NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, studeni 2018.
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj: 108/17) sadržana je u odredbi članka 2. stavak 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
1. Ocjena stanja
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (dalje u tekstu: Zakon) Hrvatski sabor donio je na sjednici 27. listopada 2017., objavljen je u „Narodnim novinama“ broj: 108/17 i stupio je na snagu 1. siječnja 2018. Zakonom je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/849) te se osigurala provedba Uredbe (EU) 2015/847 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1781/2006 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2015/847) i Uredbe (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 1889/2005).
Sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadležnosti samo jedne institucije nego je to sustav u kojem su zakonski definirane uloge svakog dionika i njihova međusobna interakcija i suradnja, a čine ga: tijela prevencije: obveznici (banke i drugi), Ured za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajna jedinica Republike Hrvatske, nadzorna tijela: nadzorne službe ministarstva nadležnoga za financije (Porezna uprava, Carinska uprava i Financijski inspektorat), Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga te tijela kaznenog progona (Policija i Državno odvjetništvo).
Ključni elementi preventivnog sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma je provođenje od banaka i drugih obveznika sljedećih mjera: dubinska analiza klijenta primjenom standarda "upoznaj svoga klijenta" (utvrđivanje i provjeravanje identiteta stranke te utvrđivanje i provjeravanje identiteta stvarnog vlasnika stranke, i dr.), prijava sumnjivih transakcija Uredu od strane obveznika prije obavljanja sumnjive transakcije bez obzira na iznos, ako postoje razlozi za sumnju da se radi o pranju novca i financiranju terorizma te specifična mjera i ovlast Ureda za izdavanjem naloga bankama i drugim obveznicima za privremenim zaustavljanjem obavljanja sumnjive transakcije na rok od najdulje 120 sati.
Sukladno važećem Zakonu i međunarodnim standardima hrvatski Ured je financijsko-obavještajna jedinica, koja služi kao nacionalni centar za zaprimanje i analizu obavijesti o sumnjivim transakcijama i procjenu ostalih informacija relevantnih za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma, odnosno Ured primarno ima zadaću:
- operativno analizirati sumnjive transakcije zaprimljene od banaka i drugih obveznika, kao i druge informacije zaprimljene od inozemnih financijsko obavještajnih jedinica usmjerenih na individualne slučajeve u cilju utvrđivanja postoje li u vezi s transakcijom, određenom osobom ili sredstvima razlozi za sumnju na pranje novca i financiranje terorizma
- dostavljati nadležnim državnim tijelima i inozemnim financijsko obavještajnim jedinicama na daljnje postupanje obavijesti o individualnim slučajevima sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma
- provoditi strategijske analize zaprimljenih i prikupljenih podataka od obveznika, te podataka dostavljenih Uredu od nadležnih tijela i inozemnih financijsko obavještajnih jedinica, a koje uključuju utvrđivanje tipologija, uzoraka i trendova pranja novca i financiranja terorizma.
U okviru analitičko-obavještajnoga rada Ured kao financijsko-obavještajna jedinica u svom postupanju pribavlja bankovne, osobne i obavještajne podatke iz zemlje i inozemstva. Ti podaci se u skladu sa zakonom koji uređuje tajnost podataka označavaju kao klasificirani podaci za koje je utvrđen odgovarajući stupanj tajnosti. S obzirom na karakter tajnosti tih podataka, postupci koje provodi Ured temeljem Zakona tajni su. (čl. 143. važećeg Zakona). Slijedom navedenog, Ured nije ovlašten iznositi u javnost informacije, podatke i dokumentaciju u vezi s konkretnim slučajevima na kojima radi ili koje dostavlja na daljnje postupanje drugim nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj ili inozemnim financijsko-obavještajnim jedinicama.
Naglašavamo da su slučajevi koje je Ured proslijedio na daljnje postupanje nadležnim državnim tijelima i inozemnim financijsko-obavještajnim jedinicama sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma predmet daljnjih postupaka nadležnih državnih tijela (provođenje izvida, kriminalističkih obrada i financijskih istraga) u cilju pokretanja kaznenog postupka za kazneno djelo pranje novca ili za kazneno djelo financiranje terorizma. Tek se donošenjem pravomoćne sudske presude za kazneno djelo pranja novca potvrđuje nezakonitost sredstava i ista trajno oduzimaju.
Provođenje mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma od strane banaka i drugih obveznika sukladno Zakonu, te aktivnosti Ureda i drugih nadležnih državnih tijela iz sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma rezultiralo je značajnim napretkom u prevenciji pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj. Ključni pokazatelji o radu Ureda kao financijsko obavještajne jedinice za razdoblje od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2017. pokazuju trend stalnog porasta broja slučajeva dostavljenih od strane Ureda sa sumnjom na pranje novca i financiranja terorizma nadležnim državnim tijelima na daljnje postupanje i procesuiranje. U okviru slučajeva sa sumnjom na pranje novca i financiranja terorizma dostavljenih od strane Ureda nadležnim tijelima, Ured je operativno analizirao ukupno 50.504 transakcija povezanih s 7.705 fizičkih osoba i 3.726 pravnih osoba kao sudionika u transakcijama. Također, u navedenom razdoblju Ured je bankama izdao 271 nalog za blokadom sumnjivih transakcija u ukupnoj vrijednosti sumnjivih transakcija od 250 milijuna kuna.
Sve relevantne međunarodne organizacije i institucije (Vijeće Europe, Ujedinjeni narodi, Europska Unija, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka) ocijenile su hrvatski model i preventivni sustav kao suvremen i većim dijelom usklađen s međunarodnim standardima. Učinkovitost sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj kao i usklađenost istoga sa međunarodnim standardima kontinuirano i periodički procjenjuju licencirani međunarodni eksperti Vijeća Europe, Odbora za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL).
MONEYVAL je u Republici Hrvatskoj proveo četiri procjene/evaluacije učinkovitosti i usklađenosti sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Procjena učinkovitosti provedena je na temelju tada važećih Preporuka FATF za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma i EU standarda. Izvješća o ocjeni Republike Hrvatske usvojena su na plenarnim sjednicama MONEYVAL-a u Strasbourgu.
Četvrti krug evaluacije Republike Hrvatske od strane Odbora Vijeća Europe MONEYVAL
– zaposlenici Ureda su profesionalni, dobro obučeni, motivirani i redovito educirani
– visoki broj dostavljenih slučajeva sa sumnjom na pranje novca od strane Ureda nadležnim tijelima na daljnje postupanje u usporedbi sa brojem otvorenih analitičkih predmeta Ureda, ukazuje na visoku kvalitetu analitičko-obavještajnog rada Ureda
– predstavnici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova istaknuli su da su analitički izvještaji Ureda visoke kvalitete i pružaju osnovu za pokretanje istraga
Polazeći od svega naprijed navedenog te od izvješća o procjeni hrvatskog preventivnog sustava od strane međunarodnih tijela i institucija, možemo stvarno stanje u prevenciji pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj, ocijeniti kao pozitivno i zadovoljavajuće, što potvrđuje i činjenicu da se Republika Hrvatska do sada nije našla niti na jednoj “crnoj listi” nekooperativnih jurisdikcija prema FATF-u.
2. Osnovna pitanja koja se uređuju prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
Polazeći od navedene ocjene stanja, odnosno radi transpozicije Direktive (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (dalje u tekstu: Direktiva 2018/843), predlagatelj Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (u daljnjem tekstu: Zakon) pristupio je izradi Zakona želeći na odgovarajući način uskladiti preventivno zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnim propisima EU odnosno s Direktivom 2018/843 koja dijelom mijenja i dopunjuje Direktivu 2015/849 i postojeći sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma.
Polazeći od glavnih ciljeva za daljnjom harmonizacijom preventivnog zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, te radi jačanja učinkovitosti zaštite financijskog sustava od korištenja za pranje novca i financiranja terorizma poboljšanjem postojećih i uvođenjem novih preventivnih mjera, prijedlogom Zakona uređena su osnovna pitanja:
1. Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma
Detaljnije propisivanje provođenja Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u svrhu prepoznavanja, procjene, razumijevanja i smanjenja rizika od pranja novca i financiranja terorizma, uključujući i statističke podatke koje su dužna voditi tijela iz sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma . Pored podataka propisanih važećim Zakonom, Nacionalna procjena rizika sadržavat će i podatke o institucionalnoj strukturi i općim postupcima sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, uključujući, između ostalog podatke o Uredu, Poreznoj upravi i državnim odvjetništvima te podatke o osiguranim financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima tih tijela, u mjeri u kojoj su te informacije dostupne, te podatke o aktivnostima poduzetima na državnoj razini i podatke o financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima koji su dodijeljeni za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma javnopravnim i drugim tijelima iz članka 120. Zakona.
2. Procjena rizika stranke za pranje novca i financiranje terorizma
Detaljnije propisivanje pristupa temeljenog na procjeni rizika koju provode banke i drugi obveznici u odnosu na stranku, prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke, a koja uključuje procjenu rizika povezanu s geografskim područjem te s proizvodima, uslugama, transakcijama i kanalima koji se koriste za isporuku proizvoda i usluga do krajnjega korisnika . Primjerice, U članku 14. Zakona dodaju se novi čimbenici rizika povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik: transakcije povezane s naftom, oružjem, plemenitim kovinama, duhanskim proizvodima, kulturnim artefaktima i drugim predmetima od arheološkog, povijesnog, kulturnog i vjerskog značaja ili od izuzetne znanstvene vrijednosti, te s bjelokošću i zaštićenim vrstama.
3. Uvođenje javnog pristupa Registru stvarnih vlasnika pravnih subjekata radi transparentnosti podataka o stvarnom vlasniku pravnih subjekata
Radi daljnjeg povećanja transparentnosti podataka o stvarnom vlasništvu i smanjenja mogućnosti zloupotrebe pravnih subjekata za prikrivanje identiteta stvarnih vlasnika kao eventualnih počinitelja kaznenih djela pranja novca, uključujući i porezne prijevare te za sprječavanje financiranja terorizma, a radi raspolaganja točnim informacijama o stvarnom vlasništvu pravnih subjekata osnovanih u državama članicama, uvodi se javan pristup podacima koji se nalaze u Registru stvarnih vlasnika.
4. Uvođenje popisa istaknutih javnih dužnosti u Republici Hrvatskoj čiji se nositelji smatraju „politički izloženim osobama“
Popis istaknutih javnih dužnosti iz članka 46. stavka 3. važećeg Zakona usklađen je s Direktivom (EU) 2015/849 na način da je primjenjiv i na domaće i na inozemne politički izložene osobe. Međutim, Direktivom (EU) 2018/843 propisano je da je svaka država članica dužna objaviti popis istaknutih javnih dužnosti u toj državi članici. Stoga je novim člankom 46.a) predviđeno da ažurirani popis istaknutih javnih dužnosti iz članka 46. stavka 3. Zakona Ured objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
5. Detaljnije propisivanje međunarodne suradnje Ureda za sprječavanje pranja novca kao financijsko obavještajne jedinice sukladno međunarodnim standardima
Direktivom (EU) 2018/843 detaljnije se propisuje međunarodna suradnja Ureda za sprječavanje pranja novca kao financijsko obavještajne jedinice, primjerice na način da Ured određuje kontaktnu točku koja će biti odgovorna za zaprimanje zahtjeva za informacije od financijsko-obavještajnih jedinica iz drugih država članica .
6. Dodatno usklađivanje s preporukama MONEYVAL-a
Odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koje je potrebno mijenjati sukladno preporukama MONEYVAL-a su sljedeće:
1. Potrebno je preciznije propisati u Zakonu da su obveznici (banke i dr.) dužni čimbenike rizika primjenjivati kumulativno te je stoga kod nabrajanja pojedinih čimbenika rizika potrebno brisati riječ „ili“ (članak 14. važećeg Zakona: Procjena rizika pojedinoga poslovnog odnosa ili povremene transakcije ), Preporuka 5 FATF-a (Dubinska analiza stranke)
2. Potrebno je propisati u Zakonu da su obveznici (banke i dr.) dužni prikupiti dodatne podatke i u odnosu na domaće pravne osobe, umjesto samo za strane pravne osobe, iako je to na takav način propisano važećim Zakonom na temelju preporuke MONEYVAL-a iz 4. kruga evaluacije, (članak 23. važećeg Zakona: Utvrđivanje i provjera identiteta pravne osobe ), Preporuka 5 FATF-a (Dubinska analiza stranke)
3. Zakonom je već propisano da obveznici smiju primjenjivati mjere pojednostavljene dubinske analize isključivo u slučajevima niskog rizika od pranja novca i financiranja terorizma. Međutim, u pogledu scenarija rizika koji se spominju u članku 43. stavku 5. Zakona, potrebno je precizirati da obveznici (banke i dr.) ne smiju primjenjivati mjere pojednostavljene dubinske analize u slučajevima kada se primjenjuju „scenariji višeg rizika“, što obuhvaća i srednji rizik, umjesto u slučajevima kada se primjenjuju „scenariji visokog rizika“ kako je to sada propisano Zakonom (članak 43. stavak 5. Zakona: Pojednostavljena dubinska analiza stranke ), Preporuka 5 FATF-a (Dubinska analiza stranke)
4. U članku 64. Zakona potrebno je dodati novi stavak 7. kojim će se propisati da ako su u trećoj državi minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma viši od mjera propisanih ovim Zakonom, obveznik (banke i dr.) je dužan osigurati da njegove podružnice i društva kćeri usvoje i provode odgovarajuće mjere u skladu s pravom treće države, uključujući i mjere zaštite podataka (članak 64. važećeg Zakona: Obveza provođenja mjera u trećoj državi ), Preporuka 22 FATF-a (Podružnice i društva kćeri u trećim državama).
7. Uvođenje definicije virtualnih valuta i pružatelja skrbničke usluge novčanika te uvođenje u popis obveznika pravnih i fizičkih osoba koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanja skrbničke usluge novčanika
Zakonom se po prvi puta u domaće zakonodavstvo uvode definicije pojmova virtualnih valuta i pružatelja skrbničke usluge novčanika te se u popis obveznika primjene mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uvode pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanja skrbničke usluge novčanika.
Pored naprijed navedenog, MONEYVAL je na 56. plenarnoj sjednici održanoj u Strasbourgu od 3. do 6. srpnja 2018. donio zaključak da je do sljedeće sjednice MONEYVAL-a koja će se održati od 4. do 7. prosinca 2018., potrebno izmijeniti i dopuniti:
1. Kazneni zakon - potrebno je dovršiti zakonodavnu proceduru sukladno preporukama MONEYVAL-a u pogledu usklađivanja s Preporukama FATF-a kaznenog djela pranja novca iz članka 265 KZ-a te pojedinih odredbi koje se tiču privremenog oduzimanja i oduzimanja predmeta te imovinske koristi stečene kaznenim djelom, (Zakon je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru),
2. Zakon o osiguranju - potrebno je dovršiti zakonodavnu proceduru sukladno preporukama MONEYVAL-a u pogledu usklađivanja s Preporukama FATF-a odredbi Zakona kojima se sprječava da suradnici osoba osuđenih za kaznena djela postanu stvarni vlasnici ili imatelji kvalificiranih udjela u osiguravajućim društvima (Zakon je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru)
3. Zakon o međunarodnim mjerama ograničavanja - potrebno je uskladiti Zakon s Preporukama FATF-a kako bi se uklonili i preostali nedostaci u pogledu provedbe Specijalne preporuke III FATF-a (Zamrzavanje imovine terorista).
3. Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Republika Hrvatska kao i druge punopravne članice EU dužna je u svoje domaće preventivno zakonodavstvo prenijeti Direktivu (EU) Direktiva 2018/843, kao pravno obvezujući akt EU.
Prijenos Direktive (EU) Direktiva 2018/843, pete po redu, u preventivno zakonodavstvo Republike Hrvatske, imat će za posljedice nadogradnju postojećeg sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj, povećat će se transparentnost i dostupnost podataka o stvarnom vlasništvu nadležnim državnim tijelima (Uredu, Poreznoj upravi, Financijskom inspektoratu, Carinskoj upravi, Policiji, Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i dr.) i javnosti radi smanjenja mogućnosti zloupotrebe pravnih subjekata za prikrivanje identiteta stvarnih vlasnika kao eventualnih počinitelja kaznenih djela pranja novca, uključujući i porezne prijevare te za sprječavanje financiranje terorizma, te se u popis obveznika primjene mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uvode pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanja skrbničke usluge novčanika.
Također, ovim prijedlogom Zakona ustanovit će se regulatorni okvir za usklađenje s Preporukom 5 FATF-a (Dubinska analiza stranke) i Preporukom 22 FATF-a (Podružnice i društva kćeri u trećim državama), te s preporukama iz Izvješća o 4. krugu evaluacije Republike Hrvatske od strane Odbora Vijeća Europe MONEYVAL u odnosu na provedbu mjera sprečavanja pranja novca i financiranje terorizma.
Osim toga, prilikom izrade ovoga Zakona primijenjeno je načelo transparentnosti kroz uvažavanje prijedloga drugih državnih tijela, obveznika i njihovih strukovnih udruženja.
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Provedba ovoga Zakona neće utjecati na povećanje proračunskih izdataka za nadležna državna tijela, koja su zadužena za njegovo provođenje, jer je sustav za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj već uspostavljen.
Usklađivanje država članica s Direktivom (EU) Direktiva 2018/843 obuhvaća i uspostavljanje Registra stvarnih vlasnika te uvođenje javnog pristupa podacima iz Registra stvarnih vlasnika. Uspostavljanje Registra stvarnih vlasnika podrazumijeva i određene troškove za državni proračun Republike Hrvatske te su u državnom proračunu za 2017. godinu planirana sredstva u iznosu od 3.700.000,00 kuna na razdjelu 025 Ministarstvo financija, Projekt K538003 – informatizacija. Troškovi uspostave Registra stvarnih vlasnika planiraju se financirati iz EU projekata. Registar u ime Ministarstva financija - Ureda za sprječavanje pranja novca operativno vodi Financijska agencija.
Nadalje, ne očekuju se novi troškovi niti za pravne subjekte vezano za obvezu istih za upis Zakonom propisanih podataka u Registar stvarnih vlasnika iz razloga što će se koristiti već uspostavljeni kanali i mehanizmi komunikacije pravnih subjekata i Financijske agencije u skladu sa drugim zakonskim propisima.
IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Predlaže se donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma po hitnom postupku, u skladu s člankom 204. stavkom 1. i 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br.: 81/13, 113/16 i 69/17).
Razlog za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku je nužnost da se u točno određenom vremenskom roku omogući usklađivanje Zakona s Preporukom 5 i Preporukom 22 iz Izvješća o 4. krugu evaluacije Republike Hrvatske od strane Odbora Vijeća Europe MONEYVAL u odnosu na provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, kako bi se spriječili veći poremećaji u gospodarstvu do kojih može doći u slučaju neusklađenosti s navedenim preporukama MONEYVAL-a. Naime, hitni postupak donošenja ovoga Zakona se predlaže kako na predstojećoj plenarnoj sjednici MONEYVAL-a ne bi bio donesen zaključak da Republika Hrvatska nije postigla dovoljan napredak u odnosu na preporuke MONEYVAL-a.
Primjerice, ako se u okviru Postupka jačanja usklađenosti objavi formalna javna izjava MONEYVAL-a da Republika Hrvatska nije u dovoljnoj mjeri usklađena s referentnim dokumentima te se pozovu države iz globalne mreže sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma da uzmu u obzir rizike koje predstavlja neusklađena država, sve države će uvesti obvezu provođenja mjera pojačane dubinske analize za fizičke i pravne osobe iz Republike Hrvatske (npr. zahtjevi za dostavom dodatne dokumentacije, otežano uspostavljanje i pojačano praćenje poslovnih odnosa s poslovnih subjektima iz Republike Hrvatske), što će otežati gospodarsko poslovanje domaćim poslovnim subjektima u inozemstvu te posljedično izravno utjecati na gospodarstvo Republike Hrvatske.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Članak 1.
U Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, br. 108/17), u članku 2. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi:
1. Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5. 6. 2015.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/849)
2. Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2018/843) .“.
U stavku 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:
„3. Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/1108 оd 7. svibnja 2018. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća regulatornim tehničkim standardima o kriterijima za imenovanje središnjih kontaktnih točaka za izdavatelje elektroničkog novca i pružatelje platnih usluga i pravilima o njihovim funkcijama (Tekst značajan za EGP) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba komisije (EU) 2018/1108).“.
Članak 2.
U članku 3. stavak 7. mijenja se i glasi:
„(7) Temeljni pojmovi propisani ovim člankom propisuju se isključivo za potrebe provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koje provode obveznici iz članka 9. stavaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.“.
Članak 3.
U članku 4. dodaju se nove točke 48., 49. i 50. koje glase:
„48) virtualna valuta jest digitalni prikaz vrijednosti koji nije izdala i za koji ne jamči središnja banka ni javno tijelo, koji nije nužno povezan sa zakonski uspostavljenom valutom te nema pravni status valute ili novca, ali ga fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene i može se prenositi, pohranjivati te se njime može trgovati elektroničkim putem
49) pružatelj skrbničke usluge novčanika jest pravna ili fizička osoba koja pruža uslugu čuvanja privatnih kriptografskih ključeva u ime svojih stranaka radi držanja, pohrane i prijenosa virtualnih valuta
50) Trust jest trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) Zakona, a obuhvaća trust osnovan izričitom izjavom (engl. express trust), fiducij, treuhand, fideicomiso i druge slične pravne oblike stranoga prava. “
Članak 4.
U članku 5. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Nacionalna procjena rizika sadrži i:
1. podatke o institucionalnoj strukturi i općim postupcima sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, uključujući, između ostalog podatke o Uredu, Poreznoj upravi i državnim odvjetništvima te podatke o osiguranim financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima tih tijela , u mjeri u kojoj su te informacije dostupne
2. podatke o aktivnostima poduzetima na državnoj razini te podatke o financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima koji su dodijeljeni za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma javnopravnim i drugim tijelima iz članka 120. ovoga Zakona.”
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.
Članak 5.
Članak 8. mijenja se i glasi:
„Obavještavanje europskih institucija, država članica i javnosti
Članak 8.
(1) Ured o rezultatima Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma obavještava Europsku komisiju, europska nadzorna tijela i druge države članice.
(2) Ured na zahtjev nadležnog tijela druge države članice koja provodi nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma tom nadležnom tijelu dostavlja odgovarajuće dodatne informacije potrebne za provedbu nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma.
(3) Ured stavlja na raspolaganje javnosti cjeloviti tekst ili sažetak Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma, bez navođenja klasificiranih podataka.“
Članak 6.
U članku 9. stavku 2. točka 12. mijenja se i glasi:
„12. faktoring-društva i pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću otkupa dospjelih potraživanja“
U stavku 2. točki 17. podtočki a) brišu se riječi: „uključujući i otkup dospjelih potraživanja“
U stavku 2. točki 17. podtočka h) mijenja se i glasi:
„h) trgovine ili posredovanja u trgovini umjetničkim predmetima i antikvitetima između ostalog kada se time bave umjetničke galerije i aukcijske kuće, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 75.000,00 kuna i veću“
U stavku 2. točki 17. podtočka i) mijenja se i glasi:
„i) pohranjivanja umjetničkih djela ili trgovine umjetničkim djelima ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima, kada se navedeno odvija u slobodnim zonama, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 75.000,00 kuna i veću.“
U stavku 2. točki 17. podtočka j) mijenja se i glasi:
„j) posredovanja u prometu nekretninama, uključujući i kada posreduju u iznajmljivanju nekretnina, ali samo u vezi s transakcijama u kojima je mjesečna najamnina u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj“
U stavku 2. točki 17. dodaju se podtočke k) i l) koje glase:
„k) pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta
l) pružanja skrbničke usluge novčanika“
U stavku 2. točka 18. a) mijenja se i glasi:
„a) revizorsko društvo, samostalni revizor, vanjski računovođa koji je fizička ili pravna osoba koja obavlja računovodstvene usluge, porezni savjetnik, društvo za porezno savjetništvo, te sve ostale osobe koje se obvežu da će izravno ili s pomoću drugih osoba s kojima su te ostale osobe povezane pružati materijalnu pomoć, potporu ili savjete o poreznim pitanjima kao glavnu poslovnu djelatnost ili profesionalnu aktivnost“
Dodaje se novi stavak 7. koji glasi:
„(7) Obveznici iz stavka 2. točke 17. podtočke k) i l) dužni su bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od početka obavljanja djelatnosti, obavijestiti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona o tome da se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i pružanja skrbničke usluge novčanika .“
Članak 7.
U članku 12. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
"(2) Analiza rizika iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i procjenu mjera, radnji i postupaka koje obveznik iz članka 9. ovoga Zakona poduzima za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma.“.
Dosadašnji stavci 2., 3., 4. i 5. postaju stavci 3., 4., 5. i 6.
Članak 8.
Članak 14. mijenja se i glasi:
„Procjena rizika pojedinoga poslovnog odnosa ili povremene transakcije
Članak 14.
(1) Prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona obveznici su dužni imati u vidu varijable i čimbenike rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi mogli procijeniti rizike povezane s pojedinim poslovnim odnosom ili provođenjem povremene transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona.
(2) Varijable rizika iz stavka 1. ovoga članka uključuju najmanje sljedeće:
1. namjenu i predviđenu prirodu poslovnoga odnosa, uključujući i svrhu otvaranja računa stranci
2. vrijednost imovine koju stranka polaže, iznose i visinu obavljenih transakcija i
3. redovitost ili trajanje poslovnoga odnosa.
(3) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik najmanje uključuju:
1. trgovačka društva čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenome tržištu pod uvjetom da podliježu zahtjevu za objavljivanje podataka i zahtjevu za osiguranje odgovarajuće transparentnosti stvarnoga vlasništva stranke
2. tijela javne vlasti i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz Republike Hrvatske ili druge države članice
3. stranke koje imaju boravište na području država iz stavka 4. ovoga članka.
(4) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju registraciju, sjedište ili boravište stranke u jednoj od sljedećih država:
1. države članice
2. treće države koje imaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
3. treće države za koje su vjerodostojni izvori ustanovili da imaju nisku razinu korupcije ili drugih kaznenih djela
4. treće države koje, na temelju vjerodostojnih izvora, poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima, ispunjavaju zahtjeve za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u skladu s preporukama FATF-a i djelotvorno ih provode.
(5) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju:
1. police životnoga osiguranja s niskom premijom
2. police mirovinskoga osiguranja ako ne postoji mogućnost ranijega otkupa i ne mogu se upotrijebiti kao osiguranje
3. mirovinski sustav u kojem se doprinosi uplaćuju preko odbitaka od plaća, a prijenos članskoga udjela nije moguć
4. financijske proizvode ili usluge koje se pružaju određenomu tipu stranaka sa svrhom povećanja financijske uključenosti
5. proizvode kod kojih na manji rizik utječu ograničenja izdataka ili transparentnost vlasništva (npr. određene vrste elektroničkoga novca).
(6) Obveznik može primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju procijeni da predstavlja nizak rizik za pranje novca i financiranje terorizma uvažavajući rezultate Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma.
(7) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka, povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
1. stranku s kojom se poslovni odnos odvija u neuobičajenim okolnostima
2. stranku koja ima boravište na području države iz stavka 8. ovoga članka
3. pravne osobe i pravna uređenja koja predstavljaju sredstva za čuvanje osobne imovine
4. društva koja imaju nominalne dioničare ili dionice na donositelja
5. društva s intenzivnim gotovinskim poslovanjem
6. društva kojima se struktura vlasništva čini neobična ili prekomjerno složena s obzirom na prirodu posla društva
7. društva koja ne obavljaju ili ne smiju obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj su registrirana
8. društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je 25 % i više u vlasništvu strane pravne osobe koja ne obavlja ili ne smije obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj je registrirana
9. stranka je državljanin treće zemlje koji traži pravo na boravak ili državljanstvo u Republici Hrvatskoj u zamjenu za transfere kapitala, kupnju nekretnina ili državnih obveznica ili ulaganja u trgovačka društva u Republici Hrvatskoj.
(8) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
1. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora (poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima) utvrđeno da nemaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
2. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora utvrđeno da imaju znatnu razinu korupcije ili drugih kaznenih djela
3. države u odnosu na koje su na snazi sankcije Europske unije, Ujedinjenih naroda, zabrana trgovanja ili slične mjere
4. države koje financiraju ili podržavaju terorističke aktivnosti ili unutar kojih djeluju terorističke organizacije.
(9) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka, povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
1. privatno bankarstvo
2. proizvode ili transakcije koji mogu pogodovati anonimnosti
3. poslovni odnosi ili transakcije s nenazočnom strankom, bez određenih oblika zaštite kao što su sredstva elektroničke identifikacije, relevantne usluge povjerenja kako su definirane u Uredbi (EU) br. 910/2014 ili bilo koji drugi siguran, daljinski ili elektronički, postupak identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela
4. plaćanja primljena od nepoznatih ili nepovezanih trećih osoba
5. nove proizvode i nove poslovne prakse, uključujući nove mehanizme dostave i upotrebu novih tehnologija ili tehnologija u razvoju za nove i postojeće proizvode
6. transakcije povezane s naftom, oružjem, plemenitim kovinama, duhanskim proizvodima, kulturnim artefaktima i drugim predmetima od arheološkog, povijesnog, kulturnog i vjerskog značaja ili od izuzetne znanstvene vrijednosti, te s bjelokošću i zaštićenim vrstama.
(10) Obveznik je dužan primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju je ovim Zakonom ili Nacionalnom procjenom rizika utvrđen visok rizik za pranje novca ili financiranje terorizma.
(11) Ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donose pravilnike odnosno odluku kojima obveznicima propisuju postupak procjene rizika pranja novca i financiranja terorizma.
(12) Pravilnici odnosno odluka iz stavka 11. ovoga članka donose se u skladu sa smjernicama koje su izdala europska nadzorna tijela.“
Članak 9.
U članku 16. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Obveznici su dužni primijeniti mjere dubinske analize ne samo na nove stranke, već i pravodobno na postojeće stranke na temelju procjene rizika, posebno kod stranaka kod kojih se promijene okolnosti koje su relevantne za primjenu ovoga Zakona, ili kada je obveznik na temelju bilo kakve pravne obveze dužan tijekom kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu provjere svih relevantnih informacija povezanih sa stvarnim vlasnikom odnosno sa stvarnim vlasnicima, ili ako je obveznik to bio dužan učiniti u skladu s propisima koji uređuju administrativnu suradnju u području poreza.
Članak 10.
U članku 17. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Prilikom ulaska u novi poslovni odnos s trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom ili trustom, za koje postoji obveza unosa podataka o stvarnom vlasništvu u odgovarajući registar, obveznici prikupljaju izvadak iz tog registra.
Dosadašnji stavci 2., 3., i 4. postaju stavci 3., 4., i 5.
Članak 11.
U članku 18. stavku 1. točki 1. izraz „250,00 eura“ zamjenjuje se izrazom „150,00 eura“
U stavku 1. točki 2. izraz „250,00 eura“ zamjenjuje se izrazom „150,00 eura“
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Iznimku iz stavka 1. ovoga članka obveznici ne smiju primijeniti na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanje gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkoga novca u kunskoj protuvrijednosti iznosa većega od 50,00 eura, niti na platne transakcije na daljinu kako su definirane u članku 4. točki 6. Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća u kojima plaćeni iznos premašuje 50,00 eura po transakciji“
Dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Kreditne i financijske institucije u svojstvu prihvatitelja smiju prihvatiti plaćanja izvršena anonimnim karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima iz trećih zemalja , u kojima takve kartice ispunjavaju zahtjeve jednakovrijedne onima koji su utvrđeni u stavcima 1. i 2. ovoga članka.“
Članak 12.
U članku 23. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Ako je stranka pravna osoba, pored podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i podatke o njezinim članovima uprave (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta) te podatke o osobama ovlaštenima za zastupanje pravne osobe (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta).“.
Članak 13.
U članku 28. stavak 7. mijenja se i glasi:
„(7) Kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava iz stavka 1. točke 3. ovoga članka može se odnositi i na kriterije kontrole korištene u pripremi konsolidiranih financijskih izvještaja, primjerice sporazuma dioničara, ostvarivanjem prevladavajućega utjecaja i ovlasti za imenovanje višega rukovodstva.
Dodaje se novi stavak 9. koji glasi:
„(9) Ako je identificirani stvarni vlasnik fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela sukladno stavku 8. ovoga članka, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona poduzima potrebne razumne mjere radi provjere identiteta fizičke osobe (osoba) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela te vodi evidenciju o poduzetim mjerama i o eventualnim poteškoćama s kojima se susreo tijekom procesa provjere.“
Dosadašnji stavak 9. postaje stavak 10.
Članak 14.
U članku 30. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1 ) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je utvrditi identitet stvarnoga vlasnika stranke i poduzeti razumne mjere za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke, te prikupiti podatke iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona.“
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Upravitelj trusta ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije u drugom sličnom pravnom obliku stranoga prava dužan je, kada u tom svojstvu uspostavlja poslovni odnos s obveznikom ili obavlja transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, obveznika obavijestiti o tome da postupa u tom svojstvu te obvezniku dati informacije o identitetu osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona.“
Članak 15.
U članku 31. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je, u postupku utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika trusta, dužan utvrditi i provjeriti identitet sljedećih osoba:
1. svih osnivača
2. svih upravitelja
3. svih zaštitnika, ako postoje
4. svih korisnika ili skupine korisnika imovine kojom upravlja, pod uvjetom da su budući korisnici već određeni ili odredivi, a u slučaju kada se pojedinci koji imaju korist od trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava tek trebaju utvrditi, skupinu osoba u čijem se temeljnom interesu trust i s njim izjednačeni subjekt stranoga prava uspostavlja ili u čijem temeljnom interesu pravni aranžman ili subjekt djeluje
5. svih osoba koja obavljaju funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u točkama 1., 2., 3. i 4. ovoga stavka i
6. svih drugih fizičkih osoba koje izravnim ili neizravnim vlasništvom ili na drugi način u konačnici provode kontrolu nad trustom ili s njim izjednačenim subjektom stranoga prava.“
Dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Ako je jedna od osoba iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je utvrditi i provjeriti identitet stvarnog vlasnika te pravne osobe.“.
Članak 16.
U članku 32. stavku 1. točka b) mijenja se i glasi:
„b) trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava:
1. koji je obveznik OIB-a u Republici Hrvatskoj, a na temelju zakona kojim se uređuje OIB
2. čiji upravitelj ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili
3. čiji upravitelj ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona nema prebivalište u Republici Hrvatskoj niti u drugoj državi članici, a u ime trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava u Republici Hrvatskoj stječe nekretnine ili uspostavlja poslovni odnos s obveznikom iz članka 9. ovoga Zakona.“
Stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj i strukturu podataka u Registru, način vođenja, način upisa i rokove upisa podataka, način provjere upisanih podataka, dodatne podatke koje je potrebno prikupiti odnosno upisati, sadržaj, oblik i način popunjavanja obrasca za upis podataka, postupak nadzora nad dostavom i provjeru podataka, upisom, ažuriranjem i točnošću podataka, način provedbe ovoga Zakona u odnosu na dostupnost podataka iz Registra, vrste i visine naknada za pristup podatcima od strane obveznika iz članka 9. ovoga Zakona, način pristupa (registracija putem interneta kako bi se identificirale osobe koje traže pristup podacima) i naknadu za pristup podatcima od strane pravnih i fizičkih osoba iz članka 34. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, pri čemu naknada ne smije biti veća od troškova stavljanja informacija na raspolaganje, uključujući troškove održavanja i daljnjeg razvoja Registra, te uporabu i čuvanje i zaštitu podataka, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.“
Članak 17.
U članku 33. dodaju se stavci 6., 7. i 8. koji glase:
„(6) Stvarni vlasnik pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona, osim stvarnog vlasnika pravnog subjekta iz članka 29. ovoga Zakona, dužan je pravnom subjektu učiniti dostupnim podatke iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.
(7) Stvarni vlasnik trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava te svaka osoba iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona dužna je upravitelju trusta učiniti dostupnim podatke iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.
(8) Iznimno od stavaka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka, ako upravitelj trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona ima prebivalište u više država članica, ili ako u ime trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava stječe nekretnine u više država članica ili uspostavlja poslovne odnose s obveznicima provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma iz više država članica, potvrda kao dokaz o registraciji ili izvadak s informacijama o stvarnom vlasništvu koje se čuvaju u registru u jednoj od država članica može se smatrati dovoljnim dokazom o ispunjavanju obveze registriranja.
Članak 18.
U članku 34. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Podatci iz Registra, u opsegu i na način propisanim ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, dostupni su samo sljedećim ovlaštenicima:
1. ovlaštenim službenicima Ureda
2. ovlaštenim osobama javnopravnih i drugih tijela iz članka 120. ovoga Zakona
3. ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe obveznika te drugim zaposlenicima obveznika iz članka 9. ovoga Zakona, te osobama iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona, kada provode mjere dubinske analize stranke na temelju ovoga Zakona i
4. domaćim ili stranim fizičkim i pravnim osobama u skladu s odredbama ovoga Zakona.“
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Domaće ili strane fizičke i pravne osobe mogu sukladno članku 35. ovoga Zakona, na način propisan pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, pristupiti podatcima o stvarnome vlasniku pojedinog konkretnog pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona koji su upisani u Registar.“
Stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) U iznimnim okolnostima, na pojedinačnoj osnovi i na obrazloženi i potkrijepljeni zahtjev pravnoga subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ili nadležnoga javnopravnog i drugog tijela iz članka 120. ovoga Zakona, ograničit će se pristup podacima ili jednome dijelu podataka o stvarnome vlasništvu pojedinoga pravnog subjekta ako bi pristup tim podacima izložio stvarnoga vlasnika nerazmjernom riziku od prijevare, otmice, ucjene, iznude, zlostavljanja, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili mu je oduzeta poslovna sposobnost.“
Dodaje se novi stavak 9. koji glasi:
„(9) Ured na svojim mrežnim stranicama objavljuje godišnje statističke podatke o broju ograničenja pristupa podacima iz stavka 5. ovoga članka te obrazloženja razloga zbog kojih je udovoljio zahtjevu pravnoga subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) podnesenom na temelju stavka 5. ovoga članka te o istome obavještava Komisiju.“
Članak 19.
Iza članka 35. dodaje se novi članak 35.a) koji glasi:
„Javna dostupnost podataka iz Registra stvarnih vlasnika
Članak 35.a)
Domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi iz članka 34. stavak 4. ovoga Zakona dostupni su na način propisan Pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona sljedeći podatci o stvarnome vlasniku pravnoga subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona:
1.ime i prezime
2.država prebivališta
3.dan, mjesec i godina rođenja
4.državljanstvo i
5.priroda i opseg stvarnoga vlasništva.“
Članak 20.
Iza članka 35.a) dodaje se članak 35.b) koji glasi:
„ Prijavljivanje neusklađenosti informacija o stvarnom vlasništvu koje su dostupne obvezniku ili državnom tijelu s informacijama koje se nalaze u Registru stvarnih vlasnika
Članak 35.b)
(1) Obveznik je dužan pisanim putem, na način propisan Pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, obavijestiti Ured kada utvrdi da postoji neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu stranke dostupnih u Registru stvarnih vlasnika i informacija o stvarnom vlasništvu stranke koje su dostupne tome obvezniku.
(2) Javnopravna i druga tijela iz članka 120. ovoga Zakona dužna su pisanim putem obavijestiti Ured kada utvrde da postoji neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu pojedinog pravnog subjekta ili trusta dostupnih u Registru stvarnih vlasnika i informacija o stvarnom vlasništvu pojedinog pravnog subjekta ili trusta koje su dostupne tome tijelu.
(3) Ured o obavijesti iz stavka 1. i 2. ovoga članka pisanim putem, na način propisan Pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, obavještava Poreznu upravu i Financijsku agenciju radi postupanja iz njihove nadležnosti sukladno odredbama ovoga Zakona.“
Članak 21.
Iza članka 36. dodaje se novi članak 36.a) koji glasi:
„ Povezivanje Registra stvarnih vlasnika s registrima stvarnih vlasnika iz država članica
Članak 36.a)
(1) Financijska agencija u ime Ministarstva financija osigurava povezanost Registra stvarnih vlasnika s registrima stvarnih vlasnika iz drugih država članica putem europske središnje platforme uspostavljene člankom 22. stavkom 1. Direktive (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća, a u skladu s tehničkim specifikacijama i postupcima utvrđenima provedbenim aktima koje Komisija donosi u skladu s člankom 24. Direktive (EU) 2017/1132 i člankom 31.a Direktive (EU) 2015/849 .
(2) Financijska agencija u ime Ministarstva financija osigurava dostupnost informacija iz stavka 1. ovog članka putem sustava međupovezivanja registara, uspostavljenog člankom 22. stavkom 1. Direktive (EU) 2017/1132, u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(3) Informacije iz stavka 1. ovoga članka ostaju dostupne korisnicima 10 godina nakon što se pravni subjekt ili trust izbriše iz registra. Financijska agencija i Ured surađuju s odgovarajućim tijelima drugih država članica i s Komisijom radi provedbe različitih vrsta pristupa u skladu s ovim člankom.“
Članak 22.
U članku 40. stavak 2. briše se.
Članak 23.
U članku 41. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Obveznik je dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od treće osobe pravodobno dobije preslike ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat ili bilo kojim drugim sigurnim, daljinskim ili elektroničkim postupkom identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela, kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke. Obveznik je dužan s trećom osobom u svrhu provedbe ovoga stavka sklopiti pisani ugovor.“
Članak 24.
U članku 43. stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Pojednostavljena dubinska analiza stranke nije dopuštena kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ili se primjenjuju specifični scenariji višeg rizika od pranja novca ili financiranja terorizma, ili je riječ o složenoj i neobičnoj transakciji iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona.“.
Članak 25.
Članak 44. mijenja se i glasi:
„Pojačana dubinska analiza stranke
Članak 44.
Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je provesti mjere pojačane dubinske analize stranke:
1. pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa s bankom ili drugom kreditnom institucijom koja ima sjedište u trećoj državi
2. kada je stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba
3. kada su korisnici polica životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem ili stvarni vlasnici korisnika politički izložene osobe
4. kada je stranka povezana s visokorizičnom trećom državom
5. kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja
6. kada u skladu s člankom 14. stavcima 7., 8. i 9. ovoga Zakona procijeni da stranka predstavlja visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma
7. kada je utvrđen visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma sukladno Nacionalnoj procjeni rizika
8. uvijek kada postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma i
9. kod svih složenih i neobično velikih transakcija i svih neobičnih uzoraka transakcija koje nemaju vidljivu ekonomsku ili pravnu svrhu.“.
Članak 26.
U članku 45. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa koji uključuje izvršavanje plaćanja s kreditnom ili financijskom institucijom sa sjedištem u trećoj državi, u okviru pojačane dubinske analize stranke, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, dužan provesti sljedeće dodatne mjere:
1. prikupiti dovoljno informacija o respondentnoj instituciji radi potpunoga razumijevanja prirode njezina poslovanja i utvrđivanja s pomoću javno dostupnih informacija, ugleda institucije i kvalitete nadzora poslovanja, uključujući informacije je li respondentna institucija bila pod istragom za pranje novca ili financiranje terorizma
2. procijeniti sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma respondentne institucije
3. dokumentirati odgovornost obveznika i respondentne institucije i
4. uvjeriti se, u odnosu na prolazne račune, da je respondentna institucija obavila provjeru identiteta stranaka, da kontinuirano provodi mjere dubinske analize stranaka koje imaju izravan pristup računima korespondentne institucije te da na zahtjev korespondentne institucije može pružiti relevantne podatke u vezi s provedenim mjerama dubinske analize stranke.“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Obveznik ne smije uspostaviti ili nastaviti korespondentan odnos s kreditnom ili financijskom institucijom koja ima sjedište u trećoj državi:
1. ako prethodno nije poduzeo mjere iz stavaka 1. i 2. ovoga članka
2. ako kreditna ili financijska institucija nema uspostavljene kontrole sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili nije obvezna primjenjivati zakone i druge propise u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma ili
3. ako kreditna ili financijska institucija posluje kao fiktivna banka odnosno ako uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije s fiktivnim bankama.“.
Članak 27.
U članku 46. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona s politički izloženom osobom ili sa strankom čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba, osim propisanih mjera dubinske analize iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, uspostaviti odgovarajući sustav upravljanja rizikom, uključujući i postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba.“.
U stavku 3. točka 8. mijenja se i glasi:
„8. članovi upravnih i nadzornih odbora pravnih osoba koje su u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države te osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije“.
Članak 28.
Iza članka 46. dodaje se članak 46.a) koji glasi:
„Popis istaknutih javnih dužnosti u Republici Hrvatskoj
Članak 46.a)
( 1) Ažurirani popis istaknutih javnih dužnosti iz članka 46. stavka 3. ovoga Zakona Ured objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
(2) Međunarodna organizacija akreditirana u Republici Hrvatskoj dužna je objaviti i ažurirati popis istaknutih javnih funkcija u toj međunarodnoj organizaciji (direktori, zamjenici direktora, članovi odbora i osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije u međunarodnoj organizaciji).
(3) Ured o popisu iz stavka 1. ovoga članka pisanim putem obavještava Europsku komisiju.“.
Članak 29.
U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Kada je stranka iz visokorizične treće države, ili transakcija uključuje visokorizične treće države, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je u okviru mjera pojačane dubinske analize prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija, uključujući i transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, poduzeti najmanje sljedeće mjere:
1. prikupiti dodatne informacije o stranci i stvarnom vlasniku odnosno stvarnim vlasnicima stranke
2. prikupiti dodatne informacije o svrsi i namjeni poslovnog odnosa
3. prikupiti informacije o izvoru novčanih sredstava i izvoru imovine stranke i stvarnog vlasnika odnosno stvarnih vlasnika stranke
4. prikupiti informacije o razlozima za planirane ili izvršene transakcije
5. pribaviti odobrenje višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnog odnosa
6. pojačano pratiti poslovni odnos povećanjem broja i učestalosti primijenjenih kontrola te odabirom uzoraka transakcija za koje je potrebno daljnje ispitivanje.“.
Dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Pored mjera iz stavka 1. ovoga članka, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je, ako je to u skladu s njegovom procjenom rizika stranke koja obavlja transakcije koje uključuju visokorizične treće zemlje poduzeti jednu ili više sljedećih mjera umanjenja rizika:
1. poduzeti dodatne mjere pojačane dubinske analize stranke
2. uvesti pojačane mehanizme izvješćivanja ovlaštene osobe obveznika o transakcijama stranke ili uvesti sustavno izvješćivanje ovlaštene osobe obveznika o transakcijama stranke
3. ograničiti uspostavljanje poslovnih odnosa ili obavljanje transakcija s fizičkim ili pravnim osobama iz visokorizičnih trećih država.“.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.
Dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„(6) Pri donošenju ili primjeni mjera iz ovoga članka obveznik je dužan prema potrebi uzeti u obzir relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koje su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje.“.
Dodaje se novi stavak 7. koji glasi:
„(7) Ured obavještava Europsku komisiju o odredbama ovoga članka.“.
Članak 30.
U članku 50. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja, obveznik je dužan prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, provesti pojačanu dubinsku analizu stranke koja obuhvaća sljedeće mjere:
1. prikuplja i provjerava dodatne podatke o:
a) djelatnosti stranke i njezinu stvarnome vlasniku i
b) izvoru sredstava i imovine koja je predmet transakcije ili poslovnog odnosa
2. provjerava prikupljene podatke o:
a) predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa i
b) svrsi i načinu provedbe transakcije
3. zaposlenik obveznika koji vodi postupak uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom prije uspostavljanja obvezno pribavlja pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika i
4. nakon uspostavljanja poslovnoga odnosa pozorno prati transakcije i druge poslovne aktivnosti koje stranka kod njega obavlja.“.
Članak 31.
Članak 51. briše se.
Članak 32.
U članku 52. briše se stavak 4. i 5.
Dosadašnji stavci 6., 7. i 8. postaju stavci 4., 5. , i 6.
U stavku 6. briše se točka 5.
Članak 33.
U članku 53. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je obratiti posebnu pozornost na sve transakcije koje ispunjavaju najmanje jedan od sljedećih uvjeta:
1. transakcija je složena;
2. transakcija je neobično velika;
3. transakcija se izvršava prema neobičnom uzorku;
4. transakcija nema očitu ekonomsku ili pravnu svrhu.”.
U stavku 3. dodaje se nova točka 5. koja glasi:
„5. pojačava razinu i prirodu praćenja poslovnog odnosa kako bi utvrdio postoje li razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u pogledu transakcija ili aktivnosti stranke.“.
Članak 34.
U članku 54. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona ne smije strankama otvoriti, izdavati ili za njih voditi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja, anonimne sefove, odnosno druge anonimne proizvode, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive, koji bi posredno odnosno neposredno omogućavali prikrivanje identiteta stranke.“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je dužan kod anonimnih računa, štednih knjižica na šifru ili na donositelja, anonimnih sefova, odnosno kod drugih anonimnih proizvoda, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive za koje nije moguće utvrditi vlasnika, a koji anonimni proizvodi postoje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, provesti mjere dubinske analize stranke iz članka 15. ovoga Zakona što je prije moguće, a u svakome slučaju prije bilo kakve upotrebe takvih računa ili štednih knjižica ili sefova ili drugih anonimnih proizvoda.“.
Članak 35.
U članku 60. stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Ured, nadležna nadzorna tijela, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska javnobilježnička komora, Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatska komora poreznih savjetnika, Hrvatska revizorska komora te udruženja čiji su članovi obveznici primjene ovoga Zakona mogu surađivati s obveznicima pri sastavljanju liste indikatora.“.
Briše se stavak 6.
Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 6.
Članak 36.
U članku 64. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Ako zakoni treće države ne dopuštaju provođenje politika i postupaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona će o tome obavijestiti europska nadzorna tijela radi usklađivanja aktivnosti i postizanja odgovarajućih rješenja. Prilikom procjenjivanja koje treće države ne dopuštaju provedbu politika i postupaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nadležno nadzorno tijelo uzima u obzir sva pravna ograničenja koja bi mogla ometati pravilnu provedbu tih politika i postupaka, uključujući tajnost, zaštitu podataka i druga ograničenja kojima se ograničava razmjena informacija koje bi u tu svrhu mogle biti relevantne.“
Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:
„(7) Ako su u trećoj državi ili državi članici minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma viši od mjera propisanih ovim Zakonom, obveznik je dužan osigurati da njegove podružnice i društva kćeri usvoje i provode odgovarajuće mjere u skladu s pravom treće države ili države članice, uključujući i mjere zaštite podataka.“.
Članak 37.
Članak 65. mijenja se i glasi:
„Imenovanje središnje kontaktne točke
Članak 65.
(1) Izdavatelj elektroničkog novca ili pružatelj platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana i koji ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108, dužan je imenovati središnju kontaktnu točku u Republici Hrvatskoj kako bi se u ime izdavatelja elektroničkog novca i pružatelja platnih usluga iz druge države članice osigurala usklađenost s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih akata te kako bi se nadležnom nadzornom tijelu olakšao nadzor.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od izdavatelja elektroničkog novca i pružatelja platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana, a koji ne ispunjavaja kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavkom 1. i 2. Delegirane Uredbe (EU) 2018/1108, zahtijevati imenovanje središnje kontaktne točke iz stavka 1. ovoga članka ako je taj zahtjev proporcionalan riziku od pranja novca ili financiranja terorizma povezanom s radom tih poslovnih jedinica ili ako postoje opravdani razlozi za sumnju da je djelovanje poslovnih jedinica tog izdavatelja elektroničkog novca ili pružatelja platnih usluga povezano s visokim rizikom od pranja novca ili financiranja terorizma..
(3) Središnja kontaktna točka iz stavka 1. ovoga članka mora biti pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(4) Središnja kontaktna točka dužna je obavljati poslove propisane člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108.
(5) Obveznik iz stavka 1. ovoga članka dužan je o imenovanju središnje kontaktne točke obavijestiti Ured i nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. stavka 8. te na zahtjev tog nadležnog nadzornog tijela bez odlaganja dostaviti podatke iz članka 3. stavka 1. točke c) Delegirane Uredbe (EU) 2018/1108.
(6) Ured je ovlašten pisanim putem naložiti središnjoj kontaktnoj točki da, pored poslova propisanih člankom 4. i 5. Delegirane Uredbe (EU) 2018/1108, obavlja sljedeće dodatne poslove u skladu s člankom 6. Delegirane Uredbe (EU) 2018/1108:
1. obavijestiti Ured o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama sukladno članku 56. ovoga Zakona
2. na zahtjev Ureda prikupiti od distributera ili zastupnika iz stavka 1. ovoga članka dodatne podatke, informacije i dokumentaciju te ih dostaviti Uredu sukladno članku 113. ovoga Zakona
3. nadzirati transakcije radi otkrivanja sumnjivih transakcija, sredstava i osoba kada je to primjereno s obzirom na opseg i složenost transakcija
4. obavijestiti Ured o imenu i prezimenu te kontakt podatcima osobe koja obavlja poslove iz ovoga stavka najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja odnosno promjene podataka o toj osobi.“.
Članak 38.
U članku 67. u stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:
„1. donijeti politike, kontrole i postupke iz članka 13. ovoga Zakona i usvojiti analizu rizika iz članka 12. ovoga Zakona“
Članak 39.
Članak 73. mijenja se i glasi:
„Opća odredba
Članak 73.
(1) Prikupljanje i obrada osobnih podataka od strane obveznika u svrhu provedbe mjera i radnji koje se poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma obavlja se na temelju i u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Obrada osobnih podataka na temelju i u skladu s odredbama ovoga Zakona smatra se pitanjem od javnog interesa u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća.“.
