Ustavna osnova za donošenje Zakona o Pravosudnoj akademiji sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, br. 153/09) donesen je 2009., a stupio je na snagu 1. siječnja 2010. Pravosudna akademija osnovana je ovim Zakonom kao posebna javna ustanova koja organizira i provodi početno usavršavanje kandidata za pravosudne dužnosnike, stručno usavršavanje vježbenika i savjetnika u pravosudnim tijelima te kontinuirano stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika, a što je do 31. prosinca 2009. bilo u nadležnosti posebne ustrojstvene jedinice odnosno zavoda unutar Ministarstva pravosuđa. Ovim Zakonom kao dvije ustrojstvene jedinice Akademije bile su predviđene Državna škola za pravosudne dužnosnike i jedinica koja organizira i provodi usavršavanje vježbenika, savjetnika i pravosudnih dužnosnika, dok su tijela Akademije ravnatelj, Upravno vijeće i Programsko vijeće.
Sukladno preporuci Vijeća Europe broj R (94) Vijeća Ministara državama članicama o neovisnosti, učinkovitosti i ulozi sudaca od 13. listopada 1994. države članice bile su dužne utvrditi objektivne i transparentne kriterije za imenovanje pravosudnih dužnosnika te osigurati odgovarajuću obuku kandidata za pravosudne dužnosnike prije njihovog imenovanja radi povećanja njihove neovisnosti, profesionalnosti i odgovornosti. Uvažavajući navedenu preporuku Ministarstvo pravosuđa izradilo je Stratešku studiju za izradu jedinstvenih, objektivnih i transparentnih kriterija za ulazak u sudačku i državnoodvjetničku profesiju i osnivanje Državne škole za pravosudne dužnosnike koju je Vlada Republike Hrvatske prihvatila Zaključkom od 19. prosinca 2008. S obzirom na navedenu preporuku, kao i preporuke misije neovisnih stručnjaka Europske unije, Pravosudnu akademiju kao specijaliziranu ustanovu za početno usavršavanje i osposobljavanje kandidata za pravosudne dužnosnike, ali i stručno usavršavanje vježbenika, savjetnika i pravosudnih dužnosnika, bilo je potrebno izdvojiti iz Ministarstva pravosuđa.
Zakonom su bili razrađeni jedinstveni i objektivni kriteriji za provedbu postupka upisa i odabir polaznika Škole te postupak polaganja završnog ispita kojeg je provodilo Povjerenstvo za upis u Školu i provođenje završnog ispita, za kandidate za suce sastavljeno iz reda članova Državnog sudbenog vijeća odnosno iz reda Državnoodvjetničkog vijeća za kandidate za zamjenike državnih odvjetnika. Kandidati primljeni u Školu bili su zaposlenici pravosudnih tijela, a njihovo je školovanje trajalo je dvije godine te se sastojalo od teoretskog dijela i stručnih radionica u Školi te praktičnog dijela u pravosudnim tijelima. Na završnom ispitu provjeravala su se praktična znanja i sposobnosti stečene za vrijeme trajanja Škole. Državna škola za pravosudne dužnosnike započela je s radom 1. listopada 2010.
Nastavno na predlaganje i donošenje Zakona o Pravosudnoj akademiji odgovarajućim izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o državnom odvjetništvu 2009., kao uvjet za imenovanje sudaca u sudove prvog stupnja odnosno općinska državna odvjetništva, bio je propisan uspješan završetak Državne škole, a odluka Državnog sudbenog vijeća odnosno Državnoodvjetničkog vijeća o imenovanju morala je biti utemeljena na završnoj ocjeni postignutoj u Državnoj školi. Na ovaj su način Zakonom o Pravosudnoj akademiji u hrvatski pravosudni sustav uvedene značajne promjene u postupak imenovanja sudaca odnosno zamjenika državnih odvjetnika, utemeljene na objektivnim i transparentnim kriterijima radi osiguranja veće profesionalnosti u obnašanju pravosudne dužnosti, osiguranja maksimalne objektivnosti pri imenovanju pravosudnih dužnosnika te jamstva imenovanja na dužnost nakon uspješno završene Škole.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, broj 127/10) postupak upisa i provedbe završnog ispita u Državnoj školi povjeren je Državnom sudbenom vijeću za suce, odnosno Državnoodvjetničkom vijeću za zamjenike državnih odvjetnika.
Zatim je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, broj 82/15) radi osiguranja jedinstvenog postupka upisa u Državnu školu za pravosudne dužnosnike, postupak upisa kandidata u Školu iz djelokruga rada Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća prenesen na Povjerenstvo za provedbu natječaja čime se rasteretilo Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće poslova izbora kandidata za upis u Školu kako bi se više posvetili svojim ustavnim ovlastima odabira kandidata za imenovanje na pravosudnu dužnost odnosno imenovanju sudaca i zamjenika državnog odvjetnika. Nadalje, izmjenama i dopunama Zakona omogućilo se polaganje završnog ispita u Školi i kandidatima koji su radom na pravnim poslovima u određenom trajanju stekli dovoljna praktična znanja i iskustva, iako nisu pohađali Školu, kako bi se i oni mogli javiti na oglase za slobodna dužnosnička mjesta te biti imenovani za pravosudne dužnosnike u prvostupanjskim pravosudnim tijelima. Provedba završnog ispita u Školi bila je povjerena Povjerenstvu za provedbu završnog ispita kao posebnom tijelu, čije je članove iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ministarstva pravosuđa imenovalo Upravno vijeće Akademije, a na koji je način omogućeno da se završni ispit provodi na jedinstven način za sve kandidate za pravosudne dužnosnike. Zakonom su uvedene i određene organizacijske promjene unutar Pravosudne akademije zbog povećanja učinkovitosti rada njezinih najvažnijih tijela te širenja njezine djelatnosti na organiziranje i provedbu stručnog usavršavanja svih službenika iz područja pravosuđa.
Nastavno na navedene izmjene Zakona o Pravosudnoj akademiji istovremeno su doneseni i s njime usklađeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu (Narodne novine, broj 82/15).
S obzirom da su se postojeći mehanizmi definiranja i provedbe ciljane edukacije pravosudnih dužnosnika i službenika u pravosudnim tijelima, postojeće ustrojstvo i djelokrug rada Pravosudne akademije te sustav ulaska u pravosudnu dužnost, kao i sve dosadašnje djelomične reforme reguliranja ovih područja pokazale nedostatnima pristupilo se izradi novog Zakona o Pravosudnoj akademiji.
S ciljem redefiniranja značaja i uloge Državne škole za pravosudne dužnosnike, a naročito sustava polaganja završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike te u širem smislu redefiniranja sustava ulaska kandidata u pravosudni sustav predlaže se propisati obvezu pohađanja Škole i polaganja završnog ispita za sve osobe primljene na neodređeno vrijeme na mjesto savjetnika u pravosudna tijela u trajanju od godine dana. Savjetnicima zatečenim u pravosudnim tijelima na dan stupanja na snagu ovog Zakona omogućava se izbor između pohađanja Škole i polaganja završnog ispita.
Pri planiranju programa za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika predlaže se voditi računa o individualnim potrebama pravosudnih dužnosnika, potrebama sustava i većoj zastupljenosti različitih grana prava te uz edukacije iz pravnih područja omogućiti i razvijanje i jačanje potrebnih vještina.
Predloženo je unapređenje i nadogradnja sustava kontinuiranog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika i službenika iz područja pravosuđa te proširenje djelatnosti stručnog usavršavanja na druge ciljane skupine polaznika, uključujući i druge sudionike u postupcima pred pravosudnim tijelima u Republici Hrvatskoj, a čime je Akademiji dana šira mogućnost stjecanja vlastitih prihoda.
Predložene su i promjene u unutarnjoj strukturi vođenja i funkcioniranja Pravosudne akademije na način da se predlaže smanjiti broj članova Upravnog vijeća i povećati broj članova Programskog vijeća, s ciljem učinkovitijeg načina donošenja odluka te kreiranja što kvalitetnijih programa, sve sukladno Zakonu o ustanovama i drugim propisima. Posebna pozornost posvećena je sprječavanju mogućih sukoba interesa kroz članstvo u različitim tijelima Akademije pa je predložena ograničena mogućnost istovremenog obnašanja funkcija člana različitih tijela Akademije.
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Sredstva za rad Pravosudne akademije osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, a kako je planirano stupanje na snagu novog Zakona o Pravosudnoj akademiji 1. srpnja 2019. za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva koja bi teretila državni proračun Republike Hrvatske u 2018. U 2019. planirana su redovna sredstva za rad Pravosudne akademije, uvećana za stručno osposobljavanje vježbenika u pravosudnim tijelima te rad Državne škole za pravosudne dužnosnike.
PRIJEDLOG ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo, tijela upravljanja, djelatnost, sredstva za rad Pravosudne akademije (u daljnjem tekstu: Akademija), kao i način, vrste i trajanje stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika, kandidata za pravosudne dužnosnike, službenika iz područja pravosuđa i drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima.
(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 2.
(1) Osnivač Akademije je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva pravosuđa.
(2) Akademija ima status javne ustanove i upisuje se u sudski registar.
(3) Sjedište Akademije je u Zagrebu.
Članak 3.
(1) Prostor, opremu i sredstva za rad Akademije osigurava osnivač.
(2) Akademija odgovara za obveze cijelom svojom imovinom.
(3) Akademija ne može bez prethodne suglasnosti Vlade Republike Hrvatske steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu i drugu imovinu ili sklopiti drugi pravni posao, ako vrijednost ugovora ili drugog pravnog posla prelazi iznos određen statutom.
(4) Prava i obveze Akademije i osnivača koja nisu uređena ovim Zakonom uredit će se statutom.
II. DJELATNOST AKADEMIJE
Članak 4.
Djelatnosti Akademije su:
–organiziranje i provođenje kontinuiranog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika
–organiziranje i provođenje početnog usavršavanja kandidata za pravosudne dužnosnike
–organiziranje i provođenje stručnog usavršavanja službenika iz područja pravosuđa
–organiziranje i provođenje stručnog usavršavanja drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima (stalnih sudskih vještaka, stalnih sudskih procjenitelja, stalnih sudskih tumača, stečajnih upravitelja, povjerenika u postupcima stečaja potrošača, kandidata za polaganje stručnih ispita i dr.)
–obavljanje drugih poslova utvrđenih zakonom.
Članak 5.
(1) Pri provođenju svojih djelatnosti Akademija može surađivati s pravosudnim i drugim tijelima, ustanovama, sveučilištima, udrugama, komorama, institucijama, zakladama i drugim pravnim osobama, kao i sudjelovati u provedbi projekata, u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.
(2) Odnosi između Akademije i tijela iz stavka 1. ovog članka mogu se urediti ugovorom.
III. USTROJSTVO I TIJELA AKADEMIJE
Članak 6.
Unutarnje ustrojstvo Akademije uređuje se statutom.
Članak 7.
Tijela Akademije su:
– Upravno vijeće
– ravnatelj
– Programsko vijeće.
Članak 8.
(1) Akademijom upravlja Upravno vijeće, a čini ga pet stalnih članova i dva člana koja se imenuju na vrijeme od četiri godine.
(2) Stalni članovi Upravnog vijeća su:
– predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske
– Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske
– predsjednik Državnog sudbenog vijeća
– predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća
– ministar pravosuđa.
(3) Dva člana Upravnog vijeća koja se imenuju na vrijeme od četiri godine su:
– predstavnik sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti
– predstavnik zaposlenika Akademije.
(4) Članovi Upravnog vijeća iz stavka 2. ovog članka u slučaju svoje odsutnosti ili spriječenosti mogu ovlastiti drugog suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, člana Državnog sudbenog vijeća, člana Državnoodvjetničkog vijeća odnosno dužnosnika u Ministarstvu pravosuđa da sudjeluju u radu Upravnog vijeća s pravom glasa.
Članak 9.
(1) Člana Upravnog vijeća iz reda sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti imenuju dekani pravnih fakulteta.
(2) Člana Upravnog vijeća iz reda zaposlenika Akademije imenuje radničko vijeće Akademije.
Članak 10.
Predsjednik Upravnog vijeća je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a njegov zamjenik Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
Članak 11.
(1) Članovi i zamjenici članova Upravnoga vijeća nemaju pravo na naknadu za svoj rad.
(2) Članovi i zamjenici članova Upravnoga vijeća imaju pravo na naknadu troškova nastalih pri obavljanju poslova za Akademiju.
Članak 12.
Upravno vijeće:
–donosi statut uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske
–donosi godišnji program rada Akademije
–utvrđuje prijedlog godišnjega proračuna za rad Akademije
–usvaja godišnje izvješće o radu Akademije
–donosi pravila i druge opće akte sukladno ovom Zakonu
–imenuje i razrješava ravnatelja Akademije, članove Programskog vijeća te članove, tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita i njihove zamjenike
–donosi programe stručnog usavršavanja
–određuje početak nastavne godine u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike
–donosi poslovnik o svojem radu
–obavlja druge poslove utvrđene statutom i zakonom.
Članak 13.
(1) Članovi Upravnog vijeća ne mogu biti članovi Programskog vijeća ni njegovih stručnih tijela.
(2) Članovi Upravnog vijeća mogu sudjelovati u provedbi programa stručnog usavršavanja bez naknade.
Članak 14.
(1) Akademijom rukovodi ravnatelj.
(2) Ravnatelj predstavlja i zastupa Akademiju, organizira i vodi rad i poslovanje Akademije, poduzima sve pravne radnje u ime i za račun Akademije, predlaže Upravnom vijeću i provodi godišnji program rada, predlaže Upravnom vijeću godišnji proračun za rad Akademije, podnosi Upravnom vijeću godišnje izvješće i izvješće o financijskom poslovanju, izvršava odluke Upravnog vijeća te obavlja druge poslove određene statutom i zakonom.
(3) Za sklapanje pravnih poslova o stjecanju, opterećenju i otuđenju nekretnina, čija vrijednost prelazi iznos predviđen statutom potrebna je prethodna suglasnost Upravnog vijeća.
Članak 15.
(1) Ravnatelj ima pomoćnike koji rukovode radom ustrojstvenih jedinica Akademije.
(2) Ravnatelja imenuje Upravno vijeće Akademije, na temelju javnog natječaja, na vrijeme od četiri godine.
(3) Ravnatelj imenuje pomoćnike na temelju javnog natječaja, na vrijeme od četiri godine.
(4) Upravno vijeće odlukom određuje koji će od pomoćnika zamjenjivati ravnatelja u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.
(5) Uvjeti za imenovanje ravnatelja i pomoćnike ravnatelja propisuju se statutom.
Članak 16.
(1) Programsko vijeće je stručno tijelo Akademije, a čini ga 13 članova imenovanih na vrijeme od četiri godine u sastavu:
– dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske
– dva zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
– jedan sudac Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske
– jedan sudac Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske
– jedan sudac Visokog upravnog suda Republike Hrvatske
– jedan sudac županijskog suda
– jedan zamjenik županijskog državnog odvjetnika
– jedan sudac općinskog suda
– jedan zamjenik općinskog državnog odvjetnika
– predstavnik sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti s pravnih fakulteta
– predstavnik Ministarstva pravosuđa.
(2) Čelnici pravosudnih tijela ne mogu biti članovi Programskog vijeća.
Članak 17.
Članove Programskog vijeća iz reda sudaca predlaže Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, članove iz reda zamjenika državnih odvjetnika predlaže Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, predstavnika sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti predlažu dekani pravnih fakulteta, a predstavnika Ministarstva pravosuđa predlaže ministar pravosuđa.
–provodi verifikaciju materijala za provedbu programa stručnog usavršavanja
–utvrđuje prijedlog programa izobrazbe mentora i predavača
–provodi vrednovanje rada predavača na Akademiji
–provodi vrednovanje programa usavršavanja
–sudjeluje u izradi pravila i drugih općih akata sukladno ovom Zakonu
–donosi poslovnik o svojem radu
–obavlja druge poslove utvrđene statutom i zakonom.
(2) Programsko vijeće može osnivati stalna i povremena stručna tijela.
Članak 19.
Članovi Programskoga vijeća imaju pravo na naknadu za rad i naknadu materijalnih troškova nastalih pri obavljanju poslova za Akademiju, u visini koju odlukom određuje Upravno vijeće.
IV. DRŽAVNA ŠKOLA ZA PRAVOSUDNE DUŽNOSNIKE
Članak 20.
(1) Državna škola za pravosudne dužnosnike (u daljnjem tekstu: Škola) organizira se kao ustrojstvena jedinica u sastavu Akademije.
(2) U Školi se stječu znanja i vještine za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje dužnosti suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika.
Članak 21.
Sve osobe primljene u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređene na radno mjesto savjetnika u pravosudnom tijelu obvezni su polaznici Škole.
Članak 22.
(1) Stručno usavršavanje iz članka 21. ovog Zakona traje jednu godinu.
(2) Stručno usavršavanje sastoji se od stručnih radionica koje se provode u Školi te praktičnog dijela koji se provodi u sudu i državnom odvjetništvu te prema potrebi u drugim državnim tijelima.
Članak 23.
(1) Za vrijeme praktičnog stručnog usavršavanja polaznici imaju mentore, koji prate njihov rad i pripremaju ih za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje pravosudne dužnosti.
(2) Za mentore iz stavka 1. ovog članka mogu se odrediti pravosudni dužnosnici koji su završili edukaciju za mentore pri Akademiji.
(3) Pravila o načinu rada mentora donosi Upravno vijeće na prijedlog Programskoga vijeća.
Članak 24.
(1) Završni ispit polaže se pred Povjerenstvom za polaganje završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za polaganje završnog ispita).
(2) Povjerenstvo za polaganje završnog ispita ima pet članova, i to dva člana iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jednog člana iz reda sudaca visokih sudova i dva člana iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(3) Svaki član Povjerenstva za polaganje završnog ispita ima zamjenika.
(4) Povjerenstvo za polaganje završnog ispita ima tajnika koji za potrebe Povjerenstva obavlja stručne i administrativne poslove, a koji ima svoga zamjenika.
(5) Tajnik i zamjenik tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita su zaposlenici Akademije.
Članak 25.
(1) Članove i zamjenike članova Povjerenstva za polaganje završnog ispita iz reda sudaca predlaže Proširena opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a članove i zamjenike članova iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske predlaže Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
(2) Članove i tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita te njihove zamjenike imenuje Upravno vijeće na vrijeme od četiri godine.
Članak 26.
(1) Članovi Upravnog vijeća i Programskog vijeća ne mogu biti članovi Povjerenstva za polaganje završnog ispita.
(2) Članovi Povjerenstva za polaganje završnog ispita imaju pravo na naknadu za rad sukladno odluci Upravnog vijeća.
Članak 27.
(1) Završni ispit se sastoji od pisanog i usmenog dijela.
(2) Završni ispit se sastoji od provjere stečenih praktičnih znanja i vještina za obnašanje pravosudnih dužnosti kroz praktične primjere i problemske situacije.
(3) Svi kandidati polažu završni ispit po istom programu.
(4) Na završnom ispitu kandidat može ostvariti najviše 300 bodova.
(5) Pravila o sadržaju, vremenu i načinu polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.
Članak 28.
(1) Polaganju završnog ispita u Školi mogu pristupiti i osobe koje nisu pohađale Školu, a koje su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje četiri godine radile na pravnim poslovima.
(2) Odluku kojom se utvrđuje ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovog članka donosi Akademija, a protiv koje odluke se može pokrenuti upravni spor.
Članak 29.
(1) Završni ispit položile su osobe koje na završnom ispitu ostvare najmanje 225 bodova.
(2) Završni ispit može se polagati dva puta.
Članak 30.
(1) Troškove prvog polaganja završnog ispita za polaznike Škole snosi Akademija, a u svim ostalim slučajevima troškove polaganja snose kandidati.
(2) Odluku o visini troškova polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.
Članak 31.
(1) Smatra se da su Školu završile osobe koje su položile završni ispit
(2) Osobi koja položi završni ispit u Školi, Akademija izdaje potvrdu o završenoj Školi, koja sadržava završnu ocjenu odnosno ostvareni broj bodova na završnom ispitu.
(3) Potvrda iz stavka 2. ovoga članka izdaje se na obrascu koji se utvrđuje pravilima iz članka 27. ovog Zakona.
V. STRUČNO USAVRŠAVANJE
Članak 32.
(1) Teme za stručno usavršavanje Akademiji mogu kontinuirano predlagati korisnici programa putem mrežne stranice Akademije.
(2) Teme za stručno usavršavanje Akademiji mogu predlagati pravosudna tijela, Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće, Ministarstvo pravosuđa te druga zainteresirana tijela.
(3) Prilikom izrade programa stručnog usavršavanja Programsko vijeće uzima u obzir potrebe pravosudnog sustava u cjelini, pojedinih pravnih područja te individualne potrebe pravosudnih dužnosnika, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih pravnih područja.
(4) Program i stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika strukturirani su na način da je u pravilu pravna materija unutar godišnjeg programa stručnog usavršavanja zastupljena sa 45 %, interdisciplinarne teme s 25 % te jačanje socijalnih i praktičnih vještina s 30 %.
(5) Programsko vijeće utvrđuje nacrt programa stručnog usavršavanja za sljedeću godinu sukladno pravilima koje donosi Upravno vijeće.
Članak 33.
(1) Upravno vijeće donosi programe stručnog usavršavanja najkasnije do 31. listopada te ih Akademija objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.
(2) Utvrđeni programi stručnog usavršavanja mogu se tijekom godine mijenjati i dopunjavati.
Članak 34.
(1) Programsko vijeće verificira materijale za provedbu programa stručnog usavršavanja te određuje predavače na temelju javnog poziva.
(2) Predavači na Akademiji određuju se iz reda pravosudnih dužnosnika, sveučilišnih nastavnika te drugih stručnjaka, koji raspolažu stručnim znanjima i iskustvom u odnosu na pojedinu temu odnosno program usavršavanja, imaju odgovarajuće komunikacijske vještine te utvrđenu sposobnost prijenosa znanja i iskustva.
(3) Predavači moraju proći prethodnu edukaciju za prijenos znanja i iskustava.
(4) Prava i obveze predavača uređuju se posebnim ugovorom.
(5) Pravila o načinu odabira i verifikaciji materijala te načinu odabira predavača donosi Upravno vijeće.
Članak 35.
Autori materijala za provedbu programa stručnog usavršavanja i predavači, osim ako su članovi Programskog vijeća, imaju pravo na naknadu za rad sukladno odluci Upravnog vijeća.
Članak 36.
(1) Za svaku stručnu radionicu Akademija određuje sudionike između prijavljenih korisnika odnosno prijava pravosudnih tijela sukladno pravilima koje donosi Upravno vijeće.
(2) Pri izvedbi programa stručnog usavršavanja Akademija može koristiti elektroničke medije te edukacijske, informacijske i komunikacijske tehnologije.
(3) Sudionicima stručnog usavršavanja na Akademiji izdaje se potvrda o sudjelovanju.
Članak 37.
(1) Polaznici stručnih radionica ocjenjuju obrazovne materijale, predavače i provođenje obrazovnih aktivnosti sukladno utvrđenim standardima.
(2) Metodologija ocjenjivanja iz stavka 1. ovog članka razrađuje pravilima Programsko vijeće.
VI. SREDSTVA ZA RAD AKADEMIJE
Članak 38.
(1) Sredstva za rad Akademije osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.
(2) Akademija može stjecati sredstva izdavanjem publikacija, organiziranjem edukacijskih djelatnosti te iz drugih izvora u skladu sa zakonom.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 39.
Dekani pravnih fakulteta i radničko vijeće Akademije dužni su imenovati članove Upravnog vijeća iz članka 8. stavka 3. ovog Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 40.
Ravnatelj Akademije imenovan sukladno odredbama Zakona o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, br. 153/09, 127/10, 82/15) i čiji mandat je u tijeku nastavlja obavljati dužnost do isteka mandata.
Članak 41.
(1) Upravno vijeće donijet će statut u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(2) Pravila iz članka 23. stavka 3., članka 27. stavka 5., članka 32. stavka 5. i članka 34. stavka 5. te odluke iz članka 19., članka 26. stavka 2., članka 30. stavka 2. i članka 35. ovog Zakona Upravno vijeće donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Pravila iz članka 37. stavka 2. ovog Zakona Programsko vijeće donijet će u roku od šest mjeseci dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 42.
Upravno vijeće imenovat će članove Programskoga vijeća sukladno odredbama ovog Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Članak 43.
Upravno vijeće imenovat će članove i tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita te njihove zamjenike najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Članak 44.
(1) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovog Zakona raspoređene na radna mjesta savjetnika u pravosudnim tijelima, a koje nemaju položen završni ispit u Školi sukladno Zakonu o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, broj 153/09, 127/10, 82/15) mogu pohađati Školu ili pristupiti polaganju završnog ispita sukladno odredbama ovog Zakona.
(2) Troškove prvog polaganja završnog ispita za osobe iz stavka 1. ovog članka snosi Akademija.
Članak 45.
Programi stručnog usavršavanja i druge aktivnosti u tijeku provest će se i dovršiti sukladno Zakonu o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, broj 153/09, 127/10, 82/15).
Članak 46.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, broj 153/09, 127/10, 82/15).
Članak 47.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. srpnja 2019.
O B R A Z L O Ž E NJ E
Uz članak 1.
Ovim člankom propisuje se predmet ovog Zakona – ustrojstvo, tijela upravljanja, djelatnost, sredstva za rad Pravosudne akademije kao i način, vrste i trajanje stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika, kandidata za pravosudne dužnosnike, službenika iz područja pravosuđa i drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima.
Uz članak 2.
Ovim člankom utvrđuje se status Pravosudne akademije kao javne ustanove upisane u sudski registar, osnovane od strane Republike Hrvatske, koja svoja prava i dužnosti osnivača obavlja putem Ministarstva pravosuđa.
Uz članak 3.
Ovim člankom propisuje se obveza osnivača Republike Hrvatske da osigura prostor, opremu i sredstva za rad Pravosudne akademije. Akademija odgovara za obveze cijelom svojom imovinom i ne može bez prethodne suglasnosti Vlade Republike Hrvatske steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu i drugu imovinu ili sklopiti drugi pravni posao, ako vrijednost ugovora ili drugog pravnog posla prelazi iznos određen statutom. Međusobni odnosi Akademije i osnivača koji nisu uređeni ovim Zakonom uređuju se statutom.
Uz članak 4.
Ovim člankom propisane su djelatnosti Pravosudne akademije: organiziranje i provođenje kontinuiranog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika, službenika iz područja pravosuđa, kandidata za polaganje pravosudnog ispita, organiziranje te drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima (stalnih sudskih vještaka, stalnih sudskih procjenitelja, stalnih sudskih tumača, stečajnih upravitelja, povjerenika u postupcima stečaja potrošača, kandidata za polaganje stručnih ispita i dr.), kao i obavljanje drugih poslova utvrđenih zakonom.
Uz članak 5.
Ovom člankom omogućava se Pravosudnoj akademiji da pri provođenju svojih djelatnosti može surađivati s pravosudnim i drugim tijelima, ustanovama, sveučilištima, udrugama, komorama, institucijama, zakladama i drugim pravnim osobama, kao i sudjelovati u provedbi projekata, u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. Međusobni odnosi Akademije i navedenih tijela mogu se urediti ugovorom.
Uz članak 6. i 7.
Ovim člancima propisuje se da se unutarnje ustrojstvo Akademije utvrđuje statutom, a da su tijela Akademije Upravno vijeće, ravnatelj i Programsko vijeće.
Uz članak 8.
Ovim člankom definira se funkcija Upravnog vijeća i njegov sastav - pet stalnih članova (predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, predsjednik Državnog sudbenog vijeća, predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća i ministar pravosuđa) i dva člana koja se imenuju na vrijeme od četiri godine (predstavnik sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti i predstavnik zaposlenika Akademije). Propisana je i mogućnost za stalne članove Upravnog vijeća da u slučaju svoje odsutnosti ili spriječenosti mogu ovlastiti drugog suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske odnosno dužnosnika u Ministarstvu pravosuđa da sudjeluju u radu Upravnog vijeća s pravom glasa.
Uz članak 9.
Ovim člankom propisuje se da člana Upravnog vijeća iz reda sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti imenuju dekani pravnih fakulteta.
Uz članak 10.
Ovim člankom određeni su predsjednik (predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske) i zamjenik predsjednika (Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske) Upravnog vijeća Akademije.
Uz članak 11.
Ovim člankom regulirano je pravo na naknadu troškova nastalih pri obavljanju poslova za Akademiju članovima i zamjenicima članova Upravnog vijeća, bez prava na naknadu za rad. Radi sprječavanja potencijalnog sukoba interesa propisano je i da članovi te zamjenici članova Upravnog vijeća ne mogu istodobno biti članovi Programskog vijeća i njegovih stručnih tijela.
Uz članak 12.
Ovim člankom propisana je nadležnost Upravnog vijeća: donošenje statuta Akademije uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske, donošenje godišnjeg programa rada Akademije, utvrđivanje prijedloga godišnjega proračuna za rad Akademije, usvajanje godišnjeg izvješća o radu Akademije, donošenje provedbenih propisa i općih akata, imenovanje i razrješenje ravnatelja Akademije, članova Programskog vijeća te članova, tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita i njihovih zamjenika, donošenje programa stručnog usavršavanja, određivanje početka nastavne godine u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, donošenje poslovnika o svojem radu i obavljanje drugih poslova utvrđenih statutom i zakonom.
Uz članak 13.
Ovim člankom propisuje se da članovi Upravnog vijeća ne mogu biti članovi Programskog vijeća ni njegovih stručnih tijela, ali da mogu sudjelovati u provedbi programa stručnog usavršavanja bez naknade.
Uz članak 14.
Ovim člankom definirana je uloga ravnatelja Akademije: rukovodi, predstavlja i zastupa Akademiju, organizira i vodi rad i poslovanje Akademije, poduzima sve pravne radnje u ime i za račun Akademije, predlaže Upravnom vijeću i provodi godišnji program rada, predlaže Upravnom vijeću godišnji proračun za rad Akademije, podnosi Upravnom vijeću godišnje izvješće i izvješće o financijskom poslovanju, izvršava odluke Upravnog vijeća te obavlja druge poslove određene statutom i zakonom. Za sklapanje pravnih poslova o stjecanju, opterećenju i otuđenju nekretnina, čija vrijednost prelazi iznos predviđen statutom potrebna je prethodna suglasnost Upravnog vijeća.
Uz članak 15.
Ovim člankom propisano je da ravnatelj Akademije ima pomoćnike koji rukovode radom njezinih ustrojstvenih jedinica te su propisani način i uvjeti njihovog imenovanja. Ravnatelja Akademije imenuje Upravno vijeće Akademije, na temelju javnog natječaja, na vrijeme od četiri godine, a ravnatelj imenuje svoje pomoćnike na temelju javnog natječaja, na vrijeme od četiri godine. Upravno vijeće odlukom određuje koji će od pomoćnika zamjenjivati ravnatelja u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti. Uvjeti za imenovanje ravnatelja i pomoćnike ravnatelja propisuju se statutom.
Uz članak 16.
Ovim člankom definira se sastav Programskog vijeća, 13 članova, i to: dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dva zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, jednog suca Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, jednog suca Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, jednog suca Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, jednog suca županijskog suda, jednog zamjenika županijskog državnog odvjetnika, jednog suca općinskog suda, jednog zamjenika općinskog državnog odvjetnika te predstavnika sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti s pravnih fakulteta i predstavnika Ministarstva pravosuđa. Propisano je i da čelnici pravosudnih tijela ne mogu biti članovi Programskog vijeća.
Uz članak 17.
Ovim člankom propisuje se da članove Programskog vijeća iz reda sudaca predlaže Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, članove iz reda zamjenika državnih odvjetnika predlaže Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, predstavnika sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti predlažu dekani pravnih fakulteta, a predstavnika Ministarstva pravosuđa predlaže ministar pravosuđa.
Uz članak 18.
Ovim člankom propisuje se nadležnost Programskog vijeća koje: predlaže Upravnom vijeću programe stručnog usavršavanja, određuje predavače, provodi verifikaciju materijala za provedbu programa stručnog usavršavanja, utvrđuje prijedlog programa izobrazbe mentora i predavača, provodi vrednovanje rada predavača na Akademiji, provodi vrednovanje programa usavršavanja, sudjeluje u izradi provedbenih propisa donosi poslovnik o svojem radu te obavlja druge poslove utvrđene statutom i zakonom. Propisano je i da Programsko vijeće može osnivati stalna i povremena stručna tijela.
Uz članak 19.
Ovim člankom se članovima Programskoga vijeća osigurava pravo na naknadu za rad i naknadu materijalnih troškova nastalih pri obavljanju poslova za Akademiju, u visini koju odlukom određuje Upravno vijeće.
Uz članak 20.
Ovim člankom se regulira status Državne škole za pravosudne dužnosnike kao ustrojstvene jedinice u sastavu Akademije. Glavni cilj djelovanja Škole je stjecanje znanja i vještina za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje dužnosti suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika.
Uz članak 21.
Ovim člankom propisuje se da su sve osobe primljene u državnu službu na neodređeno vrijeme na radno mjesto savjetnika u pravosudnom tijelu obvezni polaznici Škole.
Uz članak 22.
Ovaj članak propisuje jednogodišnje trajanje stručnog usavršavanja u Školi za pravosudne dužnosnike, kao i sadržaj stručnih radionica koji je uglavnom praktičnog karaktera.
Uz članak 23.
Ovim člankom propisuje se da za vrijeme praktičnog stručnog usavršavanja polaznici imaju mentore, koji prate njihov rad i pripremaju ih za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje pravosudne dužnosti. Za mentore se mogu odrediti pravosudni dužnosnici koji su završili edukaciju za mentore pri Akademiji. Pravila o načinu rada mentora donosi Upravno vijeće na prijedlog Programskoga vijeća.
Uz članak 24.
Ovim člankom regulira se polaganje završnog ispita pred Povjerenstvom za polaganje završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za polaganje završnog ispita), kao i sastav Povjerenstva koje ima pet članova, i to dva člana iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jednog člana iz reda sudaca visokih sudova i dva člana iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. Svaki član Povjerenstva za polaganje završnog ispita ima zamjenika. Povjerenstvo za polaganje završnog ispita ima tajnika koji za potrebe Povjerenstva obavlja stručne i administrativne poslove, a koji ima svoga zamjenika. Tajnik i zamjenik tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita su zaposlenici Akademije.
Uz članak 25.
Ovim člankom regulirano je da članove i zamjenike članova Povjerenstva za polaganje završnog ispita iz reda sudaca predlaže Proširena opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a članove i zamjenike članova iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske predlaže Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Članove i tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita te njihove zamjenike imenuje Upravno vijeće na vrijeme od četiri godine.
Uz članak 26.
Ovim člankom onemogućava se članovima Upravnog vijeća i Programskog vijeća da budu članovi Povjerenstva za polaganje završnog ispita, a članovima Povjerenstva za polaganje završnog ispita daje pravo na naknadu za rad sukladno odluci Upravnog vijeća.
Uz članak 27.
Ovim člankom propisuje se da se završni ispit u Školi sastoji od pisanog i usmenog dijela, a obuhvaća provjeru stečenih praktičnih znanja i vještina za obnašanje pravosudnih dužnosti kroz praktične primjere i problemske situacije. Posebno je propisano da svi kandidati polažu završni ispit po istom programu te da na završnom ispitu kandidat može ostvariti najviše 300 bodova. Pravila o sadržaju, vremenu i načinu polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.
Uz članak 28.
Ovim člankom propisano je da polaganju završnog ispita u Školi mogu pristupiti i osobe koje nisu pohađale Školu, a koje su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje četiri godine radile na pravnim poslovima. Odluku kojom se utvrđuje ispunjava li osoba te uvjete donosi Akademija, a protiv nje se može pokrenuti upravni spor.
Uz članak 29.
Ovim člankom propisuje se potreban broj bodova za prolaz na završnom ispitu (225), kao i da se isti može polagati dva puta.
Uz članak 30.
Ovim člankom propisuje se da troškove prvog polaganja završnog ispita za polaznike Škole snosi Akademija, a u svim ostalim slučajevima troškove polaganja snose kandidati. Odluku o visini troškova polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.
Uz članak 31.
Ovim člankom propisuje se da smatra se da su Školu završile osobe koje su položile završni ispit. Osobi koja položi završni ispit u Školi Akademija izdaje potvrdu o završenoj Školi, koja sadržava završnu ocjenu odnosno ostvareni broj bodova na završnom ispitu. Potvrda o položenom završnom ispitu izdaje se na obrascu koji se utvrđuje pravilima iz članka 28. ovog Zakona, koje donosi Upravno vijeće.
Uz članak 32.
Ovim člankom reguliran je postupak i sadržaj stručnog usavršavanja u Pravosudnoj akademiji. Teme za stručno usavršavanje Akademiji mogu kontinuirano predlagati korisnici programa putem mrežne stranice Akademije. Teme za stručno usavršavanje Akademiji mogu predlagati i pravosudna tijela, Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće, Ministarstvo pravosuđa te druga zainteresirana tijela. Prilikom izrade programa stručnog usavršavanja Programsko vijeće uzima u obzir potrebe pravosudnog sustava u cjelini, pojedinih pravnih područja te individualne potrebe pravosudnih dužnosnika, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih pravnih područja. Program i stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika strukturirani su na način da je u pravilu pravna materija unutar godišnjeg programa stručnog usavršavanja zastupljena sa 45 %, interdisciplinarne teme s 25% te jačanje socijalnih i praktičnih vještina s 30 %. Također se propisuje da Programsko vijeće utvrđuje nacrt programa stručnog usavršavanja prema posebnim pravilima koje donosi Upravno vijeće.
Uz članke 33. i 34.
Ovim člancima se propisuje da programe stručnog usavršavanja donosi Upravno vijeće najkasnije do 31. listopada, da ih Akademija objavljuje na svojoj mrežnoj stranici te da se utvrđeni programi tijekom godine mogu mijenjati ili dopunjavati. Programsko vijeće verificira materijale za provedbu programa stručnog usavršavanja te određuje predavače na temelju javnog poziva. Predavači na Akademiji određuju se iz reda pravosudnih dužnosnika, sveučilišnih nastavnika te drugih stručnjaka, koji raspolažu stručnim znanjima i iskustvom u odnosu na pojedinu temu odnosno program usavršavanja, imaju odgovarajuće komunikacijske vještine te utvrđenu sposobnost prijenosa znanja i iskustva. Predavači moraju proći prethodnu edukaciju za prijenos znanja i iskustava. Prava i obveze predavača uređuju se posebnim ugovorom. Pravila o načinu odabira i verifikaciji materijala te načinu odabira predavača donosi Upravno vijeće.
Uz članak 35.
Ovim člankom propisano je da autori materijala za provedbu programa stručnog usavršavanja i predavači, osim ako su članovi Programskog vijeća, imaju pravo na naknadu za rad sukladno odluci Upravnog vijeća.
Uz članak 36.
Ovim člankom propisuje se način izbora sudionika stručnih radionica Akademije, koja određuje sudionike između prijavljenih korisnika odnosno prijava pravosudnih tijela sukladno pravilima koje donosi Upravno vijeće. Sudionicima stručnog usavršavanja na Akademiji izdaje se potvrda o sudjelovanju. Propisuje se i da Akademija svoje programe može izvoditi korištenjem elektroničkih medija te edukacijskih, informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
Uz članak 37.
Ovaj članak propisuje da polaznici stručnih radionica ocjenjuju obrazovne materijale, predavače i provođenje obrazovnih aktivnosti sukladno utvrđenim standardima, i to metodologijom ocjenjivanja koju pravilima razrađuje Programsko vijeće.
Uz članak 38.
Ovim člankom propisano je da se sredstva za rad Akademije osiguravaju u državnom proračunu Republike Hrvatske, ali da Akademija može stjecati sredstva izdavanjem publikacija, organiziranjem edukacijskih djelatnosti te iz drugih izvora u skladu sa zakonom.
Uz članak 39.
Ovim člankom propisano je da su dekani pravnih fakulteta i radničko vijeće Akademije dužni imenovati članove Upravnog vijeća iz članka 9. stavka 3. ovog Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 40.
Ovim člankom propisano je da ravnatelj Akademije imenovan sukladno odredbama Zakona o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, br. 153/09, 127/10, 82/15) i čiji je mandat u tijeku nastavlja obavljati dužnost do isteka mandata.
Uz članak 41.
Ovim člankom propisani su rokovi za donošenje statuta Pravosudne akademije, kao i pravila i odluke koja je dužno donijeti Upravno vijeće te pravila koja je dužno donijeti Programsko vijeće.
Uz članak 42.
Ovim člankom propisan je rok u kojem će Upravno vijeće imenovati članove Programskoga vijeća sukladno odredbama ovog Zakona.
Uz članak 43.
Ovim člankom propisan je rok u kojem će Upravno vijeće imenovati članove i tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita te njihove zamjenike.
Uz članak 44.
Ovim člankom omogućen je izbor osobama koje su na dan stupanja na snagu ovog Zakona raspoređene na radna mjesta savjetnika u pravosudnim tijelima, a koje nemaju položen završni ispit u Školi sukladno Zakonu o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, broj 153/09, 127/10, 82/15) između pohađanja Škole i polaganja završnog ispita sukladno odredbama ovog Zakona. Troškove prvog polaganja završnog ispita za navedene osobe snosi Akademija.
Uz članak 45.
Ovim člankom omogućava se da se programi stručnog usavršavanja i druge aktivnosti u tijeku provedu i dovrše sukladno Zakonu o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, broj 153/09, 127/10, 82/15).
Uz članak 46.
Ovim člankom propisuje se da stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, broj 153/09, 127/10, 82/15).
Uz članak 47.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.
PRIJEDLOG ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o Pravosudnoj akademiji sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, br. 153/09) donesen je 2009., a stupio je na snagu 1. siječnja 2010. Pravosudna akademija osnovana je ovim Zakonom kao posebna javna ustanova koja organizira i provodi početno usavršavanje kandidata za pravosudne dužnosnike, stručno usavršavanje vježbenika i savjetnika u pravosudnim tijelima te kontinuirano stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika, a što je do 31. prosinca 2009. bilo u nadležnosti posebne ustrojstvene jedinice odnosno zavoda unutar Ministarstva pravosuđa. Ovim Zakonom kao dvije ustrojstvene jedinice Akademije bile su predviđene Državna škola za pravosudne dužnosnike i jedinica koja organizira i provodi usavršavanje vježbenika, savjetnika i pravosudnih dužnosnika, dok su tijela Akademije ravnatelj, Upravno vijeće i Programsko vijeće.
Sukladno preporuci Vijeća Europe broj R (94) Vijeća Ministara državama članicama o neovisnosti, učinkovitosti i ulozi sudaca od 13. listopada 1994. države članice bile su dužne utvrditi objektivne i transparentne kriterije za imenovanje pravosudnih dužnosnika te osigurati odgovarajuću obuku kandidata za pravosudne dužnosnike prije njihovog imenovanja radi povećanja njihove neovisnosti, profesionalnosti i odgovornosti. Uvažavajući navedenu preporuku Ministarstvo pravosuđa izradilo je Stratešku studiju za izradu jedinstvenih, objektivnih i transparentnih kriterija za ulazak u sudačku i državnoodvjetničku profesiju i osnivanje Državne škole za pravosudne dužnosnike koju je Vlada Republike Hrvatske prihvatila Zaključkom od 19. prosinca 2008. S obzirom na navedenu preporuku, kao i preporuke misije neovisnih stručnjaka Europske unije, Pravosudnu akademiju kao specijaliziranu ustanovu za početno usavršavanje i osposobljavanje kandidata za pravosudne dužnosnike, ali i stručno usavršavanje vježbenika, savjetnika i pravosudnih dužnosnika, bilo je potrebno izdvojiti iz Ministarstva pravosuđa.
Zakonom su bili razrađeni jedinstveni i objektivni kriteriji za provedbu postupka upisa i odabir polaznika Škole te postupak polaganja završnog ispita kojeg je provodilo Povjerenstvo za upis u Školu i provođenje završnog ispita, za kandidate za suce sastavljeno iz reda članova Državnog sudbenog vijeća odnosno iz reda Državnoodvjetničkog vijeća za kandidate za zamjenike državnih odvjetnika. Kandidati primljeni u Školu bili su zaposlenici pravosudnih tijela, a njihovo je školovanje trajalo je dvije godine te se sastojalo od teoretskog dijela i stručnih radionica u Školi te praktičnog dijela u pravosudnim tijelima. Na završnom ispitu provjeravala su se praktična znanja i sposobnosti stečene za vrijeme trajanja Škole. Državna škola za pravosudne dužnosnike započela je s radom 1. listopada 2010.
Nastavno na predlaganje i donošenje Zakona o Pravosudnoj akademiji odgovarajućim izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o državnom odvjetništvu 2009., kao uvjet za imenovanje sudaca u sudove prvog stupnja odnosno općinska državna odvjetništva, bio je propisan uspješan završetak Državne škole, a odluka Državnog sudbenog vijeća odnosno Državnoodvjetničkog vijeća o imenovanju morala je biti utemeljena na završnoj ocjeni postignutoj u Državnoj školi. Na ovaj su način Zakonom o Pravosudnoj akademiji u hrvatski pravosudni sustav uvedene značajne promjene u postupak imenovanja sudaca odnosno zamjenika državnih odvjetnika, utemeljene na objektivnim i transparentnim kriterijima radi osiguranja veće profesionalnosti u obnašanju pravosudne dužnosti, osiguranja maksimalne objektivnosti pri imenovanju pravosudnih dužnosnika te jamstva imenovanja na dužnost nakon uspješno završene Škole.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, broj 127/10) postupak upisa i provedbe završnog ispita u Državnoj školi povjeren je Državnom sudbenom vijeću za suce, odnosno Državnoodvjetničkom vijeću za zamjenike državnih odvjetnika.
Zatim je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, broj 82/15) radi osiguranja jedinstvenog postupka upisa u Državnu školu za pravosudne dužnosnike, postupak upisa kandidata u Školu iz djelokruga rada Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća prenesen na Povjerenstvo za provedbu natječaja čime se rasteretilo Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće poslova izbora kandidata za upis u Školu kako bi se više posvetili svojim ustavnim ovlastima odabira kandidata za imenovanje na pravosudnu dužnost odnosno imenovanju sudaca i zamjenika državnog odvjetnika. Nadalje, izmjenama i dopunama Zakona omogućilo se polaganje završnog ispita u Školi i kandidatima koji su radom na pravnim poslovima u određenom trajanju stekli dovoljna praktična znanja i iskustva, iako nisu pohađali Školu, kako bi se i oni mogli javiti na oglase za slobodna dužnosnička mjesta te biti imenovani za pravosudne dužnosnike u prvostupanjskim pravosudnim tijelima. Provedba završnog ispita u Školi bila je povjerena Povjerenstvu za provedbu završnog ispita kao posebnom tijelu, čije je članove iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ministarstva pravosuđa imenovalo Upravno vijeće Akademije, a na koji je način omogućeno da se završni ispit provodi na jedinstven način za sve kandidate za pravosudne dužnosnike. Zakonom su uvedene i određene organizacijske promjene unutar Pravosudne akademije zbog povećanja učinkovitosti rada njezinih najvažnijih tijela te širenja njezine djelatnosti na organiziranje i provedbu stručnog usavršavanja svih službenika iz područja pravosuđa.
Nastavno na navedene izmjene Zakona o Pravosudnoj akademiji istovremeno su doneseni i s njime usklađeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu (Narodne novine, broj 82/15).
S obzirom da su se postojeći mehanizmi definiranja i provedbe ciljane edukacije pravosudnih dužnosnika i službenika u pravosudnim tijelima, postojeće ustrojstvo i djelokrug rada Pravosudne akademije te sustav ulaska u pravosudnu dužnost, kao i sve dosadašnje djelomične reforme reguliranja ovih područja pokazale nedostatnima pristupilo se izradi novog Zakona o Pravosudnoj akademiji.
S ciljem redefiniranja značaja i uloge Državne škole za pravosudne dužnosnike, a naročito sustava polaganja završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike te u širem smislu redefiniranja sustava ulaska kandidata u pravosudni sustav predlaže se propisati obvezu pohađanja Škole i polaganja završnog ispita za sve osobe primljene na neodređeno vrijeme na mjesto savjetnika u pravosudna tijela u trajanju od godine dana. Savjetnicima zatečenim u pravosudnim tijelima na dan stupanja na snagu ovog Zakona omogućava se izbor između pohađanja Škole i polaganja završnog ispita.
Pri planiranju programa za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika predlaže se voditi računa o individualnim potrebama pravosudnih dužnosnika, potrebama sustava i većoj zastupljenosti različitih grana prava te uz edukacije iz pravnih područja omogućiti i razvijanje i jačanje potrebnih vještina.
Predloženo je unapređenje i nadogradnja sustava kontinuiranog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika i službenika iz područja pravosuđa te proširenje djelatnosti stručnog usavršavanja na druge ciljane skupine polaznika, uključujući i druge sudionike u postupcima pred pravosudnim tijelima u Republici Hrvatskoj, a čime je Akademiji dana šira mogućnost stjecanja vlastitih prihoda.
Predložene su i promjene u unutarnjoj strukturi vođenja i funkcioniranja Pravosudne akademije na način da se predlaže smanjiti broj članova Upravnog vijeća i povećati broj članova Programskog vijeća, s ciljem učinkovitijeg načina donošenja odluka te kreiranja što kvalitetnijih programa, sve sukladno Zakonu o ustanovama i drugim propisima. Posebna pozornost posvećena je sprječavanju mogućih sukoba interesa kroz članstvo u različitim tijelima Akademije pa je predložena ograničena mogućnost istovremenog obnašanja funkcija člana različitih tijela Akademije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Sredstva za rad Pravosudne akademije osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, a kako je planirano stupanje na snagu novog Zakona o Pravosudnoj akademiji 1. srpnja 2019. za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva koja bi teretila državni proračun Republike Hrvatske u 2018. U 2019. planirana su redovna sredstva za rad Pravosudne akademije, uvećana za stručno osposobljavanje vježbenika u pravosudnim tijelima te rad Državne škole za pravosudne dužnosnike.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIJEDLOG ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
I. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo, tijela upravljanja, djelatnost, sredstva za rad Pravosudne akademije (u daljnjem tekstu: Akademija), kao i način, vrste i trajanje stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika, kandidata za pravosudne dužnosnike, službenika iz područja pravosuđa i drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima.
(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 2.
(1) Osnivač Akademije je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva pravosuđa.
(2) Akademija ima status javne ustanove i upisuje se u sudski registar.
(3) Sjedište Akademije je u Zagrebu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 3.
(1) Prostor, opremu i sredstva za rad Akademije osigurava osnivač.
(2) Akademija odgovara za obveze cijelom svojom imovinom.
(3) Akademija ne može bez prethodne suglasnosti Vlade Republike Hrvatske steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu i drugu imovinu ili sklopiti drugi pravni posao, ako vrijednost ugovora ili drugog pravnog posla prelazi iznos određen statutom.
(4) Prava i obveze Akademije i osnivača koja nisu uređena ovim Zakonom uredit će se statutom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
II. DJELATNOST AKADEMIJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 4.
Djelatnosti Akademije su:
–organiziranje i provođenje kontinuiranog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika
–organiziranje i provođenje početnog usavršavanja kandidata za pravosudne dužnosnike
–organiziranje i provođenje stručnog usavršavanja službenika iz područja pravosuđa
–organiziranje i provođenje stručnog usavršavanja drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima (stalnih sudskih vještaka, stalnih sudskih procjenitelja, stalnih sudskih tumača, stečajnih upravitelja, povjerenika u postupcima stečaja potrošača, kandidata za polaganje stručnih ispita i dr.)
–obavljanje drugih poslova utvrđenih zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 5.
(1) Pri provođenju svojih djelatnosti Akademija može surađivati s pravosudnim i drugim tijelima, ustanovama, sveučilištima, udrugama, komorama, institucijama, zakladama i drugim pravnim osobama, kao i sudjelovati u provedbi projekata, u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.
(2) Odnosi između Akademije i tijela iz stavka 1. ovog članka mogu se urediti ugovorom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III. USTROJSTVO I TIJELA AKADEMIJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 6.
Unutarnje ustrojstvo Akademije uređuje se statutom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 7.
Tijela Akademije su:
– Upravno vijeće
– ravnatelj
– Programsko vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 8.
(1) Akademijom upravlja Upravno vijeće, a čini ga pet stalnih članova i dva člana koja se imenuju na vrijeme od četiri godine.
(2) Stalni članovi Upravnog vijeća su:
– predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske
– Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske
– predsjednik Državnog sudbenog vijeća
– predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća
– ministar pravosuđa.
(3) Dva člana Upravnog vijeća koja se imenuju na vrijeme od četiri godine su:
– predstavnik sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti
– predstavnik zaposlenika Akademije.
(4) Članovi Upravnog vijeća iz stavka 2. ovog članka u slučaju svoje odsutnosti ili spriječenosti mogu ovlastiti drugog suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, člana Državnog sudbenog vijeća, člana Državnoodvjetničkog vijeća odnosno dužnosnika u Ministarstvu pravosuđa da sudjeluju u radu Upravnog vijeća s pravom glasa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 9.
(1) Člana Upravnog vijeća iz reda sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti imenuju dekani pravnih fakulteta.
(2) Člana Upravnog vijeća iz reda zaposlenika Akademije imenuje radničko vijeće Akademije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 10.
Predsjednik Upravnog vijeća je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a njegov zamjenik Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 11.
(1) Članovi i zamjenici članova Upravnoga vijeća nemaju pravo na naknadu za svoj rad.
(2) Članovi i zamjenici članova Upravnoga vijeća imaju pravo na naknadu troškova nastalih pri obavljanju poslova za Akademiju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 12.
Upravno vijeće:
–donosi statut uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske
–donosi godišnji program rada Akademije
–utvrđuje prijedlog godišnjega proračuna za rad Akademije
–usvaja godišnje izvješće o radu Akademije
–donosi pravila i druge opće akte sukladno ovom Zakonu
–imenuje i razrješava ravnatelja Akademije, članove Programskog vijeća te članove, tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita i njihove zamjenike
–donosi programe stručnog usavršavanja
–određuje početak nastavne godine u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike
–donosi poslovnik o svojem radu
–obavlja druge poslove utvrđene statutom i zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 13.
(1) Članovi Upravnog vijeća ne mogu biti članovi Programskog vijeća ni njegovih stručnih tijela.
(2) Članovi Upravnog vijeća mogu sudjelovati u provedbi programa stručnog usavršavanja bez naknade.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 14.
(1) Akademijom rukovodi ravnatelj.
(2) Ravnatelj predstavlja i zastupa Akademiju, organizira i vodi rad i poslovanje Akademije, poduzima sve pravne radnje u ime i za račun Akademije, predlaže Upravnom vijeću i provodi godišnji program rada, predlaže Upravnom vijeću godišnji proračun za rad Akademije, podnosi Upravnom vijeću godišnje izvješće i izvješće o financijskom poslovanju, izvršava odluke Upravnog vijeća te obavlja druge poslove određene statutom i zakonom.
(3) Za sklapanje pravnih poslova o stjecanju, opterećenju i otuđenju nekretnina, čija vrijednost prelazi iznos predviđen statutom potrebna je prethodna suglasnost Upravnog vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 15.
(1) Ravnatelj ima pomoćnike koji rukovode radom ustrojstvenih jedinica Akademije.
(2) Ravnatelja imenuje Upravno vijeće Akademije, na temelju javnog natječaja, na vrijeme od četiri godine.
(3) Ravnatelj imenuje pomoćnike na temelju javnog natječaja, na vrijeme od četiri godine.
(4) Upravno vijeće odlukom određuje koji će od pomoćnika zamjenjivati ravnatelja u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.
(5) Uvjeti za imenovanje ravnatelja i pomoćnike ravnatelja propisuju se statutom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 16.
(1) Programsko vijeće je stručno tijelo Akademije, a čini ga 13 članova imenovanih na vrijeme od četiri godine u sastavu:
– dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske
– dva zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
– jedan sudac Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske
– jedan sudac Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske
– jedan sudac Visokog upravnog suda Republike Hrvatske
– jedan sudac županijskog suda
– jedan zamjenik županijskog državnog odvjetnika
– jedan sudac općinskog suda
– jedan zamjenik općinskog državnog odvjetnika
– predstavnik sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti s pravnih fakulteta
– predstavnik Ministarstva pravosuđa.
(2) Čelnici pravosudnih tijela ne mogu biti članovi Programskog vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 17.
Članove Programskog vijeća iz reda sudaca predlaže Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, članove iz reda zamjenika državnih odvjetnika predlaže Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, predstavnika sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti predlažu dekani pravnih fakulteta, a predstavnika Ministarstva pravosuđa predlaže ministar pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 18.
(1) Programsko vijeće:
–predlaže Upravnom vijeću programe stručnog usavršavanja
–određuje predavače
–provodi verifikaciju materijala za provedbu programa stručnog usavršavanja
–utvrđuje prijedlog programa izobrazbe mentora i predavača
–provodi vrednovanje rada predavača na Akademiji
–provodi vrednovanje programa usavršavanja
–sudjeluje u izradi pravila i drugih općih akata sukladno ovom Zakonu
–donosi poslovnik o svojem radu
–obavlja druge poslove utvrđene statutom i zakonom.
(2) Programsko vijeće može osnivati stalna i povremena stručna tijela.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 19.
Članovi Programskoga vijeća imaju pravo na naknadu za rad i naknadu materijalnih troškova nastalih pri obavljanju poslova za Akademiju, u visini koju odlukom određuje Upravno vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IV. DRŽAVNA ŠKOLA ZA PRAVOSUDNE DUŽNOSNIKE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 20.
(1) Državna škola za pravosudne dužnosnike (u daljnjem tekstu: Škola) organizira se kao ustrojstvena jedinica u sastavu Akademije.
(2) U Školi se stječu znanja i vještine za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje dužnosti suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 21.
Sve osobe primljene u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređene na radno mjesto savjetnika u pravosudnom tijelu obvezni su polaznici Škole.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 22.
(1) Stručno usavršavanje iz članka 21. ovog Zakona traje jednu godinu.
(2) Stručno usavršavanje sastoji se od stručnih radionica koje se provode u Školi te praktičnog dijela koji se provodi u sudu i državnom odvjetništvu te prema potrebi u drugim državnim tijelima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 23.
(1) Za vrijeme praktičnog stručnog usavršavanja polaznici imaju mentore, koji prate njihov rad i pripremaju ih za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje pravosudne dužnosti.
(2) Za mentore iz stavka 1. ovog članka mogu se odrediti pravosudni dužnosnici koji su završili edukaciju za mentore pri Akademiji.
(3) Pravila o načinu rada mentora donosi Upravno vijeće na prijedlog Programskoga vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 24.
(1) Završni ispit polaže se pred Povjerenstvom za polaganje završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za polaganje završnog ispita).
(2) Povjerenstvo za polaganje završnog ispita ima pet članova, i to dva člana iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jednog člana iz reda sudaca visokih sudova i dva člana iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(3) Svaki član Povjerenstva za polaganje završnog ispita ima zamjenika.
(4) Povjerenstvo za polaganje završnog ispita ima tajnika koji za potrebe Povjerenstva obavlja stručne i administrativne poslove, a koji ima svoga zamjenika.
(5) Tajnik i zamjenik tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita su zaposlenici Akademije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 25.
(1) Članove i zamjenike članova Povjerenstva za polaganje završnog ispita iz reda sudaca predlaže Proširena opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a članove i zamjenike članova iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske predlaže Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
(2) Članove i tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita te njihove zamjenike imenuje Upravno vijeće na vrijeme od četiri godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 26.
(1) Članovi Upravnog vijeća i Programskog vijeća ne mogu biti članovi Povjerenstva za polaganje završnog ispita.
(2) Članovi Povjerenstva za polaganje završnog ispita imaju pravo na naknadu za rad sukladno odluci Upravnog vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 27.
(1) Završni ispit se sastoji od pisanog i usmenog dijela.
(2) Završni ispit se sastoji od provjere stečenih praktičnih znanja i vještina za obnašanje pravosudnih dužnosti kroz praktične primjere i problemske situacije.
(3) Svi kandidati polažu završni ispit po istom programu.
(4) Na završnom ispitu kandidat može ostvariti najviše 300 bodova.
(5) Pravila o sadržaju, vremenu i načinu polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 28.
(1) Polaganju završnog ispita u Školi mogu pristupiti i osobe koje nisu pohađale Školu, a koje su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje četiri godine radile na pravnim poslovima.
(2) Odluku kojom se utvrđuje ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovog članka donosi Akademija, a protiv koje odluke se može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 29.
(1) Završni ispit položile su osobe koje na završnom ispitu ostvare najmanje 225 bodova.
(2) Završni ispit može se polagati dva puta.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 30.
(1) Troškove prvog polaganja završnog ispita za polaznike Škole snosi Akademija, a u svim ostalim slučajevima troškove polaganja snose kandidati.
(2) Odluku o visini troškova polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 31.
(1) Smatra se da su Školu završile osobe koje su položile završni ispit
(2) Osobi koja položi završni ispit u Školi, Akademija izdaje potvrdu o završenoj Školi, koja sadržava završnu ocjenu odnosno ostvareni broj bodova na završnom ispitu.
(3) Potvrda iz stavka 2. ovoga članka izdaje se na obrascu koji se utvrđuje pravilima iz članka 27. ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
V. STRUČNO USAVRŠAVANJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 32.
(1) Teme za stručno usavršavanje Akademiji mogu kontinuirano predlagati korisnici programa putem mrežne stranice Akademije.
(2) Teme za stručno usavršavanje Akademiji mogu predlagati pravosudna tijela, Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće, Ministarstvo pravosuđa te druga zainteresirana tijela.
(3) Prilikom izrade programa stručnog usavršavanja Programsko vijeće uzima u obzir potrebe pravosudnog sustava u cjelini, pojedinih pravnih područja te individualne potrebe pravosudnih dužnosnika, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih pravnih područja.
(4) Program i stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika strukturirani su na način da je u pravilu pravna materija unutar godišnjeg programa stručnog usavršavanja zastupljena sa 45 %, interdisciplinarne teme s 25 % te jačanje socijalnih i praktičnih vještina s 30 %.
(5) Programsko vijeće utvrđuje nacrt programa stručnog usavršavanja za sljedeću godinu sukladno pravilima koje donosi Upravno vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 33.
(1) Upravno vijeće donosi programe stručnog usavršavanja najkasnije do 31. listopada te ih Akademija objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.
(2) Utvrđeni programi stručnog usavršavanja mogu se tijekom godine mijenjati i dopunjavati.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 34.
(1) Programsko vijeće verificira materijale za provedbu programa stručnog usavršavanja te određuje predavače na temelju javnog poziva.
(2) Predavači na Akademiji određuju se iz reda pravosudnih dužnosnika, sveučilišnih nastavnika te drugih stručnjaka, koji raspolažu stručnim znanjima i iskustvom u odnosu na pojedinu temu odnosno program usavršavanja, imaju odgovarajuće komunikacijske vještine te utvrđenu sposobnost prijenosa znanja i iskustva.
(3) Predavači moraju proći prethodnu edukaciju za prijenos znanja i iskustava.
(4) Prava i obveze predavača uređuju se posebnim ugovorom.
(5) Pravila o načinu odabira i verifikaciji materijala te načinu odabira predavača donosi Upravno vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 35.
Autori materijala za provedbu programa stručnog usavršavanja i predavači, osim ako su članovi Programskog vijeća, imaju pravo na naknadu za rad sukladno odluci Upravnog vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 36.
(1) Za svaku stručnu radionicu Akademija određuje sudionike između prijavljenih korisnika odnosno prijava pravosudnih tijela sukladno pravilima koje donosi Upravno vijeće.
(2) Pri izvedbi programa stručnog usavršavanja Akademija može koristiti elektroničke medije te edukacijske, informacijske i komunikacijske tehnologije.
(3) Sudionicima stručnog usavršavanja na Akademiji izdaje se potvrda o sudjelovanju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 37.
(1) Polaznici stručnih radionica ocjenjuju obrazovne materijale, predavače i provođenje obrazovnih aktivnosti sukladno utvrđenim standardima.
(2) Metodologija ocjenjivanja iz stavka 1. ovog članka razrađuje pravilima Programsko vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
VI. SREDSTVA ZA RAD AKADEMIJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 38.
(1) Sredstva za rad Akademije osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.
(2) Akademija može stjecati sredstva izdavanjem publikacija, organiziranjem edukacijskih djelatnosti te iz drugih izvora u skladu sa zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 39.
Dekani pravnih fakulteta i radničko vijeće Akademije dužni su imenovati članove Upravnog vijeća iz članka 8. stavka 3. ovog Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 40.
Ravnatelj Akademije imenovan sukladno odredbama Zakona o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, br. 153/09, 127/10, 82/15) i čiji mandat je u tijeku nastavlja obavljati dužnost do isteka mandata.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 41.
(1) Upravno vijeće donijet će statut u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(2) Pravila iz članka 23. stavka 3., članka 27. stavka 5., članka 32. stavka 5. i članka 34. stavka 5. te odluke iz članka 19., članka 26. stavka 2., članka 30. stavka 2. i članka 35. ovog Zakona Upravno vijeće donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Pravila iz članka 37. stavka 2. ovog Zakona Programsko vijeće donijet će u roku od šest mjeseci dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 42.
Upravno vijeće imenovat će članove Programskoga vijeća sukladno odredbama ovog Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 43.
Upravno vijeće imenovat će članove i tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita te njihove zamjenike najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 44.
(1) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovog Zakona raspoređene na radna mjesta savjetnika u pravosudnim tijelima, a koje nemaju položen završni ispit u Školi sukladno Zakonu o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, broj 153/09, 127/10, 82/15) mogu pohađati Školu ili pristupiti polaganju završnog ispita sukladno odredbama ovog Zakona.
(2) Troškove prvog polaganja završnog ispita za osobe iz stavka 1. ovog članka snosi Akademija.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 45.
Programi stručnog usavršavanja i druge aktivnosti u tijeku provest će se i dovršiti sukladno Zakonu o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, broj 153/09, 127/10, 82/15).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 46.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, broj 153/09, 127/10, 82/15).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 47.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. srpnja 2019.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
O B R A Z L O Ž E NJ E
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 1.
Ovim člankom propisuje se predmet ovog Zakona – ustrojstvo, tijela upravljanja, djelatnost, sredstva za rad Pravosudne akademije kao i način, vrste i trajanje stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika, kandidata za pravosudne dužnosnike, službenika iz područja pravosuđa i drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 2.
Ovim člankom utvrđuje se status Pravosudne akademije kao javne ustanove upisane u sudski registar, osnovane od strane Republike Hrvatske, koja svoja prava i dužnosti osnivača obavlja putem Ministarstva pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 3.
Ovim člankom propisuje se obveza osnivača Republike Hrvatske da osigura prostor, opremu i sredstva za rad Pravosudne akademije. Akademija odgovara za obveze cijelom svojom imovinom i ne može bez prethodne suglasnosti Vlade Republike Hrvatske steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu i drugu imovinu ili sklopiti drugi pravni posao, ako vrijednost ugovora ili drugog pravnog posla prelazi iznos određen statutom. Međusobni odnosi Akademije i osnivača koji nisu uređeni ovim Zakonom uređuju se statutom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 4.
Ovim člankom propisane su djelatnosti Pravosudne akademije: organiziranje i provođenje kontinuiranog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika, službenika iz područja pravosuđa, kandidata za polaganje pravosudnog ispita, organiziranje te drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima (stalnih sudskih vještaka, stalnih sudskih procjenitelja, stalnih sudskih tumača, stečajnih upravitelja, povjerenika u postupcima stečaja potrošača, kandidata za polaganje stručnih ispita i dr.), kao i obavljanje drugih poslova utvrđenih zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 5.
Ovom člankom omogućava se Pravosudnoj akademiji da pri provođenju svojih djelatnosti može surađivati s pravosudnim i drugim tijelima, ustanovama, sveučilištima, udrugama, komorama, institucijama, zakladama i drugim pravnim osobama, kao i sudjelovati u provedbi projekata, u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. Međusobni odnosi Akademije i navedenih tijela mogu se urediti ugovorom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 6. i 7.
Ovim člancima propisuje se da se unutarnje ustrojstvo Akademije utvrđuje statutom, a da su tijela Akademije Upravno vijeće, ravnatelj i Programsko vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 8.
Ovim člankom definira se funkcija Upravnog vijeća i njegov sastav - pet stalnih članova (predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, predsjednik Državnog sudbenog vijeća, predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća i ministar pravosuđa) i dva člana koja se imenuju na vrijeme od četiri godine (predstavnik sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti i predstavnik zaposlenika Akademije). Propisana je i mogućnost za stalne članove Upravnog vijeća da u slučaju svoje odsutnosti ili spriječenosti mogu ovlastiti drugog suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske odnosno dužnosnika u Ministarstvu pravosuđa da sudjeluju u radu Upravnog vijeća s pravom glasa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 9.
Ovim člankom propisuje se da člana Upravnog vijeća iz reda sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti imenuju dekani pravnih fakulteta.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 10.
Ovim člankom određeni su predsjednik (predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske) i zamjenik predsjednika (Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske) Upravnog vijeća Akademije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 11.
Ovim člankom regulirano je pravo na naknadu troškova nastalih pri obavljanju poslova za Akademiju članovima i zamjenicima članova Upravnog vijeća, bez prava na naknadu za rad. Radi sprječavanja potencijalnog sukoba interesa propisano je i da članovi te zamjenici članova Upravnog vijeća ne mogu istodobno biti članovi Programskog vijeća i njegovih stručnih tijela.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 12.
Ovim člankom propisana je nadležnost Upravnog vijeća: donošenje statuta Akademije uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske, donošenje godišnjeg programa rada Akademije, utvrđivanje prijedloga godišnjega proračuna za rad Akademije, usvajanje godišnjeg izvješća o radu Akademije, donošenje provedbenih propisa i općih akata, imenovanje i razrješenje ravnatelja Akademije, članova Programskog vijeća te članova, tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita i njihovih zamjenika, donošenje programa stručnog usavršavanja, određivanje početka nastavne godine u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, donošenje poslovnika o svojem radu i obavljanje drugih poslova utvrđenih statutom i zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 13.
Ovim člankom propisuje se da članovi Upravnog vijeća ne mogu biti članovi Programskog vijeća ni njegovih stručnih tijela, ali da mogu sudjelovati u provedbi programa stručnog usavršavanja bez naknade.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 14.
Ovim člankom definirana je uloga ravnatelja Akademije: rukovodi, predstavlja i zastupa Akademiju, organizira i vodi rad i poslovanje Akademije, poduzima sve pravne radnje u ime i za račun Akademije, predlaže Upravnom vijeću i provodi godišnji program rada, predlaže Upravnom vijeću godišnji proračun za rad Akademije, podnosi Upravnom vijeću godišnje izvješće i izvješće o financijskom poslovanju, izvršava odluke Upravnog vijeća te obavlja druge poslove određene statutom i zakonom. Za sklapanje pravnih poslova o stjecanju, opterećenju i otuđenju nekretnina, čija vrijednost prelazi iznos predviđen statutom potrebna je prethodna suglasnost Upravnog vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 15.
Ovim člankom propisano je da ravnatelj Akademije ima pomoćnike koji rukovode radom njezinih ustrojstvenih jedinica te su propisani način i uvjeti njihovog imenovanja. Ravnatelja Akademije imenuje Upravno vijeće Akademije, na temelju javnog natječaja, na vrijeme od četiri godine, a ravnatelj imenuje svoje pomoćnike na temelju javnog natječaja, na vrijeme od četiri godine. Upravno vijeće odlukom određuje koji će od pomoćnika zamjenjivati ravnatelja u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti. Uvjeti za imenovanje ravnatelja i pomoćnike ravnatelja propisuju se statutom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 16.
Ovim člankom definira se sastav Programskog vijeća, 13 članova, i to: dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dva zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, jednog suca Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, jednog suca Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, jednog suca Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, jednog suca županijskog suda, jednog zamjenika županijskog državnog odvjetnika, jednog suca općinskog suda, jednog zamjenika općinskog državnog odvjetnika te predstavnika sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti s pravnih fakulteta i predstavnika Ministarstva pravosuđa. Propisano je i da čelnici pravosudnih tijela ne mogu biti članovi Programskog vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 17.
Ovim člankom propisuje se da članove Programskog vijeća iz reda sudaca predlaže Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, članove iz reda zamjenika državnih odvjetnika predlaže Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, predstavnika sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti predlažu dekani pravnih fakulteta, a predstavnika Ministarstva pravosuđa predlaže ministar pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 18.
Ovim člankom propisuje se nadležnost Programskog vijeća koje: predlaže Upravnom vijeću programe stručnog usavršavanja, određuje predavače, provodi verifikaciju materijala za provedbu programa stručnog usavršavanja, utvrđuje prijedlog programa izobrazbe mentora i predavača, provodi vrednovanje rada predavača na Akademiji, provodi vrednovanje programa usavršavanja, sudjeluje u izradi provedbenih propisa donosi poslovnik o svojem radu te obavlja druge poslove utvrđene statutom i zakonom. Propisano je i da Programsko vijeće može osnivati stalna i povremena stručna tijela.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 19.
Ovim člankom se članovima Programskoga vijeća osigurava pravo na naknadu za rad i naknadu materijalnih troškova nastalih pri obavljanju poslova za Akademiju, u visini koju odlukom određuje Upravno vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 20.
Ovim člankom se regulira status Državne škole za pravosudne dužnosnike kao ustrojstvene jedinice u sastavu Akademije. Glavni cilj djelovanja Škole je stjecanje znanja i vještina za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje dužnosti suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 21.
Ovim člankom propisuje se da su sve osobe primljene u državnu službu na neodređeno vrijeme na radno mjesto savjetnika u pravosudnom tijelu obvezni polaznici Škole.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 22.
Ovaj članak propisuje jednogodišnje trajanje stručnog usavršavanja u Školi za pravosudne dužnosnike, kao i sadržaj stručnih radionica koji je uglavnom praktičnog karaktera.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 23.
Ovim člankom propisuje se da za vrijeme praktičnog stručnog usavršavanja polaznici imaju mentore, koji prate njihov rad i pripremaju ih za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje pravosudne dužnosti. Za mentore se mogu odrediti pravosudni dužnosnici koji su završili edukaciju za mentore pri Akademiji. Pravila o načinu rada mentora donosi Upravno vijeće na prijedlog Programskoga vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 24.
Ovim člankom regulira se polaganje završnog ispita pred Povjerenstvom za polaganje završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za polaganje završnog ispita), kao i sastav Povjerenstva koje ima pet članova, i to dva člana iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jednog člana iz reda sudaca visokih sudova i dva člana iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. Svaki član Povjerenstva za polaganje završnog ispita ima zamjenika. Povjerenstvo za polaganje završnog ispita ima tajnika koji za potrebe Povjerenstva obavlja stručne i administrativne poslove, a koji ima svoga zamjenika. Tajnik i zamjenik tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita su zaposlenici Akademije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 25.
Ovim člankom regulirano je da članove i zamjenike članova Povjerenstva za polaganje završnog ispita iz reda sudaca predlaže Proširena opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a članove i zamjenike članova iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske predlaže Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Članove i tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita te njihove zamjenike imenuje Upravno vijeće na vrijeme od četiri godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 26.
Ovim člankom onemogućava se članovima Upravnog vijeća i Programskog vijeća da budu članovi Povjerenstva za polaganje završnog ispita, a članovima Povjerenstva za polaganje završnog ispita daje pravo na naknadu za rad sukladno odluci Upravnog vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 27.
Ovim člankom propisuje se da se završni ispit u Školi sastoji od pisanog i usmenog dijela, a obuhvaća provjeru stečenih praktičnih znanja i vještina za obnašanje pravosudnih dužnosti kroz praktične primjere i problemske situacije. Posebno je propisano da svi kandidati polažu završni ispit po istom programu te da na završnom ispitu kandidat može ostvariti najviše 300 bodova. Pravila o sadržaju, vremenu i načinu polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 28.
Ovim člankom propisano je da polaganju završnog ispita u Školi mogu pristupiti i osobe koje nisu pohađale Školu, a koje su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje četiri godine radile na pravnim poslovima. Odluku kojom se utvrđuje ispunjava li osoba te uvjete donosi Akademija, a protiv nje se može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 29.
Ovim člankom propisuje se potreban broj bodova za prolaz na završnom ispitu (225), kao i da se isti može polagati dva puta.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 30.
Ovim člankom propisuje se da troškove prvog polaganja završnog ispita za polaznike Škole snosi Akademija, a u svim ostalim slučajevima troškove polaganja snose kandidati. Odluku o visini troškova polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 31.
Ovim člankom propisuje se da smatra se da su Školu završile osobe koje su položile završni ispit. Osobi koja položi završni ispit u Školi Akademija izdaje potvrdu o završenoj Školi, koja sadržava završnu ocjenu odnosno ostvareni broj bodova na završnom ispitu. Potvrda o položenom završnom ispitu izdaje se na obrascu koji se utvrđuje pravilima iz članka 28. ovog Zakona, koje donosi Upravno vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 32.
Ovim člankom reguliran je postupak i sadržaj stručnog usavršavanja u Pravosudnoj akademiji. Teme za stručno usavršavanje Akademiji mogu kontinuirano predlagati korisnici programa putem mrežne stranice Akademije. Teme za stručno usavršavanje Akademiji mogu predlagati i pravosudna tijela, Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće, Ministarstvo pravosuđa te druga zainteresirana tijela. Prilikom izrade programa stručnog usavršavanja Programsko vijeće uzima u obzir potrebe pravosudnog sustava u cjelini, pojedinih pravnih područja te individualne potrebe pravosudnih dužnosnika, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih pravnih područja. Program i stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika strukturirani su na način da je u pravilu pravna materija unutar godišnjeg programa stručnog usavršavanja zastupljena sa 45 %, interdisciplinarne teme s 25% te jačanje socijalnih i praktičnih vještina s 30 %. Također se propisuje da Programsko vijeće utvrđuje nacrt programa stručnog usavršavanja prema posebnim pravilima koje donosi Upravno vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članke 33. i 34.
Ovim člancima se propisuje da programe stručnog usavršavanja donosi Upravno vijeće najkasnije do 31. listopada, da ih Akademija objavljuje na svojoj mrežnoj stranici te da se utvrđeni programi tijekom godine mogu mijenjati ili dopunjavati. Programsko vijeće verificira materijale za provedbu programa stručnog usavršavanja te određuje predavače na temelju javnog poziva. Predavači na Akademiji određuju se iz reda pravosudnih dužnosnika, sveučilišnih nastavnika te drugih stručnjaka, koji raspolažu stručnim znanjima i iskustvom u odnosu na pojedinu temu odnosno program usavršavanja, imaju odgovarajuće komunikacijske vještine te utvrđenu sposobnost prijenosa znanja i iskustva. Predavači moraju proći prethodnu edukaciju za prijenos znanja i iskustava. Prava i obveze predavača uređuju se posebnim ugovorom. Pravila o načinu odabira i verifikaciji materijala te načinu odabira predavača donosi Upravno vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 35.
Ovim člankom propisano je da autori materijala za provedbu programa stručnog usavršavanja i predavači, osim ako su članovi Programskog vijeća, imaju pravo na naknadu za rad sukladno odluci Upravnog vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 36.
Ovim člankom propisuje se način izbora sudionika stručnih radionica Akademije, koja određuje sudionike između prijavljenih korisnika odnosno prijava pravosudnih tijela sukladno pravilima koje donosi Upravno vijeće. Sudionicima stručnog usavršavanja na Akademiji izdaje se potvrda o sudjelovanju. Propisuje se i da Akademija svoje programe može izvoditi korištenjem elektroničkih medija te edukacijskih, informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 37.
Ovaj članak propisuje da polaznici stručnih radionica ocjenjuju obrazovne materijale, predavače i provođenje obrazovnih aktivnosti sukladno utvrđenim standardima, i to metodologijom ocjenjivanja koju pravilima razrađuje Programsko vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 38.
Ovim člankom propisano je da se sredstva za rad Akademije osiguravaju u državnom proračunu Republike Hrvatske, ali da Akademija može stjecati sredstva izdavanjem publikacija, organiziranjem edukacijskih djelatnosti te iz drugih izvora u skladu sa zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 39.
Ovim člankom propisano je da su dekani pravnih fakulteta i radničko vijeće Akademije dužni imenovati članove Upravnog vijeća iz članka 9. stavka 3. ovog Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 40.
Ovim člankom propisano je da ravnatelj Akademije imenovan sukladno odredbama Zakona o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, br. 153/09, 127/10, 82/15) i čiji je mandat u tijeku nastavlja obavljati dužnost do isteka mandata.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 41.
Ovim člankom propisani su rokovi za donošenje statuta Pravosudne akademije, kao i pravila i odluke koja je dužno donijeti Upravno vijeće te pravila koja je dužno donijeti Programsko vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 42.
Ovim člankom propisan je rok u kojem će Upravno vijeće imenovati članove Programskoga vijeća sukladno odredbama ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 43.
Ovim člankom propisan je rok u kojem će Upravno vijeće imenovati članove i tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita te njihove zamjenike.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 44.
Ovim člankom omogućen je izbor osobama koje su na dan stupanja na snagu ovog Zakona raspoređene na radna mjesta savjetnika u pravosudnim tijelima, a koje nemaju položen završni ispit u Školi sukladno Zakonu o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, broj 153/09, 127/10, 82/15) između pohađanja Škole i polaganja završnog ispita sukladno odredbama ovog Zakona. Troškove prvog polaganja završnog ispita za navedene osobe snosi Akademija.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 45.
Ovim člankom omogućava se da se programi stručnog usavršavanja i druge aktivnosti u tijeku provedu i dovrše sukladno Zakonu o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, broj 153/09, 127/10, 82/15).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 46.
Ovim člankom propisuje se da stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, broj 153/09, 127/10, 82/15).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 47.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa