I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj: 108/17) sadržana je u odredbi članka 2. stavak  4.  podstavka 1.  Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (dalje u tekstu: Zakon) Hrvatski sabor donio je na sjednici 27. listopada 2017., objavljen je u „Narodnim novinama“ broj: 108/17 i stupio je na snagu 1. siječnja 2018. Zakonom je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/849) te se osigurala provedba Uredbe (EU) 2015/847 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1781/2006 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2015/847) i Uredbe (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 1889/2005).

Sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadležnosti samo jedne institucije nego je to sustav u kojem su zakonski definirane uloge svakog dionika i njihova međusobna interakcija i suradnja, a čine ga: tijela prevencije: obveznici (banke i drugi), Ured za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajna jedinica Republike Hrvatske, nadzorna tijela: nadzorne službe ministarstva nadležnoga za financije (Porezna uprava, Carinska uprava i Financijski inspektorat), Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga te tijela kaznenog progona (Policija i Državno odvjetništvo).

Ključni elementi preventivnog sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma je provođenje od banaka i drugih obveznika sljedećih mjera: dubinska analiza klijenta primjenom standarda "upoznaj svoga klijenta" (utvrđivanje i provjeravanje identiteta stranke te utvrđivanje i provjeravanje identiteta stvarnog vlasnika stranke, i dr.), prijava sumnjivih transakcija Uredu od strane obveznika prije obavljanja sumnjive transakcije bez obzira na iznos, ako postoje razlozi za sumnju da se radi o pranju novca i financiranju terorizma te specifična mjera i ovlast Ureda za izdavanjem naloga bankama i drugim obveznicima za privremenim zaustavljanjem obavljanja sumnjive transakcije na rok od najdulje 120 sati.  

Sukladno važećem Zakonu i međunarodnim standardima hrvatski Ured je financijsko-obavještajna jedinica, koja služi kao nacionalni centar za zaprimanje i analizu obavijesti o sumnjivim transakcijama i procjenu ostalih informacija relevantnih za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma, odnosno Ured primarno ima zadaću:

- operativno analizirati sumnjive transakcije zaprimljene od banaka i drugih obveznika, kao i druge informacije zaprimljene od inozemnih financijsko obavještajnih jedinica usmjerenih na individualne slučajeve u cilju utvrđivanja postoje li u vezi s transakcijom, određenom osobom ili sredstvima razlozi za sumnju na pranje novca i financiranje terorizma

- dostavljati nadležnim državnim tijelima i inozemnim financijsko obavještajnim jedinicama na daljnje postupanje obavijesti o individualnim slučajevima sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma

- provoditi strategijske analize zaprimljenih i prikupljenih podataka od obveznika, te podataka dostavljenih Uredu od nadležnih tijela i inozemnih financijsko obavještajnih jedinica, a koje uključuju utvrđivanje tipologija, uzoraka i trendova pranja novca i financiranja terorizma.

U okviru analitičko-obavještajnoga rada Ured kao financijsko-obavještajna jedinica u svom postupanju pribavlja bankovne, osobne i obavještajne podatke iz zemlje i inozemstva. Ti podaci se u skladu sa zakonom koji uređuje tajnost podataka označavaju kao klasificirani podaci za koje je utvrđen odgovarajući stupanj tajnosti. S obzirom na karakter tajnosti tih podataka, postupci koje provodi Ured temeljem Zakona tajni su. (čl. 143. važećeg Zakona). Slijedom navedenog, Ured nije ovlašten iznositi u javnost informacije, podatke i dokumentaciju u vezi s konkretnim slučajevima na kojima radi ili koje dostavlja na daljnje postupanje drugim nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj ili inozemnim financijsko-obavještajnim jedinicama.

Naglašavamo da su slučajevi koje je Ured proslijedio na daljnje postupanje nadležnim državnim tijelima i inozemnim financijsko-obavještajnim jedinicama sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma predmet daljnjih postupaka nadležnih državnih tijela (provođenje izvida, kriminalističkih obrada i financijskih istraga) u cilju pokretanja kaznenog postupka za kazneno djelo pranje novca ili za kazneno djelo financiranje terorizma. Tek se donošenjem pravomoćne sudske presude za kazneno djelo pranja novca potvrđuje  nezakonitost sredstava i ista trajno oduzimaju.

Provođenje mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma od strane banaka i drugih obveznika sukladno Zakonu, te aktivnosti Ureda i drugih nadležnih državnih tijela iz sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma rezultiralo je značajnim napretkom u prevenciji pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj. Ključni pokazatelji o radu Ureda kao financijsko obavještajne jedinice za razdoblje od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2017. pokazuju trend stalnog porasta broja slučajeva dostavljenih od strane Ureda sa sumnjom na pranje novca i financiranja terorizma nadležnim državnim tijelima na daljnje postupanje i procesuiranje. U okviru slučajeva sa sumnjom na pranje novca i financiranja terorizma dostavljenih od strane Ureda nadležnim tijelima, Ured je operativno analizirao ukupno 50.504 transakcija povezanih s 7.705 fizičkih osoba i 3.726 pravnih osoba kao sudionika u transakcijama. Također, u navedenom razdoblju Ured je bankama izdao 271 nalog za blokadom sumnjivih transakcija u ukupnoj vrijednosti sumnjivih transakcija od 250 milijuna  kuna.

Sve relevantne međunarodne organizacije i institucije (Vijeće Europe, Ujedinjeni narodi, Europska Unija, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka) ocijenile su hrvatski model i preventivni sustav kao suvremen i većim dijelom usklađen s međunarodnim standardima. Učinkovitost sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj kao i usklađenost istoga sa međunarodnim standardima kontinuirano i periodički procjenjuju licencirani međunarodni eksperti Vijeća Europe, Odbora za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL).

MONEYVAL je u Republici Hrvatskoj proveo četiri procjene/evaluacije učinkovitosti i usklađenosti sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Procjena učinkovitosti provedena je na temelju tada važećih Preporuka FATF za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma i EU standarda. Izvješća o ocjeni Republike Hrvatske usvojena su na plenarnim sjednicama MONEYVAL-a u Strasbourgu.

Četvrti krug evaluacije Republike Hrvatske od strane Odbora Vijeća Europe MONEYVAL

– zaposlenici Ureda su profesionalni, dobro obučeni, motivirani i redovito educirani

– visoki broj dostavljenih slučajeva sa sumnjom na pranje novca od strane Ureda nadležnim tijelima na daljnje postupanje u usporedbi sa brojem otvorenih analitičkih predmeta Ureda, ukazuje na visoku kvalitetu analitičko-obavještajnog rada Ureda

– predstavnici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova istaknuli su da su analitički izvještaji Ureda visoke kvalitete i pružaju osnovu za pokretanje istraga

Polazeći od svega naprijed navedenog te od izvješća o procjeni hrvatskog preventivnog sustava od strane međunarodnih tijela i institucija, možemo stvarno stanje u prevenciji pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj, ocijeniti kao pozitivno i zadovoljavajuće, što potvrđuje i činjenicu da se Republika Hrvatska do sada nije našla niti na jednoj “crnoj listi” nekooperativnih jurisdikcija prema FATF-u.

2. Osnovna pitanja koja se uređuju prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona

Polazeći od navedene ocjene stanja, odnosno radi transpozicije Direktive (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (dalje u tekstu: Direktiva 2018/843), predlagatelj Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (u daljnjem tekstu: Zakon) pristupio je izradi Zakona želeći na odgovarajući način uskladiti preventivno zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnim propisima EU odnosno s Direktivom 2018/843 koja dijelom mijenja i dopunjuje Direktivu 2015/849 i postojeći sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma.

Polazeći od glavnih ciljeva za daljnjom harmonizacijom preventivnog zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, te radi jačanja učinkovitosti zaštite financijskog sustava od korištenja za pranje novca i financiranja terorizma poboljšanjem postojećih i uvođenjem novih preventivnih mjera, prijedlogom Zakona uređena su osnovna pitanja:

1. Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma

Detaljnije propisivanje provođenja Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u svrhu prepoznavanja, procjene, razumijevanja i smanjenja rizika od pranja novca i financiranja terorizma, uključujući i statističke podatke koje su dužna voditi tijela iz sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma . Pored podataka propisanih važećim Zakonom, Nacionalna procjena rizika sadržavat će i podatke o institucionalnoj strukturi i općim postupcima sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, uključujući, između ostalog podatke o Uredu, Poreznoj upravi i državnim odvjetništvima te podatke o osiguranim financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima tih tijela, u mjeri u kojoj su te informacije dostupne, te podatke o aktivnostima poduzetima na državnoj razini i podatke o financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima koji su dodijeljeni za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma javnopravnim i drugim tijelima iz članka 120. Zakona.

2. Procjena rizika stranke za pranje novca i financiranje terorizma

Detaljnije propisivanje pristupa temeljenog na procjeni rizika koju provode banke i drugi obveznici u odnosu na stranku, prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke, a koja uključuje procjenu rizika povezanu s geografskim područjem te s proizvodima, uslugama, transakcijama i kanalima koji se koriste za isporuku proizvoda i usluga do krajnjega korisnika . Primjerice, U članku 14. Zakona dodaju se novi čimbenici rizika povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik: transakcije povezane s naftom, oružjem, plemenitim kovinama, duhanskim proizvodima, kulturnim artefaktima i drugim predmetima od arheološkog, povijesnog, kulturnog i vjerskog značaja ili od izuzetne znanstvene vrijednosti, te s bjelokošću i zaštićenim vrstama.

3. Uvođenje javnog pristupa Registru stvarnih vlasnika pravnih subjekata radi transparentnosti podataka o stvarnom vlasniku pravnih subjekata

Radi daljnjeg povećanja transparentnosti podataka o stvarnom vlasništvu i smanjenja mogućnosti zloupotrebe pravnih subjekata za prikrivanje identiteta stvarnih vlasnika kao eventualnih počinitelja kaznenih djela pranja novca, uključujući i porezne prijevare te za sprječavanje financiranja terorizma, a radi raspolaganja točnim informacijama o stvarnom vlasništvu pravnih subjekata osnovanih u državama članicama, uvodi se javan pristup podacima koji se nalaze u Registru stvarnih vlasnika.  

4. Uvođenje popisa istaknutih javnih dužnosti u Republici Hrvatskoj čiji se nositelji smatraju  „politički izloženim osobama“

Popis istaknutih javnih dužnosti iz članka 46. stavka 3. važećeg Zakona usklađen je s Direktivom (EU) 2015/849 na način da je primjenjiv i na domaće i na inozemne politički izložene osobe. Međutim,  Direktivom (EU) 2018/843 propisano je da je svaka država članica dužna objaviti popis istaknutih javnih dužnosti u toj državi članici. Stoga je novim člankom 46.a) predviđeno da ažurirani popis istaknutih javnih dužnosti iz članka 46. stavka 3. Zakona Ured objavljuje na svojim mrežnim stranicama. 

5. Detaljnije propisivanje međunarodne suradnje Ureda za sprječavanje pranja novca kao financijsko obavještajne jedinice sukladno međunarodnim standardima

Direktivom (EU) 2018/843 detaljnije se propisuje međunarodna suradnja Ureda za sprječavanje pranja novca kao financijsko obavještajne jedinice, primjerice na način da Ured određuje kontaktnu točku koja će biti odgovorna za zaprimanje zahtjeva za informacije od financijsko-obavještajnih jedinica iz drugih država članica .

6. Dodatno usklađivanje s preporukama MONEYVAL-a

Odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koje je potrebno mijenjati sukladno preporukama MONEYVAL-a su sljedeće:

1. Potrebno je preciznije propisati u Zakonu da su obveznici (banke i dr.) dužni čimbenike rizika primjenjivati kumulativno te je stoga kod nabrajanja pojedinih čimbenika rizika potrebno brisati riječ „ili“ (članak 14. važećeg Zakona: Procjena rizika pojedinoga poslovnog odnosa ili povremene transakcije ), Preporuka 5 FATF-a (Dubinska analiza stranke)

2. Potrebno je propisati u Zakonu da su obveznici (banke i dr.) dužni prikupiti dodatne podatke i u odnosu na domaće pravne osobe, umjesto samo za strane pravne osobe,  iako je to na takav način propisano važećim Zakonom na temelju preporuke MONEYVAL-a iz 4. kruga evaluacije, (članak 23. važećeg Zakona: Utvrđivanje i provjera identiteta pravne osobe ), Preporuka 5 FATF-a (Dubinska analiza stranke)

3. Zakonom je već propisano da obveznici smiju primjenjivati mjere pojednostavljene dubinske analize isključivo u slučajevima niskog rizika od pranja novca i financiranja terorizma. Međutim, u pogledu scenarija rizika koji se spominju u članku 43. stavku 5. Zakona, potrebno je precizirati da obveznici (banke i dr.) ne smiju primjenjivati mjere pojednostavljene dubinske analize u slučajevima kada se primjenjuju „scenariji višeg rizika“, što obuhvaća i srednji rizik, umjesto u slučajevima kada se primjenjuju „scenariji visokog rizika“ kako je to sada propisano Zakonom (članak 43. stavak 5. Zakona: Pojednostavljena dubinska analiza stranke ), Preporuka 5 FATF-a (Dubinska analiza stranke)

4. U članku 64. Zakona potrebno je dodati novi stavak 7. kojim će se propisati  da ako su u trećoj državi minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma viši od mjera propisanih ovim Zakonom, obveznik (banke i dr.) je dužan osigurati da njegove podružnice i društva kćeri usvoje i provode odgovarajuće mjere u skladu s pravom treće države, uključujući i mjere zaštite podataka (članak 64. važećeg Zakona: Obveza provođenja mjera u trećoj državi ), Preporuka 22 FATF-a (Podružnice i društva kćeri u trećim državama).

7. Uvođenje definicije virtualnih valuta i pružatelja skrbničke usluge novčanika te uvođenje u popis obveznika pravnih i fizičkih osoba koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanja skrbničke usluge novčanika

Zakonom se po prvi puta u domaće zakonodavstvo uvode definicije pojmova virtualnih valuta i pružatelja skrbničke usluge novčanika te se u popis obveznika primjene mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uvode pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanja skrbničke usluge novčanika.

Pored naprijed navedenog, MONEYVAL je na 56. plenarnoj sjednici održanoj u Strasbourgu od 3. do 6. srpnja 2018. donio zaključak da je do sljedeće sjednice MONEYVAL-a koja će se održati od 4. do 7. prosinca 2018., potrebno izmijeniti i dopuniti:

1. Kazneni zakon - potrebno je dovršiti zakonodavnu proceduru sukladno preporukama MONEYVAL-a u pogledu usklađivanja s Preporukama FATF-a kaznenog djela pranja novca iz članka 265 KZ-a te pojedinih odredbi koje se tiču privremenog oduzimanja i oduzimanja predmeta te imovinske koristi stečene kaznenim djelom, (Zakon je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru),

2. Zakon o osiguranju - potrebno je dovršiti zakonodavnu proceduru sukladno preporukama MONEYVAL-a u pogledu usklađivanja s Preporukama FATF-a odredbi Zakona kojima se sprječava da suradnici osoba osuđenih za kaznena djela postanu stvarni vlasnici ili imatelji kvalificiranih udjela u osiguravajućim društvima (Zakon je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru)

3. Zakon o međunarodnim mjerama ograničavanja - potrebno je uskladiti Zakon s Preporukama FATF-a kako bi se uklonili i preostali nedostaci u pogledu provedbe Specijalne preporuke III FATF-a (Zamrzavanje imovine terorista).

3. Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona

Republika Hrvatska kao i druge punopravne članice EU dužna je u svoje domaće preventivno zakonodavstvo prenijeti Direktivu (EU) Direktiva 2018/843, kao pravno obvezujući akt EU.

Prijenos Direktive (EU) Direktiva 2018/843, pete po redu, u preventivno zakonodavstvo Republike Hrvatske, imat će za posljedice nadogradnju postojećeg sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj, povećat će se transparentnost i dostupnost podataka o stvarnom vlasništvu nadležnim državnim tijelima (Uredu, Poreznoj upravi, Financijskom inspektoratu, Carinskoj upravi, Policiji, Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i dr.) i javnosti radi smanjenja mogućnosti zloupotrebe pravnih subjekata za prikrivanje identiteta stvarnih vlasnika kao eventualnih počinitelja kaznenih djela pranja novca, uključujući i porezne prijevare te za sprječavanje financiranje terorizma, te se u popis obveznika primjene mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uvode pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanja skrbničke usluge novčanika.

Također, ovim prijedlogom Zakona ustanovit će se regulatorni okvir za usklađenje s Preporukom 5 FATF-a (Dubinska analiza stranke) i Preporukom 22 FATF-a (Podružnice i društva kćeri u trećim državama), te s preporukama iz Izvješća o 4. krugu evaluacije Republike Hrvatske od strane Odbora Vijeća Europe MONEYVAL u odnosu na provedbu mjera sprečavanja pranja novca i financiranje terorizma.

Osim toga, prilikom izrade ovoga Zakona primijenjeno je načelo transparentnosti kroz uvažavanje prijedloga drugih državnih tijela, obveznika i njihovih strukovnih udruženja.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Provedba ovoga Zakona neće utjecati na povećanje proračunskih izdataka za nadležna državna tijela, koja su zadužena za njegovo provođenje, jer je sustav za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj već uspostavljen.

Usklađivanje država članica s Direktivom (EU) Direktiva 2018/843 obuhvaća i uspostavljanje Registra stvarnih vlasnika te uvođenje javnog pristupa podacima iz Registra stvarnih vlasnika. Uspostavljanje Registra stvarnih vlasnika podrazumijeva i određene troškove za državni proračun Republike Hrvatske te su u državnom proračunu za 2017. godinu planirana sredstva u iznosu od 3.700.000,00 kuna na razdjelu 025 Ministarstvo financija,  Projekt K538003 – informatizacija. Troškovi uspostave Registra stvarnih vlasnika planiraju se financirati iz EU projekata. Registar u ime Ministarstva financija - Ureda za sprječavanje pranja novca operativno vodi Financijska agencija.

Nadalje, ne očekuju se novi troškovi niti za pravne subjekte vezano za obvezu istih za upis Zakonom propisanih podataka u Registar stvarnih vlasnika iz razloga što će se koristiti već uspostavljeni kanali i mehanizmi komunikacije pravnih subjekata i Financijske agencije u skladu sa drugim zakonskim propisima.  

IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Predlaže se donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma po hitnom postupku, u skladu s člankom 204. stavkom 1. i 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br.: 81/13, 113/16 i 69/17).

Razlog za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku je nužnost da se u točno određenom vremenskom roku omogući usklađivanje Zakona s Preporukom 5 i Preporukom 22 iz Izvješća o 4. krugu evaluacije Republike Hrvatske od strane Odbora Vijeća Europe MONEYVAL u odnosu na provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, kako bi se spriječili veći poremećaji u gospodarstvu do kojih može doći u slučaju neusklađenosti s navedenim preporukama MONEYVAL-a. Naime, hitni postupak donošenja ovoga Zakona se predlaže kako na predstojećoj plenarnoj sjednici MONEYVAL-a ne bi bio donesen zaključak da Republika Hrvatska nije postigla dovoljan napredak u odnosu na preporuke MONEYVAL-a.

Primjerice, ako se u okviru Postupka jačanja usklađenosti objavi formalna javna izjava MONEYVAL-a da Republika Hrvatska nije u dovoljnoj mjeri usklađena s referentnim dokumentima te se pozovu države iz globalne mreže sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma da uzmu u obzir rizike koje predstavlja neusklađena država, sve države će uvesti obvezu provođenja mjera pojačane dubinske analize za fizičke i pravne osobe iz Republike Hrvatske (npr. zahtjevi za dostavom dodatne dokumentacije, otežano uspostavljanje i pojačano praćenje poslovnih odnosa s poslovnih subjektima iz Republike Hrvatske), što će otežati gospodarsko poslovanje domaćim poslovnim subjektima u inozemstvu te posljedično izravno utjecati na gospodarstvo Republike Hrvatske.

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

Članak 1.

U Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, br. 108/17), u članku 2. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi:

1. Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5. 6. 2015.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/849)

2. Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2018/843) .“.

U stavku 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:

„3. Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/1108 оd 7. svibnja 2018. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća regulatornim tehničkim standardima o kriterijima za imenovanje središnjih kontaktnih točaka za izdavatelje elektroničkog novca i pružatelje platnih usluga i pravilima o njihovim funkcijama (Tekst značajan za EGP) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba komisije (EU) 2018/1108).“.

Članak 2.

U članku 3. stavak 7. mijenja se i glasi:

„(7) Temeljni pojmovi propisani ovim člankom propisuju se isključivo za potrebe provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koje provode obveznici iz članka 9. stavaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.“.

Članak 3.

U članku 4. dodaju se nove točke 48., 49. i 50. koje glase:

„48) virtualna valuta jest digitalni prikaz vrijednosti koji nije izdala i za koji ne jamči središnja banka ni javno tijelo, koji nije nužno povezan sa zakonski uspostavljenom valutom te nema pravni status valute ili novca, ali ga fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene i može se prenositi, pohranjivati te se njime može trgovati elektroničkim putem

49) pružatelj skrbničke usluge novčanika jest pravna ili fizička osoba koja pruža uslugu čuvanja privatnih kriptografskih ključeva u ime svojih stranaka radi držanja, pohrane i prijenosa virtualnih valuta

50) Trust jest trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) Zakona, a obuhvaća trust osnovan izričitom izjavom (engl. express trust), fiducij, treuhand, fideicomiso i druge slične pravne oblike stranoga prava. “

Članak 4.

U članku 5. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Nacionalna procjena rizika sadrži i:

1. podatke o institucionalnoj strukturi i općim postupcima sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, uključujući, između ostalog podatke o Uredu, Poreznoj upravi i državnim odvjetništvima te podatke o osiguranim financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima tih tijela , u mjeri u kojoj su te informacije dostupne

2. podatke o aktivnostima poduzetima na državnoj razini te podatke o financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima koji su dodijeljeni za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma javnopravnim i drugim tijelima iz članka 120. ovoga Zakona.”

Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.

Članak 5.

Članak 8. mijenja se i glasi:

„Obavještavanje europskih institucija, država članica i javnosti

Članak 8.

(1) Ured o rezultatima Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma obavještava Europsku komisiju, europska nadzorna tijela i druge države članice.

(2) Ured na zahtjev nadležnog tijela druge države članice koja provodi nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma tom nadležnom tijelu dostavlja odgovarajuće dodatne informacije potrebne za provedbu nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

(3) Ured stavlja na raspolaganje javnosti cjeloviti tekst ili sažetak Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma, bez navođenja klasificiranih podataka.“

Članak 6.

U članku 9. stavku 2. točka 12. mijenja se i glasi:

„12. faktoring-društva i pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću otkupa dospjelih potraživanja“

U stavku 2. točki 17. podtočki a) brišu se riječi: „uključujući i otkup dospjelih potraživanja“

U stavku 2. točki 17. podtočka h) mijenja se i glasi:

„h) trgovine ili posredovanja u trgovini umjetničkim predmetima i antikvitetima između ostalog kada se time bave umjetničke galerije i aukcijske kuće, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 75.000,00  kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 75.000,00 kuna i veću“

U stavku 2. točki 17. podtočka i) mijenja se i glasi:

„i) pohranjivanja umjetničkih djela ili trgovine umjetničkim djelima ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima, kada se navedeno odvija u slobodnim zonama, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 75.000,00  kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 75.000,00 kuna i veću.“

U stavku 2. točki 17. podtočka j) mijenja se i glasi:

„j) posredovanja u prometu nekretninama, uključujući i kada posreduju u iznajmljivanju nekretnina, ali samo u vezi s transakcijama u kojima je mjesečna najamnina u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj“

U stavku 2. točki 17. dodaju se podtočke k) i l) koje glase:

„k) pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta

l) pružanja skrbničke usluge novčanika“

U stavku 2. točka 18. a) mijenja se i glasi:

„a) revizorsko društvo, samostalni revizor, vanjski računovođa koji je fizička ili pravna osoba koja obavlja računovodstvene usluge, porezni savjetnik, društvo za porezno savjetništvo, te sve ostale osobe koje se obvežu da će izravno ili s pomoću drugih osoba s kojima su te ostale osobe povezane pružati materijalnu pomoć, potporu ili savjete o poreznim pitanjima kao glavnu poslovnu djelatnost ili profesionalnu aktivnost“

Dodaje se novi stavak 7. koji glasi:

„(7) Obveznici iz stavka 2. točke 17. podtočke  k) i l) dužni su bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od početka obavljanja djelatnosti, obavijestiti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona o tome da se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i pružanja skrbničke usluge novčanika .“

Članak 7.

U članku 12. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"(2) Analiza rizika iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i procjenu mjera, radnji i postupaka koje obveznik iz članka 9. ovoga Zakona poduzima za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma.“.

Dosadašnji stavci 2., 3., 4. i 5. postaju stavci 3., 4., 5. i 6.

Članak 8.

Članak 14. mijenja se i glasi:

„Procjena rizika pojedinoga poslovnog odnosa ili povremene transakcije

Članak 14.

(1) Prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona obveznici su dužni imati u vidu varijable i čimbenike rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi mogli procijeniti rizike povezane s pojedinim poslovnim odnosom ili provođenjem povremene transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(2) Varijable rizika iz stavka 1. ovoga članka uključuju najmanje sljedeće:

1. namjenu i predviđenu prirodu poslovnoga odnosa, uključujući i svrhu otvaranja računa stranci

2. vrijednost imovine koju stranka polaže, iznose i visinu obavljenih transakcija i

3. redovitost ili trajanje poslovnoga odnosa.

(3) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik najmanje uključuju:

1. trgovačka društva čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenome tržištu pod uvjetom da podliježu zahtjevu za objavljivanje podataka i zahtjevu za osiguranje odgovarajuće transparentnosti stvarnoga vlasništva stranke

2. tijela javne vlasti i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz Republike Hrvatske ili druge države članice

3. stranke koje imaju boravište na području država iz stavka 4. ovoga članka.

(4) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju registraciju, sjedište ili boravište stranke u jednoj od sljedećih država:

1. države članice

2. treće države koje imaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

3. treće države za koje su vjerodostojni izvori ustanovili da imaju nisku razinu korupcije ili drugih kaznenih djela

4. treće države koje, na temelju vjerodostojnih izvora, poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima, ispunjavaju zahtjeve za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u skladu s preporukama FATF-a i djelotvorno ih provode.

(5) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju:

1. police životnoga osiguranja s niskom premijom

2. police mirovinskoga osiguranja ako ne postoji mogućnost ranijega otkupa i ne mogu se upotrijebiti kao osiguranje

3. mirovinski sustav u kojem se doprinosi uplaćuju preko odbitaka od plaća, a prijenos članskoga udjela nije moguć

4. financijske proizvode ili usluge koje se pružaju određenomu tipu stranaka sa svrhom povećanja financijske uključenosti

5. proizvode kod kojih na manji rizik utječu ograničenja izdataka ili transparentnost vlasništva (npr. određene vrste elektroničkoga novca).

(6) Obveznik može primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju procijeni da predstavlja nizak rizik za pranje novca i financiranje terorizma uvažavajući rezultate Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

(7) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka, povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:

1. stranku s kojom se poslovni odnos odvija u neuobičajenim okolnostima

2. stranku koja ima boravište na području države iz stavka 8. ovoga članka

3. pravne osobe i pravna uređenja koja predstavljaju sredstva za čuvanje osobne imovine

4. društva koja imaju nominalne dioničare ili dionice na donositelja

5. društva s intenzivnim gotovinskim poslovanjem

6. društva kojima se struktura vlasništva čini neobična ili prekomjerno složena s obzirom na prirodu posla društva

7. društva koja ne obavljaju ili ne smiju obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj su registrirana

8. društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je 25 % i više u vlasništvu strane pravne osobe koja ne obavlja ili ne smije obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj je registrirana

9. stranka je državljanin treće zemlje koji traži pravo na boravak ili državljanstvo u Republici Hrvatskoj u zamjenu za transfere kapitala, kupnju nekretnina ili državnih obveznica ili ulaganja u trgovačka društva u Republici Hrvatskoj.

(8) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:

1. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora (poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima) utvrđeno da nemaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

2. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora utvrđeno da imaju znatnu razinu korupcije ili drugih kaznenih djela

3. države u odnosu na koje su na snazi sankcije Europske unije, Ujedinjenih naroda, zabrana trgovanja ili slične mjere

4. države koje financiraju ili podržavaju terorističke aktivnosti ili unutar kojih djeluju terorističke organizacije.

(9) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka, povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:

1. privatno bankarstvo

2. proizvode ili transakcije koji mogu pogodovati anonimnosti

3. poslovni odnosi ili transakcije s nenazočnom strankom, bez određenih oblika zaštite kao što su sredstva elektroničke identifikacije, relevantne usluge povjerenja kako su definirane u Uredbi (EU) br. 910/2014 ili bilo koji drugi siguran, daljinski ili elektronički, postupak identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela

4. plaćanja primljena od nepoznatih ili nepovezanih trećih osoba

5. nove proizvode i nove poslovne prakse, uključujući nove mehanizme dostave i upotrebu novih tehnologija ili tehnologija u razvoju za nove i postojeće proizvode

6. transakcije povezane s naftom, oružjem, plemenitim kovinama, duhanskim proizvodima, kulturnim artefaktima i drugim predmetima od arheološkog, povijesnog, kulturnog i vjerskog značaja ili od izuzetne znanstvene vrijednosti, te s bjelokošću i zaštićenim vrstama.

(10) Obveznik je dužan primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju je ovim Zakonom ili Nacionalnom procjenom rizika utvrđen visok rizik za pranje novca ili financiranje terorizma.

(11) Ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donose pravilnike odnosno odluku kojima obveznicima propisuju postupak procjene rizika pranja novca i financiranja terorizma.

(12) Pravilnici odnosno odluka iz stavka 11. ovoga članka donose se u skladu sa smjernicama koje su izdala europska nadzorna tijela.“

Članak 9.

U članku 16. stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) Obveznici su dužni primijeniti mjere dubinske analize ne samo na nove stranke, već i pravodobno na postojeće stranke na temelju procjene rizika, posebno kod stranaka kod kojih se promijene okolnosti koje su relevantne za primjenu ovoga Zakona, ili kada je obveznik na temelju bilo kakve pravne obveze dužan tijekom kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu provjere svih relevantnih informacija povezanih sa stvarnim vlasnikom odnosno sa stvarnim vlasnicima, ili ako je obveznik to bio dužan učiniti u skladu s  propisima koji uređuju administrativnu suradnju u području poreza.

Članak 10.

U članku 17. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Prilikom ulaska u novi poslovni odnos s trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom ili trustom, za koje postoji obveza unosa podataka o  stvarnom vlasništvu u odgovarajući registar, obveznici prikupljaju izvadak iz tog registra.

Dosadašnji stavci 2., 3., i 4. postaju stavci 3., 4., i 5.

Članak 11.

U članku 18. stavku 1. točki 1. izraz „250,00 eura“ zamjenjuje se izrazom „150,00 eura“

U stavku 1. točki 2. izraz „250,00 eura“ zamjenjuje se izrazom „150,00 eura“

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Iznimku iz stavka 1. ovoga članka obveznici ne smiju primijeniti na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanje gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkoga novca u kunskoj protuvrijednosti iznosa većega od 50,00 eura, niti na platne transakcije na daljinu kako su definirane u članku 4. točki 6. Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća u kojima plaćeni iznos premašuje 50,00 eura po transakciji“

Dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Kreditne i financijske institucije u svojstvu prihvatitelja smiju prihvatiti plaćanja izvršena anonimnim karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima iz trećih zemalja  , u kojima takve kartice ispunjavaju zahtjeve jednakovrijedne onima koji su utvrđeni u stavcima 1. i 2. ovoga članka.“

Članak 12.

U članku 23. stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) Ako je stranka pravna osoba, pored podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i podatke o njezinim članovima uprave (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta) te podatke o osobama ovlaštenima za zastupanje pravne osobe (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta).“.

Članak 13.

U članku 28. stavak 7. mijenja se i glasi:

„(7) Kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava iz stavka 1. točke 3. ovoga članka može se odnositi i na kriterije kontrole korištene u pripremi konsolidiranih financijskih izvještaja, primjerice sporazuma dioničara, ostvarivanjem prevladavajućega utjecaja i ovlasti za imenovanje višega rukovodstva.

Dodaje se novi stavak 9. koji glasi:

„(9) Ako je identificirani stvarni vlasnik fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela sukladno stavku 8. ovoga članka, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona poduzima potrebne razumne mjere radi provjere identiteta fizičke osobe (osoba) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela te vodi evidenciju o poduzetim mjerama i o eventualnim poteškoćama s kojima se susreo tijekom procesa provjere.“

Dosadašnji stavak 9. postaje stavak 10.

Članak 14.

U članku 30. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1 ) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je utvrditi identitet stvarnoga vlasnika stranke  i poduzeti razumne mjere za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke, te prikupiti podatke iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona.“

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Upravitelj trusta ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije u drugom sličnom pravnom obliku stranoga prava dužan je, kada u tom svojstvu uspostavlja poslovni odnos s obveznikom ili obavlja transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, obveznika obavijestiti o tome da postupa u tom svojstvu te obvezniku dati informacije o identitetu osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona.“

Članak 15.

U članku 31. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je, u postupku utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika trusta, dužan utvrditi i provjeriti identitet sljedećih osoba:

1. svih osnivača

2. svih upravitelja

3. svih zaštitnika, ako postoje

4. svih korisnika ili skupine korisnika imovine kojom upravlja, pod uvjetom da su budući korisnici već određeni ili odredivi, a u slučaju kada se pojedinci koji imaju korist od trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava tek trebaju utvrditi, skupinu osoba u čijem se temeljnom interesu trust i s njim izjednačeni subjekt stranoga prava uspostavlja ili u čijem temeljnom interesu pravni aranžman ili subjekt djeluje

5. svih osoba koja obavljaju funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u točkama 1., 2., 3. i 4. ovoga stavka i

6. svih drugih fizičkih osoba koje izravnim ili neizravnim vlasništvom ili na drugi način u konačnici provode kontrolu nad trustom ili s njim izjednačenim subjektom stranoga prava.“

Dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Ako je jedna od osoba iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je utvrditi i provjeriti identitet stvarnog vlasnika te pravne osobe.“.

Članak 16.

U članku 32. stavku 1. točka b) mijenja se i glasi:

„b) trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava:

1. koji je obveznik OIB-a u Republici Hrvatskoj, a na temelju zakona kojim se uređuje OIB

2.  čiji upravitelj ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili

3. čiji upravitelj ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona nema prebivalište u Republici Hrvatskoj niti u drugoj državi članici, a u ime trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava u Republici Hrvatskoj stječe nekretnine ili uspostavlja poslovni odnos s obveznikom iz članka 9. ovoga Zakona.“

Stavak 8. mijenja se i glasi:

„(8) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj i strukturu podataka u Registru, način vođenja, način upisa i rokove upisa podataka, način provjere upisanih podataka, dodatne podatke koje je potrebno prikupiti odnosno upisati, sadržaj, oblik i način popunjavanja obrasca za upis podataka, postupak nadzora nad dostavom i provjeru podataka, upisom, ažuriranjem i točnošću podataka, način provedbe ovoga Zakona u odnosu na dostupnost podataka iz Registra, vrste i visine naknada za pristup podatcima od strane obveznika iz članka 9. ovoga Zakona, način pristupa (registracija putem interneta kako bi se identificirale osobe koje traže pristup podacima) i naknadu za pristup podatcima od strane pravnih i fizičkih osoba iz članka 34. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, pri čemu naknada ne smije biti veća od troškova stavljanja informacija na raspolaganje, uključujući troškove održavanja i daljnjeg razvoja Registra, te uporabu i čuvanje i zaštitu podataka, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.“

Članak 17.

U članku 33. dodaju se stavci 6., 7. i 8. koji glase:

„(6) Stvarni vlasnik pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona, osim stvarnog vlasnika pravnog subjekta iz članka 29. ovoga Zakona, dužan je pravnom subjektu učiniti dostupnim podatke iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.

(7) Stvarni vlasnik trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava te svaka osoba iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona dužna je upravitelju trusta učiniti dostupnim podatke iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.

(8) Iznimno od stavaka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka, ako upravitelj trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona ima prebivalište u više država članica, ili ako u ime trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava stječe nekretnine u više država članica ili uspostavlja poslovne odnose s obveznicima provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma iz više država članica, potvrda kao dokaz o registraciji ili izvadak s informacijama o stvarnom vlasništvu koje se čuvaju u registru u jednoj od država članica može se smatrati dovoljnim dokazom o ispunjavanju obveze registriranja.

Članak 18.

U članku 34. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Podatci iz Registra, u opsegu i na način propisanim ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, dostupni su samo sljedećim ovlaštenicima:

1. ovlaštenim službenicima Ureda

2. ovlaštenim osobama javnopravnih i drugih tijela iz članka 120. ovoga Zakona

3. ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe obveznika te drugim zaposlenicima obveznika iz članka 9. ovoga Zakona, te osobama iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona, kada provode mjere dubinske analize stranke na temelju ovoga Zakona i

4. domaćim ili stranim fizičkim i pravnim osobama u skladu s odredbama ovoga Zakona.“

Stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Domaće ili strane fizičke i pravne osobe mogu sukladno članku 35. ovoga Zakona, na način propisan pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, pristupiti podatcima o stvarnome vlasniku pojedinog konkretnog pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona koji su upisani u Registar.“

Stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) U iznimnim okolnostima, na pojedinačnoj osnovi i na obrazloženi i potkrijepljeni zahtjev pravnoga subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ili nadležnoga javnopravnog i drugog tijela iz članka 120. ovoga Zakona, ograničit će se pristup podacima ili jednome dijelu podataka o stvarnome vlasništvu pojedinoga pravnog subjekta ako bi pristup tim podacima izložio stvarnoga vlasnika nerazmjernom riziku od prijevare, otmice, ucjene, iznude, zlostavljanja, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili mu je oduzeta poslovna sposobnost.“

Dodaje se novi stavak 9. koji glasi:

„(9) Ured na svojim mrežnim stranicama objavljuje godišnje statističke podatke o broju ograničenja pristupa podacima iz stavka 5. ovoga članka te obrazloženja razloga zbog kojih je udovoljio zahtjevu  pravnoga subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) podnesenom na temelju stavka 5. ovoga članka te o istome obavještava Komisiju.“

Članak 19.

Iza članka 35. dodaje se novi članak 35.a) koji glasi:

„Javna dostupnost podataka iz Registra stvarnih vlasnika

Članak 35.a)

Domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi iz članka 34. stavak 4. ovoga Zakona dostupni su na način propisan Pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona sljedeći podatci o stvarnome vlasniku pravnoga subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona:

1.ime i prezime

2.država prebivališta

3.dan, mjesec i godina rođenja

4.državljanstvo i

5.priroda i opseg stvarnoga vlasništva.“

Članak 20.

Iza članka 35.a) dodaje se članak 35.b) koji glasi:

„ Prijavljivanje neusklađenosti informacija o stvarnom vlasništvu koje su dostupne obvezniku ili državnom tijelu s informacijama koje se nalaze u Registru stvarnih vlasnika

Članak 35.b)

(1) Obveznik je dužan pisanim putem, na način propisan Pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, obavijestiti Ured kada utvrdi da postoji neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu stranke dostupnih u Registru stvarnih vlasnika i informacija o stvarnom vlasništvu stranke koje su dostupne tome obvezniku.

(2) Javnopravna i druga tijela iz članka 120. ovoga Zakona dužna su pisanim putem obavijestiti Ured kada utvrde da postoji neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu pojedinog pravnog subjekta ili trusta dostupnih u Registru stvarnih vlasnika i informacija o stvarnom vlasništvu pojedinog pravnog subjekta ili trusta koje su dostupne tome tijelu.

(3) Ured o obavijesti iz stavka 1. i 2. ovoga članka pisanim putem, na način propisan Pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, obavještava Poreznu upravu i Financijsku agenciju radi postupanja iz njihove nadležnosti sukladno odredbama ovoga Zakona.“

Članak 21.

Iza članka 36. dodaje se novi članak 36.a) koji glasi:

„ Povezivanje Registra stvarnih vlasnika s registrima stvarnih vlasnika iz država članica

Članak 36.a)

(1) Financijska agencija u ime Ministarstva financija osigurava povezanost Registra stvarnih vlasnika s registrima stvarnih vlasnika iz drugih država članica putem europske središnje platforme uspostavljene člankom 22. stavkom 1. Direktive (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća, a u skladu s tehničkim specifikacijama i postupcima utvrđenima provedbenim aktima koje Komisija donosi u skladu s člankom 24. Direktive (EU) 2017/1132 i člankom 31.a Direktive (EU) 2015/849 .

(2) Financijska agencija  u ime Ministarstva financija osigurava dostupnost informacija iz stavka 1. ovog članka putem sustava međupovezivanja registara, uspostavljenog člankom 22. stavkom 1. Direktive (EU) 2017/1132, u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Informacije iz stavka 1. ovoga članka ostaju dostupne korisnicima 10 godina nakon što se pravni subjekt ili trust izbriše iz registra. Financijska agencija i Ured surađuju s odgovarajućim tijelima drugih država članica i s Komisijom radi provedbe različitih vrsta pristupa u skladu s ovim člankom.“

Članak 22.

U članku 40. stavak 2. briše se.

Članak 23.

U članku 41. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Obveznik je dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od treće osobe pravodobno dobije preslike ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat ili bilo kojim drugim sigurnim, daljinskim ili elektroničkim postupkom identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela, kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke. Obveznik je dužan s trećom osobom u svrhu provedbe ovoga stavka sklopiti pisani ugovor.“

Članak 24.

U članku 43. stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Pojednostavljena dubinska analiza stranke nije dopuštena kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ili se primjenjuju specifični scenariji višeg rizika od pranja novca ili financiranja terorizma, ili je riječ o složenoj i neobičnoj transakciji iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona.“.

Članak 25.

Članak 44. mijenja se i glasi:

„Pojačana dubinska analiza stranke

Članak 44.

Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je provesti mjere pojačane dubinske analize stranke:

1. pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa s bankom ili drugom kreditnom institucijom koja ima sjedište u trećoj državi

2. kada je stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba

3. kada su korisnici polica životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem ili stvarni vlasnici korisnika politički izložene osobe

4. kada je stranka povezana s visokorizičnom trećom državom

5. kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja

6. kada u skladu s člankom 14. stavcima 7., 8. i 9. ovoga Zakona procijeni da stranka predstavlja visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma

7. kada je utvrđen visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma sukladno Nacionalnoj procjeni rizika

8. uvijek kada postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma i

9. kod svih složenih i neobično velikih transakcija i svih neobičnih uzoraka transakcija koje nemaju vidljivu ekonomsku ili pravnu svrhu.“.

Članak 26.

U članku 45. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa koji uključuje izvršavanje plaćanja s kreditnom ili financijskom institucijom sa sjedištem u trećoj državi, u okviru pojačane dubinske analize stranke, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, dužan provesti sljedeće dodatne mjere:

1. prikupiti dovoljno informacija o respondentnoj instituciji radi potpunoga razumijevanja prirode njezina poslovanja i utvrđivanja s pomoću javno dostupnih informacija, ugleda institucije i kvalitete nadzora poslovanja, uključujući informacije je li respondentna institucija bila pod istragom za pranje novca ili financiranje terorizma

2. procijeniti sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma respondentne institucije

3. dokumentirati odgovornost obveznika i respondentne institucije i

4. uvjeriti se, u odnosu na prolazne račune, da je respondentna institucija obavila provjeru identiteta stranaka, da kontinuirano provodi mjere dubinske analize stranaka koje imaju izravan pristup računima korespondentne institucije te da na zahtjev korespondentne institucije može pružiti relevantne podatke u vezi s provedenim mjerama dubinske analize stranke.“.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Obveznik ne smije uspostaviti ili nastaviti korespondentan odnos s kreditnom ili financijskom institucijom koja ima sjedište u trećoj državi:

1. ako prethodno nije poduzeo mjere iz stavaka 1. i 2. ovoga članka

2. ako kreditna ili financijska institucija nema uspostavljene kontrole sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili nije obvezna primjenjivati zakone i druge propise u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma ili

3. ako kreditna ili financijska institucija posluje kao fiktivna banka odnosno ako uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije s fiktivnim bankama.“.

Članak 27.

U članku 46. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona s politički izloženom osobom ili sa strankom čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba, osim propisanih mjera dubinske analize iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, uspostaviti odgovarajući sustav upravljanja rizikom, uključujući i postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba.“.

U stavku 3. točka 8. mijenja se i glasi:

„8. članovi upravnih i nadzornih odbora pravnih osoba koje su u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države te osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije“.

Članak 28.

Iza članka 46. dodaje se članak 46.a) koji glasi:

„Popis istaknutih javnih dužnosti u Republici Hrvatskoj

Članak 46.a)

( 1) Ažurirani popis istaknutih javnih dužnosti iz članka 46. stavka 3. ovoga Zakona Ured objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

(2) Međunarodna organizacija akreditirana u Republici Hrvatskoj dužna je objaviti i ažurirati popis istaknutih javnih funkcija u toj međunarodnoj organizaciji (direktori, zamjenici direktora, članovi odbora i osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije u međunarodnoj organizaciji).

(3) Ured o popisu iz stavka 1. ovoga članka pisanim putem obavještava Europsku komisiju.“.

Članak 29.

U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Kada je stranka iz visokorizične treće države, ili transakcija uključuje visokorizične treće države, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je u okviru mjera pojačane dubinske analize prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija, uključujući i transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, poduzeti najmanje sljedeće mjere:

1. prikupiti dodatne informacije o stranci i stvarnom vlasniku odnosno stvarnim vlasnicima stranke

2. prikupiti dodatne informacije o svrsi i namjeni poslovnog odnosa

3. prikupiti informacije o izvoru novčanih sredstava i izvoru imovine stranke i stvarnog vlasnika odnosno stvarnih vlasnika stranke

4. prikupiti informacije o razlozima za planirane ili izvršene transakcije

5.  pribaviti odobrenje višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnog odnosa

6. pojačano pratiti poslovni odnos povećanjem broja i učestalosti primijenjenih kontrola te odabirom uzoraka transakcija za koje je potrebno daljnje ispitivanje.“.

Dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Pored mjera iz stavka 1. ovoga članka, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je, ako je to u skladu s njegovom procjenom rizika stranke koja obavlja transakcije koje uključuju visokorizične treće zemlje poduzeti jednu ili više sljedećih mjera umanjenja rizika:

1. poduzeti dodatne mjere pojačane dubinske analize stranke

2. uvesti pojačane mehanizme izvješćivanja ovlaštene osobe obveznika o transakcijama stranke ili uvesti sustavno izvješćivanje ovlaštene osobe obveznika o transakcijama stranke

3. ograničiti uspostavljanje poslovnih odnosa ili obavljanje transakcija s fizičkim ili pravnim osobama iz visokorizičnih trećih država.“.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

„(6) Pri donošenju ili primjeni mjera iz ovoga članka obveznik je dužan prema potrebi uzeti u obzir relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koje su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje.“.

Dodaje se novi stavak 7. koji glasi:

„(7) Ured obavještava Europsku komisiju o odredbama ovoga članka.“.

Članak 30.

U članku 50. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja, obveznik je dužan prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, provesti pojačanu dubinsku analizu stranke koja obuhvaća sljedeće mjere:

1. prikuplja i provjerava dodatne podatke o:

a) djelatnosti stranke i njezinu stvarnome vlasniku i

b) izvoru sredstava i imovine koja je predmet transakcije ili poslovnog odnosa

2. provjerava prikupljene podatke o:

a) predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa i

b) svrsi i načinu provedbe transakcije

3. zaposlenik obveznika koji vodi postupak uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom prije uspostavljanja obvezno pribavlja pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika i

4. nakon uspostavljanja poslovnoga odnosa pozorno prati transakcije i druge poslovne aktivnosti koje stranka kod njega obavlja.“.

Članak 31.

Članak 51. briše se.

Članak 32.

U članku 52. briše se stavak 4. i 5.

Dosadašnji stavci 6., 7. i 8. postaju stavci 4., 5. , i 6.

U stavku 6. briše se točka 5.

Članak 33.

U članku 53. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je obratiti posebnu pozornost na sve transakcije koje ispunjavaju najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

1. transakcija je složena;

2. transakcija je neobično velika;

3. transakcija se izvršava prema neobičnom uzorku;

4. transakcija nema očitu ekonomsku ili pravnu svrhu.”.

U stavku 3. dodaje se nova točka 5. koja glasi:

„5. pojačava razinu i prirodu praćenja poslovnog odnosa kako bi utvrdio postoje li razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u pogledu transakcija ili aktivnosti stranke.“.

Članak 34.

U članku 54. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona ne smije strankama otvoriti, izdavati ili za njih voditi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja, anonimne sefove, odnosno druge anonimne proizvode, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive, koji bi posredno odnosno neposredno omogućavali prikrivanje identiteta stranke.“.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je dužan kod anonimnih računa, štednih knjižica na šifru ili na donositelja, anonimnih sefova, odnosno kod drugih anonimnih proizvoda, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive za koje nije moguće utvrditi vlasnika, a koji anonimni proizvodi postoje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, provesti mjere dubinske analize stranke iz članka 15. ovoga Zakona što je prije moguće, a u svakome slučaju prije bilo kakve upotrebe takvih računa ili štednih knjižica ili sefova ili drugih anonimnih proizvoda.“.

Članak 35.

U članku 60. stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Ured, nadležna nadzorna tijela, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska javnobilježnička komora, Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatska komora poreznih savjetnika, Hrvatska revizorska komora te udruženja čiji su članovi obveznici primjene ovoga Zakona mogu surađivati s obveznicima pri sastavljanju liste indikatora.“.

Briše se stavak 6.

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 6.