Članak 40.
U članku 75. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Zabrana razmjene informacija iz članka 74. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona ne primjenjuje se, osim kada Ured ne naloži drukčije, u slučaju razmjene informacija s:
a) kreditnom ili financijskom institucijom iz države članice koja je dio iste grupe pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima utvrđenima u Direktivi (EU) 2015/849 ili
b) društvom kćeri ili podružnicom koju kreditna ili financijska institucija iz točke a) ovoga stavka ima u većinskom vlasništvu u trećoj državi, pod uvjetom da to društvo kći ili podružnica u potpunosti poštuje politike i postupke unutar grupe, među ostalim postupke za razmjenu informacija unutar grupe te pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima utvrđenima u Direktivi (EU) 2015/849 i Direktivi (EU) 2018/843.“
Članak 41.
U članku 79. stavku 2. točka 8. mijenja se i glasi:
„8. ako postoje, informacije dobivene sredstvima elektroničke identifikacije, relevantnim uslugama povjerenja kako je propisano Uredbom (EU) 910/2014 te bilo kojim drugim sigurnim, daljinskim ili elektroničkim, postupkom identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nadležna tijela.
Članak 42.
U članku 81. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Ured dostavlja Komisiji popis nadležnih nadzornih tijela iz stavka 1. ovoga članka, uključujući i njihove podatke za kontakt (naziv, adresa, telefon, telefaks, adresa elektroničke pošte), a nadležna nadzorna tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su Ured obavijestiti o svim promjenama tih podataka.“
Članak 43.
U članku 82. stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13. i 17. k) i l) ovoga Zakona i podružnice istovrsnih obveznika iz druge države članice i trećih država, a koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad.“.
Stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Nadzor provedbe Uredbe (EU) 2015/847 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 obavljaju u okviru svoje nadležnosti Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat Republike Hrvatske.“.
Briše se stavak 9.
Dodaju se stavci 9., 10.,11., 12., 13., i . 14. koji glase:
„(9) Zaposlenici nadležnih nadzornih tijela iz članka 81. ovoga Zakona kao i revizori ili stručnjaci koji djeluju u ime tih nadzornih tijela dužni su čuvati povjerljive podatke pribavljene u obavljanju poslova propisanih ovim Zakonom te na odgovarajući način primjenjivati standarde sprječavanja sukoba interesa .
(10) Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona podatke pribavljene sukladno ovom Zakonu smiju koristiti samo:
(a) pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovim Zakonom ili drugim zakonodavnim aktima u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, bonitetnih propisa te nadzora kreditnih i financijskih institucija, uključujući i pokretanje prekršajnog postupka;
(b) u slučaju žalbe protiv odluke nadležnog tijela koje nadzire kreditne i financijske institucije, uključujući sudske postupke;
(c) u sudskim postupcima pokrenutima na temelju posebnih odredaba koje su predviđene u pravu Unije koje je doneseno u području primjene ovoga Zakona ili u području bonitetnih propisa te nadzora kreditnih i financijskih institucija.
(d) u slučajevima suradnje s nadležnim nadzornim tijelima iz članka 81. ovoga Zakona pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovim Zakonom ili drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija (5.AMLD čl. 52a) st.2.a)
(e) u slučajevima suradnje s:
1. tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora kreditnih i financijskih institucija u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
2. tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u skladu s drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija
3. europskim nadzornim tijelima te
4. Europskom središnjom bankom (ESB) kada djeluje u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013.
(f) u slučajevima suradnje sa državnim tijelima nadležnim za sprječavanje ili istraživanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela ili financiranja terorizma.
(11) Osobe iz stavka 9. ovoga članka povjerljive informacije smiju otkriti samo u sažetom ili općenitom obliku, na način da nije moguće identificirati pojedinačne kreditne i financijske institucije.
(12) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su dostaviti podatke i informacije državnim tijelima nadležnim za sprječavanje ili istraživanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela ili financiranja terorizma.
(13) Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su dostaviti podatke na zahtjev istražnog povjerenstva Hrvatskoga sabora, u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje, sastav, djelokrug, ovlasti, načela djelovanja i način rada istražnih povjerenstava Hrvatskoga sabora.“.
(14) Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona podatke iz članka 74. stavka 1. smiju proslijediti drugim tijelima isključivo uz prethodnu pisanu suglasnost Ureda.
Članak 44.
Iza članka 82. dodaje se novi članak 82.a) koji glasi:
„ Suradnja nadležnih nadzornih tijela
Članak 82.a)
(1) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su međusobno surađivati te razmjenjivati podatke i informacije potrebne za postupak nadzora te se obavještavati o nepravilnostima i nezakonitostima koje utvrde tijekom obavljanja nadzora i izrečenim mjerama za njihovo otklanjanje ako su ti nalazi i izrečene mjere bitni za rad drugoga tijela.
(2) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona mogu potpisati sporazum o suradnji i razmjeni informacija te koordinirati svoje djelovanje kada se bave prekograničnim slučajevima.
(3) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona surađuju i razmjenjuju informacije s drugim nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj koja nadziru kreditne i financijske institucije u skladu s zakonodavnim aktima kojima je propisan nadzor kreditnih i financijskih institucija te drugim nadležnim tijelima u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.“.
Članak 45.
Iza članka 83. dodaje se članak 83.a) koji glasi:
„Posebna ovlaštenja nadzornih tijela
Članak 83.a)
( 1) Nadležno nadzorno tijelo ovlašteno je u pogledu visokorizičnih trećih država iz članka 49. stavka 4. ovoga Zakona poduzeti sljedeće mjere i radnje:
1. odbiti osnivanje društava kćeri, podružnica ili predstavništava obveznika iz visokorizične treće države, ili uzeti u obzir, na drugi način, činjenicu da obveznik potječe iz zemlje koja nema odgovarajuće režime sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
2. zabraniti obveznicima da osnivaju podružnice ili predstavništva u visokorizičnoj trećoj državi, ili uzeti u obzir, na drugi način, činjenice da bi se relevantna podružnica ili relevantno predstavništvo nalazili u zemlji koja nema odgovarajuće režime sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
3. uvesti pojačani nadzor ili naložiti pojačanu vanjsku reviziju za podružnice i društva kćeri obveznika koji se nalaze u visokorizičnoj trećoj državi
4. naložiti pojačanu vanjsku reviziju za financijske grupacije u odnosu na sve njihove podružnice i društva kćeri koji se nalaze u visokorizičnoj trećoj državi
5. naložiti kreditnim i financijskim institucijama da preispitaju i izmijene te, ako je to potrebno, prekinu korespondentne odnose s respondentnim institucijama u visokorizičnoj trećoj državi.
(2) Pri donošenju ili primjeni mjera utvrđenih u stavku 1. ovoga članka nadležno nadzorno tijelo uzima u obzir, prema potrebi, relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koje su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje.
(3) Nadležno nadzorno tijelo obavješćuje Ured prije donošenja ili primjene mjera utvrđenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka, a Ured o tome obavještava Komisiju.”
Članak 46.
Članak 90. mijenja se i glasi:
„ Suradnja nadzornih tijela s nadležnim nadzornim tijelima država članica
Članak 90.
" (1) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona surađuju i razmjenjuju informacije s nadležnim tijelima koja nadziru kreditne i financijske institucije u drugim državama članicama u skladu s Direktivom (EU) 2018/843 ili drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija, bez obzira na prirodu i status tih nadležnih tijela, uključujući Europsku središnju banku kada djeluje u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013.
(2) Suradnja iz stavka 1. ovog članka obuhvaća i prikupljanje informacija u ime nadležnog tijela koje je pomoć zatražilo te razmjenu prikupljenih informacija.
(3) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga može surađivati i razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka i u sljedećim slučajevima:
(a)zahtjev za razmjenom informacija uključuje i porezna pitanja
(b)u svezi traženih informacija provodi se istraživanje, istraga ili postupak, osim ukoliko bi razmjena traženih informacija omela to istraživanje, tu istragu ili taj postupak
(c)priroda ili status ekvivalentnog nadležnog tijela koje podnosi zahtjev za razmjenom informacija razlikuje se od prirode ili statusa nadzornog tijela kojem se podnosi zahtjev
(d)od obveznika se zakonom zahtijeva tajnost ili povjerljivost informacija, osim u onim slučajevima u kojima su relevantne informacije koje se traže zaštićene pravnom obvezom čuvanja povjerljivosti ili u kojima se primjenjuje pravna obveza čuvanja povjerljivosti informacija kako je opisano u članku 58. stavku 1. ovoga Zakona."
Članak 47.
Članak 92. mijenja se i glasi:
„Suradnja s nadležnim nadzornim tijelima trećih država
Članak 92.
"(1) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može surađivati i razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima trećih država koja su ekvivalentna tom nadzornom tijelu, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
(a)ako je s nadležnim tijelom iz treće države sklopljen sporazum o suradnji kojim se predviđa suradnja i razmjena povjerljivih informacija na temelju uzajamnosti,
(b)ako razmijenjene informacije podliježu zahtjevima obveze čuvanja povjerljivosti tih informacija koja je jednakovrijedna onoj iz stavka 9. članka 82. ovoga Zakona,
(c)ako će se informacije koje su predmet dostavljanja tijelima u trećoj državi upotrijebiti samo u svrhu obavljanja nadzornih zadaća tih tijela.
(2) Informacije koje potječu iz druge države članice smiju se u okviru suradnje iz stavka 1. razmijeniti samo uz izričitu suglasnost nadležnog tijela koje je te informacije podijelilo te, ovisno o slučaju, isključivo u svrhe za koje je to tijelo dalo svoju suglasnost.".
Članak 48.
U članku 127. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Različite definicije predikatnih kaznenih djela ne predstavljaju zapreku za razmjenu informacija između Ureda i inozemnoga FOJ-a sukladno odredbama ovoga Zakona.“
Članak 49.
U članku 129. stavak 7. mijenja se i glasi:
„(7) Kada inozemni FOJ od Ureda zatraži prethodnu suglasnost za prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a, Ured suglasnost daje bez odgađanja i u najvećoj mogućoj mjeri, bez obzira na vrstu povezanih predikatnih kaznenih djela.“
U stavku 8. točka 3. mijenja se i glasi:
„3. ako prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a očito ne bi bilo u skladu s temeljnim načelima nacionalnog prava Republike Hrvatske.“
Članak 50.
U članku 133. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Ured određuje kontaktnu točku koja će biti odgovorna za zaprimanje zahtjeva za informacije od FOJ-eva iz drugih država članica i o tome obavještava druge države članice i Komisiju.“
Članak 51.
U članku 148. stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Na pisani zahtjev Ureda, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Financijski inspektorat i Porezna uprava Uredu dostavljaju podatke o broju službenika zaduženih za nadzor nad obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona, podatke o broju obavljenih izravnih i neizravnih nadzora nad obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona, te podatke o veličini i važnosti različitih sektora obveznika koje nadziru na temelju članka 82. ovoga Zakona, uključujući i broj obveznika pravnih i fizičkih osoba koje nadziru, te podatke o gospodarskoj važnosti svakog sektora.“
Stavak 10. mijenja se i glasi:
„(10) Ured o statističkim podatcima prikupljenima u skladu s odredbama ovoga članka jednom godišnje obavještava Europsku komisiju.“
Članak 52.
U članku 150. stavku 1. dodaje se nova točka 1. koja glasi:
„1. ako u roku ne obavijesti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona o tome da se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i pružanja skrbničke usluge novčanika (članak 9. stavak 7.)“.
Dosadašnja točka 1. postaje točka 1.a).
Točka 2. mijenja se i glasi:
„2. ako ne izradi analizu rizika tako da bude razmjerna veličini obveznika te vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja i ako ne sadržava procjenu mjera, radnji i postupaka koje obveznik iz članka 9. ovog Zakona poduzima za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma ili ju propusti redovito ažurirati, uskladiti sa smjernicama nadležnog nadzornog tijela ili ju dostaviti nadzornom tijelu na njegov zahtjev te ako pri izradi analize rizika ne uzme u obzir izvješća o rezultatima Nacionalne procjene rizika i Nadnacionalne procjene rizika (članak 12. stavci 1., 2., 3. i 5.)“.
Točka 13. mijenja se i glasi:
„13. ako ne primijeni mjere dubinske analize na postojeću stranku na temelju procjene rizika ili na postojeću stranku kod koje se promijene okolnosti relevantne za primjenu ovog Zakona, ili kada je obveznik na temelju bilo kakve pravne obveze dužan tijekom kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu provjere svih relevantnih informacija povezanih sa stvarnim vlasnikom odnosno sa stvarnim vlasnicima, ili ako je obveznik to bio dužan učiniti u skladu s propisima koji uređuju administrativnu suradnju u području poreza (16. stavak 6)“.
Točka 15. mijenja se i glasi:
„15. ako iznimku iz stavka 1. članka 18. ovog Zakona primijeni na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanja gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkog novca u kunskoj protuvrijednosti iznosa većeg od 50,00 eura, ili na platne transakcije na daljinu kako su definirane u članku 4. točka 6. Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća u kojima plaćeni iznos premašuje 50,00 eura po transakciji (članak 18. stavak 2.)“.
Iza točke 15. dodaje se nova točka 15.a) koja glasi:
„15.a) ako kreditna ili financijska institucija u svojstvu prihvatitelja prihvate plaćanja izvršena karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima koje su izdane u trećim zemljama, a za koje kartice nisu provedene mjere dubinske analize, ukoliko takve kartice ne ispunjavaju zahtjeve jednakovrijedne onima koji su utvrđeni u stavcima 1. i 2. članka 18. ovog Zakona (članak 18. stavak 3.)“.
Točka 18. mijenja se i glasi:
„18. ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke, zakonskoga zastupnika, punomoćnika ili stvarnoga vlasnika stranke te ako ne pribavi dokumentaciju propisanu za utvrđivanje i provjeru identiteta ili punomoć u slučaju kad stranka uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju preko punomoćnika (članak 21. stavci 1., 2., 3. i 4., članak 22. stavci 1., 2., 3., 4. i 5., članak 23. stavci 1., 2., 3., 4., 5. i 6., članak 24. stavci 1. i 2., članak 25. stavci 1. i 2., članak 26. stavci 1., 2., 3., 4. i 5., članak 27. stavci 1., 2. i 3., članak 30. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. i članak 31. stavci 1. i 2.)“.
Točka 27. mijenja se i glasi:
„27. ako pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa koji uključuje izvršavanje plaćanja s kreditnom ili financijskom institucijom sa sjedištem u trećoj državi ne provede propisane dodatne mjere ili ne dokumentira provedene mjere te ako zaposlenik obveznika koji uspostavlja korespondentni odnos prije uspostavljanja poslovnog odnosa ne pribavi pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika te u ime kreditne ili financijske institucije nastavi održavati korespondentni odnos bez da je prethodno poduzeo propisane dodatne mjere (članak 45. stavci 1., 2., 3. i 4. točka 1.)“.
Točka 35. mijenja se i glasi:
„35. ako u odnosu na stranku iz visokorizične treće države ili transakciju koja uključuje visokorizične treće države ne poduzme propisane mjere pojačane dubinske analize ili mjere umanjenja rizika ako je to u skladu s njegovom procjenom rizika stranke koja obavlja transakcije koje uključuju visokorizične treće zemlje ili u primjeni mjera ne uzme u obzir delegirani akt Europske komisije, te ako pri donošenju ili primjeni mjera iz članka 49. ovog Zakona ne uzme u obzir relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koje su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje (članak 49. stavak 1., 4., 5. i 6.)“.
U stavku 1. brišu se točke 38. i 39.
Iza točke 39. dodaje se nova točka 39.a) koja glasi:
„39.a) ako provede videoelektroničku identifikaciju stranke suprotno odredbama pravilnika kojim su propisani minimalni tehnički uvjeti koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije (članak 52. stavak 9.)“
Točka 40. mijenja se i glasi:
„ 40. ako ne analizira pozadinu i svrhu, uključujući i podatak o izvoru sredstava, složenih i neobično velikih transakcija, transakcija koje se izvršavaju prema neobično uzorku i transakcija koje nemaju očitu ekonomsku ili pravnu svrhu te ako u pisanom obliku ne evidentira rezultate analize ili ne poduzme propisane dodatne mjere (članci 53. stavci 1., 2. i 3.)“
Točke 42. i 43. mijenjaju se i glase:
„42. ako strankama otvara, izdaje ili za njih vodi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja, anonimne sefove, odnosno druge anonimne proizvode, uključujući i račune koji glase na lažna imena (članak 54. stavak 1.)
43. ako ne provede mjere dubinske analize stranke prije nego stranka upotrijebi ranije otvoreni anonimni račun, štednu knjižicu na šifru ili na donositelja, anonimni sef ili drugi anonimni proizvod, uključujući i račune koji glase na lažna imena za koje nije moguće utvrditi vlasnika (članak 54. stavak 2.)“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 15. i točke 17. podtočke g) i h) ovoga Zakona koji pri transakciji u vrijednosti od 15.000,00 kuna i većoj ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke ili ne prikupi propisane podatke o stranci (članak 16. stavak 2.).“.
Članak 53.
U članku 152. stavku 1. iza riječi „platiteljev pružatelj platnih usluga“ dodaju se riječi „i zastupnik platiteljevog pružatelja platnih usluga“.
U stavku 2. iza riječi „primateljev pružatelj platnih usluga“ dodaju se riječi „i zastupnik primateljevog pružatelja platnih usluga“.
U stavku 2. dodaje se nova točka 7. koja glasi:
(kopirati iz mišljenja HNB-a, str. 5.).
Članak 54.
U članku 153. briše se stavak 21. Dosadašnji stavci 22. i 23. postaju stavci 21. i 22.
Dodaje se novi stavak 23. koji glasi:
„(23) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj stvarni vlasnik pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona, stvarni vlasnik trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava i svaka osoba iz članka 31. stavka 1. točka 1. do 6. ovoga Zakona koja pravnom subjektu odnosno upravitelju trusta ne učini dostupnim podatke iz stavaka 1. i 3. članka 33. ovoga Zakona (članak 33. stavak 6. i 7.).“.
Članak 55.
Iza članka 153. dodaje se članak 153.a) koji glasi:
„Članak 153.a)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj izdavatelj elektroničkog novca i pružatelj platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana i koji ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavkom 1. i 2. Delegirane Uredbe (EU) 2018/1108 ako na zahtjev Hrvatske narodne banke ne imenuje središnju kontaktnu točku (članak 65. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj izdavatelj elektroničkog novca i pružatelj platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana i koji ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavkom 1. i 2. Delegirane Uredbe (EU) 2018/1108 ako za središnju kontaktnu točku ne imenuje pravnu osobu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (članak 65. stavak 2.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj izdavatelj elektroničkog novca i pružatelj platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana i koji ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavkom 1. i 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 ako ne osigura da središnja kontaktna točka obavlja poslove propisane člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 (članak 65. stavak 3.).
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj središnja kontaktna točka ako Ured ne obavijesti o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama sukladno članku 56. ovoga Zakona (članak 65. stavak 4. točka 1.).
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj središnja kontaktna točka ako na zahtjev Ureda ne prikupi od distributera ili zastupnika iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona dodatne podatke, informacije i dokumentaciju te ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma sukladno članku 113. ovoga Zakona (članak 65. stavak 4. točka 2.).
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj središnja kontaktna točka ako ne nadzire transakcije radi otkrivanja sumnjivih transakcija, sredstava i osoba kada je to primjereno s obzirom na opseg i složenost transakcija (članak 65. stavak 4. točka 3.).
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 800.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj središnja kontaktna točka ako u propisanom roku ne obavijesti Ured o imenovanju osobe koja obavlja poslove iz članka 65. stavka 4. točke 4. ovoga Zakona ili u obavijesti ne navede propisane podatke (članak 65. stavak 4. točka 4.).
(8) Novčanom kaznom u iznosu od 6000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(9) Za najteže prekršaje iz stavaka 1., 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, obvezniku se može izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 7.500.000,00 kuna.
(10) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 9. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija, može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna ili u postotku od 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo. Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantni ukupni godišnji prihod jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim direktivama prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.
(11) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 9. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u kreditnoj ili financijskoj instituciji može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna.“.
Članak 56.
(1) Postupci nadzora započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 108/17.).
(2) Postupci za prekršaje započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 108/17.).
(3) Nadležna tijela dužna su podzakonske akte donesene na temelju odredbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj: 108/17) uskladiti s odredbama ovoga Zakona najkasnije do 31. ožujka 2020.
(4) Do dana stupanja na snagu novih podzakonskih akata usklađenih s odredbama ovoga Zakona ostaju na snazi i primjenjuju se podzakonski akti iz stavka 2. ovoga članka i to u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Članak 57.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave ovoga Zakona u Narodnim novinama, osim članaka 4., 5., 6., 9., 11., 16., 17., 18., 19., 20., 21., 28., 29., 42., 43., 45. i 51.koji stupaju na snagu 1. siječnja 2020..
OBRAZLOŽENJE
Članak 1.
Ovim člankom propisuje je da se ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi i Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2018/843), pored prethodno prenesene Direktive (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5. 6. 2015.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/849). Također, propisuje se da se Zakonom osigurava provedba Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 оd 7. svibnja 2018. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća regulatornim tehničkim standardima o kriterijima za imenovanje središnjih kontaktnih točaka za izdavatelje elektroničkog novca i pružatelje platnih usluga i pravilima o njihovim funkcijama (Tekst značajan za EGP) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba komisije (EU) 2018/1108), koja nije bila donesena u vrijeme donošenja Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ br. 108/17).
Članak 2.
Ovim člankom Zakona se obveznici iz članka 9. stavka 5. Zakona, tj. obveznici iz stavaka 2., 3. i 4. Zakona kada se nalaze u stečaju ili je za njih pokrenut postupak likvidacije, uvrštavaju u obveznike na koje se primjenjuju temeljni pojmovi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, isključivo za potrebe provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
Članak 3.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 2. d) Direktive (EU) 2018/843 te se u članku 4. kojim se propisuje značenje pojedinih pojmova propisuje i značenje pojma virtualne valute i pojma pružatelj skrbničke usluge novčanika. Također, radi jasnoće i preciznosti Zakona u dijelu odredbi Zakona koje se odnose na trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava uvodi se i definicija trusta pri čemu se u skladu s člankom 1. točkom 16. Direktive (EU) 2018/843 navodi da se pojam odnosi i na druge vrste pravnih uređenja kao što su, između ostalih, fiducij, određene vrste društava oblika Treuhand ili društava oblika fideicomiso .
Članak 4.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 4. a) Direktive (EU) 2018/843 te se detaljnije propisuju podaci koje sadržava Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma.
Članak 5.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 4. b) Direktive (EU) 2018/843 te se propisuje obveza suradnje s nadležnim tijelom druge države članice koja provodi nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma . Također, propisuje se obveza objavljivanja rezultata Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma, ili njezinog sažetka, bez navođenja klasificiranih podataka
Članak 6.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 1. a), b) i c) Direktive (EU) 2018/843 te se između ostaloga u popis obveznika provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uvode u pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanja skrbničke usluge novčanika . Nadalje, ovim člankom se propisuje da su pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanja skrbničke usluge novčanika dužne bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od početka obavljanja djelatnosti, obavijestiti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona (HANFA-u) o tome da se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i pružanja skrbničke usluge novčanika. Nadalje, kategorija obveznika koji su pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću otkupa dospjelih potraživanja premješta se u članak 9. stavak 2. točku 12. Zakona.
Članak 7.
Ovim člankom se propisuje da analiza rizika iz članka 12. stavka 1. Zakona mora sadržavati i procjenu mjera, radnji i postupaka koje obveznik iz članka 9. Zakona poduzima za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma.
Članak 8.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točke 43. i 44. Direktive (EU) 2018/843 na način da se dodatno razrađuju čimbenici rizika povezani sa strankom te s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave.
Članak 9.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 9. b) Direktive (EU) 2018/843 kojim je propisano da su države članice dužne osigurati da obveznici primjenjuju mjere dubinske analize stranke ne samo na sve nove stranke, nego u primjereno vrijeme i na postojeće stranke na temelju procjene rizika, ili kada se promijene relevantne okolnosti stranke, ili kada je obveznik na temelju bilo kakve pravne obveze dužan tijekom relevantne kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu provjere svih relevantnih informacija povezanih sa stvarnim vlasnikom odnosno sa stvarnim vlasnicima, ili ako je obveznik to bio dužan u skladu s Direktivom Vijeća 2011/16/EU (Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011.).
Članak 10.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 9. a) Direktive (EU) 2018/843 kojim je propisano da su obveznici dužni prikupiti izvod iz registra stvarnih vlasnika prilikom ulaska u novi poslovni odnos s korporativnim ili drugim pravnim subjektom, ili trustom ili pravnim aranžmanom koji ima strukturu ili funkcije slične trustu („sličan pravni aranžman”), za koje postoji obveza registracije informacija o stvarnom vlasništvu sukladno člancima 30. i 31. Direktive (EU) 2015/849.
Članak 11.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 7. a), b) i c) Direktive (EU) 2018/843 te se snižava prag za iznimke od provođenja mjera dubinske analize u pogledu elektroničkoga novca s 250,00 eura na 150,00 eura. Također, propisuje se da iznimku obveznici ne smiju primijeniti na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanje gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkoga novca u kunskoj protuvrijednosti iznosa većega od 50,00 eura, niti na platne transakcije na daljinu kako su definirane u članku 4. točki 6. Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća u kojima plaćeni iznos premašuje 50,00 eura po transakciji. Nadalje, kreditne institucije i financijske institucije u svojstvu prihvatitelja ne smiju prihvatiti plaćanja izvršena karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima koje su izdane u trećim zemljama, a za koje kartice nisu provedene mjere dubinske analize, ako takve kartice ne ispunjavaju zahtjeve jednakovrijedne naprijed navedenim zahtjevima.
Članak 12.
Ovim člankom Zakona provodi se preporuka MONEYVAL-a u odnosu na provedbu Preporuke 5 FATF-a te se proširuje zahtjev prikupljanja dodatnih podataka i na domaće pravne osobe, a ne samo na inozemne pravne osobe kako je to propisano važećim Zakonom na temelju Izvješća o 4. krugu evaluacije Republike Hrvatske od strane Odbora MONEYVAL.
Članak 13.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 8. b) Direktive (EU) 2018/843 kojom je propisano da je obveznik dužan, ako je identificirani stvarni vlasnik viši rukovoditelj iz razloga što nije moguće utvrditi stvarnog vlasnika, poduzeti potrebne razumne mjere radi provjere identiteta fizičke osobe koja je na položaju višeg rukovoditelja te voditi evidenciju o poduzetim mjerama i o eventualnim poteškoćama s kojima se susreo tijekom procesa provjere. Također, ovim člankom se ispravlja i tehnička pogreška u članku 28. stavku 7. Zakona.
Članak 14.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 16. b) Direktive (EU) 2018/843 kojom je propisano da su države članice dužne osigurati da upravitelji trusta ili osobe s jednakovrijednim položajem u sličnim pravnim uređenjima, pravodobno obznane svoj status i pruže informacije obveznicima kada, kao upravitelj trusta ili osoba s jednakovrijednim položajem u sličnom pravnom uređenju, zasnivaju poslovni odnos ili provode povremenu transakciju za koju su obveznici dužni provesti dubinsku analizu stranke. Također, preciznije se uređuje članak 30. stavak 1. Zakona.
Članak 15.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 2. b) Direktive (EU) 2018/843 kojom se preciznije propisuje da je obveznik dužan prikupiti podatke o svim osobama povezanima s trustom ili sličnim pravnim uređenjem. Također, preciznije se propisuje da je obveznik dužan u slučajevima kada je jedna od osoba povezanih s trustom ili drugim pravnim uređenjem pravna osoba utvrditi i provjeriti identitet stvarnog vlasnika te pravne osobe.
Članak 16.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 15. d) Direktive (EU) 2018/843 kojom je propisano da države članice mogu odlučiti informacije koje se čuvaju u njihovim registrima stvarnih vlasnika stave na raspolaganje uz uvjet registracije putem interneta i plaćanja naknade, koja ne smije premašivati administrativne troškove stavljanja informacija na raspolaganje, uključujući troškove održavanja i daljnjeg razvoja registra. Također, ovim člankom prenosi se i članak 1. točka 16 c) Direktive (EU) 2018/843 kojom se detaljnije propisuje obveza upisivanja podataka o stvarnim vlasnicima trustova u Registar stvarnih vlasnika.
Članak 17.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 15. a) ii) Direktive (EU) 2018/843 kojom je propisano da su države članice dužne osigurati da stvarni vlasnici korporativnih ili drugih pravnih subjekata, što uključuje vlasništvo putem dionica, prava glasa, vlasničkih udjela, udjela dionica koje glase na donositelja ili putem kontrole drugim sredstvima, tim subjektima pružaju sve informacije koje su korporativnom ili drugom pravnom subjektu potrebne radi ispunjavanja obveze upisa podataka u Registar stvarnih vlasnika.
Članak 18.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 15. g) i 16 f) Direktive (EU) 2018/843 te se između ostaloga detaljnije propisuju uvjeti za ograničenja pristupa podacima ili jednome dijelu podataka o stvarnome vlasništvu pojedinoga pravnog subjekta .
Članak 19.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 15. c) Direktive (EU) 2018/843 te se uvodi javan pristup podacima iz Registra stvarnih vlasnika.
Članak 20.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 15. b) Direktive (EU) 2018/843 kojom je propisano da su države članice dužne uspostaviti mehanizme kojima će osigurati da su informacije koje se čuvaju u Registru stvarnih vlasnika odgovarajuće, točne i ažurirane.
Članak 21.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 15 g) Direktive (EU) 2018/843 te se propisuje obveza Financijske agencije da u ime Ministarstva financija osigurava povezanost Registra stvarnih vlasnika s registrima stvarnih vlasnika iz drugih država članica putem europske središnje platforme.
Članak 22.
Ovim člankom se briše stavak 2. u članku 40. Zakona, iz razloga što je već člankom 1. stavkom 2. važećeg Zakona propisano u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/849 da obveznik dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od treće osobe pravodobno dobije preslike ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat, kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke. Iz navedene odredbe proizlazi da je treća osoba može primjerice utvrditi identitet stranke bez fizičke nazočnosti stranke, korištenjem kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat.
Članak 23.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 14. Direktive (EU) 2018/843 te se obveza obveznika u pogledu uspostavljanja odgovarajućih procedura kako bi osigurao da od treće osobe pravodobno dobije preslike ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat, proširuje i na bilo koji drugi siguran, daljinski ili elektronički postupak identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela.
Članak 24.
Ovim člankom Zakona provodi se preporuka MONEYVAL-a iz 4. kruga evaluacije Republike Hrvatske u odnosu na provedbu Preporuke 5 FATF-a te se umjesto pojma „scenariji visokog rizika“ uvodi pojam „scenariji višeg rizika“.
Članak 25.
Ovim člankom se navode slučajevi u kojima je obveznik dužan provesti mjere pojačane dubinske analize stranke.
Članak 26.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 12. Direktive (EU) 2018/843 te se detaljnije propisuju obveze obveznika u pogledu uspostavljanja korespondentnih odnosa koji uključuje izvršavanje plaćanja s kreditnom ili financijskom institucijom sa sjedištem u trećoj državi.
Članak 27.
Ovim člankom Zakona propisana je obveza obveznika da uspostave odgovarajući sustav upravljanja rizikom, uključujući i postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba.
Članak 28.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 13. Direktive (EU) 2018/843 te se propisuje da Ured objavljuje na svojim mrežnim stranicama ažurirani popis istaknutih javnih dužnosti iz članka 46. stavka 3. Zakona.
Članak 29.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 11. Direktive (EU) 2018/843 u pogledu mjera pojačane dubinske analize u odnosu na stranke ili transakcije povezane s visokorizičnim trećim državama.
Članak 30.
Ovim člankom preciznije se uređuju obveze obveznika u pogledu provedbe mjera pojačane dubinske analize stranke kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja.
Članak 31.
Ovim člankom briše se članak 51. Zakona iz razloga što je odredbama Direktive (EU) 2015/849 i Direktive (EU) 2018/843 propisano da je jedan od čimbenika rizika povezanih s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik poslovni odnosi ili transakcije s nenazočnom strankom, bez određenih oblika zaštite kao što su sredstva elektroničke identifikacije, relevantne usluge povjerenja kako su definirane u Uredbi (EU) br. 910/2014 ili bilo koji drugi siguran, daljinski ili elektronički, postupak identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela S navedenim odredbama je usklađen članak 14. Zakona te bi propisivanje konkretnih mjera pojačane dubinske analize u članku 51. bilo u nesuglasju s odredbom predloženog članka 14. stavka 9. točke 3. Zakona.
Članak 32.
Ovim člankom Zakona propisano je da prestaju važiti obveze provođenja mjera pojačane dubinske analize stranke za stranke koje su sklopile poslovni odnos s obveznikom koristeći pružatelje usluga povjerenja ili druge pouzdane načine identifikacije na daljinu.
Članak 33.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 10. b) Direktive (EU) 2018/843 te se preciznije propisuju obveze obveznika u pogledu složenih i neobičnih transakcija, pri čemu je dovoljno da transakcija ispunjava jedan od uvjeta opisanih u ovome članku.
Članak 34.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 6. Direktive (EU) 2018/843 te se u opis anonimnih proizvoda uvode i anonimni sefovi.
Članak 35.
Ovim člankom Zakona propisuje se da Ured, nadležna nadzorna tijela, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska javnobilježnička komora, Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatska komora poreznih savjetnika, Hrvatska revizorska komora te udruženja čiji su članovi obveznici primjene ovoga Zakona mogu surađivati s obveznicima pri sastavljanju liste indikatora.
Članak 36.
Ovim člankom prenosi se članak 1. točka 28. Direktive (EU) 2018/843. Također, provodi se preporuka MONEYVAL-a iz 4. kruga evaluacije Republike Hrvatske u odnosu na provedbu Preporuke 22 FATF-a te se propisuje da je obveznik dužan osigurati, ako su u trećoj državi ili državi članici minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma viši od mjera propisanih ovim Zakonom, da njegove podružnice i društva kćeri usvoje i provode odgovarajuće mjere u skladu s pravom treće države ili države članice, uključujući i mjere zaštite podataka.
Članak 37.
Ovim člankom propisuje se uspostavljanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 te poslovi koje obavlja središnja kontakt točka, uključujući i prijavljivanje sumnjivih transakcija Uredu sukladno članku 56. Zakona.
Članak 38.
Ovim člankom propisuje se da je uprava obveznika dužna pored politika, kontrola i postupaka iz članka 13. Zakona i usvojiti analizu rizika iz članka 12. Zakona.
Članak 39.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 26. Direktive (EU) 2018/843 kojom je propisano da se obrada osobnih podataka na temelju ove Direktive u svrhu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma kako je navedeno u članku 1. smatra pitanjem od javnog interesa u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka).
Članak 40.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 24. Direktive (EU) 2018/843 kojom je propisano da se zabrana razmjene informacija ne odnosi na razmjenu informacija među kreditnim institucijama i financijskim institucijama iz država članica, pod uvjetom da pripadaju istoj grupi, ili između tih subjekata i njihovih podružnica i društava kćeri u većinskom vlasništvu s poslovnim nastanom u trećim zemljama, pod uvjetom da te podružnice i ta društva kćeri u većinskom vlasništvu u potpunosti poštuju grupne politike i postupke, između ostalog postupke za razmjenu informacija unutar grupe, u skladu s člankom 45. Direktive, te pod uvjetom da grupne politike i postupci udovoljavaju zahtjevima utvrđenima u navedenoj Direktivi.
Članak 41.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 25. Direktive (EU) 2018/843 te se obveza čuvanja podataka od strane obveznika proširuje pored informacija dobivenih sredstvima elektroničke identifikacije, relevantnim uslugama povjerenja kako je propisano Uredbom (EU) 910/2014 i na podatke zaprimljene bilo kojim drugim sigurnim, daljinskim ili elektroničkim, postupkom identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nadležna tijela.
Članak 42.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 30. Direktive (EU) 2018/843 te se propisuje da Ured dostavlja Komisiji popis nadležnih nadzornih tijela, uključujući i njihove podatke za kontakt (naziv, adresa, telefon, telefaks, adresa elektroničke pošte), a nadležna nadzorna tijela dužna su Ured obavijestiti o svim promjenama tih podataka.
Članak 43.
Ovim člankom Zakona uređuje se nadležnost nadležnih nadzornih tijela iz članka 81. Zakona, uključujući i nadzor nad pravnim i fizičkim osobama koje se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanja skrbničke usluge novčanika. Sukladno prijedlogu Zakona, HANFA je nadležno nadzorno tijelo za naprijed navedene kategorije obveznika. Prema dostupnim informacijama, u većini država nadzor nad naprijed navedenim obveznicima još uvijek nije uređen. Međutim, u nekim državama nadzor provode tijela nadležna za nadzor financijskih usluga. Primjerice, u Švedskoj tijelo nadležno za nadzor financijskih usluga (Swedish Financial Supervisory Authority (Finansinspektionen)) je odlučilo da se u slučaju Bitcoina i razmjene bitcoina za redovna sredstva plaćanja radi o financijskim uslugama te da je navedeno tijelo nadležno za nadzor. Porezna uprava Švedske je 2013. odlučila da kriptovalute nisu predmet nadzora PDV-a ali da jesu u nadležnosti nadzora Swedish Financial Supervisory Authority. U Austriji nadzor nad kriptovalutama još nije zakonski reguliran te se virtualne valute ne smatraju valutama ili financijskim instrumentima, ali određene operacije s virtualnim valutama podliježu licenciranju od strane FMA, tijela nadležnog za nadzor financijskih usluga. U Islandu nadzor nad kriptovalutama provodi FSA (Financial Supervisory Authority), dok je u Jerseyu propisano da u slučajevima kada mjenjačnice kriptovaluta primaju uplate u iznosu od 10.000 eura i više, tada su te mjenjačnice obveznici primjene mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma i nadzire ih Komisija za financijske usluge (Jersey Financial Services Commission).
Članak 44.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 37. Direktive (EU) 2018/843, a kojom se propisuje način i opseg suradnje nadležnih nadzornih tijela.
Članak 45.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 11. Direktive (EU) 2018/843 kojom je između ostaloga propisano da države članice primjenjuju, prema potrebi, jednu od ili nekoliko dodatnih mjera u pogledu visokorizičnih trećih zemalja, a te mjere obuhvaćaju i odbijanje osnivanja društava kćeri, podružnica ili predstavništava obveznika iz visokorizične treće države, zabranu obveznicima da osnivaju podružnice ili predstavništva u visokorizičnoj trećoj državi i dr.
Članak 46.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 37. Direktive (EU) 2018/843 kojom je između ostaloga propisana i suradnja nadzornih tijela s nadležnim nadzornim tijelima država članica.
Članak 47.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 37. Direktive (EU) 2018/843 kojom je između ostaloga propisano da nadležna nadzorna tijela mogu sklapati sporazume o suradnji s nadležnim tijelima trećih država. Bez prethodne suglasnosti nadzornog tijela druge države članice, koje je dostavilo podatke, informacije i dokumentaciju, nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona iste ne smije dostaviti ili dati na uvid nadležnom tijelu treće države ili ih koristiti za namjene u suprotnosti sa suglasnošću koja je dana.
Članak 48.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 36. Direktive (EU) 2018/843 kojom je propisano da se razlikama u nacionalnim propisima, između definicija predikatnih kaznenih djela, kako je navedeno u članku 3. točki 4. Direktive, ne smije se ometati sposobnost FOJ-eva u pružanju pomoći drugom FOJ-u niti se njima smije ograničavati razmjenu, distribuciju i upotrebu informacija.
Članak 49.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 35. Direktive (EU) 2018/843 kojom je propisano da države članice osiguravaju da se prethodna suglasnost FOJ-a od kojeg su zatražene informacije, za distribuciju informacija nadležnim tijelima, dodijeli odmah i u najvećoj mogućoj mjeri, bez obzira na vrstu povezanih predikatnih kaznenih djela. FOJ od kojeg su zatražene informacije ne smije uskratiti svoju suglasnost za takvu distribuciju, osim ako bi to bilo izvan područja primjene njegovih odredaba o SPNFT-u ili bi moglo omesti istragu, ili na neki drugi način ne bi bilo u skladu s temeljnim načelima nacionalnog prava te države članice. Svako uskraćivanje dodjele suglasnosti mora se odgovarajuće obrazložiti. Te se iznimke moraju pobliže odrediti na način da se spriječe zlouporaba i nepotrebna ograničenja distribucije informacija nadležnim tijelima.
Članak 50.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 34. Direktive (EU) 2018/843 kojom je propisano da države članice osiguravaju da FOJ-evi imenuju barem jednu osobu za kontakt ili kontaktnu točku koja će biti odgovorna za zaprimanje zahtjeva za informacije od FOJ-eva iz drugih država članica.
Članak 51.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 27. Direktive (EU) 2018/843 kojom se propisuje opseg prikupljanja statističkih podataka od nadležnih tijela u svrhu provedbe Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te za preispitivanje učinkovitosti sustava za sprječavanje pranja novca ili financiranja terorizma. Slijedom navedenog, propisano je da na pisani zahtjev Ureda, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Financijski inspektorat i Porezna uprava Uredu dostavljaju podatke o broju službenika zaduženih za nadzor nad obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona, podatke o broju obavljenih izravnih i neizravnih nadzora nad obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona, te podatke o veličini i važnosti različitih sektora obveznika koje nadziru na temelju članka 82. ovoga Zakona, uključujući i broj obveznika pravnih i fizičkih osoba koje nadziru, te podatke o gospodarskoj važnosti svakog sektora. Također, Ured o statističkim podatcima prikupljenima u skladu s odredbama ovoga članka jednom godišnje obavještava Europsku komisiju.
Članci 52.-55.
Ovim člancima propisuju se prekršajne odredbe.
Članak 56.
Ovim člankom Zakona propisano je da su nadležna tijela dužna podzakonske akte donesene na temelju odredbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj: 108/17.) uskladiti s odredbama ovoga Zakona do 31. ožujka 2020.
Članak 57.
Ovim člankom propisano je stupanje Zakona na snagu.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU („Narodne novine“ br. 108/17)
Usklađivanje propisa s pravnim poretkom Europske unije
Članak 2.
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5. 6. 2015.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/849).
(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba:
1. Uredbe (EU) 2015/847 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1781/2006 (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5. 6. 2015.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2015/847)
2. Uredbe (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice (Tekst značajan za EGP) (SL L 309, 25. 11. 2005.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 1889/2005).
Temeljni pojmovi pranja novca i financiranja terorizma
Članak 3.
(1) Pranjem novca smatra se:
1. zamjena ili prijenos imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti, u svrhu skrivanja ili prikrivanja nezakonitoga podrijetla imovine ili pomaganja bilo kojoj osobi koja je uključena u počinjenje takve aktivnosti u izbjegavanju pravnih posljedica djelovanja te osobe
2. skrivanje ili prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, prava povezanih s vlasništvom ili vlasništva imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti
3. stjecanje, posjedovanje ili korištenje imovine ako se zna, u vrijeme primitka, da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti ili
4. sudjelovanje u počinjenju, udruživanje radi počinjenja, pokušaj počinjenja i pomaganja u počinjenju, poticanje, savjetovanje i olakšavanje ostvarenja bilo koje od aktivnosti navedene u točkama 1., 2. i 3. ovoga stavka.
(2) Pranjem novca smatra se i kada su aktivnosti kojima je stvorena imovina koja je predmet pranja novca provedene na državnome području druge države članice ili treće zemlje.
(3) Financiranjem terorizma smatra se osiguravanje ili prikupljanje sredstava, odnosno pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, od strane terorista ili terorističke organizacije u bilo koju svrhu, što uključuje i počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili od strane osoba koje financiraju terorizam.
(4) Terorističko kazneno djelo je kazneno djelo propisano člankom 2. Međunarodne konvencije o sprječavanju financiranja terorizma (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 16/03.) te kazneno djelo terorizam i kaznena djela povezana s terorizmom propisana u glavi Kaznenog zakona koja propisuje kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva.
(5) Terorist je fizička osoba koja:
1. počini ili pokuša počiniti terorističko kazneno djelo koristeći bilo koja sredstva, izravno ili neizravno, nezakonito i voljno
2. sudjeluje u počinjenju terorističkoga kaznenog djela
3. organizira ili upravlja drugima u počinjenju terorističkoga kaznenog djela
4. svjesno pridonese počinjenju jednoga ili više terorističkih kaznenih djela od strane pojedinca ili grupe osoba koje djeluju iz zajedničkih interesa: s ciljem nastavljanja kriminalne aktivnosti ili kriminalnih interesa pojedinca ili grupe, u kojem slučaju takva aktivnost ili interes uključuje počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili sa sviješću o namjeri pojedinca ili grupe da počini terorističko kazneno djelo.
(6) Teroristička skupina odnosno organizacija odnosi se na sve grupe terorista koje:
1. počine ili pokušavaju počiniti terorističko kazneno djelo na bilo koji način, izravno ili neizravno, protuzakonito i svojevoljno
2. sudjeluju kao suučesnici u terorističkim kaznenim djelima
3. organiziraju ili usmjeravaju druge da počine teroristička kaznena djela
4. doprinose počinjenju terorističkih kaznenih djela od strane pojedinca ili grupe osoba koje postupaju sa zajedničkom svrhom kada se doprinos daje namjerno i s ciljem nastavljanja terorističkoga kaznenog djela ili sa saznanjem o namjeri pojedinca ili grupe da će počiniti terorističko kazneno djelo.
(7) Temeljni pojmovi propisani ovim člankom propisuju se isključivo za potrebe provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koje provode obveznici iz članka 9. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona.
Značenje pojedinih pojmova
Članak 4.
Pojedini pojmovi u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje:
1) burza i uređeno tržište pojmovi su koji imaju isto značenje kao u zakonu kojim je uređeno tržište kapitala
2) Carinska uprava jest Ministarstvo financija, Carinska uprava
3) država članica jest država članica Europske unije ili država potpisnica Sporazuma o osnivanju Europskoga gospodarskog prostora
4) elektronički novac ima isto značenje kao u zakonu koji uređuje elektronički novac
5) Europska nadzorna tijela su Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se mijenja Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ; Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ; Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA) osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europskoga nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ
6) fiktivna banka jest kreditna ili financijska institucija ili institucija koja obavlja poslove jednakovrijedne poslovima kreditnih ili financijskih institucija, a koja nije fizički prisutna u državi ili na području na kojem je osnovana, niti ima stvarno vodstvo ili upravu te koja nije članica uređene financijske grupe koja podliježe učinkovitom konsolidiranom nadzoru
7) financijska institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 9. stavka 2. točaka 2., 3., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 17. a), b), c), d) i e) ovoga Zakona, te njihove podružnice, neovisno o tome je li njezino glavno sjedište u Europskoj uniji ili u trećoj zemlji
8) Financijski inspektorat jest Ministarstvo financija, Financijski inspektorat Republike Hrvatske
9) financijsko-obavještajna jedinica jest:
a) domaća financijsko-obavještajna jedinica jest Ured za sprječavanje pranja novca (u daljnjem tekstu: Ured)
b) inozemna financijsko-obavještajna jedinica jest središnje tijelo za zaprimanje i analizu sumnjivih transakcija i drugih informacija sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma te za dostavljanje rezultata analize nadležnim tijelima u državi članici ili trećoj državi (u daljnjem tekstu: inozemna FOJ)
10) FIU.net jest zaštićena decentralizirana računalna mreža za međunarodnu razmjenu informacija i podataka između financijsko-obavještajnih jedinica država članica
11) gotovina iz članka 121. ovoga Zakona ima isto značenje kao u Uredbi EZ br. 1889/2005
12) gotovina jesu novčanice i kovani novac koji su u optjecaju kao zakonsko sredstvo plaćanja
13) gotovinska transakcija jest svaka transakcija pri kojoj obveznik fizički primi od stranke gotovinu odnosno stranci fizički preda gotovinu u posjedovanje i na raspolaganje
14) grupa znači grupu društava koja se sastoji od matičnoga društva, društava kćeri te društava u kojima matično društvo ili društvo kći sudjeluju, kao i društava koja su međusobno povezana kako je to propisano zakonom koji uređuje trgovačka društva i zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
15) identifikacijski broj jest osobni identifikacijski broj obveznika osobnoga identifikacijskog broja određenoga zakonom kojim se uređuje osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB), odnosno drugi identifikacijski broj za osobe koje nisu obveznici OIB-a
16) imovina jest imovina svake vrste, bilo fizička ili ne, pokretna ili nepokretna, materijalna ili nematerijalna i pravni dokumenti ili instrumenti u bilo kojem obliku, uključujući elektronički ili digitalni, kojima se dokazuje vlasništvo nad imovinom ili udio u imovini te vrste
17) informacija o djelatnosti stranke koja je fizička osoba jest svaki podatak koji je osnova za uspostavljanje i praćenje poslovnoga odnosa, bez obzira je li riječ o privatnome ili profesionalnome statusu odnosno aktivnosti stranke
18) kanal dostave jest kanal koji se koristi za isporuku proizvoda i usluga do krajnjega korisnika
19) korespondentnim odnosom smatra se:
a) da jedna banka kao »korespondent« pruža bankovne usluge drugoj banci kao »respondentu«, uključujući vođenje računa i pružanje usluga povezanih s vođenjem računa kao što su upravljanje gotovinom, međunarodni prijenosi novčanih sredstava, obračun čekova, prolazni računi te usluge deviznoga poslovanja
b) odnosi između i unutar kreditnih institucija te financijskih institucija, uključujući kada se slične usluge pružaju preko institucije korespondenta instituciji respondenta te uključujući odnose uspostavljene za transakcije vrijednosnim papirima ili prijenos novčanih sredstava
20) kreditna institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, a ima isto značenje kao u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskoga parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, uključujući njezine podružnice kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 17. te Uredbe, smještena u Europskoj uniji, neovisno o tome je li njezino glavno sjedište u Europskoj uniji ili u trećoj zemlji
21) kriminalna aktivnost jest svako sudjelovanje u počinjenju kaznenoga djela, propisanog Kaznenim zakonom i drugim zakonima kojima su propisana kaznena djela, uključujući i porezna kaznena djela povezana s izravnim i neizravnim porezima
22) kvalificirani certifikat za elektronički potpis ili elektronički pečat jesu certifikat za elektroničke potpise koji izdaje kvalificirani pružatelj usluga povjerenja i koji ispunjava zahtjeve utvrđene Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 910/2014)
23) Međuinstitucionalna radna skupina za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma jest stručna radna skupina koju čine predstavnici državnih tijela i institucija nadležnih za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma
24) Nacionalna procjena rizika jest sveobuhvatan proces identifikacije i analize glavnih rizika od pranja novca i financiranja terorizma na nacionalnoj razini
25) Nadnacionalna procjena rizika jest procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i koji su povezani s prekograničnim aktivnostima, a koju provodi Europska komisija
26) neprofitne organizacije jesu udruge, zaklade, fundacije, vjerske zajednice i druge pravne osobe koje ne obavljaju gospodarsku djelatnost sa svrhom stjecanja dobiti
27) obveznici su pravne i fizičke osobe koje su obvezne poduzimati mjere i radnje radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s ovim Zakonom
28) osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost jest pravna ili fizička osoba koja djeluje u okviru svoje profesionalne djelatnosti, i to: odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik, revizorsko društvo, samostalni revizor, društvo za porezno savjetništvo, porezni savjetnik, vanjski računovođa koji je fizička ili pravna osobe koja obavlja računovodstvene usluge
29) ovlaštena osoba i njezin zamjenik jesu osobe koje imenuje obveznik te koje su ovlaštene i odgovorne za provođenje mjera i radnji koje se poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma koje su propisane ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima
30) Porezna uprava jest Ministarstvo financija, Porezna uprava
31) poslovni odnos jest poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos povezan s profesionalnim aktivnostima obveznika i za koji se očekuje, u vrijeme uspostavljanja, da ima element trajnosti; poslovnim odnosom u smislu ovoga Zakona smatra se i registracija igrača sukladno propisima kojima se uređuje priređivanje igara klađenja na daljinu
32) povremena transakcija jest transakcija koja se ne obavlja u okviru uspostavljenoga poslovnog odnosa
33) predikatno kazneno djelo jest svako kazneno djelo kojim je ostvaren nezakonit prihod koji može biti predmet kaznenoga djela pranja novca
34) preporuke FATF jesu međunarodni standardi o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma izdani od Skupine zemalja za financijsku akciju (engl. Financial Action Task Force, u daljnjem tekstu: FATF) koje je međudržavno tijelo osnovano sa zadaćom utvrđivanja standarda i promoviranja učinkovite implementacije postavljanja standarda i promicanja učinkovite provedbe zakonskih, regulatornih i operativnih mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma na međunarodnoj razini
35) prijenos novčanih sredstava ima isto značenje kao što je definirano u članku 3. točki 9. Uredbe (EU) 2015/847
36) pružatelj usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima jest svaka osoba koja u skladu sa svojim poslovanjem trećim osobama pruža bilo koju od sljedećih usluga:
a) osnivanje trgovačkih društava ili drugih pravnih osoba
b) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju direktora ili tajnika trgovačkoga društva, partnera u partnerstvu ili sličnoga položaja u odnosu na druge pravne osobe
c) pružanje usluga registriranoga sjedišta, poslovne adrese, korespondentne adrese ili administrativne adrese i ostalih povezanih usluga trgovačkomu društvu, partnerstvu ili nekoj drugoj pravnoj osobi ili pravnoga uređenja
d) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da djeluje kao upravitelj trusta osnovanoga izričitom izjavom (engl. express trust) ili sličnoga pravnog uređenja
e) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju nominalnoga dioničara uime druge osobe, osim ako je riječ o trgovačkome društvu uvrštenome na uređeno tržište koje podliježe obvezi objavljivanja podataka u skladu s pravom Europske unije ili ekvivalentnim međunarodnim standardima
37) razumne mjere su odgovarajuće mjere koje poduzimaju obveznici, a koje su razmjerne rizicima od pranja novca i financiranja terorizma
38) Registar stvarnih vlasnika je središnja elektronička baza podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske i trustova i s njima izjednačenih subjekata stranoga prava kojima je izdan OIB (u daljnjem tekstu: Registar)
39) službeni osobni dokument jest svaka javna isprava s fotografijom osobe koju izdaje nadležno državno domaće ili strano tijelo, a sa svrhom identifikacije osobe
40) sredstva jesu imovina i financijska sredstva i koristi bilo koje vrste, uključujući:
a) gotovinu, čekove, novčana potraživanja, mjenice, novčane doznake i druga sredstva plaćanja
b) uložena sredstva kod obveznika
c) financijske instrumente određene zakonom koji uređuju tržište kapitala kojima se trguje javnom ili privatnom ponudom, uključujući dionice i udjele, certifikate, dužničke instrumente, obveznice, garancije i izvedene financijske instrumente
d) ostale isprave kojima se dokazuju prava na financijskim sredstvima ili drugim financijskim izvorima
e) kamate, dividende i druge prihode od sredstava
f) potraživanja, kredite i akreditive
41) stranka jest osoba koja uspostavlja ili već ima uspostavljen poslovni odnos kod obveznika ili obavlja povremenu transakciju
42) stvarni vlasnik stranke jest svaka fizička osoba (osobe) koja je konačni vlasnik stranke ili kontrolira stranku ili na drugi način njome upravlja, i/ili fizička osoba (osobe) u čije ime se provodi transakcija, uključujući onu fizičku osobu (osobe) koje izvršavaju krajnju učinkovitu kontrolu nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem
43) transakcija jest svaki primitak, izdatak, prijenos s računa na račun, zamjena, čuvanje, raspolaganje i drugo postupanje s novcem ili drugom imovinom kod obveznika
44) treća država jest država koja nije članica Europske unije ili potpisnica Sporazuma o osnivanju Europskoga gospodarskog prostora
45) usluga priređivanja igara na sreću jest usluga koja uključuje primanje uplata u igrama na sreću, uključujući one s elementom vještine, kao što su lutrijske igre na sreću, igre na sreću na automatima, igre u kasinima i igre klađenja koje se igraju na fizičkoj lokaciji ili na daljinu preko interneta, telefona ili nekih drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja preko kojega igrač može odigrati igru samostalno, interakcijom sa sustavom
46) utvrđivanje i provjera identiteta stranke jest postupak prikupljanja podataka i informacija o stranci te njihovo provjeravanje korištenjem dokumenata, podataka i informacija dobivenih iz pouzdanoga i neovisnoga izvora
47) više rukovodstvo obveznika znači zaposlenik obveznika s dovoljno znanja o izloženosti institucije riziku od pranja novca i financiranja terorizma te odgovarajuće razine da donosi odluke koje utječu na njezinu izloženost riziku te ne treba, u svim slučajevima, biti član uprave ili drugoga poslovodnog tijela obveznika.
Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma
Članak 5.
(1) Za prepoznavanje, procjenu, razumijevanje i smanjenje rizika od pranja novca i financiranja terorizma Republika Hrvatska provodi nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma, pri čemu uzima u obzir propise koji uređuju zaštitu osobnih podataka i zaštitu tajnosti podataka, a koja procjena će se redovito ažurirati svake četiri godine od prethodno provedene nacionalne procjene rizika, te po potrebi i ranije.
(2) Prilikom provedbe nacionalne procjene rizika iz stavka 1. ovoga članka među ostalim procjenjuju se prijetnje i ranjivosti od pranja novca i financiranja terorizma, a posebna pozornost usmjerava se na svaku financijsku aktivnost koja se zbog svoje prirode smatra pogodnom za upotrebu ili zloupotrebu u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.
(3) Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma koordinira se radom Međuinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, čije se zadaće, među ostalim, sastoje od:
1. provedbe nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj
2. izrade izvještaja o provedenoj nacionalnoj procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj
3. izrade prijedloga Akcijskoga plana s mjerama za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj i
4. provedbe drugih analiza za koje je nužna suradnja i koordinacija između različitih državnih i javnih tijela te drugih relevantnih institucija, uključujući i privatni sektor.
(4) Ured usmjerava i koordinira obavljanje zadaća Međuinstitucionalne radne skupine iz stavka 3. ovoga članka te obavještava Europsku komisiju, europska nadzorna tijela i ostale države članice o stavku 3. ovoga članka.
Obavještavanje europskih institucija i država članica
Članak 8.
Ured o rezultatima Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma obavještava Europsku komisiju, europska nadzorna tijela i druge države članice.
Obveznici provedbe mjera
Članak 9.
(1) Mjere, radnje i postupci za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma određeni ovim Zakonom provode se prije i/ili prilikom svake transakcije, kao i pri sklapanju pravnih poslova kojima se stječe ili koristi imovina te u ostalim oblicima raspolaganja sredstvima, pravima i drugom imovinom koji mogu poslužiti za pranje novca i financiranje terorizma.
(2) Obveznici provedbe mjera, radnji i postupaka iz stavka 1. ovoga članka jesu:
1. kreditne institucije
2. kreditne unije
3. Hrvatska banka za obnovu i razvitak
4. HP ‒ Hrvatska pošta d. d. u dijelu poslovanja koji se odnosi na poštanske novčane uputnice
5. institucije za platni promet
6. društva za upravljanje investicijskim fondovima i investicijski fondovi s pravnom osobnošću s unutarnjim upravljanjem
7. mirovinska društva u dijelu poslovanja koje se odnosi na dobrovoljne mirovinske fondove te mirovinska osiguravajuća društva u dijelu poslovanja koji se odnosi na izravne jednokratne uplate osoba u takva društva i društva za dokup mirovine
8. društva ovlaštena za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti
9. društva za osiguranje koja imaju odobrenje za obavljanje poslova životnih osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima
10. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću zastupanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnome osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima
11. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću posredovanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnome osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima
12. faktoring-društva
13. leasing-društva
14. institucije za elektronički novac
15. ovlašteni mjenjači
16. priređivači igara na sreću za:
a) lutrijske igre
b) igre u kasinima
c) igre klađenja
d) igre na sreću na automatima
e) igranje na daljinu preko interneta, telefona ili drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja (online igranje)
17. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću:
a) odobravanja kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite, ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting), uključujući i otkup dospjelih potraživanja
b) izdavanja ostalih sredstava plaćanja i upravljanja njima (putnički čekovi i bankovne mjenice), ako ta djelatnost nije platna usluga u smislu zakona kojim se uređuje platni promet
c) izdavanja garancija i jamstava
d) upravljanja ulaganjima za treće osobe i savjetovanja u vezi s tim
e) iznajmljivanja sefova
f) pružanja usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima
g) prometa plemenitih metala i dragoga kamenja
h) trgovine umjetničkim predmetima i antikvitetima
i) organiziranja ili provođenja dražbi
j) posredovanja u prometu nekretninama
18. pravne i fizičke osobe u obavljanju profesionalnih djelatnosti:
a) revizorsko društvo, samostalni revizor, vanjski računovođa koji je fizička ili pravna osoba koja obavlja računovodstvene usluge, porezni savjetnik, društvo za porezno savjetništvo
b) odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik, ako sudjeluje, bilo da djeluje uime svoje stranke bilo za svoju stranku, u bilo kojoj vrsti financijskih transakcija ili transakcija koje uključuju nekretnine ili pak pružaju pomoć u planiranju ili provođenju transakcije za svoju stranku u vezi s:
1. kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata
2. upravljanjem novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom u vlasništvu stranke
3. otvaranjem i upravljanjem bankovnih računa, štednih uloga ili računa za poslovanje s financijskim instrumentima
4. prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje, poslovanje ili upravljanje trgovačkim društvom
5. osnivanjem, poslovanjem ili upravljanjem trustovima, trgovačkim društvima, zakladama ili sličnim pravnim uređenjima.
(3) Obveznici su provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka i podružnice kreditnih i financijskih institucija i drugih obveznika iz drugih država članica i trećih država koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad.
(4) Obveznici su provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka i zastupnici institucija za platni promet i distributeri institucija za elektronički novac iz druge države članice.
(5) Obveznicima mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka također se smatraju obveznici iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona kada se nalaze u stečaju ili je za njih pokrenut postupak likvidacije.
(6) Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o proširenjima područja primjene ovoga Zakona u odnosu na Direktivu (EU) 2015/849 te o izuzećima za određene sektore obveznika sukladno odredbama ovoga Zakona, zajedno s obrazloženjem u skladu s provedenom procjenom rizika.
Analiza rizika od pranja novca i financiranja terorizma
Članak 12.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je izraditi analizu rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi prepoznao, procijenio, razumio i smanjio rizike od pranja novca i financiranja terorizma, uzimajući u obzir čimbenike rizika koji se odnose na:
a) stranke
b) države ili geografska područja
c) proizvode, usluge ili transakcije i
d) kanale dostave.
(2) Analiza rizika iz stavka 1. ovoga članka mora biti dokumentirana i razmjerna veličini obveznika, vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja te ju je obveznik dužan redovito ažurirati i dostaviti nadležnom nadzornom tijelu iz članka 82. ovoga Zakona na njegov zahtjev.
(3) Nadležna nadzorna tijela smjernicama mogu propisati da pojedinačne dokumentirane procjene rizika iz stavka 1. ovoga članka nisu potrebne za pojedini sektor obveznika ako su određeni rizici karakteristični za sektor jasni i shvaćeni od strane toga sektora obveznika.
(4) Obveznik je dužan analizu rizika iz stavka 1. ovoga članka usklađivati s pravilnicima i odlukama odnosno smjernicama koje donosi nadležno tijelo te je dužan uzeti u obzir Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika.
(5) Obveznik je, prije svih bitnih promjena u poslovnim procesima i poslovnoj praksi koje mogu utjecati na mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te pri uvođenju novoga proizvoda, eksternalizirane aktivnosti ili kanala dostave, kao i kod uvođenja novih tehnologija za postojeće i nove proizvode, dužan provesti procjenu rizika radi utvrđivanja i procjene kako navedene promjene utječu na izloženost riziku od pranja novca ili financiranja terorizma te poduzeti primjerene mjere za smanjenje rizika i učinkovito upravljanje tim rizikom.
Procjena rizika pojedinoga poslovnog odnosa ili povremene transakcije
Članak 14.
(1) Prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona obveznici su dužni imati u vidu varijable i čimbenike rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi mogli procijeniti rizike povezane s pojedinim poslovnim odnosom ili provođenjem povremene transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona.
(2) Varijable rizika iz stavka 1. ovoga članka uključuju najmanje sljedeće:
1. namjenu i predviđenu prirodu poslovnoga odnosa, uključujući i svrhu otvaranja računa stranci
2. vrijednost imovine koju stranka polaže, iznose i visinu obavljenih transakcija i
3. redovitost ili trajanje poslovnoga odnosa.
(3) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik najmanje uključuju:
1. trgovačka društva čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenome tržištu pod uvjetom da podliježu zahtjevu za objavljivanje podataka i zahtjevu za osiguranje odgovarajuće transparentnosti stvarnoga vlasništva stranke
2. tijela javne vlasti i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz Republike Hrvatske ili druge države članice ili
3. stranke koje imaju boravište na području država iz stavka 4. ovoga članka.
(4) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju:
1. države članice
2. treće države koje imaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
3. treće države za koje su vjerodostojni izvori ustanovili da imaju nisku razinu korupcije ili drugih kaznenih djela ili
4. treće države koje, na temelju vjerodostojnih izvora, poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima, ispunjavaju zahtjeve za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u skladu s preporukama FATF-a i djelotvorno ih provode.
(5) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju:
1. police životnoga osiguranja s niskom premijom
2. police mirovinskoga osiguranja ako ne postoji mogućnost ranijega otkupa i ne mogu se upotrijebiti kao osiguranje
3. mirovinski sustav u kojem se doprinosi uplaćuju preko odbitaka od plaća, a prijenos članskoga udjela nije moguć
4. financijske proizvode ili usluge koje se pružaju određenomu tipu stranaka sa svrhom povećanja financijske uključenosti ili
5. proizvode kod kojih na manji rizik utječu ograničenja izdataka ili transparentnost vlasništva (npr. određene vrste elektroničkoga novca).
(6) Obveznik može primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju procijeni da predstavlja nizak rizik za pranje novca i financiranje terorizma te ako je Nacionalnom procjenom rizika utvrđen nizak rizik za pranje novca i financiranje terorizma.
(7) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka, povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
1. stranku s kojom se poslovni odnos odvija u neuobičajenim okolnostima
2. stranku koja ima boravište na području države iz stavka 8. ovoga članka
3. pravne osobe i pravna uređenja koja predstavljaju sredstva za čuvanje osobne imovine
4. društva koja imaju nominalne dioničare ili dionice na donositelja
5. društva s intenzivnim gotovinskim poslovanjem
6. društva kojima se struktura vlasništva čini neobična ili prekomjerno složena s obzirom na prirodu posla društva
7. društva koja ne obavljaju ili ne smiju obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj su registrirana ili
8. društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je 25 % i više u vlasništvu strane pravne osobe koja ne obavlja ili ne smije obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj je registrirana.
(8) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
1. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora (poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima) utvrđeno da nemaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
2. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora utvrđeno da imaju znatnu razinu korupcije ili drugih kaznenih djela
3. države u odnosu na koje su na snazi sankcije Europske unije, Ujedinjenih naroda, zabrana trgovanja ili slične mjere ili
4. države koje financiraju ili podržavaju terorističke aktivnosti ili unutar kojih djeluju terorističke organizacije.
(9) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka, povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
1. privatno bankarstvo
2. proizvode ili transakcije koji mogu pogodovati anonimnosti
3. plaćanja primljena od nepoznatih ili nepovezanih trećih osoba ili
4. nove proizvode i nove poslovne prakse, uključujući nove mehanizme dostave i upotrebu novih tehnologija ili tehnologija u razvoju za nove i postojeće proizvode.
(10) Obveznik je dužan primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju je ovim Zakonom ili Nacionalnom procjenom rizika utvrđen visok rizik za pranje novca ili financiranje terorizma.
(11) Ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donose pravilnik odnosno odluke kojima obveznicima propisuju postupak procjene rizika pranja novca i financiranja terorizma.
(12) Pravilnik odnosno odluke iz stavka 11. ovoga članka donose se u skladu sa smjernicama koje su izdala europska nadzorna tijela.
Obveza primjene mjera dubinske analize stranke
Članak 16.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je dužan, pod uvjetima određenima ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima, obaviti dubinsku analizu stranke u sljedećim slučajevima:
1. prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom
2. pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 105.000,00 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 105.000,00 kuna i veću
3. pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 1000,00 eura u smislu Uredbe (EU) 2015/847
4. u pružanju usluga igara na sreću, prilikom stavljanja uloga i preuzimanja dobitaka, uključujući kupnju ili zamjenu žetona u kunskoj vrijednosti od 15.000,00 kuna i većoj bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 15.000,00 kuna i veću
5. ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci i
6. uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije.
(2) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 15. i točke 17. podtočaka g) i h) ovoga Zakona pri svakoj transakciji u vrijednosti od 15.000,00 kuna i većoj dužan je utvrditi i provjeriti identitet stranke te prikupiti sljedeće podatke: ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godinu rođenja, identifikacijski broj ako je vidljiv iz identifikacijske isprave, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i državu izdavatelja, državljanstvo/državljanstva.
(3) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točaka 9., 10. i 11. ovoga Zakona, kod poslova životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem, dužan je pored mjera propisanih člankom 15. stavkom 1. točkama 1. i 2. ovoga Zakona, čim su korisnici identificirani ili imenovani:
a) za korisnika osiguranja koji je određen kao posebno imenovana fizička ili pravna osoba ili pravno uređenje (npr. zakonski nasljednik, djeca, supružnik i dr.) utvrditi i provjeriti identitet korisnika osiguranja i
b) za korisnika osiguranja koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom prikupiti dovoljno podataka kako bi se uvjerio da će moći utvrditi identitet korisnika osiguranja u trenutku isplate police.
(4) U slučajevima iz stavka 3. točaka a) i b) ovoga članka, obveznik je dužan provjeriti identitet korisnika osiguranja u trenutku isplate, a u slučaju dodjele, u cijelosti ili djelomično, životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem trećoj fizičkoj ili pravnoj osobi ili pravnom aranžmanu, obveznik kreditna ili financijska institucija je dužan utvrditi identitet stvarnoga vlasnika u trenutku dodjele.
(5) Za korisnika trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranog prava, koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom, obveznik je dužan pribaviti dovoljno informacija kako bi bio siguran da će moći utvrditi identitet korisnika u vrijeme isplate ili u trenutku kada korisnik odluči iskoristiti dodijeljena prava.
(6) Obveznici su dužni primijeniti mjere dubinske analize ne samo na nove stranke, već i pravodobno na postojeće stranke na temelju procjene rizika, posebno kod stranaka kod kojih se promijene okolnosti koje su relevantne za primjenu ovoga Zakona.
Dubinska analiza stranke prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcije
Članak 17.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je mjere iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona provesti:
1. prije uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom i
2. prije obavljanja transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka, obveznik može provjeru identiteta stranke i stvarnoga vlasnika provesti i tijekom uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom, i to što je prije moguće, nakon prvoga kontakta sa strankom ako je to:
1. prijeko potrebno kako se ne bi prekinuo uobičajeni način uspostavljanja poslovnih odnosa i
2. ako postoji nizak rizik od pranja novca i financiranja terorizma.
(3) Obveznik kreditna ili financijska institucija iz članka 9. ovoga Zakona može otvoriti račun stranci prije provjere identiteta stranke i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke, uključujući račun koji omogućuje transakcije s prenosivim vrijednosnim papirima, pod uvjetom da postoje odgovarajući zaštitni mehanizmi koji osiguravaju da stranka ili netko u njezino ime ne provodi transakcije prije nego identitet stranke i stvarnoga vlasnika ne bude provjeren na način propisan poglavljima IV. (Način provođenja mjera utvrđivanja i provjere identiteta stranke) i V. (Način provođenja mjera utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke) ovoga Zakona.
(4) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka obveznik je dužan donijeti pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.
Iznimka od provođenja mjera dubinske analize u pogledu elektroničkoga novca
Članak 18.
(1) Iznimno obveznici nisu dužni provesti mjere iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. i članka 17. ovoga Zakona u pogledu elektroničkoga novca ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. platni instrument ne može se ponovno puniti ili je na tom platnom instrumentu ukupni iznos platnih transakcija ograničen na mjesečnoj razini u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 250,00 eura te se platni instrument može koristiti isključivo u Republici Hrvatskoj
2. sredstva pohranjena na platnom instrumentu ne smiju prelaziti kunsku protuvrijednost iznosa od 250,00 eura
3. platni instrument upotrebljava se isključivo za kupnju robe ili usluga
4. na platni instrument ne može se pohraniti anonimni elektronički novac i
5. izdavatelj elektroničkoga novca provodi mjeru praćenja transakcija ili poslovnoga odnosa u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih transakcija iz članka 53. ovoga Zakona ili sumnjivih transakcija iz članka 56. ovoga Zakona.
(2) Iznimku iz stavka 1. ovoga članka obveznici ne smiju primijeniti na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanja gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkoga novca u kunskoj protuvrijednosti iznosa većega od 100,00 eura.
Utvrđivanje i provjera identiteta fizičke osobe, obrtnika i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost
Članak 21.
(1) Za stranku koja je fizička osoba i njezina zakonskoga zastupnika te stranku koja je obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću obveznik utvrđuje i provjerava njezin identitet prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument stranke u njezinoj nazočnosti.
(2) Ako uvidom u službeni osobni dokument nije moguće prikupiti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se iz drugih važećih javnih isprava koje podnese stranka.
(3) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te ga je dužan provjeriti.
(4) Ako je stranka obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz obrtnoga ili drugoga javnog registra koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca, odnosno neposrednim uvidom u obrtni ili drugi javni registar. Na izvodu iz registra u koji je izvršen neposredni uvid obveznik u obliku zabilješke upisuje datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je izvršila uvid.
Utvrđivanje i provjera identiteta punomoćnika fizičke osobe, obrtnika i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost
Članak 22.
(1) Ako stranka, koja je fizička osoba, obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, preko punomoćnika uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju, obveznik utvrđuje i provjerava identitet punomoćnika prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument punomoćnika u njegovoj nazočnosti.
(2) Ako uvidom u službeni osobni dokument punomoćnika nije moguće prikupiti sve propisane podatke, nedostajući se podatci prikupljaju iz drugih važećih javnih isprava koje podnese punomoćnik.
(3) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te ga je dužan provjeriti.
(4) Podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona o fizičkoj osobi, obrtniku ili osobi koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, obveznik pribavlja iz ovjerene punomoći i preslike službenoga osobnog dokumenta fizičke osobe koju mu dostavi punomoćnik.
(5) Ako je stranka obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona u skladu s odredbom članka 21. stavka 4. ovoga Zakona.
Utvrđivanje i provjera identiteta pravne osobe
Članak 23.
(1) Identitet stranke koja je pravna osoba obveznik utvrđuje i provjerava prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz sudskoga ili drugoga javnog registra koju mu uime pravne osobe dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik pravne osobe.
(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti starija od tri mjeseca.
(3) Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona neposrednim uvidom u sudski ili drugi javni registar. Kada obveznik izvrši neposredan uvid u registar, dužan je na izvodu iz registra u koji je obavljen uvid u obliku zabilješke upisati datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je obavila uvid.
(4) Ostale podatke iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike isprava i drugu vjerodostojnu poslovnu dokumentaciju. Ako iz tih isprava i dokumentacije nije moguće prikupiti sve podatke iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona, podatke koji nedostaju obveznik prikuplja neposredno od zakonskoga zastupnika ili punomoćnika.
(5) Ako je stranka pravna osoba koja obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj preko podružnice, obveznik utvrđuje i provjerava identitet strane pravne osobe i podružnice.
(6) Ako je stranka strana pravna osoba, pored podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i podatke o njezinim direktorima (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta) te osnivački akt strane pravne osobe.
Utvrđivanje i provjera identiteta zakonskoga zastupnika pravne osobe
Članak 24.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje i provjerava identitet zakonskoga zastupnika pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument zakonskoga zastupnika u njegovoj nazočnosti. Ako iz toga dokumenta nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podatci koji nedostaju prikupljaju se iz druge važeće javne isprave.
(2) Obveznik kada iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te ga je dužan provjeriti.
Utvrđivanje i provjera identiteta drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata
Članak 26.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je za domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca, političke stranke, zadruge, kreditne unije, vjerske zajednice:
1. utvrditi i provjeriti identitet osobe ovlaštene za zastupanje odnosno zakonskog zastupnika
2. utvrditi i provjeriti identitet punomoćnika te pribaviti punomoć za zastupanje ako je stranka zastupana po punomoćniku i
3. prikupiti podatke iz članka 20. stavka 1. točaka 1. i 4. b) ovoga Zakona.
(2) Identitet zakonskog zastupnika stranke iz stavka 1. ovoga članka obveznik utvrđuje i provjerava prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument zakonskog zastupnika u njegovoj nazočnosti. Ako iz toga dokumenta nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podatci koji nedostaju pribavljaju se iz druge važeće javne isprave.
(3) Obveznik kada iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te ga je dužan provjeriti.
(4) Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata iz stavka 1. ovoga članka uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz registra, upisnika ili druge službene evidencije te neposrednim uvidom u registar, upisnik ili drugu službenu evidenciju. Na izvodu iz registra, upisnika ili druge službene evidencije u koju je obavljen neposredni uvid obveznik u obliku zabilješke upisuje datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je obavila uvid.
(5) Identitet punomoćnika iz stavka 1. ovoga članka obveznik utvrđuje i provjerava u skladu s člankom 25. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.
Stvarni vlasnik stranke
Članak 28.
(1) Stvarnim vlasnikom pravne osobe smatra se svaka fizička osoba (osobe) koja je u konačnici vlasnik ili kontrolira stranku ili u čije ime se provodi transakcija i uključuje barem:
1. fizičku osobu (osobe) koja je vlasnik pravne osobe te koja kontrolira pravnu osobu izravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi
2. fizičku osobu (osobe) koja kontrolira pravnu osobu neizravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi ili
3. fizičku osobu (osobe) koja ima kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava.
(2) Stvarnim vlasnikom smatra se fizička osoba (osobe) koja kontrolira drugu fizičku osobu i/ili fizička osoba (osobe) u čije se ime obavlja transakcija.
(3) Stvarnim vlasnikom trusta i s njime izjednačenoga subjekta stranoga prava smatra se svaka fizička osoba (ili više njih) iz članka 31. ovoga Zakona, koja u konačnici kontrolira trust ili s njim izjednačeni subjekt stranoga prava, izravnim ili neizravnim vlasništvom ili drugim sredstvima.
(4) Stvarnim vlasnikom domaćih i stranih udruga i njihovih saveza, zaklada, fundacija, ustanova, umjetničkih organizacija, komora, sindikata, udruga poslodavaca, političkih stranaka, zadruga, kreditnih unija ili vjerskih zajednica može se smatrati svaka fizička osoba ovlaštena za zastupanje ili fizička osoba koja ima kontrolni položaj u upravljanju imovinom.
(5) Pokazatelj izravnoga vlasništva iz stavka 1. točke 1. ovoga članka koje fizička osoba ima u pravnoj osobi vlasništvo je nad preko 25 % poslovnih udjela, glasačkih ili drugih prava na temelju kojih ostvaruje pravo upravljanja pravnom osobom ili vlasništvo 25 % plus jedna dionica.
(6) Pokazatelj neizravnoga vlasništva iz stavka 1. točke 2. ovoga članka vlasništvo je ili kontrola iste fizičke osobe (osoba) nad jednom ili više pravnih osoba koje pojedinačno ili zajedno imaju preko 25 % poslovnih udjela ili 25 % plus jedna dionica u stranci.
(7) Kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava iz stavka 1. točke 2. ovoga članka može se odnositi i na kriterije kontrole korištene u pripremi konsolidiranih financijskih izvještaja, primjerice sporazuma dioničara, ostvarivanjem prevladavajućega utjecaja i ovlasti za imenovanje višega rukovodstva.
(8) Ako nije moguće identificirati fizičku osobu (osobe) iz stavka 1. ovoga članka ili ako postoji sumnja da identificirana fizička osoba (osobe) nije stvarni vlasnik stranke te u slučaju kada su iscrpljena sva moguća sredstva kako bi se utvrdio stvarni vlasnik, stvarnim vlasnikom stranke smatra se fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela.
(9) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je dokumentirati postupke utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke.
Utvrđivanje i provjera identiteta stvarnoga vlasnika stranke
Članak 30.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje i provjerava identitet stvarnoga vlasnika stranke prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona i poduzimanjem razumnih mjera za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke.
(2) Stranka je dužna obvezniku, uz podatke o svome pravnom vlasniku, predočiti dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke.
(3) Upravitelj trusta osnovanog izričitom izjavom (engl. express trust) dužan je, kada u svojstvu upravitelja trusta uspostavlja poslovni odnos s obveznikom ili obavlja transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, obveznika obavijestiti o tome da postupa u svojstvu upravitelja trusta te obvezniku dati informacije o identitetu osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4. i 6. ovoga Zakona.
(4) Osoba iz članka 31. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona dužna je, kada obavlja jednakovrijedne ili slične funkcije upravitelju trusta iz stavka 3. ovoga članka odnosno uspostavlja poslovni odnos s obveznikom ili obavlja transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, obveznika obavijestiti o tome da postupa u tom svojstvu te obvezniku dati informacije o identitetu osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga Zakona.
(5) Podatke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja uvidom u ispis podataka iz Registra iz članka 32. ovoga Zakona, koji ne smije biti stariji od jednoga mjeseca, ili uvidom u izvornike ili ovjerene preslike dokumentacije iz sudskoga ili drugoga javnog registra koju mu u ime stranke dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik pravne osobe, a koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca. Navedene podatke obveznik može prikupiti i izravnim uvidom u Registar, sudski ili drugi javni registar, pri čemu je dužan postupiti u skladu s člankom 23. stavkom 3. ovoga Zakona.
(6) Ako na temelju uvida u ispis iz Registra, sudskoga ili drugoga javnog registra nije moguće prikupiti sve podatke o stvarnome vlasniku stranke, podatke koji nedostaju obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike dokumenata i druge vjerodostojne poslovne dokumentacije koju je obvezniku podnio zakonski zastupnik ili punomoćnik.
(7) Ako iz objektivnih razloga nije moguće prikupiti nedostajuće podatke na način opisan u stavcima 5. i 6. ovoga članka, obveznik ih prikuplja neposredno iz izjave dane u pisanome obliku zakonskoga zastupnika ili punomoćnika stranke, pri čemu je dužan, kada u skladu s člankom 14. stavcima 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakona utvrdi da stranka predstavlja visok rizik za pranje novca ili financiranja terorizma, provesti mjere pojačane dubinske analize stranke.
(8) Podatke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja u mjeri koja mu omogućuje poznavanje strukture vlasništva i kontrolu stranke u stupnju koji, ovisno o procjeni rizika, odgovara kriteriju zadovoljavajućega poznavanja stvarnog vlasnika stranke.
(9) Obveznici se prilikom utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke ne smiju oslanjati isključivo na podatke iz Registra iz članka 32. ovoga Zakona nego su dužni postupak utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke provesti na temelju procjene rizika stranke.
Utvrđivanje i provjera identiteta stvarnoga vlasnika trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava
Članak 31.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je, u postupku utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava, dužan utvrditi i provjeriti identitet:
1. osnivača
2. upravitelja ili više njih
3. zaštitnika, ako postoji
4. korisnika ili skupine korisnika imovine kojom upravlja, pod uvjetom da su budući korisnici već određeni ili odredivi
5. osobe koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u točkama 1., 2., 3. i 4. ovoga stavka i
6. druge fizičke osobe koja izravnim ili neizravnim vlasništvom ili drugim sredstvima u konačnici provodi kontrolu nad trustom ili s njim izjednačenim subjektom stranoga prava.
(2) Podatke iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona o osobama iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerenu presliku dokumentacije, a koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca, odnosno neposrednim uvidom u Registar. Kada obveznik izvrši neposredan uvid u Registar, dužan je na ispisu iz Registra u obliku zabilješke upisati datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je izvršila uvid.
(3) Ako je stranka trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava, pored podataka iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i podatke o pravnom obliku trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava te akt o osnivanju trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava.
Registar stvarnih vlasnika
Članak 32.
(1) Registar je središnja elektronička baza podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima:
a) pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske:
1. trgovačkih društava
2. podružnica stranih trgovačkih društava
3. udruga
4. zaklada
5. fundacija i
6. ustanova kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije jedini osnivač
b) trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava koji je obveznik OIB-a u Republici Hrvatskoj, a na temelju zakona kojim se uređuje OIB.
(2) Registar u ime Ureda operativno vodi Financijska agencija.
(3) Financijska agencija dužna je:
1. uspostaviti, održavati i upravljati Registrom
2. prikupljati, evidentirati, obrađivati i arhivirati podatke iz Registra
3. omogućiti upis i ažuriranje podataka u Registar u skladu s člankom 33. stavkom 4. ovoga Zakona
4. omogućiti dostupnost podataka iz Registra u skladu s člankom 34. ovoga Zakona
5. provjeravati podatke u Registru u skladu s člankom 36. stavkom 1. ovoga Zakona i
6. poduzimati i druge radnje u skladu s ovim Zakonom.
(4) Financijska agencija dužna je podatke upisane u Registar u skladu s člankom 33. stavkom 4. ovoga Zakona čuvati trajno.
(5) Financijska agencija ovlaštena je preuzimati podatke iz sudskog registra te podatke iz drugih matičnih registara preko kojih se osnivaju ili registriraju pravni subjekti iz stavka 1. točke a) ovoga članka te druge podatke iz službenih evidencija Porezne uprave na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka, bez naknade.
(6) Financijska agencija u svrhu vođenja Registra ovlaštena je upravljati bazom podataka Registra, održavati i osigurati zaštitu baze podataka Registra i dokumenata koji su pohranjeni u arhivu Registra.
(7) Financijska agencija odgovorna je za vjerodostojnost evidentiranja unesenih podataka i identifikaciju obveznika unosa podataka iz članka 33. stavka 4. ovoga Zakona.
(8) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj i strukturu podataka u Registru, način vođenja, način upisa i rokove upisa podataka u Registar, način provjere upisanih podataka u Registar, dodatne podatke koje je potrebno prikupiti odnosno upisati u Registar, sadržaj, oblik i način popunjavanja obrasca za upis podataka u Registar, postupak nadzora nad dostavom i provjeru podataka u Registru, upisom, ažuriranjem i točnošću podataka u Registru, način provedbe ovoga Zakona u odnosu na dostupnost podataka iz Registra, vrste i visine naknada za pristup podatcima iz Registra od strane obveznika iz članka 9. ovoga Zakona te za pristup podatcima iz Registra od strane pravnih i fizičkih osoba iz članka 34. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, te uporabu i čuvanje i zaštitu podataka iz Registra, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.
(9) Ured o značajkama Registra iz stavka 1. ovoga članka obavještava Europsku komisiju.
Obveze pravnog subjekta te upravitelja trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava
Članak 33.
(1) Pravni subjekt iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona dužan je imati i čuvati odgovarajuće, točne i ažurirane podatke o:
a) stvarnome vlasniku ili stvarnim vlasnicima, koji podatci obuhvaćaju:
1. ime i prezime
2. državu prebivališta
3. dan, mjesec i godinu rođenja
4. identifikacijski broj ili podatak o vrsti, broju, izdavatelju, državi i datumu važenja identifikacijske isprave
5. državljanstvo stvarnoga vlasnika i
6. podatke o prirodi i opsegu stvarnoga vlasništva
b) vlasničkoj strukturi, a trgovačka društva i podatke o udjelima, ulozima ili drugom sudjelovanju u vlasništvu društva.
(2) Financijska agencija preuzima osnovne podatke o pravnim subjektima iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona (naziv, adresa sjedišta, OIB i pravni oblik) u Registar iz matičnih registara preko kojih se osnivaju ili registriraju pravni subjekti iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona dužan je imati i čuvati odgovarajuće, točne i ažurirane podatke iz stavka 1. točke a) ovoga članka za osobe iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona te ih upisati u Registar.
(4) Pravni subjekti iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona, osim pravnih subjekata iz članka 29. ovoga Zakona, i upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 31. stavka 1. točaka 2. i 5. ovoga Zakona dužni su upisati podatke iz stavaka 1. i 3. ovoga članka na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona.
(5) Za upis u Registar odgovarajućih, točnih i ažuriranih podataka iz stavaka 1. i 3. ovoga članka odgovorni su pravni subjekti iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz stavka 4. ovoga članka.
Dostupnost podataka o stvarnome vlasništvu
Članak 34.
(1) Podatci iz Registra, u opsegu i na način propisanim ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, dostupni su samo sljedećim ovlaštenicima:
1. ovlaštenim službenicima Ureda
2. ovlaštenim osobama državnih tijela iz članka 120. ovoga Zakona
3. ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe obveznika te drugim zaposlenicima obveznika iz članka 9. ovoga Zakona, te osobama iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona, kada provode mjere dubinske analize stranke na temelju ovoga Zakona i
4. pravnim i fizičkim osobama koje dokažu opravdani pravni interes.
(2) Uredu i državnim tijelima iz stavka 1. točke 2. ovoga članka izravno su elektroničkim putem dostupni svi podatci koji se nalaze u Registru bez naknade, kada postupaju u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti.
(3) Osobama iz stavka 1. točke 3. ovoga članka izravno su elektroničkim putem dostupni ili neizravno dostupni podatci koji se nalaze u Registru u opsegu, na način i uz naknadu propisanu pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, kada obveznici provode mjere dubinske analize sukladno odredbama ovoga Zakona.
(4) Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. točke 4. ovoga članka mogu Uredu podnijeti obrazloženi zahtjev za podatcima o stvarnome vlasniku pojedinog konkretnog pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona koji su upisani u Registar.
(5) U iznimnim okolnostima, na pojedinačnoj osnovi i na obrazloženi i potkrijepljeni zahtjev pravnoga subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ili nadležnoga državnog tijela iz članka 120. ovoga Zakona, ograničit će se pristup podacima ili jednome dijelu podataka o stvarnome vlasništvu pojedinoga pravnog subjekta ako bi pristup tim podacima izložio stvarnoga vlasnika riziku od prijevare, otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili mu je oduzeta poslovna sposobnost.
(6) Ured utvrđuje je li zahtjev iz stavka 5. ovoga članka opravdan na način propisan zakonom koji uređuje upravni postupak.
(7) Protiv rješenja kojim se odlučuje o zahtjevu iz stavka 5. ovoga Zakona nije dopuštena žalba, nego se može pokrenuti upravni spor.
(8) Ograničenja pristupa podatcima iz stavka 5. ovoga članka ne odnose se na obveznike iz članka 9. ovoga Zakona koji su kreditne i financijske institucije ili javni bilježnici iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona kada provode postupak dubinske analize stranke u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, niti na Ured i državna tijela iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.
Zabrana povjeravanja dubinske analize stranke trećoj osobi
Članak 40.
(1) Obvezniku iz članka 9. ovoga Zakona nije dopušteno povjeriti provođenje mjera dubinske analize stranke trećoj osobi ako je stranka strana pravna osoba sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj državi.
(2) Obveznik ne smije prihvatiti dubinsku analizu stranke kao odgovarajuću ako je treća osoba provela mjeru utvrđivanja i provjere identiteta bez fizičke nazočnosti stranke.
Pribavljanje podataka i dokumentacije od treće osobe
Članak 41.
(1) Treća osoba, koja provede dubinsku analizu stranke, dužna je obvezniku bez odgađanja dostaviti ili učiniti izravno dostupnima dobivene podatke o stranci, stvarnome vlasniku stranke te namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa.
(2) Obveznik je dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od treće osobe pravodobno dobije preslike ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat, kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke.
(3) Treća osoba dužna je obvezniku bez odgađanja, na zahtjev obveznika, dostaviti ili učiniti izravno dostupnima presliku identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je provela dubinsku analizu stranke i pribavila podatke o stranci.
(4) Ako obveznik procijeni da postoji sumnja u vjerodostojnost provedene dubinske analize stranke ili isprava i druge dokumentacije, odnosno u istinitost pribavljenih podataka o stranci, dužan je sam provesti dubinsku analizu stranke.
(5) Obveznik ne smije uspostaviti poslovni odnos:
1. ako mu treća osoba nije dostavila ili učinila izravno dostupnima podatke iz stavka 1. ovoga članka ili
2. ako mu treća osoba nije na zahtjev dostavila ili učinila izravno dostupnima preslike identifikacijskih isprava i druge potrebne dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka.
Pojednostavljena dubinska analiza stranke
Članak 43.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može provesti pojednostavljenu dubinsku analizu stranke ako sukladno odredbi članka 12. stavka 1. i članka 14. stavka 6. ovoga Zakona procijeni da stranka predstavlja nizak rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.
(2) Pri odlučivanju hoće li provesti pojednostavljenu dubinsku analizu, obveznik iz stavka 1. ovoga članka dužan je uzeti u obzir i rezultate Nacionalne procjene rizika.
(3) Pojednostavljene mjere dubinske analize mogu se sastojati od:
1. provjere identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke nakon uspostavljanja poslovnoga odnosa
2. smanjene učestalosti ažuriranja podataka o identitetu stranke
3. smanjenoga opsega stalnoga praćenja transakcija ako vrijednost transakcije ne prelazi visinu za koju je prilikom analize rizika stranke obveznik procijenio da je primjerena poslovanju i niskom riziku stranke i/ili
4. izvođenja zaključaka o svrsi i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa prema vrsti transakcije ili uspostavljenoga poslovnoga odnosa umjesto prikupljanja informacija o tome i provođenja specifičnih mjera.
(4) Obveznik je dužan i u odnosu na stranku niskoga rizika provoditi mjere stalnoga praćenja poslovnoga odnosa iz članka 37. ovoga Zakona u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih ili sumnjivih transakcija iz članaka 53., 56. i 57. ovoga Zakona.
(5) Pojednostavljena dubinska analiza stranke nije dopuštena kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ili se primjenjuju specifični scenariji visokog rizika od pranja novca ili financiranja terorizma, ili je riječ o složenoj i neobičnoj transakciji iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona.
Pojačana dubinska analiza stranke
Članak 44.
Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je provesti mjere pojačane dubinske analize stranke:
1. pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa s bankom ili drugom kreditnom institucijom koja ima sjedište u trećoj državi
2. kada je stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba
3. kada su korisnici polica životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem ili stvarni vlasnici korisnika politički izložene osobe
4. kada je stranka povezana s visokorizičnom trećom državom
5. kada stranka nije fizički nazočna kod obveznika prilikom utvrđivanja i provjere identiteta za vrijeme provođenja mjera dubinske analize
6. kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja
7. kada u skladu s člankom 14. stavcima 7., 8. i 9. ovoga Zakona procijeni da stranka predstavlja visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma
8. kada je utvrđen visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma sukladno Nacionalnoj procjeni rizika
9. uvijek kada postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma i
10. kod svih složenih i neobično velikih transakcija i svih neobičnih uzoraka transakcija koje nemaju vidljivu ekonomsku ili pravnu svrhu.
Korespondentni odnosi s kreditnim institucijama iz trećih država
Članak 45.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa s bankom ili drugom kreditnom institucijom sa sjedištem u trećoj državi, u okviru pojačane dubinske analize stranke, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, dužan provesti sljedeće dodatne mjere:
1. prikupiti dovoljno informacija o respondentnoj instituciji radi potpunoga razumijevanja prirode njezina poslovanja i utvrđivanja s pomoću javno dostupnih informacija, ugleda institucije i kvalitete nadzora poslovanja, uključujući informacije je li respondentna institucija bila pod istragom za pranje novca ili financiranje terorizma
2. procijeniti sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma respondentne institucije
3. dokumentirati odgovornost obveznika i respondentne institucije i
4. uvjeriti se, u odnosu na prolazne račune, da je respondentna institucija obavila provjeru identiteta stranaka, da kontinuirano provodi mjere dubinske analize stranaka koje imaju izravan pristup računima korespondentne institucije te da na zahtjev korespondentne institucije može pružiti relevantne podatke u vezi s provedenim mjerama dubinske analize stranke.
(2) Zaposlenik obveznika koji uspostavlja korespondentne odnose iz stavka 1. ovoga članka i vodi postupak pojačane dubinske analize stranke obvezan je prije uspostavljanja poslovnoga odnosa pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika.
(3) Provedbu mjera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obveznik je dužan dokumentirati.
(4) Obveznik ne smije uspostaviti ili nastaviti korespondentan odnos s bankom ili drugom kreditnom institucijom koja ima sjedište u trećoj državi:
1. ako prethodno nije poduzeo mjere iz stavaka 1. i 2. ovoga članka
2. ako banka ili druga kreditna institucija nema uspostavljene kontrole sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili nije obvezna primjenjivati zakone i druge propise u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma ili
3. ako banka ili druga kreditna institucija posluje kao fiktivna banka odnosno ako uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije s fiktivnim bankama.
Politički izložene osobe
Članak 46.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona s politički izloženom osobom ili sa strankom čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba, osim propisanih mjera dubinske analize iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, uspostaviti odgovarajući sustav upravljanja rizikom, uključujući i postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje je li stranka, zakonski zastupnik, punomoćnik ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba.
(2) Politički izložena osoba je svaka fizička osoba koja djeluje ili je u proteklih najmanje 12 mjeseci djelovala na istaknutoj javnoj dužnosti u državi članici ili trećoj državi, uključujući i članove njezine uže obitelji i osobe za koje je poznato da su bliski suradnici politički izložene osobe.
(3) Fizičke osobe koje djeluju ili su djelovale na istaknutoj javnoj dužnosti su:
1. predsjednici država, predsjednici vlada, ministri i njihovi zamjenici odnosno državni tajnici te pomoćnici ministara
2. izabrani članovi zakonodavnih tijela
3. članovi upravnih tijela političkih stranaka
4. suci vrhovnih ili ustavnih sudova ili drugi visoki pravosudni dužnosnici protiv čijih odluka, osim u iznimnim slučajevima, nije moguće koristiti pravne lijekove
5. suci revizorskih sudova
6. članovi savjeta središnjih banaka
7. veleposlanici, otpravnici poslova i visoki časnici oružanih snaga
8. članovi upravnih i nadzornih odbora pravnih osoba koje su u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države
9. direktori, zamjenici direktora, članovi odbora i osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije u međunarodnoj organizaciji
10. općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici izabrani na temelju zakona kojim se uređuju lokalni izbori u Republici Hrvatskoj.
(4) Članovi obitelji politički izložene osobe iz stavka 3. ovoga članka jesu:
1. bračni drug ili osoba s kojom je politički izložena osoba u izvanbračnoj zajednici
2. djeca i njihovi bračni drugovi ili osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u izvanbračnoj zajednici ili
3. roditelji politički izložene osobe.
(5) Bliski suradnik politički izložene osobe iz stavka 3. ovoga članka jest svaka fizička osoba:
1. za koju je poznato da ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem ili bilo koje druge bliske poslovne odnose s politički izloženom osobom ili
2. koja je jedini stvarni vlasnik pravne osobe ili pravnoga uređenja za koje je poznato da su osnovani za dobrobit politički izložene osobe.
Mjere pojačane dubinske analize koje se primjenjuju na stranke iz visokorizičnih trećih država
Članak 49.
(1) Kada je stranka iz visokorizične treće države, obveznik je dužan prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona u okviru mjera pojačane dubinske analize, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, poduzeti najmanje sljedeće mjere:
1. prikupiti i provjeriti dodatne podatke o:
a) djelatnosti stranke
b) predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa i podatke o svrsi najavljene ili obavljene transakcije i
c) izvoru sredstava i imovine koja je predmet transakcije ili poslovnog odnosa
2. ažurirati identifikacijske podatke o stranci i njezinu stvarnome vlasniku
3. zaposlenik obveznika prije uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom iz visokorizične treće države mora pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika i
4. nakon uspostavljanja poslovnoga odnosa pozorno pratiti transakcije i druge poslovne aktivnosti koje kod njega obavlja stranka iz visokorizične treće države.
(2) Obveznici nisu dužni provesti mjere iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na stranku iz visokorizične treće države koja je podružnica ili društvo kći u većinskom vlasništvu obveznika iz države članice pod uvjetom da u cijelosti provodi politike i postupke grupe koji su jednaki ili jednakovrijedni odredbama ovoga Zakona.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka obveznik će opseg provođenja mjera prilagoditi procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma iz članka 14. ovoga Zakona.
(4) U primjeni stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan uzeti u obzir delegirani akt Europske komisije u kojemu su utvrđene visokorizične treće države koje ne primjenjuju odgovarajuće mjere za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma. Informacije o visokorizičnim trećim državama Ured i nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona objavljuju na svojim mrežnim stranicama.
Mjere pojačane dubinske analize u vezi s dionicama na donositelja
Članak 50.
(1) Kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja, obveznik je dužan prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, provesti pojačanu dubinsku analizu stranke koja obuhvaća sljedeće mjere:
1. prikuplja i provjerava dodatne podatke o:
a) djelatnosti stranke i njezinu stvarnome vlasniku i
b) izvoru sredstava i imovine koja je predmet transakcije ili poslovnog odnosa
2. provjerava prikupljene podatke o:
a) predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa i
b) svrsi i načinu provedbe transakcije
3. zaposlenik obveznika koji vodi postupak uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom prije uspostavljanja obvezno pribavlja pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika i
4. nakon uspostavljanja poslovnoga odnosa pozorno prati transakcije i druge poslovne aktivnosti koje stranka kod njega obavlja.
(2) Ako ne primijeni mjere iz stavka 1. ovoga članka, obveznik ne smije uspostaviti poslovni odnos s pravnom osobom koja je izdala dionice na donositelja niti obaviti transakciju fizičke ili pravne osobe u vezi s dionicama na donositelja.
Mjere pojačane dubinske analize koje se primjenjuju na stranku koja nije nazočna prilikom utvrđivanja i provjere identiteta
Članak 51.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je u okviru mjera pojačane dubinske analize, ako stranka iz članka 21. ovoga Zakona nije fizički nazočna kod obveznika prilikom utvrđivanja i provjere identiteta, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, provesti sljedeće dodatne mjere:
1. prikupiti dodatne isprave, podatke ili informacije na osnovi kojih provjerava identitet stranke
2. dodatno provjeriti podnesene isprave ili ih dodatno potvrditi od strane kreditne ili financijske institucije i
3. u odnosu na stranku s kojom uspostavlja poslovni odnos primijeniti mjeru provođenja prvog plaćanja preko računa otvorenoga uime stranke kod kreditne institucije u državi članici ili trećoj državi koja primjenjuje mjere jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u Direktivi (EU) 2015/849.
(2) Obveznik je dužan u okviru mjera pojačane dubinske analize, ako zakonski zastupnik pravne osobe iz članka 24. ovoga Zakona ili zakonski zastupnik druge pravne osobe i s njome izjednačenoga subjekta iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona nije fizički nazočan kod obveznika prilikom utvrđivanja i provjere identiteta, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, provesti sljedeće dodatne mjere:
1. prikupiti dodatne isprave, podatke ili informacije na osnovi kojih provjerava identitet stranke
2. dodatno provjeriti podnesene isprave ili ih dodatno potvrditi od strane kreditne ili financijske institucije i
3. u odnosu na stranku s kojom uspostavlja poslovni odnos primijeniti mjeru provođenja prvog plaćanja preko računa otvorenoga uime stranke kod kreditne institucije u državi članici ili trećoj državi koja primjenjuje mjere jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u Direktivi (EU) 2015/849.
(3) Ako stranka pravna osoba iz stavka 2. ovoga članka nema otvoren račun u svoje ime kod kreditne institucije, obveznik je dužan umjesto mjere iz stavka 2. točke 3. ovoga članka primijeniti mjeru provođenja prvog plaćanja preko računa otvorenoga uime osnivača stranke iz stavka 2. ovoga članka kod kreditne institucije u državi članici ili trećoj državi koja primjenjuje mjere jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u Direktivi (EU) 2015/849.
(4) U odnosu na stranku s kojom je poslovni odnos uspostavljen primjenom ovoga članka obveznik je dužan provoditi mjere pojačane dubinske analize do trenutka fizičkoga dolaska obvezniku stranke iz stavka 1. ovoga članka ili zakonskog zastupnika iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Nakon fizičkoga dolaska stranke obvezniku, obveznik je dužan provoditi mjere dubinske analize u skladu s procjenom rizika provedenom u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.
(6) Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka primjenjuju se i u slučajevima kada za stranku punomoćnik stranke uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2. i 3.
(7) Obveznici nisu dužni primijeniti odredbe ovoga članka u odnosu na stranku za koju je dubinska analiza stranke provedena u skladu s glavom III. poglavljem VIII. ovoga Zakona (Dubinska analiza stranke preko treće osobe).
Utvrđivanje i provjera identiteta stranke na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat te na temelju videoelektroničke identifikacije
Članak 52.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može na daljinu utvrditi i provjeriti identitet fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, pravne osobe i fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat koji je izrađen kvalificiranim sredstvom za izradu elektroničkoga potpisa ili sredstvom za izradu kvalificiranoga elektroničkog pečata koji je izdao kvalificirani pružatelj usluga povjerenja sa sjedištem u Europskoj uniji primjenom Uredbe (EU) 910/2014.
(2) U postupku utvrđivanja i provjere identiteta stranke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u kvalificirani certifikat za elektronički potpis ili elektronički pečat. Podatci koje nije moguće pribaviti iz kvalificiranoga certifikata pribavit će se uvidom u presliku službenoga osobnog dokumenta ili druge važeće javne isprave koju mu stranka dostavi klasičnom ili elektroničkom poštom. Ako na opisani način nije moguće pribaviti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se neposredno od stranke.
(3) Utvrđivanje i provjera identiteta stranke na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat nisu dopušteni ako postoji sumnja da je kvalificirani certifikat zloupotrijebljen, odnosno ako obveznik utvrdi da su se promijenile okolnosti koje bitno utječu na njegovu valjanost, a kvalificirani pružatelj usluga ga još nije privremeno suspendirao.
(4) U odnosu na stranku iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan, do trenutka fizičkoga dolaska obvezniku stranke fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću te fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu, provoditi pojačanu dubinsku analizu stranke koja obuhvaća najmanje mjeru pojačanoga i trajnoga praćenja poslovnoga odnosa sa strankom.
(5) Nakon fizičkoga dolaska obvezniku stranke fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću te fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu, obveznik je dužan provoditi mjere dubinske analize u skladu s procjenom rizika provedenom u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.
(6) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može na daljinu utvrditi i provjeriti identitet fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću te fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu osnovanu u državi članici korištenjem sredstava videoelektroničke identifikacije ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. za proizvode, usluge, transakcije ili kanale dostave, za korištenje kojih obveznik provodi videoelektroničku identifikaciju stranke, nije utvrđen visoki rizik sukladno odredbama članaka 12. i 14. ovoga Zakona
2. identitet se utvrđuje i provjerava na temelju službenog osobnog dokumenta fizičke osobe iz ovoga stavka koji sadrži biometrijsku fotografiju osobe, a koji dokument je izdalo nadležno državno tijelo države članice
3. stranka je punoljetna
4. stranka nema boravište na području države iz članka 14. stavka 8. ovoga Zakona
5. obveznik do trenutka fizičkoga dolaska osobe iz ovoga stavka obvezniku, provodi pojačanu dubinsku analizu stranke koja obuhvaća najmanje mjeru pojačanoga i trajnoga praćenja poslovnoga odnosa sa strankom.
(7) U postupku utvrđivanja i provjere identiteta osobe iz stavka 6. ovoga članka obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona. Podatci koje nije moguće pribaviti u skladu sa stavkom 6. ovoga članka pribavit će se uvidom u presliku službenoga osobnog dokumenta ili druge važeće javne isprave koju mu stranka dostavi klasičnom ili elektroničkom poštom. Ako na opisani način nije moguće pribaviti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se neposredno od stranke.
(8) Ministar financija donosi pravilnik kojim propisuje minimalne tehničke uvjete koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije.
Složene i neobične transakcije
Članak 53.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je obratiti posebnu pozornost na sve složene i neobično velike transakcije, kao i na svaki neuobičajeni način izvršenja transakcija koje nemaju očiglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu ili odstupaju od uobičajenoga ili očekivanoga poslovanja stranke, i u slučaju kada u odnosu na njih još nisu utvrđeni razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
(2) U vezi s transakcijama iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan analizirati pozadinu i svrhu takvih transakcija, uključujući i podatak o izvoru sredstava te rezultate analize u pisanome obliku evidentirati kako bi bili dostupni na zahtjev Ureda i nadzornih tijela iz članka 81. ovoga Zakona.
(3) U vezi s transakcijama iz stavka 1. ovoga članka obveznik u okviru pojačane dubinske analize stranke, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, poduzima najmanje sljedeće mjere:
1. prikuplja i provjerava dodatne podatke o:
a) djelatnosti stranke i
b) predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa sa strankom
2. prikuplja i provjerava podatke o svrsi najavljene ili obavljene transakcije
3. ažurira identifikacijske podatke o stranci i njezinu stvarnome vlasniku i
4. provjerava prikupljene podatke o izvoru sredstava.
(4) Ako obveznik u vezi s transakcijama iz stavka 1. ovoga članka nakon provedene analize utvrdi razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u skladu s člancima 56. ili 57. ovoga Zakona, dužan je o tome obavijestiti Ured na način kako je to propisano člankom 59. ovoga Zakona.
Zabrana korištenja anonimnih proizvoda i zabrana poslovanja s fiktivnim bankama
Članak 54.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona ne smije strankama otvoriti, izdavati ili za njih voditi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja, odnosno druge anonimne proizvode, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive, koji bi posredno odnosno neposredno omogućavali prikrivanje identiteta stranke.
(2) Obveznik je dužan kod anonimnih računa, štednih knjižica na šifru ili na donositelja, odnosno kod drugih anonimnih proizvoda, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive za koje nije moguće utvrditi vlasnika, a koji anonimni proizvodi postoje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, provesti mjere dubinske analize stranke iz članka 15. ovoga Zakona što je prije moguće, a u svakome slučaju prije bilo kakve upotrebe takvih računa ili štednih knjižica ili drugih anonimnih proizvoda.
(3) Obveznik ne smije uspostaviti ili održavati korespondentne odnose s fiktivnom bankom.
(4) Obveznik je dužan poduzeti odgovarajuće mjere kako bi onemogućio uspostavljanje ili nastavak korespondentnoga odnosa s kreditnom institucijom ili financijskom institucijom za koju se zna da dopušta da se njezinim računima koristi fiktivna banka.
Obveza sastavljanja i korištenja liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba
Članak 60.
(1) Obveznici iz članka 9. ovoga Zakona dužni su sastaviti listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma te ju dopunjavati s pomoću informacija koje su im dostupne o novim trendovima i tipologijama pranja novca i financiranja terorizma te u slučaju izmijenjenih okolnosti u poslovanju obveznika ako su one važne za primjenu ovoga Zakona.
(2) Prilikom sastavljanja liste indikatora iz stavka 1. ovoga članka obveznici uzimaju u obzir specifičnost svoga poslovanja, vrstu stranaka, geografsko područje, vrstu proizvoda i usluga koje nude, kanale dostave i karakteristike sumnjive transakcije iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona.
(3) Obveznici su prilikom utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, te drugih okolnosti u vezi s tim, dužni upotrebljavati listu indikatora iz stavka 1. ovoga članka kao osnovne smjernice u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca i financiranje terorizma.
(4) Lista indikatora iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio politika, kontrola i postupaka obveznika u skladu s člankom 13. ovoga Zakona.
(5) Ured, nadležna nadzorna tijela, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska javnobilježnička komora, Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatska komora poreznih savjetnika, Hrvatska revizorska komora te udruženja čiji su članovi obveznici primjene ovoga Zakona surađuju s obveznicima pri sastavljanju liste indikatora.
(6) Obveznici koji nisu članovi udruga, komora ili udruženja sastavljaju vlastitu listu indikatora.
(7) Ministar financija pravilnikom propisuje obvezno uključivanje pojedinih indikatora na listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
Obveza provođenja mjera u trećoj državi
Članak 64.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je osigurati da se politike i postupci za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma određeni ovim Zakonom u istome opsegu provode u njegovim podružnicama i društvima kćerima sa sjedištem u trećoj državi u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka.
(2) Ako su u trećoj državi minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma blaži od mjera propisanih ovim Zakonom, obveznik je dužan osigurati da njegove podružnice i društva kćeri usvoje i provode odgovarajuće mjere koje su jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona, u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka.
(3) Ako zakoni treće države ne dopuštaju provođenje politika i postupaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, obveznik je dužan osigurati da podružnice i društva kćeri usvoje i provedu odgovarajuće dodatne mjere za učinkovito upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma te je dužan o tome obavijestiti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona.
(4) Ako zakoni treće države ne dopuštaju provođenje politika i postupaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona će o tome obavijestiti europska nadzorna tijela radi usklađivanja aktivnosti i postizanja odgovarajućih rješenja.
(5) Ako nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona ocijeni da su dodatne mjere iz stavka 3. ovoga članka nedostatne, naložit će obvezniku da u trećoj državi provede dodatne mjere koje mogu uključivati:
1. zabranu sklapanja poslovnih odnosa
2. prekid poslovnih odnosa
3. zabranu provođenja transakcija ili
4. prema potrebi, prestanak poslovanja podružnice i društva kćeri u trećoj državi.
(6) Pri usvajanju i provođenju mjera iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obveznici su dužni pridržavati se regulatornih tehničkih standarda izdanih od Europske komisije.
Središnja kontaktna točka
Članak 65.
(1) Hrvatska narodna banka ovlaštena je zahtijevati od izdavatelja elektroničkoga novca i pružatelja platnih usluga, čije se sjedište nalazi u drugoj državi članici, a na području Republike Hrvatske posluje preko distributera ili zastupnika, imenovanje središnje kontaktne točke kako bi se osigurala usklađenost s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te kako bi se nadležnom tijelu olakšalo obavljanje nadzora.
(2) Središnja kontaktna točka iz stavka 1. ovoga članka mora biti pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(3) Središnja kontaktna točka iz stavka 1. ovoga članka dužna je u ime distributera ili zastupnika iz stavka 1. ovoga članka prijavljivati Uredu sumnjive transakcije iz članka 56. ovoga Zakona te na zahtjev Ureda prikupljati podatke od distributera ili zastupnika iz stavka 1. ovoga članka i dostavljati Uredu podatke na temelju članka 113. ovoga Zakona.
(4) Središnja kontaktna točka iz stavka 1. ovoga članka obavlja i druge poslove određene regulatornim tehničkim standardima izdanima od Europske komisije.
Dužnosti i odgovornost uprave
Članak 67.
(1) U svrhu uspostavljanja i provedbe djelotvornoga i učinkovitoga sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uprava obveznika dužna je:
1. donijeti politike, kontrole i postupke iz članka 13. ovoga Zakona
2. imenovati ovlaštenu osobu te jednoga ili više zamjenika ovlaštene osobe sukladno članku 68. ovoga Zakona
3. osigurati da ovlaštena osoba bude zaposlena na radnome mjestu koje je u organizacijskoj strukturi obveznika sistematizirano na takvome položaju da ovlaštenoj osobi omogućava brzo, kvalitetno i pravodobno izvršavanje zadaća propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te nezavisnost u radu i mogućnost izravne komunikacije s upravom
4. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe neograničeni pristup svim potrebnim podatcima, informacijama i dokumentaciji
5. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe odgovarajuće organizacijske, kadrovske, materijalne i druge uvjete rada
6. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe primjerene prostorne i tehničke uvjete koji jamče odgovarajući stupanj zaštite povjerljivih podataka i informacija kojima raspolaže ovlaštena osoba i njezin zamjenik
7. osigurati sustav koji obvezniku, ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe omogućava da, sukladno ovlastima i nadležnosti Ureda i nadležnoga nadzornog tijela iz članka 82. ovoga Zakona, istima pravodobno dostavi sve zatražene podatke, informacije i dokumentaciju, sigurnim kanalima i na način kojim se osigurava zaštita podataka
8. osigurati redovito stručno osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika obveznika
9. jasno razgraničiti ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u odnosu na ovlasti i odgovornosti drugih zaposlenika obveznika u primjeni ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata
10. osigurati kod obveznika provođenje unutarnje revizije sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma i
11. osigurati učinkovitu komunikaciju i suradnju, uključujući i primjeren tijek informacija na svim organizacijskim razinama obveznika, u provedbi mjera propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
(2) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 6., 7., 8., 9., 12., 13. i 14. ovoga Zakona dužan je Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga dostaviti godišnji plan rada za tekuću godinu i izvještaj o radu za prethodnu godinu u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma najkasnije do 31. ožujka tekuće godine.
(3) Uprava banke dužna je osigurati da ovlaštena osoba bude zaposlena na rukovodećemu radnome mjestu.
(4) Obveznik iz stavka 2. ovoga članka dužan je odrediti člana uprave koji će biti odgovoran za provedbu ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
(5) Uprava kreditne i financijske institucije dužna je uspostaviti odgovarajući informacijski sustav s obzirom na organizacijsku strukturu i izloženost riziku od pranja novca i financiranja terorizma radi automatizirane i cjelovite procjene rizika stranaka, stalnoga praćenja poslovnih odnosa te u svrhu pravodobnoga i cjelovitoga obavještavanja Ureda o transakcijama te u svrhu postupanja po zahtjevima i nalozima Ureda u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
Opća odredba
Članak 73.
Prikupljanje i obrada osobnih podataka od strane obveznika u svrhu provedbe mjera i radnji koje se poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma obavlja se na temelju i u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Otkrivanje podataka primateljima unutar grupe
Članak 75.
(1) Zabrana razmjene informacija iz članka 74. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona ne primjenjuje se, osim kada Ured ne naloži drukčije, u slučaju razmjene informacija s:
a) kreditnom ili financijskom institucijom koja je dio iste grupe pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima utvrđenima u Direktivi (EU) 2015/849 ili
b) društvom kćeri ili podružnicom koju kreditna ili financijska institucija iz točke a) ovoga stavka ima u trećoj državi, pod uvjetom da to društvo kći ili podružnica u potpunosti poštuje politike i postupke unutar grupe, među ostalim postupke za razmjenu informacija te pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima utvrđenima u Direktivi (EU) 2015/849.
(2) Zabrana razmjene informacija iz članka 74. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona ne primjenjuje se, osim kada Ured ne naloži drukčije, u slučaju razmjene informacija između obveznika iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona iz država članica ili subjekata iz trećih država koje propisuju obveze jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona, a koji obavljaju svoju profesionalnu djelatnost, bez obzira jesu li zaposlenici ili nisu, u okviru iste pravne osobe ili veće strukture kojoj pravna osoba pripada i uz koju je veže zajedničko vlasništvo, uprava ili nadzor usklađenosti.
Rokovi čuvanja podataka od strane obveznika
Članak 79.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je podatke, informacije i dokumentaciju prikupljenu primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata i Uredbe (EU) 2015/847 čuvati deset godina nakon prestanka poslovnoga odnosa, obavljanja transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, prikupljanja podataka iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona ili pristupa sefu iz članka 27. ovoga Zakona.
(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:
1. dokumentaciju na temelju koje je utvrđen identitet stranke (preslika službenoga osobnog dokumenta, preslika izvoda iz sudskoga ili drugoga registra i dr.)
2. podatke i dokumentaciju o poduzetim mjerama utvrđivanja stvarnoga vlasnika stranke
3. dokumentaciju o poslovnim odnosima i računima stranke
4. dokumentaciju o poslovnoj korespondenciji obveznika sa strankom
5. zapise i evidenciju potrebnu za identifikaciju i praćenje nacionalnih i prekograničnih transakcija
6. dokumentaciju koja se odnosi na utvrđivanje pozadine i svrhe složenih i neobičnih transakcija te rezultate analize tih transakcija
7. drugu pripadajuću dokumentaciju dobivenu prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke ili provođenja pojedinačnih transakcija i
8. ako postoje, informacije dobivene sredstvima elektroničke identifikacije, kako je propisano Uredbom (EU) 910/2014.
(3) Obveznik je dužan pet godina čuvati podatke i odgovarajuću dokumentaciju o ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe, procjeni rizika stranke, stručnome osposobljavanju i izobrazbi zaposlenika i provođenju unutarnje revizije.
(4) Obveznik je dužan nakon isteka rokova utvrđenih u stavcima 1. i 3. ovoga članka osobne podatke o stranci brisati, a dokumentaciju iz stavka 2. ovoga članka uništiti u skladu sa zakonom koji uređuje zaštitu osobnih podataka.
Nadležna nadzorna tijela
Članak 81.
Nadzor nad obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona u provedbi odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata obavljaju:
1. Hrvatska narodna banka
2. Financijski inspektorat
3. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i
4. Porezna uprava.
Nadležnost nadzornih tijela
Članak 82.
(1) Hrvatska narodna banka provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 5. i 14. ovoga Zakona, podružnica istovrsnih obveznika iz drugih država članica i trećih država te kod zastupnika odnosno distributera institucija za platni promet i institucija za elektronički novac iz drugih država članica ako su oni kreditne institucije, kreditne unije, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu s odgovarajućim zakonom.
(2) Financijski inspektorat primarno provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 3., 4., 15., 17. i 18. te obveznika iz članka 9. stavka 4. ovoga Zakona koji su zastupnici institucija za platni promet iz druge države članice i distributeri izdavatelja elektroničkoga novca iz druge države članice, a koji nisu u nadležnosti Hrvatske narodne banke.
(3) Financijski inspektorat provodi ciljane nadzore primjene ovoga Zakona kod svih obveznika iz članka 9. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, temeljem procjene o povećanim rizicima pranja novca i financiranja terorizma.
(4) U obavljanju nadzora iz stavka 3. ovoga članka, kod obveznika koji podliježu nadzoru Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Financijski inspektorat će primjenjivati odluke i smjernice koje su obveznicima izdala navedena nadzorna tijela, a sukladno sporazumu o suradnji u području nadzora s drugim nadležnim nadzornim tijelom.
(5) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona i podružnice istovrsnih obveznika iz druge države članice i trećih država, a koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad.
(6) Porezna uprava provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točke 16. ovoga Zakona.
(7) Porezna uprava, ovlaštena je, pored nadzora propisanoga stavkom 6. ovoga članka, provoditi i nadzor nad primjenom odredbi iz članka 36. stavka 3. (Registar stvarnih vlasnika) te nadzor nad primjenom odredbi iz članka 55. ovoga Zakona (ograničenje u poslovanju s gotovinom) kod pravnih i fizičkih osoba koje nisu obveznici provedbe ovoga Zakona.
(8) Nadzor provedbe Uredbe (EU) 2015/847 obavljaju u okviru svoje nadležnosti Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat Republike Hrvatske.
(9) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su međusobno razmjenjivati podatke i informacije potrebne za postupak nadzora te se obavještavati o nepravilnostima i nezakonitostima koje utvrde tijekom obavljanja nadzora i izrečenim mjerama za njihovo otklanjanje ako su ti nalazi i izrečene mjere bitni za rad drugoga tijela, sukladno potpisanomu sporazumu o suradnji, te koordinirati svoje djelovanje kada se bave prekograničnim slučajevima.
Suradnja nadzornih tijela s nadležnim nadzornim tijelima država članica
Članak 90.
(1) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona surađuju s tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom Europske unije.
(2) Nadzorna tijela, u okviru suradnje iz stavka 1. ovoga članka, mogu razmjenjivati informacije o nadzoru koje se odnose na ili su relevantne za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma.
(3) Dostava informacija iz stavka 2. ovoga članka ne smatra se povredom obveze čuvanja povjerljivih podataka te se informacije mogu koristiti samo u svrhu u koju su dostavljene.
Suradnja s nadležnim nadzornim tijelima trećih država
Članak 92.
(1) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona surađuje s tijelima trećih država nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako je s nadzornim tijelima trećih država pisanim putem dogovorio međusobnu razmjenu podataka
2. ako za nadzorna tijela iz treće države u toj državi postoji obveza čuvanja povjerljivih informacija
3. ako će se informacije koje su predmet dostavljanja tijelima u trećoj državi upotrijebiti samo u svrhu provedbe nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma i
4. ako se uvjeri da će informacije primljene od nadzornoga tijela biti priopćene trećim osobama samo uz izričitu suglasnost nadzornoga tijela koje je informaciju dalo.
(2) Suradnju iz stavka 1. ovoga članka nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može provesti ako treća država provodi mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma jednakovrijedne odredbama iz ovoga Zakona.
Opće odredbe
Članak 127.
(1) Ured međunarodno surađuje s inozemnim FOJ-em razmjenom relevantnih podataka, informacija i dokumentacije u svrhu sprječavanja i otkrivanja pranja novca, predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma.
(2) Međunarodna razmjena podataka, informacija i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka pokreće se na temelju:
1. zamolbe Ureda upućene inozemnomu FOJ-u
2. zamolbe inozemnog FOJ-a upućene Uredu
3. spontane dostave podataka, informacija i dokumentacije od strane Ureda inozemnomu FOJ-u ili
4. spontane dostave podataka, informacija i dokumentacije od strane inozemnoga FOJ-a Uredu.
(3) Ured može surađivati s inozemnim FOJ-em bez obzira na njegov organizacijski status i neovisno o tome je li predikatno kazneno djelo u trenutku razmjene podataka poznato.
(4) Različite definicije poreznih kaznenih djela ne predstavljaju zapreku za razmjenu informacija između Ureda i inozemnoga FOJ-a.
(5) Prije dostave osobnih podataka inozemnomu FOJ-u Ured može tražiti potvrdu od inozemnoga FOJ-a:
1. da je nacionalnim zakonodavstvom toga inozemnog FOJ-a uređena zaštita osobnih podataka i
2. jamstvo da će inozemni FOJ upotrijebiti osobne podatke samo za svrhu i namjenu određenu ovim Zakonom.
(6) Na međunarodnu suradnju Ureda s inozemnim FOJ-em i drugim stranim tijelima i međunarodnim organizacijama nadležnima za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koji nisu iz država članica, u pogledu prikupljanja dodatnih podataka od obveznika i drugih državnih tijela, Ured može primijeniti uvjet stvarne uzajamnosti.
(7) Ured može s inozemnim FOJ-em potpisivati memorandume o suglasnosti u svrhu unaprjeđenja suradnje u međunarodnoj razmjeni podataka, informacija i dokumentacije u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma.
(8) Potpisivanje memoranduma o suglasnosti iz stavka 7. ovoga članka nije preduvjet za međunarodnu suradnju Ureda s inozemnim FOJ-evima.
Zamolba inozemnoga FOJ-a Uredu za dostavom podataka
Članak 129.
(1) Na zamolbu inozemnoga FOJ-a upućenu pisanim putem Ured pravodobno inozemnom FOJ-u dostavlja podatke, informacije i dokumentaciju o transakcijama, sredstvima i osobama u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, a koje prikuplja ili vodi u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Kada inozemni FOJ druge države članice zatraži od Ureda podatke, informacije i dokumentaciju koja se odnosi na obveznika sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a koji obveznik posluje u državi članici čiji FOJ je uputio zahtjev, Ured bez odgađanja pri traženju podataka, informacija i dokumentacije od obveznika primjenjuje sve ovlasti sukladno odredbama ovoga Zakona.
(3) U zamolbi inozemnoga FOJ-a iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju biti navedene sve relevantne činjenice i okolnosti koje upućuju na sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, kao i svrha u koju inozemni FOJ namjerava upotrijebiti zatražene podatke, informacije i dokumentaciju.
(4) Ured može odbiti zamolbu inozemnoga FOJ-a u sljedećim slučajevima:
1. ako procijeni na temelju činjenica i okolnosti navedenih u zamolbi da nisu navedeni razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ili
2. ako bi dostavljanje podataka ugrozilo ili bi moglo ugroziti provođenje kaznenoga postupka u Republici Hrvatskoj te ako bi moglo na bilo koji drugi način štetiti nacionalnim interesima Republike Hrvatske.
(5) Ured pisanim putem obavještava inozemni FOJ koji je dostavio zamolbu o odbijanju zamolbe iz stavka 4. ovoga članka, navodeći pri tome razloge zbog kojih nije udovoljio zamolbi inozemnog FOJ-a.
(6) Kada udovolji zamolbi iz stavka 1. ovoga članka, Ured može odrediti i dodatne uvjete i ograničenja pod kojima inozemni FOJ može koristiti podatke iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Kada inozemni FOJ od Ureda zatraži prethodnu suglasnost za prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a, Ured suglasnost daje bez odgađanja i u najvećoj mogućoj mjeri.
(8) Kada je od Ureda zatražena suglasnost iz stavka 7. ovoga članka, Ured je smije uskratiti samo u sljedećim slučajevima, uz pisano obrazloženje inozemnom FOJ-u koji je od Ureda zatražio suglasnost:
1. ako bi prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a bilo izvan područja primjene ovoga Zakona
2. ako bi prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a moglo naštetiti istrazi u kaznenom postupku ili
3. ako prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a očito ne bi bilo razmjerno opravdanim interesima fizičke ili pravne osobe ili Republike Hrvatske ili ako to na neki drugi način ne bi bilo u skladu s temeljnim načelima nacionalnog prava Republike Hrvatske.
Suradnja Ureda s FOJ-em iz država članica
Članak 133.
Kada Ured zaprimi obavijest o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona, koja je povezana s drugom državom članicom, bez odgađanja ju prosljeđuje FOJ-u te države članice, koristeći zaštićene komunikacijske kanale.
Prikupljanje statističkih podataka od drugih državnih tijela
Članak 148.
(1) Ured, u svrhu centraliziranoga vođenja i analize relevantnih statističkih podataka, provedbe nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te procjene djelotvornosti cjelovitoga sustava u sprječavanju i otkrivanju pranja novca i financiranja terorizma, prikuplja relevantne statističke podatke koje vode i dostavljaju Uredu:
1. Ravnateljstvo policije, uključujući i Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranoga kriminaliteta
2. nadzorne službe ministarstva nadležnog za financije – Porezna uprava, Financijski inspektorat, Carinska uprava i druge službe ministarstva nadležnog za financije
3. Hrvatska narodna banka
4. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
5. nadležna državna odvjetništva i
6. nadležni sudovi.
(2) Tijela iz stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka dužna su redovito, a najmanje jednom godišnje, do kraja prvog kvartala tekuće godine za prethodnu godinu, obavijestiti Ured o:
1. datumu podnošenja kaznene ili druge prijave za kazneno djelo pranja novca, povezana predikatna kaznena djela i kazneno djelo financiranja terorizma
2. imenu, prezimenu, danu, mjesecu i godini rođenja prijavljene fizičke osobe, odnosno nazivu i sjedištu prijavljene pravne osobe
3. zakonskom nazivu kaznenoga djela te mjestu, vremenu i načinu počinjenja djela koje ima obilježja kaznenoga djela
4. zakonskom nazivu predikatnoga kaznenog djela te mjestu, vremenu i načinu počinjenja djela koje ima obilježja predikatnoga kaznenog djela i
5. je li kaznena i druga prijava iz točke 1. ovoga stavka inicirana obaviješću Ureda o slučajevima sa sumnjom na pranje novca i/ili financiranje terorizma iz članka 138. ovoga Zakona.
(3) Tijela iz stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga članka, u predmetima u kojima se kazneni postupak vodi za kazneno djelo pranja novca, povezana predikatna kaznena djela ili kazneno djelo financiranja terorizma, dužni su dvaput godišnje Uredu dostaviti podatke o:
1. pokretanju istrage
2. potvrđivanju optužnice
3. nepravomoćnim i pravomoćnim presudama
4. ostvarenoj međunarodnoj suradnji, uključujući međunarodnu pravnu pomoć i
5. privremenom oduzimanju predmeta, mjerama osiguranja i oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelom.
(4) Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Financijski inspektorat i Porezna uprava Uredu dostavljaju podatke o podnesenim optužnim prijedlozima protiv obveznika zbog prekršaja propisanih ovim Zakonom.
(5) Na pisani zahtjev Ureda, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Financijski inspektorat i Porezna uprava Uredu dostavljaju podatke o veličini i važnosti različitih sektora obveznika koje nadziru na temelju članka 82. ovoga Zakona, uključujući i broj obveznika pravnih i fizičkih osoba koje nadziru, te podatke o gospodarskoj važnosti svakog sektora.
(6) Financijski inspektorat Uredu dostavlja podatke o predmetima u kojima je dovršen prekršajni postupak zbog prekršaja propisanih ovim Zakonom.
(7) Osobni podatci koje je Ured prikupio na temelju ovoga članka smatraju se klasificiranim podatcima za koje se utvrđuje odgovarajuća razina tajnosti u skladu s posebnim propisima o tajnosti podataka.
(8) Ured objavljuje objedinjene statističke podatke prikupljenje na temelju ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
(9) Ministar financija pravilnikom propisuje način i rokove dostavljanja relevantnih statističkih podataka Uredu propisanih ovim člankom te način objavljivanja objedinjenih statističkih podataka.
(10) Ured o statističkim podatcima prikupljenima u skladu s odredbama ovoga članka obavještava Europsku komisiju.
PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 150.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako ne obavijesti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona o ispunjavanju uvjeta za izuzeće iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona, a ne primjenjuje mjere iz ovoga Zakona (članak 10. stavak 2.)
2. ako ne izradi analizu rizika tako da bude razmjerna veličini obveznika te vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja ili ju propusti redovito ažurirati, uskladiti sa smjernicama nadležnoga nadzornog tijela ili ju dostaviti nadzornom tijelu na njegov zahtjev te ako pri izradi analize rizika ne uzme u obzir izvješća o rezultatima Nacionalne procjene rizika i Nadnacionalne procjene rizika (članak 12. stavci 1., 2. i 4.)
3. ako ne provede procjenu rizika prije svih bitnih promjena u poslovnim procesima i poslovnoj praksi koji mogu utjecati na mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te pri uvođenju novoga proizvoda, eksternalizirane aktivnosti, kanala dostave ili novih tehnologija za postojeće i nove proizvode ne poduzme primjerene mjere za upravljanje tim rizikom i smanjenje toga rizika (članak 12. stavak 5.)
4. ako ne uspostavi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola ili ako ne donese ili ne uspostavi pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma utvrđenom analizom rizika iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, uzimajući u obzir smjernice nadležnoga nadzornog tijela, Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika tako da budu razmjerni veličini obveznika te vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja te ako u politike, kontrole i postupke ne uključi modele upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, mjere dubinske analize, ovlasti, odgovornosti i druge propisane funkcije iz članka 13. ovoga Zakona ili ih propusti redovito pratiti u svrhu pojačanja poduzetih mjera kada je to potrebno (članak 13. stavci 1., 2., 3. i 4.)
5. ako u procjeni rizika povezanih sa strankom nema u vidu neku od propisanih varijabli rizika od pranja novca i financiranja terorizma ili čimbenike rizika koji se odnose na vrstu stranke, državu ili geografsko područje, proizvod, uslugu, transakciju, kanal dostave ili ako primijeni mjere pojednostavljene dubinske analize na stranku koju nije procijenila kao niskorizičnu, ako ne primijeni mjere pojačane dubinske analize u odnosu na stranku za koju procijeni da predstavlja visok rizik za pranje novca i financiranje terorizma te ako postupak procjene rizika ne uskladi ili ne provede u skladu s podzakonskim aktom nadležnoga tijela (članak 14. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. i 10.)
6. ako ne primijeni sve propisane mjere dubinske analize ili opseg primjene mjera ne uskladi s procjenom rizika stranke (članak 15. stavci 1. i 3.)
7. ako ne provjeri je li osoba koja tvrdi da djeluje u ime stranke za to i ovlaštena odnosno ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet te osobe (članak 15. stavak 2.)
8. ako mjere dubinske analize stranke ne provodi na način propisan politikama, kontrolama i postupcima iz članka 13. ovoga Zakona (članak 15. stavak 4.)
9. ako na zahtjev nadležnoga nadzornog tijela ne dostavi dokumentaciju vezanu uz analizu i procjenu rizika stranke iz koje proizlazi da su poduzete mjere dubinske analize bile primjerene identificiranim rizicima od pranja novca ili financiranja terorizma (članak 15. stavak 5.)
10. ako ne primijeni mjere dubinske analize stranke u slučajevima propisanima ovim Zakonom (članak 16. stavak 1.)
11. ako pri sklapanju poslova životnoga osiguranja ili drugoga osiguranja povezanoga s ulaganjima ne utvrdi ili ne provjeri identitet korisnika koji je određen kao posebno imenovana fizička ili pravna osoba ili pravno uređenje, ako za korisnika koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom ne prikupi dovoljno podataka kako bi se uvjerio da će moći utvrditi identitet korisnika u trenutku isplate police te ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stvarnoga vlasnika korisnika osiguranja u trenutku isplate odnosno u trenutku kad imatelj prava iz osiguranja zatraži isplatu svojih potraživanja u cijelosti ili djelomično (članak 16. stavci 3. i 4.)
12. ako o korisniku trusta ili s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava ne pribavi informacije koje omogućuju utvrđivanje identiteta korisnika u vrijeme isplate ili u trenutku kad korisnik odluči iskoristiti dodijeljena prava (članak 16. stavak 5.)
13. ako ne primijeni mjere dubinske analize na postojeću stranku na temelju procjene rizika ili na postojeću stranku kod koje se promijene okolnosti relevantne za primjenu ovoga Zakona (članak 16. stavak 6.)
14. ako sa strankom uspostavi poslovni odnos ili obavi transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, a prije toga ne provede mjere dubinske analize stranke iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona (članak 17. stavak 1.)
15. ako iznimku iz stavka 1. članka 18. ovoga Zakona primijeni na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanja gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkoga novca u kunskoj protuvrijednosti iznosa većega od 100,00 eura (članak 18. stavak 2.)
16. ako uspostavi ili ne prekine već uspostavljeni poslovni odnos sa strankom ili obavi transakciju za stranku za koju nije mogla provesti mjere iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. i stavka 2. članka 15. ovoga Zakona (članak 19. stavak 1.)
17. ako pri obavljanju mjera dubinske analize stranke ne pribavi propisane podatke (članak 20. stavci 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11. i 12.)
18. ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke, zakonskoga zastupnika, punomoćnika ili stvarnoga vlasnika stranke te ako ne pribavi dokumentaciju propisanu za utvrđivanje i provjeru identiteta ili punomoć u slučaju kad stranka uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju preko punomoćnika (članak 21. stavci 1., 2., 3. i 4., članak 22. stavci 1., 2., 3., 4. i 5., članak 23. stavci 1., 2., 3., 4. i 5., članak 24. stavci 1. i 2., članak 25. stavci 1. i 2., članak 26. stavci 1., 2., 3., 4. i 5., članak 27. stavci 1., 2. i 3., članak 30. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. i članak 31. stavci 1. i 2.)
19. ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke ili druge fizičke osobe koja pristupi sefu odnosno ako ne pribavi propisane podatke o stranci ili ih ne pribavi na propisani način (članak 27. stavci 1., 2. i 3.)
20. ako ne dokumentira postupke utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke (članak 28. stavak 9.)
21. ako u praćenju poslovnih aktivnosti stranke i transakcija koje stranka obavlja kod obveznika ne primjenjuje propisane mjere te ne osigura da opseg odnosno učestalost provođenja mjera budu usklađeni s analizom i procjenom rizika iz članaka 12. i 14. ovoga Zakona i prilagođeni riziku pranja novca ili financiranja terorizma kojemu je obveznik izložen tijekom obavljanja pojedinoga posla ili transakcije, odnosno pri poslovanju s pojedinom strankom (članak 37. stavci 2. i 3.)
22. ako način provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke ne uskladi s podzakonskim aktom nadležnoga tijela (članak 42. stavak 1.)
23. ako pri odlučivanju hoće li provesti pojednostavljenu dubinsku analizu ne uzme u obzir rezultate Nacionalne procjene rizika (članak 43. stavak 2.)
24. ako u odnosu na stranke niskog rizika ne provodi mjere stalnog praćenja poslovnog odnosa u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih transakcija iz članka 53. ovoga Zakona ili sumnjivih transakcija iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona (članak 43. stavak 4.)
25. ako provede mjere pojednostavljene dubinske analize stranke kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ili u odnosu na stranku koja obavlja složene i neobične transakcije (članak 43. stavak 5.)
26. ako ne provede mjere pojačane dubinske analize stranke u slučaju u kojemu je ona propisana kao obvezna (članak 44.)
27. ako pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa s bankom ili drugom kreditnom institucijom sa sjedištem u trećoj državi ne provede propisane dodatne mjere ili ne dokumentira provedene mjere te ako zaposlenik obveznika koji uspostavlja korespondentni odnos prije uspostavljanja poslovnoga odnosa ne pribavi pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika te u ime kreditne institucije nastavi održavati korespondentni odnos bez da je prethodno poduzeo propisane dodatne mjere (članak 45. stavci 1., 2., 3. i 4. točka 1.)
28. ako uspostavi ili nastavi održavati korespondentni odnos s bankom ili drugom kreditnom institucijom koja ne primjenjuje mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili posluje kao fiktivna banka ili koja s fiktivnim bankama uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije (članak 45. stavak 4. točke 2. i 3. i članak 54. stavci 3. i 4.)
29. ako ne uspostavi odgovarajući sustav upravljanja rizicima koji uključuje postupak utvrđivanja je li stranka, zakonski zastupnik, punomoćnik ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba ili uži član obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe (članak 46. stavci 1. i 2.)
30. ako ne provede odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora novčanih sredstava kojima raspolaže politički izložena osoba, ako neprekidno i pojačano ne prati poslovni odnos s politički izloženom osobom ili ako zaposlenik obveznika propusti pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa s politički izloženom osobom (članak 47. stavak 1.)
31. ako ne provede odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora novčanih sredstava kojima raspolaže član uže obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe, ako neprekidno i pojačano ne prati poslovni odnos s članom obitelji ili bliskim suradnikom politički izložene osobe te ako zaposlenik obveznika ne pribavi pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa s članom obitelji ili bliskim suradnikom politički izložene osobe (članak 47. stavak 2.)
32. ako ne procijeni daljnji rizik politički izložene osobe koja je prestala djelovati na istaknutoj javnoj funkciji te ako ne poduzima odgovarajuće mjere u odnosu na tu osobu u razdoblju od 12 mjeseci od prestanka djelovanja na istaknutoj javnoj funkciji ili sve dok u konkretnom slučaju ne prestane vrijediti daljnji rizik specifičan za politički izložene osobe (članak 47. stavak 3.)
33. ako ne dokumentira provedbu mjera dubinske analize kod politički izložene osobe (članak 47. stavak 4.)
34. ako, najkasnije u trenutku isplate police osiguranja, ne poduzme razumne mjere s pomoću kojih je moguće utvrditi je li korisnik životnoga osiguranja ili drugoga osiguranja povezanoga s ulaganjima, ili stvarni vlasnik korisnika gdje je to potrebno, politički izložena osoba ili član uže obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe ili ako ne poduzme dodatne propisane mjere u slučaju u kojemu je utvrdila visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma ili ako ne dokumentira provedbu mjera iz članka 48. ovoga Zakona (članak 48. stavci 1., 2., 3. i 4.)
35. ako u odnosu na stranku iz visokorizične treće države ne poduzme propisane mjere pojačane dubinske analize ili u primjeni mjera ne uzme u obzir delegirani akt Europske komisije (članak 49. stavci 1. i 4.)
36. ako ne poduzme propisane mjere pojačane dubinske analize u odnosu na stranku koja je izdala dionice na donositelja ili koja obavlja transakciju povezanu s dionicama na donositelja odnosno ako suprotno odredbama ovoga Zakona uspostavi poslovni odnos s pravnom osobom koja je izdala dionice na donositelja ili obavi transakciju povezanu s dionicama na donositelja (članak 50.)
37. ako ne primijeni propisane mjere pojačane dubinske analize u odnosu na stranku koja pri utvrđivanju i provjeri identiteta nije bila osobno nazočna kod obveznika (članak 51.)
38. ako ne provede mjere pojačane dubinske analize iz članka 52. stavak 4. ovoga Zakona
39. ako nakon fizičkoga dolaska stranke iz članka 52. stavka 1. obvezniku ne provede mjere dubinske analize u skladu s procjenom rizika provedenom u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona (članak 52. stavak 5.)
40. ako ne analizira pozadinu i svrhu, uključujući i podatak o izvoru sredstava, složenih i neobično velikih transakcija i neuobičajenih načina obavljanja transakcija koje nemaju očiglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu ili odstupaju od uobičajenoga poslovanja stranke te ako u pisanome obliku ne evidentira rezultate analize ili ne poduzme propisane dodatne mjere (članak 53. stavci 1., 2. i 3.)
41. ako ne obavijesti Ured o složenoj i neobičnoj transakciji u odnosu na koju je utvrdila razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u skladu sa člancima 56. i 57. ovoga Zakona, a na način propisan člankom 59. ovoga Zakona (članak 53. stavak 4.)
42. ako strankama otvara, izdaje ili za njih vodi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja odnosno druge anonimne proizvode, uključujući račune koji glase na lažna imena (članak 54. stavak 1.)
43. ako ne provede mjere dubinske analize stranke prije nego stranka upotrijebi ranije otvoreni anonimni račun, štednu knjižicu na šifru ili na donositelja ili drugi anonimni proizvod, uključujući i račune koji glase na lažna imena za koje nije moguće utvrditi vlasnika (članak 54. stavak 2.)
44. ako Ured ne obavijesti o transakciji, sredstvima ili osobi za koju zna ili sumnja da je povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma, ako se ne suzdrži od provođenja sumnjive transakcije, ako o takvoj transakciji Ured ne obavijesti prije obavljanja, ako u obavijesti ne navede obrazložene razloge za sumnju, rok u kojemu treba obaviti transakciju i druge propisane podatke ili obavijest o sumnjivoj transakciji ne dostavi na način propisan pravilnikom ministra financija (članak 56. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i članak 59.)
45. ako kao osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost, u propisanome roku i na propisani način, ne obavijesti Ured o transakciji, sredstvima ili osobi u vezi s kojom utvrdi razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ili o stranci koja je zatražila savjet u vezi s pranjem novca ili financiranjem terorizma (članak 57. stavci 1., 2. i 3.)
46. ako ne sastavi listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma te ju ne dopunjava na propisan način ili pri sastavljanju liste ne uzme u obzir specifičnost svoga poslovanja, vrstu stranaka, geografsko područje, vrstu proizvoda i usluga, kanale dostave i karakteristike sumnjive transakcije iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona, ako se prilikom utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ne koristi listom indikatora kao smjernicama u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma odnosno ako ju ne sastavi na propisani način ili u propisanome roku (članak 60. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7.)
47. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi podatke o transakciji koja se provodi u gotovini čija je vrijednost 200.000,00 kuna ili veća ili ih ne dostavi na način propisan pravilnikom ministra financija donesenim na temelju članka 61. stavka 3. ovoga Zakona (članak 61. stavci 1., 2. i 3.)
48. ako ovlaštenoj osobi ne osigura radno mjesto koje omogućava brzo, kvalitetno i pravodobno ispunjavanje zadaća te nezavisnost u radu i mogućnost izravne komunikacije s upravom, neograničeni pristup svim potrebnim podatcima, organizacijske, kadrovske, materijalne i druge uvjete rada (članak 67. stavak 1. točke 3. i 4.)
49. ako ne osigura ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe primjerene prostorne i tehničke uvjete koji jamče odgovarajući stupanj zaštite povjerljivih podataka i informacija kojima raspolaže ovlaštena osoba i njezin zamjenik (članak 67. stavak 1. točka 6.)
50. ako ne osigura odgovarajući sustav dostave podataka Uredu i drugomu nadležnom tijelu (članak 67. stavak 1. točka 7.)
51. ako jasno ne razgraniči ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u odnosu na ovlasti i odgovornosti drugih zaposlenika obveznika, učinkovitu komunikaciju i primjeren tijek informacija na svim organizacijskim razinama obveznika (članak 67. stavak 1. točke 9. i 11.)
52. ako posluje kao kreditna ili financijska institucija, a ne osigura u svom informacijskom sustavu programska rješenja koja omogućuju automatiziranu i cjelovitu procjenu rizika stranaka, stalno praćenje poslovnih odnosa te pravodobnu i cjelovitu dostavu obavijesti i podataka Uredu (članak 67. stavak 5.)
53. ako ne imenuje ovlaštenu osobu i zamjenika ovlaštene osobe za otkrivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma sukladno odredbama članka 68. ovoga Zakona
54. ako ne osigura da posao ovlaštene osobe i njezina zamjenika obavlja osoba koja ispunjava propisane uvjete (članak 70.)
55. ako jednom godišnje ne osigura redovitu unutarnju reviziju sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma (članak 72. stavci 1. i 2.)
56. ako unutar grupe ili između obveznika iz članka 75. stavka 2. ovoga Zakona razmijeni informacije suprotno zabrani koju je izdao Ured (članak 75. stavci 1. i 2.)
57. ako podatke prikupljene u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa i Uredbe (EU) 2015/847 ne čuva deset godina nakon obavljene transakcije, prestanka poslovnoga odnosa ili pristupa sefu ili je dokumentacija koju čuva nepotpuna (članak 79. stavci 1. i 2.)
58. ako ne vodi neku od propisanih evidencija ili je evidencija koju vodi netočna ili nepotpuna (članak 80.)
59. ako ne uspostavi interni sustav izvještavanja koji omogućuje zaposlenicima obveznika i osobama u sličnome položaju kod obveznika da preko posebnoga, neovisnoga i anonimnoga kanala prijavljuju povrede odredaba ovoga Zakona ili ako interni sustav izvještavanja ne sadržava jasno definirane postupke za zaprimanje i obradu prijava koji su razmjerni prirodi i veličini obveznika (članak 94. stavci 1. i 2.)
60. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma (članak 113. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7.)
61. ako ovlaštenom službeniku Ureda ne omogući pregled i izravan uvid na način propisan Zakonom u podatke, informacije i dokumentaciju u sjedištu obveznika i na ostalim mjestima u kojima obveznik ili druga osoba po njegovoj ovlasti obavljaju djelatnosti i poslove ili ovlaštenom službeniku Ureda ne preda ispis dokumenata pohranjenih u računalu i preslike izvornih dokumenata ili ne omogući pribavljanje informacija od zaposlenika obveznika koji imaju saznanja važna za obavljanje operativne analize sumnjivih transakcija (članak 114. stavci 1., 2. i 3.)
62. ako ne provede nalog Ureda za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije (članak 117. stavci 1., 3. i 4.)
63. ako ne provede nalog Ureda za stalno praćenje financijskoga poslovanja stranke (članak 119. stavci 1., 2., 4., 5. i 6.)
64. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene dodatne podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za obavljanje neizravnoga nadzora (članak 139. stavak 2.)
65. ako u propisanom roku ne provjeri, u odnosu na postojeće stranke, je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba (članak 156.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 6000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 450.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik, javni bilježnik, samostalni revizor, vanjski računovođa, porezni savjetnik, obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 15. ovoga Zakona koji pri pri transakciji u vrijednosti od 15.000,00 kuna i većoj ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke ili ne prikupi propisane podatke o stranci (članak 16. stavak 2.).
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(6) Za najteže prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, obvezniku se može izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 7.500.000,00 kuna.
(7) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 6. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija, može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna ili u postotku od 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo. Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantni ukupni godišnji prihod jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim direktivama prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.
(8) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 6. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u kreditnoj ili financijskoj instituciji može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna.
Članak 152.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj platiteljev pružatelj platnih usluga:
1. ako ne osigura informacije o platitelju i primatelju koje moraju biti priložene prijenosu novčanih sredstava, ako prije prijenosa ne provjeri na propisani način točnost pribavljenih informacija i identitet platitelja ili ne čuva pribavljene informacije i dokaz o identitetu do isteka Zakonom propisanoga roka (članak 4. stavci 1., 2., 3., 4. i 5. i članak 16. stavci 1., 2. i 3. Uredbe (EU) 2015/847)
2. ako ne priloži prijenosima novčanih sredstava, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
3. ako pri prijenosu novčanih sredstava unutar Unije ne dostavi primateljevu pružatelju platnih usluga propisane informacije o platitelju i primatelju na njegov zahtjev ili ih ne dostavi u propisanom roku (članak 5. stavak 2. Uredbe (EU) 2015/847)
4. ako pri prijenosu novčanih sredstava unutar Unije ne provjeri točnost informacija o platitelju i identitet platitelja koji je novčana sredstva isplatio u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na kojega ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 5. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847)
5. ako pri prijenosu novčanih sredstva izvan Unije ne prikupi informacije o platitelju, primatelju i brojevima računa ili jedinstvenoj identifikacijskoj oznaci, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 6. stavak 2. podstavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
6. ako pri prijenosu novčanih sredstva izvan Unije, ako su primljena u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na koje ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, ne provjeri točnost informacija o platitelju, primatelju i brojevima računa ili jedinstvenoj identifikacijskoj oznaci, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 6. stavak 2. podstavak 2. Uredbe (EU) 2015/847).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj primateljev pružatelj platnih usluga:
1. ako prijenosima novčanih sredstava ne osigura da budu priloženi, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
2. ako ne uvede djelotvorne postupke za otkrivanje jesu li u razmjeni poruka ili u sustavu plaćanja i namire popunjena polja koja se odnose na informacije o platitelju ili primatelju, kako bi u vrijeme odvijanja transakcije ili naknadno mogao provjeriti nedostaju li propisane informacije ili ne čuva pribavljene informacije i dokaz o identitetu do isteka Zakonom propisanoga roka (članak 7. stavak 1. i članak 16. Uredbe (EU) 2015/847)
3. ako prije knjiženja na primateljevu računu ili prije nego što novčana sredstva budu dostupna primatelju ne provjeri na propisani način točnost informacija o primatelju u slučaju prijenosa u iznosu većem od 1000,00 eura u jednoj transakciji ili u povezanim transakcijama (članak 7. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847)
4. ako ne provjeri točnost informacija o primatelju u korist kojega je isplatu novčanih sredstava obavio u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na kojega ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 7. stavak 4. Uredbe (EU) 2015/847)
5. ako ne uvede postupke za utvrđivanje treba li obaviti, odbiti ili suspendirati prijenos novčanih sredstava kojemu nedostaju potrebne i potpune informacije o platitelju i primatelju i poduzimanje odgovarajućih daljnjih mjera te ako, u slučaju u kojemu informacije nisu priložene ili su nepotpune ili slova i znakovi u poruci ne odgovaraju pravilima sustava razmjene poruka ili sustava plaćanja i namire, ne donese ni odluku o odbijanju prijenosa ni odluku o traženju informacija prije ili nakon što odobri račun primatelja ili mu novčana sredstva stavi na raspolaganje (članak 8. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
6. ako ne odluči o radnjama koje će poduzeti prema pružatelju platnih usluga koji nastavi s nedostavljanjem potrebnih informacija o platitelju ili primatelju, ako o ponovljenim propustima i poduzetim radnjama ne obavijesti nadležna nadzorna tijela te ako ne razmotri, imajući u vidu informacije o platitelju ili primatelju koje nedostaju ili su nepotpune, jesu li prijenos ili bilo koja s njim povezana transakcija sumnjivi i treba li ih prijaviti Uredu (članak 8. stavak 2. i članak 9. Uredbe (EU) 2015/847).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj posrednički pružatelj platnih usluga:
1. ako ne priloži prijenosima novčanih sredstava ili ne osigura da budu priloženi, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
2. ako ne osigura da se sve primljene informacije o platitelju i primatelju čuvaju uz prijenos sredstava (članak 10. Uredbe (EU) 2015/847)
3. ako ne uvede djelotvorne postupke za otkrivanje jesu li u razmjeni poruka ili u sustavu plaćanja i namire popunjena polja koja se odnose na informacije o platitelju ili primatelju kako bi u vrijeme odvijanja transakcije ili naknadno mogao provjeriti nedostaju li propisane informacije (članak 11. Uredbe (EU) 2015/847)
4. ako ne uspostavi djelotvorne postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje treba li izvršiti, odbiti ili suspendirati prijenos novčanih sredstava kojem nedostaju potrebne informacije o platitelju i primatelju te za poduzimanje odgovarajućih daljnjih mjera (članak 12. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
5. ako u slučaju u kojemu otkrije da informacije nedostaju ili nisu popunjene slovima ili znakovima dopuštenima u skladu s konvencijama sustava razmjene poruka ili sustava plaćanja i namire ne donese ni odluku o odbijanju prijenosa ni odluku o traženju informacija o platitelju i primatelju, prije ili poslije prijenosa novčanih sredstava (članak 12. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
6. ako ne poduzme korake, poput slanja upozorenja i postavljanja rokova, prema pružatelju koji opetovano ne pruža zahtijevane informacije o platitelju ili primatelju, ako o tom nepružanju i poduzetim koracima ne obavijesti nadležna nadzorna tijela te ako informacije o platitelju ili primatelju koje nedostaju ili su nepotpune ne uzme u obzir kao čimbenik u prosuđivanju jesu li prijenos novčanih sredstava ili bilo koja s njim povezana transakcija sumnjivi i treba li ih prijaviti Uredu (članak 12. stavak 2. i članak 13. Uredbe (EU) 2015/847).
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5) Za najteže prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, pružatelju platnih usluga može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 7.500.000,00 kuna.
(6) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna ili u postotku od 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo. Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantan ukupan godišnji prihod jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim direktivama prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.
(7) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u kreditnoj ili financijskoj instituciji može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna.
Članak 153.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako primi naplatu ili obavi plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj odnosno ako primi naplatu ili obavi plaćanje u više međusobno povezanih gotovinskih transakcija u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj (članak 55. stavci 1. i 2.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik i fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona ako ne raspolaže odgovarajućim, točnim i ažuriranim podatcima propisanima člankom 33. stavkom 1. ovoga Zakona o svome stvarnom vlasniku ili stvarnim vlasnicima (članak 33. stavak 1.).
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona.
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona ako odgovarajuće, točne i ažurirane podatke propisane člankom 33. stavkom 1. ovoga Zakona ne upiše u Registar stvarnih vlasnika na način i u rokovima propisanim pravilnikom koji donese ministar financija (članak 33. stavak 1. i članak 32. stavak 8.).
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 6. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona.
(8) Za najteže prekršaje iz stavaka 4. i 6. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, pravnoj osobi može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 750.000,00 kuna.
(9) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 8. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 100.000,00 kuna.
(10) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona koji ne raspolaže odgovarajućim, točnim i ažuriranim podatcima iz članka 33. stavka 1. točke a) ovoga članka za osobe iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona (članak 33. stavak 3. i članak 32. stavak 8.).
(11) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona koji odgovarajuće, točne i ažurirane podatke propisane člankom 33. stavkom 1. točkom a) ne upiše u Registar stvarnih vlasnika na način i u rokovima propisanim pravilnikom koji donese ministar financija (članak 33. stavak 3. i članak 32. stavak 8.).
(12) Za najteže prekršaje iz stavaka 10. i 11. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, upravitelju trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 100.000,00 kuna.
(13) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona ako na zahtjev Porezne uprave pisanim putem ne dostavi Poreznoj upravi dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke.
(14) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 13. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona.
(15) Za najteže prekršaje iz stavka 13. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, pravnoj osobi može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 750.000,00 kuna.
(16) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 15. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 100.000,00 kuna.
(17) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona ako na zahtjev Porezne uprave pisanim putem ne dostavi Poreznoj upravi dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke.
(18) Za najteže prekršaje iz stavka 17. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, upravitelju trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 100.000,00 kuna.
(19) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj obveznik iz članka 9. ovoga Zakona ako pristupa podatcima iz Registra stvarnih vlasnika suprotno namjeni propisanoj člankom 34. stavkom 3. ovoga Zakona.
(20) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 19. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(21) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 65. stavak 2. ovoga Zakona ako ne prijavi Uredu sumnjive transakcije iz članka 56. ovoga Zakona ili na zahtjev Ureda ne dostavi podatke na temelju članka 113. ovoga Zakona (članak 65. stavak 3.)
(22) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pružatelj platnih usluga koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, a koji u cijelosti i bez odgađanja, među ostalim putem središnje kontaktne točke u skladu s člankom 45. stavkom 9. Direktive (EU) 2015/849, ako je takva kontaktna točka utvrđena, te u skladu s postupovnim zahtjevima utvrđenima ovim Zakonom, ne odgovori na zahtjev za podacima isključivo tijela nadležnih za sprječavanje i suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj u pogledu informacija koje se zahtijevaju na temelju Uredbe (EU) 2015/847 (članak 14. Uredbe (EU) 2015/847).
(23) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 22. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, studeni 2018.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj: 108/17) sadržana je u odredbi članka 2. stavak 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
1. Ocjena stanja
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (dalje u tekstu: Zakon) Hrvatski sabor donio je na sjednici 27. listopada 2017., objavljen je u „Narodnim novinama“ broj: 108/17 i stupio je na snagu 1. siječnja 2018. Zakonom je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/849) te se osigurala provedba Uredbe (EU) 2015/847 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1781/2006 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2015/847) i Uredbe (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 1889/2005).
Sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadležnosti samo jedne institucije nego je to sustav u kojem su zakonski definirane uloge svakog dionika i njihova međusobna interakcija i suradnja, a čine ga: tijela prevencije: obveznici (banke i drugi), Ured za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajna jedinica Republike Hrvatske, nadzorna tijela: nadzorne službe ministarstva nadležnoga za financije (Porezna uprava, Carinska uprava i Financijski inspektorat), Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga te tijela kaznenog progona (Policija i Državno odvjetništvo).
Ključni elementi preventivnog sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma je provođenje od banaka i drugih obveznika sljedećih mjera: dubinska analiza klijenta primjenom standarda "upoznaj svoga klijenta" (utvrđivanje i provjeravanje identiteta stranke te utvrđivanje i provjeravanje identiteta stvarnog vlasnika stranke, i dr.), prijava sumnjivih transakcija Uredu od strane obveznika prije obavljanja sumnjive transakcije bez obzira na iznos, ako postoje razlozi za sumnju da se radi o pranju novca i financiranju terorizma te specifična mjera i ovlast Ureda za izdavanjem naloga bankama i drugim obveznicima za privremenim zaustavljanjem obavljanja sumnjive transakcije na rok od najdulje 120 sati.
Sukladno važećem Zakonu i međunarodnim standardima hrvatski Ured je financijsko-obavještajna jedinica, koja služi kao nacionalni centar za zaprimanje i analizu obavijesti o sumnjivim transakcijama i procjenu ostalih informacija relevantnih za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma, odnosno Ured primarno ima zadaću:
- operativno analizirati sumnjive transakcije zaprimljene od banaka i drugih obveznika, kao i druge informacije zaprimljene od inozemnih financijsko obavještajnih jedinica usmjerenih na individualne slučajeve u cilju utvrđivanja postoje li u vezi s transakcijom, određenom osobom ili sredstvima razlozi za sumnju na pranje novca i financiranje terorizma
- dostavljati nadležnim državnim tijelima i inozemnim financijsko obavještajnim jedinicama na daljnje postupanje obavijesti o individualnim slučajevima sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma
- provoditi strategijske analize zaprimljenih i prikupljenih podataka od obveznika, te podataka dostavljenih Uredu od nadležnih tijela i inozemnih financijsko obavještajnih jedinica, a koje uključuju utvrđivanje tipologija, uzoraka i trendova pranja novca i financiranja terorizma.
U okviru analitičko-obavještajnoga rada Ured kao financijsko-obavještajna jedinica u svom postupanju pribavlja bankovne, osobne i obavještajne podatke iz zemlje i inozemstva. Ti podaci se u skladu sa zakonom koji uređuje tajnost podataka označavaju kao klasificirani podaci za koje je utvrđen odgovarajući stupanj tajnosti. S obzirom na karakter tajnosti tih podataka, postupci koje provodi Ured temeljem Zakona tajni su. (čl. 143. važećeg Zakona). Slijedom navedenog, Ured nije ovlašten iznositi u javnost informacije, podatke i dokumentaciju u vezi s konkretnim slučajevima na kojima radi ili koje dostavlja na daljnje postupanje drugim nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj ili inozemnim financijsko-obavještajnim jedinicama.
Naglašavamo da su slučajevi koje je Ured proslijedio na daljnje postupanje nadležnim državnim tijelima i inozemnim financijsko-obavještajnim jedinicama sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma predmet daljnjih postupaka nadležnih državnih tijela (provođenje izvida, kriminalističkih obrada i financijskih istraga) u cilju pokretanja kaznenog postupka za kazneno djelo pranje novca ili za kazneno djelo financiranje terorizma. Tek se donošenjem pravomoćne sudske presude za kazneno djelo pranja novca potvrđuje nezakonitost sredstava i ista trajno oduzimaju.
Provođenje mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma od strane banaka i drugih obveznika sukladno Zakonu, te aktivnosti Ureda i drugih nadležnih državnih tijela iz sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma rezultiralo je značajnim napretkom u prevenciji pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj. Ključni pokazatelji o radu Ureda kao financijsko obavještajne jedinice za razdoblje od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2017. pokazuju trend stalnog porasta broja slučajeva dostavljenih od strane Ureda sa sumnjom na pranje novca i financiranja terorizma nadležnim državnim tijelima na daljnje postupanje i procesuiranje. U okviru slučajeva sa sumnjom na pranje novca i financiranja terorizma dostavljenih od strane Ureda nadležnim tijelima, Ured je operativno analizirao ukupno 50.504 transakcija povezanih s 7.705 fizičkih osoba i 3.726 pravnih osoba kao sudionika u transakcijama. Također, u navedenom razdoblju Ured je bankama izdao 271 nalog za blokadom sumnjivih transakcija u ukupnoj vrijednosti sumnjivih transakcija od 250 milijuna kuna.
Sve relevantne međunarodne organizacije i institucije (Vijeće Europe, Ujedinjeni narodi, Europska Unija, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka) ocijenile su hrvatski model i preventivni sustav kao suvremen i većim dijelom usklađen s međunarodnim standardima. Učinkovitost sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj kao i usklađenost istoga sa međunarodnim standardima kontinuirano i periodički procjenjuju licencirani međunarodni eksperti Vijeća Europe, Odbora za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL).
MONEYVAL je u Republici Hrvatskoj proveo četiri procjene/evaluacije učinkovitosti i usklađenosti sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Procjena učinkovitosti provedena je na temelju tada važećih Preporuka FATF za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma i EU standarda. Izvješća o ocjeni Republike Hrvatske usvojena su na plenarnim sjednicama MONEYVAL-a u Strasbourgu.
Četvrti krug evaluacije Republike Hrvatske od strane Odbora Vijeća Europe MONEYVAL
– zaposlenici Ureda su profesionalni, dobro obučeni, motivirani i redovito educirani
– visoki broj dostavljenih slučajeva sa sumnjom na pranje novca od strane Ureda nadležnim tijelima na daljnje postupanje u usporedbi sa brojem otvorenih analitičkih predmeta Ureda, ukazuje na visoku kvalitetu analitičko-obavještajnog rada Ureda
– predstavnici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova istaknuli su da su analitički izvještaji Ureda visoke kvalitete i pružaju osnovu za pokretanje istraga
Polazeći od svega naprijed navedenog te od izvješća o procjeni hrvatskog preventivnog sustava od strane međunarodnih tijela i institucija, možemo stvarno stanje u prevenciji pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj, ocijeniti kao pozitivno i zadovoljavajuće, što potvrđuje i činjenicu da se Republika Hrvatska do sada nije našla niti na jednoj “crnoj listi” nekooperativnih jurisdikcija prema FATF-u.
2. Osnovna pitanja koja se uređuju prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
Polazeći od navedene ocjene stanja, odnosno radi transpozicije Direktive (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (dalje u tekstu: Direktiva 2018/843), predlagatelj Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (u daljnjem tekstu: Zakon) pristupio je izradi Zakona želeći na odgovarajući način uskladiti preventivno zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnim propisima EU odnosno s Direktivom 2018/843 koja dijelom mijenja i dopunjuje Direktivu 2015/849 i postojeći sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma.
Polazeći od glavnih ciljeva za daljnjom harmonizacijom preventivnog zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, te radi jačanja učinkovitosti zaštite financijskog sustava od korištenja za pranje novca i financiranja terorizma poboljšanjem postojećih i uvođenjem novih preventivnih mjera, prijedlogom Zakona uređena su osnovna pitanja:
1. Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma
Detaljnije propisivanje provođenja Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u svrhu prepoznavanja, procjene, razumijevanja i smanjenja rizika od pranja novca i financiranja terorizma, uključujući i statističke podatke koje su dužna voditi tijela iz sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma . Pored podataka propisanih važećim Zakonom, Nacionalna procjena rizika sadržavat će i podatke o institucionalnoj strukturi i općim postupcima sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, uključujući, između ostalog podatke o Uredu, Poreznoj upravi i državnim odvjetništvima te podatke o osiguranim financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima tih tijela, u mjeri u kojoj su te informacije dostupne, te podatke o aktivnostima poduzetima na državnoj razini i podatke o financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima koji su dodijeljeni za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma javnopravnim i drugim tijelima iz članka 120. Zakona.
2. Procjena rizika stranke za pranje novca i financiranje terorizma
Detaljnije propisivanje pristupa temeljenog na procjeni rizika koju provode banke i drugi obveznici u odnosu na stranku, prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke, a koja uključuje procjenu rizika povezanu s geografskim područjem te s proizvodima, uslugama, transakcijama i kanalima koji se koriste za isporuku proizvoda i usluga do krajnjega korisnika . Primjerice, U članku 14. Zakona dodaju se novi čimbenici rizika povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik: transakcije povezane s naftom, oružjem, plemenitim kovinama, duhanskim proizvodima, kulturnim artefaktima i drugim predmetima od arheološkog, povijesnog, kulturnog i vjerskog značaja ili od izuzetne znanstvene vrijednosti, te s bjelokošću i zaštićenim vrstama.
3. Uvođenje javnog pristupa Registru stvarnih vlasnika pravnih subjekata radi transparentnosti podataka o stvarnom vlasniku pravnih subjekata
Radi daljnjeg povećanja transparentnosti podataka o stvarnom vlasništvu i smanjenja mogućnosti zloupotrebe pravnih subjekata za prikrivanje identiteta stvarnih vlasnika kao eventualnih počinitelja kaznenih djela pranja novca, uključujući i porezne prijevare te za sprječavanje financiranja terorizma, a radi raspolaganja točnim informacijama o stvarnom vlasništvu pravnih subjekata osnovanih u državama članicama, uvodi se javan pristup podacima koji se nalaze u Registru stvarnih vlasnika.
4. Uvođenje popisa istaknutih javnih dužnosti u Republici Hrvatskoj čiji se nositelji smatraju „politički izloženim osobama“
Popis istaknutih javnih dužnosti iz članka 46. stavka 3. važećeg Zakona usklađen je s Direktivom (EU) 2015/849 na način da je primjenjiv i na domaće i na inozemne politički izložene osobe. Međutim, Direktivom (EU) 2018/843 propisano je da je svaka država članica dužna objaviti popis istaknutih javnih dužnosti u toj državi članici. Stoga je novim člankom 46.a) predviđeno da ažurirani popis istaknutih javnih dužnosti iz članka 46. stavka 3. Zakona Ured objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
5. Detaljnije propisivanje međunarodne suradnje Ureda za sprječavanje pranja novca kao financijsko obavještajne jedinice sukladno međunarodnim standardima
Direktivom (EU) 2018/843 detaljnije se propisuje međunarodna suradnja Ureda za sprječavanje pranja novca kao financijsko obavještajne jedinice, primjerice na način da Ured određuje kontaktnu točku koja će biti odgovorna za zaprimanje zahtjeva za informacije od financijsko-obavještajnih jedinica iz drugih država članica .
6. Dodatno usklađivanje s preporukama MONEYVAL-a
Odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koje je potrebno mijenjati sukladno preporukama MONEYVAL-a su sljedeće:
1. Potrebno je preciznije propisati u Zakonu da su obveznici (banke i dr.) dužni čimbenike rizika primjenjivati kumulativno te je stoga kod nabrajanja pojedinih čimbenika rizika potrebno brisati riječ „ili“ (članak 14. važećeg Zakona: Procjena rizika pojedinoga poslovnog odnosa ili povremene transakcije ), Preporuka 5 FATF-a (Dubinska analiza stranke)
2. Potrebno je propisati u Zakonu da su obveznici (banke i dr.) dužni prikupiti dodatne podatke i u odnosu na domaće pravne osobe, umjesto samo za strane pravne osobe, iako je to na takav način propisano važećim Zakonom na temelju preporuke MONEYVAL-a iz 4. kruga evaluacije, (članak 23. važećeg Zakona: Utvrđivanje i provjera identiteta pravne osobe ), Preporuka 5 FATF-a (Dubinska analiza stranke)
3. Zakonom je već propisano da obveznici smiju primjenjivati mjere pojednostavljene dubinske analize isključivo u slučajevima niskog rizika od pranja novca i financiranja terorizma. Međutim, u pogledu scenarija rizika koji se spominju u članku 43. stavku 5. Zakona, potrebno je precizirati da obveznici (banke i dr.) ne smiju primjenjivati mjere pojednostavljene dubinske analize u slučajevima kada se primjenjuju „scenariji višeg rizika“, što obuhvaća i srednji rizik, umjesto u slučajevima kada se primjenjuju „scenariji visokog rizika“ kako je to sada propisano Zakonom (članak 43. stavak 5. Zakona: Pojednostavljena dubinska analiza stranke ), Preporuka 5 FATF-a (Dubinska analiza stranke)
4. U članku 64. Zakona potrebno je dodati novi stavak 7. kojim će se propisati da ako su u trećoj državi minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma viši od mjera propisanih ovim Zakonom, obveznik (banke i dr.) je dužan osigurati da njegove podružnice i društva kćeri usvoje i provode odgovarajuće mjere u skladu s pravom treće države, uključujući i mjere zaštite podataka (članak 64. važećeg Zakona: Obveza provođenja mjera u trećoj državi ), Preporuka 22 FATF-a (Podružnice i društva kćeri u trećim državama).
7. Uvođenje definicije virtualnih valuta i pružatelja skrbničke usluge novčanika te uvođenje u popis obveznika pravnih i fizičkih osoba koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanja skrbničke usluge novčanika
Zakonom se po prvi puta u domaće zakonodavstvo uvode definicije pojmova virtualnih valuta i pružatelja skrbničke usluge novčanika te se u popis obveznika primjene mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uvode pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanja skrbničke usluge novčanika.
Pored naprijed navedenog, MONEYVAL je na 56. plenarnoj sjednici održanoj u Strasbourgu od 3. do 6. srpnja 2018. donio zaključak da je do sljedeće sjednice MONEYVAL-a koja će se održati od 4. do 7. prosinca 2018., potrebno izmijeniti i dopuniti:
1. Kazneni zakon - potrebno je dovršiti zakonodavnu proceduru sukladno preporukama MONEYVAL-a u pogledu usklađivanja s Preporukama FATF-a kaznenog djela pranja novca iz članka 265 KZ-a te pojedinih odredbi koje se tiču privremenog oduzimanja i oduzimanja predmeta te imovinske koristi stečene kaznenim djelom, (Zakon je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru),
2. Zakon o osiguranju - potrebno je dovršiti zakonodavnu proceduru sukladno preporukama MONEYVAL-a u pogledu usklađivanja s Preporukama FATF-a odredbi Zakona kojima se sprječava da suradnici osoba osuđenih za kaznena djela postanu stvarni vlasnici ili imatelji kvalificiranih udjela u osiguravajućim društvima (Zakon je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru)
3. Zakon o međunarodnim mjerama ograničavanja - potrebno je uskladiti Zakon s Preporukama FATF-a kako bi se uklonili i preostali nedostaci u pogledu provedbe Specijalne preporuke III FATF-a (Zamrzavanje imovine terorista).
3. Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Republika Hrvatska kao i druge punopravne članice EU dužna je u svoje domaće preventivno zakonodavstvo prenijeti Direktivu (EU) Direktiva 2018/843, kao pravno obvezujući akt EU.
Prijenos Direktive (EU) Direktiva 2018/843, pete po redu, u preventivno zakonodavstvo Republike Hrvatske, imat će za posljedice nadogradnju postojećeg sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj, povećat će se transparentnost i dostupnost podataka o stvarnom vlasništvu nadležnim državnim tijelima (Uredu, Poreznoj upravi, Financijskom inspektoratu, Carinskoj upravi, Policiji, Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i dr.) i javnosti radi smanjenja mogućnosti zloupotrebe pravnih subjekata za prikrivanje identiteta stvarnih vlasnika kao eventualnih počinitelja kaznenih djela pranja novca, uključujući i porezne prijevare te za sprječavanje financiranje terorizma, te se u popis obveznika primjene mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uvode pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanja skrbničke usluge novčanika.
Također, ovim prijedlogom Zakona ustanovit će se regulatorni okvir za usklađenje s Preporukom 5 FATF-a (Dubinska analiza stranke) i Preporukom 22 FATF-a (Podružnice i društva kćeri u trećim državama), te s preporukama iz Izvješća o 4. krugu evaluacije Republike Hrvatske od strane Odbora Vijeća Europe MONEYVAL u odnosu na provedbu mjera sprečavanja pranja novca i financiranje terorizma.
Osim toga, prilikom izrade ovoga Zakona primijenjeno je načelo transparentnosti kroz uvažavanje prijedloga drugih državnih tijela, obveznika i njihovih strukovnih udruženja.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Provedba ovoga Zakona neće utjecati na povećanje proračunskih izdataka za nadležna državna tijela, koja su zadužena za njegovo provođenje, jer je sustav za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj već uspostavljen.
Usklađivanje država članica s Direktivom (EU) Direktiva 2018/843 obuhvaća i uspostavljanje Registra stvarnih vlasnika te uvođenje javnog pristupa podacima iz Registra stvarnih vlasnika. Uspostavljanje Registra stvarnih vlasnika podrazumijeva i određene troškove za državni proračun Republike Hrvatske te su u državnom proračunu za 2017. godinu planirana sredstva u iznosu od 3.700.000,00 kuna na razdjelu 025 Ministarstvo financija, Projekt K538003 – informatizacija. Troškovi uspostave Registra stvarnih vlasnika planiraju se financirati iz EU projekata. Registar u ime Ministarstva financija - Ureda za sprječavanje pranja novca operativno vodi Financijska agencija.
Nadalje, ne očekuju se novi troškovi niti za pravne subjekte vezano za obvezu istih za upis Zakonom propisanih podataka u Registar stvarnih vlasnika iz razloga što će se koristiti već uspostavljeni kanali i mehanizmi komunikacije pravnih subjekata i Financijske agencije u skladu sa drugim zakonskim propisima.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Predlaže se donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma po hitnom postupku, u skladu s člankom 204. stavkom 1. i 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br.: 81/13, 113/16 i 69/17).
Razlog za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku je nužnost da se u točno određenom vremenskom roku omogući usklađivanje Zakona s Preporukom 5 i Preporukom 22 iz Izvješća o 4. krugu evaluacije Republike Hrvatske od strane Odbora Vijeća Europe MONEYVAL u odnosu na provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, kako bi se spriječili veći poremećaji u gospodarstvu do kojih može doći u slučaju neusklađenosti s navedenim preporukama MONEYVAL-a. Naime, hitni postupak donošenja ovoga Zakona se predlaže kako na predstojećoj plenarnoj sjednici MONEYVAL-a ne bi bio donesen zaključak da Republika Hrvatska nije postigla dovoljan napredak u odnosu na preporuke MONEYVAL-a.
Primjerice, ako se u okviru Postupka jačanja usklađenosti objavi formalna javna izjava MONEYVAL-a da Republika Hrvatska nije u dovoljnoj mjeri usklađena s referentnim dokumentima te se pozovu države iz globalne mreže sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma da uzmu u obzir rizike koje predstavlja neusklađena država, sve države će uvesti obvezu provođenja mjera pojačane dubinske analize za fizičke i pravne osobe iz Republike Hrvatske (npr. zahtjevi za dostavom dodatne dokumentacije, otežano uspostavljanje i pojačano praćenje poslovnih odnosa s poslovnih subjektima iz Republike Hrvatske), što će otežati gospodarsko poslovanje domaćim poslovnim subjektima u inozemstvu te posljedično izravno utjecati na gospodarstvo Republike Hrvatske.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
U Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, br. 108/17), u članku 2. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi:
1. Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5. 6. 2015.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/849)
2. Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2018/843) .“.
U stavku 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:
„3. Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/1108 оd 7. svibnja 2018. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća regulatornim tehničkim standardima o kriterijima za imenovanje središnjih kontaktnih točaka za izdavatelje elektroničkog novca i pružatelje platnih usluga i pravilima o njihovim funkcijama (Tekst značajan za EGP) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba komisije (EU) 2018/1108).“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
U članku 3. stavak 7. mijenja se i glasi:
„(7) Temeljni pojmovi propisani ovim člankom propisuju se isključivo za potrebe provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koje provode obveznici iz članka 9. stavaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
U članku 4. dodaju se nove točke 48., 49. i 50. koje glase:
„48) virtualna valuta jest digitalni prikaz vrijednosti koji nije izdala i za koji ne jamči središnja banka ni javno tijelo, koji nije nužno povezan sa zakonski uspostavljenom valutom te nema pravni status valute ili novca, ali ga fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene i može se prenositi, pohranjivati te se njime može trgovati elektroničkim putem
49) pružatelj skrbničke usluge novčanika jest pravna ili fizička osoba koja pruža uslugu čuvanja privatnih kriptografskih ključeva u ime svojih stranaka radi držanja, pohrane i prijenosa virtualnih valuta
50) Trust jest trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) Zakona, a obuhvaća trust osnovan izričitom izjavom (engl. express trust), fiducij, treuhand, fideicomiso i druge slične pravne oblike stranoga prava. “
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 4.
U članku 5. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Nacionalna procjena rizika sadrži i:
1. podatke o institucionalnoj strukturi i općim postupcima sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, uključujući, između ostalog podatke o Uredu, Poreznoj upravi i državnim odvjetništvima te podatke o osiguranim financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima tih tijela , u mjeri u kojoj su te informacije dostupne
2. podatke o aktivnostima poduzetima na državnoj razini te podatke o financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima koji su dodijeljeni za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma javnopravnim i drugim tijelima iz članka 120. ovoga Zakona.”
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 5.
Članak 8. mijenja se i glasi:
„Obavještavanje europskih institucija, država članica i javnosti
Članak 8.
(1) Ured o rezultatima Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma obavještava Europsku komisiju, europska nadzorna tijela i druge države članice.
(2) Ured na zahtjev nadležnog tijela druge države članice koja provodi nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma tom nadležnom tijelu dostavlja odgovarajuće dodatne informacije potrebne za provedbu nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma.
(3) Ured stavlja na raspolaganje javnosti cjeloviti tekst ili sažetak Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma, bez navođenja klasificiranih podataka.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 6.
U članku 9. stavku 2. točka 12. mijenja se i glasi:
„12. faktoring-društva i pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću otkupa dospjelih potraživanja“
U stavku 2. točki 17. podtočki a) brišu se riječi: „uključujući i otkup dospjelih potraživanja“
U stavku 2. točki 17. podtočka h) mijenja se i glasi:
„h) trgovine ili posredovanja u trgovini umjetničkim predmetima i antikvitetima između ostalog kada se time bave umjetničke galerije i aukcijske kuće, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 75.000,00 kuna i veću“
U stavku 2. točki 17. podtočka i) mijenja se i glasi:
„i) pohranjivanja umjetničkih djela ili trgovine umjetničkim djelima ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima, kada se navedeno odvija u slobodnim zonama, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 75.000,00 kuna i veću.“
U stavku 2. točki 17. podtočka j) mijenja se i glasi:
„j) posredovanja u prometu nekretninama, uključujući i kada posreduju u iznajmljivanju nekretnina, ali samo u vezi s transakcijama u kojima je mjesečna najamnina u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj“
U stavku 2. točki 17. dodaju se podtočke k) i l) koje glase:
„k) pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta
l) pružanja skrbničke usluge novčanika“
U stavku 2. točka 18. a) mijenja se i glasi:
„a) revizorsko društvo, samostalni revizor, vanjski računovođa koji je fizička ili pravna osoba koja obavlja računovodstvene usluge, porezni savjetnik, društvo za porezno savjetništvo, te sve ostale osobe koje se obvežu da će izravno ili s pomoću drugih osoba s kojima su te ostale osobe povezane pružati materijalnu pomoć, potporu ili savjete o poreznim pitanjima kao glavnu poslovnu djelatnost ili profesionalnu aktivnost“
Dodaje se novi stavak 7. koji glasi:
„(7) Obveznici iz stavka 2. točke 17. podtočke k) i l) dužni su bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od početka obavljanja djelatnosti, obavijestiti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona o tome da se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i pružanja skrbničke usluge novčanika .“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 7.
U članku 12. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
"(2) Analiza rizika iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i procjenu mjera, radnji i postupaka koje obveznik iz članka 9. ovoga Zakona poduzima za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma.“.
Dosadašnji stavci 2., 3., 4. i 5. postaju stavci 3., 4., 5. i 6.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 8.
Članak 14. mijenja se i glasi:
„Procjena rizika pojedinoga poslovnog odnosa ili povremene transakcije
Članak 14.
(1) Prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona obveznici su dužni imati u vidu varijable i čimbenike rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi mogli procijeniti rizike povezane s pojedinim poslovnim odnosom ili provođenjem povremene transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona.
(2) Varijable rizika iz stavka 1. ovoga članka uključuju najmanje sljedeće:
1. namjenu i predviđenu prirodu poslovnoga odnosa, uključujući i svrhu otvaranja računa stranci
2. vrijednost imovine koju stranka polaže, iznose i visinu obavljenih transakcija i
3. redovitost ili trajanje poslovnoga odnosa.
(3) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik najmanje uključuju:
1. trgovačka društva čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenome tržištu pod uvjetom da podliježu zahtjevu za objavljivanje podataka i zahtjevu za osiguranje odgovarajuće transparentnosti stvarnoga vlasništva stranke
2. tijela javne vlasti i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz Republike Hrvatske ili druge države članice
3. stranke koje imaju boravište na području država iz stavka 4. ovoga članka.
(4) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju registraciju, sjedište ili boravište stranke u jednoj od sljedećih država:
1. države članice
2. treće države koje imaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
3. treće države za koje su vjerodostojni izvori ustanovili da imaju nisku razinu korupcije ili drugih kaznenih djela
4. treće države koje, na temelju vjerodostojnih izvora, poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima, ispunjavaju zahtjeve za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u skladu s preporukama FATF-a i djelotvorno ih provode.
(5) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju:
1. police životnoga osiguranja s niskom premijom
2. police mirovinskoga osiguranja ako ne postoji mogućnost ranijega otkupa i ne mogu se upotrijebiti kao osiguranje
3. mirovinski sustav u kojem se doprinosi uplaćuju preko odbitaka od plaća, a prijenos članskoga udjela nije moguć
4. financijske proizvode ili usluge koje se pružaju određenomu tipu stranaka sa svrhom povećanja financijske uključenosti
5. proizvode kod kojih na manji rizik utječu ograničenja izdataka ili transparentnost vlasništva (npr. određene vrste elektroničkoga novca).
(6) Obveznik može primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju procijeni da predstavlja nizak rizik za pranje novca i financiranje terorizma uvažavajući rezultate Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma.
(7) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka, povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
1. stranku s kojom se poslovni odnos odvija u neuobičajenim okolnostima
2. stranku koja ima boravište na području države iz stavka 8. ovoga članka
3. pravne osobe i pravna uređenja koja predstavljaju sredstva za čuvanje osobne imovine
4. društva koja imaju nominalne dioničare ili dionice na donositelja
5. društva s intenzivnim gotovinskim poslovanjem
6. društva kojima se struktura vlasništva čini neobična ili prekomjerno složena s obzirom na prirodu posla društva
7. društva koja ne obavljaju ili ne smiju obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj su registrirana
8. društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je 25 % i više u vlasništvu strane pravne osobe koja ne obavlja ili ne smije obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj je registrirana
9. stranka je državljanin treće zemlje koji traži pravo na boravak ili državljanstvo u Republici Hrvatskoj u zamjenu za transfere kapitala, kupnju nekretnina ili državnih obveznica ili ulaganja u trgovačka društva u Republici Hrvatskoj.
(8) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
1. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora (poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima) utvrđeno da nemaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
2. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora utvrđeno da imaju znatnu razinu korupcije ili drugih kaznenih djela
3. države u odnosu na koje su na snazi sankcije Europske unije, Ujedinjenih naroda, zabrana trgovanja ili slične mjere
4. države koje financiraju ili podržavaju terorističke aktivnosti ili unutar kojih djeluju terorističke organizacije.
(9) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka, povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
1. privatno bankarstvo
2. proizvode ili transakcije koji mogu pogodovati anonimnosti
3. poslovni odnosi ili transakcije s nenazočnom strankom, bez određenih oblika zaštite kao što su sredstva elektroničke identifikacije, relevantne usluge povjerenja kako su definirane u Uredbi (EU) br. 910/2014 ili bilo koji drugi siguran, daljinski ili elektronički, postupak identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela
4. plaćanja primljena od nepoznatih ili nepovezanih trećih osoba
5. nove proizvode i nove poslovne prakse, uključujući nove mehanizme dostave i upotrebu novih tehnologija ili tehnologija u razvoju za nove i postojeće proizvode
6. transakcije povezane s naftom, oružjem, plemenitim kovinama, duhanskim proizvodima, kulturnim artefaktima i drugim predmetima od arheološkog, povijesnog, kulturnog i vjerskog značaja ili od izuzetne znanstvene vrijednosti, te s bjelokošću i zaštićenim vrstama.
(10) Obveznik je dužan primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju je ovim Zakonom ili Nacionalnom procjenom rizika utvrđen visok rizik za pranje novca ili financiranje terorizma.
(11) Ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donose pravilnike odnosno odluku kojima obveznicima propisuju postupak procjene rizika pranja novca i financiranja terorizma.
(12) Pravilnici odnosno odluka iz stavka 11. ovoga članka donose se u skladu sa smjernicama koje su izdala europska nadzorna tijela.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 9.
U članku 16. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Obveznici su dužni primijeniti mjere dubinske analize ne samo na nove stranke, već i pravodobno na postojeće stranke na temelju procjene rizika, posebno kod stranaka kod kojih se promijene okolnosti koje su relevantne za primjenu ovoga Zakona, ili kada je obveznik na temelju bilo kakve pravne obveze dužan tijekom kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu provjere svih relevantnih informacija povezanih sa stvarnim vlasnikom odnosno sa stvarnim vlasnicima, ili ako je obveznik to bio dužan učiniti u skladu s propisima koji uređuju administrativnu suradnju u području poreza.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 10.
U članku 17. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Prilikom ulaska u novi poslovni odnos s trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom ili trustom, za koje postoji obveza unosa podataka o stvarnom vlasništvu u odgovarajući registar, obveznici prikupljaju izvadak iz tog registra.
Dosadašnji stavci 2., 3., i 4. postaju stavci 3., 4., i 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 11.
U članku 18. stavku 1. točki 1. izraz „250,00 eura“ zamjenjuje se izrazom „150,00 eura“
U stavku 1. točki 2. izraz „250,00 eura“ zamjenjuje se izrazom „150,00 eura“
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Iznimku iz stavka 1. ovoga članka obveznici ne smiju primijeniti na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanje gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkoga novca u kunskoj protuvrijednosti iznosa većega od 50,00 eura, niti na platne transakcije na daljinu kako su definirane u članku 4. točki 6. Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća u kojima plaćeni iznos premašuje 50,00 eura po transakciji“
Dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Kreditne i financijske institucije u svojstvu prihvatitelja smiju prihvatiti plaćanja izvršena anonimnim karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima iz trećih zemalja , u kojima takve kartice ispunjavaju zahtjeve jednakovrijedne onima koji su utvrđeni u stavcima 1. i 2. ovoga članka.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 12.
U članku 23. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Ako je stranka pravna osoba, pored podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i podatke o njezinim članovima uprave (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta) te podatke o osobama ovlaštenima za zastupanje pravne osobe (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta).“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 13.
U članku 28. stavak 7. mijenja se i glasi:
„(7) Kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava iz stavka 1. točke 3. ovoga članka može se odnositi i na kriterije kontrole korištene u pripremi konsolidiranih financijskih izvještaja, primjerice sporazuma dioničara, ostvarivanjem prevladavajućega utjecaja i ovlasti za imenovanje višega rukovodstva.
Dodaje se novi stavak 9. koji glasi:
„(9) Ako je identificirani stvarni vlasnik fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela sukladno stavku 8. ovoga članka, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona poduzima potrebne razumne mjere radi provjere identiteta fizičke osobe (osoba) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela te vodi evidenciju o poduzetim mjerama i o eventualnim poteškoćama s kojima se susreo tijekom procesa provjere.“
Dosadašnji stavak 9. postaje stavak 10.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 14.
U članku 30. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1 ) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je utvrditi identitet stvarnoga vlasnika stranke i poduzeti razumne mjere za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke, te prikupiti podatke iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona.“
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Upravitelj trusta ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije u drugom sličnom pravnom obliku stranoga prava dužan je, kada u tom svojstvu uspostavlja poslovni odnos s obveznikom ili obavlja transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, obveznika obavijestiti o tome da postupa u tom svojstvu te obvezniku dati informacije o identitetu osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 15.
U članku 31. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je, u postupku utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika trusta, dužan utvrditi i provjeriti identitet sljedećih osoba:
1. svih osnivača
2. svih upravitelja
3. svih zaštitnika, ako postoje
4. svih korisnika ili skupine korisnika imovine kojom upravlja, pod uvjetom da su budući korisnici već određeni ili odredivi, a u slučaju kada se pojedinci koji imaju korist od trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava tek trebaju utvrditi, skupinu osoba u čijem se temeljnom interesu trust i s njim izjednačeni subjekt stranoga prava uspostavlja ili u čijem temeljnom interesu pravni aranžman ili subjekt djeluje
5. svih osoba koja obavljaju funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u točkama 1., 2., 3. i 4. ovoga stavka i
6. svih drugih fizičkih osoba koje izravnim ili neizravnim vlasništvom ili na drugi način u konačnici provode kontrolu nad trustom ili s njim izjednačenim subjektom stranoga prava.“
Dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Ako je jedna od osoba iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je utvrditi i provjeriti identitet stvarnog vlasnika te pravne osobe.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 16.
U članku 32. stavku 1. točka b) mijenja se i glasi:
„b) trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava:
1. koji je obveznik OIB-a u Republici Hrvatskoj, a na temelju zakona kojim se uređuje OIB
2. čiji upravitelj ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili
3. čiji upravitelj ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona nema prebivalište u Republici Hrvatskoj niti u drugoj državi članici, a u ime trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava u Republici Hrvatskoj stječe nekretnine ili uspostavlja poslovni odnos s obveznikom iz članka 9. ovoga Zakona.“
Stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj i strukturu podataka u Registru, način vođenja, način upisa i rokove upisa podataka, način provjere upisanih podataka, dodatne podatke koje je potrebno prikupiti odnosno upisati, sadržaj, oblik i način popunjavanja obrasca za upis podataka, postupak nadzora nad dostavom i provjeru podataka, upisom, ažuriranjem i točnošću podataka, način provedbe ovoga Zakona u odnosu na dostupnost podataka iz Registra, vrste i visine naknada za pristup podatcima od strane obveznika iz članka 9. ovoga Zakona, način pristupa (registracija putem interneta kako bi se identificirale osobe koje traže pristup podacima) i naknadu za pristup podatcima od strane pravnih i fizičkih osoba iz članka 34. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, pri čemu naknada ne smije biti veća od troškova stavljanja informacija na raspolaganje, uključujući troškove održavanja i daljnjeg razvoja Registra, te uporabu i čuvanje i zaštitu podataka, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 17.
U članku 33. dodaju se stavci 6., 7. i 8. koji glase:
„(6) Stvarni vlasnik pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona, osim stvarnog vlasnika pravnog subjekta iz članka 29. ovoga Zakona, dužan je pravnom subjektu učiniti dostupnim podatke iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.
(7) Stvarni vlasnik trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava te svaka osoba iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona dužna je upravitelju trusta učiniti dostupnim podatke iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.
(8) Iznimno od stavaka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka, ako upravitelj trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona ima prebivalište u više država članica, ili ako u ime trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava stječe nekretnine u više država članica ili uspostavlja poslovne odnose s obveznicima provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma iz više država članica, potvrda kao dokaz o registraciji ili izvadak s informacijama o stvarnom vlasništvu koje se čuvaju u registru u jednoj od država članica može se smatrati dovoljnim dokazom o ispunjavanju obveze registriranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 18.
U članku 34. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Podatci iz Registra, u opsegu i na način propisanim ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, dostupni su samo sljedećim ovlaštenicima:
1. ovlaštenim službenicima Ureda
2. ovlaštenim osobama javnopravnih i drugih tijela iz članka 120. ovoga Zakona
3. ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe obveznika te drugim zaposlenicima obveznika iz članka 9. ovoga Zakona, te osobama iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona, kada provode mjere dubinske analize stranke na temelju ovoga Zakona i
4. domaćim ili stranim fizičkim i pravnim osobama u skladu s odredbama ovoga Zakona.“
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Domaće ili strane fizičke i pravne osobe mogu sukladno članku 35. ovoga Zakona, na način propisan pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, pristupiti podatcima o stvarnome vlasniku pojedinog konkretnog pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona koji su upisani u Registar.“
Stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) U iznimnim okolnostima, na pojedinačnoj osnovi i na obrazloženi i potkrijepljeni zahtjev pravnoga subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ili nadležnoga javnopravnog i drugog tijela iz članka 120. ovoga Zakona, ograničit će se pristup podacima ili jednome dijelu podataka o stvarnome vlasništvu pojedinoga pravnog subjekta ako bi pristup tim podacima izložio stvarnoga vlasnika nerazmjernom riziku od prijevare, otmice, ucjene, iznude, zlostavljanja, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili mu je oduzeta poslovna sposobnost.“
Dodaje se novi stavak 9. koji glasi:
„(9) Ured na svojim mrežnim stranicama objavljuje godišnje statističke podatke o broju ograničenja pristupa podacima iz stavka 5. ovoga članka te obrazloženja razloga zbog kojih je udovoljio zahtjevu pravnoga subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) podnesenom na temelju stavka 5. ovoga članka te o istome obavještava Komisiju.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 19.
Iza članka 35. dodaje se novi članak 35.a) koji glasi:
„Javna dostupnost podataka iz Registra stvarnih vlasnika
Članak 35.a)
Domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi iz članka 34. stavak 4. ovoga Zakona dostupni su na način propisan Pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona sljedeći podatci o stvarnome vlasniku pravnoga subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona:
1.ime i prezime
2.država prebivališta
3.dan, mjesec i godina rođenja
4.državljanstvo i
5.priroda i opseg stvarnoga vlasništva.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 20.
Iza članka 35.a) dodaje se članak 35.b) koji glasi:
„ Prijavljivanje neusklađenosti informacija o stvarnom vlasništvu koje su dostupne obvezniku ili državnom tijelu s informacijama koje se nalaze u Registru stvarnih vlasnika
Članak 35.b)
(1) Obveznik je dužan pisanim putem, na način propisan Pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, obavijestiti Ured kada utvrdi da postoji neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu stranke dostupnih u Registru stvarnih vlasnika i informacija o stvarnom vlasništvu stranke koje su dostupne tome obvezniku.
(2) Javnopravna i druga tijela iz članka 120. ovoga Zakona dužna su pisanim putem obavijestiti Ured kada utvrde da postoji neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu pojedinog pravnog subjekta ili trusta dostupnih u Registru stvarnih vlasnika i informacija o stvarnom vlasništvu pojedinog pravnog subjekta ili trusta koje su dostupne tome tijelu.
(3) Ured o obavijesti iz stavka 1. i 2. ovoga članka pisanim putem, na način propisan Pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, obavještava Poreznu upravu i Financijsku agenciju radi postupanja iz njihove nadležnosti sukladno odredbama ovoga Zakona.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 21.
Iza članka 36. dodaje se novi članak 36.a) koji glasi:
„ Povezivanje Registra stvarnih vlasnika s registrima stvarnih vlasnika iz država članica
Članak 36.a)
(1) Financijska agencija u ime Ministarstva financija osigurava povezanost Registra stvarnih vlasnika s registrima stvarnih vlasnika iz drugih država članica putem europske središnje platforme uspostavljene člankom 22. stavkom 1. Direktive (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća, a u skladu s tehničkim specifikacijama i postupcima utvrđenima provedbenim aktima koje Komisija donosi u skladu s člankom 24. Direktive (EU) 2017/1132 i člankom 31.a Direktive (EU) 2015/849 .
(2) Financijska agencija u ime Ministarstva financija osigurava dostupnost informacija iz stavka 1. ovog članka putem sustava međupovezivanja registara, uspostavljenog člankom 22. stavkom 1. Direktive (EU) 2017/1132, u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(3) Informacije iz stavka 1. ovoga članka ostaju dostupne korisnicima 10 godina nakon što se pravni subjekt ili trust izbriše iz registra. Financijska agencija i Ured surađuju s odgovarajućim tijelima drugih država članica i s Komisijom radi provedbe različitih vrsta pristupa u skladu s ovim člankom.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 22.
U članku 40. stavak 2. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 23.
U članku 41. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Obveznik je dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od treće osobe pravodobno dobije preslike ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat ili bilo kojim drugim sigurnim, daljinskim ili elektroničkim postupkom identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela, kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke. Obveznik je dužan s trećom osobom u svrhu provedbe ovoga stavka sklopiti pisani ugovor.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 24.
U članku 43. stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Pojednostavljena dubinska analiza stranke nije dopuštena kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ili se primjenjuju specifični scenariji višeg rizika od pranja novca ili financiranja terorizma, ili je riječ o složenoj i neobičnoj transakciji iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 25.
Članak 44. mijenja se i glasi:
„Pojačana dubinska analiza stranke
Članak 44.
Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je provesti mjere pojačane dubinske analize stranke:
1. pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa s bankom ili drugom kreditnom institucijom koja ima sjedište u trećoj državi
2. kada je stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba
3. kada su korisnici polica životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem ili stvarni vlasnici korisnika politički izložene osobe
4. kada je stranka povezana s visokorizičnom trećom državom
5. kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja
6. kada u skladu s člankom 14. stavcima 7., 8. i 9. ovoga Zakona procijeni da stranka predstavlja visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma
7. kada je utvrđen visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma sukladno Nacionalnoj procjeni rizika
8. uvijek kada postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma i
9. kod svih složenih i neobično velikih transakcija i svih neobičnih uzoraka transakcija koje nemaju vidljivu ekonomsku ili pravnu svrhu.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 26.
U članku 45. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa koji uključuje izvršavanje plaćanja s kreditnom ili financijskom institucijom sa sjedištem u trećoj državi, u okviru pojačane dubinske analize stranke, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, dužan provesti sljedeće dodatne mjere:
1. prikupiti dovoljno informacija o respondentnoj instituciji radi potpunoga razumijevanja prirode njezina poslovanja i utvrđivanja s pomoću javno dostupnih informacija, ugleda institucije i kvalitete nadzora poslovanja, uključujući informacije je li respondentna institucija bila pod istragom za pranje novca ili financiranje terorizma
2. procijeniti sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma respondentne institucije
3. dokumentirati odgovornost obveznika i respondentne institucije i
4. uvjeriti se, u odnosu na prolazne račune, da je respondentna institucija obavila provjeru identiteta stranaka, da kontinuirano provodi mjere dubinske analize stranaka koje imaju izravan pristup računima korespondentne institucije te da na zahtjev korespondentne institucije može pružiti relevantne podatke u vezi s provedenim mjerama dubinske analize stranke.“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Obveznik ne smije uspostaviti ili nastaviti korespondentan odnos s kreditnom ili financijskom institucijom koja ima sjedište u trećoj državi:
1. ako prethodno nije poduzeo mjere iz stavaka 1. i 2. ovoga članka
2. ako kreditna ili financijska institucija nema uspostavljene kontrole sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili nije obvezna primjenjivati zakone i druge propise u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma ili
3. ako kreditna ili financijska institucija posluje kao fiktivna banka odnosno ako uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije s fiktivnim bankama.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 27.
U članku 46. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona s politički izloženom osobom ili sa strankom čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba, osim propisanih mjera dubinske analize iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, uspostaviti odgovarajući sustav upravljanja rizikom, uključujući i postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba.“.
U stavku 3. točka 8. mijenja se i glasi:
„8. članovi upravnih i nadzornih odbora pravnih osoba koje su u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države te osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 28.
Iza članka 46. dodaje se članak 46.a) koji glasi:
„Popis istaknutih javnih dužnosti u Republici Hrvatskoj
Članak 46.a)
( 1) Ažurirani popis istaknutih javnih dužnosti iz članka 46. stavka 3. ovoga Zakona Ured objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
(2) Međunarodna organizacija akreditirana u Republici Hrvatskoj dužna je objaviti i ažurirati popis istaknutih javnih funkcija u toj međunarodnoj organizaciji (direktori, zamjenici direktora, članovi odbora i osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije u međunarodnoj organizaciji).
(3) Ured o popisu iz stavka 1. ovoga članka pisanim putem obavještava Europsku komisiju.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 29.
U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Kada je stranka iz visokorizične treće države, ili transakcija uključuje visokorizične treće države, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je u okviru mjera pojačane dubinske analize prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija, uključujući i transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, poduzeti najmanje sljedeće mjere:
1. prikupiti dodatne informacije o stranci i stvarnom vlasniku odnosno stvarnim vlasnicima stranke
2. prikupiti dodatne informacije o svrsi i namjeni poslovnog odnosa
3. prikupiti informacije o izvoru novčanih sredstava i izvoru imovine stranke i stvarnog vlasnika odnosno stvarnih vlasnika stranke
4. prikupiti informacije o razlozima za planirane ili izvršene transakcije
5. pribaviti odobrenje višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnog odnosa
6. pojačano pratiti poslovni odnos povećanjem broja i učestalosti primijenjenih kontrola te odabirom uzoraka transakcija za koje je potrebno daljnje ispitivanje.“.
Dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Pored mjera iz stavka 1. ovoga članka, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je, ako je to u skladu s njegovom procjenom rizika stranke koja obavlja transakcije koje uključuju visokorizične treće zemlje poduzeti jednu ili više sljedećih mjera umanjenja rizika:
1. poduzeti dodatne mjere pojačane dubinske analize stranke
2. uvesti pojačane mehanizme izvješćivanja ovlaštene osobe obveznika o transakcijama stranke ili uvesti sustavno izvješćivanje ovlaštene osobe obveznika o transakcijama stranke
3. ograničiti uspostavljanje poslovnih odnosa ili obavljanje transakcija s fizičkim ili pravnim osobama iz visokorizičnih trećih država.“.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.
Dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„(6) Pri donošenju ili primjeni mjera iz ovoga članka obveznik je dužan prema potrebi uzeti u obzir relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koje su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje.“.
Dodaje se novi stavak 7. koji glasi:
„(7) Ured obavještava Europsku komisiju o odredbama ovoga članka.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 30.
U članku 50. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja, obveznik je dužan prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, provesti pojačanu dubinsku analizu stranke koja obuhvaća sljedeće mjere:
1. prikuplja i provjerava dodatne podatke o:
a) djelatnosti stranke i njezinu stvarnome vlasniku i
b) izvoru sredstava i imovine koja je predmet transakcije ili poslovnog odnosa
2. provjerava prikupljene podatke o:
a) predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa i
b) svrsi i načinu provedbe transakcije
3. zaposlenik obveznika koji vodi postupak uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom prije uspostavljanja obvezno pribavlja pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika i
4. nakon uspostavljanja poslovnoga odnosa pozorno prati transakcije i druge poslovne aktivnosti koje stranka kod njega obavlja.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 31.
Članak 51. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 32.
U članku 52. briše se stavak 4. i 5.
Dosadašnji stavci 6., 7. i 8. postaju stavci 4., 5. , i 6.
U stavku 6. briše se točka 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 33.
U članku 53. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je obratiti posebnu pozornost na sve transakcije koje ispunjavaju najmanje jedan od sljedećih uvjeta:
1. transakcija je složena;
2. transakcija je neobično velika;
3. transakcija se izvršava prema neobičnom uzorku;
4. transakcija nema očitu ekonomsku ili pravnu svrhu.”.
U stavku 3. dodaje se nova točka 5. koja glasi:
„5. pojačava razinu i prirodu praćenja poslovnog odnosa kako bi utvrdio postoje li razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u pogledu transakcija ili aktivnosti stranke.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 34.
U članku 54. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona ne smije strankama otvoriti, izdavati ili za njih voditi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja, anonimne sefove, odnosno druge anonimne proizvode, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive, koji bi posredno odnosno neposredno omogućavali prikrivanje identiteta stranke.“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je dužan kod anonimnih računa, štednih knjižica na šifru ili na donositelja, anonimnih sefova, odnosno kod drugih anonimnih proizvoda, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive za koje nije moguće utvrditi vlasnika, a koji anonimni proizvodi postoje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, provesti mjere dubinske analize stranke iz članka 15. ovoga Zakona što je prije moguće, a u svakome slučaju prije bilo kakve upotrebe takvih računa ili štednih knjižica ili sefova ili drugih anonimnih proizvoda.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 35.
U članku 60. stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Ured, nadležna nadzorna tijela, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska javnobilježnička komora, Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatska komora poreznih savjetnika, Hrvatska revizorska komora te udruženja čiji su članovi obveznici primjene ovoga Zakona mogu surađivati s obveznicima pri sastavljanju liste indikatora.“.
Briše se stavak 6.
Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 6.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 36.
U članku 64. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Ako zakoni treće države ne dopuštaju provođenje politika i postupaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona će o tome obavijestiti europska nadzorna tijela radi usklađivanja aktivnosti i postizanja odgovarajućih rješenja. Prilikom procjenjivanja koje treće države ne dopuštaju provedbu politika i postupaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nadležno nadzorno tijelo uzima u obzir sva pravna ograničenja koja bi mogla ometati pravilnu provedbu tih politika i postupaka, uključujući tajnost, zaštitu podataka i druga ograničenja kojima se ograničava razmjena informacija koje bi u tu svrhu mogle biti relevantne.“
Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:
„(7) Ako su u trećoj državi ili državi članici minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma viši od mjera propisanih ovim Zakonom, obveznik je dužan osigurati da njegove podružnice i društva kćeri usvoje i provode odgovarajuće mjere u skladu s pravom treće države ili države članice, uključujući i mjere zaštite podataka.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 37.
Članak 65. mijenja se i glasi:
„Imenovanje središnje kontaktne točke
Članak 65.
(1) Izdavatelj elektroničkog novca ili pružatelj platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana i koji ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108, dužan je imenovati središnju kontaktnu točku u Republici Hrvatskoj kako bi se u ime izdavatelja elektroničkog novca i pružatelja platnih usluga iz druge države članice osigurala usklađenost s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih akata te kako bi se nadležnom nadzornom tijelu olakšao nadzor.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od izdavatelja elektroničkog novca i pružatelja platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana, a koji ne ispunjavaja kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavkom 1. i 2. Delegirane Uredbe (EU) 2018/1108, zahtijevati imenovanje središnje kontaktne točke iz stavka 1. ovoga članka ako je taj zahtjev proporcionalan riziku od pranja novca ili financiranja terorizma povezanom s radom tih poslovnih jedinica ili ako postoje opravdani razlozi za sumnju da je djelovanje poslovnih jedinica tog izdavatelja elektroničkog novca ili pružatelja platnih usluga povezano s visokim rizikom od pranja novca ili financiranja terorizma..
(3) Središnja kontaktna točka iz stavka 1. ovoga članka mora biti pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(4) Središnja kontaktna točka dužna je obavljati poslove propisane člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108.
(5) Obveznik iz stavka 1. ovoga članka dužan je o imenovanju središnje kontaktne točke obavijestiti Ured i nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. stavka 8. te na zahtjev tog nadležnog nadzornog tijela bez odlaganja dostaviti podatke iz članka 3. stavka 1. točke c) Delegirane Uredbe (EU) 2018/1108.
(6) Ured je ovlašten pisanim putem naložiti središnjoj kontaktnoj točki da, pored poslova propisanih člankom 4. i 5. Delegirane Uredbe (EU) 2018/1108, obavlja sljedeće dodatne poslove u skladu s člankom 6. Delegirane Uredbe (EU) 2018/1108:
1. obavijestiti Ured o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama sukladno članku 56. ovoga Zakona
2. na zahtjev Ureda prikupiti od distributera ili zastupnika iz stavka 1. ovoga članka dodatne podatke, informacije i dokumentaciju te ih dostaviti Uredu sukladno članku 113. ovoga Zakona
3. nadzirati transakcije radi otkrivanja sumnjivih transakcija, sredstava i osoba kada je to primjereno s obzirom na opseg i složenost transakcija
4. obavijestiti Ured o imenu i prezimenu te kontakt podatcima osobe koja obavlja poslove iz ovoga stavka najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja odnosno promjene podataka o toj osobi.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 38.
U članku 67. u stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:
„1. donijeti politike, kontrole i postupke iz članka 13. ovoga Zakona i usvojiti analizu rizika iz članka 12. ovoga Zakona“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 39.
Članak 73. mijenja se i glasi:
„Opća odredba
Članak 73.
(1) Prikupljanje i obrada osobnih podataka od strane obveznika u svrhu provedbe mjera i radnji koje se poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma obavlja se na temelju i u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Obrada osobnih podataka na temelju i u skladu s odredbama ovoga Zakona smatra se pitanjem od javnog interesa u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 40.
U članku 75. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Zabrana razmjene informacija iz članka 74. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona ne primjenjuje se, osim kada Ured ne naloži drukčije, u slučaju razmjene informacija s:
a) kreditnom ili financijskom institucijom iz države članice koja je dio iste grupe pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima utvrđenima u Direktivi (EU) 2015/849 ili
b) društvom kćeri ili podružnicom koju kreditna ili financijska institucija iz točke a) ovoga stavka ima u većinskom vlasništvu u trećoj državi, pod uvjetom da to društvo kći ili podružnica u potpunosti poštuje politike i postupke unutar grupe, među ostalim postupke za razmjenu informacija unutar grupe te pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima utvrđenima u Direktivi (EU) 2015/849 i Direktivi (EU) 2018/843.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 41.
U članku 79. stavku 2. točka 8. mijenja se i glasi:
„8. ako postoje, informacije dobivene sredstvima elektroničke identifikacije, relevantnim uslugama povjerenja kako je propisano Uredbom (EU) 910/2014 te bilo kojim drugim sigurnim, daljinskim ili elektroničkim, postupkom identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nadležna tijela.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 42.
U članku 81. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Ured dostavlja Komisiji popis nadležnih nadzornih tijela iz stavka 1. ovoga članka, uključujući i njihove podatke za kontakt (naziv, adresa, telefon, telefaks, adresa elektroničke pošte), a nadležna nadzorna tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su Ured obavijestiti o svim promjenama tih podataka.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 43.
U članku 82. stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13. i 17. k) i l) ovoga Zakona i podružnice istovrsnih obveznika iz druge države članice i trećih država, a koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad.“.
Stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Nadzor provedbe Uredbe (EU) 2015/847 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 obavljaju u okviru svoje nadležnosti Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat Republike Hrvatske.“.
Briše se stavak 9.
Dodaju se stavci 9., 10.,11., 12., 13., i . 14. koji glase:
„(9) Zaposlenici nadležnih nadzornih tijela iz članka 81. ovoga Zakona kao i revizori ili stručnjaci koji djeluju u ime tih nadzornih tijela dužni su čuvati povjerljive podatke pribavljene u obavljanju poslova propisanih ovim Zakonom te na odgovarajući način primjenjivati standarde sprječavanja sukoba interesa .
(10) Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona podatke pribavljene sukladno ovom Zakonu smiju koristiti samo:
(a) pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovim Zakonom ili drugim zakonodavnim aktima u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, bonitetnih propisa te nadzora kreditnih i financijskih institucija, uključujući i pokretanje prekršajnog postupka;
(b) u slučaju žalbe protiv odluke nadležnog tijela koje nadzire kreditne i financijske institucije, uključujući sudske postupke;
(c) u sudskim postupcima pokrenutima na temelju posebnih odredaba koje su predviđene u pravu Unije koje je doneseno u području primjene ovoga Zakona ili u području bonitetnih propisa te nadzora kreditnih i financijskih institucija.
(d) u slučajevima suradnje s nadležnim nadzornim tijelima iz članka 81. ovoga Zakona pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovim Zakonom ili drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija (5.AMLD čl. 52a) st.2.a)
(e) u slučajevima suradnje s:
1. tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora kreditnih i financijskih institucija u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
2. tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u skladu s drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija
3. europskim nadzornim tijelima te
4. Europskom središnjom bankom (ESB) kada djeluje u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013.
(f) u slučajevima suradnje sa državnim tijelima nadležnim za sprječavanje ili istraživanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela ili financiranja terorizma.
(11) Osobe iz stavka 9. ovoga članka povjerljive informacije smiju otkriti samo u sažetom ili općenitom obliku, na način da nije moguće identificirati pojedinačne kreditne i financijske institucije.
(12) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su dostaviti podatke i informacije državnim tijelima nadležnim za sprječavanje ili istraživanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela ili financiranja terorizma.
(13) Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su dostaviti podatke na zahtjev istražnog povjerenstva Hrvatskoga sabora, u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje, sastav, djelokrug, ovlasti, načela djelovanja i način rada istražnih povjerenstava Hrvatskoga sabora.“.
(14) Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona podatke iz članka 74. stavka 1. smiju proslijediti drugim tijelima isključivo uz prethodnu pisanu suglasnost Ureda.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 44.
Iza članka 82. dodaje se novi članak 82.a) koji glasi:
„ Suradnja nadležnih nadzornih tijela
Članak 82.a)
(1) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su međusobno surađivati te razmjenjivati podatke i informacije potrebne za postupak nadzora te se obavještavati o nepravilnostima i nezakonitostima koje utvrde tijekom obavljanja nadzora i izrečenim mjerama za njihovo otklanjanje ako su ti nalazi i izrečene mjere bitni za rad drugoga tijela.
(2) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona mogu potpisati sporazum o suradnji i razmjeni informacija te koordinirati svoje djelovanje kada se bave prekograničnim slučajevima.
(3) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona surađuju i razmjenjuju informacije s drugim nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj koja nadziru kreditne i financijske institucije u skladu s zakonodavnim aktima kojima je propisan nadzor kreditnih i financijskih institucija te drugim nadležnim tijelima u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 45.
Iza članka 83. dodaje se članak 83.a) koji glasi:
„Posebna ovlaštenja nadzornih tijela
Članak 83.a)
( 1) Nadležno nadzorno tijelo ovlašteno je u pogledu visokorizičnih trećih država iz članka 49. stavka 4. ovoga Zakona poduzeti sljedeće mjere i radnje:
1. odbiti osnivanje društava kćeri, podružnica ili predstavništava obveznika iz visokorizične treće države, ili uzeti u obzir, na drugi način, činjenicu da obveznik potječe iz zemlje koja nema odgovarajuće režime sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
2. zabraniti obveznicima da osnivaju podružnice ili predstavništva u visokorizičnoj trećoj državi, ili uzeti u obzir, na drugi način, činjenice da bi se relevantna podružnica ili relevantno predstavništvo nalazili u zemlji koja nema odgovarajuće režime sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
3. uvesti pojačani nadzor ili naložiti pojačanu vanjsku reviziju za podružnice i društva kćeri obveznika koji se nalaze u visokorizičnoj trećoj državi
4. naložiti pojačanu vanjsku reviziju za financijske grupacije u odnosu na sve njihove podružnice i društva kćeri koji se nalaze u visokorizičnoj trećoj državi
5. naložiti kreditnim i financijskim institucijama da preispitaju i izmijene te, ako je to potrebno, prekinu korespondentne odnose s respondentnim institucijama u visokorizičnoj trećoj državi.
(2) Pri donošenju ili primjeni mjera utvrđenih u stavku 1. ovoga članka nadležno nadzorno tijelo uzima u obzir, prema potrebi, relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koje su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje.
(3) Nadležno nadzorno tijelo obavješćuje Ured prije donošenja ili primjene mjera utvrđenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka, a Ured o tome obavještava Komisiju.”
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 46.
Članak 90. mijenja se i glasi:
„ Suradnja nadzornih tijela s nadležnim nadzornim tijelima država članica
Članak 90.
" (1) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona surađuju i razmjenjuju informacije s nadležnim tijelima koja nadziru kreditne i financijske institucije u drugim državama članicama u skladu s Direktivom (EU) 2018/843 ili drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija, bez obzira na prirodu i status tih nadležnih tijela, uključujući Europsku središnju banku kada djeluje u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013.
(2) Suradnja iz stavka 1. ovog članka obuhvaća i prikupljanje informacija u ime nadležnog tijela koje je pomoć zatražilo te razmjenu prikupljenih informacija.
(3) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga može surađivati i razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka i u sljedećim slučajevima:
(a)zahtjev za razmjenom informacija uključuje i porezna pitanja
(b)u svezi traženih informacija provodi se istraživanje, istraga ili postupak, osim ukoliko bi razmjena traženih informacija omela to istraživanje, tu istragu ili taj postupak
(c)priroda ili status ekvivalentnog nadležnog tijela koje podnosi zahtjev za razmjenom informacija razlikuje se od prirode ili statusa nadzornog tijela kojem se podnosi zahtjev
(d)od obveznika se zakonom zahtijeva tajnost ili povjerljivost informacija, osim u onim slučajevima u kojima su relevantne informacije koje se traže zaštićene pravnom obvezom čuvanja povjerljivosti ili u kojima se primjenjuje pravna obveza čuvanja povjerljivosti informacija kako je opisano u članku 58. stavku 1. ovoga Zakona."
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 47.
Članak 92. mijenja se i glasi:
„Suradnja s nadležnim nadzornim tijelima trećih država
Članak 92.
"(1) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može surađivati i razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima trećih država koja su ekvivalentna tom nadzornom tijelu, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
(a)ako je s nadležnim tijelom iz treće države sklopljen sporazum o suradnji kojim se predviđa suradnja i razmjena povjerljivih informacija na temelju uzajamnosti,
(b)ako razmijenjene informacije podliježu zahtjevima obveze čuvanja povjerljivosti tih informacija koja je jednakovrijedna onoj iz stavka 9. članka 82. ovoga Zakona,
(c)ako će se informacije koje su predmet dostavljanja tijelima u trećoj državi upotrijebiti samo u svrhu obavljanja nadzornih zadaća tih tijela.
(2) Informacije koje potječu iz druge države članice smiju se u okviru suradnje iz stavka 1. razmijeniti samo uz izričitu suglasnost nadležnog tijela koje je te informacije podijelilo te, ovisno o slučaju, isključivo u svrhe za koje je to tijelo dalo svoju suglasnost.".
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 48.
U članku 127. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Različite definicije predikatnih kaznenih djela ne predstavljaju zapreku za razmjenu informacija između Ureda i inozemnoga FOJ-a sukladno odredbama ovoga Zakona.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 49.
U članku 129. stavak 7. mijenja se i glasi:
„(7) Kada inozemni FOJ od Ureda zatraži prethodnu suglasnost za prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a, Ured suglasnost daje bez odgađanja i u najvećoj mogućoj mjeri, bez obzira na vrstu povezanih predikatnih kaznenih djela.“
U stavku 8. točka 3. mijenja se i glasi:
„3. ako prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a očito ne bi bilo u skladu s temeljnim načelima nacionalnog prava Republike Hrvatske.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 50.
U članku 133. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Ured određuje kontaktnu točku koja će biti odgovorna za zaprimanje zahtjeva za informacije od FOJ-eva iz drugih država članica i o tome obavještava druge države članice i Komisiju.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 51.
U članku 148. stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Na pisani zahtjev Ureda, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Financijski inspektorat i Porezna uprava Uredu dostavljaju podatke o broju službenika zaduženih za nadzor nad obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona, podatke o broju obavljenih izravnih i neizravnih nadzora nad obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona, te podatke o veličini i važnosti različitih sektora obveznika koje nadziru na temelju članka 82. ovoga Zakona, uključujući i broj obveznika pravnih i fizičkih osoba koje nadziru, te podatke o gospodarskoj važnosti svakog sektora.“
Stavak 10. mijenja se i glasi:
„(10) Ured o statističkim podatcima prikupljenima u skladu s odredbama ovoga članka jednom godišnje obavještava Europsku komisiju.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 52.
U članku 150. stavku 1. dodaje se nova točka 1. koja glasi:
„1. ako u roku ne obavijesti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona o tome da se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i pružanja skrbničke usluge novčanika (članak 9. stavak 7.)“.
Dosadašnja točka 1. postaje točka 1.a).
Točka 2. mijenja se i glasi:
„2. ako ne izradi analizu rizika tako da bude razmjerna veličini obveznika te vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja i ako ne sadržava procjenu mjera, radnji i postupaka koje obveznik iz članka 9. ovog Zakona poduzima za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma ili ju propusti redovito ažurirati, uskladiti sa smjernicama nadležnog nadzornog tijela ili ju dostaviti nadzornom tijelu na njegov zahtjev te ako pri izradi analize rizika ne uzme u obzir izvješća o rezultatima Nacionalne procjene rizika i Nadnacionalne procjene rizika (članak 12. stavci 1., 2., 3. i 5.)“.
Točka 13. mijenja se i glasi:
„13. ako ne primijeni mjere dubinske analize na postojeću stranku na temelju procjene rizika ili na postojeću stranku kod koje se promijene okolnosti relevantne za primjenu ovog Zakona, ili kada je obveznik na temelju bilo kakve pravne obveze dužan tijekom kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu provjere svih relevantnih informacija povezanih sa stvarnim vlasnikom odnosno sa stvarnim vlasnicima, ili ako je obveznik to bio dužan učiniti u skladu s propisima koji uređuju administrativnu suradnju u području poreza (16. stavak 6)“.
Točka 15. mijenja se i glasi:
„15. ako iznimku iz stavka 1. članka 18. ovog Zakona primijeni na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanja gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkog novca u kunskoj protuvrijednosti iznosa većeg od 50,00 eura, ili na platne transakcije na daljinu kako su definirane u članku 4. točka 6. Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća u kojima plaćeni iznos premašuje 50,00 eura po transakciji (članak 18. stavak 2.)“.
Iza točke 15. dodaje se nova točka 15.a) koja glasi:
„15.a) ako kreditna ili financijska institucija u svojstvu prihvatitelja prihvate plaćanja izvršena karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima koje su izdane u trećim zemljama, a za koje kartice nisu provedene mjere dubinske analize, ukoliko takve kartice ne ispunjavaju zahtjeve jednakovrijedne onima koji su utvrđeni u stavcima 1. i 2. članka 18. ovog Zakona (članak 18. stavak 3.)“.
Točka 18. mijenja se i glasi:
„18. ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke, zakonskoga zastupnika, punomoćnika ili stvarnoga vlasnika stranke te ako ne pribavi dokumentaciju propisanu za utvrđivanje i provjeru identiteta ili punomoć u slučaju kad stranka uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju preko punomoćnika (članak 21. stavci 1., 2., 3. i 4., članak 22. stavci 1., 2., 3., 4. i 5., članak 23. stavci 1., 2., 3., 4., 5. i 6., članak 24. stavci 1. i 2., članak 25. stavci 1. i 2., članak 26. stavci 1., 2., 3., 4. i 5., članak 27. stavci 1., 2. i 3., članak 30. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. i članak 31. stavci 1. i 2.)“.
Točka 27. mijenja se i glasi:
„27. ako pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa koji uključuje izvršavanje plaćanja s kreditnom ili financijskom institucijom sa sjedištem u trećoj državi ne provede propisane dodatne mjere ili ne dokumentira provedene mjere te ako zaposlenik obveznika koji uspostavlja korespondentni odnos prije uspostavljanja poslovnog odnosa ne pribavi pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika te u ime kreditne ili financijske institucije nastavi održavati korespondentni odnos bez da je prethodno poduzeo propisane dodatne mjere (članak 45. stavci 1., 2., 3. i 4. točka 1.)“.
Točka 35. mijenja se i glasi:
„35. ako u odnosu na stranku iz visokorizične treće države ili transakciju koja uključuje visokorizične treće države ne poduzme propisane mjere pojačane dubinske analize ili mjere umanjenja rizika ako je to u skladu s njegovom procjenom rizika stranke koja obavlja transakcije koje uključuju visokorizične treće zemlje ili u primjeni mjera ne uzme u obzir delegirani akt Europske komisije, te ako pri donošenju ili primjeni mjera iz članka 49. ovog Zakona ne uzme u obzir relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koje su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje (članak 49. stavak 1., 4., 5. i 6.)“.
U stavku 1. brišu se točke 38. i 39.
Iza točke 39. dodaje se nova točka 39.a) koja glasi:
„39.a) ako provede videoelektroničku identifikaciju stranke suprotno odredbama pravilnika kojim su propisani minimalni tehnički uvjeti koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije (članak 52. stavak 9.)“
Točka 40. mijenja se i glasi:
„ 40. ako ne analizira pozadinu i svrhu, uključujući i podatak o izvoru sredstava, složenih i neobično velikih transakcija, transakcija koje se izvršavaju prema neobično uzorku i transakcija koje nemaju očitu ekonomsku ili pravnu svrhu te ako u pisanom obliku ne evidentira rezultate analize ili ne poduzme propisane dodatne mjere (članci 53. stavci 1., 2. i 3.)“
Točke 42. i 43. mijenjaju se i glase:
„42. ako strankama otvara, izdaje ili za njih vodi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja, anonimne sefove, odnosno druge anonimne proizvode, uključujući i račune koji glase na lažna imena (članak 54. stavak 1.)
43. ako ne provede mjere dubinske analize stranke prije nego stranka upotrijebi ranije otvoreni anonimni račun, štednu knjižicu na šifru ili na donositelja, anonimni sef ili drugi anonimni proizvod, uključujući i račune koji glase na lažna imena za koje nije moguće utvrditi vlasnika (članak 54. stavak 2.)“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 15. i točke 17. podtočke g) i h) ovoga Zakona koji pri transakciji u vrijednosti od 15.000,00 kuna i većoj ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke ili ne prikupi propisane podatke o stranci (članak 16. stavak 2.).“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 53.
U članku 152. stavku 1. iza riječi „platiteljev pružatelj platnih usluga“ dodaju se riječi „i zastupnik platiteljevog pružatelja platnih usluga“.
U stavku 2. iza riječi „primateljev pružatelj platnih usluga“ dodaju se riječi „i zastupnik primateljevog pružatelja platnih usluga“.
U stavku 2. dodaje se nova točka 7. koja glasi:
(kopirati iz mišljenja HNB-a, str. 5.).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 54.
U članku 153. briše se stavak 21. Dosadašnji stavci 22. i 23. postaju stavci 21. i 22.
Dodaje se novi stavak 23. koji glasi:
„(23) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj stvarni vlasnik pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona, stvarni vlasnik trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava i svaka osoba iz članka 31. stavka 1. točka 1. do 6. ovoga Zakona koja pravnom subjektu odnosno upravitelju trusta ne učini dostupnim podatke iz stavaka 1. i 3. članka 33. ovoga Zakona (članak 33. stavak 6. i 7.).“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 55.
Iza članka 153. dodaje se članak 153.a) koji glasi:
„Članak 153.a)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj izdavatelj elektroničkog novca i pružatelj platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana i koji ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavkom 1. i 2. Delegirane Uredbe (EU) 2018/1108 ako na zahtjev Hrvatske narodne banke ne imenuje središnju kontaktnu točku (članak 65. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj izdavatelj elektroničkog novca i pružatelj platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana i koji ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavkom 1. i 2. Delegirane Uredbe (EU) 2018/1108 ako za središnju kontaktnu točku ne imenuje pravnu osobu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (članak 65. stavak 2.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj izdavatelj elektroničkog novca i pružatelj platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana i koji ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavkom 1. i 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 ako ne osigura da središnja kontaktna točka obavlja poslove propisane člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 (članak 65. stavak 3.).
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj središnja kontaktna točka ako Ured ne obavijesti o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama sukladno članku 56. ovoga Zakona (članak 65. stavak 4. točka 1.).
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj središnja kontaktna točka ako na zahtjev Ureda ne prikupi od distributera ili zastupnika iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona dodatne podatke, informacije i dokumentaciju te ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma sukladno članku 113. ovoga Zakona (članak 65. stavak 4. točka 2.).
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj središnja kontaktna točka ako ne nadzire transakcije radi otkrivanja sumnjivih transakcija, sredstava i osoba kada je to primjereno s obzirom na opseg i složenost transakcija (članak 65. stavak 4. točka 3.).
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 800.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj središnja kontaktna točka ako u propisanom roku ne obavijesti Ured o imenovanju osobe koja obavlja poslove iz članka 65. stavka 4. točke 4. ovoga Zakona ili u obavijesti ne navede propisane podatke (članak 65. stavak 4. točka 4.).
(8) Novčanom kaznom u iznosu od 6000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(9) Za najteže prekršaje iz stavaka 1., 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, obvezniku se može izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 7.500.000,00 kuna.
(10) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 9. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija, može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna ili u postotku od 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo. Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantni ukupni godišnji prihod jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim direktivama prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.
(11) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 9. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u kreditnoj ili financijskoj instituciji može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 56.
(1) Postupci nadzora započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 108/17.).
(2) Postupci za prekršaje započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 108/17.).
(3) Nadležna tijela dužna su podzakonske akte donesene na temelju odredbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj: 108/17) uskladiti s odredbama ovoga Zakona najkasnije do 31. ožujka 2020.
(4) Do dana stupanja na snagu novih podzakonskih akata usklađenih s odredbama ovoga Zakona ostaju na snazi i primjenjuju se podzakonski akti iz stavka 2. ovoga članka i to u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 57.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave ovoga Zakona u Narodnim novinama, osim članaka 4., 5., 6., 9., 11., 16., 17., 18., 19., 20., 21., 28., 29., 42., 43., 45. i 51.koji stupaju na snagu 1. siječnja 2020..
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
OBRAZLOŽENJE
Članak 1.
Ovim člankom propisuje je da se ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi i Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2018/843), pored prethodno prenesene Direktive (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5. 6. 2015.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/849). Također, propisuje se da se Zakonom osigurava provedba Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 оd 7. svibnja 2018. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća regulatornim tehničkim standardima o kriterijima za imenovanje središnjih kontaktnih točaka za izdavatelje elektroničkog novca i pružatelje platnih usluga i pravilima o njihovim funkcijama (Tekst značajan za EGP) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba komisije (EU) 2018/1108), koja nije bila donesena u vrijeme donošenja Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ br. 108/17).
Članak 2.
Ovim člankom Zakona se obveznici iz članka 9. stavka 5. Zakona, tj. obveznici iz stavaka 2., 3. i 4. Zakona kada se nalaze u stečaju ili je za njih pokrenut postupak likvidacije, uvrštavaju u obveznike na koje se primjenjuju temeljni pojmovi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, isključivo za potrebe provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
Članak 3.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 2. d) Direktive (EU) 2018/843 te se u članku 4. kojim se propisuje značenje pojedinih pojmova propisuje i značenje pojma virtualne valute i pojma pružatelj skrbničke usluge novčanika. Također, radi jasnoće i preciznosti Zakona u dijelu odredbi Zakona koje se odnose na trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava uvodi se i definicija trusta pri čemu se u skladu s člankom 1. točkom 16. Direktive (EU) 2018/843 navodi da se pojam odnosi i na druge vrste pravnih uređenja kao što su, između ostalih, fiducij, određene vrste društava oblika Treuhand ili društava oblika fideicomiso .
Članak 4.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 4. a) Direktive (EU) 2018/843 te se detaljnije propisuju podaci koje sadržava Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma.
Članak 5.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 4. b) Direktive (EU) 2018/843 te se propisuje obveza suradnje s nadležnim tijelom druge države članice koja provodi nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma . Također, propisuje se obveza objavljivanja rezultata Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma, ili njezinog sažetka, bez navođenja klasificiranih podataka
Članak 6.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 1. a), b) i c) Direktive (EU) 2018/843 te se između ostaloga u popis obveznika provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uvode u pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanja skrbničke usluge novčanika . Nadalje, ovim člankom se propisuje da su pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanja skrbničke usluge novčanika dužne bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od početka obavljanja djelatnosti, obavijestiti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona (HANFA-u) o tome da se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i pružanja skrbničke usluge novčanika. Nadalje, kategorija obveznika koji su pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću otkupa dospjelih potraživanja premješta se u članak 9. stavak 2. točku 12. Zakona.
Članak 7.
Ovim člankom se propisuje da analiza rizika iz članka 12. stavka 1. Zakona mora sadržavati i procjenu mjera, radnji i postupaka koje obveznik iz članka 9. Zakona poduzima za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma.
Članak 8.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točke 43. i 44. Direktive (EU) 2018/843 na način da se dodatno razrađuju čimbenici rizika povezani sa strankom te s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave.
Članak 9.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 9. b) Direktive (EU) 2018/843 kojim je propisano da su države članice dužne osigurati da obveznici primjenjuju mjere dubinske analize stranke ne samo na sve nove stranke, nego u primjereno vrijeme i na postojeće stranke na temelju procjene rizika, ili kada se promijene relevantne okolnosti stranke, ili kada je obveznik na temelju bilo kakve pravne obveze dužan tijekom relevantne kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu provjere svih relevantnih informacija povezanih sa stvarnim vlasnikom odnosno sa stvarnim vlasnicima, ili ako je obveznik to bio dužan u skladu s Direktivom Vijeća 2011/16/EU (Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011.).
Članak 10.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 9. a) Direktive (EU) 2018/843 kojim je propisano da su obveznici dužni prikupiti izvod iz registra stvarnih vlasnika prilikom ulaska u novi poslovni odnos s korporativnim ili drugim pravnim subjektom, ili trustom ili pravnim aranžmanom koji ima strukturu ili funkcije slične trustu („sličan pravni aranžman”), za koje postoji obveza registracije informacija o stvarnom vlasništvu sukladno člancima 30. i 31. Direktive (EU) 2015/849.
Članak 11.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 7. a), b) i c) Direktive (EU) 2018/843 te se snižava prag za iznimke od provođenja mjera dubinske analize u pogledu elektroničkoga novca s 250,00 eura na 150,00 eura. Također, propisuje se da iznimku obveznici ne smiju primijeniti na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanje gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkoga novca u kunskoj protuvrijednosti iznosa većega od 50,00 eura, niti na platne transakcije na daljinu kako su definirane u članku 4. točki 6. Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća u kojima plaćeni iznos premašuje 50,00 eura po transakciji. Nadalje, kreditne institucije i financijske institucije u svojstvu prihvatitelja ne smiju prihvatiti plaćanja izvršena karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima koje su izdane u trećim zemljama, a za koje kartice nisu provedene mjere dubinske analize, ako takve kartice ne ispunjavaju zahtjeve jednakovrijedne naprijed navedenim zahtjevima.
Članak 12.
Ovim člankom Zakona provodi se preporuka MONEYVAL-a u odnosu na provedbu Preporuke 5 FATF-a te se proširuje zahtjev prikupljanja dodatnih podataka i na domaće pravne osobe, a ne samo na inozemne pravne osobe kako je to propisano važećim Zakonom na temelju Izvješća o 4. krugu evaluacije Republike Hrvatske od strane Odbora MONEYVAL.
Članak 13.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 8. b) Direktive (EU) 2018/843 kojom je propisano da je obveznik dužan, ako je identificirani stvarni vlasnik viši rukovoditelj iz razloga što nije moguće utvrditi stvarnog vlasnika, poduzeti potrebne razumne mjere radi provjere identiteta fizičke osobe koja je na položaju višeg rukovoditelja te voditi evidenciju o poduzetim mjerama i o eventualnim poteškoćama s kojima se susreo tijekom procesa provjere. Također, ovim člankom se ispravlja i tehnička pogreška u članku 28. stavku 7. Zakona.
Članak 14.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 16. b) Direktive (EU) 2018/843 kojom je propisano da su države članice dužne osigurati da upravitelji trusta ili osobe s jednakovrijednim položajem u sličnim pravnim uređenjima, pravodobno obznane svoj status i pruže informacije obveznicima kada, kao upravitelj trusta ili osoba s jednakovrijednim položajem u sličnom pravnom uređenju, zasnivaju poslovni odnos ili provode povremenu transakciju za koju su obveznici dužni provesti dubinsku analizu stranke. Također, preciznije se uređuje članak 30. stavak 1. Zakona.
Članak 15.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 2. b) Direktive (EU) 2018/843 kojom se preciznije propisuje da je obveznik dužan prikupiti podatke o svim osobama povezanima s trustom ili sličnim pravnim uređenjem. Također, preciznije se propisuje da je obveznik dužan u slučajevima kada je jedna od osoba povezanih s trustom ili drugim pravnim uređenjem pravna osoba utvrditi i provjeriti identitet stvarnog vlasnika te pravne osobe.
Članak 16.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 15. d) Direktive (EU) 2018/843 kojom je propisano da države članice mogu odlučiti informacije koje se čuvaju u njihovim registrima stvarnih vlasnika stave na raspolaganje uz uvjet registracije putem interneta i plaćanja naknade, koja ne smije premašivati administrativne troškove stavljanja informacija na raspolaganje, uključujući troškove održavanja i daljnjeg razvoja registra. Također, ovim člankom prenosi se i članak 1. točka 16 c) Direktive (EU) 2018/843 kojom se detaljnije propisuje obveza upisivanja podataka o stvarnim vlasnicima trustova u Registar stvarnih vlasnika.
Članak 17.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 15. a) ii) Direktive (EU) 2018/843 kojom je propisano da su države članice dužne osigurati da stvarni vlasnici korporativnih ili drugih pravnih subjekata, što uključuje vlasništvo putem dionica, prava glasa, vlasničkih udjela, udjela dionica koje glase na donositelja ili putem kontrole drugim sredstvima, tim subjektima pružaju sve informacije koje su korporativnom ili drugom pravnom subjektu potrebne radi ispunjavanja obveze upisa podataka u Registar stvarnih vlasnika.
Članak 18.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 15. g) i 16 f) Direktive (EU) 2018/843 te se između ostaloga detaljnije propisuju uvjeti za ograničenja pristupa podacima ili jednome dijelu podataka o stvarnome vlasništvu pojedinoga pravnog subjekta .
Članak 19.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 15. c) Direktive (EU) 2018/843 te se uvodi javan pristup podacima iz Registra stvarnih vlasnika.
Članak 20.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 15. b) Direktive (EU) 2018/843 kojom je propisano da su države članice dužne uspostaviti mehanizme kojima će osigurati da su informacije koje se čuvaju u Registru stvarnih vlasnika odgovarajuće, točne i ažurirane.
Članak 21.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 15 g) Direktive (EU) 2018/843 te se propisuje obveza Financijske agencije da u ime Ministarstva financija osigurava povezanost Registra stvarnih vlasnika s registrima stvarnih vlasnika iz drugih država članica putem europske središnje platforme.
Članak 22.
Ovim člankom se briše stavak 2. u članku 40. Zakona, iz razloga što je već člankom 1. stavkom 2. važećeg Zakona propisano u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/849 da obveznik dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od treće osobe pravodobno dobije preslike ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat, kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke. Iz navedene odredbe proizlazi da je treća osoba može primjerice utvrditi identitet stranke bez fizičke nazočnosti stranke, korištenjem kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat.
Članak 23.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 14. Direktive (EU) 2018/843 te se obveza obveznika u pogledu uspostavljanja odgovarajućih procedura kako bi osigurao da od treće osobe pravodobno dobije preslike ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat, proširuje i na bilo koji drugi siguran, daljinski ili elektronički postupak identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela.
Članak 24.
Ovim člankom Zakona provodi se preporuka MONEYVAL-a iz 4. kruga evaluacije Republike Hrvatske u odnosu na provedbu Preporuke 5 FATF-a te se umjesto pojma „scenariji visokog rizika“ uvodi pojam „scenariji višeg rizika“.
Članak 25.
Ovim člankom se navode slučajevi u kojima je obveznik dužan provesti mjere pojačane dubinske analize stranke.
Članak 26.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 12. Direktive (EU) 2018/843 te se detaljnije propisuju obveze obveznika u pogledu uspostavljanja korespondentnih odnosa koji uključuje izvršavanje plaćanja s kreditnom ili financijskom institucijom sa sjedištem u trećoj državi.
Članak 27.
Ovim člankom Zakona propisana je obveza obveznika da uspostave odgovarajući sustav upravljanja rizikom, uključujući i postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba.
Članak 28.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 13. Direktive (EU) 2018/843 te se propisuje da Ured objavljuje na svojim mrežnim stranicama ažurirani popis istaknutih javnih dužnosti iz članka 46. stavka 3. Zakona.
Članak 29.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 11. Direktive (EU) 2018/843 u pogledu mjera pojačane dubinske analize u odnosu na stranke ili transakcije povezane s visokorizičnim trećim državama.
Članak 30.
Ovim člankom preciznije se uređuju obveze obveznika u pogledu provedbe mjera pojačane dubinske analize stranke kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja.
Članak 31.
Ovim člankom briše se članak 51. Zakona iz razloga što je odredbama Direktive (EU) 2015/849 i Direktive (EU) 2018/843 propisano da je jedan od čimbenika rizika povezanih s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik poslovni odnosi ili transakcije s nenazočnom strankom, bez određenih oblika zaštite kao što su sredstva elektroničke identifikacije, relevantne usluge povjerenja kako su definirane u Uredbi (EU) br. 910/2014 ili bilo koji drugi siguran, daljinski ili elektronički, postupak identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela S navedenim odredbama je usklađen članak 14. Zakona te bi propisivanje konkretnih mjera pojačane dubinske analize u članku 51. bilo u nesuglasju s odredbom predloženog članka 14. stavka 9. točke 3. Zakona.
Članak 32.
Ovim člankom Zakona propisano je da prestaju važiti obveze provođenja mjera pojačane dubinske analize stranke za stranke koje su sklopile poslovni odnos s obveznikom koristeći pružatelje usluga povjerenja ili druge pouzdane načine identifikacije na daljinu.
Članak 33.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 10. b) Direktive (EU) 2018/843 te se preciznije propisuju obveze obveznika u pogledu složenih i neobičnih transakcija, pri čemu je dovoljno da transakcija ispunjava jedan od uvjeta opisanih u ovome članku.
Članak 34.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 6. Direktive (EU) 2018/843 te se u opis anonimnih proizvoda uvode i anonimni sefovi.
Članak 35.
Ovim člankom Zakona propisuje se da Ured, nadležna nadzorna tijela, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska javnobilježnička komora, Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatska komora poreznih savjetnika, Hrvatska revizorska komora te udruženja čiji su članovi obveznici primjene ovoga Zakona mogu surađivati s obveznicima pri sastavljanju liste indikatora.
Članak 36.
Ovim člankom prenosi se članak 1. točka 28. Direktive (EU) 2018/843. Također, provodi se preporuka MONEYVAL-a iz 4. kruga evaluacije Republike Hrvatske u odnosu na provedbu Preporuke 22 FATF-a te se propisuje da je obveznik dužan osigurati, ako su u trećoj državi ili državi članici minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma viši od mjera propisanih ovim Zakonom, da njegove podružnice i društva kćeri usvoje i provode odgovarajuće mjere u skladu s pravom treće države ili države članice, uključujući i mjere zaštite podataka.
Članak 37.
Ovim člankom propisuje se uspostavljanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 te poslovi koje obavlja središnja kontakt točka, uključujući i prijavljivanje sumnjivih transakcija Uredu sukladno članku 56. Zakona.
Članak 38.
Ovim člankom propisuje se da je uprava obveznika dužna pored politika, kontrola i postupaka iz članka 13. Zakona i usvojiti analizu rizika iz članka 12. Zakona.
Članak 39.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 26. Direktive (EU) 2018/843 kojom je propisano da se obrada osobnih podataka na temelju ove Direktive u svrhu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma kako je navedeno u članku 1. smatra pitanjem od javnog interesa u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka).
Članak 40.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 24. Direktive (EU) 2018/843 kojom je propisano da se zabrana razmjene informacija ne odnosi na razmjenu informacija među kreditnim institucijama i financijskim institucijama iz država članica, pod uvjetom da pripadaju istoj grupi, ili između tih subjekata i njihovih podružnica i društava kćeri u većinskom vlasništvu s poslovnim nastanom u trećim zemljama, pod uvjetom da te podružnice i ta društva kćeri u većinskom vlasništvu u potpunosti poštuju grupne politike i postupke, između ostalog postupke za razmjenu informacija unutar grupe, u skladu s člankom 45. Direktive, te pod uvjetom da grupne politike i postupci udovoljavaju zahtjevima utvrđenima u navedenoj Direktivi.
Članak 41.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 25. Direktive (EU) 2018/843 te se obveza čuvanja podataka od strane obveznika proširuje pored informacija dobivenih sredstvima elektroničke identifikacije, relevantnim uslugama povjerenja kako je propisano Uredbom (EU) 910/2014 i na podatke zaprimljene bilo kojim drugim sigurnim, daljinskim ili elektroničkim, postupkom identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nadležna tijela.
Članak 42.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 30. Direktive (EU) 2018/843 te se propisuje da Ured dostavlja Komisiji popis nadležnih nadzornih tijela, uključujući i njihove podatke za kontakt (naziv, adresa, telefon, telefaks, adresa elektroničke pošte), a nadležna nadzorna tijela dužna su Ured obavijestiti o svim promjenama tih podataka.
Članak 43.
Ovim člankom Zakona uređuje se nadležnost nadležnih nadzornih tijela iz članka 81. Zakona, uključujući i nadzor nad pravnim i fizičkim osobama koje se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanja skrbničke usluge novčanika. Sukladno prijedlogu Zakona, HANFA je nadležno nadzorno tijelo za naprijed navedene kategorije obveznika. Prema dostupnim informacijama, u većini država nadzor nad naprijed navedenim obveznicima još uvijek nije uređen. Međutim, u nekim državama nadzor provode tijela nadležna za nadzor financijskih usluga. Primjerice, u Švedskoj tijelo nadležno za nadzor financijskih usluga (Swedish Financial Supervisory Authority (Finansinspektionen)) je odlučilo da se u slučaju Bitcoina i razmjene bitcoina za redovna sredstva plaćanja radi o financijskim uslugama te da je navedeno tijelo nadležno za nadzor. Porezna uprava Švedske je 2013. odlučila da kriptovalute nisu predmet nadzora PDV-a ali da jesu u nadležnosti nadzora Swedish Financial Supervisory Authority. U Austriji nadzor nad kriptovalutama još nije zakonski reguliran te se virtualne valute ne smatraju valutama ili financijskim instrumentima, ali određene operacije s virtualnim valutama podliježu licenciranju od strane FMA, tijela nadležnog za nadzor financijskih usluga. U Islandu nadzor nad kriptovalutama provodi FSA (Financial Supervisory Authority), dok je u Jerseyu propisano da u slučajevima kada mjenjačnice kriptovaluta primaju uplate u iznosu od 10.000 eura i više, tada su te mjenjačnice obveznici primjene mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma i nadzire ih Komisija za financijske usluge (Jersey Financial Services Commission).
Članak 44.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 37. Direktive (EU) 2018/843, a kojom se propisuje način i opseg suradnje nadležnih nadzornih tijela.
Članak 45.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 11. Direktive (EU) 2018/843 kojom je između ostaloga propisano da države članice primjenjuju, prema potrebi, jednu od ili nekoliko dodatnih mjera u pogledu visokorizičnih trećih zemalja, a te mjere obuhvaćaju i odbijanje osnivanja društava kćeri, podružnica ili predstavništava obveznika iz visokorizične treće države, zabranu obveznicima da osnivaju podružnice ili predstavništva u visokorizičnoj trećoj državi i dr.
Članak 46.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 37. Direktive (EU) 2018/843 kojom je između ostaloga propisana i suradnja nadzornih tijela s nadležnim nadzornim tijelima država članica.
Članak 47.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 37. Direktive (EU) 2018/843 kojom je između ostaloga propisano da nadležna nadzorna tijela mogu sklapati sporazume o suradnji s nadležnim tijelima trećih država. Bez prethodne suglasnosti nadzornog tijela druge države članice, koje je dostavilo podatke, informacije i dokumentaciju, nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona iste ne smije dostaviti ili dati na uvid nadležnom tijelu treće države ili ih koristiti za namjene u suprotnosti sa suglasnošću koja je dana.
Članak 48.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 36. Direktive (EU) 2018/843 kojom je propisano da se razlikama u nacionalnim propisima, između definicija predikatnih kaznenih djela, kako je navedeno u članku 3. točki 4. Direktive, ne smije se ometati sposobnost FOJ-eva u pružanju pomoći drugom FOJ-u niti se njima smije ograničavati razmjenu, distribuciju i upotrebu informacija.
Članak 49.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 35. Direktive (EU) 2018/843 kojom je propisano da države članice osiguravaju da se prethodna suglasnost FOJ-a od kojeg su zatražene informacije, za distribuciju informacija nadležnim tijelima, dodijeli odmah i u najvećoj mogućoj mjeri, bez obzira na vrstu povezanih predikatnih kaznenih djela. FOJ od kojeg su zatražene informacije ne smije uskratiti svoju suglasnost za takvu distribuciju, osim ako bi to bilo izvan područja primjene njegovih odredaba o SPNFT-u ili bi moglo omesti istragu, ili na neki drugi način ne bi bilo u skladu s temeljnim načelima nacionalnog prava te države članice. Svako uskraćivanje dodjele suglasnosti mora se odgovarajuće obrazložiti. Te se iznimke moraju pobliže odrediti na način da se spriječe zlouporaba i nepotrebna ograničenja distribucije informacija nadležnim tijelima.
Članak 50.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 34. Direktive (EU) 2018/843 kojom je propisano da države članice osiguravaju da FOJ-evi imenuju barem jednu osobu za kontakt ili kontaktnu točku koja će biti odgovorna za zaprimanje zahtjeva za informacije od FOJ-eva iz drugih država članica.
Članak 51.
Ovim člankom Zakona prenosi se članak 1. točka 27. Direktive (EU) 2018/843 kojom se propisuje opseg prikupljanja statističkih podataka od nadležnih tijela u svrhu provedbe Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te za preispitivanje učinkovitosti sustava za sprječavanje pranja novca ili financiranja terorizma. Slijedom navedenog, propisano je da na pisani zahtjev Ureda, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Financijski inspektorat i Porezna uprava Uredu dostavljaju podatke o broju službenika zaduženih za nadzor nad obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona, podatke o broju obavljenih izravnih i neizravnih nadzora nad obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona, te podatke o veličini i važnosti različitih sektora obveznika koje nadziru na temelju članka 82. ovoga Zakona, uključujući i broj obveznika pravnih i fizičkih osoba koje nadziru, te podatke o gospodarskoj važnosti svakog sektora. Također, Ured o statističkim podatcima prikupljenima u skladu s odredbama ovoga članka jednom godišnje obavještava Europsku komisiju.
Članci 52.-55.
Ovim člancima propisuju se prekršajne odredbe.
Članak 56.
Ovim člankom Zakona propisano je da su nadležna tijela dužna podzakonske akte donesene na temelju odredbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj: 108/17.) uskladiti s odredbama ovoga Zakona do 31. ožujka 2020.
Članak 57.
Ovim člankom propisano je stupanje Zakona na snagu.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU („Narodne novine“ br. 108/17)
Usklađivanje propisa s pravnim poretkom Europske unije
Članak 2.
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5. 6. 2015.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/849).
(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba:
1. Uredbe (EU) 2015/847 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1781/2006 (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5. 6. 2015.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2015/847)
2. Uredbe (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice (Tekst značajan za EGP) (SL L 309, 25. 11. 2005.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 1889/2005).
Temeljni pojmovi pranja novca i financiranja terorizma
Članak 3.
(1) Pranjem novca smatra se:
1. zamjena ili prijenos imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti, u svrhu skrivanja ili prikrivanja nezakonitoga podrijetla imovine ili pomaganja bilo kojoj osobi koja je uključena u počinjenje takve aktivnosti u izbjegavanju pravnih posljedica djelovanja te osobe
2. skrivanje ili prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, prava povezanih s vlasništvom ili vlasništva imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti
3. stjecanje, posjedovanje ili korištenje imovine ako se zna, u vrijeme primitka, da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti ili
4. sudjelovanje u počinjenju, udruživanje radi počinjenja, pokušaj počinjenja i pomaganja u počinjenju, poticanje, savjetovanje i olakšavanje ostvarenja bilo koje od aktivnosti navedene u točkama 1., 2. i 3. ovoga stavka.
(2) Pranjem novca smatra se i kada su aktivnosti kojima je stvorena imovina koja je predmet pranja novca provedene na državnome području druge države članice ili treće zemlje.
(3) Financiranjem terorizma smatra se osiguravanje ili prikupljanje sredstava, odnosno pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, od strane terorista ili terorističke organizacije u bilo koju svrhu, što uključuje i počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili od strane osoba koje financiraju terorizam.
(4) Terorističko kazneno djelo je kazneno djelo propisano člankom 2. Međunarodne konvencije o sprječavanju financiranja terorizma (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 16/03.) te kazneno djelo terorizam i kaznena djela povezana s terorizmom propisana u glavi Kaznenog zakona koja propisuje kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva.
(5) Terorist je fizička osoba koja:
1. počini ili pokuša počiniti terorističko kazneno djelo koristeći bilo koja sredstva, izravno ili neizravno, nezakonito i voljno
2. sudjeluje u počinjenju terorističkoga kaznenog djela
3. organizira ili upravlja drugima u počinjenju terorističkoga kaznenog djela
4. svjesno pridonese počinjenju jednoga ili više terorističkih kaznenih djela od strane pojedinca ili grupe osoba koje djeluju iz zajedničkih interesa: s ciljem nastavljanja kriminalne aktivnosti ili kriminalnih interesa pojedinca ili grupe, u kojem slučaju takva aktivnost ili interes uključuje počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili sa sviješću o namjeri pojedinca ili grupe da počini terorističko kazneno djelo.
(6) Teroristička skupina odnosno organizacija odnosi se na sve grupe terorista koje:
1. počine ili pokušavaju počiniti terorističko kazneno djelo na bilo koji način, izravno ili neizravno, protuzakonito i svojevoljno
2. sudjeluju kao suučesnici u terorističkim kaznenim djelima
3. organiziraju ili usmjeravaju druge da počine teroristička kaznena djela
4. doprinose počinjenju terorističkih kaznenih djela od strane pojedinca ili grupe osoba koje postupaju sa zajedničkom svrhom kada se doprinos daje namjerno i s ciljem nastavljanja terorističkoga kaznenog djela ili sa saznanjem o namjeri pojedinca ili grupe da će počiniti terorističko kazneno djelo.
(7) Temeljni pojmovi propisani ovim člankom propisuju se isključivo za potrebe provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koje provode obveznici iz članka 9. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona.
Značenje pojedinih pojmova
Članak 4.
Pojedini pojmovi u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje:
1) burza i uređeno tržište pojmovi su koji imaju isto značenje kao u zakonu kojim je uređeno tržište kapitala
2) Carinska uprava jest Ministarstvo financija, Carinska uprava
3) država članica jest država članica Europske unije ili država potpisnica Sporazuma o osnivanju Europskoga gospodarskog prostora
4) elektronički novac ima isto značenje kao u zakonu koji uređuje elektronički novac
5) Europska nadzorna tijela su Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se mijenja Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ; Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ; Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA) osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europskoga nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ
6) fiktivna banka jest kreditna ili financijska institucija ili institucija koja obavlja poslove jednakovrijedne poslovima kreditnih ili financijskih institucija, a koja nije fizički prisutna u državi ili na području na kojem je osnovana, niti ima stvarno vodstvo ili upravu te koja nije članica uređene financijske grupe koja podliježe učinkovitom konsolidiranom nadzoru
7) financijska institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 9. stavka 2. točaka 2., 3., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 17. a), b), c), d) i e) ovoga Zakona, te njihove podružnice, neovisno o tome je li njezino glavno sjedište u Europskoj uniji ili u trećoj zemlji
8) Financijski inspektorat jest Ministarstvo financija, Financijski inspektorat Republike Hrvatske
9) financijsko-obavještajna jedinica jest:
a) domaća financijsko-obavještajna jedinica jest Ured za sprječavanje pranja novca (u daljnjem tekstu: Ured)
b) inozemna financijsko-obavještajna jedinica jest središnje tijelo za zaprimanje i analizu sumnjivih transakcija i drugih informacija sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma te za dostavljanje rezultata analize nadležnim tijelima u državi članici ili trećoj državi (u daljnjem tekstu: inozemna FOJ)
10) FIU.net jest zaštićena decentralizirana računalna mreža za međunarodnu razmjenu informacija i podataka između financijsko-obavještajnih jedinica država članica
11) gotovina iz članka 121. ovoga Zakona ima isto značenje kao u Uredbi EZ br. 1889/2005
12) gotovina jesu novčanice i kovani novac koji su u optjecaju kao zakonsko sredstvo plaćanja
13) gotovinska transakcija jest svaka transakcija pri kojoj obveznik fizički primi od stranke gotovinu odnosno stranci fizički preda gotovinu u posjedovanje i na raspolaganje
14) grupa znači grupu društava koja se sastoji od matičnoga društva, društava kćeri te društava u kojima matično društvo ili društvo kći sudjeluju, kao i društava koja su međusobno povezana kako je to propisano zakonom koji uređuje trgovačka društva i zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
15) identifikacijski broj jest osobni identifikacijski broj obveznika osobnoga identifikacijskog broja određenoga zakonom kojim se uređuje osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB), odnosno drugi identifikacijski broj za osobe koje nisu obveznici OIB-a
16) imovina jest imovina svake vrste, bilo fizička ili ne, pokretna ili nepokretna, materijalna ili nematerijalna i pravni dokumenti ili instrumenti u bilo kojem obliku, uključujući elektronički ili digitalni, kojima se dokazuje vlasništvo nad imovinom ili udio u imovini te vrste
17) informacija o djelatnosti stranke koja je fizička osoba jest svaki podatak koji je osnova za uspostavljanje i praćenje poslovnoga odnosa, bez obzira je li riječ o privatnome ili profesionalnome statusu odnosno aktivnosti stranke
18) kanal dostave jest kanal koji se koristi za isporuku proizvoda i usluga do krajnjega korisnika
19) korespondentnim odnosom smatra se:
a) da jedna banka kao »korespondent« pruža bankovne usluge drugoj banci kao »respondentu«, uključujući vođenje računa i pružanje usluga povezanih s vođenjem računa kao što su upravljanje gotovinom, međunarodni prijenosi novčanih sredstava, obračun čekova, prolazni računi te usluge deviznoga poslovanja
b) odnosi između i unutar kreditnih institucija te financijskih institucija, uključujući kada se slične usluge pružaju preko institucije korespondenta instituciji respondenta te uključujući odnose uspostavljene za transakcije vrijednosnim papirima ili prijenos novčanih sredstava
20) kreditna institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, a ima isto značenje kao u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskoga parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, uključujući njezine podružnice kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 17. te Uredbe, smještena u Europskoj uniji, neovisno o tome je li njezino glavno sjedište u Europskoj uniji ili u trećoj zemlji
21) kriminalna aktivnost jest svako sudjelovanje u počinjenju kaznenoga djela, propisanog Kaznenim zakonom i drugim zakonima kojima su propisana kaznena djela, uključujući i porezna kaznena djela povezana s izravnim i neizravnim porezima
22) kvalificirani certifikat za elektronički potpis ili elektronički pečat jesu certifikat za elektroničke potpise koji izdaje kvalificirani pružatelj usluga povjerenja i koji ispunjava zahtjeve utvrđene Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 910/2014)
23) Međuinstitucionalna radna skupina za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma jest stručna radna skupina koju čine predstavnici državnih tijela i institucija nadležnih za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma
24) Nacionalna procjena rizika jest sveobuhvatan proces identifikacije i analize glavnih rizika od pranja novca i financiranja terorizma na nacionalnoj razini
25) Nadnacionalna procjena rizika jest procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i koji su povezani s prekograničnim aktivnostima, a koju provodi Europska komisija
26) neprofitne organizacije jesu udruge, zaklade, fundacije, vjerske zajednice i druge pravne osobe koje ne obavljaju gospodarsku djelatnost sa svrhom stjecanja dobiti
27) obveznici su pravne i fizičke osobe koje su obvezne poduzimati mjere i radnje radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s ovim Zakonom
28) osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost jest pravna ili fizička osoba koja djeluje u okviru svoje profesionalne djelatnosti, i to: odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik, revizorsko društvo, samostalni revizor, društvo za porezno savjetništvo, porezni savjetnik, vanjski računovođa koji je fizička ili pravna osobe koja obavlja računovodstvene usluge
29) ovlaštena osoba i njezin zamjenik jesu osobe koje imenuje obveznik te koje su ovlaštene i odgovorne za provođenje mjera i radnji koje se poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma koje su propisane ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima
30) Porezna uprava jest Ministarstvo financija, Porezna uprava
31) poslovni odnos jest poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos povezan s profesionalnim aktivnostima obveznika i za koji se očekuje, u vrijeme uspostavljanja, da ima element trajnosti; poslovnim odnosom u smislu ovoga Zakona smatra se i registracija igrača sukladno propisima kojima se uređuje priređivanje igara klađenja na daljinu
32) povremena transakcija jest transakcija koja se ne obavlja u okviru uspostavljenoga poslovnog odnosa
33) predikatno kazneno djelo jest svako kazneno djelo kojim je ostvaren nezakonit prihod koji može biti predmet kaznenoga djela pranja novca
34) preporuke FATF jesu međunarodni standardi o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma izdani od Skupine zemalja za financijsku akciju (engl. Financial Action Task Force, u daljnjem tekstu: FATF) koje je međudržavno tijelo osnovano sa zadaćom utvrđivanja standarda i promoviranja učinkovite implementacije postavljanja standarda i promicanja učinkovite provedbe zakonskih, regulatornih i operativnih mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma na međunarodnoj razini
35) prijenos novčanih sredstava ima isto značenje kao što je definirano u članku 3. točki 9. Uredbe (EU) 2015/847
36) pružatelj usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima jest svaka osoba koja u skladu sa svojim poslovanjem trećim osobama pruža bilo koju od sljedećih usluga:
a) osnivanje trgovačkih društava ili drugih pravnih osoba
b) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju direktora ili tajnika trgovačkoga društva, partnera u partnerstvu ili sličnoga položaja u odnosu na druge pravne osobe
c) pružanje usluga registriranoga sjedišta, poslovne adrese, korespondentne adrese ili administrativne adrese i ostalih povezanih usluga trgovačkomu društvu, partnerstvu ili nekoj drugoj pravnoj osobi ili pravnoga uređenja
d) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da djeluje kao upravitelj trusta osnovanoga izričitom izjavom (engl. express trust) ili sličnoga pravnog uređenja
e) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju nominalnoga dioničara uime druge osobe, osim ako je riječ o trgovačkome društvu uvrštenome na uređeno tržište koje podliježe obvezi objavljivanja podataka u skladu s pravom Europske unije ili ekvivalentnim međunarodnim standardima
37) razumne mjere su odgovarajuće mjere koje poduzimaju obveznici, a koje su razmjerne rizicima od pranja novca i financiranja terorizma
38) Registar stvarnih vlasnika je središnja elektronička baza podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske i trustova i s njima izjednačenih subjekata stranoga prava kojima je izdan OIB (u daljnjem tekstu: Registar)
39) službeni osobni dokument jest svaka javna isprava s fotografijom osobe koju izdaje nadležno državno domaće ili strano tijelo, a sa svrhom identifikacije osobe
40) sredstva jesu imovina i financijska sredstva i koristi bilo koje vrste, uključujući:
a) gotovinu, čekove, novčana potraživanja, mjenice, novčane doznake i druga sredstva plaćanja
b) uložena sredstva kod obveznika
c) financijske instrumente određene zakonom koji uređuju tržište kapitala kojima se trguje javnom ili privatnom ponudom, uključujući dionice i udjele, certifikate, dužničke instrumente, obveznice, garancije i izvedene financijske instrumente
d) ostale isprave kojima se dokazuju prava na financijskim sredstvima ili drugim financijskim izvorima
e) kamate, dividende i druge prihode od sredstava
f) potraživanja, kredite i akreditive
41) stranka jest osoba koja uspostavlja ili već ima uspostavljen poslovni odnos kod obveznika ili obavlja povremenu transakciju
42) stvarni vlasnik stranke jest svaka fizička osoba (osobe) koja je konačni vlasnik stranke ili kontrolira stranku ili na drugi način njome upravlja, i/ili fizička osoba (osobe) u čije ime se provodi transakcija, uključujući onu fizičku osobu (osobe) koje izvršavaju krajnju učinkovitu kontrolu nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem
43) transakcija jest svaki primitak, izdatak, prijenos s računa na račun, zamjena, čuvanje, raspolaganje i drugo postupanje s novcem ili drugom imovinom kod obveznika
44) treća država jest država koja nije članica Europske unije ili potpisnica Sporazuma o osnivanju Europskoga gospodarskog prostora
45) usluga priređivanja igara na sreću jest usluga koja uključuje primanje uplata u igrama na sreću, uključujući one s elementom vještine, kao što su lutrijske igre na sreću, igre na sreću na automatima, igre u kasinima i igre klađenja koje se igraju na fizičkoj lokaciji ili na daljinu preko interneta, telefona ili nekih drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja preko kojega igrač može odigrati igru samostalno, interakcijom sa sustavom
46) utvrđivanje i provjera identiteta stranke jest postupak prikupljanja podataka i informacija o stranci te njihovo provjeravanje korištenjem dokumenata, podataka i informacija dobivenih iz pouzdanoga i neovisnoga izvora
47) više rukovodstvo obveznika znači zaposlenik obveznika s dovoljno znanja o izloženosti institucije riziku od pranja novca i financiranja terorizma te odgovarajuće razine da donosi odluke koje utječu na njezinu izloženost riziku te ne treba, u svim slučajevima, biti član uprave ili drugoga poslovodnog tijela obveznika.
Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma
Članak 5.
(1) Za prepoznavanje, procjenu, razumijevanje i smanjenje rizika od pranja novca i financiranja terorizma Republika Hrvatska provodi nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma, pri čemu uzima u obzir propise koji uređuju zaštitu osobnih podataka i zaštitu tajnosti podataka, a koja procjena će se redovito ažurirati svake četiri godine od prethodno provedene nacionalne procjene rizika, te po potrebi i ranije.
(2) Prilikom provedbe nacionalne procjene rizika iz stavka 1. ovoga članka među ostalim procjenjuju se prijetnje i ranjivosti od pranja novca i financiranja terorizma, a posebna pozornost usmjerava se na svaku financijsku aktivnost koja se zbog svoje prirode smatra pogodnom za upotrebu ili zloupotrebu u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.
(3) Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma koordinira se radom Međuinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, čije se zadaće, među ostalim, sastoje od:
1. provedbe nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj
2. izrade izvještaja o provedenoj nacionalnoj procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj
3. izrade prijedloga Akcijskoga plana s mjerama za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj i
4. provedbe drugih analiza za koje je nužna suradnja i koordinacija između različitih državnih i javnih tijela te drugih relevantnih institucija, uključujući i privatni sektor.
(4) Ured usmjerava i koordinira obavljanje zadaća Međuinstitucionalne radne skupine iz stavka 3. ovoga članka te obavještava Europsku komisiju, europska nadzorna tijela i ostale države članice o stavku 3. ovoga članka.
Obavještavanje europskih institucija i država članica
Članak 8.
Ured o rezultatima Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma obavještava Europsku komisiju, europska nadzorna tijela i druge države članice.
Obveznici provedbe mjera
Članak 9.
(1) Mjere, radnje i postupci za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma određeni ovim Zakonom provode se prije i/ili prilikom svake transakcije, kao i pri sklapanju pravnih poslova kojima se stječe ili koristi imovina te u ostalim oblicima raspolaganja sredstvima, pravima i drugom imovinom koji mogu poslužiti za pranje novca i financiranje terorizma.
(2) Obveznici provedbe mjera, radnji i postupaka iz stavka 1. ovoga članka jesu:
1. kreditne institucije
2. kreditne unije
3. Hrvatska banka za obnovu i razvitak
4. HP ‒ Hrvatska pošta d. d. u dijelu poslovanja koji se odnosi na poštanske novčane uputnice
5. institucije za platni promet
6. društva za upravljanje investicijskim fondovima i investicijski fondovi s pravnom osobnošću s unutarnjim upravljanjem
7. mirovinska društva u dijelu poslovanja koje se odnosi na dobrovoljne mirovinske fondove te mirovinska osiguravajuća društva u dijelu poslovanja koji se odnosi na izravne jednokratne uplate osoba u takva društva i društva za dokup mirovine
8. društva ovlaštena za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti
9. društva za osiguranje koja imaju odobrenje za obavljanje poslova životnih osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima
10. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću zastupanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnome osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima
11. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću posredovanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnome osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima
12. faktoring-društva
13. leasing-društva
14. institucije za elektronički novac
15. ovlašteni mjenjači
16. priređivači igara na sreću za:
a) lutrijske igre
b) igre u kasinima
c) igre klađenja
d) igre na sreću na automatima
e) igranje na daljinu preko interneta, telefona ili drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja (online igranje)
17. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću:
a) odobravanja kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite, ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting), uključujući i otkup dospjelih potraživanja
b) izdavanja ostalih sredstava plaćanja i upravljanja njima (putnički čekovi i bankovne mjenice), ako ta djelatnost nije platna usluga u smislu zakona kojim se uređuje platni promet
c) izdavanja garancija i jamstava
d) upravljanja ulaganjima za treće osobe i savjetovanja u vezi s tim
e) iznajmljivanja sefova
f) pružanja usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima
g) prometa plemenitih metala i dragoga kamenja
h) trgovine umjetničkim predmetima i antikvitetima
i) organiziranja ili provođenja dražbi
j) posredovanja u prometu nekretninama
18. pravne i fizičke osobe u obavljanju profesionalnih djelatnosti:
a) revizorsko društvo, samostalni revizor, vanjski računovođa koji je fizička ili pravna osoba koja obavlja računovodstvene usluge, porezni savjetnik, društvo za porezno savjetništvo
b) odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik, ako sudjeluje, bilo da djeluje uime svoje stranke bilo za svoju stranku, u bilo kojoj vrsti financijskih transakcija ili transakcija koje uključuju nekretnine ili pak pružaju pomoć u planiranju ili provođenju transakcije za svoju stranku u vezi s:
1. kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata
2. upravljanjem novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom u vlasništvu stranke
3. otvaranjem i upravljanjem bankovnih računa, štednih uloga ili računa za poslovanje s financijskim instrumentima
4. prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje, poslovanje ili upravljanje trgovačkim društvom
5. osnivanjem, poslovanjem ili upravljanjem trustovima, trgovačkim društvima, zakladama ili sličnim pravnim uređenjima.
(3) Obveznici su provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka i podružnice kreditnih i financijskih institucija i drugih obveznika iz drugih država članica i trećih država koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad.
(4) Obveznici su provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka i zastupnici institucija za platni promet i distributeri institucija za elektronički novac iz druge države članice.
(5) Obveznicima mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka također se smatraju obveznici iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona kada se nalaze u stečaju ili je za njih pokrenut postupak likvidacije.
(6) Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o proširenjima područja primjene ovoga Zakona u odnosu na Direktivu (EU) 2015/849 te o izuzećima za određene sektore obveznika sukladno odredbama ovoga Zakona, zajedno s obrazloženjem u skladu s provedenom procjenom rizika.
Analiza rizika od pranja novca i financiranja terorizma
Članak 12.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je izraditi analizu rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi prepoznao, procijenio, razumio i smanjio rizike od pranja novca i financiranja terorizma, uzimajući u obzir čimbenike rizika koji se odnose na:
a) stranke
b) države ili geografska područja
c) proizvode, usluge ili transakcije i
d) kanale dostave.
(2) Analiza rizika iz stavka 1. ovoga članka mora biti dokumentirana i razmjerna veličini obveznika, vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja te ju je obveznik dužan redovito ažurirati i dostaviti nadležnom nadzornom tijelu iz članka 82. ovoga Zakona na njegov zahtjev.
(3) Nadležna nadzorna tijela smjernicama mogu propisati da pojedinačne dokumentirane procjene rizika iz stavka 1. ovoga članka nisu potrebne za pojedini sektor obveznika ako su određeni rizici karakteristični za sektor jasni i shvaćeni od strane toga sektora obveznika.
(4) Obveznik je dužan analizu rizika iz stavka 1. ovoga članka usklađivati s pravilnicima i odlukama odnosno smjernicama koje donosi nadležno tijelo te je dužan uzeti u obzir Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika.
(5) Obveznik je, prije svih bitnih promjena u poslovnim procesima i poslovnoj praksi koje mogu utjecati na mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te pri uvođenju novoga proizvoda, eksternalizirane aktivnosti ili kanala dostave, kao i kod uvođenja novih tehnologija za postojeće i nove proizvode, dužan provesti procjenu rizika radi utvrđivanja i procjene kako navedene promjene utječu na izloženost riziku od pranja novca ili financiranja terorizma te poduzeti primjerene mjere za smanjenje rizika i učinkovito upravljanje tim rizikom.
Procjena rizika pojedinoga poslovnog odnosa ili povremene transakcije
Članak 14.
(1) Prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona obveznici su dužni imati u vidu varijable i čimbenike rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi mogli procijeniti rizike povezane s pojedinim poslovnim odnosom ili provođenjem povremene transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona.
(2) Varijable rizika iz stavka 1. ovoga članka uključuju najmanje sljedeće:
1. namjenu i predviđenu prirodu poslovnoga odnosa, uključujući i svrhu otvaranja računa stranci
2. vrijednost imovine koju stranka polaže, iznose i visinu obavljenih transakcija i
3. redovitost ili trajanje poslovnoga odnosa.
(3) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik najmanje uključuju:
1. trgovačka društva čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenome tržištu pod uvjetom da podliježu zahtjevu za objavljivanje podataka i zahtjevu za osiguranje odgovarajuće transparentnosti stvarnoga vlasništva stranke
2. tijela javne vlasti i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz Republike Hrvatske ili druge države članice ili
3. stranke koje imaju boravište na području država iz stavka 4. ovoga članka.
(4) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju:
1. države članice
2. treće države koje imaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
3. treće države za koje su vjerodostojni izvori ustanovili da imaju nisku razinu korupcije ili drugih kaznenih djela ili
4. treće države koje, na temelju vjerodostojnih izvora, poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima, ispunjavaju zahtjeve za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u skladu s preporukama FATF-a i djelotvorno ih provode.
(5) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju:
1. police životnoga osiguranja s niskom premijom
2. police mirovinskoga osiguranja ako ne postoji mogućnost ranijega otkupa i ne mogu se upotrijebiti kao osiguranje
3. mirovinski sustav u kojem se doprinosi uplaćuju preko odbitaka od plaća, a prijenos članskoga udjela nije moguć
4. financijske proizvode ili usluge koje se pružaju određenomu tipu stranaka sa svrhom povećanja financijske uključenosti ili
5. proizvode kod kojih na manji rizik utječu ograničenja izdataka ili transparentnost vlasništva (npr. određene vrste elektroničkoga novca).
(6) Obveznik može primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju procijeni da predstavlja nizak rizik za pranje novca i financiranje terorizma te ako je Nacionalnom procjenom rizika utvrđen nizak rizik za pranje novca i financiranje terorizma.
(7) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka, povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
1. stranku s kojom se poslovni odnos odvija u neuobičajenim okolnostima
2. stranku koja ima boravište na području države iz stavka 8. ovoga članka
3. pravne osobe i pravna uređenja koja predstavljaju sredstva za čuvanje osobne imovine
4. društva koja imaju nominalne dioničare ili dionice na donositelja
5. društva s intenzivnim gotovinskim poslovanjem
6. društva kojima se struktura vlasništva čini neobična ili prekomjerno složena s obzirom na prirodu posla društva
7. društva koja ne obavljaju ili ne smiju obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj su registrirana ili
8. društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je 25 % i više u vlasništvu strane pravne osobe koja ne obavlja ili ne smije obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj je registrirana.
(8) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
1. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora (poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima) utvrđeno da nemaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
2. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora utvrđeno da imaju znatnu razinu korupcije ili drugih kaznenih djela
3. države u odnosu na koje su na snazi sankcije Europske unije, Ujedinjenih naroda, zabrana trgovanja ili slične mjere ili
4. države koje financiraju ili podržavaju terorističke aktivnosti ili unutar kojih djeluju terorističke organizacije.
(9) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka, povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
1. privatno bankarstvo
2. proizvode ili transakcije koji mogu pogodovati anonimnosti
3. plaćanja primljena od nepoznatih ili nepovezanih trećih osoba ili
4. nove proizvode i nove poslovne prakse, uključujući nove mehanizme dostave i upotrebu novih tehnologija ili tehnologija u razvoju za nove i postojeće proizvode.
(10) Obveznik je dužan primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju je ovim Zakonom ili Nacionalnom procjenom rizika utvrđen visok rizik za pranje novca ili financiranje terorizma.
(11) Ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donose pravilnik odnosno odluke kojima obveznicima propisuju postupak procjene rizika pranja novca i financiranja terorizma.
(12) Pravilnik odnosno odluke iz stavka 11. ovoga članka donose se u skladu sa smjernicama koje su izdala europska nadzorna tijela.
Obveza primjene mjera dubinske analize stranke
Članak 16.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je dužan, pod uvjetima određenima ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima, obaviti dubinsku analizu stranke u sljedećim slučajevima:
1. prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom
2. pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 105.000,00 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 105.000,00 kuna i veću
3. pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 1000,00 eura u smislu Uredbe (EU) 2015/847
4. u pružanju usluga igara na sreću, prilikom stavljanja uloga i preuzimanja dobitaka, uključujući kupnju ili zamjenu žetona u kunskoj vrijednosti od 15.000,00 kuna i većoj bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 15.000,00 kuna i veću
5. ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci i
6. uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije.
(2) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 15. i točke 17. podtočaka g) i h) ovoga Zakona pri svakoj transakciji u vrijednosti od 15.000,00 kuna i većoj dužan je utvrditi i provjeriti identitet stranke te prikupiti sljedeće podatke: ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godinu rođenja, identifikacijski broj ako je vidljiv iz identifikacijske isprave, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i državu izdavatelja, državljanstvo/državljanstva.
(3) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točaka 9., 10. i 11. ovoga Zakona, kod poslova životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem, dužan je pored mjera propisanih člankom 15. stavkom 1. točkama 1. i 2. ovoga Zakona, čim su korisnici identificirani ili imenovani:
a) za korisnika osiguranja koji je određen kao posebno imenovana fizička ili pravna osoba ili pravno uređenje (npr. zakonski nasljednik, djeca, supružnik i dr.) utvrditi i provjeriti identitet korisnika osiguranja i
b) za korisnika osiguranja koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom prikupiti dovoljno podataka kako bi se uvjerio da će moći utvrditi identitet korisnika osiguranja u trenutku isplate police.
(4) U slučajevima iz stavka 3. točaka a) i b) ovoga članka, obveznik je dužan provjeriti identitet korisnika osiguranja u trenutku isplate, a u slučaju dodjele, u cijelosti ili djelomično, životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem trećoj fizičkoj ili pravnoj osobi ili pravnom aranžmanu, obveznik kreditna ili financijska institucija je dužan utvrditi identitet stvarnoga vlasnika u trenutku dodjele.
(5) Za korisnika trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranog prava, koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom, obveznik je dužan pribaviti dovoljno informacija kako bi bio siguran da će moći utvrditi identitet korisnika u vrijeme isplate ili u trenutku kada korisnik odluči iskoristiti dodijeljena prava.
(6) Obveznici su dužni primijeniti mjere dubinske analize ne samo na nove stranke, već i pravodobno na postojeće stranke na temelju procjene rizika, posebno kod stranaka kod kojih se promijene okolnosti koje su relevantne za primjenu ovoga Zakona.
Dubinska analiza stranke prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcije
Članak 17.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je mjere iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona provesti:
1. prije uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom i
2. prije obavljanja transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka, obveznik može provjeru identiteta stranke i stvarnoga vlasnika provesti i tijekom uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom, i to što je prije moguće, nakon prvoga kontakta sa strankom ako je to:
1. prijeko potrebno kako se ne bi prekinuo uobičajeni način uspostavljanja poslovnih odnosa i
2. ako postoji nizak rizik od pranja novca i financiranja terorizma.
(3) Obveznik kreditna ili financijska institucija iz članka 9. ovoga Zakona može otvoriti račun stranci prije provjere identiteta stranke i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke, uključujući račun koji omogućuje transakcije s prenosivim vrijednosnim papirima, pod uvjetom da postoje odgovarajući zaštitni mehanizmi koji osiguravaju da stranka ili netko u njezino ime ne provodi transakcije prije nego identitet stranke i stvarnoga vlasnika ne bude provjeren na način propisan poglavljima IV. (Način provođenja mjera utvrđivanja i provjere identiteta stranke) i V. (Način provođenja mjera utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke) ovoga Zakona.
(4) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka obveznik je dužan donijeti pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.
Iznimka od provođenja mjera dubinske analize u pogledu elektroničkoga novca
Članak 18.
(1) Iznimno obveznici nisu dužni provesti mjere iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. i članka 17. ovoga Zakona u pogledu elektroničkoga novca ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. platni instrument ne može se ponovno puniti ili je na tom platnom instrumentu ukupni iznos platnih transakcija ograničen na mjesečnoj razini u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 250,00 eura te se platni instrument može koristiti isključivo u Republici Hrvatskoj
2. sredstva pohranjena na platnom instrumentu ne smiju prelaziti kunsku protuvrijednost iznosa od 250,00 eura
3. platni instrument upotrebljava se isključivo za kupnju robe ili usluga
4. na platni instrument ne može se pohraniti anonimni elektronički novac i
5. izdavatelj elektroničkoga novca provodi mjeru praćenja transakcija ili poslovnoga odnosa u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih transakcija iz članka 53. ovoga Zakona ili sumnjivih transakcija iz članka 56. ovoga Zakona.
(2) Iznimku iz stavka 1. ovoga članka obveznici ne smiju primijeniti na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanja gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkoga novca u kunskoj protuvrijednosti iznosa većega od 100,00 eura.
Utvrđivanje i provjera identiteta fizičke osobe, obrtnika i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost
Članak 21.
(1) Za stranku koja je fizička osoba i njezina zakonskoga zastupnika te stranku koja je obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću obveznik utvrđuje i provjerava njezin identitet prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument stranke u njezinoj nazočnosti.
(2) Ako uvidom u službeni osobni dokument nije moguće prikupiti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se iz drugih važećih javnih isprava koje podnese stranka.
(3) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te ga je dužan provjeriti.
(4) Ako je stranka obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz obrtnoga ili drugoga javnog registra koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca, odnosno neposrednim uvidom u obrtni ili drugi javni registar. Na izvodu iz registra u koji je izvršen neposredni uvid obveznik u obliku zabilješke upisuje datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je izvršila uvid.
Utvrđivanje i provjera identiteta punomoćnika fizičke osobe, obrtnika i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost
Članak 22.
(1) Ako stranka, koja je fizička osoba, obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, preko punomoćnika uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju, obveznik utvrđuje i provjerava identitet punomoćnika prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument punomoćnika u njegovoj nazočnosti.
(2) Ako uvidom u službeni osobni dokument punomoćnika nije moguće prikupiti sve propisane podatke, nedostajući se podatci prikupljaju iz drugih važećih javnih isprava koje podnese punomoćnik.
(3) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te ga je dužan provjeriti.
(4) Podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona o fizičkoj osobi, obrtniku ili osobi koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, obveznik pribavlja iz ovjerene punomoći i preslike službenoga osobnog dokumenta fizičke osobe koju mu dostavi punomoćnik.
(5) Ako je stranka obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona u skladu s odredbom članka 21. stavka 4. ovoga Zakona.
Utvrđivanje i provjera identiteta pravne osobe
Članak 23.
(1) Identitet stranke koja je pravna osoba obveznik utvrđuje i provjerava prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz sudskoga ili drugoga javnog registra koju mu uime pravne osobe dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik pravne osobe.
(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti starija od tri mjeseca.
(3) Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona neposrednim uvidom u sudski ili drugi javni registar. Kada obveznik izvrši neposredan uvid u registar, dužan je na izvodu iz registra u koji je obavljen uvid u obliku zabilješke upisati datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je obavila uvid.
(4) Ostale podatke iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike isprava i drugu vjerodostojnu poslovnu dokumentaciju. Ako iz tih isprava i dokumentacije nije moguće prikupiti sve podatke iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona, podatke koji nedostaju obveznik prikuplja neposredno od zakonskoga zastupnika ili punomoćnika.
(5) Ako je stranka pravna osoba koja obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj preko podružnice, obveznik utvrđuje i provjerava identitet strane pravne osobe i podružnice.
(6) Ako je stranka strana pravna osoba, pored podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i podatke o njezinim direktorima (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta) te osnivački akt strane pravne osobe.
Utvrđivanje i provjera identiteta zakonskoga zastupnika pravne osobe
Članak 24.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje i provjerava identitet zakonskoga zastupnika pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument zakonskoga zastupnika u njegovoj nazočnosti. Ako iz toga dokumenta nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podatci koji nedostaju prikupljaju se iz druge važeće javne isprave.
(2) Obveznik kada iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te ga je dužan provjeriti.
Utvrđivanje i provjera identiteta drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata
Članak 26.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je za domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca, političke stranke, zadruge, kreditne unije, vjerske zajednice:
1. utvrditi i provjeriti identitet osobe ovlaštene za zastupanje odnosno zakonskog zastupnika
2. utvrditi i provjeriti identitet punomoćnika te pribaviti punomoć za zastupanje ako je stranka zastupana po punomoćniku i
3. prikupiti podatke iz članka 20. stavka 1. točaka 1. i 4. b) ovoga Zakona.
(2) Identitet zakonskog zastupnika stranke iz stavka 1. ovoga članka obveznik utvrđuje i provjerava prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument zakonskog zastupnika u njegovoj nazočnosti. Ako iz toga dokumenta nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podatci koji nedostaju pribavljaju se iz druge važeće javne isprave.
(3) Obveznik kada iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te ga je dužan provjeriti.
(4) Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata iz stavka 1. ovoga članka uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz registra, upisnika ili druge službene evidencije te neposrednim uvidom u registar, upisnik ili drugu službenu evidenciju. Na izvodu iz registra, upisnika ili druge službene evidencije u koju je obavljen neposredni uvid obveznik u obliku zabilješke upisuje datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je obavila uvid.
(5) Identitet punomoćnika iz stavka 1. ovoga članka obveznik utvrđuje i provjerava u skladu s člankom 25. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.
Stvarni vlasnik stranke
Članak 28.
(1) Stvarnim vlasnikom pravne osobe smatra se svaka fizička osoba (osobe) koja je u konačnici vlasnik ili kontrolira stranku ili u čije ime se provodi transakcija i uključuje barem:
1. fizičku osobu (osobe) koja je vlasnik pravne osobe te koja kontrolira pravnu osobu izravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi
2. fizičku osobu (osobe) koja kontrolira pravnu osobu neizravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi ili
3. fizičku osobu (osobe) koja ima kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava.
(2) Stvarnim vlasnikom smatra se fizička osoba (osobe) koja kontrolira drugu fizičku osobu i/ili fizička osoba (osobe) u čije se ime obavlja transakcija.
(3) Stvarnim vlasnikom trusta i s njime izjednačenoga subjekta stranoga prava smatra se svaka fizička osoba (ili više njih) iz članka 31. ovoga Zakona, koja u konačnici kontrolira trust ili s njim izjednačeni subjekt stranoga prava, izravnim ili neizravnim vlasništvom ili drugim sredstvima.
(4) Stvarnim vlasnikom domaćih i stranih udruga i njihovih saveza, zaklada, fundacija, ustanova, umjetničkih organizacija, komora, sindikata, udruga poslodavaca, političkih stranaka, zadruga, kreditnih unija ili vjerskih zajednica može se smatrati svaka fizička osoba ovlaštena za zastupanje ili fizička osoba koja ima kontrolni položaj u upravljanju imovinom.
(5) Pokazatelj izravnoga vlasništva iz stavka 1. točke 1. ovoga članka koje fizička osoba ima u pravnoj osobi vlasništvo je nad preko 25 % poslovnih udjela, glasačkih ili drugih prava na temelju kojih ostvaruje pravo upravljanja pravnom osobom ili vlasništvo 25 % plus jedna dionica.
(6) Pokazatelj neizravnoga vlasništva iz stavka 1. točke 2. ovoga članka vlasništvo je ili kontrola iste fizičke osobe (osoba) nad jednom ili više pravnih osoba koje pojedinačno ili zajedno imaju preko 25 % poslovnih udjela ili 25 % plus jedna dionica u stranci.
(7) Kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava iz stavka 1. točke 2. ovoga članka može se odnositi i na kriterije kontrole korištene u pripremi konsolidiranih financijskih izvještaja, primjerice sporazuma dioničara, ostvarivanjem prevladavajućega utjecaja i ovlasti za imenovanje višega rukovodstva.
(8) Ako nije moguće identificirati fizičku osobu (osobe) iz stavka 1. ovoga članka ili ako postoji sumnja da identificirana fizička osoba (osobe) nije stvarni vlasnik stranke te u slučaju kada su iscrpljena sva moguća sredstva kako bi se utvrdio stvarni vlasnik, stvarnim vlasnikom stranke smatra se fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela.
(9) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je dokumentirati postupke utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke.
Utvrđivanje i provjera identiteta stvarnoga vlasnika stranke
Članak 30.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje i provjerava identitet stvarnoga vlasnika stranke prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona i poduzimanjem razumnih mjera za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke.
(2) Stranka je dužna obvezniku, uz podatke o svome pravnom vlasniku, predočiti dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke.
(3) Upravitelj trusta osnovanog izričitom izjavom (engl. express trust) dužan je, kada u svojstvu upravitelja trusta uspostavlja poslovni odnos s obveznikom ili obavlja transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, obveznika obavijestiti o tome da postupa u svojstvu upravitelja trusta te obvezniku dati informacije o identitetu osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4. i 6. ovoga Zakona.
(4) Osoba iz članka 31. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona dužna je, kada obavlja jednakovrijedne ili slične funkcije upravitelju trusta iz stavka 3. ovoga članka odnosno uspostavlja poslovni odnos s obveznikom ili obavlja transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, obveznika obavijestiti o tome da postupa u tom svojstvu te obvezniku dati informacije o identitetu osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga Zakona.
(5) Podatke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja uvidom u ispis podataka iz Registra iz članka 32. ovoga Zakona, koji ne smije biti stariji od jednoga mjeseca, ili uvidom u izvornike ili ovjerene preslike dokumentacije iz sudskoga ili drugoga javnog registra koju mu u ime stranke dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik pravne osobe, a koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca. Navedene podatke obveznik može prikupiti i izravnim uvidom u Registar, sudski ili drugi javni registar, pri čemu je dužan postupiti u skladu s člankom 23. stavkom 3. ovoga Zakona.
(6) Ako na temelju uvida u ispis iz Registra, sudskoga ili drugoga javnog registra nije moguće prikupiti sve podatke o stvarnome vlasniku stranke, podatke koji nedostaju obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike dokumenata i druge vjerodostojne poslovne dokumentacije koju je obvezniku podnio zakonski zastupnik ili punomoćnik.
(7) Ako iz objektivnih razloga nije moguće prikupiti nedostajuće podatke na način opisan u stavcima 5. i 6. ovoga članka, obveznik ih prikuplja neposredno iz izjave dane u pisanome obliku zakonskoga zastupnika ili punomoćnika stranke, pri čemu je dužan, kada u skladu s člankom 14. stavcima 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakona utvrdi da stranka predstavlja visok rizik za pranje novca ili financiranja terorizma, provesti mjere pojačane dubinske analize stranke.
(8) Podatke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja u mjeri koja mu omogućuje poznavanje strukture vlasništva i kontrolu stranke u stupnju koji, ovisno o procjeni rizika, odgovara kriteriju zadovoljavajućega poznavanja stvarnog vlasnika stranke.
(9) Obveznici se prilikom utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke ne smiju oslanjati isključivo na podatke iz Registra iz članka 32. ovoga Zakona nego su dužni postupak utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke provesti na temelju procjene rizika stranke.
Utvrđivanje i provjera identiteta stvarnoga vlasnika trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava
Članak 31.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je, u postupku utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava, dužan utvrditi i provjeriti identitet:
1. osnivača
2. upravitelja ili više njih
3. zaštitnika, ako postoji
4. korisnika ili skupine korisnika imovine kojom upravlja, pod uvjetom da su budući korisnici već određeni ili odredivi
5. osobe koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u točkama 1., 2., 3. i 4. ovoga stavka i
6. druge fizičke osobe koja izravnim ili neizravnim vlasništvom ili drugim sredstvima u konačnici provodi kontrolu nad trustom ili s njim izjednačenim subjektom stranoga prava.
(2) Podatke iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona o osobama iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerenu presliku dokumentacije, a koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca, odnosno neposrednim uvidom u Registar. Kada obveznik izvrši neposredan uvid u Registar, dužan je na ispisu iz Registra u obliku zabilješke upisati datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je izvršila uvid.
(3) Ako je stranka trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava, pored podataka iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i podatke o pravnom obliku trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava te akt o osnivanju trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava.
Registar stvarnih vlasnika
Članak 32.
(1) Registar je središnja elektronička baza podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima:
a) pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske:
1. trgovačkih društava
2. podružnica stranih trgovačkih društava
3. udruga
4. zaklada
5. fundacija i
6. ustanova kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije jedini osnivač
b) trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava koji je obveznik OIB-a u Republici Hrvatskoj, a na temelju zakona kojim se uređuje OIB.
(2) Registar u ime Ureda operativno vodi Financijska agencija.
(3) Financijska agencija dužna je:
1. uspostaviti, održavati i upravljati Registrom
2. prikupljati, evidentirati, obrađivati i arhivirati podatke iz Registra
3. omogućiti upis i ažuriranje podataka u Registar u skladu s člankom 33. stavkom 4. ovoga Zakona
4. omogućiti dostupnost podataka iz Registra u skladu s člankom 34. ovoga Zakona
5. provjeravati podatke u Registru u skladu s člankom 36. stavkom 1. ovoga Zakona i
6. poduzimati i druge radnje u skladu s ovim Zakonom.
(4) Financijska agencija dužna je podatke upisane u Registar u skladu s člankom 33. stavkom 4. ovoga Zakona čuvati trajno.
(5) Financijska agencija ovlaštena je preuzimati podatke iz sudskog registra te podatke iz drugih matičnih registara preko kojih se osnivaju ili registriraju pravni subjekti iz stavka 1. točke a) ovoga članka te druge podatke iz službenih evidencija Porezne uprave na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka, bez naknade.
(6) Financijska agencija u svrhu vođenja Registra ovlaštena je upravljati bazom podataka Registra, održavati i osigurati zaštitu baze podataka Registra i dokumenata koji su pohranjeni u arhivu Registra.
(7) Financijska agencija odgovorna je za vjerodostojnost evidentiranja unesenih podataka i identifikaciju obveznika unosa podataka iz članka 33. stavka 4. ovoga Zakona.
(8) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj i strukturu podataka u Registru, način vođenja, način upisa i rokove upisa podataka u Registar, način provjere upisanih podataka u Registar, dodatne podatke koje je potrebno prikupiti odnosno upisati u Registar, sadržaj, oblik i način popunjavanja obrasca za upis podataka u Registar, postupak nadzora nad dostavom i provjeru podataka u Registru, upisom, ažuriranjem i točnošću podataka u Registru, način provedbe ovoga Zakona u odnosu na dostupnost podataka iz Registra, vrste i visine naknada za pristup podatcima iz Registra od strane obveznika iz članka 9. ovoga Zakona te za pristup podatcima iz Registra od strane pravnih i fizičkih osoba iz članka 34. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, te uporabu i čuvanje i zaštitu podataka iz Registra, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.
(9) Ured o značajkama Registra iz stavka 1. ovoga članka obavještava Europsku komisiju.
Obveze pravnog subjekta te upravitelja trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava
Članak 33.
(1) Pravni subjekt iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona dužan je imati i čuvati odgovarajuće, točne i ažurirane podatke o:
a) stvarnome vlasniku ili stvarnim vlasnicima, koji podatci obuhvaćaju:
1. ime i prezime
2. državu prebivališta
3. dan, mjesec i godinu rođenja
4. identifikacijski broj ili podatak o vrsti, broju, izdavatelju, državi i datumu važenja identifikacijske isprave
5. državljanstvo stvarnoga vlasnika i
6. podatke o prirodi i opsegu stvarnoga vlasništva
b) vlasničkoj strukturi, a trgovačka društva i podatke o udjelima, ulozima ili drugom sudjelovanju u vlasništvu društva.
(2) Financijska agencija preuzima osnovne podatke o pravnim subjektima iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona (naziv, adresa sjedišta, OIB i pravni oblik) u Registar iz matičnih registara preko kojih se osnivaju ili registriraju pravni subjekti iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona dužan je imati i čuvati odgovarajuće, točne i ažurirane podatke iz stavka 1. točke a) ovoga članka za osobe iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona te ih upisati u Registar.
(4) Pravni subjekti iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona, osim pravnih subjekata iz članka 29. ovoga Zakona, i upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 31. stavka 1. točaka 2. i 5. ovoga Zakona dužni su upisati podatke iz stavaka 1. i 3. ovoga članka na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona.
(5) Za upis u Registar odgovarajućih, točnih i ažuriranih podataka iz stavaka 1. i 3. ovoga članka odgovorni su pravni subjekti iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz stavka 4. ovoga članka.
Dostupnost podataka o stvarnome vlasništvu
Članak 34.
(1) Podatci iz Registra, u opsegu i na način propisanim ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, dostupni su samo sljedećim ovlaštenicima:
1. ovlaštenim službenicima Ureda
2. ovlaštenim osobama državnih tijela iz članka 120. ovoga Zakona
3. ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe obveznika te drugim zaposlenicima obveznika iz članka 9. ovoga Zakona, te osobama iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona, kada provode mjere dubinske analize stranke na temelju ovoga Zakona i
4. pravnim i fizičkim osobama koje dokažu opravdani pravni interes.
(2) Uredu i državnim tijelima iz stavka 1. točke 2. ovoga članka izravno su elektroničkim putem dostupni svi podatci koji se nalaze u Registru bez naknade, kada postupaju u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti.
(3) Osobama iz stavka 1. točke 3. ovoga članka izravno su elektroničkim putem dostupni ili neizravno dostupni podatci koji se nalaze u Registru u opsegu, na način i uz naknadu propisanu pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, kada obveznici provode mjere dubinske analize sukladno odredbama ovoga Zakona.
(4) Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. točke 4. ovoga članka mogu Uredu podnijeti obrazloženi zahtjev za podatcima o stvarnome vlasniku pojedinog konkretnog pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona koji su upisani u Registar.
(5) U iznimnim okolnostima, na pojedinačnoj osnovi i na obrazloženi i potkrijepljeni zahtjev pravnoga subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ili nadležnoga državnog tijela iz članka 120. ovoga Zakona, ograničit će se pristup podacima ili jednome dijelu podataka o stvarnome vlasništvu pojedinoga pravnog subjekta ako bi pristup tim podacima izložio stvarnoga vlasnika riziku od prijevare, otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili mu je oduzeta poslovna sposobnost.
(6) Ured utvrđuje je li zahtjev iz stavka 5. ovoga članka opravdan na način propisan zakonom koji uređuje upravni postupak.
(7) Protiv rješenja kojim se odlučuje o zahtjevu iz stavka 5. ovoga Zakona nije dopuštena žalba, nego se može pokrenuti upravni spor.
(8) Ograničenja pristupa podatcima iz stavka 5. ovoga članka ne odnose se na obveznike iz članka 9. ovoga Zakona koji su kreditne i financijske institucije ili javni bilježnici iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona kada provode postupak dubinske analize stranke u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, niti na Ured i državna tijela iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.
Zabrana povjeravanja dubinske analize stranke trećoj osobi
Članak 40.
(1) Obvezniku iz članka 9. ovoga Zakona nije dopušteno povjeriti provođenje mjera dubinske analize stranke trećoj osobi ako je stranka strana pravna osoba sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj državi.
(2) Obveznik ne smije prihvatiti dubinsku analizu stranke kao odgovarajuću ako je treća osoba provela mjeru utvrđivanja i provjere identiteta bez fizičke nazočnosti stranke.
Pribavljanje podataka i dokumentacije od treće osobe
Članak 41.
(1) Treća osoba, koja provede dubinsku analizu stranke, dužna je obvezniku bez odgađanja dostaviti ili učiniti izravno dostupnima dobivene podatke o stranci, stvarnome vlasniku stranke te namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa.
(2) Obveznik je dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od treće osobe pravodobno dobije preslike ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat, kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke.
(3) Treća osoba dužna je obvezniku bez odgađanja, na zahtjev obveznika, dostaviti ili učiniti izravno dostupnima presliku identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je provela dubinsku analizu stranke i pribavila podatke o stranci.
(4) Ako obveznik procijeni da postoji sumnja u vjerodostojnost provedene dubinske analize stranke ili isprava i druge dokumentacije, odnosno u istinitost pribavljenih podataka o stranci, dužan je sam provesti dubinsku analizu stranke.
(5) Obveznik ne smije uspostaviti poslovni odnos:
1. ako mu treća osoba nije dostavila ili učinila izravno dostupnima podatke iz stavka 1. ovoga članka ili
2. ako mu treća osoba nije na zahtjev dostavila ili učinila izravno dostupnima preslike identifikacijskih isprava i druge potrebne dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka.
Pojednostavljena dubinska analiza stranke
Članak 43.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može provesti pojednostavljenu dubinsku analizu stranke ako sukladno odredbi članka 12. stavka 1. i članka 14. stavka 6. ovoga Zakona procijeni da stranka predstavlja nizak rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.
(2) Pri odlučivanju hoće li provesti pojednostavljenu dubinsku analizu, obveznik iz stavka 1. ovoga članka dužan je uzeti u obzir i rezultate Nacionalne procjene rizika.
(3) Pojednostavljene mjere dubinske analize mogu se sastojati od:
1. provjere identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke nakon uspostavljanja poslovnoga odnosa
2. smanjene učestalosti ažuriranja podataka o identitetu stranke
3. smanjenoga opsega stalnoga praćenja transakcija ako vrijednost transakcije ne prelazi visinu za koju je prilikom analize rizika stranke obveznik procijenio da je primjerena poslovanju i niskom riziku stranke i/ili
4. izvođenja zaključaka o svrsi i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa prema vrsti transakcije ili uspostavljenoga poslovnoga odnosa umjesto prikupljanja informacija o tome i provođenja specifičnih mjera.
(4) Obveznik je dužan i u odnosu na stranku niskoga rizika provoditi mjere stalnoga praćenja poslovnoga odnosa iz članka 37. ovoga Zakona u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih ili sumnjivih transakcija iz članaka 53., 56. i 57. ovoga Zakona.
(5) Pojednostavljena dubinska analiza stranke nije dopuštena kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ili se primjenjuju specifični scenariji visokog rizika od pranja novca ili financiranja terorizma, ili je riječ o složenoj i neobičnoj transakciji iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona.
Pojačana dubinska analiza stranke
Članak 44.
Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je provesti mjere pojačane dubinske analize stranke:
1. pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa s bankom ili drugom kreditnom institucijom koja ima sjedište u trećoj državi
2. kada je stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba
3. kada su korisnici polica životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem ili stvarni vlasnici korisnika politički izložene osobe
4. kada je stranka povezana s visokorizičnom trećom državom
5. kada stranka nije fizički nazočna kod obveznika prilikom utvrđivanja i provjere identiteta za vrijeme provođenja mjera dubinske analize
6. kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja
7. kada u skladu s člankom 14. stavcima 7., 8. i 9. ovoga Zakona procijeni da stranka predstavlja visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma
8. kada je utvrđen visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma sukladno Nacionalnoj procjeni rizika
9. uvijek kada postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma i
10. kod svih složenih i neobično velikih transakcija i svih neobičnih uzoraka transakcija koje nemaju vidljivu ekonomsku ili pravnu svrhu.
Korespondentni odnosi s kreditnim institucijama iz trećih država
Članak 45.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa s bankom ili drugom kreditnom institucijom sa sjedištem u trećoj državi, u okviru pojačane dubinske analize stranke, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, dužan provesti sljedeće dodatne mjere:
1. prikupiti dovoljno informacija o respondentnoj instituciji radi potpunoga razumijevanja prirode njezina poslovanja i utvrđivanja s pomoću javno dostupnih informacija, ugleda institucije i kvalitete nadzora poslovanja, uključujući informacije je li respondentna institucija bila pod istragom za pranje novca ili financiranje terorizma
2. procijeniti sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma respondentne institucije
3. dokumentirati odgovornost obveznika i respondentne institucije i
4. uvjeriti se, u odnosu na prolazne račune, da je respondentna institucija obavila provjeru identiteta stranaka, da kontinuirano provodi mjere dubinske analize stranaka koje imaju izravan pristup računima korespondentne institucije te da na zahtjev korespondentne institucije može pružiti relevantne podatke u vezi s provedenim mjerama dubinske analize stranke.
(2) Zaposlenik obveznika koji uspostavlja korespondentne odnose iz stavka 1. ovoga članka i vodi postupak pojačane dubinske analize stranke obvezan je prije uspostavljanja poslovnoga odnosa pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika.
(3) Provedbu mjera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obveznik je dužan dokumentirati.
(4) Obveznik ne smije uspostaviti ili nastaviti korespondentan odnos s bankom ili drugom kreditnom institucijom koja ima sjedište u trećoj državi:
1. ako prethodno nije poduzeo mjere iz stavaka 1. i 2. ovoga članka
2. ako banka ili druga kreditna institucija nema uspostavljene kontrole sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili nije obvezna primjenjivati zakone i druge propise u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma ili
3. ako banka ili druga kreditna institucija posluje kao fiktivna banka odnosno ako uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije s fiktivnim bankama.
Politički izložene osobe
Članak 46.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona s politički izloženom osobom ili sa strankom čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba, osim propisanih mjera dubinske analize iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, uspostaviti odgovarajući sustav upravljanja rizikom, uključujući i postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje je li stranka, zakonski zastupnik, punomoćnik ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba.
(2) Politički izložena osoba je svaka fizička osoba koja djeluje ili je u proteklih najmanje 12 mjeseci djelovala na istaknutoj javnoj dužnosti u državi članici ili trećoj državi, uključujući i članove njezine uže obitelji i osobe za koje je poznato da su bliski suradnici politički izložene osobe.
(3) Fizičke osobe koje djeluju ili su djelovale na istaknutoj javnoj dužnosti su:
1. predsjednici država, predsjednici vlada, ministri i njihovi zamjenici odnosno državni tajnici te pomoćnici ministara
2. izabrani članovi zakonodavnih tijela
3. članovi upravnih tijela političkih stranaka
4. suci vrhovnih ili ustavnih sudova ili drugi visoki pravosudni dužnosnici protiv čijih odluka, osim u iznimnim slučajevima, nije moguće koristiti pravne lijekove
5. suci revizorskih sudova
6. članovi savjeta središnjih banaka
7. veleposlanici, otpravnici poslova i visoki časnici oružanih snaga
8. članovi upravnih i nadzornih odbora pravnih osoba koje su u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države
9. direktori, zamjenici direktora, članovi odbora i osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije u međunarodnoj organizaciji
10. općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici izabrani na temelju zakona kojim se uređuju lokalni izbori u Republici Hrvatskoj.
(4) Članovi obitelji politički izložene osobe iz stavka 3. ovoga članka jesu:
1. bračni drug ili osoba s kojom je politički izložena osoba u izvanbračnoj zajednici
2. djeca i njihovi bračni drugovi ili osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u izvanbračnoj zajednici ili
3. roditelji politički izložene osobe.
(5) Bliski suradnik politički izložene osobe iz stavka 3. ovoga članka jest svaka fizička osoba:
1. za koju je poznato da ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem ili bilo koje druge bliske poslovne odnose s politički izloženom osobom ili
2. koja je jedini stvarni vlasnik pravne osobe ili pravnoga uređenja za koje je poznato da su osnovani za dobrobit politički izložene osobe.
Mjere pojačane dubinske analize koje se primjenjuju na stranke iz visokorizičnih trećih država
Članak 49.
(1) Kada je stranka iz visokorizične treće države, obveznik je dužan prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona u okviru mjera pojačane dubinske analize, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, poduzeti najmanje sljedeće mjere:
1. prikupiti i provjeriti dodatne podatke o:
a) djelatnosti stranke
b) predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa i podatke o svrsi najavljene ili obavljene transakcije i
c) izvoru sredstava i imovine koja je predmet transakcije ili poslovnog odnosa
2. ažurirati identifikacijske podatke o stranci i njezinu stvarnome vlasniku
3. zaposlenik obveznika prije uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom iz visokorizične treće države mora pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika i
4. nakon uspostavljanja poslovnoga odnosa pozorno pratiti transakcije i druge poslovne aktivnosti koje kod njega obavlja stranka iz visokorizične treće države.
(2) Obveznici nisu dužni provesti mjere iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na stranku iz visokorizične treće države koja je podružnica ili društvo kći u većinskom vlasništvu obveznika iz države članice pod uvjetom da u cijelosti provodi politike i postupke grupe koji su jednaki ili jednakovrijedni odredbama ovoga Zakona.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka obveznik će opseg provođenja mjera prilagoditi procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma iz članka 14. ovoga Zakona.
(4) U primjeni stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan uzeti u obzir delegirani akt Europske komisije u kojemu su utvrđene visokorizične treće države koje ne primjenjuju odgovarajuće mjere za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma. Informacije o visokorizičnim trećim državama Ured i nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona objavljuju na svojim mrežnim stranicama.
Mjere pojačane dubinske analize u vezi s dionicama na donositelja
Članak 50.
(1) Kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja, obveznik je dužan prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, provesti pojačanu dubinsku analizu stranke koja obuhvaća sljedeće mjere:
1. prikuplja i provjerava dodatne podatke o:
a) djelatnosti stranke i njezinu stvarnome vlasniku i
b) izvoru sredstava i imovine koja je predmet transakcije ili poslovnog odnosa
2. provjerava prikupljene podatke o:
a) predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa i
b) svrsi i načinu provedbe transakcije
3. zaposlenik obveznika koji vodi postupak uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom prije uspostavljanja obvezno pribavlja pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika i
4. nakon uspostavljanja poslovnoga odnosa pozorno prati transakcije i druge poslovne aktivnosti koje stranka kod njega obavlja.
(2) Ako ne primijeni mjere iz stavka 1. ovoga članka, obveznik ne smije uspostaviti poslovni odnos s pravnom osobom koja je izdala dionice na donositelja niti obaviti transakciju fizičke ili pravne osobe u vezi s dionicama na donositelja.
Mjere pojačane dubinske analize koje se primjenjuju na stranku koja nije nazočna prilikom utvrđivanja i provjere identiteta
Članak 51.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je u okviru mjera pojačane dubinske analize, ako stranka iz članka 21. ovoga Zakona nije fizički nazočna kod obveznika prilikom utvrđivanja i provjere identiteta, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, provesti sljedeće dodatne mjere:
1. prikupiti dodatne isprave, podatke ili informacije na osnovi kojih provjerava identitet stranke
2. dodatno provjeriti podnesene isprave ili ih dodatno potvrditi od strane kreditne ili financijske institucije i
3. u odnosu na stranku s kojom uspostavlja poslovni odnos primijeniti mjeru provođenja prvog plaćanja preko računa otvorenoga uime stranke kod kreditne institucije u državi članici ili trećoj državi koja primjenjuje mjere jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u Direktivi (EU) 2015/849.
(2) Obveznik je dužan u okviru mjera pojačane dubinske analize, ako zakonski zastupnik pravne osobe iz članka 24. ovoga Zakona ili zakonski zastupnik druge pravne osobe i s njome izjednačenoga subjekta iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona nije fizički nazočan kod obveznika prilikom utvrđivanja i provjere identiteta, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, provesti sljedeće dodatne mjere:
1. prikupiti dodatne isprave, podatke ili informacije na osnovi kojih provjerava identitet stranke
2. dodatno provjeriti podnesene isprave ili ih dodatno potvrditi od strane kreditne ili financijske institucije i
3. u odnosu na stranku s kojom uspostavlja poslovni odnos primijeniti mjeru provođenja prvog plaćanja preko računa otvorenoga uime stranke kod kreditne institucije u državi članici ili trećoj državi koja primjenjuje mjere jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u Direktivi (EU) 2015/849.
(3) Ako stranka pravna osoba iz stavka 2. ovoga članka nema otvoren račun u svoje ime kod kreditne institucije, obveznik je dužan umjesto mjere iz stavka 2. točke 3. ovoga članka primijeniti mjeru provođenja prvog plaćanja preko računa otvorenoga uime osnivača stranke iz stavka 2. ovoga članka kod kreditne institucije u državi članici ili trećoj državi koja primjenjuje mjere jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u Direktivi (EU) 2015/849.
(4) U odnosu na stranku s kojom je poslovni odnos uspostavljen primjenom ovoga članka obveznik je dužan provoditi mjere pojačane dubinske analize do trenutka fizičkoga dolaska obvezniku stranke iz stavka 1. ovoga članka ili zakonskog zastupnika iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Nakon fizičkoga dolaska stranke obvezniku, obveznik je dužan provoditi mjere dubinske analize u skladu s procjenom rizika provedenom u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.
(6) Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka primjenjuju se i u slučajevima kada za stranku punomoćnik stranke uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2. i 3.
(7) Obveznici nisu dužni primijeniti odredbe ovoga članka u odnosu na stranku za koju je dubinska analiza stranke provedena u skladu s glavom III. poglavljem VIII. ovoga Zakona (Dubinska analiza stranke preko treće osobe).
Utvrđivanje i provjera identiteta stranke na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat te na temelju videoelektroničke identifikacije
Članak 52.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može na daljinu utvrditi i provjeriti identitet fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, pravne osobe i fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat koji je izrađen kvalificiranim sredstvom za izradu elektroničkoga potpisa ili sredstvom za izradu kvalificiranoga elektroničkog pečata koji je izdao kvalificirani pružatelj usluga povjerenja sa sjedištem u Europskoj uniji primjenom Uredbe (EU) 910/2014.
(2) U postupku utvrđivanja i provjere identiteta stranke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u kvalificirani certifikat za elektronički potpis ili elektronički pečat. Podatci koje nije moguće pribaviti iz kvalificiranoga certifikata pribavit će se uvidom u presliku službenoga osobnog dokumenta ili druge važeće javne isprave koju mu stranka dostavi klasičnom ili elektroničkom poštom. Ako na opisani način nije moguće pribaviti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se neposredno od stranke.
(3) Utvrđivanje i provjera identiteta stranke na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat nisu dopušteni ako postoji sumnja da je kvalificirani certifikat zloupotrijebljen, odnosno ako obveznik utvrdi da su se promijenile okolnosti koje bitno utječu na njegovu valjanost, a kvalificirani pružatelj usluga ga još nije privremeno suspendirao.
(4) U odnosu na stranku iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan, do trenutka fizičkoga dolaska obvezniku stranke fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću te fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu, provoditi pojačanu dubinsku analizu stranke koja obuhvaća najmanje mjeru pojačanoga i trajnoga praćenja poslovnoga odnosa sa strankom.
(5) Nakon fizičkoga dolaska obvezniku stranke fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću te fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu, obveznik je dužan provoditi mjere dubinske analize u skladu s procjenom rizika provedenom u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.
(6) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može na daljinu utvrditi i provjeriti identitet fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću te fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu osnovanu u državi članici korištenjem sredstava videoelektroničke identifikacije ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. za proizvode, usluge, transakcije ili kanale dostave, za korištenje kojih obveznik provodi videoelektroničku identifikaciju stranke, nije utvrđen visoki rizik sukladno odredbama članaka 12. i 14. ovoga Zakona
2. identitet se utvrđuje i provjerava na temelju službenog osobnog dokumenta fizičke osobe iz ovoga stavka koji sadrži biometrijsku fotografiju osobe, a koji dokument je izdalo nadležno državno tijelo države članice
3. stranka je punoljetna
4. stranka nema boravište na području države iz članka 14. stavka 8. ovoga Zakona
5. obveznik do trenutka fizičkoga dolaska osobe iz ovoga stavka obvezniku, provodi pojačanu dubinsku analizu stranke koja obuhvaća najmanje mjeru pojačanoga i trajnoga praćenja poslovnoga odnosa sa strankom.
(7) U postupku utvrđivanja i provjere identiteta osobe iz stavka 6. ovoga članka obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona. Podatci koje nije moguće pribaviti u skladu sa stavkom 6. ovoga članka pribavit će se uvidom u presliku službenoga osobnog dokumenta ili druge važeće javne isprave koju mu stranka dostavi klasičnom ili elektroničkom poštom. Ako na opisani način nije moguće pribaviti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se neposredno od stranke.
(8) Ministar financija donosi pravilnik kojim propisuje minimalne tehničke uvjete koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije.
Složene i neobične transakcije
Članak 53.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je obratiti posebnu pozornost na sve složene i neobično velike transakcije, kao i na svaki neuobičajeni način izvršenja transakcija koje nemaju očiglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu ili odstupaju od uobičajenoga ili očekivanoga poslovanja stranke, i u slučaju kada u odnosu na njih još nisu utvrđeni razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
(2) U vezi s transakcijama iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan analizirati pozadinu i svrhu takvih transakcija, uključujući i podatak o izvoru sredstava te rezultate analize u pisanome obliku evidentirati kako bi bili dostupni na zahtjev Ureda i nadzornih tijela iz članka 81. ovoga Zakona.
(3) U vezi s transakcijama iz stavka 1. ovoga članka obveznik u okviru pojačane dubinske analize stranke, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, poduzima najmanje sljedeće mjere:
1. prikuplja i provjerava dodatne podatke o:
a) djelatnosti stranke i
b) predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa sa strankom
2. prikuplja i provjerava podatke o svrsi najavljene ili obavljene transakcije
3. ažurira identifikacijske podatke o stranci i njezinu stvarnome vlasniku i
4. provjerava prikupljene podatke o izvoru sredstava.
(4) Ako obveznik u vezi s transakcijama iz stavka 1. ovoga članka nakon provedene analize utvrdi razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u skladu s člancima 56. ili 57. ovoga Zakona, dužan je o tome obavijestiti Ured na način kako je to propisano člankom 59. ovoga Zakona.
Zabrana korištenja anonimnih proizvoda i zabrana poslovanja s fiktivnim bankama
Članak 54.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona ne smije strankama otvoriti, izdavati ili za njih voditi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja, odnosno druge anonimne proizvode, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive, koji bi posredno odnosno neposredno omogućavali prikrivanje identiteta stranke.
(2) Obveznik je dužan kod anonimnih računa, štednih knjižica na šifru ili na donositelja, odnosno kod drugih anonimnih proizvoda, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive za koje nije moguće utvrditi vlasnika, a koji anonimni proizvodi postoje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, provesti mjere dubinske analize stranke iz članka 15. ovoga Zakona što je prije moguće, a u svakome slučaju prije bilo kakve upotrebe takvih računa ili štednih knjižica ili drugih anonimnih proizvoda.
(3) Obveznik ne smije uspostaviti ili održavati korespondentne odnose s fiktivnom bankom.
(4) Obveznik je dužan poduzeti odgovarajuće mjere kako bi onemogućio uspostavljanje ili nastavak korespondentnoga odnosa s kreditnom institucijom ili financijskom institucijom za koju se zna da dopušta da se njezinim računima koristi fiktivna banka.
Obveza sastavljanja i korištenja liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba
Članak 60.
(1) Obveznici iz članka 9. ovoga Zakona dužni su sastaviti listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma te ju dopunjavati s pomoću informacija koje su im dostupne o novim trendovima i tipologijama pranja novca i financiranja terorizma te u slučaju izmijenjenih okolnosti u poslovanju obveznika ako su one važne za primjenu ovoga Zakona.
(2) Prilikom sastavljanja liste indikatora iz stavka 1. ovoga članka obveznici uzimaju u obzir specifičnost svoga poslovanja, vrstu stranaka, geografsko područje, vrstu proizvoda i usluga koje nude, kanale dostave i karakteristike sumnjive transakcije iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona.
(3) Obveznici su prilikom utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, te drugih okolnosti u vezi s tim, dužni upotrebljavati listu indikatora iz stavka 1. ovoga članka kao osnovne smjernice u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca i financiranje terorizma.
(4) Lista indikatora iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio politika, kontrola i postupaka obveznika u skladu s člankom 13. ovoga Zakona.
(5) Ured, nadležna nadzorna tijela, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska javnobilježnička komora, Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatska komora poreznih savjetnika, Hrvatska revizorska komora te udruženja čiji su članovi obveznici primjene ovoga Zakona surađuju s obveznicima pri sastavljanju liste indikatora.
(6) Obveznici koji nisu članovi udruga, komora ili udruženja sastavljaju vlastitu listu indikatora.
(7) Ministar financija pravilnikom propisuje obvezno uključivanje pojedinih indikatora na listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
Obveza provođenja mjera u trećoj državi
Članak 64.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je osigurati da se politike i postupci za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma određeni ovim Zakonom u istome opsegu provode u njegovim podružnicama i društvima kćerima sa sjedištem u trećoj državi u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka.
(2) Ako su u trećoj državi minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma blaži od mjera propisanih ovim Zakonom, obveznik je dužan osigurati da njegove podružnice i društva kćeri usvoje i provode odgovarajuće mjere koje su jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona, u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka.
(3) Ako zakoni treće države ne dopuštaju provođenje politika i postupaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, obveznik je dužan osigurati da podružnice i društva kćeri usvoje i provedu odgovarajuće dodatne mjere za učinkovito upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma te je dužan o tome obavijestiti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona.
(4) Ako zakoni treće države ne dopuštaju provođenje politika i postupaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona će o tome obavijestiti europska nadzorna tijela radi usklađivanja aktivnosti i postizanja odgovarajućih rješenja.
(5) Ako nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona ocijeni da su dodatne mjere iz stavka 3. ovoga članka nedostatne, naložit će obvezniku da u trećoj državi provede dodatne mjere koje mogu uključivati:
1. zabranu sklapanja poslovnih odnosa
2. prekid poslovnih odnosa
3. zabranu provođenja transakcija ili
4. prema potrebi, prestanak poslovanja podružnice i društva kćeri u trećoj državi.
(6) Pri usvajanju i provođenju mjera iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obveznici su dužni pridržavati se regulatornih tehničkih standarda izdanih od Europske komisije.
Središnja kontaktna točka
Članak 65.
(1) Hrvatska narodna banka ovlaštena je zahtijevati od izdavatelja elektroničkoga novca i pružatelja platnih usluga, čije se sjedište nalazi u drugoj državi članici, a na području Republike Hrvatske posluje preko distributera ili zastupnika, imenovanje središnje kontaktne točke kako bi se osigurala usklađenost s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te kako bi se nadležnom tijelu olakšalo obavljanje nadzora.
(2) Središnja kontaktna točka iz stavka 1. ovoga članka mora biti pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(3) Središnja kontaktna točka iz stavka 1. ovoga članka dužna je u ime distributera ili zastupnika iz stavka 1. ovoga članka prijavljivati Uredu sumnjive transakcije iz članka 56. ovoga Zakona te na zahtjev Ureda prikupljati podatke od distributera ili zastupnika iz stavka 1. ovoga članka i dostavljati Uredu podatke na temelju članka 113. ovoga Zakona.
(4) Središnja kontaktna točka iz stavka 1. ovoga članka obavlja i druge poslove određene regulatornim tehničkim standardima izdanima od Europske komisije.
Dužnosti i odgovornost uprave
Članak 67.
(1) U svrhu uspostavljanja i provedbe djelotvornoga i učinkovitoga sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uprava obveznika dužna je:
1. donijeti politike, kontrole i postupke iz članka 13. ovoga Zakona
2. imenovati ovlaštenu osobu te jednoga ili više zamjenika ovlaštene osobe sukladno članku 68. ovoga Zakona
3. osigurati da ovlaštena osoba bude zaposlena na radnome mjestu koje je u organizacijskoj strukturi obveznika sistematizirano na takvome položaju da ovlaštenoj osobi omogućava brzo, kvalitetno i pravodobno izvršavanje zadaća propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te nezavisnost u radu i mogućnost izravne komunikacije s upravom
4. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe neograničeni pristup svim potrebnim podatcima, informacijama i dokumentaciji
5. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe odgovarajuće organizacijske, kadrovske, materijalne i druge uvjete rada
6. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe primjerene prostorne i tehničke uvjete koji jamče odgovarajući stupanj zaštite povjerljivih podataka i informacija kojima raspolaže ovlaštena osoba i njezin zamjenik
7. osigurati sustav koji obvezniku, ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe omogućava da, sukladno ovlastima i nadležnosti Ureda i nadležnoga nadzornog tijela iz članka 82. ovoga Zakona, istima pravodobno dostavi sve zatražene podatke, informacije i dokumentaciju, sigurnim kanalima i na način kojim se osigurava zaštita podataka
8. osigurati redovito stručno osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika obveznika
9. jasno razgraničiti ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u odnosu na ovlasti i odgovornosti drugih zaposlenika obveznika u primjeni ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata
10. osigurati kod obveznika provođenje unutarnje revizije sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma i
11. osigurati učinkovitu komunikaciju i suradnju, uključujući i primjeren tijek informacija na svim organizacijskim razinama obveznika, u provedbi mjera propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
(2) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 6., 7., 8., 9., 12., 13. i 14. ovoga Zakona dužan je Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga dostaviti godišnji plan rada za tekuću godinu i izvještaj o radu za prethodnu godinu u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma najkasnije do 31. ožujka tekuće godine.
(3) Uprava banke dužna je osigurati da ovlaštena osoba bude zaposlena na rukovodećemu radnome mjestu.
(4) Obveznik iz stavka 2. ovoga članka dužan je odrediti člana uprave koji će biti odgovoran za provedbu ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
(5) Uprava kreditne i financijske institucije dužna je uspostaviti odgovarajući informacijski sustav s obzirom na organizacijsku strukturu i izloženost riziku od pranja novca i financiranja terorizma radi automatizirane i cjelovite procjene rizika stranaka, stalnoga praćenja poslovnih odnosa te u svrhu pravodobnoga i cjelovitoga obavještavanja Ureda o transakcijama te u svrhu postupanja po zahtjevima i nalozima Ureda u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
Opća odredba
Članak 73.
Prikupljanje i obrada osobnih podataka od strane obveznika u svrhu provedbe mjera i radnji koje se poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma obavlja se na temelju i u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Otkrivanje podataka primateljima unutar grupe
Članak 75.
(1) Zabrana razmjene informacija iz članka 74. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona ne primjenjuje se, osim kada Ured ne naloži drukčije, u slučaju razmjene informacija s:
a) kreditnom ili financijskom institucijom koja je dio iste grupe pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima utvrđenima u Direktivi (EU) 2015/849 ili
b) društvom kćeri ili podružnicom koju kreditna ili financijska institucija iz točke a) ovoga stavka ima u trećoj državi, pod uvjetom da to društvo kći ili podružnica u potpunosti poštuje politike i postupke unutar grupe, među ostalim postupke za razmjenu informacija te pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima utvrđenima u Direktivi (EU) 2015/849.
(2) Zabrana razmjene informacija iz članka 74. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona ne primjenjuje se, osim kada Ured ne naloži drukčije, u slučaju razmjene informacija između obveznika iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona iz država članica ili subjekata iz trećih država koje propisuju obveze jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona, a koji obavljaju svoju profesionalnu djelatnost, bez obzira jesu li zaposlenici ili nisu, u okviru iste pravne osobe ili veće strukture kojoj pravna osoba pripada i uz koju je veže zajedničko vlasništvo, uprava ili nadzor usklađenosti.
Rokovi čuvanja podataka od strane obveznika
Članak 79.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je podatke, informacije i dokumentaciju prikupljenu primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata i Uredbe (EU) 2015/847 čuvati deset godina nakon prestanka poslovnoga odnosa, obavljanja transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, prikupljanja podataka iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona ili pristupa sefu iz članka 27. ovoga Zakona.
(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:
1. dokumentaciju na temelju koje je utvrđen identitet stranke (preslika službenoga osobnog dokumenta, preslika izvoda iz sudskoga ili drugoga registra i dr.)
2. podatke i dokumentaciju o poduzetim mjerama utvrđivanja stvarnoga vlasnika stranke
3. dokumentaciju o poslovnim odnosima i računima stranke
4. dokumentaciju o poslovnoj korespondenciji obveznika sa strankom
5. zapise i evidenciju potrebnu za identifikaciju i praćenje nacionalnih i prekograničnih transakcija
6. dokumentaciju koja se odnosi na utvrđivanje pozadine i svrhe složenih i neobičnih transakcija te rezultate analize tih transakcija
7. drugu pripadajuću dokumentaciju dobivenu prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke ili provođenja pojedinačnih transakcija i
8. ako postoje, informacije dobivene sredstvima elektroničke identifikacije, kako je propisano Uredbom (EU) 910/2014.
(3) Obveznik je dužan pet godina čuvati podatke i odgovarajuću dokumentaciju o ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe, procjeni rizika stranke, stručnome osposobljavanju i izobrazbi zaposlenika i provođenju unutarnje revizije.
(4) Obveznik je dužan nakon isteka rokova utvrđenih u stavcima 1. i 3. ovoga članka osobne podatke o stranci brisati, a dokumentaciju iz stavka 2. ovoga članka uništiti u skladu sa zakonom koji uređuje zaštitu osobnih podataka.
Nadležna nadzorna tijela
Članak 81.
Nadzor nad obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona u provedbi odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata obavljaju:
1. Hrvatska narodna banka
2. Financijski inspektorat
3. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i
4. Porezna uprava.
Nadležnost nadzornih tijela
Članak 82.
(1) Hrvatska narodna banka provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 5. i 14. ovoga Zakona, podružnica istovrsnih obveznika iz drugih država članica i trećih država te kod zastupnika odnosno distributera institucija za platni promet i institucija za elektronički novac iz drugih država članica ako su oni kreditne institucije, kreditne unije, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu s odgovarajućim zakonom.
(2) Financijski inspektorat primarno provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 3., 4., 15., 17. i 18. te obveznika iz članka 9. stavka 4. ovoga Zakona koji su zastupnici institucija za platni promet iz druge države članice i distributeri izdavatelja elektroničkoga novca iz druge države članice, a koji nisu u nadležnosti Hrvatske narodne banke.
(3) Financijski inspektorat provodi ciljane nadzore primjene ovoga Zakona kod svih obveznika iz članka 9. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, temeljem procjene o povećanim rizicima pranja novca i financiranja terorizma.
(4) U obavljanju nadzora iz stavka 3. ovoga članka, kod obveznika koji podliježu nadzoru Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Financijski inspektorat će primjenjivati odluke i smjernice koje su obveznicima izdala navedena nadzorna tijela, a sukladno sporazumu o suradnji u području nadzora s drugim nadležnim nadzornim tijelom.
(5) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona i podružnice istovrsnih obveznika iz druge države članice i trećih država, a koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad.
(6) Porezna uprava provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točke 16. ovoga Zakona.
(7) Porezna uprava, ovlaštena je, pored nadzora propisanoga stavkom 6. ovoga članka, provoditi i nadzor nad primjenom odredbi iz članka 36. stavka 3. (Registar stvarnih vlasnika) te nadzor nad primjenom odredbi iz članka 55. ovoga Zakona (ograničenje u poslovanju s gotovinom) kod pravnih i fizičkih osoba koje nisu obveznici provedbe ovoga Zakona.
(8) Nadzor provedbe Uredbe (EU) 2015/847 obavljaju u okviru svoje nadležnosti Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat Republike Hrvatske.
(9) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su međusobno razmjenjivati podatke i informacije potrebne za postupak nadzora te se obavještavati o nepravilnostima i nezakonitostima koje utvrde tijekom obavljanja nadzora i izrečenim mjerama za njihovo otklanjanje ako su ti nalazi i izrečene mjere bitni za rad drugoga tijela, sukladno potpisanomu sporazumu o suradnji, te koordinirati svoje djelovanje kada se bave prekograničnim slučajevima.
Suradnja nadzornih tijela s nadležnim nadzornim tijelima država članica
Članak 90.
(1) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona surađuju s tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom Europske unije.
(2) Nadzorna tijela, u okviru suradnje iz stavka 1. ovoga članka, mogu razmjenjivati informacije o nadzoru koje se odnose na ili su relevantne za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma.
(3) Dostava informacija iz stavka 2. ovoga članka ne smatra se povredom obveze čuvanja povjerljivih podataka te se informacije mogu koristiti samo u svrhu u koju su dostavljene.
Suradnja s nadležnim nadzornim tijelima trećih država
Članak 92.
(1) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona surađuje s tijelima trećih država nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako je s nadzornim tijelima trećih država pisanim putem dogovorio međusobnu razmjenu podataka
2. ako za nadzorna tijela iz treće države u toj državi postoji obveza čuvanja povjerljivih informacija
3. ako će se informacije koje su predmet dostavljanja tijelima u trećoj državi upotrijebiti samo u svrhu provedbe nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma i
4. ako se uvjeri da će informacije primljene od nadzornoga tijela biti priopćene trećim osobama samo uz izričitu suglasnost nadzornoga tijela koje je informaciju dalo.
(2) Suradnju iz stavka 1. ovoga članka nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može provesti ako treća država provodi mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma jednakovrijedne odredbama iz ovoga Zakona.
Opće odredbe
Članak 127.
(1) Ured međunarodno surađuje s inozemnim FOJ-em razmjenom relevantnih podataka, informacija i dokumentacije u svrhu sprječavanja i otkrivanja pranja novca, predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma.
(2) Međunarodna razmjena podataka, informacija i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka pokreće se na temelju:
1. zamolbe Ureda upućene inozemnomu FOJ-u
2. zamolbe inozemnog FOJ-a upućene Uredu
3. spontane dostave podataka, informacija i dokumentacije od strane Ureda inozemnomu FOJ-u ili
4. spontane dostave podataka, informacija i dokumentacije od strane inozemnoga FOJ-a Uredu.
(3) Ured može surađivati s inozemnim FOJ-em bez obzira na njegov organizacijski status i neovisno o tome je li predikatno kazneno djelo u trenutku razmjene podataka poznato.
(4) Različite definicije poreznih kaznenih djela ne predstavljaju zapreku za razmjenu informacija između Ureda i inozemnoga FOJ-a.
(5) Prije dostave osobnih podataka inozemnomu FOJ-u Ured može tražiti potvrdu od inozemnoga FOJ-a:
1. da je nacionalnim zakonodavstvom toga inozemnog FOJ-a uređena zaštita osobnih podataka i
2. jamstvo da će inozemni FOJ upotrijebiti osobne podatke samo za svrhu i namjenu određenu ovim Zakonom.
(6) Na međunarodnu suradnju Ureda s inozemnim FOJ-em i drugim stranim tijelima i međunarodnim organizacijama nadležnima za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koji nisu iz država članica, u pogledu prikupljanja dodatnih podataka od obveznika i drugih državnih tijela, Ured može primijeniti uvjet stvarne uzajamnosti.
(7) Ured može s inozemnim FOJ-em potpisivati memorandume o suglasnosti u svrhu unaprjeđenja suradnje u međunarodnoj razmjeni podataka, informacija i dokumentacije u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma.
(8) Potpisivanje memoranduma o suglasnosti iz stavka 7. ovoga članka nije preduvjet za međunarodnu suradnju Ureda s inozemnim FOJ-evima.
Zamolba inozemnoga FOJ-a Uredu za dostavom podataka
Članak 129.
(1) Na zamolbu inozemnoga FOJ-a upućenu pisanim putem Ured pravodobno inozemnom FOJ-u dostavlja podatke, informacije i dokumentaciju o transakcijama, sredstvima i osobama u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, a koje prikuplja ili vodi u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Kada inozemni FOJ druge države članice zatraži od Ureda podatke, informacije i dokumentaciju koja se odnosi na obveznika sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a koji obveznik posluje u državi članici čiji FOJ je uputio zahtjev, Ured bez odgađanja pri traženju podataka, informacija i dokumentacije od obveznika primjenjuje sve ovlasti sukladno odredbama ovoga Zakona.
(3) U zamolbi inozemnoga FOJ-a iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju biti navedene sve relevantne činjenice i okolnosti koje upućuju na sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, kao i svrha u koju inozemni FOJ namjerava upotrijebiti zatražene podatke, informacije i dokumentaciju.
(4) Ured može odbiti zamolbu inozemnoga FOJ-a u sljedećim slučajevima:
1. ako procijeni na temelju činjenica i okolnosti navedenih u zamolbi da nisu navedeni razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ili
2. ako bi dostavljanje podataka ugrozilo ili bi moglo ugroziti provođenje kaznenoga postupka u Republici Hrvatskoj te ako bi moglo na bilo koji drugi način štetiti nacionalnim interesima Republike Hrvatske.
(5) Ured pisanim putem obavještava inozemni FOJ koji je dostavio zamolbu o odbijanju zamolbe iz stavka 4. ovoga članka, navodeći pri tome razloge zbog kojih nije udovoljio zamolbi inozemnog FOJ-a.
(6) Kada udovolji zamolbi iz stavka 1. ovoga članka, Ured može odrediti i dodatne uvjete i ograničenja pod kojima inozemni FOJ može koristiti podatke iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Kada inozemni FOJ od Ureda zatraži prethodnu suglasnost za prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a, Ured suglasnost daje bez odgađanja i u najvećoj mogućoj mjeri.
(8) Kada je od Ureda zatražena suglasnost iz stavka 7. ovoga članka, Ured je smije uskratiti samo u sljedećim slučajevima, uz pisano obrazloženje inozemnom FOJ-u koji je od Ureda zatražio suglasnost:
1. ako bi prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a bilo izvan područja primjene ovoga Zakona
2. ako bi prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a moglo naštetiti istrazi u kaznenom postupku ili
3. ako prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a očito ne bi bilo razmjerno opravdanim interesima fizičke ili pravne osobe ili Republike Hrvatske ili ako to na neki drugi način ne bi bilo u skladu s temeljnim načelima nacionalnog prava Republike Hrvatske.
Suradnja Ureda s FOJ-em iz država članica
Članak 133.
Kada Ured zaprimi obavijest o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona, koja je povezana s drugom državom članicom, bez odgađanja ju prosljeđuje FOJ-u te države članice, koristeći zaštićene komunikacijske kanale.
Prikupljanje statističkih podataka od drugih državnih tijela
Članak 148.
(1) Ured, u svrhu centraliziranoga vođenja i analize relevantnih statističkih podataka, provedbe nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te procjene djelotvornosti cjelovitoga sustava u sprječavanju i otkrivanju pranja novca i financiranja terorizma, prikuplja relevantne statističke podatke koje vode i dostavljaju Uredu:
1. Ravnateljstvo policije, uključujući i Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranoga kriminaliteta
2. nadzorne službe ministarstva nadležnog za financije – Porezna uprava, Financijski inspektorat, Carinska uprava i druge službe ministarstva nadležnog za financije
3. Hrvatska narodna banka
4. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
5. nadležna državna odvjetništva i
6. nadležni sudovi.
(2) Tijela iz stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka dužna su redovito, a najmanje jednom godišnje, do kraja prvog kvartala tekuće godine za prethodnu godinu, obavijestiti Ured o:
1. datumu podnošenja kaznene ili druge prijave za kazneno djelo pranja novca, povezana predikatna kaznena djela i kazneno djelo financiranja terorizma
2. imenu, prezimenu, danu, mjesecu i godini rođenja prijavljene fizičke osobe, odnosno nazivu i sjedištu prijavljene pravne osobe
3. zakonskom nazivu kaznenoga djela te mjestu, vremenu i načinu počinjenja djela koje ima obilježja kaznenoga djela
4. zakonskom nazivu predikatnoga kaznenog djela te mjestu, vremenu i načinu počinjenja djela koje ima obilježja predikatnoga kaznenog djela i
5. je li kaznena i druga prijava iz točke 1. ovoga stavka inicirana obaviješću Ureda o slučajevima sa sumnjom na pranje novca i/ili financiranje terorizma iz članka 138. ovoga Zakona.
(3) Tijela iz stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga članka, u predmetima u kojima se kazneni postupak vodi za kazneno djelo pranja novca, povezana predikatna kaznena djela ili kazneno djelo financiranja terorizma, dužni su dvaput godišnje Uredu dostaviti podatke o:
1. pokretanju istrage
2. potvrđivanju optužnice
3. nepravomoćnim i pravomoćnim presudama
4. ostvarenoj međunarodnoj suradnji, uključujući međunarodnu pravnu pomoć i
5. privremenom oduzimanju predmeta, mjerama osiguranja i oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelom.
(4) Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Financijski inspektorat i Porezna uprava Uredu dostavljaju podatke o podnesenim optužnim prijedlozima protiv obveznika zbog prekršaja propisanih ovim Zakonom.
(5) Na pisani zahtjev Ureda, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Financijski inspektorat i Porezna uprava Uredu dostavljaju podatke o veličini i važnosti različitih sektora obveznika koje nadziru na temelju članka 82. ovoga Zakona, uključujući i broj obveznika pravnih i fizičkih osoba koje nadziru, te podatke o gospodarskoj važnosti svakog sektora.
(6) Financijski inspektorat Uredu dostavlja podatke o predmetima u kojima je dovršen prekršajni postupak zbog prekršaja propisanih ovim Zakonom.
(7) Osobni podatci koje je Ured prikupio na temelju ovoga članka smatraju se klasificiranim podatcima za koje se utvrđuje odgovarajuća razina tajnosti u skladu s posebnim propisima o tajnosti podataka.
(8) Ured objavljuje objedinjene statističke podatke prikupljenje na temelju ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
(9) Ministar financija pravilnikom propisuje način i rokove dostavljanja relevantnih statističkih podataka Uredu propisanih ovim člankom te način objavljivanja objedinjenih statističkih podataka.
(10) Ured o statističkim podatcima prikupljenima u skladu s odredbama ovoga članka obavještava Europsku komisiju.
PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 150.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako ne obavijesti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona o ispunjavanju uvjeta za izuzeće iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona, a ne primjenjuje mjere iz ovoga Zakona (članak 10. stavak 2.)
2. ako ne izradi analizu rizika tako da bude razmjerna veličini obveznika te vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja ili ju propusti redovito ažurirati, uskladiti sa smjernicama nadležnoga nadzornog tijela ili ju dostaviti nadzornom tijelu na njegov zahtjev te ako pri izradi analize rizika ne uzme u obzir izvješća o rezultatima Nacionalne procjene rizika i Nadnacionalne procjene rizika (članak 12. stavci 1., 2. i 4.)
3. ako ne provede procjenu rizika prije svih bitnih promjena u poslovnim procesima i poslovnoj praksi koji mogu utjecati na mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te pri uvođenju novoga proizvoda, eksternalizirane aktivnosti, kanala dostave ili novih tehnologija za postojeće i nove proizvode ne poduzme primjerene mjere za upravljanje tim rizikom i smanjenje toga rizika (članak 12. stavak 5.)
4. ako ne uspostavi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola ili ako ne donese ili ne uspostavi pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma utvrđenom analizom rizika iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, uzimajući u obzir smjernice nadležnoga nadzornog tijela, Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika tako da budu razmjerni veličini obveznika te vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja te ako u politike, kontrole i postupke ne uključi modele upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, mjere dubinske analize, ovlasti, odgovornosti i druge propisane funkcije iz članka 13. ovoga Zakona ili ih propusti redovito pratiti u svrhu pojačanja poduzetih mjera kada je to potrebno (članak 13. stavci 1., 2., 3. i 4.)
5. ako u procjeni rizika povezanih sa strankom nema u vidu neku od propisanih varijabli rizika od pranja novca i financiranja terorizma ili čimbenike rizika koji se odnose na vrstu stranke, državu ili geografsko područje, proizvod, uslugu, transakciju, kanal dostave ili ako primijeni mjere pojednostavljene dubinske analize na stranku koju nije procijenila kao niskorizičnu, ako ne primijeni mjere pojačane dubinske analize u odnosu na stranku za koju procijeni da predstavlja visok rizik za pranje novca i financiranje terorizma te ako postupak procjene rizika ne uskladi ili ne provede u skladu s podzakonskim aktom nadležnoga tijela (članak 14. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. i 10.)
6. ako ne primijeni sve propisane mjere dubinske analize ili opseg primjene mjera ne uskladi s procjenom rizika stranke (članak 15. stavci 1. i 3.)
7. ako ne provjeri je li osoba koja tvrdi da djeluje u ime stranke za to i ovlaštena odnosno ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet te osobe (članak 15. stavak 2.)
8. ako mjere dubinske analize stranke ne provodi na način propisan politikama, kontrolama i postupcima iz članka 13. ovoga Zakona (članak 15. stavak 4.)
9. ako na zahtjev nadležnoga nadzornog tijela ne dostavi dokumentaciju vezanu uz analizu i procjenu rizika stranke iz koje proizlazi da su poduzete mjere dubinske analize bile primjerene identificiranim rizicima od pranja novca ili financiranja terorizma (članak 15. stavak 5.)
10. ako ne primijeni mjere dubinske analize stranke u slučajevima propisanima ovim Zakonom (članak 16. stavak 1.)
11. ako pri sklapanju poslova životnoga osiguranja ili drugoga osiguranja povezanoga s ulaganjima ne utvrdi ili ne provjeri identitet korisnika koji je određen kao posebno imenovana fizička ili pravna osoba ili pravno uređenje, ako za korisnika koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom ne prikupi dovoljno podataka kako bi se uvjerio da će moći utvrditi identitet korisnika u trenutku isplate police te ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stvarnoga vlasnika korisnika osiguranja u trenutku isplate odnosno u trenutku kad imatelj prava iz osiguranja zatraži isplatu svojih potraživanja u cijelosti ili djelomično (članak 16. stavci 3. i 4.)
12. ako o korisniku trusta ili s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava ne pribavi informacije koje omogućuju utvrđivanje identiteta korisnika u vrijeme isplate ili u trenutku kad korisnik odluči iskoristiti dodijeljena prava (članak 16. stavak 5.)
13. ako ne primijeni mjere dubinske analize na postojeću stranku na temelju procjene rizika ili na postojeću stranku kod koje se promijene okolnosti relevantne za primjenu ovoga Zakona (članak 16. stavak 6.)
14. ako sa strankom uspostavi poslovni odnos ili obavi transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, a prije toga ne provede mjere dubinske analize stranke iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona (članak 17. stavak 1.)
15. ako iznimku iz stavka 1. članka 18. ovoga Zakona primijeni na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanja gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkoga novca u kunskoj protuvrijednosti iznosa većega od 100,00 eura (članak 18. stavak 2.)
16. ako uspostavi ili ne prekine već uspostavljeni poslovni odnos sa strankom ili obavi transakciju za stranku za koju nije mogla provesti mjere iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. i stavka 2. članka 15. ovoga Zakona (članak 19. stavak 1.)
17. ako pri obavljanju mjera dubinske analize stranke ne pribavi propisane podatke (članak 20. stavci 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11. i 12.)
18. ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke, zakonskoga zastupnika, punomoćnika ili stvarnoga vlasnika stranke te ako ne pribavi dokumentaciju propisanu za utvrđivanje i provjeru identiteta ili punomoć u slučaju kad stranka uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju preko punomoćnika (članak 21. stavci 1., 2., 3. i 4., članak 22. stavci 1., 2., 3., 4. i 5., članak 23. stavci 1., 2., 3., 4. i 5., članak 24. stavci 1. i 2., članak 25. stavci 1. i 2., članak 26. stavci 1., 2., 3., 4. i 5., članak 27. stavci 1., 2. i 3., članak 30. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. i članak 31. stavci 1. i 2.)
19. ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke ili druge fizičke osobe koja pristupi sefu odnosno ako ne pribavi propisane podatke o stranci ili ih ne pribavi na propisani način (članak 27. stavci 1., 2. i 3.)
20. ako ne dokumentira postupke utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke (članak 28. stavak 9.)
21. ako u praćenju poslovnih aktivnosti stranke i transakcija koje stranka obavlja kod obveznika ne primjenjuje propisane mjere te ne osigura da opseg odnosno učestalost provođenja mjera budu usklađeni s analizom i procjenom rizika iz članaka 12. i 14. ovoga Zakona i prilagođeni riziku pranja novca ili financiranja terorizma kojemu je obveznik izložen tijekom obavljanja pojedinoga posla ili transakcije, odnosno pri poslovanju s pojedinom strankom (članak 37. stavci 2. i 3.)
22. ako način provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke ne uskladi s podzakonskim aktom nadležnoga tijela (članak 42. stavak 1.)
23. ako pri odlučivanju hoće li provesti pojednostavljenu dubinsku analizu ne uzme u obzir rezultate Nacionalne procjene rizika (članak 43. stavak 2.)
24. ako u odnosu na stranke niskog rizika ne provodi mjere stalnog praćenja poslovnog odnosa u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih transakcija iz članka 53. ovoga Zakona ili sumnjivih transakcija iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona (članak 43. stavak 4.)
25. ako provede mjere pojednostavljene dubinske analize stranke kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ili u odnosu na stranku koja obavlja složene i neobične transakcije (članak 43. stavak 5.)
26. ako ne provede mjere pojačane dubinske analize stranke u slučaju u kojemu je ona propisana kao obvezna (članak 44.)
27. ako pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa s bankom ili drugom kreditnom institucijom sa sjedištem u trećoj državi ne provede propisane dodatne mjere ili ne dokumentira provedene mjere te ako zaposlenik obveznika koji uspostavlja korespondentni odnos prije uspostavljanja poslovnoga odnosa ne pribavi pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika te u ime kreditne institucije nastavi održavati korespondentni odnos bez da je prethodno poduzeo propisane dodatne mjere (članak 45. stavci 1., 2., 3. i 4. točka 1.)
28. ako uspostavi ili nastavi održavati korespondentni odnos s bankom ili drugom kreditnom institucijom koja ne primjenjuje mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili posluje kao fiktivna banka ili koja s fiktivnim bankama uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije (članak 45. stavak 4. točke 2. i 3. i članak 54. stavci 3. i 4.)
29. ako ne uspostavi odgovarajući sustav upravljanja rizicima koji uključuje postupak utvrđivanja je li stranka, zakonski zastupnik, punomoćnik ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba ili uži član obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe (članak 46. stavci 1. i 2.)
30. ako ne provede odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora novčanih sredstava kojima raspolaže politički izložena osoba, ako neprekidno i pojačano ne prati poslovni odnos s politički izloženom osobom ili ako zaposlenik obveznika propusti pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa s politički izloženom osobom (članak 47. stavak 1.)
31. ako ne provede odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora novčanih sredstava kojima raspolaže član uže obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe, ako neprekidno i pojačano ne prati poslovni odnos s članom obitelji ili bliskim suradnikom politički izložene osobe te ako zaposlenik obveznika ne pribavi pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa s članom obitelji ili bliskim suradnikom politički izložene osobe (članak 47. stavak 2.)
32. ako ne procijeni daljnji rizik politički izložene osobe koja je prestala djelovati na istaknutoj javnoj funkciji te ako ne poduzima odgovarajuće mjere u odnosu na tu osobu u razdoblju od 12 mjeseci od prestanka djelovanja na istaknutoj javnoj funkciji ili sve dok u konkretnom slučaju ne prestane vrijediti daljnji rizik specifičan za politički izložene osobe (članak 47. stavak 3.)
33. ako ne dokumentira provedbu mjera dubinske analize kod politički izložene osobe (članak 47. stavak 4.)
34. ako, najkasnije u trenutku isplate police osiguranja, ne poduzme razumne mjere s pomoću kojih je moguće utvrditi je li korisnik životnoga osiguranja ili drugoga osiguranja povezanoga s ulaganjima, ili stvarni vlasnik korisnika gdje je to potrebno, politički izložena osoba ili član uže obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe ili ako ne poduzme dodatne propisane mjere u slučaju u kojemu je utvrdila visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma ili ako ne dokumentira provedbu mjera iz članka 48. ovoga Zakona (članak 48. stavci 1., 2., 3. i 4.)
35. ako u odnosu na stranku iz visokorizične treće države ne poduzme propisane mjere pojačane dubinske analize ili u primjeni mjera ne uzme u obzir delegirani akt Europske komisije (članak 49. stavci 1. i 4.)
36. ako ne poduzme propisane mjere pojačane dubinske analize u odnosu na stranku koja je izdala dionice na donositelja ili koja obavlja transakciju povezanu s dionicama na donositelja odnosno ako suprotno odredbama ovoga Zakona uspostavi poslovni odnos s pravnom osobom koja je izdala dionice na donositelja ili obavi transakciju povezanu s dionicama na donositelja (članak 50.)
37. ako ne primijeni propisane mjere pojačane dubinske analize u odnosu na stranku koja pri utvrđivanju i provjeri identiteta nije bila osobno nazočna kod obveznika (članak 51.)
38. ako ne provede mjere pojačane dubinske analize iz članka 52. stavak 4. ovoga Zakona
39. ako nakon fizičkoga dolaska stranke iz članka 52. stavka 1. obvezniku ne provede mjere dubinske analize u skladu s procjenom rizika provedenom u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona (članak 52. stavak 5.)
40. ako ne analizira pozadinu i svrhu, uključujući i podatak o izvoru sredstava, složenih i neobično velikih transakcija i neuobičajenih načina obavljanja transakcija koje nemaju očiglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu ili odstupaju od uobičajenoga poslovanja stranke te ako u pisanome obliku ne evidentira rezultate analize ili ne poduzme propisane dodatne mjere (članak 53. stavci 1., 2. i 3.)
41. ako ne obavijesti Ured o složenoj i neobičnoj transakciji u odnosu na koju je utvrdila razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u skladu sa člancima 56. i 57. ovoga Zakona, a na način propisan člankom 59. ovoga Zakona (članak 53. stavak 4.)
42. ako strankama otvara, izdaje ili za njih vodi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja odnosno druge anonimne proizvode, uključujući račune koji glase na lažna imena (članak 54. stavak 1.)
43. ako ne provede mjere dubinske analize stranke prije nego stranka upotrijebi ranije otvoreni anonimni račun, štednu knjižicu na šifru ili na donositelja ili drugi anonimni proizvod, uključujući i račune koji glase na lažna imena za koje nije moguće utvrditi vlasnika (članak 54. stavak 2.)
44. ako Ured ne obavijesti o transakciji, sredstvima ili osobi za koju zna ili sumnja da je povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma, ako se ne suzdrži od provođenja sumnjive transakcije, ako o takvoj transakciji Ured ne obavijesti prije obavljanja, ako u obavijesti ne navede obrazložene razloge za sumnju, rok u kojemu treba obaviti transakciju i druge propisane podatke ili obavijest o sumnjivoj transakciji ne dostavi na način propisan pravilnikom ministra financija (članak 56. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i članak 59.)
45. ako kao osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost, u propisanome roku i na propisani način, ne obavijesti Ured o transakciji, sredstvima ili osobi u vezi s kojom utvrdi razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ili o stranci koja je zatražila savjet u vezi s pranjem novca ili financiranjem terorizma (članak 57. stavci 1., 2. i 3.)
46. ako ne sastavi listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma te ju ne dopunjava na propisan način ili pri sastavljanju liste ne uzme u obzir specifičnost svoga poslovanja, vrstu stranaka, geografsko područje, vrstu proizvoda i usluga, kanale dostave i karakteristike sumnjive transakcije iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona, ako se prilikom utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ne koristi listom indikatora kao smjernicama u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma odnosno ako ju ne sastavi na propisani način ili u propisanome roku (članak 60. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7.)
47. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi podatke o transakciji koja se provodi u gotovini čija je vrijednost 200.000,00 kuna ili veća ili ih ne dostavi na način propisan pravilnikom ministra financija donesenim na temelju članka 61. stavka 3. ovoga Zakona (članak 61. stavci 1., 2. i 3.)
48. ako ovlaštenoj osobi ne osigura radno mjesto koje omogućava brzo, kvalitetno i pravodobno ispunjavanje zadaća te nezavisnost u radu i mogućnost izravne komunikacije s upravom, neograničeni pristup svim potrebnim podatcima, organizacijske, kadrovske, materijalne i druge uvjete rada (članak 67. stavak 1. točke 3. i 4.)
49. ako ne osigura ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe primjerene prostorne i tehničke uvjete koji jamče odgovarajući stupanj zaštite povjerljivih podataka i informacija kojima raspolaže ovlaštena osoba i njezin zamjenik (članak 67. stavak 1. točka 6.)
50. ako ne osigura odgovarajući sustav dostave podataka Uredu i drugomu nadležnom tijelu (članak 67. stavak 1. točka 7.)
51. ako jasno ne razgraniči ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u odnosu na ovlasti i odgovornosti drugih zaposlenika obveznika, učinkovitu komunikaciju i primjeren tijek informacija na svim organizacijskim razinama obveznika (članak 67. stavak 1. točke 9. i 11.)
52. ako posluje kao kreditna ili financijska institucija, a ne osigura u svom informacijskom sustavu programska rješenja koja omogućuju automatiziranu i cjelovitu procjenu rizika stranaka, stalno praćenje poslovnih odnosa te pravodobnu i cjelovitu dostavu obavijesti i podataka Uredu (članak 67. stavak 5.)
53. ako ne imenuje ovlaštenu osobu i zamjenika ovlaštene osobe za otkrivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma sukladno odredbama članka 68. ovoga Zakona
54. ako ne osigura da posao ovlaštene osobe i njezina zamjenika obavlja osoba koja ispunjava propisane uvjete (članak 70.)
55. ako jednom godišnje ne osigura redovitu unutarnju reviziju sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma (članak 72. stavci 1. i 2.)
56. ako unutar grupe ili između obveznika iz članka 75. stavka 2. ovoga Zakona razmijeni informacije suprotno zabrani koju je izdao Ured (članak 75. stavci 1. i 2.)
57. ako podatke prikupljene u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa i Uredbe (EU) 2015/847 ne čuva deset godina nakon obavljene transakcije, prestanka poslovnoga odnosa ili pristupa sefu ili je dokumentacija koju čuva nepotpuna (članak 79. stavci 1. i 2.)
58. ako ne vodi neku od propisanih evidencija ili je evidencija koju vodi netočna ili nepotpuna (članak 80.)
59. ako ne uspostavi interni sustav izvještavanja koji omogućuje zaposlenicima obveznika i osobama u sličnome položaju kod obveznika da preko posebnoga, neovisnoga i anonimnoga kanala prijavljuju povrede odredaba ovoga Zakona ili ako interni sustav izvještavanja ne sadržava jasno definirane postupke za zaprimanje i obradu prijava koji su razmjerni prirodi i veličini obveznika (članak 94. stavci 1. i 2.)
60. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma (članak 113. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7.)
61. ako ovlaštenom službeniku Ureda ne omogući pregled i izravan uvid na način propisan Zakonom u podatke, informacije i dokumentaciju u sjedištu obveznika i na ostalim mjestima u kojima obveznik ili druga osoba po njegovoj ovlasti obavljaju djelatnosti i poslove ili ovlaštenom službeniku Ureda ne preda ispis dokumenata pohranjenih u računalu i preslike izvornih dokumenata ili ne omogući pribavljanje informacija od zaposlenika obveznika koji imaju saznanja važna za obavljanje operativne analize sumnjivih transakcija (članak 114. stavci 1., 2. i 3.)
62. ako ne provede nalog Ureda za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije (članak 117. stavci 1., 3. i 4.)
63. ako ne provede nalog Ureda za stalno praćenje financijskoga poslovanja stranke (članak 119. stavci 1., 2., 4., 5. i 6.)
64. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene dodatne podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za obavljanje neizravnoga nadzora (članak 139. stavak 2.)
65. ako u propisanom roku ne provjeri, u odnosu na postojeće stranke, je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba (članak 156.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 6000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 450.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik, javni bilježnik, samostalni revizor, vanjski računovođa, porezni savjetnik, obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 15. ovoga Zakona koji pri pri transakciji u vrijednosti od 15.000,00 kuna i većoj ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke ili ne prikupi propisane podatke o stranci (članak 16. stavak 2.).
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(6) Za najteže prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, obvezniku se može izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 7.500.000,00 kuna.
(7) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 6. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija, može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna ili u postotku od 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo. Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantni ukupni godišnji prihod jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim direktivama prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.
(8) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 6. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u kreditnoj ili financijskoj instituciji može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna.
Članak 152.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj platiteljev pružatelj platnih usluga:
1. ako ne osigura informacije o platitelju i primatelju koje moraju biti priložene prijenosu novčanih sredstava, ako prije prijenosa ne provjeri na propisani način točnost pribavljenih informacija i identitet platitelja ili ne čuva pribavljene informacije i dokaz o identitetu do isteka Zakonom propisanoga roka (članak 4. stavci 1., 2., 3., 4. i 5. i članak 16. stavci 1., 2. i 3. Uredbe (EU) 2015/847)
2. ako ne priloži prijenosima novčanih sredstava, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
3. ako pri prijenosu novčanih sredstava unutar Unije ne dostavi primateljevu pružatelju platnih usluga propisane informacije o platitelju i primatelju na njegov zahtjev ili ih ne dostavi u propisanom roku (članak 5. stavak 2. Uredbe (EU) 2015/847)
4. ako pri prijenosu novčanih sredstava unutar Unije ne provjeri točnost informacija o platitelju i identitet platitelja koji je novčana sredstva isplatio u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na kojega ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 5. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847)
5. ako pri prijenosu novčanih sredstva izvan Unije ne prikupi informacije o platitelju, primatelju i brojevima računa ili jedinstvenoj identifikacijskoj oznaci, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 6. stavak 2. podstavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
6. ako pri prijenosu novčanih sredstva izvan Unije, ako su primljena u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na koje ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, ne provjeri točnost informacija o platitelju, primatelju i brojevima računa ili jedinstvenoj identifikacijskoj oznaci, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 6. stavak 2. podstavak 2. Uredbe (EU) 2015/847).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj primateljev pružatelj platnih usluga:
1. ako prijenosima novčanih sredstava ne osigura da budu priloženi, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
2. ako ne uvede djelotvorne postupke za otkrivanje jesu li u razmjeni poruka ili u sustavu plaćanja i namire popunjena polja koja se odnose na informacije o platitelju ili primatelju, kako bi u vrijeme odvijanja transakcije ili naknadno mogao provjeriti nedostaju li propisane informacije ili ne čuva pribavljene informacije i dokaz o identitetu do isteka Zakonom propisanoga roka (članak 7. stavak 1. i članak 16. Uredbe (EU) 2015/847)
3. ako prije knjiženja na primateljevu računu ili prije nego što novčana sredstva budu dostupna primatelju ne provjeri na propisani način točnost informacija o primatelju u slučaju prijenosa u iznosu većem od 1000,00 eura u jednoj transakciji ili u povezanim transakcijama (članak 7. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847)
4. ako ne provjeri točnost informacija o primatelju u korist kojega je isplatu novčanih sredstava obavio u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na kojega ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 7. stavak 4. Uredbe (EU) 2015/847)
5. ako ne uvede postupke za utvrđivanje treba li obaviti, odbiti ili suspendirati prijenos novčanih sredstava kojemu nedostaju potrebne i potpune informacije o platitelju i primatelju i poduzimanje odgovarajućih daljnjih mjera te ako, u slučaju u kojemu informacije nisu priložene ili su nepotpune ili slova i znakovi u poruci ne odgovaraju pravilima sustava razmjene poruka ili sustava plaćanja i namire, ne donese ni odluku o odbijanju prijenosa ni odluku o traženju informacija prije ili nakon što odobri račun primatelja ili mu novčana sredstva stavi na raspolaganje (članak 8. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
6. ako ne odluči o radnjama koje će poduzeti prema pružatelju platnih usluga koji nastavi s nedostavljanjem potrebnih informacija o platitelju ili primatelju, ako o ponovljenim propustima i poduzetim radnjama ne obavijesti nadležna nadzorna tijela te ako ne razmotri, imajući u vidu informacije o platitelju ili primatelju koje nedostaju ili su nepotpune, jesu li prijenos ili bilo koja s njim povezana transakcija sumnjivi i treba li ih prijaviti Uredu (članak 8. stavak 2. i članak 9. Uredbe (EU) 2015/847).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj posrednički pružatelj platnih usluga:
1. ako ne priloži prijenosima novčanih sredstava ili ne osigura da budu priloženi, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
2. ako ne osigura da se sve primljene informacije o platitelju i primatelju čuvaju uz prijenos sredstava (članak 10. Uredbe (EU) 2015/847)
3. ako ne uvede djelotvorne postupke za otkrivanje jesu li u razmjeni poruka ili u sustavu plaćanja i namire popunjena polja koja se odnose na informacije o platitelju ili primatelju kako bi u vrijeme odvijanja transakcije ili naknadno mogao provjeriti nedostaju li propisane informacije (članak 11. Uredbe (EU) 2015/847)
4. ako ne uspostavi djelotvorne postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje treba li izvršiti, odbiti ili suspendirati prijenos novčanih sredstava kojem nedostaju potrebne informacije o platitelju i primatelju te za poduzimanje odgovarajućih daljnjih mjera (članak 12. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
5. ako u slučaju u kojemu otkrije da informacije nedostaju ili nisu popunjene slovima ili znakovima dopuštenima u skladu s konvencijama sustava razmjene poruka ili sustava plaćanja i namire ne donese ni odluku o odbijanju prijenosa ni odluku o traženju informacija o platitelju i primatelju, prije ili poslije prijenosa novčanih sredstava (članak 12. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
6. ako ne poduzme korake, poput slanja upozorenja i postavljanja rokova, prema pružatelju koji opetovano ne pruža zahtijevane informacije o platitelju ili primatelju, ako o tom nepružanju i poduzetim koracima ne obavijesti nadležna nadzorna tijela te ako informacije o platitelju ili primatelju koje nedostaju ili su nepotpune ne uzme u obzir kao čimbenik u prosuđivanju jesu li prijenos novčanih sredstava ili bilo koja s njim povezana transakcija sumnjivi i treba li ih prijaviti Uredu (članak 12. stavak 2. i članak 13. Uredbe (EU) 2015/847).
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5) Za najteže prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, pružatelju platnih usluga može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 7.500.000,00 kuna.
(6) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna ili u postotku od 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo. Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantan ukupan godišnji prihod jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim direktivama prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.
(7) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u kreditnoj ili financijskoj instituciji može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna.
Članak 153.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako primi naplatu ili obavi plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj odnosno ako primi naplatu ili obavi plaćanje u više međusobno povezanih gotovinskih transakcija u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj (članak 55. stavci 1. i 2.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik i fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona ako ne raspolaže odgovarajućim, točnim i ažuriranim podatcima propisanima člankom 33. stavkom 1. ovoga Zakona o svome stvarnom vlasniku ili stvarnim vlasnicima (članak 33. stavak 1.).
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona.
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona ako odgovarajuće, točne i ažurirane podatke propisane člankom 33. stavkom 1. ovoga Zakona ne upiše u Registar stvarnih vlasnika na način i u rokovima propisanim pravilnikom koji donese ministar financija (članak 33. stavak 1. i članak 32. stavak 8.).
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 6. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona.
(8) Za najteže prekršaje iz stavaka 4. i 6. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, pravnoj osobi može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 750.000,00 kuna.
(9) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 8. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 100.000,00 kuna.
(10) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona koji ne raspolaže odgovarajućim, točnim i ažuriranim podatcima iz članka 33. stavka 1. točke a) ovoga članka za osobe iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona (članak 33. stavak 3. i članak 32. stavak 8.).
(11) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona koji odgovarajuće, točne i ažurirane podatke propisane člankom 33. stavkom 1. točkom a) ne upiše u Registar stvarnih vlasnika na način i u rokovima propisanim pravilnikom koji donese ministar financija (članak 33. stavak 3. i članak 32. stavak 8.).
(12) Za najteže prekršaje iz stavaka 10. i 11. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, upravitelju trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 100.000,00 kuna.
(13) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona ako na zahtjev Porezne uprave pisanim putem ne dostavi Poreznoj upravi dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke.
(14) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 13. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona.
(15) Za najteže prekršaje iz stavka 13. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, pravnoj osobi može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 750.000,00 kuna.
(16) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 15. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 100.000,00 kuna.
(17) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona ako na zahtjev Porezne uprave pisanim putem ne dostavi Poreznoj upravi dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke.
(18) Za najteže prekršaje iz stavka 17. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, upravitelju trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 100.000,00 kuna.
(19) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj obveznik iz članka 9. ovoga Zakona ako pristupa podatcima iz Registra stvarnih vlasnika suprotno namjeni propisanoj člankom 34. stavkom 3. ovoga Zakona.
(20) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 19. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(21) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 65. stavak 2. ovoga Zakona ako ne prijavi Uredu sumnjive transakcije iz članka 56. ovoga Zakona ili na zahtjev Ureda ne dostavi podatke na temelju članka 113. ovoga Zakona (članak 65. stavak 3.)
(22) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pružatelj platnih usluga koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, a koji u cijelosti i bez odgađanja, među ostalim putem središnje kontaktne točke u skladu s člankom 45. stavkom 9. Direktive (EU) 2015/849, ako je takva kontaktna točka utvrđena, te u skladu s postupovnim zahtjevima utvrđenima ovim Zakonom, ne odgovori na zahtjev za podacima isključivo tijela nadležnih za sprječavanje i suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj u pogledu informacija koje se zahtijevaju na temelju Uredbe (EU) 2015/847 (članak 14. Uredbe (EU) 2015/847).
(23) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 22. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija