganje mjera za njihovu zaštitu,
– uspostavu sustava za praćenje uhvaćenih, usmrćenih i ozlijeđenih strogo zaštićenih vrsta,
– pripremanje stručnih podloga za zaštitu i očuvanje dijelova prirode i ekološke mreže,
– razvoj standarda vezanih uz planiranje upravljanja, provedbu planova i procjenu učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjima te područjima ekološke mreže,
– izradu stručnih podloga za planiranje upravljanja divljim vrstama, osim ako drugim propisom nije drukčije uređeno,
– izradu stručnih podloga za potrebe izrade prostornih planova posebnih obilježja nacionalnih parkova i parkova prirode,
– obavljanje analiza, objedinjavanje rezultata i izradu izvješća o stanju prirode i zaštite prirode,
– prikupljanje i obradu podataka te izradu izvješća sukladno s propisima Europske unije,
– prikupljanje i obradu podataka, izradu pokazatelja stanja biološke raznolikosti te sudjelovanje u izradi izvješća prema Europskoj agenciji za okoliš,
– stručne poslove u vezi s postupkom ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu,
– stručne poslove u vezi s procjenom utjecaja ponovnog uvođenja i repopulacije divljih vrsta na prirodu,
– stručne poslove u vezi s prekograničnim prometom i trgovinom divljim vrstama,
– pripremanje i provođenje projekata i programa u području zaštite prirode,
– sudjelovanje u provođenju međunarodnih ugovora o zaštiti prirode kojih je Republika Hrvatska stranka i sudjelovanje u pripremi izvješća,
– sudjelovanje u radu međunarodnih stručnih i ostalih tijela vezanih uz zaštitu prirode,
– organiziranje i provođenje edukacije djelatnika o zaštiti prirode te odgojno-obrazovnih i promidžbenih aktivnosti u vezi sa zaštitom prirode,
– davanje stručnih mišljenja na traženje Ministarstva, javnih ustanova i upravnih tijela,
– obavljanje i drugih poslova utvrđenih ovim Zakonom.
(2) Agencija obavlja i poslove prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka i informacija o okolišu i prirodi radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i održivog razvitka sukladno posebnom propisu kojim se uređuje zaštita okoliša.
(3) Agencija obavlja i druge poslove u skladu s ovim Zakonom, Uredbom o osnivanju Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, Statutom Hrvatske agencije za okoliš i prirodu i posebnim propisima, koji služe za ostvarivanje djelatnosti Agencije utvrđene stavcima 1. i 2. ovoga članka.
(4) Nadležna tijela i mjerodavne institucije dužni su podatke o stanju prirode koji se prikupljaju sukladno ovom Zakonu dostavljati Agenciji.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 30.
(1) Za zahvat iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona, kao i za zahvat za koji nije obvezna procjena utjecaja na okoliš, odnosno ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš, pravna i fizička osoba koja namjerava provesti zahvat (u daljnjem tekstu: nositelj zahvata) podnosi nadležnom tijelu iz članka 29. ovoga Zakona zahtjev za Prethodnu ocjenu.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom i digitalnom obliku te osobito sadrži:
1. podatke o nositelju zahvata:
– za pravnu osobu – naziv i adresu sjedišta tvrtke, OIB, ime odgovorne osobe, broj telefona i adresu elektroničke pošte,
– za fizičku osobu obrtnika – ime i prezime, OIB, naziv i sjedište obrta, broj telefona i adresu elektroničke pošte,
– za fizičku osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću – ime i prezime, OIB, adresu na kojoj obavlja djelatnost, broj telefona i adresu elektroničke pošte,
– za fizičku osobu – ime i prezime, OIB, adresu stanovanja, broj telefona i adresu elektroničke pošte,
2. podatke o zahvatu i lokaciji zahvata:
– naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj se nalazi lokacija zahvata, uključujući naziv katastarske općine i broj katastarske čestice kada je primjenjivo,
– kartografski prikaz s ucrtanim zahvatom u odgovarajućem mjerilu ili položaj zahvata u prostoru u vektorskom formatu,
3. kratki opis zahvata:
– svrha zahvata,
– obuhvat zahvata (dimenzije, kapacitet i dr.),
– trajanje zahvata i razdoblje godine u kojem se zahvat planira provesti,
– način izvođenja zahvata,
– opis eventualnih drugih aktivnosti potrebnih za realizaciju zahvata.
(3) O podnesenom zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo iz članka 29. ovoga Zakona zatražit će prethodno mišljenje Agencije o mogućnosti značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Agencija je dužna prethodno mišljenje dostaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva nadležnog tijela.
(4) Ako nadležno tijelo isključi mogućnost značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, donosi rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu.
(5) Ako nadležno tijelo ne može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, donosi rješenje da je za zahvat obvezna provedba Glavne ocjene.
(6) Rješenje iz stavaka 4. i 5. ovoga članka sadrži podatke o zahvatu, podatke o ekološkoj mreži i obrazloženje razloga na temelju kojih je isključena mogućnost značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ili obrazloženje razloga na temelju kojih je utvrđena obveza provedbe Glavne ocjene.
(7) Rješenje iz stavaka 4. i 5. ovoga članka nadležno tijelo dužno je donijeti u roku od 30 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(8) Za zahvate za koje se prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša provodi postupak procjene utjecaja na okoliš, rješenje iz stavka 4. ili 5. ovoga članka prilaže se uz zahtjev za provedbu postupka.
(9) Za zahvat iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona Prethodnu ocjenu provodi nadležno tijelo iz članka 29. ovoga Zakona u okviru postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš davanjem obvezujućeg mišljenja.
(10) Za zahvat iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona rješenje doneseno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš sadrži i rezultate Prethodne ocjene sukladno ovom članku, koji su obvezujući.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 31.
(1) Za zahvat za koji je obvezna Glavna ocjena nositelj zahvata podnosi nadležnom tijelu iz članka 29. ovoga Zakona zahtjev za Glavnu ocjenu zahvata.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom i digitalnom obliku, a sadrži podatke o nositelju zahvata, studiju o ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (u daljnjem tekstu: studija) i rješenje iz članka 30. stavka 5. ili rješenje iz članka 30. stavka 10. ovoga Zakona.
(3) Na podatke o nositelju zahvata iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 30. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona.
(4) Studija iz stavka 2. ovoga članka osobito sadrži:
1. uvodni dio:
– podatke o osobi ovlaštenoj za izradu studije (u daljnjem tekstu: ovlaštenik) s preslikom suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša koji se odnose na upravno područje zaštite prirode koju je ovlaštenik stekao pod uvjetima propisanim posebnim propisom iz područja zaštite okoliša,
– popis izrađivača studije,
– popis vanjskih stručnjaka ako ovlaštenik za pojedine vrste poslova nema zaposlenika stručnjaka potrebne struke, s dokazom stručnosti vanjskih stručnjaka (reference znanstvenih i/ili stručnih radova i publikacija),
2. podatke o zahvatu i mogućem djelovanju zahvata:
– opis zahvata,
– lokaciju zahvata: naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, uključujući naziv katastarske općine i broj katastarske čestice kada je primjenjivo,
– obuhvat zahvata (dimenzije, kapacitet i dr.),
– trajanje zahvata i razdoblje godine u kojem se zahvat planira provesti,
– način izvođenja zahvata,
– opis mogućeg djelovanja zahvata,
– utvrđivanje područja mogućeg djelovanja zahvata,
– utvrđivanje područja ekološke mreže na koja bi zahvat mogao imati utjecaj,
3. podatke o područjima ekološke mreže i njihovim ciljnim stanišnim tipovima i ciljnim vrstama:
– podaci o područjima ekološke mreže na koje bi zahvat mogao imati utjecaj,
– utvrđivanje ciljnih stanišnih tipova i vrsta na koje bi zahvat mogao imati utjecaj na području ekološke mreže,
– način prikupljanja podataka o ciljnim vrstama i staništima na koje zahvat može imati utjecaj (provedena terenska istraživanja, korišteni stručni i/ili znanstveni modeli, ocjene i dr.),
4. opis i ocjenu samostalnih utjecaja,
5. opis i ocjenu kumulativnih i prekograničnih utjecaja,
6. mjere ublažavanja negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže te program praćenja i izvješćivanja o stanju ciljeva očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže,
7. zaključke:
– konačna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, uz primjenu predloženih mjera ublažavanja i programa praćenja i izvješćivanja iz točke 6. ovoga članka,
8. izvore podataka,
9. ostale podatke i informacije.
(5) Na studiju iz stavka 2. ovoga članka nadležno tijelo iz članka 29. ovoga Zakona zatražit će prethodno mišljenje Agencije o mogućnosti značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Agencija je dužna prethodno mišljenje dostaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva nadležnog tijela.
(6) Kada nadležno tijelo, po primitku mišljenja Agencije iz stavka 5. ovoga članka, ocijeni da studiju iz stavka 2. ovoga članka treba dopuniti podacima i/ili informacijama koji u bitnom utječu na cjelovitost studije i/ili da dopunu studije objektivno nije moguće provesti u roku od 30 dana, a bez tih podataka odnosno informacija se ne može udovoljiti zahtjevu, zahtjev nositelja zahvata odbit će rješenjem.
(7) O zahtjevu nositelja zahvata za Glavnu ocjenu nadležno tijelo informirat će javnost objavom informacije na mrežnim stranicama nadležnog tijela nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze sukladno odredbama ovoga Zakona te će provesti javnu raspravu sukladno članku 38.a ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 35.
(1) O podnesenom zahtjevu iz članka 34. ovoga Zakona Ministarstvo će zatražiti mišljenje Agencije i informirati javnost objavom informacije na mrežnim stranicama Ministarstva.
(2) Agencija je dužna mišljenje iz stavka 1. ovoga članka dostaviti najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva Ministarstva.
(3) Kada Ministarstvo utvrdi, uzimajući u obzir mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, da postoje druge pogodne mogućnosti kojima je moguće ostvariti svrhu zahvata i/ili ako predloženi kompenzacijski uvjeti nisu zadovoljavajući i da ih nije moguće provesti, rješenjem će odbiti zahtjev iz članka 34. ovoga Zakona.
(4) Kada Ministarstvo utvrdi, uzimajući u obzir mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, da ne postoje druge pogodne mogućnosti kojima je moguće ostvariti svrhu zahvata i da su predloženi kompenzacijski uvjeti zadovoljavajući te da ih je moguće provesti, o podnesenom zahtjevu iz članka 34. ovoga Zakona provest će javnu raspravu sukladno članku 38.a ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 48.
(1) Nositelj izrade strategije, plana i programa iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona, kao i nositelj izrade strategije, plana ili programa za koje nije obvezna strateška procjena utjecaja na okoliš, odnosno ocjena o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš podnosi nadležnom tijelu iz članka 46. ovoga Zakona zahtjev za Prethodnu ocjenu.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom i digitalnom obliku te osobito sadrži:
1. podatke o nositelju izrade,
2. podatke o strategiji, planu ili programu:
– naziv strategije, plana ili programa,
– razloge donošenja,
– ciljeve i programska polazišta,
– obuhvat strategije, plana ili programa,
– zahvate i aktivnosti koji se strategijom, planom ili programom planiraju,
– kartografski prikaz u odgovarajućem mjerilu ili položaj u prostoru u vektorskom formatu u odnosu na područja ekološke mreže,
3. nacrt strategije, plana ili programa ako je izrađen do trenutka podnošenja zahtjeva,
4. mišljenje nadležnog tijela prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša o obvezi provedbe strateške procjene ili ocjene o potrebi strateške procjene.
(3) O podnesenom zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo iz članka 46. ovoga Zakona zatražit će mišljenje Agencije o mogućnosti značajnih negativnih utjecaja strategije, plana ili programa na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Agencija je dužna mišljenje dostaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva nadležnog tijela.
(4) Ako se radi o strategiji, planu ili programu u čijem se obuhvatu nalaze zaštićena područja, strogo zaštićene divlje vrste i/ili ugroženi i rijetki stanišni tipovi za koje nisu izdvojena područja ekološke mreže, mišljenje Agencije iz stavka 3. ovoga članka sadrži i prijedlog uvjeta zaštite prirode.
(5) Ako nadležno tijelo isključi mogućnost značajnih negativnih utjecaja strategije, plana ili programa na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, donosi rješenje da je strategija, plan ili program prihvatljiv za ekološku mrežu.
(6) Ako nadležno tijelo ne može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja strategije, plana ili programa na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, donosi rješenje da je obvezna provedba Glavne ocjene.
(7) Rješenje iz stavaka 5. i 6. ovoga članka sadrži podatke o strategiji, planu ili programu, podatke o ekološkoj mreži, obrazloženje razloga na temelju kojih je isključena mogućnost značajnih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ili obrazloženje razloga na temelju kojih je utvrđena obveza provedbe Glavne ocjene.
(8) Rješenje iz stavaka 5. i 6. ovoga članka sadrži i uvjete zaštite prirode ako se radi o strategiji, planu ili programu u čijem se obuhvatu nalaze zaštićena područja, strogo zaštićene divlje vrste i/ili ugroženi i rijetki stanišni tipovi za koje nisu izdvojena područja ekološke mreže.
(9) Rješenje iz stavaka 5. i 6. ovoga članka nadležno tijelo dužno je donijeti u roku od 30 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(10) Za strategije, planove i programe iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona Prethodnu ocjenu provodi nadležno tijelo iz članka 46. ovoga Zakona u okviru postupka ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš davanjem obvezujućeg mišljenja.
(11) Za strategije, planove i programe iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona akt donesen u postupku ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš sadrži i rezultate Prethodne ocjene sukladno ovom članku, koji su obvezujući.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 49.
(1) Nositelj izrade strategije, plana ili programa za koji je obvezna Glavna ocjena podnosi nadležnom tijelu iz članka 46. ovoga Zakona zahtjev za Glavnu ocjenu.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom i digitalnom obliku, a sadrži podatke o nositelju izrade, studiju o ocjeni prihvatljivosti strategije, plana ili programa za ekološku mrežu i rješenje iz članka 48. stavka 6. ili akt iz članka 48. stavka 11. ovoga Zakona.
(3) Studija iz stavka 2. ovoga članka osobito sadrži:
1. uvodni dio:
– podatke o osobi ovlaštenoj za izradu studije s preslikom suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša koji se odnose na upravno područje zaštite prirode koju je ovlaštenik stekao pod uvjetima propisanim posebnim propisom iz područja zaštite okoliša,
– popis izrađivača studije prihvatljivosti,
– popis vanjskih stručnjaka ako ovlaštenik za pojedine vrste poslova nema zaposlenika stručnjaka potrebne struke, s dokazom stručnosti vanjskih stručnjaka (referencije znanstvenih i/ili stručnih radova i publikacija),
2. podatke o strategiji, planu ili programu:
– naziv strategije, plana ili programa,
– razloge donošenja,
– ciljeve i programska polazišta,
– obuhvat strategije, plana ili programa,
– zahvate i aktivnosti koji se planiraju strategijom, planom ili programom,
3. podatke o područjima ekološke mreže i njihovim ciljnim stanišnim tipovima i ciljnim vrstama:
– podaci o područjima ekološke mreže na koje bi strategija, plan ili program mogao imati utjecaj,
– kartografski prikaz područja ekološke mreže u vektorskom formatu i odgovarajućem mjerilu sukladno mjerilu kartografskog prikaza strategije, plana ili programa s ucrtanim obuhvatom strategije, plana ili programa te, kada je primjenjivo, položajem zahvata koji se planiraju strategijom, planom ili programom,
4. ocjenu utjecaja strategije, plana ili programa na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,
5. kumulativne i prekogranične utjecaje strategije, plana ili programa,
6. prijedlog mjera ublažavanja negativnih utjecaja strategije, plana ili programa na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,
7. zaključke:
– konačna ocjena prihvatljivosti strategije, plana ili programa za ekološku mrežu, uz primjenu predloženih mjera ublažavanja iz točke 6. ovoga članka,
8. izvore podataka,
9. ostale podatke i informacije.
(4) Na studiju iz stavka 2. ovoga članka nadležno tijelo iz članka 46. ovoga Zakona zatražit će mišljenje Agencije o mogućnosti značajnih negativnih utjecaja strategije, plana ili programa na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Agencija je dužna mišljenje dostaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva nadležnog tijela.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 52.
(1) Stanje očuvanja prirodnog staništa je zbroj utjecaja koji djeluju na prirodno stanište i njegove tipične vrste, a koji bi mogli ugroziti njegovu dugoročnu prirodnu rasprostranjenost, strukturu i funkcije, kao i dugoročni opstanak tipičnih vrsta na tom staništu.
(2) Stanišni tip je u povoljnom stanju ako:
– je njegovo prirodno područje rasprostranjenosti i površina koju pokriva stabilna ili se povećava,
– postoji, i u doglednoj budućnosti će se vjerojatno održati, specifična struktura i funkcije nužne za njegov dugoročni opstanak,
– su njegove značajne vrste u povoljnom stanju.
(3) Očuvanje ekosustava osigurava se očuvanjem stanišnih tipova u povoljnom stanju, odnosno obnavljanjem stanišnih tipova kojima je narušeno povoljno stanje.
(4) Stanišni tipovi se dokumentiraju kartom staništa te se prati njihovo stanje i ugroženost. Praćenje stanja i ugroženosti stanišnih tipova provodi Zavod.
(5) Popis stanišnih tipova, kartu staništa te ugrožene i rijetke stanišne tipove, uključujući i prioritetne prirodne stanišne tipove propisuje ministar pravilnikom .
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 54.
(1) Ekološku mrežu čine područja očuvanja značajna za ptice (POP), područja očuvanja značajna za vrste i staništa (POVS), posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (PPOVS) te vjerojatna područja očuvanja značajna za vrste i staništa (vPOVS).
(2) vPOVS podliježe odobrenju Europske komisije, o čemu Europska komisija donosi zaključke.
(3) vPOVS postaje POVS danom objave u Službenom listu Europske unije.
(4) Ekološka mreža može se dopuniti i/ili izmijeniti temeljem:
– zaključaka Europske komisije iz stavka 3. ovoga članka,
– rezultata postupka bilateralnog savjetovanja s Europskom komisijom, odnosno odluke Vijeća o odabiru POVS-a, u slučaju kada Europska komisija utvrdi da popis vPOVS-a iz stavka 2. ovoga članka ne navodi područje u kojem se nalazi prioritetan prirodni stanišni tip ili prioritetna vrsta koje Europska komisija, na temelju relevantnih i pouzdanih znanstvenih informacija, smatra bitnim za održavanje tog prioritetnog prirodnog stanišnog tipa ili opstanak te prioritetne vrste,
– rezultata predsudskog postupka Europske komisije,
– presude Europskog suda,
– pravomoćnog rješenja iz članka 38. stavka 2. ovoga Zakona,
– rezultata praćenja stanja (monitoringa) iz članka 195. ovoga Zakona.
(5) Ministarstvo na svojim mrežnim stranicama objavljuje informaciju o područjima kojima je potrebno dopuniti i/ili izmijeniti ekološku mrežu sukladno stavku 4. ovoga članka.
(6) Informaciju iz stavka 5. ovoga članaka u slučaju izmjena i/ili dopuna ekološke mreže temeljem rezultata praćenja stanja (monitoringa) Ministarstvo utvrđuje temeljem stručne podloge koju izrađuje Agencija.
(7) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, osim odredbi o utvrđivanju prevladavajućeg javnog interesa i odobrenju zahvata uz kompenzacijske uvjete, odredbe koje se odnose na ocjenu prihvatljivosti strategija, planova i programa za ekološku mrežu te odredba članka 55. stavka 2. ovoga Zakona primjenjuju se na područja kojima je potrebno dopuniti ekološku mrežu sukladno stavku 4. ovoga članka od datuma objave informacije iz stavka 5. ovoga članka, a na područje iz stavka 4. podstavka 2. ovoga članka dodatno i tijekom razdoblja bilateralnog savjetovanja između Europske komisije i Republike Hrvatske, odnosno do donošenja odluke Vijeća te na vPOVS od trenutka prvog navođenja ovoga područja na popisu uredbe iz stavka 1. ovoga članka.
(8) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ocjenu prihvatljivosti strategija, planova i programa za ekološku mrežu te odredba članka 55. stavka 2. ovoga Zakona primjenjuju se na POVS od dana njihove objave u Službenom listu Europske unije ili od dana donošenja odluke Vijeća o odabiru POVS-a te na PPOVS i POP od trenutka prvog navođenja ovih područja na popisu uredbe iz stavka 9. ovoga članka.
(9) Ekološku mrežu iz stavka 1. ovoga članka proglašava Vlada uredbom. Uredbom se utvrđuje popis vrsta i stanišnih tipova čije očuvanje zahtijeva određivanje područja ekološke mreže (referentna lista vrsta i staništa), uključujući i prioritetne divlje vrste te prioritetne prirodne stanišne tipove, stručni kriteriji za određivanje vPOVS-a i POP-a, kriteriji prema kojima Europska komisija vrši procjenu vPOVS-a u smislu značaja za Uniju, način identifikacije te popis vPOVS-a, POVS-a, PPOVS-a i POP-a s pripadajućim ciljnim vrstama, odnosno stanišnim tipovima tih područja, način prikaza granica i kartografski prikaz vPOVS-a, POVS-a, PPOVS-a i POP-a, te način prikaza zonacije svih navedenih područja u odnosu na rasprostranjenost ciljnih vrsta i stanišnih tipova.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 56.b
(1) Planovi prema kojima se gospodari šumama i šumskim zemljištem određene gospodarske jedinice sukladno posebnom propisu iz područja šumarstva, a koji sadrže elemente propisane člankom 56. stavkom 4. ovoga Zakona, smatraju se planovima upravljanja ekološkom mrežom.
(2) Nositelj izrade plana iz stavka 1. ovoga članka dostavlja nacrt plana upravljanja ekološkom mrežom na suglasnost Ministarstvu.
(3) O dostavljenom nacrtu plana upravljanja iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo će zatražiti mišljenje Agencije.
(4) Ako je nacrt plana upravljanja izrađen u skladu s odredbama članka 56. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, Ministarstvo izdaje suglasnost na nacrt plana iz stavka 1. ovoga članka nositelju izrade plana.
(5) Ako nacrt plana upravljanja nije izrađen u skladu s odredbama članka 56. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, Ministarstvo izdaje mišljenje na nacrt plana iz stavka 1. ovoga članka nositelju izrade plana o obvezi dorade nacrta plana upravljanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 59 .
(1) Zabranjeno je istrijebiti zavičajnu divlju vrstu.
(2) Zabranjeno je smanjiti broj jedinki u pojedinoj populaciji zavičajne divlje vrste, smanjiti ili oštetiti njezino stanište ili pogoršati njezine životne uvjete do te mjere da ta populacija postane ugrožena.
(3) Na zavičajne divlje vrste čije održivo korištenje je dopušteno temeljem propisa Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka, osim odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, primjenjuju se odredbe članka 62. ovoga Zakona.
(4) Na zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste koje se štite sukladno propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka, a koje strogo zaštićenima proglašava ministar pravilnikom iz članka 151. stavka 2. ovoga Zakona, osim odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, primjenjuju se odredbe članaka 151. do 159. ovoga Zakona.
(5) Za obavljanje aktivnosti koje mogu dovesti do značajnog smanjenja brojnosti jedinki u pojedinoj populaciji neke zavičajne divlje vrste koja nije vrsta iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, pravna i fizička osoba dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva.
(6) Zahtjev za izdavanje dopuštenja iz stavka 5. ovoga članka sadrži:
– opis planirane aktivnosti i njezina utjecaja na jedinke u populaciji predmetne vrste te podatke o lokaciji obavljanja aktivnosti,
– obrazloženje potrebe za provođenjem planirane aktivnosti.
(7) Ministarstvo dostavlja zahtjev iz stavka 6. ovoga članka Agenciji ili drugoj stručnoj instituciji na stručno mišljenje.
(8) Agencija i druga stručna institucija dužni su dostaviti stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 6. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 64.
(1) Za sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode u svrhu prerade i/ili prodaje zavičajnih divljih vrsta za koje je to propisano pravilnikom iz članka 62. stavka 5. ovoga Zakona, pravna i fizička osoba dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva.
(2) Dopuštenje iz stavka 1. ovoga članka nije dužna imati samo fizička osoba koja obavlja djelatnost sakupljanja zavičajne divlje vrste u komercijalne svrhe za nositelja dopuštenja, a vezana je ugovornim odnosom s nositeljem dopuštenja sukladno posebnim propisima o radu ili obveznim odnosima.
(3) Zavičajne divlje vrste otkupljene od fizičkih ili pravnih osoba koje nisu nositelji dopuštenja ne smatraju se zakonito stečenim..
(4) Zahtjev za izdavanje dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka osobito sadrži:
– podatke o podnositelju zahtjeva,
– opis planirane aktivnosti,
– znanstvene i hrvatske nazive vrsta koje se planiraju sakupiti, odnosno uzeti iz prirode, količine, područje i razdoblje obavljanja aktivnosti.
(5) Zahtjevu se prilaže preslika osobne iskaznice.
(6) Obrazac zahtjeva objavljuje se na mrežnoj stranici Ministarstva.
(7) Ministarstvo izdaje dopuštenje na osnovi stručne podloge Agencije.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, za vrste koje se ne nalaze na popisu vrsta ili skupina vrsta iz stručne podloge Ministarstvo dostavlja zahtjev iz stavka 4. ovoga članka Agenciji na stručno mišljenje.
(9) Stručna podloga i stručno mišljenje iz stavka 7. ovoga članka obvezno sadrže mjere upravljanja i zaštite vrsta ili skupine vrsta koje se uzimaju iz prirode te mjere zaštite njihovih staništa.
(10) Agencija je dužna dostaviti stručno mišljenje iz stavka 7. ovoga članka u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka.
(11) Stručna podloga iz stavka 7. ovoga članka Agencija donosi na rok od tri godine, a po potrebi se može revidirati i prije isteka tog roka.
(12) Stručnu podlogu iz stavka 7. ovoga članka Agencija objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
(13) Nositelj dopuštenja za sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta na zemljištu u privatnom vlasništvu dužan je prije početka sakupljanja, odnosno uzimanja iz prirode pribaviti suglasnost vlasnika ili nositelja prava na prirodnim dobrima, odnosno ishoditi povlasticu sukladno posebnom propisu iz područja ribarstva.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 74.
(1) Za ponovno uvođenje nestale zavičajne divlje vrste u prirodu ili za repopulaciju, pravna i fizička osoba dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva.
(2) Zahtjev za izdavanje dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka sadrži:
– znanstvene i hrvatske nazive vrsta, broj ili količinu jedinki, podrijetlo jedinki, opis razvojnog stadija ili oblika, a za životinjske vrste i spol te starost jedinki,
– opis svrhe i načina ponovnog uvođenja ili repopulacije, uključujući vremenski raspored tijekom godine te predviđenu veličinu područja s točnom lokacijom uvođenja .
(3) Ministarstvo dostavlja zahtjev iz stavka 2. ovoga članka Agenciji na stručno mišljenje.
(4) Agencija je dužan dostaviti stručno mišljenje o ekološkom riziku ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste u prirodu ili repopulacije u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Odredbe ovoga članka ne odnose se na repopulaciju kada je ona propisana posebnim propisima iz područja šumarstva, lovstva, ribarstva i akvakulture i ako je za plan ili program koji je izrađen na temelju posebnih propisa iz područja šumarstva, lovstva, slatkovodnog i morskog ribarstva proveden postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu .
(6) Odredbe ovoga članka ne odnose se na ponovno uvođenje nestale zavičajne divlje vrste u prirodu za korištenje u lovstvu, šumarstvu, slatkovodnom ili morskom ribarstvu, ako je izdavanje dopuštenja propisano posebnim propisom iz područja lovstva, šumarstva, slatkovodnog ili morskog ribarstva, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 75.
(1) Ako u postupku izdavanja dopuštenja iz članka 74. ovoga Zakona Ministarstvo utvrdi da postoji ekološki rizik, zatražit će od podnositelja zahtjeva da dostavi studiju o procjeni utjecaja ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste ili njezine repopulacije na prirodu u roku koji ne može biti dulji od jedne godine.
(2) Po zaprimanju, Ministarstvo bez odgađanja dostavlja studiju iz stavka 1. ovoga članka Agenciji na stručno mišljenje.
(3) O podnesenom zahtjevu iz članka 74. stavka 2. ovoga Zakona i studiji iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo informira javnost i provodi javnu raspravu.
(4) Agencija je dužan dostaviti stručno mišljenje o procjeni utjecaja ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste ili njezine repopulacije na prirodu u roku od 30 dana od primitka studije iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Način pribavljanja mišljenja javnosti, način izrade i sadržaj studije o procjeni utjecaja ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste ili njezine repopulacije na prirodu te način praćenja zavičajne divlje vrste nakon ponovnog uvođenja ili njezine repopulacije propisuje ministar pravilnikom.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 76.
(1) Ministarstvo, na temelju stručnog mišljenja Agencije iz članka 74. stavka 4., odnosno članka 75. stavka 4. ovoga Zakona i uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede, morskog ribarstva, slatkovodnog ribarstva ili vodnog gospodarstva te uzimajući u obzir mišljenje javnosti, izdaje dopuštenje za ponovno uvođenje nestale zavičajne divlje vrste u prirodu ili za repopulaciju ako utvrdi da ne postoji ekološki rizik.
(2) Dopuštenje iz članka 74. ovoga Zakona izdaje se na rok do pet godina.
(3) Dopuštenje iz članka 74. ovoga Zakona sadrži uvjete uvođenja zavičajne divlje vrste u prirodu ili njezine repopulacije, rok za obavljanje aktivnosti te obvezu praćenja i izvješćivanja.
(4) Pravna i fizička osoba kojoj je izdano dopuštenje iz članka 74. ovoga Zakona dužna je odmah po uvođenju nestale zavičajne divlje vrste u prirodu ili repopulaciji izvijestiti Ministarstvo, pratiti zavičajnu divlju vrstu nakon uvođenja u prirodu ili njezine repopulacije te o tome izvijestiti Ministarstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 77.
(1) Na temelju mišljenja Agencije o potrebi ponovnog uvođenja ili repopulacije nestale, odnosno ugrožene zavičajne divlje vrste u prirodu, Ministarstvo može donijeti odluku o ponovnom uvođenju ili repopulaciji nestale, odnosno ugrožene zavičajne divlje vrste u prirodu.
(2) Na postupak donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 74., 75. i 76. ovoga Zakona.
(3) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka određuje se adresat obveze ponovnog uvođenja ili repopulacije nestale, odnosno ugrožene zavičajne divlje vrste u prirodu, način i uvjeti ponovnog uvođenja zavičajne divlje vrste u prirodu ili njezine repopulacije, rok za obavljanje aktivnosti i obveza praćenja i izvješćivanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 82.
(1) Pravna i fizička osoba koja namjerava uzgajati strogo zaštićenu zavičajnu divlju vrstu dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva.
(2) Zahtjev za izdavanjem dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka sadrži:
– lokaciju i opis uzgajališta,
– datum planiranog početka uzgoja,
– znanstvene i hrvatske nazive vrsta, opis matičnog fonda, broj ili količinu matičnih jedinki, dokaz o zakonitom podrijetlu matičnih jedinki, opis smještaja sadašnjeg i očekivanog broja jedinki,
– opis metode uzgoja,
– opis sigurnosnih mjera radi sprječavanja širenja, bijega i/ili krađe jedinki,
– procjenu predviđene potrebe i izvore dodatnih primjeraka za povećanje broja jedinki u uzgoju,
– vrstu proizvoda s kojom se namjerava ostvariti komercijalna dobit.
(3) Ministarstvo dostavlja zahtjev iz stavka 2. ovoga članka Agenciji na stručno mišljenje.
(4) Agencija je dužan dostaviti stručno mišljenje o opravdanosti uzgoja sa stajališta očuvanja vrste u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 90.
(1) Zahtjev za izdavanje dopuštenja iz članka 89. ovoga Zakona sadrži:
– dokaz o registraciji za obavljanje djelatnosti,
– naziv vrste i količina za koji se traži pristup i korištenje genetskog materijala,
– opis planirane aktivnosti prikupljanja i korištenja genetskog materijala te opis utjecaja prikupljanja na ostale jedinke u populaciji predmetne vrste i utjecaja na stanište,
– podatke o lokaciji obavljanja aktivnosti (vezano uz pristup genetskom materijalu i mjesto istraživanja/korištenja genetskog materijala),
– obrazloženje potrebe i krajnje svrhe/namjene provođenja planirane aktivnosti/istraživanja.
(2) Ministarstvo, ako ocijeni potrebnim, dostavlja zahtjev iz stavka 1. ovoga članka Agenciji ili drugoj stručnoj instituciji na stručno mišljenje.
(3) Agencija i druga stručna institucija dužna je dostaviti stručno mišljenje o utjecaju aktivnosti na populaciju zavičajne divlje vrste, njezino stanište ili njezine životne uvjete i/ili ukupnu bioraznolikost u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 99.
(1) Speleološki objekti od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu.
(2) Za speleološke objekte izrađuje se katastar koji uspostavlja i vodi Agencija.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 100.
(1) O otkriću speleološkog objekta nalaznik je dužan obavijestiti Ministarstvo i Agenciju u roku od osam dana od otkrića.
(2) Za daljnje postupanje s otkrivenim speleološkim objektom iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje po službenoj dužnosti u roku od 90 dana od dana prijave otkrića kojim se mogu utvrditi mjere osiguranja i zaštite speleološkog objekta.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 101.
(1) Ako se otkriće speleološkog objekta dogodi tijekom izvođenja građevinskih ili drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove na lokaciji otkrića i o otkriću bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo i Agenciju pisanim putem.
(2) Obavijest iz članka 100. stavka 1. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži podatke o lokaciji i opis otkrivenog speleološkog objekta.
(3) Agencija je dužan provesti hitna istraživanja speleološkog objekta i Ministarstvu dostaviti stručni nalaz o potencijalnom značaju speleološkog objekta u roku od dvadeset dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Ministarstvo po službenoj dužnosti rješenjem dopušta nositelju zahvata, odnosno osobi koja izvodi druge radove iz stavka 1. ovoga članka nastavak radova i određuje mjere osiguranja i zaštite speleološkog objekta ili donosi privremeno rješenje o obustavi radova u roku od deset dana od dostave stručnog nalaza iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Privremeno rješenje iz stavka 4. ovoga članka dostavlja se Agenciji.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 102.
(1) Agencija je dužan provesti detaljnije istraživanje speleološkog objekta i Ministarstvu dostaviti stručni nalaz o značaju otkrivenog speleološkog objekta u roku od trideset dana od dostave privremenog rješenja o obustavi radova.
(2) U roku od petnaest dana od dostave stručnog nalaza iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje kojim se ukida privremeno rješenje o obustavi radova i dopušta nastavak radova ili se radovi trajno obustavljaju.
(3) U slučaju donošenja rješenja kojim se trajno obustavljaju radovi nositelj zahvata ima pravo na nadoknadu štete u iznosu stvarne štete koja je prouzročena trajnom obustavom radova.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 124.
(1) Prijedlog akta o proglašavanju zaštićenog područja temelji se na:
– izjavi tijela koje donosi akt o proglašenju o osiguranim sredstvima za provođenje postupka proglašenja i upravljanje zaštićenim područjem,
– stručnoj podlozi kojom se utvrđuju vrijednosti i obilježja područja koje se predlaže zaštititi i način upravljanja tim područjem,
– geodetskoj podlozi za zaštićena područja kojom se prostorno određuje područje koje se predlaže zaštititi i upis posebnog pravnog režima – zaštićeno područje u katastar i zemljišnu knjigu.
(2) Stručna podloga iz stavka 1. ovoga članka sadrži detaljni opis obilježja i vrijednosti područja koje se zaštićuje, ocjenu stanja toga područja, posljedice koje će donošenjem akta o proglašenju proisteći, posebno s obzirom na vlasnička prava i zatečene gospodarske djelatnosti te ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje akta o proglašenju zaštićenog područja.
(3) Stručnu podlogu izrađuje Agencija na zahtjev Ministarstva.
(4) Geodetsku podlogu iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka čini preklop DOF 5 s katastarskim planom i ucrtanom granicom zaštićenog područja, koju je ovjerio ovlašteni inženjer geodezije u digitalnom i analognom obliku, te popis katastarskih čestica koje su obuhvaćene tim područjem.
(5) Geodetska podloga iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka izrađuje se na zahtjev predlagatelja akta o zaštiti.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 127.
(1) Akt o proglašavanju zaštićenog područja iz članka 123. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona objavljuje se u »Narodnim novinama«, a akt o proglašavanju zaštićenog područja iz članka 123. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona u službenom glasilu jedinica područne (regionalne) samouprave i u »Narodnim novinama«.
(2) Kartografski prikaz zaštićenog područja u analognom i digitalnom obliku čuva donositelj akta o proglašenju, a jedan primjerak akta i kartografskog prikaza obvezno se dostavlja Ministarstvu i Agenciji.
(3) Akt o proglašavanju zaštićenog područja donositelj dostavlja područnom uredu za katastar, odnosno tijelu nadležnom za katastarske poslove Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: područni ured za katastar), radi evidentiranja posebnog pravnog režima, a za zaštićena područja koja proglašavaju Hrvatski sabor i Vlada, akt o proglašavanju zaštićenog područja nadležnom područnom uredu za katastar dostavlja Ministarstvo.
(4) Nakon što nadležni područni ured za katastar evidentira posebni pravni režim, po službenoj dužnosti dostavit će nadležnom zemljišnoknjižnom sudu popis čestica radi upisa zabilježbe posebnog pravnog režima – zaštićeno područje u zemljišnim knjigama, pozivom na akt temeljem kojeg je proveo postupak evidentiranja posebnog pravnog režima u svojim evidencijama.
(5) Zabilježba iz stavka 4. ovoga članka provodi se u zemljišnim knjigama bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 128.
(1) Ako nestanu obilježja zbog kojih je proglašeno zaštićeno područje, nadležno tijelo iz članka 123. ovoga Zakona donosi akt o prestanku zaštite.
(2) Prijedlog akta o prestanku zaštite koji donosi Hrvatski sabor, odnosno Vlada temelji se na stručnoj podlozi koju izrađuje Agencija na zahtjev Ministarstva.
(3) Predstavničko tijelo nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave donosi akt o prestanku zaštite uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije i pribavljenu suglasnost Ministarstva.
(4) Na izvješćivanje javnosti o prijedlogu akta o prestanku zaštite odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 125. ovoga Zakona.
(5) Akt o prestanku zaštite, uz popis čestica s kojih prestaje zaštita, dostavlja se nadležnom područnom uredu za katastar radi brisanja iz evidencije posebnog pravnog režima.
(6) Nakon što nadležni područni ured za katastar evidentira prestanak zaštite po službenoj dužnosti dostavit će nadležnom zemljišnoknjižnom sudu popis čestica radi brisanja zabilježbe posebnog pravnog režima – zaštićeno područje u zemljišnim knjigama.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 134.
(1) Upravno vijeće:
– donosi statut javne ustanove,
– donosi poslovnik o svom radu,
– donosi plan upravljanja,
– donosi godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja i prati njegovo izvršavanje,
– donosi godišnji financijski plan javne ustanove i godišnji obračun,
– raspisuje javni natječaj za izbor ravnatelja javne ustanove,
– raspisuje javni natječaj te imenuje i razrješava stručnog voditelja, glavnog čuvara prirode, čuvara prirode i čelnike unutarnjih ustrojstvenih jedinica,
– donosi pravilnik o unutarnjem ustrojstvu javne ustanove, pravilnik o plaćama javne ustanove i druge opće akte određene aktom o osnivanju i statutom,
– donosi odluke o stjecanju, opterećenju i otuđenju nekretnina u vlasništvu javne ustanove ili druge imovine do iznosa utvrđenog aktom o osnivanju i statutom, samostalno, a iznad toga uz suglasnost Vlade odnosno izvršnog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,
– odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim ovim Zakonom, aktom o osnivanju i statutom, kao i o drugim pitanjima koja se odnose na upravljanje javnom ustanovom, a za koja nije propisana nadležnost ravnatelja.
(2) Plan upravljanja i godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja nacionalnog parka i parka prirode donosi se uz suglasnost Ministarstva, po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije.
(3) Plan upravljanja ostalih zaštićenih područja donosi se uz suglasnost Ministarstva, po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije, a godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja uz suglasnost izvršnog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije.
(4) Upravno vijeće javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkom ili parkom prirode donosi statut, pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i pravilnik o plaćama uz suglasnost Ministarstva, a Upravno vijeće javne ustanove koja upravlja ostalim zaštićenim područjima uz suglasnost izvršnog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
(5) Javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem na području dviju ili više jedinica područne (regionalne) samouprave donosi statut uz suglasnost Ministarstva.
(6) Upravno vijeće dostavlja Ministarstvu, odnosno izvršnom tijelu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, kao i Agenciji izvješće o ostvarivanju plana upravljanja i godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 137.
Organizacija prostora, način korištenja, uređenja i zaštite prostora u nacionalnom parku i parku prirode uređuju se prostornim planom područja posebnih obilježja, na temelju stručne podloge koju izrađuje Agencija.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 142.
(1) Za zaštićena područja u kategoriji strogog rezervata, nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode, na prijedlog upravnog vijeća nadležne javne ustanove uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije, ministar donosi pravilnik o zaštiti i očuvanju.
(2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka pobliže se propisuju mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja te upravljačke zone zaštićenog područja.
(3) Za ostale kategorije zaštićenih područja predstavničko tijelo nadležne jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, na prijedlog upravnog vijeća nadležne javne ustanove uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije i prethodnu suglasnost Ministarstva, može donijeti odluku o mjerama zaštite i očuvanja zaštićenog područja.
(4) Odlukom iz stavka 3. ovoga članka pobliže se propisuju mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja te upravljačke zone zaštićenog područja, kao i mjere za provođenje te odluke.
(5) Za zaštićena područja iz stavaka 1. i 3. ovoga članka pravilnik o zaštiti i očuvanju, odnosno odluka o mjerama zaštite i očuvanja zaštićenih područja donosi se uz prethodno mišljenje središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove pomorstva, šumarstva, ribarstva i akvakulture kada je prirodno obilježje zbog kojeg je područje zaštićeno iz njihova djelokruga.
(6) Ako nadležno tijelo iz stavka 5. ovoga članka ne dostavi prethodno mišljenje u roku od 30 dana, smatrat će se da je prethodno mišljenje izdano.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 145.
(1) Pravna i fizička osoba koja namjerava provoditi znanstvena i/ili stručna istraživanja sastavnica prirode u zaštićenom području dužna je ishoditi dopuštenje.
(2) Zahtjev za izdavanje dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o:
– izvoditelju istraživanja,
– lokaciji istraživanja,
– svrsi istraživanja,
– trajanju i vremenu provođenja istraživanja,
– načinu provođenja istraživanja,
– korištenoj opremi, alatima, strojevima i dr.
(3) Nadležno tijelo izdaje dopuštenje ako utvrdi da namjeravano istraživanje neće promijeniti obilježja zbog kojih je područje zaštićeno.
(4) Dopuštenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na rok do pet godina.
(5) Dopuštenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži uvjete zaštite prirode, rok na koji se izdaje te obavijest o potrebi dostavljanja izvješća ili rezultata istraživanja.
(6) Inventarizacija i praćenje stanja očuvanosti prirode (monitoring) u zaštićenom području koji ne uključuju korištenje invazivnih metoda s jedinkama strogo zaštićenih vrsta, a koje provode javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima prema metodologiji i protokolu iz članka 15. stavka 1. podstavka 6. ovoga Zakona, ne smatraju se istraživanjem u smislu ovoga članka .
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 151.
(1) Strogo zaštićenim vrstama proglašavaju se zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka.
(2) Strogo zaštićene vrste, na prijedlog Agencije temeljem Crvenog popisa, vodeći računa o načelu predostrožnosti i ostalim kriterijima propisanim ovim Zakonom, proglašava ministar pravilnikom.
(3) Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka propisuju se i opće mjere zaštite strogo zaštićenih vrsta i njihovih staništa, detaljni sadržaj zahtjeva za izdavanje dopuštenja za odstupanja od strogih mjera zaštite, postupanje s mrtvim ili ozlijeđenim primjercima strogo zaštićenih vrsta, sadržaj, način izrade i postupak donošenja plana upravljanja s akcijskim planom i druga pravila postupanja sa strogo zaštićenim vrstama.
(4) Crveni popis utvrđuje Agencija te je zadužen za njegovo ažuriranje. Crveni popis objavljuje se na internetskoj stranici Agencije.
(5) Plan upravljanja strogo zaštićenom vrstom s akcijskom planom odlukom donosi ministar, osim za strogo zaštićene vrste kojima se gospodari prema posebnim propisima iz područja lovstva i ribarstva, za koje plan upravljanja s akcijskim planom uz suglasnost Ministarstva donosi ministar nadležan za poslove lovstva, ribarstva i akvakulture.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 154.
(1) Svaka osoba dužna je prijaviti Agenciji slučajno uhvaćene i/ili usmrćene strogo zaštićene životinje.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na strogo zaštićene vrste kojima se gospodari prema posebnim propisima iz područja lovstva i ribarstva.
(3) Agencija vodi sustav za dojavu i praćenje uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja i evidenciju te predlaže Ministarstvu mjere zaštite u cilju sprječavanja negativnog utjecaja na pojedine vrste.
(4) Nalaznik je dužan postupati na način kako je to određeno u okviru sustava za dojavu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 156.
(1) Zahtjev za izdavanje dopuštenja iz članka 155. stavka 3. ovoga Zakona sadrži:
– opis planirane aktivnosti i njezina utjecaja na jedinke u populaciji predmetne vrste,
– način provedbe planirane aktivnosti,
– podatke o lokaciji obavljanja aktivnosti,
– obrazloženje potrebe za provođenjem planirane aktivnosti.
(2) Ministarstvo dostavlja zahtjev iz stavka 1. ovoga članka Agenciji na stručno mišljenje.
(3) Agencija je dužan dostaviti stručno mišljenje o utjecaju traženog odstupanja na održavanje populacije strogo zaštićene vrste u njezinu prirodnom području rasprostranjenosti u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 160.
(1) Minerale i fosile koji su značajni zbog svoje rijetkosti, veličine ili izgleda, ili obrazovnog i znanstvenog značenja, na temelju stručnog obrazloženja Agencije, koje se izrađuje na zahtjev Ministarstva, utvrđuje i proglašava zaštićenim dijelovima prirode Ministarstvo rješenjem.
(2) Rješenje iz stavka 1. objavljuje se u »Narodnim novinama«.
(3) Zaštićeni dijelovi prirode iz stavka 1. ovog članka upisuju se u Upisnik zaštićenih minerala i fosila koji vodi Ministarstvo.
(4) Upis zaštićenih dijelova prirode iz stavka 1. ovog članka i njihovo brisanje iz Upisnika zaštićenih minerala i fosila obavlja se na temelju akta o proglašavanju te akta o prestanku zaštite.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 175.
(1) Nositelj zahvata dužan je od nadležnog tijela iz članka 29. ovoga Zakona ishoditi izmjenu rješenja iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona za izmjenu zahvata.
(2) Nadležno tijelo iz članka 29. ovoga Zakona će po službenoj dužnosti, a nakon pribavljenog mišljenja Agencije, donijeti izmjenu rješenja iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona ako se na temelju rezultata provedenog programa praćenja i izvješćivanja o stanju ciljeva očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže utvrdi da je provedbom zahvata unatoč primjeni mjera ublažavanja propisanih rješenjem iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona došlo do značajnog utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.
(3) Ministarstvo će po službenoj dužnosti donijeti rješenje kojim neće dopustiti proširenje matičnog fonda u uzgoju divlje vrste, ako se proširenje planira jedinkama koje nemaju zakonito podrijetlo.
(4) Podnositelj zahtjeva dužan je ishoditi izmjenu dopuštenja iz članaka 105., 144. i 145. ovoga Zakona u slučaju promjene vremena obavljanja istraživanja i/ili radnje i/ili zahvata i načina obavljanja istraživanja i/ili radnje i/ili provođenja zahvata.
(5) Rješenje o izmjeni dopuštenja iz članka 105., 144. i 145. ovoga Zakona donosi upravno tijelo, odnosno Ministarstvo koje je izdalo dopuštenje koje se mijenja.
(6) Ministarstvo može u bilo kojem trenutku ukinuti, u cijelosti ili djelomično, rješenje iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, kao i rješenje iz stavaka 1., 2., 3. i 5. ovoga članka te dopuštenja iz članaka 59., 64., 74., 82., 89., 96., 105., 110., 144., 145., 155., 162. i 164. ovoga Zakona u slučaju nepridržavanja njima propisanih uvjeta ili mjera ublažavanja ili nastanka nepredviđenih događaja s negativnim učincima na prirodu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 194.
(1) Agencija uspostavlja i organizira inventarizaciju svih sastavnica bioraznolikosti i georaznolikosti, kartiranje ugroženih vrsta, stanišnih tipova i geolokaliteta te osigurava njihovo stalno i pravodobno dopunjavanje.
(2) Podaci o inventarizaciji iz stavka 1. ovoga članka su javni, osim ako se radi zaštite kritično ugroženih vrsta i/ili usko rasprostranjenih endemičnih vrsta ili staništa te iznimno rijetkih fosila i minerala ne proglase tajnim. Odluku o proglašavanju podataka tajnim donosi Ministarstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 195.
(1) Agencija uspostavlja i organizira praćenje stanja očuvanosti prirode (monitoring).
(2) Praćenje stanja očuvanosti prirode obuhvaća:
– praćenje i ocjenu stanja divljih vrsta, njihovih staništa, stanišnih tipova, a osobito praćenje stanja nacionalno ugroženih vrsta i staništa, vrsta propisanih posebnim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te svih vrsta ptica koje prirodno obitavaju na području Republike Hrvatske,
– praćenje stanja zaštićenih i drugih dijelova prirode.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, uspostavu i organizaciju praćenja stanja lovnih vrsta kojima se gospodari sukladno posebnom propisu iz područja lovstva i ribolovnih vrsta kojima se gospodari sukladno posebnom propisu iz područja ribarstva i akvakulture, a koje su navedene u odluci iz članka 62. stavka 4. ovoga Zakona, provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove lovstva, ribarstva i akvakulture.
(4) Praćenje stanja provodi se prema smjernicama Europske komisije za izvještavanje sukladno članku 17. Direktive Vijeća 92/43/EEZ i članku 12. Direktive 2009/147/EZ važećim za tekuće izvještajno razdoblje.
(5) Podaci prikupljeni praćenjem stanja očuvanosti prirode su javni, osim ako se radi zaštite kritično ugroženih vrsta i/ili usko rasprostranjenih endemičnih vrsta ili staništa te iznimno rijetkih fosila i minerala ne proglase tajnim. Odluku o proglašavanju podataka tajnim donosi Ministarstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 196.
(1) Informacijski sustav zaštite prirode uspostavlja se sa svrhom objedinjavanja i usklađivanja podataka o bioraznolikosti i zaštiti prirode kako bi poslužili kao jedinstvena podloga u kreiranju, organiziranju, planiranju te cjelovitom upravljanju zaštitom prirode i/ili pojedinim sastavnicama bioraznolikosti.
(2) Informacijski sustav zaštite prirode sadrži podatke i informacije o bioraznolikosti i zaštiti prirode, a osobito podatke o divljim vrstama, stranim invazivnim vrstama, stanišnim tipovima i ekološkim sustavima, zaštićenim područjima, područjima ekološke mreže, georaznolikosti, speleološkim objektima te druge stručne i znanstvene podatke.
(3) Agencija uspostavlja i vodi informacijski sustav zaštite prirode Republike Hrvatske, uvažavajući međunarodno prihvaćene standarde i obveze.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 197.
(1) Na temelju dopuštenih odstupanja od mjera stroge zaštite divljih vrsta i evidencije izdanih dopuštenja sukladno članku 155. ovoga Zakona, Ministarstvo u skladu s odlukama Europske komisije priprema izvješće o dopuštenim odstupanjima te ga dostavlja Europskoj komisiji. Izvješćem se obuhvaćaju:
– vrste koje su predmet odstupanja i razlog odstupanja, uključujući prirodu rizika, s osvrtom na neprihvaćene alternative i korištene znanstvene podatke,
– sredstva, naprave ili metode dopuštene za hvatanje ili ubijanje životinjskih vrsta i razlog njihove uporabe,
– okolnosti kada su i gdje takva odstupanja odobrena,
– tijelo ovlašteno za proglašenje potrebnih uvjeta i provjeru njihova poštivanja te za odlučivanje koja se sredstva, naprave ili metode mogu koristiti, u kojim granicama, čijim posredstvom, te koje osobe izvršavaju taj zadatak,
– korištene mjere nadzora i dobiveni rezultati.
(2 ) Na temelju rezultata praćenja stanja vrsta i stanišnih tipova Agencija te nadležno tijelo iz članka 195. stavka 3. ovoga Zakona, u skladu sa smjernicama Europske komisije iz članka 195. stavka 4. ovoga Zakona, izrađuju izvješće o stanju očuvanosti vrsta, uključujući i ptice, te stanišnih tipova. Agencija objedinjava izvješće te ga dostavlja Ministarstvu koje ga utvrđuje i dostavlja Europskoj komisiji .
(3) Osim izvješća propisanih stavcima 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo izrađuje i utvrđuje i druga izvješća sukladno propisima Europske unije, kao i izvješća o provedbi ratificiranih međunarodnih ugovora iz područja zaštite prirode.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 198.
Ministarstvo, Agencija, upravna tijela, nadležna tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i javne ustanove dužni su osigurati javnost podataka u svezi sa stanjem i zaštitom prirode, osim ako posebnim zakonom ili aktom mjerodavnog tijela nije propisana tajnost podataka.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 200.
Dokumentacija i podaci o inventarizaciji svih sastavnica bioraznolikosti i georaznolikosti te praćenju stanja očuvanosti prirode, a osobito zaštićenih dijelova prirode prikuplja se i čuva u Agenciji i Ministarstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 201.
(1) Ministarstvo, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te Agencija i javne ustanove dužni su poticati informiranje javnosti o zaštiti prirode i njezinu očuvanju.
(2) U cilju promicanja zaštite prirode obilježava se Dan zaštite prirode 22. svibnja na Međunarodni dan bioraznolikosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 203.
(1) Priznanja i nagrade za postignuća u području zaštite prirode dodjeljuju se za:
– ostvarene rezultate na poticanju i promicanju zaštite prirode,
– ostvarene rezultate rada na projektima i programima u zaštiti prirode,
– razvoj sustava obrazovanja o zaštiti prirode u odgoju i obrazovanju,
– dostignuća pojedinca za razvoj i unapređenje zaštite prirode na državnoj i međunarodnoj razini,
– znanstvenoistraživački doprinos razvoju i unapređenju zaštite prirode,
– doprinos stručnih institucija te strukovnih i drugih udruga razvoju i unapređenju zaštite prirode,
– ostvarene rezultate rada u Agenciji i javnim ustanovama.
(2) Priznanja i nagrade dodjeljuje Ministarstvo.
(3) Vrste, izgled, postupak i način dodjele priznanja i nagrada propisuje ministar pravilnikom.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 205.
(1) Upravni nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja Ministarstvo.
(2) Upravni nadzor nad zakonitošću rada Agencije i zakonitošću rada i općih akata javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima kojima je osnivač Republika Hrvatska obavlja Ministarstvo.
(3) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima kojima je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave obavlja nadležno upravno tijelo.
(4) Nadzor nad stručnim radom Agencije i javnih ustanova iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obavlja Ministarstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 210.
(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: inspekcijski nadzor) obavljaju državni službenici inspekcije zaštite prirode Ministarstva.
(2) Inspekcijski nadzor u zaštićenom području i području ekološke mreže provode i druge inspekcije nadležne prema posebnim propisima iz područja zaštite okoliša, poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnog gospodarstva, rudarstva, veterinarstva i zdravstva (u daljnjem tekstu: koordinirani inspekcijski nadzor) na način propisan ovim Zakonom i navedenim posebnim propisima.
(3) Koordinirani inspekcijski nadzor iz stavka 2. ovoga članka ne isključuje samostalno postupanje drugih inspekcija u okviru njihovih nadležnosti sukladno posebnim propisima.
(4) Poslovi inspekcijskog nadzora zaštite prirode su poslovi s posebnim uvjetima rada.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 212.
(1) Inspekcijski nadzor provode glavni inspektor zaštite prirode, viši inspektor zaštite prirode i inspektor zaštite prirode (u daljnjem tekstu: inspektor).
(2) Na radno mjesto za glavnog inspektora zaštite prirode može se rasporediti osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz prirodnih, biotehničkih, biomedicinskih ili društvenih područja, s najmanje deset godina radnog iskustva u struci, i koja ima istaknute rezultate rada na području inspekcije zaštite prirode te ima položen državni stručni ispit.
(3) Na radno mjesto za višeg inspektora zaštite prirode može se rasporediti osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz prirodnih, biotehničkih, biomedicinskih ili društvenih područja, s najmanje pet godina radnog iskustva u struci, te ima položen državni stručni ispit.
(4) Na radno mjesto za inspektora zaštite prirode može se rasporediti osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz prirodnih, biotehničkih, biomedicinskih ili društvenih područja, s najmanje tri godine radnog iskustva u struci te položen državni stručni ispit.
(5) Osim uvjeta iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, inspektori moraju ispunjavati i uvjete određene propisima kojima se uređuju položaj, prava i obveze državnih službenika.
(6) Radna mjesta s ovlastima, nadležnosti i uvjetima koje moraju ispunjavati inspektori na određenim radnim mjestima, utvrđuje ministar sukladno posebnom propisu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 213.
(1) Inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom i značkom.
(2) O izdanim službenim iskaznicama i značkama Ministarstvo vodi upisnik.
(3) Sadržaj, oblik, način izdavanja i uporabe službene iskaznice i značke te način vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama i značkama propisuje ministar pravilnikom.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 214.
(1) Inspektor provodi nadzor sukladno godišnjem i mjesečnom planu rada inspekcije zaštite prirode koji se usklađuju s godišnjim planovima i programima rada drugih inspekcija radi provođenja koordiniranih inspekcijskih nadzora.
(2) Ministar će sporazumno s ministrima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva i vodnog gospodarstva, gospodarstva, unutarnjih poslova, pomorstva i prometa, zdravlja te glavnim inspektorom u okviru djelokruga tih inspekcijskih službi, odrediti sadržaj i način suradnje u provedbi koordiniranih inspekcijskih nadzora.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 217.
U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor nadzire:
– stanje prirode,
– korištenje i uporabu zaštićenih i drugih dijelova prirode,
– provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode te drugih akata izdanih na temelju ovoga Zakona,
– provođenje kompenzacijskih uvjeta,
– provođenje planova gospodarenja prirodnim dobrima u dijelu koji se odnosi na mjere i uvjete zaštite prirode,
– provođenje plana upravljanja i programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode,
– radnje koje mogu prouzročiti promjene i oštećenja prirode,
– provođenje neposredne zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode,
– provođenje mjera zaštite vrsta i ostalih zaštićenih dijelova prirode,
– uvoz i trgovinu vrstama, ako podliježu ograničenjima ili zabranama propisanim ovim Zakonom ili na temelju njega donesenim propisima,
– postupanje sa strogo zaštićenim vrstama,
– uvođenje stranih vrsta i genetski modificiranih organizama ili ponovno uvođenje zavičajnih divljih vrsta u prirodu,
– provođenje i drugih propisanih uvjeta i mjera zaštite bioraznolikosti i georaznolikosti utvrđenih ovim Zakonom i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 225.
(1) Protiv rješenja koje je donio inspektor može se izjaviti žalba Ministarstvu, o kojoj odlučuje Povjerenstvo čije članove imenuje Vlada.
(2) Povjerenstvo čine tri stalna člana od kojih je jedan predsjednik Povjerenstva i dva promjenjiva člana.
(3) Za stalnog člana Povjerenstva može se imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij pravne struke i najmanje četiri godine radnog iskustva u upravi, a za promjenjivog člana može se imenovati osoba koja je stekla naziv magistra struke ili je specijalist struke iz područja prirodnih, biotehničkih ili biomedicinskih znanosti, odnosno koja je visoku stručnu spremu iz područja tih znanosti stekla sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, i ima najmanje četiri godine radnog iskustva na inspekcijskim poslovima zaštite prirode.
(4) Povjerenstvo donosi Poslovnik o radu.
(5) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 229.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
– provodi aktivnosti suprotno naredbi iz članka 55. stavka 4. ovoga Zakona, a koje dovode do onečišćenja ili pogoršanja stanja staništa ptica, odnosno uznemiravanja samih ptica i/ili smanjenja njihove brojnosti unutar POP područja koja nisu utvrđena kao takva uredbom iz članka 54. stavka 9. ovoga Zakona, a ispunjavaju kriterije za njihovo proglašenje (članak 55. stavak 4.),
– obavlja aktivnosti koje mogu dovesti do značajnog smanjenja brojnosti jedinki u populaciji neke zavičajne divlje vrste, koje nisu vrste iz članka 59. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, bez dopuštenja ili protivno dopuštenju iz članka 59. stavka 5. ovoga Zakona (članak 59. stavak 5.),
– za sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta na zemljištu u privatnom vlasništvu prije početka sakupljanja, odnosno uzimanja iz prirode ne pribavi suglasnost vlasnika ili nositelja prava na prirodnim dobrima, odnosno ne ishodi povlasticu sukladno posebnom propisu iz područja morskog ribarstva (članak 64. stavak 13.),
– kao uzgajivač, odnosno vlasnik matične jedinke ili uzgojene jedinke strogo zaštićene životinje iz skupine kralježnjaka ne osigura označavanje te jedinke na način propisan ovim Zakonom (članak 84. stavak 1.),
– kao vlasnik jedinke divlje vrste ne spriječi bijeg ili uvođenje u prirodu te jedinke ili njezina dijela (članak 86. stavak 2.),
– ne obavijesti Ministarstvo i Agenciju o otkriću speleološkog objekta u propisanom roku (članak 100. stavak 1.),
– tijekom izvođenja građevinskih ili drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru, nakon otkrića speleološkog objekta ne prekine radove na lokaciji otkrića i o otkriću bez odgađanja ne obavijesti Ministarstvo i Agenciju pisanim putem (članak 101. stavak 1.),
– nastavi provoditi druge radove bez dopuštenja Ministarstva ili ne provodi mjere osiguranja i zaštite speleološkog objekta utvrđene rješenjem iz članka 101. stavka 4. ovoga Zakona ili ne obustavi radove sukladno privremenom rješenju iz članka 101. stavka 4. (članak 101. stavak 4.),
– postupi protivno rješenju iz članka 102. stavka 2. ovoga Zakona kojim se radovi trajno obustavljaju (članak 102. stavak 2.),
– ne poduzme nužne mjere zaštite u svrhu sprječavanja uništenja ili oštećenja speleološkog objekta, živog svijeta te fosilnih, arheoloških ili drugih nalaza koji se nalaze unutar speleološkog objekta do donošenja rješenja iz članka 100. odnosno članka 101. stavka 4. ovoga Zakona (članak 103.),
– provodi istraživanja ili obavlja radnje u speleološkom objektu ili njegovu nadzemlju, kao i provodi zahvate za koje nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava gradnja prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, bez dopuštenja ili protivno dopuštenju iz članka 105. stavka 1. ovoga Zakona (članak 105. stavak 1.),
– ne prijavi Ministarstvu pronalazak minerala i fosila iznimnog zbog svoje rijetkosti, veličine, izgleda ili obrazovnog i znanstvenog značaja u roku od osam dana od dana pronalaska (članak 109. stavak 1.),
– provodi zahvat na zaštićenom području, za koji nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, bez dopuštenja ili protivno dopuštenju iz članka 144. stavka 1. ovoga Zakona (članak 144. stavak 1.),
– provodi znanstvena i/ili stručna istraživanja sastavnica prirode u zaštićenom području bez dopuštenja ili protivno dopuštenju iz članka 145. stavka 1. ovoga Zakona (članak 145. stavak1.),
– ne provodi mjere zaštite za strogo zaštićene vrste i njihova staništa propisane rješenjem iz članka 152. stavka 5. ovoga Zakona (članak 152. stavak 5.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 6.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako su prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinile u vezi s obavljanjem svog obrta ili druge samostalne djelatnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike