Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Hrvatski jezik.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
-Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Hrvatski jezik objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
-Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Hrvatski jezik, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
-Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Hrvatski jezik, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Kurikulum nastavnoga predmeta Hrvatski jezik jedinstven je dokument kojim su povezane sve razine odgojno-obrazovnoga procesa u kojima se uči i poučava hrvatski jezik: osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, tj. gimnazijsko, strukovno i umjetničko obrazovanje. Svi dokumenti kurikuluma čine jedinstvenu cjelinu, stoga se i čitaju u kontekstu međusobne povezanosti i uvjetovanosti.
U opisu predmeta istaknuta je svrha učenja i poučavanja predmeta, navode se znanstvene i stručne smjernice te načela na kojima se temelje pristupi i sustavi učenja i poučavanja predmeta.
Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta predstavljaju opća, najšire određena očekivanja o tome što će učenici znati i moći učiniti kao rezultat učenja i poučavanja predmeta Hrvatski jezik.
Tri međusobno povezana predmetna područja u organizaciji kurikuluma predmeta Hrvatski jezik čine strukturu koja izravno određuje dio kurikuluma predmeta u kojem se iskazuju odgojno-obrazovni ishodi.
Odgojno-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze očekivanja od učenika u pojedinoj godini učenja i poučavanja predmeta, a proizlaze iz odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja predmeta Hrvatski jezik. Određeni su kao znanja, vještine, stavovi i vrijednosti te se razvijaju od prvoga razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje škole.
Kurikulum predmeta Hrvatski jezik povezan je i s drugim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim nastavnim predmetima.
U dijelu o učenju i poučavanju predmeta navode se okvirne smjernice o načinima organizacije učenja i poučavanja predmeta, a u dijelu o vrednovanju odgojno-obrazovnih ishoda navode se osnovni pristupi vrednovanju.
Učenicima se na svim razinama i oblicima školovanja omogućuje razvoj i stjecanje komunikacijske jezične kompetencije, jezičnih znanja i višestruke pismenosti nužne za nastavak školovanja, život i rad, razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi i kao temelja nacionalnog identiteta.
Struktura Kurikuluma nastavnoga predmeta Hrvatski jezik – grafički prikaz
Opis nastavnog predmeta Hrvatski jezik
Hrvatski jezik u službenoj je uporabi u Republici Hrvatskoj i jezik je na kojem se obrazuju svi učenici koji se školuju u hrvatskim školama. Osposobljenost za komunikaciju i izražavanje na hrvatskome standardnom jeziku učenicima je polazište za učenje svih drugih nastavnih predmeta, stoga se predmet Hrvatski jezik poučava na svim odgojno-obrazovnim razinama. Učeći hrvatski jezik, učenici ovladavaju komunikacijskom jezičnom kompetencijom na svim djelatnim idiomima hrvatskoga jezika te stječu osnove čitalačke, medijske, informacijske i međukulturne pismenosti što je preduvjet osobnomu razvoju, uspješnom školovanju, cjeloživotnom učenju te kritičkomu odnosu prema nizu pojava u društvenome i poslovnom životu.
Svrha je učenja i poučavanja nastavnog predmeta Hrvatski jezik osposobljavanje učenika za jasno, točno i prikladno sporazumijevanje hrvatskim standardnim jezikom, usvajanje znanja o jeziku kao sustavu, slobodno izražavanje misli, osjećaja i stavova te spoznavanje vlastitoga, narodnog i nacionalnog jezično-kulturnog identiteta. Učenicima se omogućuje primanje, razumijevanje, vrednovanje i stvaranje različitih govornih i pisanih tekstova primjenom komunikacijskih strategija. Učeniku je jezik najčešće sredstvo samospoznaje i spoznaje svijeta koji ga okružuje, a vještine slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i njihova međudjelovanja pridonose njegovoj osobnoj dobrobiti i omogućuju mu djelovanje u osobnim, društvenim, kulturnim i poslovnim prigodama.
Učenici razvijaju stav o nužnosti uporabe hrvatskoga standardnog jezika i pravila kulturne komunikacije. Osvještavaju i potrebu očuvanja hrvatskih dijalekata i govora te se stvaralački izražavaju na mjesnim govorima. Učenicima se omogućuje razumijevanje i prihvaćanje međukulturnih razlika te uočavanje i prevladavanje kulturnih i jezičnih stereotipa i predrasuda pri čemu poštuju i uvažavaju jezike drugih naroda. Istražujući i pretražujući, zauzimaju kritički odnos prema prikupljenim informacijama iz različitih medija i uvježbavaju procijeniti i vrednovati njihove svrhe i namjene te ih stvaralački preoblikuju primjenom različitih strategija slušanja, govorenja, čitanja i pisanja.
Učenici upoznaju književnost kao stvaralačku jezičnu djelatnost koja omogućuje osobitu vrstu spoznaje i zadovoljstva. Čitanje i upoznavanje književnosti hrvatskoga naroda, kulturnoga i civilizacijskoga kruga, učenicima omogućuje stjecanje književnoga znanja, književne kulture i kulturnoga identiteta, a čitanje književnih tekstova svjetske književnosti razvijanje kulturne kompetencije i međukulturnoga razumijevanja. Učenike se također potiče na literarno i estetsko čitanje književnih testova da bi se razvili u cjeloživotne čitatelje i ljubitelje umjetnosti riječi. Osobita je vrijednost učenja i poučavanja književnosti i stvaralaštva razvijanje mašte i estetskih mjerila vrednovanja te doživljavanje književnosti kao izvora znanja, iskustva i vrijednosti čovječanstva.
Kurikulumom se potiče usvajanje znanja o jeziku kao sustavu, razvijanje jezičnih djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja i pisanja te njihova ovladavanja koje se ostvaruju primanjem, proizvodnjom i međudjelovanjem različitim oblicima i vrstama teksta.
Kurikulum uvažava kognitivne i jezične faze razvoja učenika te potiče cjelovito ostvarivanje njihovih potencijala pri čemu je ključan doživljaj radosti i uspjeha u učenju o hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi.
Važna su načela na kojima počiva kurikulum: načelo komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelo teksta, načelo cjelokupnosti komunikacijske jezične prakse, načelo standardnoga jezika i zavičajnosti, načelo razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelo stvaralaštva u jeziku i putem jezika te opća načela postupnosti, primjerenosti, zanimljivosti i unutarpredmetne povezanosti i uravnoteženosti. Tim se načelima u svim sastavnicama predmeta potiče razvoj integriteta, jezičnoga i kulturnog identiteta, osjećaj domoljublja, nacionalne pripadnosti i pripadnosti višekulturnoj i višejezičnoj zajednici europskih naroda.
Kurikulum načelom didaktičkoga prijenosa poštuje spoznaje temeljnih znanosti predmeta, jezikoslovlja i znanosti o književnosti, kao i njima srodnih obrazovnih i komunikacijskih znanosti. Stavljajući učenika u svoje središte, potiče ga da stečene spoznaje primjenjuje u svakodnevnome životu i međudjelovanju s drugim pojedincima, zajednicom i kulturom u cijelosti.
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Učenik:
-ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem, jezičnim znanjem i znanjem o hrvatskome standardnom jeziku kao sustavu
-stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova te razvija aktivan rječnik; stječe naviku i potrebu za čitanjem i pisanjem različitih neprekinutih, isprekidanih, mješovitih i višestrukih tekstova u osobne, obrazovne, javne i poslovne svrhe
-čita i interpretira reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske književnosti na temelju osobnoga čitateljskoga iskustva i znanja o književnosti te razvija kritičko mišljenje i literarni ukus
-otkriva različite načine čitanja razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju i preoblikuju osobna iskustva te otvaraju nove perspektive, potiču razvoj literarnoga ukusa, mašte i refleksiju o svijetu, sebi i drugima
-pronalazi u različitim izvorima sadržaje i informacije o kojima kritički promišlja, procjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost, prepoznaje kontekst i namjeru autora te primjenjuje višestruku pismenost, samostalno rješava probleme i donosi odluke
-razvija vlastiti jezično-kulturni identitet komunikacijom na jednom ili više djelatnih jezičnih idioma hrvatskoga jezika, poštuje različite jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti, jača nacionalni identitet i pripadnost narodu i državi upoznavanjem i njegovanjem kulturno-povijesne baštine te izgrađuje vlastiti svjetonazor i njeguje moralne i estetske vrijednosti.
C. Struktura - predmetna područja predmetnog kurikuluma
Predmet Hrvatski jezik organiziran je u tri međusobna povezana predmetna područja: Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo, Kultura i mediji. Polazišta su koncepcije suvremene teorije učenja i stjecanja kompetencija te jedinstvena organizacija predmeta čija koncepcija proizlazi iz Nacionalnog dokumenta jezično-komunikacijskoga područja kurikuluma.
Pismenost se u ovome dokumentu određuje kao sposobnost razumijevanja, tumačenja i vrednovanja tekstova različitih sadržaja i struktura, a tekstom se smatra svaki cjeloviti jezični i multimedijski izričaj. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj rječnika.
Predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija temelji se na učenju i poučavanju jezičnim znanjima te na ovladavanju jezikom kao sustavom s uporabnoga stajališta. Jezik se razmatra u kontekstu. U komunikacijskim situacijama učenik primjenjuje različite strategije slušanja, govorenja, čitanja i pisanja radi izražavanja i prenošenja informacija, ideja, stavova i vrijednosti te upoznaje komunikacijski bonton. Stjecanje jezičnih znanja, znanja o jeziku i ovladavanje jezičnim djelatnostima proces je koji uključuje razvoj mišljenja, intelektualnu i emocionalnu angažiranost, socijalni razvoj te motiviranost i potrebu za svrhovitom komunikacijom. Svijest o jeziku i znanje o jeziku u funkciji su razvoja i ovladavanja komunikacijskom jezičnom kompetencijom.
Predmetno područje Književnost i stvaralaštvo utemeljeno je na čitanju i recepciji književnoga teksta koji je iskaz umjetničkoga, jezičnog, spoznajnog i osobnog poimanja svijeta i stvarnosti.
Književni se tekst čita i uspoređuje s drugim tekstovima radi osobnih i obrazovnih razloga, sinkronijski i dijakronijski. Čitanjem književnog teksta potiče se osobni razvoj, razvoj estetskih kriterija, promišljanje o svijetu i sebi te razmjena stavova i mišljenja o pročitanom. Čitanjem se književni tekst stavlja u suodnos s drugim tekstovima, uspoređuje se te tako ostvaruje smisao i svrhu da poučava, zabavlja te potiče različite refleksije učenika. Osobito se naglašava poticanje čitanja iz užitka i potrebe, stjecanje čitateljskih navika i čitateljske kulture, stoga su vrlo važni sadržaji koji omogućuju učeniku slobodan izbor tekstova za čitanje. Učenike se potiče da se stvaralački izraze prema vlastitome interesu potaknuti različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
Čitanje književnih tekstova pridonosi stjecanju kulturnoga iskustva učenika te uspješnosti njegove socijalizacije dijeljenjem vlastitih iskustava i spoznavanjem iskustava drugih ljudi i drukčijih kultura.
Predmetno područje Kultura i mediji odnosi se na istraživanje veza između tekstova i njihovih oblika, između kultura življenja i društvenih odnosa, međuodnosa autora i publike te visoke umjetnosti i popularne kulture. U središtu je učenikova istraživanja i stvaranja tekst koji, sinkronijski i dijakronijski, predstavlja vrijednosti i predrasude, sukobe i razlike, uvjerenja, znanja i društveno okružje te komunikacijska priroda kulture, koja je istodobno posrednik i posredovano, a mediji su primarni prijenosnici kulture.
Hrvatski jezik i komunikacija
Predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija temelji se na ovladavanju uporabnim mogućnostima hrvatskoga jezika u jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i međudjelovanja koje omogućuju stjecanje komunikacijske jezične kompetencije na standardnome hrvatskom jeziku.
Predmetno područje obuhvaća stjecanje:
-jezične, uporabne, strategijske i društvenojezične kompetencije
-vještina komunikacije i suradnje s drugima u različitim kontekstima, medijima i komunikacijskim situacijama
-komunikacijskih strategija radi razumijevanja i stvaranja teksta na temelju prije stečenoga znanja i učenja
-sposobnosti pomnoga čitanja obavijesnih i književnih tekstova, sposobnosti analize i interpretacije teksta te razumijevanja konteksta i značenjskih slojeva
-kompetencije stvaranja tekstova različitih vrsta i funkcionalnih stilova
-svijesti o sebi kao osobi koja izgrađuje, poštuje i izražava vlastiti (jezični) identitet te poštuje identitet drugih u okviru jezične i kulturno-jezične govorne zajednice.
Književnost i stvaralaštvo
Predmetno područje Književnost i stvaralaštvo temelji se na razumijevanju književnosti kao umjetnosti riječi i osobite uporabe jezika. Književni je tekst umjetnička i društvena tvorevina koja ima osobnu, nacionalnu, kulturnu, društvenu i estetsku vrijednost. Kao stvaralačka jezična djelatnost književnost je sastavni dio svakodnevnoga života.
Predmetno područje obuhvaća:
-razumijevanje, interpretaciju i vrednovanje književnoga teksta sa svrhom osobnoga razvoja, stjecanja i razvijanja znanja i stavova te vlastitoga stvaralaštva
-razumijevanje stvaralačke i umjetničke uloge jezika i njegova kulturnoga značenja
-stjecanje književnoteorijskih i književnopovijesnih znanja te uvida u reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske književnosti radi razvoja stvaralačkoga i kritičkog mišljenja o književnome tekstu te proširivanja vlastitoga iskustva čitanja
-povezivanje jezičnih djelatnosti, aktivne uporabe rječnika i stečenoga znanja sa svrhom dubokoga i asocijativnog razumijevanja teksta
-potrebu za čitanjem književnih tekstova i pozitivan stav prema čitanju iz potrebe i užitka
-osobni i nacionalni kulturni identitet te razumijevanje općekulturnoga nasljeđa
-razvoj kreativne verbalne i neverbalne komunikacije
-stvaralačko izražavanje potaknuto različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
Kultura i mediji
Predmetno područje Kultura i mediji temelji se na razumijevanju teksta u različitim društvenim, kulturnim i međukulturnim kontekstima. Predmetnim se područjem potiče razvoj znanja o sebi i drugima, uvažavanje različitih uvjerenja i vrijednosti te se omogućuje djelovanje u društvenoj zajednici.
Predmetno područje obuhvaća:
-kritički odnos prema medijskim porukama, razumijevanje utjecaja medija i njihovih poruka na društvo i pojedinca; stvaranje medijskih poruka i njihovo odgovorno odašiljanje
-razumijevanje kulture s gledišta svakodnevnoga života, s društvenoga gledišta, kulture u odnosu na popularnu kulturu i kulture u odnosu prema književnosti i ostalim umjetnostima te utjecaj kulture na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
-poticanje svjesnosti o jedinstvenosti i vrijednosti različitih mišljenja, stavova i ideja, društava i kultura sa svrhom uspješne komunikacije te razumijevanja drugih i drukčijih.
Predmetna područja u organizaciji Nacionalnog i predmetnog kurikuluma nastavnoga predmeta Hrvatski jezik i jezične djelatnosti – grafički prikaz
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima
Odgojno-obrazovni ishodi proširuju se i produbljuju načelom vertikalno-spiralnoga slijeda od prvoga razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje škole pa se pojedine sastavnice razrade ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se.
Sastavnice razrade ishoda proširuju se, produbljuju i razvijaju kompleksnijim sadržajima i aktivnostima, a učenicima se učenjem i poučavanjem omogućuje uvježbavanje i utvrđivanje znanja, automatizacija vještina i razvoj stavova i vrijednosti. Odgojno-obrazovne ishode čine tri sastavnice: odgojno-obrazovni ishod, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda. Dio nekih ishoda je preporuka koja sadržava upute za provedbu i ostvarivanje ishoda.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru pojedinoga odgojno-obrazovnoga ishoda ili skupine ishoda. Razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda opisno određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova/vrijednosti.
OZNAKAOBJAŠNJENJE OZNAKE
HJ Hrvatski jezik
OŠ osnovna škola
SŠ srednja škola
A.predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija
B.predmetno područje Književnost i stvaralaštvo
C. predmetno područje Kultura i mediji
A. 1.predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija, prvi razred
B. 1. 1.predmetno područje Književnost i stvaralaštvo, prvi razred, prvi ishod
Osnovna škola Hrvatski jezik 1. razred
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.1.1.
Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje.
- razgovara u skladu sa svojim interesima i potrebama
- postavlja jednostavna pitanja
- odgovara cjelovitom rečenicom - upotrebljava riječi: molim, hvala, oprosti, izvoli
- govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu
- izgovora glasove i naglašava riječi u skladu s jezičnim razvojem
- točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u rečenici u skladu s jezičnim razvojem i dobi - poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora
- započinje razgovor, postavlja pitanja i odgovara na pitanja kratkim rečenicama; samostalno se uključuje u jezičnu aktivnost govorenja te sadržajem govorenja obuhvaća zadane teme
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje zodgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: pozdravljanje, upoznavanje, cjelovite rečenice kao pitanja i odgovori, više povezanih rečenica u kraći govoreni tekst
Učitelj svakodnevno organizira različite igrolike jezične aktivnosti kojima potiče razgovor i sudjelovanje učenika u govornom činu.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.1.2.
Učenik sluša jednostavne tekstove, točno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta.
- sluša jednostavne tekstove iz različitih izvora - odgovara na pitanja o slušanome tekstu - postavlja pitanja o slušanome tekstu - sluša i razumije uputu i postupa prema uputi - točno ponavlja izgovor glasova i čestih riječi te intonira rečenice s obzirom na priopćajnu svrhu
- spoznaje značenje riječi na temelju vođenoga razgovora
- sluša s razumijevanjem govorni/čitani tekst, točno odgovara na pitanja o sadržaju teksta uz pomoć učitelja i izgovara glasove, ogledne i česte riječi i rečenice prema modelu
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: kratki jednostavni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi (radijske emisije, reklame, najave filmova i emisija, zvučni zapisi književnoumjetničkih tekstova)
Pri odabiru tekstova za učenje, poučavanje i vrednovanje valja poštovati načelo od jednostavnijega prema složenome, i to s obzirom na sadržaj, ustroj teksta, jezične strukture i rječnik. Tekstovi namijenjeni početnom opismenjavanju trebaju biti kratki, neopširni, pisani razumljivim stilom i jezikom. U skladu s interesima i napretkom učenika trebaju se postupno usložnjavati. Tekstovi trebaju značenjem, smislom i sadržajem podržavati jezični razvoj učenika i početnu čitalačku pismenost. Grafičko oblikovanje teksta mora biti u skladu sa zahtjevima metodike početnoga opismenjavanja (vizualno uporište za poučavanje pisanja i čitanja).
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.1.3.
Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i obilježjima jezičnoga razvoja.
- razlikuje slovo od drugih znakova
- prepoznaje slova
- povezuje napisano slovo s glasom
- povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu
- čita riječi, rečenice, tekstove primjereno početnomu opismenjavanju - odgovara na jednostavna pitanja nakon čitanja teksta
- postavlja pitanja primjereno početnom opismenjavanju
- prikazuje i čita podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta (npr. Matematika, Priroda i društvo...)
- čita s razumijevanjem riječi i kratke rečenice primjerene početnomu opismenjavanju
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: kratki tekstovi primjereni početnom opismenjavanju (s riječima u kojima su naučena slova), kratki obavijesni i književni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi
Učitelj stvara poticajno okružje za čitanje. Tijekom usvajanja početnih čitalačkih vještina učenik treba svakodnevno pozornost usmjeravati na značenje i smisao pročitanoga, vještinu čitanja i vježbanje čitanja. Učitelj treba poučiti učenike tehnikama čitanja koje mu omogućuju točnost, pravilnu artikulaciju glasova, rečeničnu intonaciju i razumijevanju pročitanoga. Brzina čitanja nije presudna u procesu početnoga opismenjavanja, nego pozornost treba usmjeriti na razvoj fluentnosti u čitanju i čitalačkoj motiviranosti.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.1.4
Učenik piše školskim formalnim pismom slova, riječi i kratke rečenice u skladu s jezičnim razvojem.
- povezuje glas s odgovarajućim slovom
- razlikuje slova od drugih znakova
- povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu - piše velika i mala slova školskoga formalnog pisma
- prepisuje riječi i rečenice
- samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim slovima
- oblikuje kratak pisani tekst primjeren početnomu opismenjavanju
- ističe pisanje velikog početnog slova: prva riječ u rečenici, vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili mjesta u užem okružju
- piše rečenični znak na kraju rečenice
- piše riječi i kratke rečenice slovima školskoga formalnog pisma
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: kratki tekst od tri do pet rečenica, sadržajno i logički povezan
Metodički postupci početnoga opismenjavanja: Učenik pravilno drži pisaljku u ruci, izvodi predvježbe za pisanje formalnih slova, prikazuje zadano slovo pokretom ruke ili tijela, izrađuje model zadanoga slova od različitih materijala (papir, folija, vezice, masa za modeliranje i sl.), opisuje izgled slova, sluša zadani glas i piše odgovarajuće slovo, usvaja abecedni poredak slova učenjem kroz igru i igrolikim aktivnostima, dopisuje izostavljene riječi u rečenici. Učenik piše velikim slovima školskoga formalnog pisma. Mala slova služe za čitanje te se ne preporučuju diktati i vježbe prepisivanja dužih tekstova malim slovima školskoga formalnog pisma. Malim slovima školskog formalnog pisma može se napisati tek redak ili dva kao motoričku vježbu. Tijekom samostalnoga oblikovanja kratkoga teksta učenici mogu pisati nekoliko rečenica velikim i malim slovima školskoga formalnog pisma.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.1.5
Učenik upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju u uobičajenim komunikacijskim situacijama.
- izabire riječi kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i rečenice
- traži objašnjenje za značenje riječi koje ne razumije - objašnjava vlastitim riječima značenje nepoznatih riječi nakon vođenoga razgovora - traži nepoznate riječi u dječjem rječniku poznavajući abecedni poredak riječi i čita s razumijevanjem objašnjenje značenja riječi
- prepoznaje značenje riječi i upotrebljava ih u sintagmama i rečenicama u uobičajenim komunikacijskim situacijama
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Različitim aktivnostima i strategijama čitanja (uspostavljanjem aktivnoga angažmana pri čitanju i poticanjem na postavljanje pitanja) valja razvijati aktivan i pasivan rječnik učenika u skladu s jezičnim razvojem.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodina razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.1.6.
Učenik prepoznaje razliku između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika.
- prepoznaje različitost u riječima (izraznu i sadržajnu) između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika
- prepoznaje naglasnu različitost riječi u mjesnome govoru i standardnome hrvatskome jeziku
- uočava razliku između tekstova na mjesnome govoru i standardnome hrvatskom jeziku u neposrednoj životnoj stvarnosti
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Sadržajima i aktivnostima u ishodu promiče se očuvanje zavičajnih idioma kao kulturnoga nasljeđa. Prema načelu zavičajnosti uputno je u početnoj nastavi učeniku dopustiti slobodno izražavanje idiomom koji najbolje poznaje i kojim može slobodno i jednostavno izraziti svoje misli i osjećaje. To je iznimno važno za daljnji razvoj komunikacijske jezične kompetencije i suzbijanje straha od jezičnoga izražavanja u metodičkoj situaciji. Preduvjet za ovladavanjem standardnim hrvatskim jezikom jest uvažavanje imanentnoga jezičnog znanja učenika. Potrebno je poučiti učenike da se njihov jezik zove hrvatski jezik i pismo latinica.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodina razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.1.7.
Učenik prepoznaje glasovnu strukturu riječi te glasovno analizira i sintetizira riječi primjereno početnomu opismenjavanju.
- prepoznaje glasovnu strukturu riječi
- uočava početni, središnji i završni glas u riječi
- izvodi glasovnu analizu i sintezu
- pravilno izgovora glasove i naglašava riječi primjereno početnomu opismenjavanju
- prepoznaje glasovnu strukturu riječi i uočava početni, središnji i završni glas u riječi te glasovno analizira i sintetizira jednosložne i dvosložne riječi
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda U početnome čitanju i pisanju učenik dekodira slova i vježbanjem postiže automatizaciju. Učitelj se pri poučavanju koristi metodama početnoga čitanja i pisanja (globalna, analitička i sintetička). METODIČKI POSTUPCI POČETNOGA OPISMENJAVANJA: sudjeluje u metodičkim igrolikim aktivnostima u skladu s početnim opismenjavanjem, pronalazi nove uzorke riječi zasićene glasom/slovom koje se uči.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.1.1.
Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom.
- govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja/slušanja književnoga teksta
- izražava opisane situacije i doživljeno u književnome tekstu riječima, crtežom i pokretom - izražava mišljenje o postupcima likova - uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
- pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u književnome tekstu - objašnjava razloge zbog kojih mu se neki književni tekst sviđa ili ne sviđa
- dogovorenim simbolima unutar skupine ili crtežom izražava sviđa li mu se književni tekst ili ne sviđa
- uz pomoć učitelja izražava svoje misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i opisuje situacije iz svakodnevnoga života slične onima u književnome tekstu
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj svakodnevno planira vrijeme za čitanje književnih tekstova i organizira aktivnosti pričanja / čitanja naglas cijelomu razredu, čitanja u manjim grupama i samostalnoga čitanja naglas ili u sebi. Tekstovi su primjereni učenikovim recepcijskim, doživljajnim i spoznajnim mogućnostima te tematski povezani s interesima učenika i njegovom životnom stvarnošću.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.1.2.
Učenik sluša/čita književni tekst, izražava o čemu tekst govori i prepoznaje književne tekstove prema obliku u skladu s jezičnim razvojem i dobi.
- prepoznaje priču, pjesmu, zagonetku i igrokaz prema obliku - opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima - prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu - prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama - prepoznaje elemente igre riječima u pjesmama za djecu
- prepričava pročitanu priču vlastitim riječima
- sluša/čita književni tekst, prema smjernicama usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književni tekst prema obliku uz pomoć učitelja
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: slikopriča, kratka pripovijetka, bajka, dječja pjesma, kratki igrokaz, zagonetka Učenik čita deset cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga dva obavezna i osam prema izboru učitelja na temelju kriterija: recepcijsko-spoznajne mogućnosti učenika, raznolika žanrovska zatupljenost tekstova, raznolika tematska zastupljenost tekstova, podjeljena zastupljena antologijskih i suvremenih tekstova.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.1.3
Učenik izabire ponuđene književne tekstove i čita/sluša ih s razumijevanjem prema vlastitome interesu.
- upoznaje se s prostorom školske knjižnice - upoznaje se s radom u školskoj knjižnici
- posjećuje školsku knjižnicu jedanput tjedno i posuđuje slikovnice za čitanje
- upoznaje se s različitim vrstama slikovnica - preporučuje pročitane slikovnice i priče drugim učenicima - objašnjava vlastiti izbor slikovnica
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Čita najmanje jedno književno djelo godišnje prema vlastitom izboru, a preporučuje se više književnih djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje. Svakodnevno izabire jedan kratki književni tekst za čitanje između više književnih tekstova primjerenih dobi učenika prema prijedlogu učitelja ili samostalnome izboru. Sastavlja popis pročitanih slikovnica, priča, pjesama i igrokaza uz pomoć odraslih i uspoređuje vlastiti popis s popisom ostalih učenika radi poticanja čitanja. Ishod se ne vrednuje, samo se prati, a razine usvojenosti odnose se na konkretna predstavljanja na nastavi te se mogu i ne moraju sumativno vrednovati.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.1.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje - istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska - stvara različite individualne uratke: crta izabrane stihove ili dijelove priče, likove i prostor, izražava se pokretom, oblikuje u različitim likovnim tehnikama likove iz priča, izrađuje vlastite slikopriče
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.1.1.
Učenik sluša/čita tekst u skladu s početnim opismenjavanjem i pronalazi podatke u tekstu.
- izdvaja jedan ili više podataka iz teksta prema unaprijed zadanim pitanjima - služi se dječjim rječnicima - pronalazi natuknicu prema abecednome redu - crtežom i riječima izražava o čemu tekst govori
- sluša/čita tekst u skladu s početnim opismenjavanjem i prema smjernicama pronalazi podatke u tekstu
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.1.2
Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.
- izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima: animirani filmovi, televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa, kazališne predstave, slikovnice i knjige za djecu - sluša čitanje ili samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu
- prepoznaje edukativne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima
- prepoznaje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu te izdvaja omiljene medijske sadržaje
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.1.3. Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi.
- posjećuje kulturne događaje primjerene dobi - razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja - izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom, pokretom, pjevanjem
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe u muzejima primjerene dobi i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim knjižnicama, dječji književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci.
Ishod se ne vrednuje, samo se prati. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Osnovna škola Hrvatski jezik 2. razred
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.2.1.
Učenik razgovara i govori u skladu s temom iz svakodnevnoga života i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
- govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života koje zaokupljaju njegovu pozornost - odgovara na pitanja i postavlja pitanja cjelovitom rečenicom - pripovijeda kratku priču prema nizu slika
- priča o vlastitim doživljajima i događajima
- pripovijeda događaje kronološki
- opisuje na temelju promatranja - pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju - rabi nove riječi koje je naučio kao dio aktivnoga rječnika - točno izgovara sve glasove u riječima - točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
- prema smjernicama govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom i poštuje pravila uljudnoga ophođenja
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: kratka molba, zahvala i poziv, telefonski razgovor, spontani razgovor, kratka priča, kratki opis
Učitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornom činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama. Teme trebaju biti usmjerene na konkretne nastave sadržaje u korelaciji s drugim nastavnim područjima te omogućiti cjeloviti kulturološki razvoj.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.2.2.
Učenik sluša jednostavne tekstove, točno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta.
- sluša kratke tekstove primjerene jezičnomu razvoju i dobi - odgovara na pitanja o poslušanome tekstu - postavlja potpitanja o poslušanome tekstu da bi pojasnio vlastito razumijevanje teksta - provjerava razumijevanje poslušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom - izražava svoje misli i osjećaje o poslušanome tekstu (crtežom, pismom, govorom, pokretom)
- sluša tekst, razgovara o tekstu te uz ohrabrivanje (verbalnim i neverbalnim znakovima) usmenim odgovorima pokazuje razumijevanje sadržaja poslušanoga teksta
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: kratki jednostavni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi (radijske emisije, reklame, najave filmova i emisija, zvučni zapisi književnoumjetničkih tekstova)
Pri odabiru tekstova za učenje, poučavanje i vrednovanje valja poštovati načelo od jednostavnijega prema složenome, i to s obzirom na sadržaj, ustroj teksta, jezične strukture i rječnik. Tekstovi tijekom početnoga opismenjavanja trebaju biti kratki, neopširni, pisani razumljivim stilom i jezikom, prilagođene kompozicije.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.2.3.
Učenik čita kratke tekstove tematski prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima.
- čita kratke tekstove tematski primjerene iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima učenika - odgovara na pitanja o pročitanome tekstu - postavlja pitanja o pročitanome tekstu - izdvaja nepoznate riječi - pretpostavlja značenje nepoznate riječi prema kontekstu
- pronalazi podatke u čitanome tekstu prema uputi ili pitanjima - pronalazi podatke u grafičkim prikazima i tumači ih
- čita kratke tekstove tematski primjerene iskustvu, dobi i interesima te samostalno odgovara na pitanja o tekstu
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: kratki tekstovi primjereni jezičnom razvoju učenika i njegovim recepcijskim sposobnostima (upute, poruke, pisma, obavijesni i književni tekstovi)
Učitelj zajedno s učenicima stvara okružje koje je poticajno za čitanje. Tekstovi za čitanje trebaju biti primjereni jezičnom razvoju učenika i njegovim recepcijskim sposobnostima. Tijekom poučavanja čitanja učitelj individualizira pristup svakom učeniku uvažavajući individualne razlike s ciljem da od učenika stvori čitatelja koji čita s razumijevanjem i radi užitka. Učitelj osigurava vrijeme za svakodnevno čitanje/pričanje namijenjeno cijelomu razrednom odjelu, grupama učenika ili pojedinačno. Podjednako treba biti zastupljeno čitanje naglas i čitanje u sebi. Količina čitanoga teksta usklađuje se s razumijevanjem pri čitanju i rječnikom učenika. Postupno se uvode aktivnosti za razvijanje vještina izražajnoga (interpretativnog) čitanja. Učitelj treba biti model interpretativnog čitanja i recitiranja.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.2.4.
Učenik piše školskim rukopisnim pismom slova, riječi i kratke rečenice u skladu s jezičnim razvojem.
- piše velika i mala slova školskim rukopisnim pismom
- povezuje slova u cjelovitu riječ, riječ u rečenicu pišući školskim rukopisnim pismom - prepisuje riječi i rečenice rukopisnim slovima
- samostalno piše riječi i rečenice naučenim rukopisnim slovima
- u pisanju rukopisnim slovima pazi na veličinu pojedinih elemenata slova, vrstu poteza i način spajanja
- razlikuje pojam glas, slovo, slog, riječ
- u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka; prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu kod rastavljanja riječi na slogove na kraju retka - piše veliko početno slovo: imena životinja, blagdana i praznika, ulica, trgova i naseljenih mjesta u bližem okružju - piše oznake za mjerne jedinice (duljina, novac, vrijeme) - piše ogledne i česte riječi u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i
- prepisuje i piše slova, riječi i jednostavne rečenice rukopisnim slovima, uz pomoć učitelja prepoznaje pogreške u primjeni poučavanih pravopisnih pravila i djelomično je uspješan u ostvarivanju slovopisne čitkosti
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda tekstovi: kratki opis predmeta ili lika, obavijest, pismo, pisani sastavak
Metodički postupci početnoga opismenjavanja: Učenik pravilno drži pisaljku u ruci, izvodi predvježbe za pisanje rukopisnih slova, prikazuje zadano rukopisno slovo pokretom ruke ili tijela, uočava povezanost pisanja i čitanja, sluša i piše riječi u kojima se slovo koje se uči nalazi na početku, u sredini i na kraju riječi zbog pravilnoga spajanja rukopisnih slova, provjerava urednost i čitkost u pisanju, aktivno i angažirano piše kako bi se osamostalio u pisanju. Samostalno pisanje prema poticaju treba biti usklađeno s dinamikom učenja i jezičnim razvojem pojedinoga učenika. Učitelj stvara situacije, osmišljava aktivnosti i poticajno okružje s pomoću kojih učenici uočavaju važnost potrebe pisanja. Učenike već tijekom početnoga opismenjavanja valja poučavati strategijama pripreme za oblikovanje pisanoga teksta.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.2.5.
Učenik upotrebljava i objašnjava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na komunikacijsku situaciju.
- usvaja nove riječi i razumije značenje naučenih riječi - objašnjava značenje određene riječi s obzirom na komunikacijsku situaciju - izabire odgovarajuće riječi i upotrebljava ih u oblikovanju sintagmi i rečenica
- traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku i koristi se njima kao dijelom aktivnoga rječnika - prepoznaje i razlikuje izjavnu, upitnu i uskličnu te jesnu i niječnu rečenicu u tekstu
- prepoznaje u tekstu ogledne i česte imenice i glagole
- upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na komunikacijsku situaciju te prepoznaje imenice i glagole
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodina razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.2.6.
Učenik uspoređuje mjesni govor i standardni hrvatski jezik.
- uspoređuje riječi mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika
- zamjenjuje riječ mjesnoga govora s riječju na standardnome hrvatskom jeziku
- sluša i govori tekstove na mjesnome govoru prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima
- čita i piše kratke i jednostavne tekstove na mjesnome govoru u skladu sa svojim interesima, potrebama i iskustvom
- uz pomoć učitelja prepoznaje razliku između govornih i pisanih tekstova na mjesnome govoru i standardnome hrvatskom jeziku u različitim jezičnim kontekstima
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.2.1.
Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom.
- govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja/slušanja književnoga teksta
- izražava opisane situacije i doživljeno u književnome tekstu riječima, crtežom i pokretom - izražava vlastito mišljenje o događajima u priči i postupcima likova - uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
- povezuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
- pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u književnome tekstu - objašnjava razloge zbog kojih mu se neki književni tekst sviđa ili ne sviđa
- uz pomoć učitelja izražava misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i opisuje situacije iz književnoga teksta slične onima u svakodnevnome životu
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.2.2.
Učenik sluša/čita književni tekst i razlikuje književne tekstove prema obliku i sadržaju.
- razlikuje priču, pjesmu, bajku, slikovnicu, zagonetku i igrokaz po obliku i sadržaju
- razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa - prepoznaje glavne i sporedne likove
- prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče
- uočava obilježja igrokaza za djecu: lica, dijalog
- smješta likove u vrijeme radnje i prostor
- sluša/čita književni tekst, samostalno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književne tekstove po obliku, sadržaju i strukturi
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.2.3
Učenik samostalno izabire književne tekstove za slušanje/čitanje prema vlastitome interesu.
- upoznaje se s različitim vrstama slikovnica, zbirki priča, pjesama za djecu - upoznaje se s prostorom narodne knjižnice u blizini mjesta stanovanja (ili bibliobusom) - upoznaje se s radom dječjega odjela narodne knjižnice u blizini mjesta stanovanja - posjećuje školsku ili narodnu knjižnicu jednom tjedno i posuđuje slikovnice i knjige za djecu za svakodnevno čitanje - svakodnevno izabire jedan književni tekst, primjeren jezičnom razvoju, za čitanje koji mu nudi učitelj ili samostalno izabire književne tekstove iz dječjih knjiga i časopisa - preporučuje pročitane slikovnice i knjige za djecu drugim učenicima - objašnjava vlastiti izbor slikovnica i knjiga za djecu
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.2.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje - istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska - stvara različite individualne uratke: prikuplja riječi iz mjesnoga govora te sastavlja mali zavičajni rječnik, preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči - razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.2.1.
Učenik sluša/čita tekst primljen uz pomoć elektroničkih medija, oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem i izdvaja važne podatke iz teksta.
- prepoznaje važne podatke u kratkom tekstu
- izdvaja iz teksta jedan ili više podataka prema zadanim uputama
- prepričava sadržaj teksta
- prema smjernicama pronalazi podatke u elektroničkome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.2.2.
Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.
- izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima izražavajući vlastito mišljenje
- gleda i sluša animirane filmove, dokumentarne i igrane filmove za djecu - prati (gleda, sluša, doživljava) televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa
- samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu
- prepoznaje edukativne i interaktivne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima
- razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu s kojima se susreće u svakodnevnome životu
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.2.3. Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi i iskazuje svoje mišljenje.
- posjećuje kulturne događaje - razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja - izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem - iskazuje svoj doživljaj nakon kulturnog događaja crtežom, slikom, govorom ili kraćim pisanim rečenicama
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, posjet knjižnicama i odjelima većih knjižnica (zvučne knjige), likovne izložbe, izložbe u muzejima primjerene dobi i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim knjižnicama, dječji književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Osnovna škola Hrvatski jezik 3. razred
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.3.1.
Učenik razgovara i govori tekstove jednostavne kompozicijske strukture.
- razlikuje svakodnevne komunikacijske situacije - govori kraći tekst prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, završetak - pripovijeda događaje nižući ih kronološki - služi se novim riječima u skladu s komunikacijskom situacijom i temom
- u govornim situacijama samostalno prilagođava ton, intonaciju i stil - točno izgovara ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i
- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
- govori kratke tekstove i uz pomoć učitelja oblikuje uvodni, središnji i završni dio teksta; razgovara izražavajući potrebe, misli i osjećaje; u komunikacijskim situacijama otvara i potiče dijalog
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: jednostavni dijaloški i monološki tekstovi, kratki pripovjedni tekst, opis predmeta ili lika, molba, kratko izlaganje
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.3.2.
Učenik sluša tekst i prepričava sadržaj poslušanoga teksta.
- sluša tekst prema zadanim smjernicama: unaprijed zadana pitanja i upute - - odgovara na pitanja o poslušanome tekstu
- postavlja pitanja o poslušanome tekstu
- prepričava poslušani tekst
- izdvaja nepoznate riječi, pretpostavlja značenje riječi na temelju sadržaja teksta
- izražava mišljenje o poslušanome tekstu
- razumije ulogu i korisnost slušanja
- sluša tekstove i prepoznaje važne podatke u poslušanome tekstu
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: obavijesni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi (radijske emisije, reklame, najave filmova i emisija), zvučni zapisi književnoumjetničkih tekstova
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.3.3.
Učenik čita tekst i pronalazi važne podatke u tekstu.
- postavlja pitanja o pročitanome tekstu - pronalazi važne podatke u tekstu
- pronalazi i objašnjava podatke u grafičkim prikazima - pojašnjava i popravlja razumijevanje pročitanoga teksta čitajući ponovo tekst
- sažima (traži glavne misli) i prepričava tekst - prepoznaje nepoznate riječi i pronalazi njezino značenje na temelju sadržaja teksta i u rječniku
- čita tekst i prema smjernicama pronalazi važne podatke u tekstu
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: obavijesni, edukativni i književni tekstovi primjereni razvojnoj dobi
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.3.4.
Učenik piše vođenim pisanjem jednostavne tekstove u skladu s temom.
- piše jednostavne tekstove prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi
- piše prema predlošcima za uvježbavanje pisanja (neposrednim promatranjem, zamišljanjem, predočavanjem)
- piše vođenim pisanjem pisani sastavak prepoznatljive trodjelne strukture (uvod, glavni dio, završetak). - piše različite kratke tekstove: čestitka, kratko e-pismo, pisani sastavak - provjerava pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost u pisanju
- piše ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i (umanjenice, uvećanice, zanimanja)
- piše veliko početno slovo: imena ulica, trgova, naseljenih mjesta, voda i gora, ustanova u užem okružju; imena knjiga i novina
- primjenjuje pravilo pisanja čestih višerječnih imena
- piše dvotočku i zarez u nabrajanju
- piše prema smjernicama jednostavne tekstove u skladu temom i vrstom, uz tematska, jezična ili stilska odstupanja primjenjujući pravopisnu i slovopisnu točnost primjerenu jezičnomu razvoju
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: opis predmeta ili lika, čestitka, pismo, pisani sastavak, izvješće
Učitelj priprema nastavne materijale na temelju inicijalnog stanja jezično-komunikacijske kompetencije učenika: metodički predlošci za pisane vježbe, vježbe smislenoga povezivanja riječi u rečenici/tekstu, vježbe dopunjavanja rečenica/teksta, vježbe skraćivanja rečenica/teksta, vježbe prepisivanja s preinakama.
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.3.5.
Učenik oblikuje tekst služeći se imenicama, glagolima i pridjevima,
uvažavajući gramatička i pravopisna znanja.
- prepoznaje ogledne i česte imenice s konkretnim značenjem
- uočava glagolsku radnju izrečenu glagolom
- piše pridjeve uz imenice da bi stvorio življu i potpuniju sliku
- usvaja pojam imenica, glagol, pridjev na oglednim primjerima
- prepoznaje ogledne i česte umanjenice i uvećanice - razlikuje jesnu i niječnu rečenicu
- prema smjernicama upotrebljava riječi u sintagmama i rečenicama te vođenim pisanjem oblikuje kratki tekst u skladu s ovladanim gramatičkim i pravopisnim znanjima, tematski povezan sa svakodnevnim komunikacijskim situacijama
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodina razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.3.6.
Učenik razlikuje uporabu zavičajnog govora i standardnoga hrvatskog jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju.
- uočava uvjetovanost uporabe zavičajnoga idioma ili standardnoga hrvatskog jezika komunikacijskom situacijom - istražuje u mjesnim knjižnicama i zavičajnim muzejima tekstove vezane uz jezični identitet i baštinu - prepoznaje povijesne jezične dokumente i spomenike kao kulturnu baštinu mjesta/zavičaja
- uz pomoć učitelja u govornoj i pisanoj komunikaciji uočava razliku između zavičajnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.3.1.
Učenik povezuje sadržaj i temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom.
- iskazuje misli i osjećaje nakon čitanja književnog teksta
- prepoznaje temu književnoga teksta
- povezuje temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom
- navodi sličnosti i razlike između sadržaja i teme književnoga teksta i vlastitoga životnog iskustva
- uspoređuje misli i osjećaje nakon čitanja teksta sa zapažanjima ostalih učenika
- prepoznaje etičke vrijednosti teksta
- izražava zapažanja nakon slušanja/čitanja književnoga teksta, povezuje temu i sadržaj teksta s vlastitim iskustvom te prepoznaje etičke vrijednosti
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.3.2.
Učenik čita književni tekst i uočava pojedinosti književnoga jezika.
- prepoznaje i izdvaja temu književnoga teksta - prepoznaje redoslijed događaja - povezuje likove s mjestom i vremenom radnje
- opisuje likove prema izgledu, ponašanju i govoru - uočava ritam, rimu i usporedbu u poeziji za djecu - uočava ponavljanja u stihu, strofi ili pjesmi - uočava pjesničke slike
- uočava emocionalnost i slikovitost teksta
- uočava posebnost poetskog izraza: slikovitost, zvučnost i ritmičnost
- čita književni tekst i prema smjernicama uočava pojedinosti
književnoga jezika
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.3.3
Učenik čita prema vlastitome interesu te razlikuje vrste knjiga za djecu.
- razlikuje slikovnicu, zbirku pjesama, zbirku priča, dječji roman, basnu, igrokaz - razvija čitateljske navike kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanjem različitih žanrova - izrađuje popis pročitanih knjiga - objašnjava razloge vlastitoga izbora knjiga za čitanje - preporučuje ostalim učenicima knjige koje je pročitao i koje su mu bile zanimljive - sudjeluje u radionicama za poticanje čitanja u školskoj knjižnici
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.3.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje - istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska - stvara različite individualne uratke: stvara na dijalektu / mjesnom govoru, piše i crta slikovnicu, glumi u igrokazu, stvara novinsku stranicu, piše pismo podrške, crta naslovnicu knjige, crta plakat, crta strip - razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj priprema nastavne materijale na temelju inicijalnog stanja jezično-komunikacijske kompetencije učenika: metodički predlošci za pisane vježbe, vježbe smislenoga povezivanja riječi u rečenici/tekstu, vježbe dopunjavanja rečenica/teksta, vježbe skraćivanja rečenica/teksta, vježbe prepisivanja s preinakama.
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.3.1.
Učenik pronalazi podatke koristeći se različitim izvorima primjerenima dobi učenika.
- prepoznaje različite izvore informiranja: digitalni udžbenici, tekstovi u zabavno-edukativnim časopisima i knjigama za djecu te na edukativnim internetskim stranicama
- pronalazi podatke u različitim izvorima prema zadanim istraživačkim temama i vlastitim interesima - izdvaja važne podatke iz teksta i razvrstava ih prema uputi, te prenosi tekst u druge oblike ili medije
- prima poruku iz različitih medija, uključuje nove informacije i izdvaja važne podatke te ih oblikuje u novi medijski sadržaj
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.3.2.
Učenik razlikuje tiskane medije primjerene dobi i interesima.
- razlikuje knjige, udžbenike, časopise, plakate, strip, brošure, reklamne letke - samostalno i redovito čita tekstove u književnim i zabavno-edukativnim časopisima za djecu i iskazuje mišljenje o njima - čita stripove i razlikuje ih od ostalih tiskanih medijskih tekstova
- stvara kroz igru vlastite uratke potaknute određenim medijskim sadržajem
- nabraja tiskane medije i razlikuje sadržaje u njima
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.3.3. Učenik razlikuje kulturne događaje koje posjećuje i iskazuje svoje mišljenje o njima.
- posjećuje kulturne događaje i sudjeluje u njima
- iskazuje svoje mišljenje o kulturnome događaju (atmosferi, raspoloženju) - razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
- izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem - izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom ili kratkim tekstom
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe u muzejima primjerene uzrastu i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim (gradskim, mjesnim) knjižnicama, dječji književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci, hrvatska kulturna i prirodna baština na svjetskoj razini (spomenici pod zaštitom UNESCO-a i nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj – narodni običaji i uratci). Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Osnovna škola Hrvatski jezik 4. razred
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.4.1.
Učenik razgovara i govori u skladu s komunikacijskom situacijom.
- razgovara i govori prema zadanoj ili slobodnoj temi
- sadržajem i strukturom govorenja cjelovito obuhvaća temu
- organizira govor prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, završetak
- sudjeluje u organiziranoj ili spontanoj raspravi
- poštuje pravila komunikacije u raspravi: sluša sugovornike, govori kad ima riječ
- prepoznaje važnost neverbalne komunikacije - primjenjuje nove riječi u komunikacijskoj situaciji
- poštuje društveno prihvatljiva pravila uljudne komunikacije u različitim životnim situacijama
- razgovara u skladu sa zadanom ili slobodnom temom poštujući pravila uljudnoga ophođenja
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: obavijest, poruka, kratki opis, organizirana i spontana rasprava, tekstovi oblikovani govorenim modalitetom jezika
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.4.2.
Učenik sluša različite tekstove, izdvaja važne podatke i prepričava sadržaj poslušanoga teksta.
- izdvaja važne podatke iz poslušanoga teksta prema uputi
- oblikuje bilješke na temelju izdvojenih podataka
- prepričava poslušani tekst na temelju bilježaka
- objašnjava nepoznate riječi služeći se dječjim rječnikom
- sluša različite vrste tekstova, prema smjernicama, izdvaja ključne podatke iz teksta
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: književni i obavijesni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi, zvučni zapisi književnoumjetničkih tekstova
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.4.3.
Učenik čita tekst i prepričava sadržaj teksta služeći se bilješkama.
- povezuje grafičku strukturu teksta i sadržaj
- izdvaja važne podatke iz teksta i piše bilješke s obzirom na sadržaj i strukturu - prepričava tekst na temelju bilježaka - objašnjava podatke u grafičkim prikazima
- objašnjava nepoznate riječi: na temelju vođenoga razgovora, zaključivanja na temelju konteksta, uporabom rječnika nakon čitanja teksta
- čita različite vrste tekstova, prema smjernicama, izdvaja ključne podatke iz teksta
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: obavijesni, edukativni i književni tekstovi primjereni razvojnoj na dobi
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.4.4.
Učenik piše tekstove prema jednostavnoj kompozicijskoj strukturi.
- piše tekstove poštujući kompozicijsku strukturu: uvod, razrada i zaključak - piše prema predlošcima za ovladavanje gramatičkom (morfološkom, sintaktičkom i leksičkom) i stilističkom normom (na početnoj funkcionalnoj razini) potrebnom za strukturiranje teksta - piše ogledne i česte pridjeve (opisne, gradivne i posvojne pridjeve na -čki, -ćki, -ski, -ški) - točno piše posvojne pridjeve izvedene od vlastitih imena
- piše veliko početno slovo: imena naroda, stanovnika, država, geografskih cjelina, knjiga, filmova, novina - provjerava pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost
- prema predlošku piše kratke tekstove u skladu s razvijenom sposobnošću promatranja i zapažanja (sistematizira zapažanja i oblikuje kompoziciju opisa) te uz pomoć učitelja provjeravajući pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Tekstovi: bilješka, pisani sastavak, SMS poruka, poruka elektroničke pošte, pismo, sažetak, opis
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.4.5.
Učenik oblikuje tekst primjenjujući znanja o imenicama, glagolima i pridjevima uvažavajući gramatička i pravopisna znanja.
- razumije gramatičku kategoriju vrste riječi (imenice, glagoli, pridjevi)
- pravilno oblikuje broj i rod imenica, umanjenice i uvećanice - točno oblikuje prošlo, sadašnje i buduće glagolsko vrijeme
- točno oblikuje posvojne pridjeve
- razlikuje rečenične dijelove i izražava okolnosti glagolske radnje
- oblikuje rečenice i primjereni tekst
- funkcionalno rabi riječi, sintagme i rečenice u skladu s dinamikom učenja s obzirom na jezični razvoj
- funkcionalno primjenjuje jezična znanja
- uz pomoć učitelja oblikuje sintagme, rečenice i kratki tekst te funkcionalno primjenjuje jezična znanja uz odstupanja
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodina razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.4.6.
Učenik objašnjava razliku između zavičajnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika.
- služi se standardnim hrvatskim jezikom u javnoj komunikaciji u skladu s usvojenim jezičnim pravilima
- razlikuje mjesni govor i standardni hrvatski jezik navodeći ogledne i česte primjere
- uočava važnost pozitivnog odnosa prema mjesnom govoru - uočava važnosti mjesnoga govora i prepoznaje njegovu komunikacijsku ulogu na pojedinome prostoru (raznolikost hrvatskih govora, jezične zajednice u Hrvatskoj i izvan granica Republike Hrvatske) - čita i sluša tekstove na kajkavskome, čakavskom i štokavskom narječju
- uz pomoć učitelja izražava se zavičajnim govorom i prepoznaje razliku između zavičajnoga govora i hrvatskoga standardnoga žezika te uočava važnost učenja hrvatskoga standardnog jezika i pozitivnoga odnosa prema mjesnom govoru
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.4.1.
Učenik izražava doživljaj književnoga teksta u skladu s vlastitim čitateljskim iskustvom.
- povezuje doživljaj i razumijevanje književnoga teksta s vlastitim misaonim i emotivnim reakcijama na tekst
- povezuje sadržaj, temu i motive teksta s vlastitim iskustvom - pokazuje radoznalost, sklonost i znatiželju za komunikaciju s književnim tekstom
- razgovara s drugim učenicima o vlastitome doživljaju teksta
- prepoznaje vrijedne poruke i mudre izreke - argumentira vlastite doživljaje i zaključuje o uočenim vrijednostima književnoga teksta
- objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje sadržaj, temu i motive teksta s vlastitim iskustvom
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.4.3.
Učenik čita književne tekstove prema vlastitome interesu i obrazlaže svoj izbor.
- razvija čitateljske navike kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanjem različitih žanrova - razlikuje dječje rječnike, enciklopedije i leksikone - redovito izlaže svoj čitateljski izbor ostalim učenicima - razgovara o izabranome i pročitanom književnom djelu - izabire tekstove prema interesu sa šireg popisa predloženih književnih tekstova za čitanje i sa popisa novijih izdanja
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.4.4.
Učenik se stvaralački izražava potaknut književnim tekstom, iskustvima i doživljajima.
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje - prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak - stvara različite individualne uratke: pripovijeda sadržaj književnoga teksta iz perspektive drugoga lika, vremena ili mjesta, izražajno čita književne tekstove, recitira/krasnoslovi, piše dnevnik, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.4.1.
Učenik izdvaja važne podatke koristeći se različitim izvorima primjerenima dobi.
- prepoznaje izvore informiranja: stručnjaci ili drugi pojedinci, školske ili narodne/gradske knjižnice, internet, e-udžbenik - dolazi do podataka kombinirajući izvore informacija - prepoznaje, preuzima, pregledava i objašnjava materijale sa školske web stranice - rabi podatke u različite svrhe: proširuje sadržaje učenja, priprema se za pisanje i govorenje
- pregledava i pronalazi izvore podataka i izdvaja nekoliko važnih podataka prema uputi
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.4.2.
Učenik razlikuje elektroničke medije primjerene dobi i interesima učenika.
- razlikuje televiziju, radio, internet - gleda emisije za djecu i razgovara o njima - objašnjava razliku između novinskih priloga na televiziji i radiju (primjerice, intervju) - pristupa kontrolirano društvenim mrežama i pretražuje internetske portale za djecu - gleda animirane, dokumentarne i igrane filmove i filmove dječjega filmskog stvaralaštva tematski i sadržajno primjerene recepcijskim i spoznajnim mogućnostima - zamjećuje sličnosti i razlike između književnoga djela, kazališne predstave i filma nastalih prema književnome djelu
- izabire (čita, sluša) medijske sadržaje te se priprema za stvarno ili virtualno stvaralaštvo
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.4.3. Učenik razlikuje i opisuje kulturne događaje koje posjećuje i iskazuje svoje mišljenje o njima.
- posjećuje i sudjeluje u kulturnim događajima (likovnima, glazbenim, znanstvenim)
- razgovara sa sudionicima tijekom i nakon kulturnoga događaja - izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem - izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom ili kratkim tekstom
- izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon posjeta kulturnom događaju
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe u muzejima primjerene uzrastu i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim (gradskim, mjesnim) knjižnicama, dječji književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci, posjet nacionalnim ustanovama. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Osnovna škola Hrvatski jezik 5. razred - 175 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.5.1.
Učenik govori i razgovara u skladu s interesima, potrebama i iskustvom.
- prepoznaje različite svrhe govorenja: osobna, obrazovna i javna
- primjenjuje različite govorne činove: zahtjev, isprika, zahvala i poziv
- razgovara sa svrhom razmjene informacija - opisuje prema jednostavnoj kompozicijskoj strukturi - pripovijeda kronološki nižući događaje
- razgovijetno govori i točno intonira rečenice
- primjenjuje različite govorne činove i pripovijeda kronološki
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.5.2.
Učenik sluša tekst, izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta.
- prepoznaje slušanje iz zadovoljstva i slušanje sadržaja: usmjereno na razumijevanje i zapamćivanje poruka - izdvaja ključne riječi i piše kratke bilješke o slušanome tekstu
- prepričava slušani tekst služeći se bilješkama
- objašnjava nepoznate riječi na temelju vođenoga razgovora i uporabom rječnika
- sluša tekst, izdvaja ključne riječi i piše bilješke
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: opis, anegdota, radijski i televizijski prilozi
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.5.3.
Učenik čita tekst, izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta.
- prepoznaje svrhu čitanja: osobna, obrazovna i javna
- objašnjava nepoznate riječi na temelju vođenoga razgovora i zaključivanja iz konteksta
- služi se sadržajem i kazalom pojmova u traženju informacija - ovladava osnovnim tehnikama pretraživanja interneta i knjižničnih kataloga
- čita tekst, izdvaja ključne riječi i piše bilješke
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: izvješće, sažetak, uputa; slikovni prikaz podataka
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.5.4.
Učenik piše pripovjedne tekstove u skladu s temom.
- piše tekst trodijelne strukture u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom - utvrđuje temu: čita i istražuje o temi u različitim izvorima, povezuje temu sa stečenim znanjem i iskustvom - piše bilješke o temi: u natuknicama navodi podteme razrađujući temu
- pripovijeda kronološki nižući događaje povezujući rečenice tako da sljedeća proizlazi iz prethodne
- služi se novim riječima koje je čuo ili pročitao istražujući o temi - provjerava točnost informacija - svjesno i točno citira autorsko djelo poštujući intelektualno vlasništvo
- piše veliko početno slovo u jednorječnim i višerječnim imenima: vlastite imenice, posvojni pridjevi, zemljopisna imena u bližem okružju; piše zarez odvajajući usklik i vokativ od ostatka rečenice - služi se pravopisnim priručnicima sa svrhom poštivanja pravopisne norme - piše u skladu s usvojenim gramatičkim i pravopisnim pravilima
- piše pripovjedne tekstove trodijelne strukture ne postižući cjelovitost teksta i stilsku ujednačenost
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
-tekstovi: pisani sastavak, sažeto, opširno i stvaralačko prepričavanje, e-pismo
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Faze procesa pisanja: 1. pripremna faza: prvi susret s temom (misaona priprema), prikupljanje podataka i građe, planiranje (izrada plana); 2. faza pisanja po planu (različite inačice); 3. faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada); 4. faza predstavljanja javnosti (uređivanje za objavljivanje, objavljivanje); Izvori informacija: stručnjaci ili drugi pojedinci, školske ili narodne/gradske knjižnice, internet.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.5.5.
Učenik oblikuje tekst i primjenjuje znanja o promjenjivim i nepromjenjivim riječima na oglednim i čestim primjerima.
- razlikuje morfološke kategorije kojima se uspostavljaju veze među riječima: rod, broj, padež, osoba i vrijeme - razlikuje opće i vlastite imenice, opisne, posvojne i gradivne pridjeve, osobne, posvojne i upitne zamjenice - uočava padeže kao različite oblike iste riječi na čestim i oglednim primjerima - provodi stupnjevanje pridjeva na uporabnoj razini - točno rabi riječi s provedenim glasovnim promjenama - razlikuje nepromjenjive riječi u službi: izricanja okolnosti radnje, odnosa među riječima i povezivanja i preoblike rečenice: prilozi, prijedlozi, veznici, usklici, čestice - izriče prošle, sadašnje i buduće radnje glagolom (prezent, perfekt i futu prvi)
- razlikuje imenice, pridjeve i glagole i oblikuje jednostavne neproširene i proširene rečenice
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Riječi poredane po čestoti moguće je pronaći u objavljenome Hrvatskome čestotnome rječniku (Moguš, Bratanić i Tadić 1999) ili na jednome od dvaju mrežnih korpusa (Hrvatska jezična riznica http://riznica.ihjj.hr/ i Hrvatski nacionalni korpus www.hnk.ffzg.hr).
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.5.6.
Učenik uočava jezičnu raznolikost hrvatskoga jezika u užem i širem okružju.
- objašnjava službenu ulogu i uporabu hrvatskoga jezika i latiničnoga pisma u Republici Hrvatskoj - razlikuje standardni hrvatski jezik od materinskoga jezika, drugoga jezika, jezika nacionalnih manjina te navodi primjere - uspoređuje vlastiti zavičajni govor i narječje sa standardnim hrvatskim jezikom - prepoznaje i izdvaja riječi zavičajnoga govora i narječja, razgovornoga jezika te ih zamjenjuje riječima hrvatskoga hrvatskog jezika - razlikuje vlastiti mjesni govor i narječje od drugih govora i narječja
- navodi komunikacijske situacije koje zahtijevaju uporabu službenoga jezika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvija osobni i zavičajni identitet kao dio hrvatske jezične baštine. Dio sadržaja ishoda ostvaruje se u školskoj knjižnici i izvanučioničkoj nastavi, kao što su posjeti tribinama, susretima, zavičajnim muzejima i festivalima na kojima se njeguje zavičajna riječ.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija
Jezičnim znanjima i jezičnim vještinama poučava se u konkretnim komunikacijskim situacijama da bi se stekla sposobnost djelovanja u stvarnome komunikacijskom okružju. Na temelju stečenoga znanja o jeziku razvija se uporabna funkcija jezika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.5.1.
Učenik obrazlaže doživljaj književnoga teksta, objašnjava uočene ideje povezujući tekst sa svijetom oko sebe.
- izražava doživljaj o književnome tekstu - razvija sposobnost fantazijskoga mišljenja: doživljavanjem pročitanoga izražava vlastite osjećaje, stavove i vrijednosti - komentira i obrazlaže vlastito razumijevanje književnoga teksta - prepoznaje glavne ideje i problematiku književnoga teksta i povezuje ih sa stvarnošću
- izražava emocionalni doživljaj i razumijevanje književnoga teksta
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Da bi učenik razvio trajnu čitateljsku naviku, preporučuje se zajedničko čitanje kraćih cjelovitih tekstova na satu i u školskoj knjižnici, tj. interakcija: učenik - tekst, učenik - tekst - učenici, učenik - tekst - učitelj te aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici. Predmet razgovora treba biti isključivo učenikovo razumijevanje teksta na temelju doživljaja. Pritom se ističe važnost svakoga pojedinačnog mišljenja.*
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.5.2. Učenik razlikuje temeljna žanrovska obilježja književnoga teksta.
- uočava književnost kao umjetnost riječi - objašnjava razliku između književnih i ostalih tekstova navodeći primjere - razlikuje temeljna žanrovska obilježja: poetska, prozna, dramska, na osnovi tematike, likova i načina izlaganja, strukture teksta - primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja: zvučnost i ritmičnost, stih, strofa; pripovijedanje o događajima, opisivanje, dijalog; sceničnost dramskoga teksta, dijalog, monolog, didaskalije - prepoznaje jezično-stilska obilježja književnoga teksta: preneseno značenje, pjesnička slika, epitet, usporedba
- razlikuje temeljna žanrovska obilježja na osnovi tematike i strukture teksta na poznatim primjerima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: lirska pjesma: domoljubna, pejzažna; dijalektna pjesma; kratka priča, roman za djecu i mlade, igrokaz; strip
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJB.5.3.
Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnoga teksta.
- izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta - obrazlaže razloge vlastitog izbora književnoga teksta - dijeli vlastito čitateljsko iskustvo predstavljajući pročitani književni tekst prema uputama ili unaprijed postavljenim zadatcima
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Književnoteorijska znanja u službi su proširivanja vlastitoga iskustva čitanja i razvijanja pozitivnoga stava prema čitanju.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJB.5.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
- na temelju jezičnih vještina, aktivnoga rječnika i stečenoga znanja oblikuje uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje - istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- prepoznaje pojam autorstva i autorskog djela te koncept zaštite intelektualnoga vlasništva kao način zaštite vlastitog i poštivanja tuđeg autorskog djela u kreiranju novih sadržaja - stvara na narječju / mjesnome govoru, improvizira ili dramatizira tekst i priprema za izvedbu, izražava se pokretom i plesom, crta slikovnicu, ilustrira priču i druge uratke prema vlastitoj zamisli
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja uradak razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.5.1.
Učenik razlikuje tiskane medijske tekstove i izdvaja tekstove koji promiču pozitivne vrijednosti.
- razlikuje tiskane medijske tekstove prema ritmu izlaženja: dnevne novine, tjedne, mjesečne i godišnje časopise - uočava uporabu i organizaciju pojedinih sadržajnih i grafičkih elemenata u različitim tiskanim medijskim tekstovima sa svrhom prenošenja poruke - prepoznaje kako se grafičkim elementima (naslov, nadnaslov, podnaslov, fotografija/ilustracija, okvir) oblikuje značenje medijske poruke i stvara željeni učinak na primatelja - izdvaja sadržaje koji promiču pozitivne vrijednosti i potiču pozitivne komunikacijske obrasce
- nabraja sadržajne i grafičke elemente tiskanoga medijskoga teksta i prepoznaje pozitivne vrijednosti u medijskim tekstovima
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.5.2
Učenik opisuje značenje popularnokulturnih tekstova u kontekstu svakodnevnoga života.
- uočava vezu teksta i svijeta koji ga okružuje - opisuje značenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih sa svakodnevnim životom - uočava priču kao temelj popularnokulturnih tekstova - upoznaje pojam popularne kulture (ono što se sviđa velikomu broju ljudi)
- povezuje popularnokulturne tekstove sa svakodnevnim životom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: animirani filmovi, videoigre, igrani filmovi, isječci na internetskim portalima, tj. suvremeni tekstovi s kojima se učenik svakodnevno susreće.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržajima i aktivnostima ovoga ishoda učeniku se predstavlja kultura s gledišta svakodnevnoga života, kultura s društvenoga gledišta, kultura u odnosu na popularnu kulturu i kultura u odnosu prema književnosti i ostalim umjetnostima. Nastoji se promicati senzibilitet za novu, mladu publiku i njihove frekventne žanrove sa svrhom razvoja kreativnoga i kritičkoga mišljenja.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.5.3. Učenik posjećuje kulturne događaje u fizičkome i virtualnome okružju.
Preporučeni sadržaji: - posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici - odlazak u kino i kinoteke - posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke kuće) - posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi - posjet festivalima: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski - posjet tribinama i susreti s književnicima i autorima različitih područja djelovanja - sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja - posjet izložbama - posjet predavanjima u fizičkome i digitalnome okružju - sudjelovanje u raznim projektima - posjet internetskim sadržajima: online izložbe, online učionice, kulturni portali
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ne vrednuje, samo se prati. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Osnovna škola Hrvatski jezik 6. razred - 175 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.6.1.
Učenik govori i razgovara o pročitanim i poslušanim tekstovima.
- razlikuje svrhe govorenja: osobna, obrazovna i javna - kratko izlaže na zadanu temu - razlikuje obrasce vođenja razgovora s obzirom na sugovornika, vrstu i svrhu razgovora: razgovor s vršnjacima ili odraslima, slobodni ili vođeni razgovor - pripovijeda s različitih točaka gledišta - pripovijeda događaje poštujući uzročno-posljedične veze
- razlikuje brzinu govorenja: usporena, srednja i ubrzana
- primjenjuje obrasce vođenja razgovora s obzirom na vrstu i svrhu razgovora i pripovijeda s različitih točaka gledišta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: razgovor na temu, izlaganje na temu
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.6.2.
Učenik sluša tekst, sažima podatke u bilješke i objašnjava značenje teksta.
- razlikuje slušanje iz zadovoljstva i slušanje sadržaja: usmjereno na razumijevanje i zapamćivanje, od drugih vrsta slušanja - postavlja potpitanja o slušanome tekstu da bi pojasnio razumijevanje - sažima podatke o slušanome tekstu u bilješke i objašnjava značenje teksta - objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju zaključivanja iz konteksta i uporabom rječnika
- prepričava slušani tekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: izvješće, sažetak, uputa, kratka priča, radijski i televizijski prilog
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.6.3.
Učenik čita tekst, uspoređuje podatke prema važnosti i objašnjava značenje teksta.
- razlikuje svrhu čitanja: osobna, obrazovna i javna - dovodi u vezu elemente grafičke strukture sa sadržajem teksta - izdvaja važne podatke iz čitanoga teksta - oblikuje bilješke o čitanome tekstu
- sažeto prepričava pročitani tekst na temelju izdvojenih podataka - uspoređuje podatke sličnoga sadržaja pronađene u različitim izvorima i izabire ih prema korisnosti
- sažeto prepričava pročitani tekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: izvješće, sažetak, uputa; slikovni prikaz podataka
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.6.4.
Učenik piše pripovjedne i opisne tekstove prema planu.
- izrađuje plan pisanja: sažima prikupljene podatke, uspoređuje podatke prema važnosti, određuje glavni cilj pisanja
- raspoređuje sadržaj prema kompozicijskoj strukturi: dijelove plana oblikuje u manje cjeline
- opisuje poštujući redoslijed promatranja
- opisuje subjektivno i objektivno razvijajući tekst na temelju asocijacija usporedno povezujući rečenice
- pripovijeda s različitih gledišta s istaknutim uzročno-posljedičnim vezama
- pronalazi podatke u različitim izvorima prema svojim interesima i potrebama
- preuzima i rabi različite oblike informacija poštujući načela zaštite intelektualnoga vlasništva
- piše veliko početno slovo u jednorječnim i višerječnim imenima (zemljopisna imena u širem okružju); piše redne brojeve; piše pravopisne znakove: točka sa zarezom, dvotočka, trotočka i zagrade
- piše pripovjedne i opisne tekstove razrađujući dijelove plana u manje cjeline
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: opis osobe, objektivni i subjektivni opis, prepričavanje s promjenom gledišta, pozivnica
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.6.5.Učenik oblikuje tekst i primjenjuje znanja o promjenjivim vrstama riječi na oglednim i čestim primjerima.
- točno rabi u govoru i pismu povratno-posvojnu, povratnu i pokazne zamjenice; glavne i redne brojeve - razlikuje morfološke kategorije: rod, broj, osoba, vrijeme, način, glagolski vid - točno rabi u govoru i pismu neodređeni oblik infinitiv, glagolska imenica, glagolski pridjevi, glagolski prilozi; glagolsko vrijeme: aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, futur drugi; glagolski načini: imperativ, kondicional prvi
- razlikuje prošla, sadašnje i buduća glagolska vremena, zamjenice i brojeve
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodina razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.6.6.
Učenik uočava jezičnu raznolikost hrvatskoga jezika kroz hrvatsku povijest.
- prepoznaje hrvatska narječja i govore
- upoznaje se s pojmovima trojezičnosti (staroslavenski, starohrvatski i latinski) i tropismenosti (glagoljica, hrvatska ćirilica/bosančica, latinica) kroz hrvatsku povijest - upoznaje se sa spomenicima hrvatske srednjovjekovne pismenosti
- prepoznaje tekstove s obzirom na narječje i imenuje spomenike hrvatske pismenosti
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija
Jezičnim znanjima i jezičnim vještinama poučava se u konkretnim komunikacijskim situacijama da bi se stekla sposobnost djelovanja u stvarnome komunikacijskom okružju. Na temelju stečenoga znanja o jeziku razvija se uporabna funkcija jezika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.6.1.Učenik obrazlaže vlastite stavove u vezi s pročitanim tekstom.
- uočava kako stavovi i vrijednosti u književnim tekstovima utječu na čitatelje, uspoređuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima - izražava vlastite predodžbe o stvarnosti i uvjerenja na temelju čitateljskoga iskustva - uočava etičku razinu književnoga teksta - opisuje na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanje njegovih stavova i vrijednosti - prepoznaje različite obrasce ponašanja likova - uočava svrhu književnoga teksta: pobuđivanje osjećaja i ljudske odgovornosti
- opisuje vlastite predodžbe i iskustva te iskustva izrečena u književnome tekstu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Da bi učenik razvio trajnu čitateljsku naviku, preporučuje se zajedničko čitanje kraćih cjelovitih tekstova na satu i u školskoj knjižnici, tj. interakcija: učenik - tekst, učenik - tekst - učenici, učenik - tekst - učitelj te aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici. Predmet razgovora treba biti isključivo učenikovo razumijevanje teksta na temelju doživljaja. Pritom se ističe važnost svakoga pojedinačnog mišljenja.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.6.2.Učenik obrazlaže značenje književnoga teksta na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti.
- otkriva značenje teksta na temelju suodnosa motiva i teme - razlikuje sastavnice književnoga teksta: likovi, događaji, mjesto, vrijeme - razlikuje pripovjedača u prvoj i trećoj osobi - objašnjava vlastito razumijevanje pjesničkih slika i prenesenoga značenja pridajući mu vlastito značenje - uočava različite vrste stihova i strofa - uočava ulogu ponavljanja: vrste rime i ponavljanja; asonanca, aliteracija - uočava dramski sukob kao temelj dramske radnje
- razlikuje sastavnice književnoga teksta i navodi primjere
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.6.3.Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnoga teksta uočavajući svrhu književnoga teksta.
- uočava svrhu književnoga teksta: zadovoljstvo, poučavanje o svijetu - uočava da osoba isti problem može sagledati s različitih gledišta - povezuje književni tekst sa suvremenim i osobnim kontekstom - objašnjava čitateljske sklonosti i utjecaj na čitateljski ukus - uvažava različite izbore književnih tekstova - preporučuje književni tekst drugima
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Književnoteorijska znanja u službi su proširivanja vlastitoga iskustva čitanja i razvijanja pozitivnoga stava prema čitanju.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.6.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
- na temelju jezičnih vještina, aktivnoga rječnika i stečenoga znanja oblikuje uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje - istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska - snima fotografije prema motivima, snima kratke filmove (isječke), osmišljava kostime i scenografiju, organizira kvizove, oblikuje glagoljično pismo različitim likovnim tehnikama i stvara druge uratke prema vlastitoj zamisli
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja uradak razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.6.1.Učenik uspoređuje različito predstavljanje istih medijskih sadržaja sa svrhom utjecaja na razvoj mišljenja i stavova.
- uočava podjelu na javne i komercijalne medije
- uočava različito prenošenje istih medijskih sadržaja u različitim medijima - objašnjava različite reakcije različitih primatelja na isti medijski tekst - pretpostavlja o ciljanoj publici na temelju pročitanoga teksta / pogledane predstave / filma / serije - opisuje kako se različitim postupcima, tehnikama te vizualnim i zvučnimznakovima oblikuje značenje medijske poruke i stvara željeni učinak na publiku sa svrhom prenošenja poruke
- pronalazi primjere istoga medijskog sadržaja u različitim medijima i uočava različito predstavljanje sadržaja
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.6.2.Učenik objašnjava značenje popularnokulturnih tekstova s obzirom na interese i prethodno iskustvo.
- objašnjava vezu teksta i svijeta koji ga okružuje - objašnjava značenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih s vlastitim interesima, željama i iskustvom - uočava priču i likove kao temelje popularnokulturnih tekstova, tj. kao objekte znatiželje, sviđanja/nesviđanja - izdvaja dijelove popularnokulturnih tekstova koji predstavljaju razlike i različita uvjerenja - uspoređuje vlastita i tuđa mišljenja o popularnokulturnim tekstovima u skladu s dosadašnjim iskustvom - objašnjava pojam popularne kulture na poznatim primjerima popularnokulturnih tekstova
- prepoznaje popularnokulturne tekstove kao dio trenutačne društvene stvarnosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržajima i aktivnostima ovoga ishoda učeniku se predstavlja kultura s gledišta svakodnevnoga života, kultura s društvenoga gledišta, kultura u odnosu na popularnu kulturu i kultura u odnosu prema književnosti i ostalim umjetnostima. Nastoji se promicati senzibilitet za novu, mladu publiku i njihove frekventne žanrove sa svrhom razvoja kreativnoga i kritičkoga mišljenja.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.6.3.Učenik posjećuje kulturne događaje u fizičkome i virtualnome okružju.
Preporučeni sadržaji: - posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici - odlazak u kino i kinoteke - posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke kuće) - posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi - posjet festivalima: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski - posjet tribinama i susreti s književnicima i autorima različitih područja djelovanja - sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja - posjet izložbama - posjet predavanjima u fizičkome i digitalnome okružju - sudjelovanje u raznim projektima - posjet internetskim sadržajima: online izložbe, online učionice, kulturni portali
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ne vrednuje, samo se prati. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Osnovna škola Hrvatski jezik 7. razred - 140 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.7.1.Učenik govori prema planu i razgovara primjenjujući vještine grupnoga razgovora.
- određuje svrhu govorenja: osobna, obrazovna, javna - govori objektivne pripovjedne tekstove prema planu
- razlikuje vještine grupnoga razgovora: uvjeravanje, nagovaranje, pregovaranje, raspravljanje
- razlikuje spontanu i planiranu komunikaciju - raspravlja spontano i prema unaprijed dogovorenoj temi - obrazlaže vlastito mišljenje i stajalište o različitim temama u skladu s dobi i vlastitim iskustvom
- točno naglašava riječi u skladu s naglasnim sustavom hrvatskoga standardnog jezika
- povezuje izgovorne cjeline u veće cjeline i rečenice, rečeničnim naglaskom i rečeničnom intonacijom
- govori objektivne pripovjedne tekstove i sudjeluje u spontanoj i planiranoj raspravi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: izvješće, grupni razgovor
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.7.2.Učenik sluša tekst, izvodi zaključke i tumači značenje teksta.
- razlikuje svrhu slušanja: osobna, obrazovna, javna - razlikuje empatijsko slušanje: usmjereno na razumijevanje govornikovih osjećaja i potreba, od drugih vrsta slušanja - razlikuje bitne od nebitnih podataka u slušanome tekstu - organizira i interpretira podatke iz slušanoga teksta te ih sažima u različite vrste bilježaka - parafrazira slušani tekst - donosi niz zaključaka da bi oblikovao značenje i smisao slušanoga teksta - objašnjava značenje nepoznatih riječi iz slušanoga teksta služeći se rječnicima
- sluša tekst i sažima bitne podatke u različite vrste bilježaka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: objašnjenje, komentar; radijska i televizijska emisija
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.7.3.Učenik čita tekst, izvodi zaključke i tumači značenje teksta.
- objašnjava svrhu čitanja: osobna, obrazovna i javna
- uočava grafičku strukturu teksta
- objašnjava svrhu slikovnih elemenata - razlikuje slične podatke u čitanome tekstu
- pojednostavnjuje složene podatke iz čitanoga teksta
- organizira i interpretira podatke iz čitanoga teksta i sažima ih u različite vrste bilježaka - pronalazi dokaze i potkrepljuje zaključke do kojih je došao čitanjem - izabire odgovarajuće izvore za istraživanje informacija u skladu sa zadatkom - objašnjava značenje nepoznatih riječi služeći se rječnicima
- čita tekst i sažima bitne podatke u različite vrste bilježaka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: objašnjenje, komentar; obrazac, brojčani prikaz podataka
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.7.4.Učenik piše objektivne pripovjedne tekstove u skladu s temom i prema planu.
- pripovijeda objektivno: promatra i prati događaj, zapaža tijek događaja i uključenost sudionika događaja poštujujući točnost i istinitost činjenica - odgovara na pitanja tko sudjeluje u događaju, što se događa, gdje se i kada događa i koji je uzrok događaja (zašto i kako?) - poštuje načelo sažetosti, potpunosti, aktualnosti, točnosti i uvjerljivosti - ponovno čita i pregledava napisani tekst sa svrhom usavršavanja teksta služeći se pravopisom i rječnicima - razlikuje činjenice od mišljenja i stavova - uspoređuje informacije iz različitih izvora sa svrhom procjene pouzdanosti, točnosti i autorstva - selektivno i kritički preuzima informacije iz različitih izvora
- piše veliko početno slovo u jednorječnim i višerječnim imenima (ustanove, društva, pokreti, epohe, povijesni događaji); piše zarez: nizanje, naknadno dodavanje, umetanje i isticanje; piše česte kratice i pokrate - razlikuje upravni i neupravni govor u pismu - točno rabi pravopisne znakove u rečenici: dvotočka, navodnici, polunavodnici, crtica, spojnica, kosa crta
- piše objektivne pripovjedne tekstove odgovarajući na pet temeljnih pitanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda - tekstovi: obavijest, vijest, izvješće, pismo
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.7.5.Učenik oblikuje tekst i primjenjuje znanja o gramatičkome i komunikacijskom ustrojstvu rečenice na oglednim i čestim primjerima.
- razlikuje glasovne promjene: sibilarizacija, palatalizacija, jotacija, nepostojani a - objašnjava gramatičko ustrojstvo rečenice: predikat, subjekt, objekt (glagoli po predmetu radnje) i priložne oznake te atribut i apozicija na oglednim i čestim primjerima - razlikuje značenja i službu padeža u rečenici - objašnjava razliku između rečenice kao gramatičke jedinice, tj. modela kojim se ne govori i rečenice kao komunikacijske jedinice, tj. konkretnoga ostvaraja u govoru i pismu - objašnjava stilski neobilježeni red riječi u rečenici i stilski obilježeni red riječi u rečenici na oglednim i čestim primjerima
- povezuje značenje padeža i službu riječi u rečenici
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodina razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.7.6.Učenik imenuje tekstove i događaje važne za razvoj hrvatskoga jezika kroz hrvatsku povijest.
- uočava povezanost i uvjetovanost razvoja hrvatskoga jezika s razvojem nacionalnog identiteta i kulture - upoznaje se s tekstovima i događajima važnima za razvoj hrvatskoga jezika: hrvatski prvotisak, prvi hrvatski rječnik, prva hrvatska gramatika - upoznaje se sa značajkama i vodećim ličnostima ilirskoga pokreta - upoznaje se s događajima i ličnostima važnima za razvoj hrvatskoga jezika u 20. stoljeću - istražuje suvremene jezične priručnike sa svrhom upoznavanja suvremene leksikografije i uočava brojnost jezičnih priručnika
- imenuje događaje i tekstove važne za razvoj hrvatskoga jezika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija
Jezičnim znanjima i jezičnim vještinama poučava se u konkretnim komunikacijskim situacijama da bi se stekla sposobnost djelovanja u stvarnome komunikacijskom okružju. Na temelju stečenoga znanja o jeziku razvija se uporabna funkcija jezika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.7.1.Učenik vrednuje književni tekst tumačeći utjecaj književnoga teksta na oblikovanje stavova i vrijednosti.
- stavlja u odnos uzroke i posljedice te vlastito znanje o svijetu i prikaz svijeta u književnome tekstu
- uočava tematizira li tekst pojave i doživljaje koje može prepoznati u vlastitom okružju - uočava estetska obilježja književnoga teksta u odnosu na ostale tekstove - obrazlaže etičku i idejnu razinu književnoga teksta - uspoređuje djela slične tematike - vrednuje književni tekst i argumentira vlastita zapažanja povezujući ih sa stečenim znanjem i iskustvom - objašnjava na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanje njegovih stavova i vrijednosti
- objašnjava utjecaj književnih tekstova na promjenu postojećih predodžbi o svijetu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Da bi učenik razvio trajnu čitateljsku naviku, preporučuje se zajedničko čitanje kraćih cjelovitih tekstova na satu i u školskoj knjižnici, tj. interakcija: učenik - tekst, učenik - tekst - učenici, učenik - tekst - učitelj te aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici. Predmet razgovora treba biti isključivo učenikovo razumijevanje teksta na temelju doživljaja. Pritom se ističe važnost svakoga pojedinačnog mišljenja.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.7.2.Učenik tumači književni tekst na temelju čitateljskoga iskustva i usporedbe s drugim tekstovima primjenjujući znanja o književnosti.
- uočava umjetničku ulogu književnosti koja ima kulturnu i estetsku vrijednost - imenuje i opisuje pripovjedne događaje u kronološkome slijedu - uočava strukturu književnoga teksta: fabula i kompozicija književnoga teksta; stih i strofa kao jedinstven i samostalan pjesnički oblik i primjenjuje dosad stečena znanja o književnosti - razlikuje pripovjedača (u 1. i 3. osobi) od pisca - prepoznaje jezično-stilska obilježja književnoga teksta: hiperbola, retoričko pitanje, metafora - opisuje figurativni jezik pjesništva (nešto se spoznaje kao nešto drugo)
- obrazlaže značenje književnoga teksta s obzirom na vlastito čitateljsko iskustvo i žanrovska obilježja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.7.3.Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnih tekstova za čitanje s obzirom na tematsku i žanrovsku pripadnost.
- izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta - obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnih tekstova - obrazlaže žanrove na temelju tematike, likova i načina izlaganja - objašnjava svevremenske općeljudske poruke književnoga teksta
- stvara zajednički popis književnih tekstova prema kriteriju žanra, autora, tematike i sl.
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Književnoteorijska znanja u službi su proširivanja vlastitoga iskustva čitanja i razvijanja pozitivnoga stava prema čitanju.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.7.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
- na temelju jezičnih vještina, aktivnoga rječnika i stečenoga znanja oblikuje uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje - istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- snima radiopriloge, izvodi monolog, sudjeluje u sudnici i parlaonici, organizira tematsku izložbu, istražuje književnu i jezičnu baštinu i stvara druge uratke prema vlastitoj zamisli
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja uradak razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.7.1.
Učenik obrazlaže pozitivan i negativan utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj stavova i vrijednosti.
- objašnjava svoju reakciju na medijski tekst - uspoređuje reakcije različitih primatelja na isti medijski tekst - suprotstavlja se stereotipima, predrasudama, prikrivenoj i otvorenoj diskriminaciji i govoru mržnje - razlikuje uporabu postupaka, tehnika i izražajnih sredstava u različitim časopisima: usklađenost naslova sa sadržajem teksta, odnos fotografije i ilustracije s tekstom, svrha izdvajanja teksta u okvir, vizualni znakovi za privlačenje pozornosti, svrha različitih umetnutih priloga u časopisu
- uspoređuje različite reakcije na isti medijski tekst i uočava pozitivne i negativne utjecaje medijskih tekstova
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.7.2.Učenik obrazlaže značenje popularnokulturnih tekstova s obzirom na društveni i ekonomski kontekst.
- tumači vezu teksta i svijeta koji ga okružuje - opisuje ulogu popularne glazbe u izražavanju temeljnih pitanja mladenačkoga identiteta - obrazlaže značenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih s društvenim i ekonomskim okružjem (npr. biografije poznatih koje prikazuju društvenu i ekonomsku raslojenost) - tumači priču i likove kao temelje popularnih tekstova, tj. kao objekte divljenja ili osude - izdvaja dijelove teksta koji predstavljaju predrasude i stereotipe - objašnjava postojanje različitih, njemu poznatih supkultura (gejmeri, šminkeri...) - uspoređuje popularnu kulturu s tzv. visokom umjetnošću na poznatim primjerima iz književnosti ili drugih umjetnosti
- povezuje popularnokulturne tekstove s društvenim i ekonomskim okružjem
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: tekstovi popularne glazbe, djela tzv. trivijalne književnosti: krimići, romanse, gotički romani, tinejdžerski časopisi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržajima i aktivnostima ovoga ishoda učeniku se predstavlja kultura s gledišta svakodnevnoga života, kultura s društvenoga gledišta, kultura u odnosu na popularnu kulturu i kultura u odnosu prema književnosti i ostalim umjetnostima. Nastoji se promicati senzibilitet za novu, mladu publiku i njihove frekventne žanrove sa svrhom razvoja kreativnoga i kritičkoga mišljenja.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.7.3. Učenik posjećuje kulturne događaje u fizičkome i virtualnome okružju.
Preporučeni sadržaji: - posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici - odlazak u kino i kinoteke - posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke kuće) - posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi - posjet festivalima: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski - posjet tribinama i susreti s književnicima i autorima različitih područja djelovanja - sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja - posjet izložbama - posjet predavanjima u fizičkome i digitalnome okružju - sudjelovanje u raznim projektima - posjet internetskim sadržajima: online izložbe, online učionice, kulturni portali
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ne vrednuje, samo se prati. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Osnovna škola Hrvatski jezik 8. razred - 140 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.8.1.
Učenik govori i razgovara u skladu sa svrhom govorenja i sudjeluje u planiranoj raspravi.
- govori tekst u skladu sa svrhom govorenja - izvodi prethodno pripremljenu prezentaciju različitih sadržaja uz vizualna pomagala - primjenjuje vještine grupnoga razgovora - raspravlja spontano ili u planiranoj i pripremljenoj raspravi - razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote
- primjenjuje govornu spretnost: izbjegava pogreške u govoru, zastajkivanja, samoispravljanja, izbjegava zamuckivanje i poštapalice
- uživljava se u sadržaj govoreći s uvjerenjem
- izlaže na temu jasno i sustavno te sudjeluje u spontanoj i planiranoj raspravi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.8.2.
Učenik sluša tekst, prosuđuje značenje teksta i i povezuje ga sa stečenim znanjem i iskustvom.
- sluša tekst u različite svrhe: osobna, obrazovna, javna - razlikuje kritičko slušanje: usmjereno na procjenu slušanoga teksta, od drugih vrsta slušanja - procjenjuje podatke iz slušanoga teksta - sintetizira sadržaj slušanoga teksta - prosuđuje slušani tekst i proširuje njegovo značenje na temelju stečenoga znanja i iskustva
- objašnjava značenje nepoznatih riječi služeći se različitim izvorima: živa riječ, narodna i školska knjižnica, internet
- sluša tekst i sintetizira sadržaj slušanoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: popularno predavanje, vijest, radijska i televizijska emisija
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.8.3.
Učenik čita tekst, prosuđuje značenje teksta i povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom.
- čita tekst u različite svrhe: osobna, obrazovna, javna
- uočava kako slikovni elementi i grafička struktura teksta utječu na razumijevanje teksta
- organizira i objedinjuje važne podatke iz čitanoga teksta u sažetak
- stvara vizualne prikaze (npr. plakate), grafičke organizatore (npr. Vennov dijagram, strukturirane mape) sintetizirajući sadržaj pročitanoga teksta
- uspoređuje podatke iz različitih izvora sa svrhom procjene pouzdanosti, točnosti i autorstva u skladu sa zadatkom
- prosuđuje čitani tekst na temelju prethodnoga znanja i iskustva
- proširuje značenje čitanoga teksta čitajući nove tekstove iste ili slične tematike
- objašnjava značenje nepoznatih riječi služeći se različitim izvorima
- čita tekst i sintetizira sadržaj pročitanoga teksta stvarajući vizualne prikaze i grafičke organizatore
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: popularno-znanstveni članak, vijest, prikaz; tablični prikaz podataka
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.8.4.
Učenik piše raspravljačke tekstove u skladu s temom i prema planu.
- pristupa temi s istraživačkoga, problemskog i kritičkog gledišta te nudi moguća rješenja - istražuje temu uzimajući u obzir različite dokaze, primjere i iskustva - jasno izražava stav i oblikuje temu iznoseći predodžbe, misli, znanja, asocijacije, stavove, prosudbe, iskustva i osjećaje - određuje način pristupa temi i s tim usklađuje stilski izraz - piše tekst s prepoznatljivom komunikacijskom funkcijom u kojem dolaze do izražaja: svjesnost i proces razlaganja zamisli - dorađuje, skraćuje i jezično dotjeruje tekst za predstavljanje
- izabire slikovni materijal koji pojašnjava tekst koji piše
- piše tekst u zadanim veličinama s obzirom na vrijeme i dužina teksta - piše veliko početno slovo u jednorječnim i višerječnim imenima (blagdani, praznici, kulturne, umjetničke, političke, znanstvene i druge društvene priredbe); piše zarez u nezavisnosloženim i zavisnosloženim rečenicama te u uspravnom nabrajanju - točno piše pravopisne znakove u rečenici: izostavnik, upitnik s uskličnikom i uskličnik s upitnikom
- piše raspravljački tekst izražavajući vlastiti stav
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: osvrt, prikaz, problemski članak i prezentacija (PowerPoint, Prezi i dr.)
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.8.5. Učenik oblikuje tekst i primjenjuje znanja o rečenicama po sastavu na oglednim i čestim primjerima.
- razlikuje jednostavne i složene rečenice - objašnjava složene rečenice s obzirom na broj surečenica i s obzirom na vrstu sklapanja surečenica - razlikuje nezavisnosložene rečenice - razlikuje odnosne i neodređene zamjenice u službi vezničkih riječi - preoblikuje rečenice glagolskim prilozima - razlikuje zavisnosložene rečenice: predikatne, subjektne, objektne, atributne, mjesne, vremenske, načinske, uzročne, pogodbene
- razlikuje jednostavne od složenih rečenica na temelju gramatičkog ustrojstva
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodina razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.8.6.
Učenik uspoređuje različite odnose među riječima te objašnjava njihovo značenje u različitim kontekstima.
- objašnjava značenja riječi i njihovu ulogu u rečenici radi razumijevanja i stvaranja tekstova - uočava različite uloge istoznačnih i suprotnih riječi u kontekstu - objašnjava česte frazeme i funkcionalno ih uklapa u vlastiti govor - prepoznaje pleonazme kao suvišne riječi u govoru i pismu - uočava tuđice, posuđenice i usvojenice; tuđice zamjenjuje hrvatskim riječima - objašnjava značenje i svrhu neologizama - služi se hrvatskim jezičnim savjetnicima u tiskanome i digitalnome obliku (npr. posjećuje internetske stranice jezičnog sadržaja: savjetnik.ihjj.hr; bolje.hr, riznica.ihjj.hr, nazivlje.hr, rjecnik.neologizam.ffzg.unizg.hr i sl.)
- objašnjava značenje riječi s obzirom na kontekst
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija
Jezičnim znanjima i jezičnim vještinama poučava se u konkretnim komunikacijskim situacijama da bi se stekla sposobnost djelovanja u stvarnome komunikacijskom okružju. Na temelju stečenoga znanja o jeziku razvija se uporabna funkcija jezika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.8.1. Učenik obrazlaže odnos proživljenoga iskustva i iskustva stečenoga čitanjem književnih tekstova.
- povezuje vlastiti spoznajni i osjećajni doživljaj da bi stvorio cjelovitu sliku o književnome tekstu - uočava da je u književnome tekstu riječ o svijetu i čovjekovoj sudbini - rješava različite problemske vršnjačke situacije pomoću različitih oblika priča - izražava vlastitu procjenu etičke, estetske i idejne razine književnoga teksta - uspoređuje književne tekstove istoga ili različitih autora, iste književne vrste i tematike - uspoređuje književni tekst s njegovim prilagodbama u drugim medijima
- stavlja u odnos proživljeno iskustvo i iskustvo stečeno čitanjem književnih tekstova navodeći konkretne primjere
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Da bi učenik razvio trajnu čitateljsku naviku, preporučuje se zajedničko čitanje kraćih cjelovitih tekstova na satu i u školskoj knjižnici, tj. interakcija: učenik - tekst, učenik - tekst - učenici, učenik - tekst - učitelj te aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici. Predmet razgovora treba biti isključivo učenikovo razumijevanje teksta na temelju doživljaja. Pritom se ističe važnost svakoga pojedinačnog mišljenja.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.8.2. Učenik interpretira književni tekst na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti.
- uočava višeslojnost književnoga teksta: jezična, sadržajna, značenjska i stilistička - prosuđuje likove na temelju izgleda, osobina, govora, razmišljanja, emocionalnih i psihičkih reakcija i društvenog statusa - obrazlaže važnost konteksta (osobnoga, društvenoga) i odnosa s drugim tekstovima za cjelovitije razumijevanje književnoga teksta - objašnjava obilježja poetskoga, proznog i dramskog teksta te njihove višeznačnosti i primjenjuje dosad stečena književnoteorijska znanja
- interpretira književni tekst prema unaprijed zadanim smjernicama i dovodi ga u vezu s osobnim kontekstom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.8.3.Učenik prosuđuje samostalno izabrani književni tekst i uočava svrhu i obilježja pripadajućega žanra i autora.
- izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta - uočava zajedničke karakteristike omiljenoga žanra i omiljenih autora - uočava svrhu književnoga teksta koji poučava, zabavlja i potiče različite refleksije - prepoznaje svevremenske i općeljudske vrijednosti i ideje koje prenosi književni tekst - argumentirano raspravlja o vrijednostima izabranih književnih tekstova - uvažava različite književne ukuse
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Književnoteorijska znanja u službi su proširivanja vlastitoga iskustva čitanja i razvijanja pozitivnoga stava prema čitanju.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.8.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
- na temelju jezičnih vještina, aktivnoga rječnika i stečenoga znanja oblikuje uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje - istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- piše osvrt na kulturni događaj, uređuje razredne novine, izrađuje godišnjak razrednog odjela, izrađuje različite priručnike, organizira književne večeri i stvara druge uratke prema vlastitoj zamisli
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja uradak razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.8.1.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova sa svrhom komercijalizacije.
- uočava sliku stvarnosti koju predstavljaju mediji sa svrhom komercijalizacije i uspoređuje ju s vlastitom slikom stvarnosti - objašnjava utjecaj medijskih poruka na oblikovanje vlastitih stavova - samostalno izabire i prerađuje medijske poruke za stvaranje pretpostavki i donošenje odluka - uočava internet kao platformu: internet kao medij svih medija - uočava sastavne elemente hipermedije: međusobno povezani tekst, slika, video i zvuk
- služi se poveznicama koje proširuju sadržaj teksta
- uočava razliku između slike stvarnosti koju nude mediji i uspoređuje ju s vlastitim viđenjem stvarnosti
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.8.2. Učenik prosuđuje popularnokulturne tekstove s obzirom na književni kontekst i kontekst ostalih umjetnosti.
- obrazlaže vezu teksta i svijeta koji ga okružuje - prosuđuje značenje popularnokulturnih tekstova povezujući ih s društvenim, ekonomskim i kulturnim okružjem - tumači priču i likove kao temelje popularnokulturnih tekstova, tj. kao objekte identifikacije - objašnjava postojanje različitih, njemu poznatih supkultura (gejmeri, šminkeri, emoi, hipsteri...) - uspoređuje popularnu kulturu s tzv. visokom kulturom na poznatim primjerima iz književnosti ili drugih umjetnosti
- objašnjava popularnokulturne tekstove u kontekstu vlastitoga društvenog okružja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: suvremeni tekstovi s kojima se učenik svakodnevno susreće
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržajima i aktivnostima ovoga ishoda učeniku se predstavlja kultura s gledišta svakodnevnoga života, kultura s društvenoga gledišta, kultura u odnosu na popularnu kulturu i kultura u odnosu prema književnosti i ostalim umjetnostima. Nastoji se promicati senzibilitet za novu, mladu publiku i njihove frekventne žanrove sa svrhom razvoja kreativnoga i kritičkoga mišljenja.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.8.3. Učenik posjećuje kulturne događaje u fizičkome i virtualnome okružju.
Preporučeni sadržaji: - posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici - odlazak u kino i kinoteke - posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke kuće) - posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi - posjet festivalima: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski - posjet tribinama i susreti s književnicima i autorima različitih područja djelovanja - sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja - posjet izložbama - posjet predavanjima u fizičkome i digitalnome okružju - sudjelovanje u raznim projektima - posjet internetskim sadržajima: online izložbe, online učionice, kulturni portali
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ne vrednuje, samo se prati. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Srednja škola Hrvatski jezik 1. razred - 140 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.1.
Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu (obrazovna, javna, osobna) i namjenu govornoga teksta: informiranje, uvjeravanje i pregovaranje
- razlikuje monološke i dijaloške vrste govornih tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa
- prepoznaje različite izvore informacija za pripremu teksta
- odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i provjerava njihovu važnost i točnost
- oblikuje natuknice, nacrt i logično strukturiran tekst prema obilježjima vrste teksta koji govori
- govori i razgovara u skladu s govornom ulogom
- razgovara prema obrascima grupnoga razgovora: uvjeravanja i pregovaranja
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote, neverbalne znakove i funkcionalni stil vrste teksta
- prema smjernicama govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje)
- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- opisuje jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- objašnjava informacije i ideje i procjenjuje njihovu valjanost u skladu sa svrhom slušanja
- vodi bilješke i postavlja pitanja s namjerom razjašnjavanja i razumijevanja
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- opisuje osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje tekstove s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih oblika i funkcionalnih stilova i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje, pregovaranje)
- objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika
- izdvaja informacije prema svrsi čitanja
- razlikuje informacije po važnosti
- određuje glavne ideje u tekstu
- objašnjava osnovna i prenesena značenja
- objašnjava osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te opisuje informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.4.
Učenik piše opisne i pripovjedne tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnome stilu (administrativnome i publicističkom)
- istražuje različite izvore informacija: prikuplja, razvrstava i povezuje informacije i ideje u skladu s temom i svrhom pisanja
- služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva - oblikuje sadržajno i logički povezan tekst
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (stilska obilježenost glagolskih i imenskih oblika)
- prema smjernicama piše opisne i pripovjedne tekstove i primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4. integracijski su povezani s nastavnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje tri opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje vlastitih imena (osobnih i zemljopisnih), pisanje određenih i neodređenih pridjeva, pisanje brojeva, pisanje složenih glagolskih oblika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.5.
Učenik analizira morfološka obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta.
- objašnjava riječ kao morfološku i sintaktičku jedinicu
- raščlanjuje ogledne primjere riječi na morfeme
- imenuje morfeme po položaju i funkciji na korijenske, prefiksalne i sufiksalne te leksičke i gramatičke ili oblikotvorne
- određuje oblikotvornu osnovu
- uočava osnovni i izmijenjeni morf (alomorf)
- razlikuje gramatičke kategorije riječi i vrsta riječi na zadanim primjerima u kontekstu
- razlikuje apsolutnu i relativnu uporabu glagolskih vremena i načina: prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, futur I., futur II., imperativ, optativ, kondicional I. i kondicional II.
- objašnjava tvorbu i uporabu aktiva i pasiva
- primjenjuje morfološka znanja o vrstama riječi pri oblikovanju teksta
- razlikuje morfološka obilježja promjenjivih i nepromjenjivih riječi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Usvajanje je morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o hrvatskome jeziku, dok je učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.6.
Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.
- opisuje strukturu jezičnoga znaka, načela proizvoljnosti i dogovornosti veze izraza i sadržaja - razlikuje jednoznačnost od višeznačnosti i potkrepljuje ju primjerima
- objašnjava načine, razloge i posljedice višeznačnosti - razlikuje značenja leksema u zadanom kontekstu
- razlikuje osnovna i prenesena značenja (metaforu, metonimiju i oksimoron)
- tumači leksičko-semantičke odnose: sinonimiju, homonimiju, antonimiju, hiperonimiju i hiponimiju u zadanom kontekstu
- razlikuje morfološku i leksičku homonimiju
- opisuje jezične rječnike općega i ograničenog leksičkog sloja i strukturu rječničkoga članka
- služi se rječnicima pri razvijanju rječnika
- opisuje značenjske odnose među riječima na temelju konteksta i opisuje vrste rječnika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.7.
Učenik objašnjava razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga standardnog jezika.
- opisuje jezik kao sredstvo komunikacije, spoznaje i izražavanja
- opisuje odnos jezika i pisma i načine zapisivanja hrvatskoga jezika
- opisuje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici
- navodi svojstva hrvatskoga standardnog jezika
- navodi i opisuje sastavnice jezične norme hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, pravogovornu, gramatičku, leksičko-semantičku, stilističku
- opisuje razliku između standardnoga jezika prema mjesnim govorima, dijalektima, narječjima i govorima društvenih skupina (kolokvijalni jezik, žargoni)
- razlikuje hrvatski kao materinski jezik, kao manjinski jezik i kao drugi jezik
- prepoznaje hrvatski jezik i njegove govore kao dio narodnog identiteta
- prepoznaje hrvatski standardni jezik kao dio nacionalnog identiteta
- primjenjuje spoznaje o hrvatskome standardnom jeziku u javnoj komunikaciji i razlikuje ga od osobnoga idiolekta
- razlikuje sastavnice svojega idiolekta koje pripadaju osobnoj i javnoj komunikaciji
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnoga područja
Obilježja narječja i govora društvenih skupina svladavaju se prema načelu zavičajnosti i bliskosti (primjerenosti) te aktualnosti i preporučuje se povezati ih s medijskim tekstovima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnom tekstu.
- izražava svoje razumijevanje književnoga teksta
- izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje
- potkrepljuje svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu primjerima
- objašnjava u čemu uživa dok čita
- objašnjava svoj literarni doživljaj teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.2.
Učenik analizira književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.
- opisuje temeljne književnoteorijske pojmove i polazišta bitna za razumijevanje književnosti kao umjetnosti te oblike i načine književnog izražavanja
- opisuje osobitosti hrvatske usmenoknjiževne baštine: pučka i narodna popijevka; narodne predaje, zagonetke, poslovice i vicevi
- opisuje i razlikuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na oglednim primjerima
- analizira književni tekst na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (umjetnička proza, roman, pripovijest, struktura proznog teksta: tema, pripovjedač, fabula, kompozicija, karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje)
poetske vrste (obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih)
dramske vrste (drama i kazalište, komedija, struktura dramskog teksta: dramski sukob, dramska napetost, dramski lik, dramski dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor ili slika; različite razine smiješnoga)
- tumači tematska i žanrovska obilježja teksta primjenjujući pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: pripovijetka, roman, komedija, lirska poezija, lirsko-epska poezija; jednostavni oblici (izbor)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Marin Držić, Novela od Stanca, Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera, Vladimir Nazor, izbor iz poezije, Francesco Petrarca, Kanconijer, izbor; August Šenoa, Prijan Lovro.
Učenik analizira prema temi i žanru pet obveznih književnih tekstova i pet odabranih književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.3.
Učenik tumači književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i kulturnom kontekstu.
- imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst
- uočava obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike
- potkrepljuje primjerima stilsko-poetička obilježja književnoga teksta
- tumači književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst književnoga teksta
- potkrepljuje primjerima stilsko-poetička obilježja književnoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: pripovijetka, roman, komedija, lirska poezija, lirsko-epska poezija; jednostavni oblici (izbor)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Marin Držić, Novela od Stanca, Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera, Vladimir Nazor, izbor iz poezije, Francesco Petrarca, Kanconijer, izbor; August Šenoa, Prijan Lovro. Učenik čita pet književnih tekstova i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a popis predloženih tekstova jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne književne tekstove i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.1.1.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.
- prepoznaje različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na svakodnevni život primatelja
- prepoznaje izravno i neizravno navedene poruke u medijskome tekstu
- analizira svrhu (osobnu, obrazovnu, javnu) medijskoga teksta
- interpretira medijsku poruku i zaključuje kome je ona namijenjena
- istražuje na koje je jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovan medijski tekst
- prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu utječu na svakodnevni život primatelja
- objašnjava svrhu medijskoga teksta i prema smjernicama interpretira medijsku poruku i njezin utjecaj na svakodnevni život primatelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.1.1. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.1.2
Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.
- opisuje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima
- razlikuje različite kulturne obrasce na odabranim tekstovima i njihov utjecaj na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- prepoznaje obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i kiča u tekstu i izražava svoj kritički stav prema njima
- prosuđuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta
- komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnom i digitalnom okružju
- opisuje elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i povezuje njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i višemedijski tekstovi: putopis, životopis, autobiografija, reklama ili popularnokulturni tekst; film, kazališna predstava ili strip.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod C.1.2. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 2. razred - 140 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.1.
Učenik govori izlagačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu govornoga teksta: informiranje, dokazivanje, zabavljanje
- istražuje informacije važne za pripremu govornoga teksta služeći se različitim pouzdanim izvorima
- uspoređuje informacije iz raznih izvora radi procjene pouzdanosti, vjerodostojnosti, točnosti, autorstva i gledišta
- prikladno se služi natuknicama, bilješkama, karticama, plakatima i računalnim prikazima pri govorenju
- govori ili razgovara radi upućivanja slušatelja / sugovornika ili pregovaranja zbog zajedničkoga rješavanja problemske situacije ili donošenja odluke
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote (govornost, izražajnost, tečnost, izgovor) i neverbalne znakove i funkcionalni stil vrste teksta
- prema smjernicama govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.2.1., A.2.2., A.2.3., A.2.4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima izlagačkoga diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje govorne i razgovorne vrste izlagačkih tekstova iz različitih izvora, različitih funkcionalnih stilova i oblika prema određenoj svrsi slušanja i namjeni
- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- objašnjava jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- tumači utjecaj okružja na primanje informacija
- procjenjuje informacije
- sluša i postavlja pitanja radi postizanja razumijevanja i/ili daje odgovore
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- opisuje osnovna obilježja i svrhu izlagačkih tekstova te analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1, A. 2. 2, A. 2. 3, A. 2. 4: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva izlagačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni
- objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika služeći se prethodno stečenim znanjima
- istražuje podatke o autoru, izdanju i nakladniku izvora
- razlikuje provjerene i neprovjerene izvore informacija
- povezuje i sažima podatke i ideje u tekstu
- odabire prikladne citate kojima potkrepljuje svoje zaključke o eksplicitnom i implicitnom značenju teksta
- povezuje informacije i ideje iz teksta sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
- opisuje funkciju i osnovna obilježja izlagačkih tekstova te sažima informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1., A. 2. 2., A. 2. 3., A. 2. 4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva izlagačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.4.
Učenik piše izlagačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje izlagačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnom stilu (administrativnom, publicističkom, znanstvenom)
- istražuje različite izvore informacija služeći se naprednim pretraživanjem
- odabire valjane informacije s obzirom na svrhu teksta
- oblikuje sadržajno i logički povezani tekst
- prepravlja tekst u skladu s povratnim informacijama
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (obilježja subjektivnoga i objektivnog izlaganja, analitičko i sintetičko izlaganje)
- prepravlja tekst u skladu s povratnim informacijama
- samostalno oblikuje anketni obrazac u tiskanome i/ili elektroničkome obliku
- prema smjernicama piše izlagačke tekstove i primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1., A. 2. 2., A. 2. 3., A. 2. 4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1, A. 2. 2, A. 2. 3 i A. 2. 4 integracijski su povezani s nastavnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje tri izlagačka teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje pravopisnih znakova na razini rečenice.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.5.
Učenik analizira sintaktičku službu riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta.
- razlikuje nezavisne i zavisne rečenične članove
- raščlanjuje rečenicu na nezavisne i zavisne rečenične članove - tumači sintaktičku službu promjenjivih i nepromjenjivih riječi u jednostavnoj rečenici
- analizira sintaktičke službe i značenja padeža, glagolskih oblika i načina, službu priloga, prijedloga, veznika i čestica u rečenici
- prepoznaje upravljanje ili rekciju prijedloga i glagola, prijedložno-padežne izraze i bezlične konstrukcije
- analizira gramatičke veze među sastavnicama spojeva riječi ili sintagmi: sročnost ili kongruencija, upravljanje ili rekcija, pridruživanje
- primjenjuje sintaktička znanja pri oblikovanju teksta
- razlikuje sintaktičku službu riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Usvajanje je morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o hrvatskome jeziku, dok je učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.6.
Učenik objašnjava tvorbu riječi prema različitim tvorbenim načinima.
- objašnjava tvorbu riječi u hrvatskome jeziku prema tvorbenim načinima:izvođenja i slaganja; sufiksalna tvorba, prefiksalna tvorba, prefiksalno-sufiksalna tvorba, složeno-sufiksalna tvorba, srastanje, preobrazba
- određuje tvorbeni uzorak, tvorbeni šav, rječotvornu osnovu i rječotvorni morfem
- analizira najčešće tvorbene načine tvorbe imenica, pridjeva, glagola i priloga - opisuje značenjske razlike među riječima uvjetovane tvorbenim načinima ili nastavcima
- primjenjuje znanje o tvorbi riječi pri oblikovanju teksta
- opisuje izvođenje i slaganje te razlikuje izvedenice i složenice
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.7.
Učenik uspoređuje organske govore hrvatskoga jezika sa standardnim hrvatskim jezikom na uporabnoj razini.
- prepoznaje organske (mjesne govore, dijalekte i narječja) govore i idiome kao sastavnice svojega idiolekta
- uspoređuje obilježja svojega mjesnog govora ili idioma sa standardnim hrvatskim jezikom
- opisuje rasprostranjenost hrvatskih dijalekata i narječja
- komentira uporabu mjesnih govora, dijalekata i narječja hrvatskoga jezika u javnoj komunikaciji
- primjenjuje prikladni idiom s obzirom na kontekst komunikacije i funkcionalni stil
- opisuje kontekste uporabe mjesnih govora, dijalekata i narječja i standardnoga hrvatskog jezika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i obrazlaže stavove o književnom tekstu.
- opisuje svoje razumijevanje književnoga teksta
-povezuje tematiku teksta s aktualnim situacijama na temelju svoga iskustva
- objašnjava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti
- obrazlaže svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu i potkrepljuje ih primjerima
- uspoređuje svoje proživljeno iskustvo čitanja s iskustvima drugih čitatelja
- obrazlaže svoj literarni doživljaj teksta
- obrazlaže što utječe na njegov književni ukus
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.2.
Učenik uspoređuje književne tekstove prema temi ili žanru na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.
- analizira i uspoređuje književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (novela, uokvirena kompozicija romana i novele, tema, pripovjedač, tipovi karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje)
poetske vrste (obilježja moderne poezije, vrste i oblici moderne poezije, struktura moderne lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih)
dramske vrste (tragedija i obilježja tragedije, struktura antičke tragedije)
- analizira tematska i žanrovska obilježja pojedinoga književnog teksta i primjenjuje pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: novela, roman, drama, tragedija, lirska poezija, jednostavni oblici (izbor)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Charles Baudelaire, Cvjetovi zla, izbor, Antun Gustav Matoš, izbor iz novela, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Sofoklo, Antigona, Tin Ujević, izbor iz poezije.
Učenik analizira prema temi i žanru pet obveznih književnih tekstova i pet odabranih književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.3.
Učenik uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst.
- opisuje obilježja dominantne poetike književnopovijesnoga razdoblja u književnom tekstu
- prepoznaje utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnoga teksta
- analizira povezanost književnoga teksta s drugim tekstovima prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima i predodžbama s obzirom na društveni i kulturni kontekst
- uspoređuje stilsko-poetička obilježja tekstova hrvatske književnosti s tekstovima svjetske književnosti s obzirom na vrijeme nastanka
- uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst
- prema smjernicama analizira povezanost književnoga teksta s drugim tekstovima s obzirom na kontekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: novela, roman, drama, tragedija, lirska poezija, mit, legenda
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Charles Baudelaire, Cvjetovi zla, izbor, Antun Gustav Matoš, izbor iz novela, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Sofoklo, Antigona, Tin Ujević, izbor iz poezije.
Učenik čita pet književnih tekstova i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne književne tekstove i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova poštujući zadane kriterije opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.2.1.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje životnoga stila primatelja.
- opisuje različito djelovanje tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitoga životnog stila
- analizira uporabu različitih stilskih sredstava u medijskim tekstovima
- prosuđuje kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu
- procjenjuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja utječu na životni stil primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- opisuje kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu i kako utječu na životni stil primatelja s obzirom na dob i spol
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.2.1. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.2.2.
Učenik analizira tekstove iz hrvatske kulturne baštine i kulturnoga kruga i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta za hrvatski kulturni krug i baštinu
- analizira sadržajna, izrazna i idejna obilježja ulomka iz teksta
- zaključuje o utjecaju jezične i književne nematerijalne kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta na odabranom tekstu
- prihvaća mjesto jezika i književnosti u nematerijalnoj baštini sredine u kojoj živi
- komentira kulturno-umjetnički događaj, manifestaciju i/ili posjet kulturnoj instituciji u stvarnome i digitalnom okružju
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta za hrvatski kulturni krug i baštinu te sadržaj i ideju ulomka iz teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: govor, pismo, dnevnik, intervju, znanstvenopopularni članak ili enciklopedijski prikaz; strip, film ili kazališna predstava.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.2.2. tematski su vezani uz hrvatsku nematerijalnu kulturnu baštinu. Preporučuje se odabrati ih prema zavičajnom načelu.
Učenik analizira najmanje dva teksta (ulomke ili cjelovit tekst).
Odgojno-obrazovni ishod C.2.2 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 3. razred - 140 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.1.
Učenik govori izlagačke i raspravljačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazivanje, uvjeravanje, zabavljanje
- istražuje informacije služeći se različitim pouzdanim izvorima radi oblikovanja argumenata i protuargumenata
- govori u skladu s govornom ulogom
- razlikuje činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova
- izriče tezu
- navodi argumente i protuargumente
- izvodi zaključak
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote i neverbalne znakove
- uz pomoć nastavnika oblikuje tekst i govori u skladu s temom i oblikom govora
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 3. 1, A. 3. 2, A. 3. 3, A. 3. 4: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima izlagačkoga i raspravljačkog diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje govorne i razgovorne vrste upućivačkih i raspravljačkih tekstova različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja i namjeni (informiranje, dokazivanje, uvjeravanje i zabavljanje)
- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- tumači jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- razlikuje pouzdane od nepouzdanih informacija u različitim izvorima u skladu sa svrhom slušanja
- razlikuje činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova u slušanom tekstu
- kritički vrednuje informacije
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- opisuje osnovna obilježja i svrhu upućivačkih i raspravljačkih tekstova te analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 3. 1., A. 3. 2., A. 3. 3., A. 3. 4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni (dokazivanje, upućivanje)
- tumači strukturna obilježja teksta
- izdvaja i tumači ideje
- uočava i tumači autorovo gledište i namjenu teksta te utjecaj teksta na primatelja
- razlikuje činjenice od mišljenja
- prikladno povezuje ideje u tekstovima sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
- uočava pristranost i nepristranost izvora informacija
- opisuje funkciju i osnovna obilježja upućivačkih i raspravljačkih tekstova te analizira i tumači ideje u tekstu, svoje zaključke potkrepljuje prikladnim citatima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 3. 1., A. 3. 2., A. 3. 3., A. 3. 4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.4.
Učenik piše upućivačke i raspravljačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje upućivačkih i raspravljačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnome stilu (administrativnom, publicističkom, popularnoznanstvenom)
- istražuje različite izvore informacija i razlikuje primarne i sekundarne
- sažima prikupljene informacije i oblikuje sadržajno i logički povezan tekst izbjegavajući plagiranje
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (glagoli zahtijevanja, zapovijedanja, poticanja, upozoravanja u upućivačkim rečenicama; nazivlje u eseju)
- prema smjernicama piše upućivačke i raspravljačke tekstove, primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta i prikladno parafrazira
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 3. 1., A. 3. 2., A. 3. 3., A. 3. 4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A. 3. 1., A. 3. 2., A. 3. 3. i A. 3. 4. integracijski su povezani s nastavnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje tri upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pravila navođenja i citiranja.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.5.
Učenik analizira rečenice u tekstu i primjenjuje sintaktička znanja pri njegovu oblikovanju.
- objašnjava rečenice kao gramatičke i komunikacijske jedinice
- razlikuje rečenice po sastavu: jednostavne: složene nastale nizanjem, sklapanjem veznikom i uvrštavanjem: nezavisnosložene i zavisnosložene rečenice te mnogostruko složene rečenice
- objašnjava subjektno-predikatnu sročnost
- razlikuje neobilježeni, obilježeni i obvezatni red riječi
- objašnjava položaj nenaglasnica ili klitika u obvezatnom redu riječi - objašnjava i uspoređuje linearnu i paralelnu tekstnu vezu i tekstna vezna sredstva na primjerima (konektori, modifikatori)
- razlikuje tekst i diskurs - primjenjuje gramatička znanja o rečenicama u stvaranju teksta
- razlikuje rečenice po sastavu i primjenjuje sintaktična znanja pri oblikovanju teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Usvajanje je morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o hrvatskome jeziku, dok je učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.6.
Učenik razlikuje leksičke slojeve općeuporabnoga leksika hrvatskoga standardnog jezika.
- imenuje leksičke slojeve općeuporabnoga standardnog jezika
- razvrstava lekseme standardnoga jezika prema područnoj, funkcionalnoj i vremenskoj raslojenosti
- interpretira primjere iz obavijesnih i književnoumjetničkih tekstova prema vremenskoj, područnoj i funkcionalnoj raslojenosti leksika
- prepoznaje i opisuje jezične i izvanjezične razloge stvaranja ili zastarijevanja riječi
- prema smjernicama izdvaja lekseme određenoga leksičkoga sloja i navodi prikladne kontekste za njihovu uporabu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.7.
Učenik prosuđuje pripadnost teksta funkcionalnome stilu s obzirom na jezična obilježja i njegovu usklađenost s normom hrvatskoga standardnog jezika.
- razlikuje funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika: administrativni, znanstveni, publicistički, razgovorni i književnoumjetnički stil
- analizira jezična obilježja funkcionalnoga stila i tumači njihovu usklađenost s normom hrvatskoga standardnog jezika
- primjenjuje i prihvaća pravila jezične kulture koja se odnose na uporabu standardnoga jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju, svrhu i namjenu
- prosuđuje usklađenost uporabne norme sa standardnojezičnom normom u tekstovima koje stvara i prima
- razlikuje funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika i opisuje njihova jezična obilježja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih čitatelja.
- obrazlaže svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti
- uspoređuje svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu sa stavovima drugih i donosi zaključke
- povezuje tematiku i problematiku književnoga teksta s pojavama u svijetu
- tumači svoj literarni doživljaj
- preispituje utjecaj vlastitih stavova na oblikovanje vlastitoga književnog ukusa
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.2.
Učenik uspoređuje književne tekstove iste teme ili žanra na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini i tumači reprezentativnost književne vrste u različitim književnopovijesnim razdobljima.
- analizira i uspoređuje hrvatske i svjetske književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (klasični i suvremeni roman)
poetske vrste (tradicionalnu i modernu poeziju)
dramske vrste (klasičnu i modernu dramu)
- objašnjava i primjenjuje književnoteorijske pojmove vezane uz:
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Ivo Andrić, Prokleta avlija, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna, Ivan Gundulić, Dubravka, Silvije Strahimir Kranjčević, izbor iz poezije, Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića, William Shakespeare, Hamlet. Učenik analizira prema temi i žanru šest obveznih književnih tekstova i četiri književna teksta koji mogu biti tematski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Epski spjev Ivana Mažuranića, Smrt Smail-age Čengića polazište je za bavljenje književnom temom epske poezije od početka do 19. stoljeća, a pregledno i na ulomcima uvode se temeljna epska djela (Homerovi epovi Ilijada i Odiseja, odabrani srednjovjekovni nacionalni ep epovi, Eneida Vergilija Publija Marona, Judita Marka Marulića, Osman Ivana Gundulića).
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.3.
Učenik interpretira književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst.
- analizira povezanost književnog teksta s drugim tekstovima prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima i predodžbama
- opisuje utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnog teksta
- interpretira na osnovi usporedbe književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst
- zaključuje o sličnostima i razlikama između književnih poetika i književnopovijesnih razdoblja na uspoređivanim tekstovima
- prema smjernicama analizira povezanost književnog teksta s drugim tekstovima prema obradi književne teme i uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima i predodžbama i objašnjava obilježja književne poetike razdoblja u kojem je nastao tekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Ivo Andrić, Prokleta avlija, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna, Ivan Gundulić, Dubravka, Silvije Strahimir Kranjčević, izbor iz poezije, Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića, William Shakespeare, Hamlet. Učenik čita šest književnih tekstova i četiri književna teksta prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanog teksta ovladava obilježjima književnopovijesnog razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire, uz obvezne književne tekstove, i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.3.1.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja.
- obrazlaže različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitih stavova i vrijednosti
- analizira zastupljenost medijskih tekstova u različitim medijima prema svrsi (osobnoj, obrazovnoj, javnoj) i njihovoj upućenosti različitim skupinama primatelja
- prepoznaje „nevidljive“ medijske poruke i skrivene stavove i mišljenja
- uspoređuje različite medijske tekstove i prosuđuje kako su u njima prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- uspoređuje medijske tekstove i tumači kako prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja utječu na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.2.1. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.3.2.
Učenik analizira tekstove iz europske kulturne baštine i kulturnoga kruga i njihov utjecaj na hrvatski kulturni identitet.
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta europskog kulturnog kruga i baštine za hrvatski kulturni identitet
- analizira sadržajna, izrazna i idejna obilježja ulomka iz teksta
- zaključuje o utjecaju europskoga kulturnog kruga na hrvatski kulturni identitet na odabranom tekstu
- prihvaća europsku kulturnu baštinu kao dio vlastitoga kulturnog identiteta
- kritički procjenjuje kulturno-umjetnički događaj, manifestacija, posjet kulturnoj instituciji i/ili medijskoj kući u stvarnome i digitalnom okružju
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta europskoga kulturnog kruga i baštine za hrvatski kulturni identitet e sadržajna, izrazna i idejna obilježja ulomka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: esej, polemika, kolumna, književna kritika, manifest i reklama; višemedijski tekstovi: strip, film ili kazališna predstava.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.3.2. tematski su vezani uz europski kulturni identitet (npr. antička baština kao klasična podloga i srednjovjekovlje kao kršćanska podloga hrvatskoga identiteta – glagoljaštvo; humanistički i klasicistički latinizam, slavenstvo i ilirizam, modernitet).
Učenik analizira ulomke najmanje dva teksta.
Odgojno-obrazovni ishod C.3.2. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 4. razred - 140 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.1.
Učenik raspravlja u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazivanje, zabavljanje, pregovaranje
- procjenjuje informacije i njihov izvor
- govori u skladu s govornom ulogom poštujući strukturu raspravljačkog teksta
- donosi zajedničke zaključke o mogućem rješenju problemske situacije ili o zajedničkoj odluci
- služi se hrvatskim standardnim jezikom, pravogovornom normom i govornim vrednotama te neverbalnim znakovima
- prema smjernicama raspravlja u skladu s temom, oblikom rasprave i govornom ulogom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sudjeluje u najmanje dvije dijaloške tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.2.
Učenik sluša tekstove različitih funkcionalnih stilova prema određenoj svrsi i iz različitih izvora.
- razlikuje govorne i razgovorne vrste opisnih, pripovjednih, upućivačkih i raspravljačkih tekstova iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja i namjeni (informiranje, dokazivanje, zabavljanje)
- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- analizira jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- procjenjuje pouzdanost, vjerodostojnost, točnost i gledište izvora slušanja s obzirom na svrhu slušanja
- kritički vrednuje informacije i ideje
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- objašnjava obilježja i svrhu teksta te analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni (dokazivanje, zabavljanje)
- tumači strukturna obilježja teksta - samostalno i argumentirano kritički procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
- uspoređuje informacije i ideje u tekstu s infomacijama i idejama u drugim tekstovima, svojim znanjem i iskustvom
- oblikuje različite vrste prosudbe: procjenjuje svrhu teksta i gledište autora prema zadanim odrednicama (sadržaj, struktura, svrha, namjena)
- prepoznaje reference i aluzije na druge
- tumači funkciju i obilježja raspravljačkih tekstova te uz pomoć smjernica uspoređuje i procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.4.
Učenik piše raspravljačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje raspravljačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnom stilu (administrativnom, publicističkom, popularnoznanstvenom, znanstvenom)
- procjenjuje informacije s obzirom na pouzdanost, vjerodostojnost, točnost, autorstvo i gledište
- oblikuje sadržajno i logički povezani tekst
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnoga jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (grafostilistika)
- prema smjernicama piše raspravljačke tekstove, primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta i prikladno parafrazira
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 4. 1., A. 4. 2., A. 4. 3., A. 4. 4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Sadržaji odgojno-obrazovnoga ishoda A. 4. 1., A. 4. 2., A. 4. 3., A. 4. 4. integracijski su povezani s nastavnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje glasova u dodiru.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.5.
Učenik analizira glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika.
- objašnjava vezu između glasa ili fona, alofona, slova ili grafema, fonema, naglaska ili prozodema i sloga i samoglasnika i suglasnika
- prepoznaje razlike između glasovnoga i naglasnog sustava materinskoga idioma i hrvatskoga standardnog jezika
- opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika na odsječnoj (artikulacijska i akustička obilježja glasova) i nadodsječnoj (naglasak ili prozodem i dužina) razini - objašnjava fonološki i morfološki uvjetovane glasovne promjene u kontekstu riječi - uspoređuje govorni i pisani oblik jezika (izgovor i pisanje glasova i suglasničkih skupina)
- tumači razliku između jednosložnih i višesložnih izgovornih cjelina u govoru i pismu
- opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika na odsječnoj i nadodsječnoj razini i prepoznaje glasovne promjene u riječima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Usvajanje je morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o hrvatskome jeziku, dok je učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnoga jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.6.
Učenik razlikuje lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga standardnog jezika i pravilno ih primjenjuje.
- razlikuje vrste imena ili onima (antroponimi i toponimi)
- prepoznaje frazeme kao dio leksika i tumači njihovo podrijetlo - objašnjava potrebu za leksičkim posuđivanjem i novotvorenicama
- tumači vrste leksičkoga posuđivanja
- prepoznaje vrste posuđenica i njihov položaj u hrvatskome standardnom jeziku prema leksičkoj normi
- služi se rječnicima ograničenoga leksičkog sloja pri razvijanju rječnika i jezične kulture
- izdvaja lekseme ograničene uporabe i pravilno ih primjenjuje u zadanome kontekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporučeni rječnici: rječnik žargona, rječnik stranih riječi, razlikovni rječnik, usporedni rječnik, enciklopedijski rječnik, frazeološki rječnik rječnik vlastitih imena i prezimena
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.7.
Učenik opisuje povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika.
- objašnjava početke hrvatske pismenosti i prve pisane spomenike na trima jezicima i pismima
- objašnjava povijesni razvoj hrvatskoga pisma i pravopisa
- opisuje osnovna obilježja šest razdoblja povijesti hrvatskoga jezika
- tumači položaj hrvatskoga standardnog jezika u europskome i svjetskom kontekstu u prošlosti i sadašnjosti
- opisuje početke hrvatske pismenosti i osnovna obilježja šest razdoblja povijesti hrvatskoga jezika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporučeni sadržaji: hrvatski jezik kao službeni jezik Europske unije, hrvatski jezik kao manjinski jezik u iseljeništvu, hrvatski jezik u medijima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i prosuđuje kako književni tekst utječe na njegov osjećajni, spoznajni i vrijednosni razvoj.
- postavlja stvaralački problem potaknut tekstom
- opisuje različite ideje primjenjive za rješavanje stvaralačkoga problema na osnovi osobnoga iskustva: praktičnoga, emocionalnog i intelektualnog
- razrađuje najbolju ideju u odabranom obliku i mediju
- predstavlja svoje rješenje stvaralačkoga problema
- kritički preispituje svoje rješenje stvaralačkoga problema
- recepcijski provjerava svoje rješenje stvaralačkog problema u suradnji s drugima
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.2.
Učenik prosuđuje različite interpretacije književnih tekstova s obzirom na pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu.
- interpretira i prosuđuje na osnovi usporedbe hrvatske i svjetske književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste: moderna pripovijetka, moderni roman, groteska, parodija i travestija
poetske vrste: moderna poezija, pjesma u prozi
dramske vrste: drama u užem smislu i psihološka drama
- uspoređuje svoju interpretaciju s interpretacijama drugih čitatelja (znanstvenika, književnih kritičara...)
- interpretira književni tekst s obzirom na pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: moderni roman, moderna pripovijetka i novela, drama, lirska poezija, poema.
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Albert Camus, Stranac, Franz Kafka, Preobrazba, Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi, Ranko Marinković, Kiklop, Slobodan Novak, Mirisi, zlato i tamjan, Antun Branko Šimić, izbor iz poezije. Učenik analizira prema temi i žanru šest obveznih književnih tekstova i četiri književna teksta koji mogu biti tematski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.3.
Učenik obrazlaže slijed književnih poetika i razdoblja i kritički prosuđuje utjecaj različitih konteksta na književni tekst.
- objašnjava obilježja književne poetike i književnopovijesnoga razdoblja književnoga teksta
- analizira utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnoga teksta
prosuđuje povezanost tekstova prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničim motivima, slikama i predodžbama
-obrazlaže slijed književnih poetika i književnopovijesnih razdoblja hrvatske i svjetske književnosti na primjerima obveznih i izbornih književnih tekstova
- kritički prosuđuje hrvatske književne tekstove na temelju usporedne interpretacije s tekstovima europske i svjetske književnosti s obzirom na književnopovijesni, društveni, kulturni kontekst
- analizira utjecaj književnopovijesnoga, društvenog i kulturnog konteksta na oblikovanje značenja književnoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: moderni roman, moderna pripovijetka i novela, drama, lirska poezija, poema.
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Albert Camus, Stranac, Franz Kafka, Preobrazba, Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi, Ranko Marinković, Kiklop, Slobodan Novak, Mirisi, zlato i tamjan, Antun Branko Šimić, izbor iz poezije. Učenik čita šest obveznih književnih tekstova i četiri književna teksta prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne književne tekstove i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.4.1.
Učenik kritički procjenjuje utjecaj medijskih tekstova na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja.
- kritički procjenjuje različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitog doživljaja stvarnosti i identiteta
- uočava cenzuru i autocenzuru u medijskim tekstovima
- opisuje društvenu i estetsku vrijednost medijskog teksta
- uspoređuje različite medijske tekstove i kritički procjenjuje kako su u njima prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- odgovorno preuzima ulogu u građanskom novinarstvu (objavljuje i komentira poštujući zakonske propise i vodi računa o oblikovanju svoga identiteta u medijima)
- uspoređuje medijske tekstove i analizira kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja u njemu utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.4.1. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.4.2
Učenik prosuđuje povezanost vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova.
- uspoređuje tekstove popularne, pučke i visoke kulture prema njihovoj simboličkoj vrijednosti za oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- analizira u književnim i diskurzivnim tekstovima prijenos kulturnih obrazaca iz jednog u drugi kulturni krug i njihovu prilagodbu
- zaključuje o globalizaciji i individualizmu kao temama u uspoređivanim tekstovima te njihovu utjecaju na oblikovanje vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta
- prosuđuje povezanost vlastitoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova
- procjenjuje kako kulturno-umjetnički događaj, manifestacija, posjet kulturnoj instituciji i/ili medijskoj kući u stvarnom i digitalnom okružju utječu na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- opisuje povezanost vlastitoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: esej, polemika, književna kritika, manifest ili program; višemedijski tekstovi: strip, film ili kazališna predstava
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.4.2. tematski su vezani uz određeni kulturni krug.
Učenik analizira ulomke najmanje dva teksta.
Odgojno-obrazovni ishod C.4.2. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Hrvatski jezik nastavni je jezik poučavanja i učenja na kojem se obrazuju svi učenici koji se školuju u hrvatskim školama. Tijekom učenja i poučavanja učenici razvijaju različite vidove pismenosti (komunikacijsko-funkcionalnu, čitalačku, informacijsku, medijsku i međukulturnu) koje su im potrebne za komunikaciju i suradnju te izražavanje i razvijanje ideja i stavova u svim ostalim nastavnim područjima, predmetima i međupredmetnim temama obuhvaćenim nacionalnim kurikulumima.
Nastavni predmet Hrvatski jezik dio je jezično-komunikacijskoga područja kurikuluma, a ovladavanje prvim jezikom omogućuje bolje razumijevanje, učenje i primjenu postojećih znanja i vještina u stranim jezicima.
Učenjem hrvatskog jezika i ovladavanjem jezičnim zakonitostima i jezičnim kompetencijama, osobito čitalačkom, ostvaruje se poveznica s matematičkim područjem u svim domenama područja nacionalnoga kurikuluma.
Jezikom se izražavaju osjećaji, stavovi i vrijednosti, umjetnički se oblikuju ideje, uvjerenja i svjetonazori što je poveznica s društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Izgrađuje se odnos među ljudima, razvija se prihvaćanje drugih i različitih, vrednuje se i čuva povijesno, kulturno i književno nasljeđe, baština i tradicijske vrijednosti te hrvatski narodni i nacionalni identitet.
Vještine suradničkoga učenja te sposobnost prihvaćanja odgovornosti i rješavanja problema, sposobnost javnoga nastupa te kritička procjena društvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s međupredmetnom temom Socijalni i osobni razvoj.
Uporaba i odabir strategija učenja, razlikovanje činjenica od mišljenja, propitivanje i traženje informacija iz različitih izvora te razvoj pozitivnoga stava i odgovornosti u rješavanju problema i donošenju odluka poveznica su s međupredmetnom temom Učiti kako učiti.
U nastavnom predmetu Hrvatski jezik razvija se odgovorno ponašanje, prihvaćanje društvenoga i vlastitoga identiteta, tolerancija, uvažavanje različitih mišljenja i ravnopravnost, što je poveznica s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.
Odgojno-obrazovni ishodi u nastavnom predmetu Hrvatski jezik kojima se predviđa samoinicijativno predlaganje tema i oblika rada, samostalno i samopouzdano iznošenje vlastitih ideja i stavova te prihvaćanje razumnoga rizika poveznica su s međupredmetnom temom Poduzetništvo.
Učenje i poučavanje o primjerenoj i odgovornoj uporabi informacija, njihovom pronalaženju, razumijevanju i kritičkom vrednovanju u digitalnom okružju poveznica su s odgojno-obrazovnim očekivanjima iskazanim u međupredmetnoj temi Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
F. Učenje i poučavanje predmeta
Iskustva učenja
Učenje i poučavanje hrvatskoga jezika usmjereno je na učenika radi otkrivanja njegovih potencijala, interesa i potreba te poticanja cjelovitoga jezičnog razvoja i napretka. Ciljevi su predmeta razvijanje sposobnosti uporabe jezika u različitim komunikacijskim situacijama, razvijanje čitateljske pismenosti i kulture, istraživanje iskustava i ideja književnosti, poticanje i vrednovanje vlastitoga stvaralaštva i stvaralaštva drugoga te razumijevanje teksta u različitim kulturnim, povijesnim, međukulturnim i društvenim kontekstima.
Učenju i poučavanju hrvatskoga jezika pristupa se prema načelima različitih metodičkih sustava i pristupa, a naglasak je na komunikacijsko-funkcionalnome i holističko-humanističkomu pristupu radi ostvarivanja ciljeva učenja definiranih predmetnim područjima: Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo te Kultura i mediji. Priprema, organizacija, vođenje i vrednovanja učenja i poučavanja temelji se na načelima primjerenosti, obavijesnosti, sustavnosti, životnosti, zanimljivosti te načelima znanstvenosti i načelu teksta s ciljem funkcionalne primjene znanja i vještina te oblikovanja sustava vrijednosti tijekom školovanja, u svakodnevnome i profesionalnom životu.
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se iskustvenim, problemsko-stvaralačkim, istraživačkim i projektnim učenjem i poučavanjem, osobito individualnim, individualiziranim pristupom i suradničkim oblicima rada te svrhovitom uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije
U nastavnom predmetu Hrvatski jezik tekst je sredstvo učenja i poučavanja na kojemu i pomoću kojega učenik razvija jezične djelatnosti primanja (slušanje i čitanje), proizvodnje (govorenje i pisanje) i njihova međudjelovanja (razgovaranje i dopisivanje) te njima ovladava.
Strategije učenja, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju se sa sadržajima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo te Kultura i mediji.
Učenicima reba osvješćivati važnost služenja strategijama učenja i komunikacijskim strategijama te im stoga valja omogućiti što češću njihovu uporabu. Ovladavanje strategijama ovisi o njihovu odabiru i prihvaćanju s obzirom na osobine ličnosti i stilove učenja. Stoga učenik samostalno izabire strategije kojima će se služiti. Učitelj i nastavnik, na temelju analize potreba učenika, planira i programira poučavanje strategija kojima njihovi učenici nisu ovladali, koje su složenije i potrebno je duže vrijeme usvajanja, a važne su za stjecanje komunikacijske jezične kompetencije. Važno je da učitelj/nastavnik izravno poučava učenike strategijama, modelira njihovu uspješnu uporabu do postupnoga osamostaljivanja učenika u odabiru i uporabi. Ako učenici nisu ovladali strategijama nužnim za jezično djelovanje i međudjelovanje u jednoj godini učenja, valja ih planirati u sljedećim godinama učenja. Stoga se strategije učenja i komunikacijske strategije ponavljaju iz godine u godinu učenja. Uporaba strategija učenja i komunikacijskih strategija ne vrednuje se sumativno, već se kontinuirano prati njihovo usvajanje.
Učenje i poučavanje ostvaruje se nizom aktivnosti i procesa kojima učenik aktivno stječe znanja i razvija vještine, uči istraživanjem i otkrivanjem te primjenjuje prije stečena znanja i iskustva učenja uočavajući važnost samostalnoga upravljanja učenjem te preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.
Početno čitanje i pisanje preduvjet su i podloga za stjecanje komunikacijske jezične kompetencije tijekom ranoga učenja materinskoga jezika u primarnome obrazovanju. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje i prvi i drugi razred osnovnoškolskoga obrazovanja obuhvaćaju predčitalačko i čitalačko razdoblje. Sustavnost u poučavanju i uvažavanje postojećih jezičnih dosega omogućuju i potiču užitak učenja i učenje bez straha. Pokušaji i pogreške pokazatelji su jezičnoga napretka i dinamike procesa usvajanja jezika.
Od prvog do petog razreda posebno su važne aktivnosti učenja kojima se uspostavlja suodnos jezičnih predvještina usvojenih u ranome razdoblju s jezičnim znanjima i vještinama kojima će se poučavati učenike.
Od trećeg do osmog razreda učenici uče o jezičnoj normi: pravogovornoj, pravopisnoj, gramatičkoj i leksičkoj normi standardnoga hrvatskog jezika na uporabnoj razini, a to znači da se metajezična znanja poučavaju na temelju jezičnih znanja. Nova se znanja proširuju i produbljuju u skladu s urednim jezičnim razvojem i individualnom dinamikom učenja.
Od prvog do završnog razreda srednje škole tekst je i dalje polazište pri ovladavanju jezičnim djelatnostima i lingvističkim znanjima (složenim jezičnim strukturama i rječnikom). Učenje i poučavanje jezičnim i metajezičnim sadržajima usklađeno je s vrstom školovanja i jezikom struke.
Tekstove na kojima se uči i poučava hrvatski jezik valja odabirati prema sljedećim načelima: načelu teksta, načelu cjelokupnosti komunikacijske jezične prakse, načelu standardnoga jezika i zavičajnosti, načelu komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelu razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelu stvaralaštva u jeziku i primjenom jezičnih znanja.
Učenik će se jezično najbrže razvijati u okolnostima u kojima dobiva poticaje za jezično komuniciranje; pritom valja izbjegavati stalno upozoravanje na pogreške i poticati ga na samoispravljanje vlastitih pogrešaka.
Cjelovito čitanje književnih tekstova među ključnim je sastavnicama učenja i poučavanja književnosti. Ono proizlazi iz dvojake svrhe nastave književnosti: s jedne strane omogućuje razvoj kulturne pismenosti, s druge pak strane, čitanje književnih tekstova otvara nove perspektive za refleksiju o svijetu, sebi i drugima.
Učenje i poučavanje književnosti temelji se na doživljajno-spoznajnome, emocionalno-iskustvenom, literarnom i estetskom pristupu književnom tekstu radi interpretacije i vrednovanja, razvoja problemskoga i kritičkoga mišljenja te stvaralaštva. Strategije i aktivnosti učenja i poučavanja književnosti usmjerene su razvijanju kritičkoga, problemskog i literarnoga čitanja te na učeničko stvaralaštvo, pri čemu do izražaja dolaze učenikova osobnost i kreativnost potaknuta čitanjem književnoga teksta.
Popis djela za cjelovito čitanje sastavljen je prema načelu mogućnosti ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome području Književnost i stvaralaštvo te je vođen idejom o profesionalnoj autonomiji učitelja i nastavnika. Pri izboru književnoga teksta za čitanje učitelju i nastavniku preporučuje se odabir suvremenih tekstova za poticanje literarnoga čitanja prema načelima: od poznatoga prema nepoznatome, od bliskoga prema udaljenome; tj. učenik se s temom ili žanrom upoznaje na suvremenim tekstovima, a potom produbljuje spoznaje i vještine na tekstovima iz književnopovijesnih i stilskih razdoblja. Književni tekstovi namijenjeni cjelovitom čitanju izabiru se prema kriterijima: recepcijsko-spoznajnih mogućnosti učenika, žanrovskoj uravnoteženosti i tipičnosti (poezija, proza, drama), oglednosti književne poetike, literarne vrijednosti te podjednake zastupljenosti hrvatskih i svjetskih književnih tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja. Radi ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda čitaju se i ulomci iz predloženih ili slobodno odabranih književnih tekstova, od kojih su neki izrijekom i navedeni u razradi odgojno-obrazovnih ishoda. Učenju i poučavanju književnosti i stvaralaštva pristupa se tematsko-žanrovski. Izbor tema prepušten je procjeni učitelja ili nastavnika na temelju analize potreba i procjene zanimanja učenika koje poučava.
Tijekom osnovnoškolskoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja učenik u svakoj školskoj godini samostalno čita određeni broj cjelovitih književnih tekstova koje učitelj i nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih ishoda.
U prvom i drugom razredu osnovne škole učenik godišnje čita 10 cjelovitih književnih tekstova, od toga 2 obvezna književna teksta.
Od trećeg do osmog razreda osnovne škole učenik čita 8 cjelovitih književnih tekstova, od toga 2 obvezna književna teksta.
U gimnazijama i strukovnim školama sa satnicom 140 sati godišnje učenik čita 10 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 5, odnosno 6 obveznih književnih tekstova (3, odnosno 4 hrvatske književnosti i 2 svjetske književnosti). U strukovnim školama sa satnicom 140 sati u 1. i 2. razredu i 105 sati u 3. i 4. razredu u prva dva razreda učenik čita 10 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 5 obveznih (3 hrvatske književnosti i 2 svjetske književnosti), a u trećem i četvrtom razredu čita 7 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 2 obvezna (hrvatske književnosti). U strukovnim školama sa satnicama 105 sati godišnje učenik čita 7 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 2 obvezna književna teksta (hrvatske književnosti).
Učenik tijekom osnovne i srednje škole čita jedno djelo po vlastitome izboru godišnje. Broj djela za čitanje po vlastitome izboru učenika nije ograničen, čak štoviše, učenike valja poticati na čitanje iz užitka radi poticanja literarnoga čitanja te stvaranja čitateljskih navika i čitateljske kulture.
Popis obveznih književnih tekstova za cjelovito čitanje
1. i 2. razred osnovne škole:
Grimm, Jacob i Wilhelm, Crvenkapica, Snjeguljica, Trnoružica
Andresen, Hans Christian, Carevo novo ruho, Ružno pače, Tratinčica
3., 4. i 5. razred osnovne škole:
Brlić-Mažuranić, Ivana, Šegrt Hlapić
Lovrak, Mato, Vlak u snijegu
Lovrak, Mato, Družba Pere Kvržice
Balog, Zvonimir, izbor iz poezije
Vitez, Grigor, izbor iz poezije
Kušan, Ivan, Koko u Parizu
6., 7. i 8. razred osnovne škole:
Brlić-Mažuranić, Ivana, Priče iz davnine
Cesarić, Dobriša, izbor iz poezije
Gavran, Miro, Zaljubljen do ušiju
Glavašević, Siniša, Priče iz Vukovara
Mihelčić, Nada, Zeleni pas
Pavličić, Pavao, Trojica u Trnju
Srednja škola:
Hrvatska književnost
Andrić, Ivo, Prokleta avlija
Držić, Marin, Novela od Stanca
Gundulić, Ivan, Dubravka
Kranjčević, Silvije Strahimir, izbor iz poezije
Krleža, Miroslav, Gospoda Glembajevi
Marinković, Ranko, Kiklop
Matoš, Antun Gustav, izbor iz novela
Mažuranić, Ivan, Smrt Smail-age Čengića
Nazor, Vladimir, izbor iz poezije
Novak, Slobodan, Mirisi, zlato i tamjan
Novak, Vjenceslav, Posljednji Stipančići
Šenoa, August, Prijan Lovro
Šimić, Antun Branko, izbor iz poezije
Ujević, Tin, izbor iz poezije
Svjetska književnost
Baudelaire, Charles, izbor iz poezije
Camus, Albert, Stranac
Dostojevski, Fjodor Mihajlovič, Zločin i kazna
Goethe, Johann Wolfgang, Patnje mladog Werthera
Kafka, Franz, Preobražaj
Petrarca, Francesco, izbor iz poezije
Shakespeare, William, Hamlet
Sofoklo, Antigona
Učenje i poučavanje u predmetnome području Kultura i mediji potiču učenika na razvijanje potreba i navika za samoincijativnim istraživanjem i otkrivanjem informacija, za razumijevanjem uloge i važnosti medijskih tekstova i njihovih poruka te njihove kritičke prosudbe, za razumijevanjem sinkronijskih i dijakronijskih aspekata kulturoloških sadržaja, svoje kulture i drugih kultura, jezika i identiteta. Osobito se naglašava poticanje potrebe i navike posjećivanja kulturnih događaja radi obogaćivanja vlastitoga emocionalnog, intelektualnog i kulturnog razvoja.
Učitelj i nastavnik, uvažavajući preporuke učenika, izabire medijske sadržaje, popularnokulturne i popularnoznanstvene tekstove s kojima se učenik svakodnevno susreće primjereno dobi, interesu, recepcijskim i spoznajnim mogućnostima. Učenik razlikuje bitne od nebitnih informacija; ovladava strategijama istraživanja i otkrivanja pouzdanosti i točnosti informacija; sažima, organizira i tumači prikupljene informacije i kritički ih vrednuje. Istražuje utjecaje kulturnih vrijednosti i obrazaca, masovne potrošačke kulture, odnos visoke i popularne kulture, razmatra veze kulturnoga identiteta i pripadajućih kulturnih krugova s ciljem prosuđivanja njihova utjecaja na oblikovanje kulturnoga identiteta. Promišlja o važnosti književnoga teksta koji je dio nacionalne književne i kulturne baštine te promatra povezanost vlastitoga kulturnog identiteta u odnosu na europski i svjetski kulturni kontekst.
Uloga učitelja i nastavnika
Učitelj i nastavnik prihvaća i primjenjuje inovativne pristupe u teoriji i praksi nastave hrvatskoga jezika i kontinuirano unapređuje svoje kompetencije da bi se održala visoka profesionalna kvaliteta poučavanja u skladu sa zahtjevima suvremenoga društva. Metode i pristupe poučavanju osmišljava i primjenjuje kreativno i samostalno sa svrhom poticanja na učenje i razvoj, razlikuje ih i prilagođava da bi odgovorio na potrebe svih učenika.
Osmišljava nastavu procjenjujući prije stečena znanja i vještine učenika, njihove individualne razlike s obzirom na sposobnosti i različite stilove učenja te kulturnu i socijalnu sredinu iz koje učenik potječe, zdravlje, razvojnu dob i interese. Učitelj i nastavnik samostalno stvara i izabire materijale i prilagođava ih učenicima u razrednome odjelu ili skupini koju poučava. U poučavanju se uvažavaju i prihvaćaju različite osobnosti učenika.
Učitelj i nastavnik u suradnji sa školskim knjižničarom i drugim stručnim suradnicima primjenjuje raznovrsne strategije poučavanja, a ujedno i poučava učenike različitim strategijama učenja, komunikacijskim strategijama (slušanja i čitanja, pisanja i govorenja), strategijama rada na tekstu (istraživanja i uporabe informacija), strategijama za vlastito učenje, nadgledanje i usmjeravanje učinkovitosti i samostalnosti u radu i pomaže učeniku u odabiru najprikladnijih. Prilagođava poučavanje učeniku osmišljavajući različite aktivnosti za učenika. Potiče ga na aktivno sudjelovanje u učenju aktivnostima u kojima može primijeniti ono što je naučio i koje potiču razvoj kritičkoga i kreativnog mišljenja. Omogućuje učenicima suradnju i komunikaciju u različitim situacijama, potiče autonomiju, inicijativnost, osjećaj individualnosti i identiteta te pruža podršku da razviju svoj puni potencijal. Potiče razvoj empatije i osjetljivosti za potrebe drugih, otvorenost za različitosti.
Materijali i izvori
Nastavni materijali usmjereni su ostvarivanju osobnih i obrazovnih ciljeva te ishoda definiranih kurikulumom nastavnoga predmeta. Dinamika učenja i poučavanja ostvaruje se izravnom komunikacijom učitelja/nastavnika i učenika te pomoću informacijske i komunikacijske tehnologije.
Učitelj i nastavnik se služi odobrenim udžbenicima i pomoćnim nastavnim sredstvima, a materijale za učenje i poučavanje može izrađivati i samostalno te u suradnji sa sustručnjacima, učenicima, školskim knjižničarima i stručnim suradnicima.
Polazišni izvori nastave hrvatskoga jezika različite su vrste tekstova svih funkcionalnih stilova, različitih sadržaja i struktura u različitim medijima.
U nastavi hrvatskoga jezika tekst za učenje, poučavanje i vrednovanje jezičnih umijeća jest lingvometodički predložak koji je usklađen s jezičnom i razvojnom dobi učenika, njegovim interesima, iskustvom i prethodno usvojenim jezičnim znanjima, sposobnostima i vještinama.
Izvori učenja i poučavanja moraju biti različiti i dostupni učenicima tijekom učenja i poučavanja.
Okružje
Okružje za učenje i poučavanje hrvatskoga jezika učeniku je poticajno i usmjereno je na sadržaje učenja. Omogućuje različitu dinamiku učenja i razumijevanja u kojoj se uvažavaju i prihvaćaju različita mišljenja, stavovi i vrijednosti. Razvija se osjećaj zajedništva koji potiče na sudjelovanje u stvaranju pozitivne razredne klime i kulture.
Prostor učenja i poučavanja najčešće je učionica, a učenje i poučavanje ostvaruje se i u različitim izvanučioničkim prostorima kao što su kulturno-umjetničke institucije i manifestacije, u fizičkome i virtualnom okružju. Učenik sudjeluje u osmišljavanju i organizaciji radnoga prostora, a u virtualnome okružju može se pridružiti različitim obrazovnim zajednicama.
Odnosi između učenika i učitelja/nastavnika temelje se na međusobnome poštovanju, povjerenju, uvažavanju i dobroj volji. Prema svim se učenicima postupa bez predrasuda, pravedno i jednako, bez obzira na njihove različitosti i osobnosti, radi poticanja samoinicijativnosti, razvoja samopouzdanja i preuzimanja odgovornosti.
Određeno vrijeme
Nastavni predmet Hrvatski jezik poučava se tijekom cijelog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Od prvoga do šestoga razreda planirana je satnica 175 sati godišnje. U sedmome i osmom razredu planirano je 140 sati godišnje. Prva četiri razreda imaju prilagodljivu organizaciju nastave, bez formalnoga rasporeda sati i vremenskoga ograničenja trajanja nastavnoga sata, a to omogućava učiteljima veći stupanj prilagodbe odgojno-obrazovnoga rada potrebama i interesima učenika. Razlikuju se srednjoškolski četverogodišnji gimnazijski i strukovni programi (140 sati godišnje) i strukovni programi (140 sati godišnje u 1. i 2. razredu i 105 sati godišnje u 3. i 4. razredu i 105 sati godišnje u svim razredima).
Učitelj i nastavnik svojim izvedbenim planom samostalno planira sate obrade, uvježbavanja, ponavljanja, usustavljivanja i provjeravanja s obzirom na ostvarivanje ishoda i napretka učenika u pojedinome razrednom odjelu. Broj sati s obzirom na tri predmetna područja raspoređuje se prema načelu unutarpredmetne korelacije i integracije, tj. tijekom jednoga nastavnoga sata poučavaju se i uče sadržaji svih triju predmetnih područja.
Grupiranje učenika
Učenici su grupirani u razredne odjele prema kronološkoj dobi. Za postizanje radnoga i produktivnoga ozračja razredni se odjel može podijeliti u skupine. Učenik postavlja vlastite ciljeve, uči suradnički i samostalno u različitim skupinama i okružjima. Tijekom učenja i poučavanja u razrednome odjelu vlada pozitivno i radno ozračje za učenje u kojemu učenici osjećaju zadovoljstvo i pripadnost skupini. Učenici se mogu organizirati u različite skupine radi ostvarivanja različitih projekata (individualnih i suradničkih, razrednih i školskih) u fizičkom i virtualnom okružju.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Vrednovanje u nastavnome predmetu Hrvatski jezik pažljivo se planira i provodi sustavnim prikupljanjem različitih povezanih informacija o ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Pritom se poštuje jedinstvenost svakoga učenika s obzirom na kognitivno, društveno-afektivno i psihomotoričko razvojno područje vrednovanja.
Svrha je procesa vrednovanja dvojaka. Vrednovanje motivira učenika na daljnji rad, a ujedno je povratna informacija učenicima, učiteljima i nastavnicima, roditeljima, obrazovnim institucijama i prosvjetnim vlastima.
Sastavnice vrednovanja u predmetu proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda organiziranih u trima predmetnim područjima: Hrvatski jezik i komunikacija (A), Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).
Sastavnice su vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik:
Hrvatski jezik i komunikacija
Književnost i stvaralaštvo
Kultura i mediji
Sastavnicama vrednovanja u svim se trima predmetnim područjima opaža, prati i vrednuje dubina i širina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u kognitivnome i afektivnome području (znanja, vještine, stavovi i vrijednosti) u svim trima nastavnim područjima.
Sastavnice vrednovanja obuhvaćaju:
-stečena znanja o jeziku, književnosti, medijskoj, kulturnoj i međukulturnoj pismenosti
-sposobnost razumijevanja jezičnih, književnih i kulturnih koncepata kojima se znanja usustavljuju i međusobno povezuju i isprepliću u predmetu Hrvatski jezik (unutarpredmetno povezivanje) te povezuju s međupredmetnim temama i drugim predmetima po načelu međupredmetne povezanosti
-primjenu znanja i koncepata na razini analize i sinteze te stvaranje novih znanja i koncepata.
Sustavnim praćenjem i vrednovanjem na temelju prikupljanja i tumačenja podataka o poučavanju i napredovanju pojedinoga učenika djeluje se na poboljšanje učenja i poučavanja. Formativno vrednovanje polazište je za učenikovo i učiteljevo/nastavnikovo planiranje daljnjega učenja i poučavanja.
Na kraju određenoga razdoblja učenja i poučavanja procjenjuju se ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Sumativno se vrednuje usvojenost znanja i razvijenost vještina, a prati se i procjenjuje usvojenost općeprihvaćenih stavova i vrijednosti te razvijenost navika i elementi generičkih kompetencija: odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost te komunikacija i suradnja. Smisao i cilj procjenjivanja jest poticanje učenika na iskazivanje znanja, vještina i stavova.
Tri su osnova pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.
Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Temelji se na povratnoj informaciji učeniku i razmjeni iskustava (učitelj i nastavnik - učenik i učenik - učenik) o procesima učenja te usvojenosti znanja, vještina i stavova u odnosu na postavljena očekivanja. Motivira učenike na daljnji rad.
Oblici su vrednovanja: provjera razumijevanja i učenikova napredovanja ciljanim pitanjima, vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, predstavljanje učeničkih radova, uvid u učeničke mape (uvidom u učeničke uratke, prikupljane tijekom dužega razdoblja, prati se učenikov napredak), predstavljanje učeničkih projekata, opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja i poučavanja (frontalno, individualno i suradničko).
Vrednovanje kao učenje učenika potiče na (samo)praćenje, (samo)refleksiju i samovrednovanje učenja s obzirom na ciljeve postavljene na početku nastavnoga procesa. Učenjem i poučavanjem učenike se usmjerava na ovladavanje strategijama nadgledanja, planiranja i samoreguliranja vlastitoga napredovanja u usvajanju znanja, vještina i stavova radi postizanja samostalnosti i preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.
Oblici su vrednovanja: vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, služenje popisima za (samo)procjenu znanja, vještina i sposobnosti, popisima kompetencija za osobnu samoprocjenu i praćenje, obrascima za (samo)procjenu predstavljačkih uradaka, opisnicima za (samo)procjenu suradničkoga učenja, upitnicima, tablicama, ljestvicama procjene, planovima učenja i njegova ostvarivanja.
Vrednovanje naučenoga podrazumijeva sumativno vrednovanje razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina u odnosu na definirane odgojno-obrazovne ishode, njihovu razradu te razine usvojenosti. Provodi se tijekom ili na kraju određenoga planiranog razdoblja: obrade, ponavljanja, uvježbavanja, usustavljivanja i sintetiziranja radi provjere ostvarivanja planiranih odgojno-obrazovnih ishoda i rezultira brojčanom ocjenom.
Oblici su vrednovanja: usmene provjere, pisane provjere zadatcima zatvorenoga i /ili otvorenog tipa; predstavljanja ili izvedbe: govorni i razgovorni oblici, praktični radovi, projekti; učeničke mape i sl. Provode se prema potrebi/planu i individualnoj procjeni učitelja i nastavnika.
Vrednovanje ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda potiče dubinsko i trajno učenje te primjenu znanja i vještina u novim situacijama i rješavanje problema u kontekstu koji je učenicima važan i zanimljiv. Nedvosmislena pravila i mjerila vrednovanja učenicima pomažu pri razumijevanju sastavnica uspješne izvedbe i područja učenja koji se vrednuju.
Zaključna (pr)ocjena oblikuje se na temelju što više različitih informacija o učenikovu ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Zaključna (pr)ocjena nije aritmetička sredina pojedinačnih ocjena, već je pokazatelj učenikova napretka u učenju i razvijenosti razumijevanja, vještina i sposobnosti izricanja kritičkoga i stvaralačkoga mišljenja, vrijednosti i stavova. Svi su elementi vrednovanja jednako vrijedni pri određivanju zaključne ocjene. O podatcima o učenikovu postignuću i uradcima u predmetu, uloženome trudu, sudjelovanju, suradnji i odgovornosti izvješćuje se zasebno, osim o elementima koji su izravno ugrađeni u odgojno-obrazovne ishode.
Izvješćivanje je informiranje o postignućima i napretku učenika, može biti formalno (izvješće o praćenju, dodatak svjedodžbi, napomena u svjedodžbi, podatci i bilješke u e-Matici) i neformalno (razgovori i razmjena informacija između različitih subjekata, npr. mentora i roditelja).
U kurikulumskom sustavu izvješćivanje o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima dobiva drugačiji oblik i svrhu.
Kroz kvalitativne osvrte učitelja nastoji se kvalitetnije i detaljnije opisati ukupnost i kvaliteta postignuća učenika u određenom obrazovnom razdoblju. Ti kvalitativni osvrti trebaju dati točan, konkretan i specifičan opis učenikovih dosadašnjih rezultata i napredovanja u pojedinim predmetima, u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikulumskim dokumentima.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljno – 1, dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo dobro – 4, odlično – 5).
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Hrvatski jezik.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
- Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Hrvatski jezik objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
- Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Hrvatski jezik, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
- Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Hrvatski jezik, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlog predmetnog kurikuluma Hrvatski jezik
Studeni 2018.
Sadržaj
A. Svrha i opis predmeta
Uvod
Opis nastavnog predmeta Hrvatski jezik
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
C. Struktura - predmetna područja predmetnog kurikuluma
Hrvatski jezik i komunikacija
Književnost i stvaralaštvo
Kultura i mediji
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima
Osnovna škola Hrvatski jezik 1. razred
Osnovna škola Hrvatski jezik 2. razred
Osnovna škola Hrvatski jezik 3. razred
Osnovna škola Hrvatski jezik 4. razred
Osnovna škola Hrvatski jezik 5. razred - 175 sati godišnje
Osnovna škola Hrvatski jezik 6. razred - 175 sati godišnje
Osnovna škola Hrvatski jezik 7. razred - 140 sati godišnje
Osnovna škola Hrvatski jezik 8. razred - 140 sati godišnje
Srednja škola Hrvatski jezik 1. razred - 140 sati godišnje
Srednja škola Hrvatski jezik 2. razred - 140 sati godišnje
Srednja škola Hrvatski jezik 3. razred - 140 sati godišnje
Srednja škola Hrvatski jezik 4. razred - 140 sati godišnje
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
F. Učenje i poučavanje predmeta
Iskustva učenja
Uloga učitelja i nastavnika
Materijali i izvori
Okružje
Određeno vrijeme
Grupiranje učenika
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. Svrha i opis predmeta
Uvod
Kurikulum nastavnoga predmeta Hrvatski jezik jedinstven je dokument kojim su povezane sve razine odgojno-obrazovnoga procesa u kojima se uči i poučava hrvatski jezik: osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, tj. gimnazijsko, strukovno i umjetničko obrazovanje. Svi dokumenti kurikuluma čine jedinstvenu cjelinu, stoga se i čitaju u kontekstu međusobne povezanosti i uvjetovanosti.
U opisu predmeta istaknuta je svrha učenja i poučavanja predmeta, navode se znanstvene i stručne smjernice te načela na kojima se temelje pristupi i sustavi učenja i poučavanja predmeta.
Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta predstavljaju opća, najšire određena očekivanja o tome što će učenici znati i moći učiniti kao rezultat učenja i poučavanja predmeta Hrvatski jezik.
Tri međusobno povezana predmetna područja u organizaciji kurikuluma predmeta Hrvatski jezik čine strukturu koja izravno određuje dio kurikuluma predmeta u kojem se iskazuju odgojno-obrazovni ishodi.
Odgojno-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze očekivanja od učenika u pojedinoj godini učenja i poučavanja predmeta, a proizlaze iz odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja predmeta Hrvatski jezik. Određeni su kao znanja, vještine, stavovi i vrijednosti te se razvijaju od prvoga razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje škole.
Kurikulum predmeta Hrvatski jezik povezan je i s drugim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim nastavnim predmetima.
U dijelu o učenju i poučavanju predmeta navode se okvirne smjernice o načinima organizacije učenja i poučavanja predmeta, a u dijelu o vrednovanju odgojno-obrazovnih ishoda navode se osnovni pristupi vrednovanju.
Učenicima se na svim razinama i oblicima školovanja omogućuje razvoj i stjecanje komunikacijske jezične kompetencije, jezičnih znanja i višestruke pismenosti nužne za nastavak školovanja, život i rad , razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi i kao temelja nacionalnog identiteta.
Struktura Kurikuluma nastavnoga predmeta Hrvatski jezik – grafički prikaz
Opis nastavnog predmeta Hrvatski jezik
Hrvatski jezik u službenoj je uporabi u Republici Hrvatskoj i jezik je na kojem se obrazuju svi učenici koji se školuju u hrvatskim školama. Osposobljenost za komunikaciju i izražavanje na hrvatskome standardnom jeziku učenicima je polazište za učenje svih drugih nastavnih predmeta, stoga se predmet Hrvatski jezik poučava na svim odgojno-obrazovnim razinama. Učeći hrvatski jezik, učenici ovladavaju komunikacijskom jezičnom kompetencijom na svim djelatnim idiomima hrvatskoga jezika te stječu osnove čitalačke, medijske, informacijske i međukulturne pismenosti što je preduvjet osobnomu razvoju, uspješnom školovanju, cjeloživotnom učenju te kritičkomu odnosu prema nizu pojava u društvenome i poslovnom životu.
Svrha je učenja i poučavanja nastavnog predmeta Hrvatski jezik osposobljavanje učenika za jasno, točno i prikladno sporazumijevanje hrvatskim standardnim jezikom, usvajanje znanja o jeziku kao sustavu, slobodno izražavanje misli, osjećaja i stavova te spoznavanje vlastitoga, narodnog i nacionalnog jezično-kulturnog identiteta. Učenicima se omogućuje primanje, razumijevanje, vrednovanje i stvaranje različitih govornih i pisanih tekstova primjenom komunikacijskih strategija. Učeniku je jezik najčešće sredstvo samospoznaje i spoznaje svijeta koji ga okružuje, a vještine slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i njihova međudjelovanja pridonose njegovoj osobnoj dobrobiti i omogućuju mu djelovanje u osobnim, društvenim, kulturnim i poslovnim prigodama.
Učenici razvijaju stav o nužnosti uporabe hrvatskoga standardnog jezika i pravila kulturne komunikacije. Osvještavaju i potrebu očuvanja hrvatskih dijalekata i govora te se stvaralački izražavaju na mjesnim govorima. Učenicima se omogućuje razumijevanje i prihvaćanje međukulturnih razlika te uočavanje i prevladavanje kulturnih i jezičnih stereotipa i predrasuda pri čemu poštuju i uvažavaju jezike drugih naroda. Istražujući i pretražujući, zauzimaju kritički odnos prema prikupljenim informacijama iz različitih medija i uvježbavaju procijeniti i vrednovati njihove svrhe i namjene te ih stvaralački preoblikuju primjenom različitih strategija slušanja, govorenja, čitanja i pisanja.
Učenici upoznaju književnost kao stvaralačku jezičnu djelatnost koja omogućuje osobitu vrstu spoznaje i zadovoljstva. Čitanje i upoznavanje književnosti hrvatskoga naroda, kulturnoga i civilizacijskoga kruga, učenicima omogućuje stjecanje književnoga znanja, književne kulture i kulturnoga identiteta, a čitanje književnih tekstova svjetske književnosti razvijanje kulturne kompetencije i međukulturnoga razumijevanja. Učenike se također potiče na literarno i estetsko čitanje književnih testova da bi se razvili u cjeloživotne čitatelje i ljubitelje umjetnosti riječi. Osobita je vrijednost učenja i poučavanja književnosti i stvaralaštva razvijanje mašte i estetskih mjerila vrednovanja te doživljavanje književnosti kao izvora znanja, iskustva i vrijednosti čovječanstva.
Kurikulumom se potiče usvajanje znanja o jeziku kao sustavu, razvijanje jezičnih djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja i pisanja te njihova ovladavanja koje se ostvaruju primanjem, proizvodnjom i međudjelovanjem različitim oblicima i vrstama teksta.
Kurikulum uvažava kognitivne i jezične faze razvoja učenika te potiče cjelovito ostvarivanje njihovih potencijala pri čemu je ključan doživljaj radosti i uspjeha u učenju o hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi.
Važna su načela na kojima počiva kurikulum: načelo komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelo teksta, načelo cjelokupnosti komunikacijske jezične prakse, načelo standardnoga jezika i zavičajnosti, načelo razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelo stvaralaštva u jeziku i putem jezika te opća načela postupnosti, primjerenosti, zanimljivosti i unutarpredmetne povezanosti i uravnoteženosti. Tim se načelima u svim sastavnicama predmeta potiče razvoj integriteta, jezičnoga i kulturnog identiteta, osjećaj domoljublja, nacionalne pripadnosti i pripadnosti višekulturnoj i višejezičnoj zajednici europskih naroda.
Kurikulum načelom didaktičkoga prijenosa poštuje spoznaje temeljnih znanosti predmeta, jezikoslovlja i znanosti o književnosti, kao i njima srodnih obrazovnih i komunikacijskih znanosti. Stavljajući učenika u svoje središte, potiče ga da stečene spoznaje primjenjuje u svakodnevnome životu i međudjelovanju s drugim pojedincima, zajednicom i kulturom u cijelosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Učenik:
- ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem, jezičnim znanjem i znanjem o hrvatskome standardnom jeziku kao sustavu
- stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova te razvija aktivan rječnik; stječe naviku i potrebu za čitanjem i pisanjem različitih neprekinutih, isprekidanih, mješovitih i višestrukih tekstova u osobne, obrazovne, javne i poslovne svrhe
- čita i interpretira reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske književnosti na temelju osobnoga čitateljskoga iskustva i znanja o književnosti te razvija kritičko mišljenje i literarni ukus
- otkriva različite načine čitanja razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju i preoblikuju osobna iskustva te otvaraju nove perspektive, potiču razvoj literarnoga ukusa, mašte i refleksiju o svijetu, sebi i drugima
- pronalazi u različitim izvorima sadržaje i informacije o kojima kritički promišlja, procjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost, prepoznaje kontekst i namjeru autora te primjenjuje višestruku pismenost, samostalno rješava probleme i donosi odluke
- razvija vlastiti jezično-kulturni identitet komunikacijom na jednom ili više djelatnih jezičnih idioma hrvatskoga jezika, poštuje različite jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti, jača nacionalni identitet i pripadnost narodu i državi upoznavanjem i njegovanjem kulturno-povijesne baštine te izgrađuje vlastiti svjetonazor i njeguje moralne i estetske vrijednosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. Struktura - predmetna područja predmetnog kurikuluma
Predmet Hrvatski jezik organiziran je u tri međusobna povezana predmetna područja: Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo, Kultura i mediji. Polazišta su koncepcije suvremene teorije učenja i stjecanja kompetencija te jedinstvena organizacija predmeta čija koncepcija proizlazi iz Nacionalnog dokumenta jezično-komunikacijskoga područja kurikuluma.
Pismenost se u ovome dokumentu određuje kao sposobnost razumijevanja, tumačenja i vrednovanja tekstova različitih sadržaja i struktura, a tekstom se smatra svaki cjeloviti jezični i multimedijski izričaj. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj rječnika.
Predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija temelji se na učenju i poučavanju jezičnim znanjima te na ovladavanju jezikom kao sustavom s uporabnoga stajališta. Jezik se razmatra u kontekstu. U komunikacijskim situacijama učenik primjenjuje različite strategije slušanja, govorenja, čitanja i pisanja radi izražavanja i prenošenja informacija, ideja, stavova i vrijednosti te upoznaje komunikacijski bonton. Stjecanje jezičnih znanja, znanja o jeziku i ovladavanje jezičnim djelatnostima proces je koji uključuje razvoj mišljenja, intelektualnu i emocionalnu angažiranost, socijalni razvoj te motiviranost i potrebu za svrhovitom komunikacijom. Svijest o jeziku i znanje o jeziku u funkciji su razvoja i ovladavanja komunikacijskom jezičnom kompetencijom.
Predmetno područje Književnost i stvaralaštvo utemeljeno je na čitanju i recepciji književnoga teksta koji je iskaz umjetničkoga, jezičnog, spoznajnog i osobnog poimanja svijeta i stvarnosti.
Književni se tekst čita i uspoređuje s drugim tekstovima radi osobnih i obrazovnih razloga, sinkronijski i dijakronijski. Čitanjem književnog teksta potiče se osobni razvoj, razvoj estetskih kriterija, promišljanje o svijetu i sebi te razmjena stavova i mišljenja o pročitanom. Čitanjem se književni tekst stavlja u suodnos s drugim tekstovima, uspoređuje se te tako ostvaruje smisao i svrhu da poučava, zabavlja te potiče različite refleksije učenika. Osobito se naglašava poticanje čitanja iz užitka i potrebe, stjecanje čitateljskih navika i čitateljske kulture, stoga su vrlo važni sadržaji koji omogućuju učeniku slobodan izbor tekstova za čitanje. Učenike se potiče da se stvaralački izraze prema vlastitome interesu potaknuti različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
Čitanje književnih tekstova pridonosi stjecanju kulturnoga iskustva učenika te uspješnosti njegove socijalizacije dijeljenjem vlastitih iskustava i spoznavanjem iskustava drugih ljudi i drukčijih kultura.
Predmetno područje Kultura i mediji odnosi se na istraživanje veza između tekstova i njihovih oblika, između kultura življenja i društvenih odnosa, međuodnosa autora i publike te visoke umjetnosti i popularne kulture. U središtu je učenikova istraživanja i stvaranja tekst koji, sinkronijski i dijakronijski, predstavlja vrijednosti i predrasude, sukobe i razlike, uvjerenja, znanja i društveno okružje te komunikacijska priroda kulture, koja je istodobno posrednik i posredovano, a mediji su primarni prijenosnici kulture.
Hrvatski jezik i komunikacija
Predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija temelji se na ovladavanju uporabnim mogućnostima hrvatskoga jezika u jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i međudjelovanja koje omogućuju stjecanje komunikacijske jezične kompetencije na standardnome hrvatskom jeziku.
Predmetno područje obuhvaća stjecanje:
- jezične, uporabne, strategijske i društvenojezične kompetencije
- vještina komunikacije i suradnje s drugima u različitim kontekstima, medijima i komunikacijskim situacijama
- komunikacijskih strategija radi razumijevanja i stvaranja teksta na temelju prije stečenoga znanja i učenja
- sposobnosti pomnoga čitanja obavijesnih i književnih tekstova, sposobnosti analize i interpretacije teksta te razumijevanja konteksta i značenjskih slojeva
- kompetencije stvaranja tekstova različitih vrsta i funkcionalnih stilova
- svijesti o sebi kao osobi koja izgrađuje, poštuje i izražava vlastiti (jezični) identitet te poštuje identitet drugih u okviru jezične i kulturno-jezične govorne zajednice.
Književnost i stvaralaštvo
Predmetno područje Književnost i stvaralaštvo temelji se na razumijevanju književnosti kao umjetnosti riječi i osobite uporabe jezika. Književni je tekst umjetnička i društvena tvorevina koja ima osobnu, nacionalnu, kulturnu, društvenu i estetsku vrijednost. Kao stvaralačka jezična djelatnost književnost je sastavni dio svakodnevnoga života.
Predmetno područje obuhvaća:
- razumijevanje, interpretaciju i vrednovanje književnoga teksta sa svrhom osobnoga razvoja, stjecanja i razvijanja znanja i stavova te vlastitoga stvaralaštva
- razumijevanje stvaralačke i umjetničke uloge jezika i njegova kulturnoga značenja
- stjecanje književnoteorijskih i književnopovijesnih znanja te uvida u reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske književnosti radi razvoja stvaralačkoga i kritičkog mišljenja o književnome tekstu te proširivanja vlastitoga iskustva čitanja
- povezivanje jezičnih djelatnosti, aktivne uporabe rječnika i stečenoga znanja sa svrhom dubokoga i asocijativnog razumijevanja teksta
- potrebu za čitanjem književnih tekstova i pozitivan stav prema čitanju iz potrebe i užitka
- osobni i nacionalni kulturni identitet te razumijevanje općekulturnoga nasljeđa
- razvoj kreativne verbalne i neverbalne komunikacije
- stvaralačko izražavanje potaknuto različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta .
Kultura i mediji
Predmetno područje Kultura i mediji temelji se na razumijevanju teksta u različitim društvenim, kulturnim i međukulturnim kontekstima. Predmetnim se područjem potiče razvoj znanja o sebi i drugima, uvažavanje različitih uvjerenja i vrijednosti te se omogućuje djelovanje u društvenoj zajednici.
Predmetno područje obuhvaća:
- kritički odnos prema medijskim porukama, razumijevanje utjecaja medija i njihovih poruka na društvo i pojedinca; stvaranje medijskih poruka i njihovo odgovorno odašiljanje
- razumijevanje kulture s gledišta svakodnevnoga života, s društvenoga gledišta, kulture u odnosu na popularnu kulturu i kulture u odnosu prema književnosti i ostalim umjetnostima te utjecaj kulture na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- poticanje svjesnosti o jedinstvenosti i vrijednosti različitih mišljenja, stavova i ideja, društava i kultura sa svrhom uspješne komunikacije te razumijevanja drugih i drukčijih.
Predmetna područja u organizaciji Nacionalnog i predmetnog kurikuluma nastavnoga predmeta Hrvatski jezik i jezične djelatnosti – grafički prikaz
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima
Odgojno-obrazovni ishodi proširuju se i produbljuju načelom vertikalno-spiralnoga slijeda od prvoga razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje škole pa se pojedine sastavnice razrade ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se.
Sastavnice razrade ishoda proširuju se, produbljuju i razvijaju kompleksnijim sadržajima i aktivnostima, a učenicima se učenjem i poučavanjem omogućuje uvježbavanje i utvrđivanje znanja, automatizacija vještina i razvoj stavova i vrijednosti. Odgojno-obrazovne ishode čine tri sastavnice: odgojno-obrazovni ishod, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda. Dio nekih ishoda je preporuka koja sadržava upute za provedbu i ostvarivanje ishoda.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru pojedinoga odgojno-obrazovnoga ishoda ili skupine ishoda. Razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda opisno određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova/vrijednosti.
OZNAKAOBJAŠNJENJE OZNAKE
HJ Hrvatski jezik
OŠ osnovna škola
SŠ srednja škola
A.predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija
B.predmetno područje Književnost i stvaralaštvo
C. predmetno područje Kultura i mediji
A. 1.predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija, prvi razred
B. 1. 1.predmetno područje Književnost i stvaralaštvo, prvi razred, prvi ishod
Osnovna škola Hrvatski jezik 1. razred
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.1.1.
Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje.
- razgovara u skladu sa svojim interesima i potrebama
- postavlja jednostavna pitanja
- odgovara cjelovitom rečenicom
- upotrebljava riječi: molim, hvala, oprosti, izvoli
- govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu
- izgovora glasove i naglašava riječi u skladu s jezičnim razvojem
- točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u rečenici u skladu s jezičnim razvojem i dobi
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora
- započinje razgovor, postavlja pitanja i odgovara na pitanja kratkim rečenicama; samostalno se uključuje u jezičnu aktivnost govorenja te sadržajem govorenja obuhvaća zadane teme
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje zodgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: pozdravljanje, upoznavanje, cjelovite rečenice kao pitanja i odgovori, više povezanih rečenica u kraći govoreni tekst
Učitelj svakodnevno organizira različite igrolike jezične aktivnosti kojima potiče razgovor i sudjelovanje učenika u govornom činu.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.1.2.
Učenik sluša jednostavne tekstove, točno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta.
- sluša jednostavne tekstove iz različitih izvora
- odgovara na pitanja o slušanome tekstu
- postavlja pitanja o slušanome tekstu
- sluša i razumije uputu i postupa prema uputi
- točno ponavlja izgovor glasova i čestih riječi te intonira rečenice s obzirom na priopćajnu svrhu
- spoznaje značenje riječi na temelju vođenoga razgovora
- sluša s razumijevanjem govorni/čitani tekst, točno odgovara na pitanja o sadržaju teksta uz pomoć učitelja i izgovara glasove, ogledne i česte riječi i rečenice prema modelu
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: kratki jednostavni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi (radijske emisije, reklame, najave filmova i emisija, zvučni zapisi književnoumjetničkih tekstova)
Pri odabiru tekstova za učenje, poučavanje i vrednovanje valja poštovati načelo od jednostavnijega prema složenome, i to s obzirom na sadržaj, ustroj teksta, jezične strukture i rječnik. Tekstovi namijenjeni početnom opismenjavanju trebaju biti kratki, neopširni, pisani razumljivim stilom i jezikom. U skladu s interesima i napretkom učenika trebaju se postupno usložnjavati. Tekstovi trebaju značenjem, smislom i sadržajem podržavati jezični razvoj učenika i početnu čitalačku pismenost. Grafičko oblikovanje teksta mora biti u skladu sa zahtjevima metodike početnoga opismenjavanja (vizualno uporište za poučavanje pisanja i čitanja).
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.1.3.
Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i obilježjima jezičnoga razvoja.
- razlikuje slovo od drugih znakova
- prepoznaje slova
- povezuje napisano slovo s glasom
- povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu
- čita riječi, rečenice, tekstove primjereno početnomu opismenjavanju
- odgovara na jednostavna pitanja nakon čitanja teksta
- postavlja pitanja primjereno početnom opismenjavanju
- prikazuje i čita podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta (npr. Matematika, Priroda i društvo...)
- čita s razumijevanjem riječi i kratke rečenice primjerene početnomu opismenjavanju
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: kratki tekstovi primjereni početnom opismenjavanju (s riječima u kojima su naučena slova), kratki obavijesni i književni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi
Učitelj stvara poticajno okružje za čitanje. Tijekom usvajanja početnih čitalačkih vještina učenik treba svakodnevno pozornost usmjeravati na značenje i smisao pročitanoga, vještinu čitanja i vježbanje čitanja. Učitelj treba poučiti učenike tehnikama čitanja koje mu omogućuju točnost, pravilnu artikulaciju glasova, rečeničnu intonaciju i razumijevanju pročitanoga. Brzina čitanja nije presudna u procesu početnoga opismenjavanja, nego pozornost treba usmjeriti na razvoj fluentnosti u čitanju i čitalačkoj motiviranosti.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.1.4
Učenik piše školskim formalnim pismom slova, riječi i kratke rečenice u skladu s jezičnim razvojem.
- povezuje glas s odgovarajućim slovom
- razlikuje slova od drugih znakova
- povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu
- piše velika i mala slova školskoga formalnog pisma
- prepisuje riječi i rečenice
- samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim slovima
- oblikuje kratak pisani tekst primjeren početnomu opismenjavanju
- ističe pisanje velikog početnog slova: prva riječ u rečenici, vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili mjesta u užem okružju
- piše rečenični znak na kraju rečenice
- piše riječi i kratke rečenice slovima školskoga formalnog pisma
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: kratki tekst od tri do pet rečenica, sadržajno i logički povezan
Metodički postupci početnoga opismenjavanja: Učenik pravilno drži pisaljku u ruci, izvodi predvježbe za pisanje formalnih slova, prikazuje zadano slovo pokretom ruke ili tijela, izrađuje model zadanoga slova od različitih materijala (papir, folija, vezice, masa za modeliranje i sl.), opisuje izgled slova, sluša zadani glas i piše odgovarajuće slovo, usvaja abecedni poredak slova učenjem kroz igru i igrolikim aktivnostima, dopisuje izostavljene riječi u rečenici.
Učenik piše velikim slovima školskoga formalnog pisma. Mala slova služe za čitanje te se ne preporučuju diktati i vježbe prepisivanja dužih tekstova malim slovima školskoga formalnog pisma. Malim slovima školskog formalnog pisma može se napisati tek redak ili dva kao motoričku vježbu. Tijekom samostalnoga oblikovanja kratkoga teksta učenici mogu pisati nekoliko rečenica velikim i malim slovima školskoga formalnog pisma.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.1.5
Učenik upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju u uobičajenim komunikacijskim situacijama.
- izabire riječi kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i rečenice
- traži objašnjenje za značenje riječi koje ne razumije
- objašnjava vlastitim riječima značenje nepoznatih riječi nakon vođenoga razgovora
- traži nepoznate riječi u dječjem rječniku poznavajući abecedni poredak riječi i čita s razumijevanjem objašnjenje značenja riječi
- prepoznaje značenje riječi i upotrebljava ih u sintagmama i rečenicama u uobičajenim komunikacijskim situacijama
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Različitim aktivnostima i strategijama čitanja (uspostavljanjem aktivnoga angažmana pri čitanju i poticanjem na postavljanje pitanja) valja razvijati aktivan i pasivan rječnik učenika u skladu s jezičnim razvojem.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodina razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.1.6.
Učenik prepoznaje razliku između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika.
- prepoznaje različitost u riječima (izraznu i sadržajnu) između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika
- prepoznaje naglasnu različitost riječi u mjesnome govoru i standardnome hrvatskome jeziku
- uočava razliku između tekstova na mjesnome govoru i standardnome hrvatskom jeziku u neposrednoj životnoj stvarnosti
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Sadržajima i aktivnostima u ishodu promiče se očuvanje zavičajnih idioma kao kulturnoga nasljeđa. Prema načelu zavičajnosti uputno je u početnoj nastavi učeniku dopustiti slobodno izražavanje idiomom koji najbolje poznaje i kojim može slobodno i jednostavno izraziti svoje misli i osjećaje. To je iznimno važno za daljnji razvoj komunikacijske jezične kompetencije i suzbijanje straha od jezičnoga izražavanja u metodičkoj situaciji. Preduvjet za ovladavanjem standardnim hrvatskim jezikom jest uvažavanje imanentnoga jezičnog znanja učenika. Potrebno je poučiti učenike da se njihov jezik zove hrvatski jezik i pismo latinica.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodina razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.1.7.
Učenik prepoznaje glasovnu strukturu riječi te glasovno analizira i sintetizira riječi primjereno početnomu opismenjavanju.
- prepoznaje glasovnu strukturu riječi
- uočava početni, središnji i završni glas u riječi
- izvodi glasovnu analizu i sintezu
- pravilno izgovora glasove i naglašava riječi primjereno početnomu opismenjavanju
- prepoznaje glasovnu strukturu riječi i uočava početni, središnji i završni glas u riječi te glasovno analizira i sintetizira jednosložne i dvosložne riječi
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda U početnome čitanju i pisanju učenik dekodira slova i vježbanjem postiže automatizaciju. Učitelj se pri poučavanju koristi metodama početnoga čitanja i pisanja (globalna, analitička i sintetička). METODIČKI POSTUPCI POČETNOGA OPISMENJAVANJA: sudjeluje u metodičkim igrolikim aktivnostima u skladu s početnim opismenjavanjem, pronalazi nove uzorke riječi zasićene glasom/slovom koje se uči.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.1.1.
Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom.
- govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja/slušanja književnoga teksta
- izražava opisane situacije i doživljeno u književnome tekstu riječima, crtežom i pokretom
- izražava mišljenje o postupcima likova
- uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
- pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u književnome tekstu
- objašnjava razloge zbog kojih mu se neki književni tekst sviđa ili ne sviđa
- dogovorenim simbolima unutar skupine ili crtežom izražava sviđa li mu se književni tekst ili ne sviđa
- uz pomoć učitelja izražava svoje misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i opisuje situacije iz svakodnevnoga života slične onima u književnome tekstu
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj svakodnevno planira vrijeme za čitanje književnih tekstova i organizira aktivnosti pričanja / čitanja naglas cijelomu razredu, čitanja u manjim grupama i samostalnoga čitanja naglas ili u sebi. Tekstovi su primjereni učenikovim recepcijskim, doživljajnim i spoznajnim mogućnostima te tematski povezani s interesima učenika i njegovom životnom stvarnošću.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.1.2.
Učenik sluša/čita književni tekst, izražava o čemu tekst govori i prepoznaje književne tekstove prema obliku u skladu s jezičnim razvojem i dobi.
- prepoznaje priču, pjesmu, zagonetku i igrokaz prema obliku
- opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima
- prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu
- prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama
- prepoznaje elemente igre riječima u pjesmama za djecu
- prepričava pročitanu priču vlastitim riječima
- sluša/čita književni tekst, prema smjernicama usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književni tekst prema obliku uz pomoć učitelja
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: slikopriča, kratka pripovijetka, bajka, dječja pjesma, kratki igrokaz, zagonetka Učenik čita deset cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga dva obavezna i osam prema izboru učitelja na temelju kriterija: recepcijsko-spoznajne mogućnosti učenika, raznolika žanrovska zatupljenost tekstova, raznolika tematska zastupljenost tekstova, podjeljena zastupljena antologijskih i suvremenih tekstova.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.1.3
Učenik izabire ponuđene književne tekstove i čita/sluša ih s razumijevanjem prema vlastitome interesu.
- upoznaje se s prostorom školske knjižnice
- upoznaje se s radom u školskoj knjižnici
- posjećuje školsku knjižnicu jedanput tjedno i posuđuje slikovnice za čitanje
- upoznaje se s različitim vrstama slikovnica
- preporučuje pročitane slikovnice i priče drugim učenicima
- objašnjava vlastiti izbor slikovnica
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Čita najmanje jedno književno djelo godišnje prema vlastitom izboru, a preporučuje se više književnih djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje. Svakodnevno izabire jedan kratki književni tekst za čitanje između više književnih tekstova primjerenih dobi učenika prema prijedlogu učitelja ili samostalnome izboru. Sastavlja popis pročitanih slikovnica, priča, pjesama i igrokaza uz pomoć odraslih i uspoređuje vlastiti popis s popisom ostalih učenika radi poticanja čitanja.
Ishod se ne vrednuje, samo se prati, a razine usvojenosti odnose se na konkretna predstavljanja na nastavi te se mogu i ne moraju sumativno vrednovati.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.1.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- stvara različite individualne uratke: crta izabrane stihove ili dijelove priče, likove i prostor, izražava se pokretom, oblikuje u različitim likovnim tehnikama likove iz priča, izrađuje vlastite slikopriče
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.1.1.
Učenik sluša/čita tekst u skladu s početnim opismenjavanjem i pronalazi podatke u tekstu.
- izdvaja jedan ili više podataka iz teksta prema unaprijed zadanim pitanjima
- služi se dječjim rječnicima
- pronalazi natuknicu prema abecednome redu
- crtežom i riječima izražava o čemu tekst govori
- sluša/čita tekst u skladu s početnim opismenjavanjem i prema smjernicama pronalazi podatke u tekstu
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.1.2
Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.
- izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima: animirani filmovi, televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa, kazališne predstave, slikovnice i knjige za djecu
- sluša čitanje ili samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu
- prepoznaje edukativne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima
- prepoznaje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu te izdvaja omiljene medijske sadržaje
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.1.3. Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi.
- posjećuje kulturne događaje primjerene dobi
- razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
- izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom, pokretom, pjevanjem
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe u muzejima primjerene dobi i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim knjižnicama, dječji književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci.
Ishod se ne vrednuje, samo se prati. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Osnovna škola Hrvatski jezik 2. razred
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.2.1.
Učenik razgovara i govori u skladu s temom iz svakodnevnoga života i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
- govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života koje zaokupljaju njegovu pozornost
- odgovara na pitanja i postavlja pitanja cjelovitom rečenicom
- pripovijeda kratku priču prema nizu slika
- priča o vlastitim doživljajima i događajima
- pripovijeda događaje kronološki
- opisuje na temelju promatranja
- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
- rabi nove riječi koje je naučio kao dio aktivnoga rječnika
- točno izgovara sve glasove u riječima
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
- prema smjernicama govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom i poštuje pravila uljudnoga ophođenja
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: kratka molba, zahvala i poziv, telefonski razgovor, spontani razgovor, kratka priča, kratki opis
Učitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornom činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama. Teme trebaju biti usmjerene na konkretne nastave sadržaje u korelaciji s drugim nastavnim područjima te omogućiti cjeloviti kulturološki razvoj.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.2.2.
Učenik sluša jednostavne tekstove, točno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta.
- sluša kratke tekstove primjerene jezičnomu razvoju i dobi
- odgovara na pitanja o poslušanome tekstu
- postavlja potpitanja o poslušanome tekstu da bi pojasnio vlastito razumijevanje teksta
- provjerava razumijevanje poslušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom
- izražava svoje misli i osjećaje o poslušanome tekstu (crtežom, pismom, govorom, pokretom)
- sluša tekst, razgovara o tekstu te uz ohrabrivanje (verbalnim i neverbalnim znakovima) usmenim odgovorima pokazuje razumijevanje sadržaja poslušanoga teksta
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: kratki jednostavni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi (radijske emisije, reklame, najave filmova i emisija, zvučni zapisi književnoumjetničkih tekstova)
Pri odabiru tekstova za učenje, poučavanje i vrednovanje valja poštovati načelo od jednostavnijega prema složenome, i to s obzirom na sadržaj, ustroj teksta, jezične strukture i rječnik. Tekstovi tijekom početnoga opismenjavanja trebaju biti kratki, neopširni, pisani razumljivim stilom i jezikom, prilagođene kompozicije.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.2.3.
Učenik čita kratke tekstove tematski prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima.
- čita kratke tekstove tematski primjerene iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima učenika
- odgovara na pitanja o pročitanome tekstu
- postavlja pitanja o pročitanome tekstu
- izdvaja nepoznate riječi
- pretpostavlja značenje nepoznate riječi prema kontekstu
- pronalazi podatke u čitanome tekstu prema uputi ili pitanjima
- pronalazi podatke u grafičkim prikazima i tumači ih
- čita kratke tekstove tematski primjerene iskustvu, dobi i interesima te samostalno odgovara na pitanja o tekstu
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: kratki tekstovi primjereni jezičnom razvoju učenika i njegovim recepcijskim sposobnostima (upute, poruke, pisma, obavijesni i književni tekstovi)
Učitelj zajedno s učenicima stvara okružje koje je poticajno za čitanje. Tekstovi za čitanje trebaju biti primjereni jezičnom razvoju učenika i njegovim recepcijskim sposobnostima. Tijekom poučavanja čitanja učitelj individualizira pristup svakom učeniku uvažavajući individualne razlike s ciljem da od učenika stvori čitatelja koji čita s razumijevanjem i radi užitka. Učitelj osigurava vrijeme za svakodnevno čitanje/pričanje namijenjeno cijelomu razrednom odjelu, grupama učenika ili pojedinačno. Podjednako treba biti zastupljeno čitanje naglas i čitanje u sebi. Količina čitanoga teksta usklađuje se s razumijevanjem pri čitanju i rječnikom učenika. Postupno se uvode aktivnosti za razvijanje vještina izražajnoga (interpretativnog) čitanja. Učitelj treba biti model interpretativnog čitanja i recitiranja.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.2.4.
Učenik piše školskim rukopisnim pismom slova, riječi i kratke rečenice u skladu s jezičnim razvojem.
- piše velika i mala slova školskim rukopisnim pismom
- povezuje slova u cjelovitu riječ, riječ u rečenicu pišući školskim rukopisnim pismom
- prepisuje riječi i rečenice rukopisnim slovima
- samostalno piše riječi i rečenice naučenim rukopisnim slovima
- u pisanju rukopisnim slovima pazi na veličinu pojedinih elemenata slova, vrstu poteza i način spajanja
- razlikuje pojam glas, slovo, slog, riječ
- u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka; prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu kod rastavljanja riječi na slogove na kraju retka
- piše veliko početno slovo: imena životinja, blagdana i praznika, ulica, trgova i naseljenih mjesta u bližem okružju
- piše oznake za mjerne jedinice (duljina, novac, vrijeme)
- piše ogledne i česte riječi u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i
- prepisuje i piše slova, riječi i jednostavne rečenice rukopisnim slovima, uz pomoć učitelja prepoznaje pogreške u primjeni poučavanih pravopisnih pravila i djelomično je uspješan u ostvarivanju slovopisne čitkosti
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda tekstovi: kratki opis predmeta ili lika, obavijest, pismo, pisani sastavak
Metodički postupci početnoga opismenjavanja: Učenik pravilno drži pisaljku u ruci, izvodi predvježbe za pisanje rukopisnih slova, prikazuje zadano rukopisno slovo pokretom ruke ili tijela, uočava povezanost pisanja i čitanja, sluša i piše riječi u kojima se slovo koje se uči nalazi na početku, u sredini i na kraju riječi zbog pravilnoga spajanja rukopisnih slova, provjerava urednost i čitkost u pisanju, aktivno i angažirano piše kako bi se osamostalio u pisanju.
Samostalno pisanje prema poticaju treba biti usklađeno s dinamikom učenja i jezičnim razvojem pojedinoga učenika. Učitelj stvara situacije, osmišljava aktivnosti i poticajno okružje s pomoću kojih učenici uočavaju važnost potrebe pisanja. Učenike već tijekom početnoga opismenjavanja valja poučavati strategijama pripreme za oblikovanje pisanoga teksta.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.2.5.
Učenik upotrebljava i objašnjava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na komunikacijsku situaciju.
- usvaja nove riječi i razumije značenje naučenih riječi
- objašnjava značenje određene riječi s obzirom na komunikacijsku situaciju
- izabire odgovarajuće riječi i upotrebljava ih u oblikovanju sintagmi i rečenica
- traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku i koristi se njima kao dijelom aktivnoga rječnika
- prepoznaje i razlikuje izjavnu, upitnu i uskličnu te jesnu i niječnu rečenicu u tekstu
- prepoznaje u tekstu ogledne i česte imenice i glagole
- upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na komunikacijsku situaciju te prepoznaje imenice i glagole
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodina razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.2.6.
Učenik uspoređuje mjesni govor i standardni hrvatski jezik.
- uspoređuje riječi mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika
- zamjenjuje riječ mjesnoga govora s riječju na standardnome hrvatskom jeziku
- sluša i govori tekstove na mjesnome govoru prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima
- čita i piše kratke i jednostavne tekstove na mjesnome govoru u skladu sa svojim interesima, potrebama i iskustvom
- uz pomoć učitelja prepoznaje razliku između govornih i pisanih tekstova na mjesnome govoru i standardnome hrvatskom jeziku u različitim jezičnim kontekstima
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.2.1.
Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom.
- govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja/slušanja književnoga teksta
- izražava opisane situacije i doživljeno u književnome tekstu riječima, crtežom i pokretom
- izražava vlastito mišljenje o događajima u priči i postupcima likova
- uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
- povezuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
- pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u književnome tekstu
- objašnjava razloge zbog kojih mu se neki književni tekst sviđa ili ne sviđa
- uz pomoć učitelja izražava misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i opisuje situacije iz književnoga teksta slične onima u svakodnevnome životu
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.2.2.
Učenik sluša/čita književni tekst i razlikuje književne tekstove prema obliku i sadržaju.
- razlikuje priču, pjesmu, bajku, slikovnicu, zagonetku i igrokaz po obliku i sadržaju
- razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
- prepoznaje glavne i sporedne likove
- prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče
- uočava obilježja igrokaza za djecu: lica, dijalog
- smješta likove u vrijeme radnje i prostor
- sluša/čita književni tekst, samostalno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književne tekstove po obliku, sadržaju i strukturi
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: slikopriče, slikovnica, kratka priča, bajka, pjesma, kratki igrokaz, zagonetka
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.2.3
Učenik samostalno izabire književne tekstove za slušanje/čitanje prema vlastitome interesu.
- upoznaje se s različitim vrstama slikovnica, zbirki priča, pjesama za djecu
- upoznaje se s prostorom narodne knjižnice u blizini mjesta stanovanja (ili bibliobusom)
- upoznaje se s radom dječjega odjela narodne knjižnice u blizini mjesta stanovanja
- posjećuje školsku ili narodnu knjižnicu jednom tjedno i posuđuje slikovnice i knjige za djecu za svakodnevno čitanje
- svakodnevno izabire jedan književni tekst, primjeren jezičnom razvoju, za čitanje koji mu nudi učitelj ili samostalno izabire književne tekstove iz dječjih knjiga i časopisa
- preporučuje pročitane slikovnice i knjige za djecu drugim učenicima
- objašnjava vlastiti izbor slikovnica i knjiga za djecu
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.2.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- stvara različite individualne uratke: prikuplja riječi iz mjesnoga govora te sastavlja mali zavičajni rječnik, preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.2.1.
Učenik sluša/čita tekst primljen uz pomoć elektroničkih medija, oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem i izdvaja važne podatke iz teksta.
- prepoznaje važne podatke u kratkom tekstu
- izdvaja iz teksta jedan ili više podataka prema zadanim uputama
- prepričava sadržaj teksta
- prema smjernicama pronalazi podatke u elektroničkome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.2.2.
Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.
- izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima izražavajući vlastito mišljenje
- gleda i sluša animirane filmove, dokumentarne i igrane filmove za djecu - prati (gleda, sluša, doživljava) televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa
- samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu
- prepoznaje edukativne i interaktivne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima
- razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu s kojima se susreće u svakodnevnome životu
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.2.3. Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi i iskazuje svoje mišljenje.
- posjećuje kulturne događaje
- razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
- izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
- iskazuje svoj doživljaj nakon kulturnog događaja crtežom, slikom, govorom ili kraćim pisanim rečenicama
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, posjet knjižnicama i odjelima većih knjižnica (zvučne knjige), likovne izložbe, izložbe u muzejima primjerene dobi i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim knjižnicama, dječji književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Osnovna škola Hrvatski jezik 3. razred
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.3.1.
Učenik razgovara i govori tekstove jednostavne kompozicijske strukture.
- razlikuje svakodnevne komunikacijske situacije
- govori kraći tekst prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, završetak
- pripovijeda događaje nižući ih kronološki
- služi se novim riječima u skladu s komunikacijskom situacijom i temom
- u govornim situacijama samostalno prilagođava ton, intonaciju i stil
- točno izgovara ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i
- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
- govori kratke tekstove i uz pomoć učitelja oblikuje uvodni, središnji i završni dio teksta; razgovara izražavajući potrebe, misli i osjećaje; u komunikacijskim situacijama otvara i potiče dijalog
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: jednostavni dijaloški i monološki tekstovi, kratki pripovjedni tekst, opis predmeta ili lika, molba, kratko izlaganje
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.3.2.
Učenik sluša tekst i prepričava sadržaj poslušanoga teksta.
- sluša tekst prema zadanim smjernicama: unaprijed zadana pitanja i upute -
- odgovara na pitanja o poslušanome tekstu
- postavlja pitanja o poslušanome tekstu
- prepričava poslušani tekst
- izdvaja nepoznate riječi, pretpostavlja značenje riječi na temelju sadržaja teksta
- izražava mišljenje o poslušanome tekstu
- razumije ulogu i korisnost slušanja
- sluša tekstove i prepoznaje važne podatke u poslušanome tekstu
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: obavijesni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi (radijske emisije, reklame, najave filmova i emisija), zvučni zapisi književnoumjetničkih tekstova
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.3.3.
Učenik čita tekst i pronalazi važne podatke u tekstu.
- uočava grafičku strukturu teksta: naslov, tijelo teksta, ilustracije i/ili fotgorafije, rubrike
- odgovara na pitanja o pročitanome tekstu
- postavlja pitanja o pročitanome tekstu
- pronalazi važne podatke u tekstu
- pronalazi i objašnjava podatke u grafičkim prikazima
- pojašnjava i popravlja razumijevanje pročitanoga teksta čitajući ponovo tekst
- sažima (traži glavne misli) i prepričava tekst
- prepoznaje nepoznate riječi i pronalazi njezino značenje na temelju sadržaja teksta i u rječniku
- čita tekst i prema smjernicama pronalazi važne podatke u tekstu
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: obavijesni, edukativni i književni tekstovi primjereni razvojnoj dobi
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.3.4.
Učenik piše vođenim pisanjem jednostavne tekstove u skladu s temom.
- piše jednostavne tekstove prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi
- piše prema predlošcima za uvježbavanje pisanja (neposrednim promatranjem, zamišljanjem, predočavanjem)
- piše vođenim pisanjem pisani sastavak prepoznatljive trodjelne strukture (uvod, glavni dio, završetak).
- piše različite kratke tekstove: čestitka, kratko e-pismo, pisani sastavak
- provjerava pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost u pisanju
- piše ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i (umanjenice, uvećanice, zanimanja)
- piše veliko početno slovo: imena ulica, trgova, naseljenih mjesta, voda i gora, ustanova u užem okružju; imena knjiga i novina
- primjenjuje pravilo pisanja čestih višerječnih imena
- piše dvotočku i zarez u nabrajanju
- piše prema smjernicama jednostavne tekstove u skladu temom i vrstom, uz tematska, jezična ili stilska odstupanja primjenjujući pravopisnu i slovopisnu točnost primjerenu jezičnomu razvoju
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: opis predmeta ili lika, čestitka, pismo, pisani sastavak, izvješće
Učitelj priprema nastavne materijale na temelju inicijalnog stanja jezično-komunikacijske kompetencije učenika: metodički predlošci za pisane vježbe, vježbe smislenoga povezivanja riječi u rečenici/tekstu, vježbe dopunjavanja rečenica/teksta, vježbe skraćivanja rečenica/teksta, vježbe prepisivanja s preinakama.
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.3.5.
Učenik oblikuje tekst služeći se imenicama, glagolima i pridjevima,
uvažavajući gramatička i pravopisna znanja.
- prepoznaje ogledne i česte imenice s konkretnim značenjem
- uočava glagolsku radnju izrečenu glagolom
- piše pridjeve uz imenice da bi stvorio življu i potpuniju sliku
- usvaja pojam imenica, glagol, pridjev na oglednim primjerima
- prepoznaje ogledne i česte umanjenice i uvećanice
- razlikuje jesnu i niječnu rečenicu
- prema smjernicama upotrebljava riječi u sintagmama i rečenicama te vođenim pisanjem oblikuje kratki tekst u skladu s ovladanim gramatičkim i pravopisnim znanjima, tematski povezan sa svakodnevnim komunikacijskim situacijama
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodina razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.3.6.
Učenik razlikuje uporabu zavičajnog govora i standardnoga hrvatskog jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju.
- uočava uvjetovanost uporabe zavičajnoga idioma ili standardnoga hrvatskog jezika komunikacijskom situacijom
- istražuje u mjesnim knjižnicama i zavičajnim muzejima tekstove vezane uz jezični identitet i baštinu
- prepoznaje povijesne jezične dokumente i spomenike kao kulturnu baštinu mjesta/zavičaja
- uz pomoć učitelja u govornoj i pisanoj komunikaciji uočava razliku između zavičajnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.3.1.
Učenik povezuje sadržaj i temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom.
- iskazuje misli i osjećaje nakon čitanja književnog teksta
- prepoznaje temu književnoga teksta
- povezuje temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom
- navodi sličnosti i razlike između sadržaja i teme književnoga teksta i vlastitoga životnog iskustva
- uspoređuje misli i osjećaje nakon čitanja teksta sa zapažanjima ostalih učenika
- prepoznaje etičke vrijednosti teksta
- izražava zapažanja nakon slušanja/čitanja književnoga teksta, povezuje temu i sadržaj teksta s vlastitim iskustvom te prepoznaje etičke vrijednosti
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: priča, bajka, basna, pjesma, igrokaz, dječji roman, legenda, slikovnica, pripovijetka
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.3.2.
Učenik čita književni tekst i uočava pojedinosti književnoga jezika.
- prepoznaje i izdvaja temu književnoga teksta
- prepoznaje redoslijed događaja
- povezuje likove s mjestom i vremenom radnje
- opisuje likove prema izgledu, ponašanju i govoru
- uočava ritam, rimu i usporedbu u poeziji za djecu
- uočava ponavljanja u stihu, strofi ili pjesmi
- uočava pjesničke slike
- uočava emocionalnost i slikovitost teksta
- uočava posebnost poetskog izraza: slikovitost, zvučnost i ritmičnost
- čita književni tekst i prema smjernicama uočava pojedinosti
književnoga jezika
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: lirska, šaljiva, domoljubna, pejzažna lirska pjesma, priča, dječji roman, dječji igrokaz, legenda, slikovnica, pripovijetka, basna
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.3.3
Učenik čita prema vlastitome interesu te razlikuje vrste knjiga za djecu.
- razlikuje slikovnicu, zbirku pjesama, zbirku priča, dječji roman, basnu, igrokaz
- razvija čitateljske navike kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanjem različitih žanrova
- izrađuje popis pročitanih knjiga
- objašnjava razloge vlastitoga izbora knjiga za čitanje
- preporučuje ostalim učenicima knjige koje je pročitao i koje su mu bile zanimljive
- sudjeluje u radionicama za poticanje čitanja u školskoj knjižnici
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.3.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- stvara različite individualne uratke: stvara na dijalektu / mjesnom govoru, piše i crta slikovnicu, glumi u igrokazu, stvara novinsku stranicu, piše pismo podrške, crta naslovnicu knjige, crta plakat, crta strip
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj priprema nastavne materijale na temelju inicijalnog stanja jezično-komunikacijske kompetencije učenika: metodički predlošci za pisane vježbe, vježbe smislenoga povezivanja riječi u rečenici/tekstu, vježbe dopunjavanja rečenica/teksta, vježbe skraćivanja rečenica/teksta, vježbe prepisivanja s preinakama.
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.3.1.
Učenik pronalazi podatke koristeći se različitim izvorima primjerenima dobi učenika.
- prepoznaje različite izvore informiranja: digitalni udžbenici, tekstovi u zabavno-edukativnim časopisima i knjigama za djecu te na edukativnim internetskim stranicama
- pronalazi podatke u različitim izvorima prema zadanim istraživačkim temama i vlastitim interesima
- izdvaja važne podatke iz teksta i razvrstava ih prema uputi, te prenosi tekst u druge oblike ili medije
- prima poruku iz različitih medija, uključuje nove informacije i izdvaja važne podatke te ih oblikuje u novi medijski sadržaj
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.3.2.
Učenik razlikuje tiskane medije primjerene dobi i interesima.
- razlikuje knjige, udžbenike, časopise, plakate, strip, brošure, reklamne letke
- samostalno i redovito čita tekstove u književnim i zabavno-edukativnim časopisima za djecu i iskazuje mišljenje o njima
- čita stripove i razlikuje ih od ostalih tiskanih medijskih tekstova
- stvara kroz igru vlastite uratke potaknute određenim medijskim sadržajem
- nabraja tiskane medije i razlikuje sadržaje u njima
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.3.3. Učenik razlikuje kulturne događaje koje posjećuje i iskazuje svoje mišljenje o njima.
- posjećuje kulturne događaje i sudjeluje u njima
- iskazuje svoje mišljenje o kulturnome događaju (atmosferi, raspoloženju)
- razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
- izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
- izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom ili kratkim tekstom
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe u muzejima primjerene uzrastu i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim (gradskim, mjesnim) knjižnicama, dječji književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci, hrvatska kulturna i prirodna baština na svjetskoj razini (spomenici pod zaštitom UNESCO-a i nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj – narodni običaji i uratci). Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Osnovna škola Hrvatski jezik 4. razred
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.4.1.
Učenik razgovara i govori u skladu s komunikacijskom situacijom.
- razgovara i govori prema zadanoj ili slobodnoj temi
- sadržajem i strukturom govorenja cjelovito obuhvaća temu
- organizira govor prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, završetak
- stvaralačkim postupcima oblikuje govorene tekstove
- sudjeluje u organiziranoj ili spontanoj raspravi
- poštuje pravila komunikacije u raspravi: sluša sugovornike, govori kad ima riječ
- prepoznaje važnost neverbalne komunikacije
- primjenjuje nove riječi u komunikacijskoj situaciji
- poštuje društveno prihvatljiva pravila uljudne komunikacije u različitim životnim situacijama
- razgovara u skladu sa zadanom ili slobodnom temom poštujući pravila uljudnoga ophođenja
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: obavijest, poruka, kratki opis, organizirana i spontana rasprava, tekstovi oblikovani govorenim modalitetom jezika
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.4.2.
Učenik sluša različite tekstove, izdvaja važne podatke i prepričava sadržaj poslušanoga teksta.
- izdvaja važne podatke iz poslušanoga teksta prema uputi
- oblikuje bilješke na temelju izdvojenih podataka
- prepričava poslušani tekst na temelju bilježaka
- objašnjava nepoznate riječi služeći se dječjim rječnikom
- sluša različite vrste tekstova, prema smjernicama, izdvaja ključne podatke iz teksta
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: književni i obavijesni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi, zvučni zapisi književnoumjetničkih tekstova
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.4.3.
Učenik čita tekst i prepričava sadržaj teksta služeći se bilješkama.
- povezuje grafičku strukturu teksta i sadržaj
- izdvaja važne podatke iz teksta i piše bilješke s obzirom na sadržaj i strukturu
- prepričava tekst na temelju bilježaka
- objašnjava podatke u grafičkim prikazima
- objašnjava nepoznate riječi: na temelju vođenoga razgovora, zaključivanja na temelju konteksta, uporabom rječnika nakon čitanja teksta
- čita različite vrste tekstova, prema smjernicama, izdvaja ključne podatke iz teksta
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: obavijesni, edukativni i književni tekstovi primjereni razvojnoj na dobi
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.4.4.
Učenik piše tekstove prema jednostavnoj kompozicijskoj strukturi.
- piše tekstove poštujući kompozicijsku strukturu: uvod, razrada i zaključak
- piše prema predlošcima za ovladavanje gramatičkom (morfološkom, sintaktičkom i leksičkom) i stilističkom normom (na početnoj funkcionalnoj razini) potrebnom za strukturiranje teksta
- piše ogledne i česte pridjeve (opisne, gradivne i posvojne pridjeve na -čki, -ćki, -ski, -ški)
- točno piše posvojne pridjeve izvedene od vlastitih imena
- piše veliko početno slovo: imena naroda, stanovnika, država, geografskih cjelina, knjiga, filmova, novina
- provjerava pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost
- prema predlošku piše kratke tekstove u skladu
s razvijenom sposobnošću promatranja i zapažanja (sistematizira zapažanja i oblikuje kompoziciju opisa) te uz pomoć učitelja provjeravajući pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Tekstovi: bilješka, pisani sastavak, SMS poruka, poruka elektroničke pošte, pismo, sažetak, opis
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.4.5.
Učenik oblikuje tekst primjenjujući znanja o imenicama, glagolima i pridjevima uvažavajući gramatička i pravopisna znanja.
- razumije gramatičku kategoriju vrste riječi (imenice, glagoli, pridjevi)
- pravilno oblikuje broj i rod imenica, umanjenice i uvećanice
- točno oblikuje prošlo, sadašnje i buduće glagolsko vrijeme
- točno oblikuje posvojne pridjeve
- razlikuje rečenične dijelove i izražava okolnosti glagolske radnje
- oblikuje rečenice i primjereni tekst
- funkcionalno rabi riječi, sintagme i rečenice u skladu s dinamikom učenja s obzirom na jezični razvoj
- funkcionalno primjenjuje jezična znanja
- uz pomoć učitelja oblikuje sintagme, rečenice i kratki tekst te funkcionalno primjenjuje jezična znanja uz odstupanja
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodina razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.4.6.
Učenik objašnjava razliku između zavičajnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika.
- služi se standardnim hrvatskim jezikom u javnoj komunikaciji u skladu s usvojenim jezičnim pravilima
- razlikuje mjesni govor i standardni hrvatski jezik navodeći ogledne i česte primjere
- uočava važnost pozitivnog odnosa prema mjesnom govoru
- uočava važnosti mjesnoga govora i prepoznaje njegovu komunikacijsku ulogu na pojedinome prostoru (raznolikost hrvatskih govora, jezične zajednice u Hrvatskoj i izvan granica Republike Hrvatske)
- čita i sluša tekstove na kajkavskome, čakavskom i štokavskom narječju
- uz pomoć učitelja izražava se zavičajnim govorom i prepoznaje razliku između zavičajnoga govora i hrvatskoga standardnoga žezika te uočava važnost učenja hrvatskoga standardnog jezika i pozitivnoga odnosa prema mjesnom govoru
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.4.1.
Učenik izražava doživljaj književnoga teksta u skladu s vlastitim čitateljskim iskustvom.
- povezuje doživljaj i razumijevanje književnoga teksta s vlastitim misaonim i emotivnim reakcijama na tekst
- povezuje sadržaj, temu i motive teksta s vlastitim iskustvom
- pokazuje radoznalost, sklonost i znatiželju za komunikaciju s književnim tekstom
- razgovara s drugim učenicima o vlastitome doživljaju teksta
- prepoznaje vrijedne poruke i mudre izreke
- argumentira vlastite doživljaje i zaključuje o uočenim vrijednostima književnoga teksta
- objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje sadržaj, temu i motive teksta s vlastitim iskustvom
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: priča, bajka, basna, pjesma, igrokaz, dječji roman, legenda, slikovnica, pripovijetka
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.4.2.
Učenik čita književni tekst i objašnjava obilježja književnoga teksta.
- objašnjava osnovna obilježja pripovijetke, pjesme, bajke, basne, zagonetke, igrokaza, biografije i dječjega romana, mudre izreke
- prepoznaje pjesničke slike (slika u pokretu, slika u mirovanju), personifikaciju i onomatopeju u književnome tekstu
- prepoznaje obilježja poetskih tekstova: stih, strofa, ritam, zvučnost, slikovitost, ponavljanje u stihu, pjesničke slike, onomatopeja, personifikacija
- prepoznaje obilježja proznih tekstova: događaj, likovi, pripovjedne tehnike
- prepoznaje obilježja dramskih tekstova: lica, dijalog, monolog
- čita književni tekst, odgovara na pitanja i postavlja pitanja te prepoznaje obilježja književnoga teksta
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstovi: priča, pripovijetka, pjesma, igrokaz, dječji roman, poslovice
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.4.3.
Učenik čita književne tekstove prema vlastitome interesu i obrazlaže svoj izbor.
- razvija čitateljske navike kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanjem različitih žanrova
- razlikuje dječje rječnike, enciklopedije i leksikone
- redovito izlaže svoj čitateljski izbor ostalim učenicima
- razgovara o izabranome i pročitanom književnom djelu
- izabire tekstove prema interesu sa šireg popisa predloženih književnih tekstova za čitanje i sa popisa novijih izdanja
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.4.4.
Učenik se stvaralački izražava potaknut književnim tekstom, iskustvima i doživljajima.
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- stvara različite individualne uratke: pripovijeda sadržaj književnoga teksta iz perspektive drugoga lika, vremena ili mjesta, izražajno čita književne tekstove, recitira/krasnoslovi, piše dnevnik, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.4.1.
Učenik izdvaja važne podatke koristeći se različitim izvorima primjerenima dobi.
- prepoznaje izvore informiranja: stručnjaci ili drugi pojedinci, školske ili narodne/gradske knjižnice, internet, e-udžbenik
- dolazi do podataka kombinirajući izvore informacija
- prepoznaje, preuzima, pregledava i objašnjava materijale sa školske web stranice
- rabi podatke u različite svrhe: proširuje sadržaje učenja, priprema se za pisanje i govorenje
- pregledava i pronalazi izvore podataka i izdvaja nekoliko važnih podataka prema uputi
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.4.2.
Učenik razlikuje elektroničke medije primjerene dobi i interesima učenika.
- razlikuje televiziju, radio, internet
- gleda emisije za djecu i razgovara o njima
- objašnjava razliku između novinskih priloga na televiziji i radiju (primjerice, intervju)
- pristupa kontrolirano društvenim mrežama i pretražuje internetske portale za djecu
- gleda animirane, dokumentarne i igrane filmove i filmove dječjega filmskog stvaralaštva tematski i sadržajno primjerene recepcijskim i spoznajnim mogućnostima
- zamjećuje sličnosti i razlike između književnoga djela, kazališne predstave i filma nastalih prema književnome djelu
- izabire (čita, sluša) medijske sadržaje te se priprema za stvarno ili virtualno stvaralaštvo
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.4.3. Učenik razlikuje i opisuje kulturne događaje koje posjećuje i iskazuje svoje mišljenje o njima.
- posjećuje i sudjeluje u kulturnim događajima (likovnima, glazbenim, znanstvenim)
- razgovara sa sudionicima tijekom i nakon kulturnoga događaja
- izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
- izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom ili kratkim tekstom
- izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon posjeta kulturnom događaju
-
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe u muzejima primjerene uzrastu i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim (gradskim, mjesnim) knjižnicama, dječji književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci, posjet nacionalnim ustanovama. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Osnovna škola Hrvatski jezik 5. razred - 175 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.5.1.
Učenik govori i razgovara u skladu s interesima, potrebama i iskustvom.
- prepoznaje različite svrhe govorenja: osobna, obrazovna i javna
- primjenjuje različite govorne činove: zahtjev, isprika, zahvala i poziv
- razgovara sa svrhom razmjene informacija
- opisuje prema jednostavnoj kompozicijskoj strukturi
- pripovijeda kronološki nižući događaje
- razgovijetno govori i točno intonira rečenice
- primjenjuje različite govorne činove i pripovijeda kronološki
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: vic, anegdota, razgovorne igre, spontani razgovor
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.5.2.
Učenik sluša tekst, izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta.
- prepoznaje slušanje iz zadovoljstva i slušanje sadržaja: usmjereno na razumijevanje i zapamćivanje poruka
- izdvaja ključne riječi i piše kratke bilješke o slušanome tekstu
- prepričava slušani tekst služeći se bilješkama
- objašnjava nepoznate riječi na temelju vođenoga razgovora i uporabom rječnika
- sluša tekst, izdvaja ključne riječi i piše bilješke
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: opis, anegdota, radijski i televizijski prilozi
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.5.3.
Učenik čita tekst, izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta.
- prepoznaje svrhu čitanja: osobna, obrazovna i javna
- uočava sastavne elemente grafičke strukture teksta: naslov, podnaslove, fotografije i/ili ilustracije
- izdvaja ključne riječi i piše kratke bilješke
- prepričava tekst služeći se bilješkama
- objašnjava nepoznate riječi na temelju vođenoga razgovora i zaključivanja iz konteksta
- služi se sadržajem i kazalom pojmova u traženju informacija
- ovladava osnovnim tehnikama pretraživanja interneta i knjižničnih kataloga
- čita tekst, izdvaja ključne riječi i piše bilješke
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: izvješće, sažetak, uputa; slikovni prikaz podataka
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.5.4.
Učenik piše pripovjedne tekstove u skladu s temom.
- piše tekst trodijelne strukture u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- utvrđuje temu: čita i istražuje o temi u različitim izvorima, povezuje temu sa stečenim znanjem i iskustvom
- piše bilješke o temi: u natuknicama navodi podteme razrađujući temu
- pripovijeda kronološki nižući događaje povezujući rečenice tako da sljedeća proizlazi iz prethodne
- služi se novim riječima koje je čuo ili pročitao istražujući o temi
- provjerava točnost informacija
- svjesno i točno citira autorsko djelo poštujući intelektualno vlasništvo
- piše veliko početno slovo u jednorječnim i višerječnim imenima: vlastite imenice, posvojni pridjevi, zemljopisna imena u bližem okružju; piše zarez odvajajući usklik i vokativ od ostatka rečenice
- služi se pravopisnim priručnicima sa svrhom poštivanja pravopisne norme
- piše u skladu s usvojenim gramatičkim i pravopisnim pravilima
- piše pripovjedne tekstove trodijelne strukture ne postižući cjelovitost teksta i stilsku ujednačenost
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: pisani sastavak, sažeto, opširno i stvaralačko prepričavanje, e-pismo
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Faze procesa pisanja: 1. pripremna faza: prvi susret s temom (misaona priprema), prikupljanje podataka i građe, planiranje (izrada plana); 2. faza pisanja po planu (različite inačice); 3. faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada); 4. faza predstavljanja javnosti (uređivanje za objavljivanje, objavljivanje); Izvori informacija: stručnjaci ili drugi pojedinci, školske ili narodne/gradske knjižnice, internet.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.5.5.
Učenik oblikuje tekst i primjenjuje znanja o promjenjivim i nepromjenjivim riječima na oglednim i čestim primjerima.
- razlikuje morfološke kategorije kojima se uspostavljaju veze među riječima: rod, broj, padež, osoba i vrijeme
- razlikuje opće i vlastite imenice, opisne, posvojne i gradivne pridjeve, osobne, posvojne i upitne zamjenice
- uočava padeže kao različite oblike iste riječi na čestim i oglednim primjerima
- provodi stupnjevanje pridjeva na uporabnoj razini
- točno rabi riječi s provedenim glasovnim promjenama
- razlikuje nepromjenjive riječi u službi: izricanja okolnosti radnje, odnosa među riječima i povezivanja i preoblike rečenice: prilozi, prijedlozi, veznici, usklici, čestice
- izriče prošle, sadašnje i buduće radnje glagolom (prezent, perfekt i futu prvi)
- razlikuje imenice, pridjeve i glagole i oblikuje jednostavne neproširene i proširene rečenice
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Riječi poredane po čestoti moguće je pronaći u objavljenome Hrvatskome čestotnome rječniku (Moguš, Bratanić i Tadić 1999) ili na jednome od dvaju mrežnih korpusa (Hrvatska jezična riznica http://riznica.ihjj.hr/ i Hrvatski nacionalni korpus www.hnk.ffzg.hr).
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.5.6.
Učenik uočava jezičnu raznolikost hrvatskoga jezika u užem i širem okružju.
- o bjašnjava službenu ulogu i uporabu hrvatskoga jezika i latiničnoga pisma u Republici Hrvatskoj
- razlikuje standardni hrvatski jezik od materinskoga jezika, drugoga jezika, jezika nacionalnih manjina te navodi primjere
- uspoređuje vlastiti zavičajni govor i narječje sa standardnim hrvatskim jezikom
- prepoznaje i izdvaja riječi zavičajnoga govora i narječja, razgovornoga jezika te ih zamjenjuje riječima hrvatskoga hrvatskog jezika
- razlikuje vlastiti mjesni govor i narječje od drugih govora i narječja
- navodi komunikacijske situacije koje zahtijevaju uporabu službenoga jezika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvija osobni i zavičajni identitet kao dio hrvatske jezične baštine. Dio sadržaja ishoda ostvaruje se u školskoj knjižnici i izvanučioničkoj nastavi, kao što su posjeti tribinama, susretima, zavičajnim muzejima i festivalima na kojima se njeguje zavičajna riječ.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija
Jezičnim znanjima i jezičnim vještinama poučava se u konkretnim komunikacijskim situacijama da bi se stekla sposobnost djelovanja u stvarnome komunikacijskom okružju. Na temelju stečenoga znanja o jeziku razvija se uporabna funkcija jezika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.5.1.
Učenik obrazlaže doživljaj književnoga teksta, objašnjava uočene ideje povezujući tekst sa svijetom oko sebe.
- izražava doživljaj o književnome tekstu
- razvija sposobnost fantazijskoga mišljenja: doživljavanjem pročitanoga izražava vlastite osjećaje, stavove i vrijednosti
- komentira i obrazlaže vlastito razumijevanje književnoga teksta
- prepoznaje glavne ideje i problematiku književnoga teksta i povezuje ih sa stvarnošću
- izražava emocionalni doživljaj i razumijevanje književnoga teksta
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Da bi učenik razvio trajnu čitateljsku naviku, preporučuje se zajedničko čitanje kraćih cjelovitih tekstova na satu i u školskoj knjižnici, tj. interakcija: učenik - tekst, učenik - tekst - učenici, učenik - tekst - učitelj te aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici. Predmet razgovora treba biti isključivo učenikovo razumijevanje teksta na temelju doživljaja. Pritom se ističe važnost svakoga pojedinačnog mišljenja.*
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.5.2. Učenik razlikuje temeljna žanrovska obilježja književnoga teksta.
- uočava književnost kao umjetnost riječi
- objašnjava razliku između književnih i ostalih tekstova navodeći primjere
- razlikuje temeljna žanrovska obilježja: poetska, prozna, dramska, na osnovi tematike, likova i načina izlaganja, strukture teksta
- primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja: zvučnost i ritmičnost, stih, strofa; pripovijedanje o događajima, opisivanje, dijalog; sceničnost dramskoga teksta, dijalog, monolog, didaskalije
- prepoznaje jezično-stilska obilježja književnoga teksta: preneseno značenje, pjesnička slika, epitet, usporedba
- razlikuje temeljna žanrovska obilježja na osnovi tematike i strukture teksta na poznatim primjerima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: lirska pjesma: domoljubna, pejzažna; dijalektna pjesma; kratka priča, roman za djecu i mlade, igrokaz; strip
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.5.3.
Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnoga teksta.
- izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta
- obrazlaže razloge vlastitog izbora književnoga teksta
- dijeli vlastito čitateljsko iskustvo predstavljajući pročitani književni tekst prema uputama ili unaprijed postavljenim zadatcima
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Književnoteorijska znanja u službi su proširivanja vlastitoga iskustva čitanja i razvijanja pozitivnoga stava prema čitanju.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.5.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
- na temelju jezičnih vještina, aktivnoga rječnika i stečenoga znanja oblikuje uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- prepoznaje pojam autorstva i autorskog djela te koncept zaštite intelektualnoga vlasništva kao način zaštite vlastitog i poštivanja tuđeg autorskog djela u kreiranju novih sadržaja
- stvara na narječju / mjesnome govoru, improvizira ili dramatizira tekst i priprema za izvedbu, izražava se pokretom i plesom, crta slikovnicu, ilustrira priču i druge uratke prema vlastitoj zamisli
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja uradak razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.5.1.
Učenik razlikuje tiskane medijske tekstove i izdvaja tekstove koji promiču pozitivne vrijednosti.
- razlikuje tiskane medijske tekstove prema ritmu izlaženja: dnevne novine, tjedne, mjesečne i godišnje časopise
- uočava uporabu i organizaciju pojedinih sadržajnih i grafičkih elemenata u različitim tiskanim medijskim tekstovima sa svrhom prenošenja poruke
- prepoznaje kako se grafičkim elementima (naslov, nadnaslov, podnaslov, fotografija/ilustracija, okvir) oblikuje značenje medijske poruke i stvara željeni učinak na primatelja
- izdvaja sadržaje koji promiču pozitivne vrijednosti i potiču pozitivne komunikacijske obrasce
- nabraja sadržajne i grafičke elemente tiskanoga medijskoga teksta i prepoznaje pozitivne vrijednosti u medijskim tekstovima
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.5.2
Učenik opisuje značenje popularnokulturnih tekstova u kontekstu svakodnevnoga života.
- uočava vezu teksta i svijeta koji ga okružuje
- opisuje značenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih sa svakodnevnim životom
- uočava priču kao temelj popularnokulturnih tekstova
- upoznaje pojam popularne kulture (ono što se sviđa velikomu broju ljudi)
- povezuje popularnokulturne tekstove sa svakodnevnim životom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: animirani filmovi, videoigre, igrani filmovi, isječci na internetskim portalima, tj. suvremeni tekstovi s kojima se učenik svakodnevno susreće.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržajima i aktivnostima ovoga ishoda učeniku se predstavlja kultura s gledišta svakodnevnoga života, kultura s društvenoga gledišta, kultura u odnosu na popularnu kulturu i kultura u odnosu prema književnosti i ostalim umjetnostima. Nastoji se promicati senzibilitet za novu, mladu publiku i njihove frekventne žanrove sa svrhom razvoja kreativnoga i kritičkoga mišljenja.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.5.3. Učenik posjećuje kulturne događaje u fizičkome i virtualnome okružju.
Preporučeni sadržaji:
- posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici
- odlazak u kino i kinoteke
- posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke kuće)
- posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi
- posjet festivalima: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski
- posjet tribinama i susreti s književnicima i autorima različitih područja djelovanja
- sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja
- posjet izložbama
- posjet predavanjima u fizičkome i digitalnome okružju
- sudjelovanje u raznim projektima
- posjet internetskim sadržajima: online izložbe, online učionice, kulturni portali
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ne vrednuje, samo se prati. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Osnovna škola Hrvatski jezik 6. razred - 175 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.6.1.
Učenik govori i razgovara o pročitanim i poslušanim tekstovima.
- razlikuje svrhe govorenja: osobna, obrazovna i javna
- kratko izlaže na zadanu temu
- razlikuje obrasce vođenja razgovora s obzirom na sugovornika, vrstu i svrhu razgovora: razgovor s vršnjacima ili odraslima, slobodni ili vođeni razgovor
- pripovijeda s različitih točaka gledišta
- pripovijeda događaje poštujući uzročno-posljedične veze
- razlikuje brzinu govorenja: usporena, srednja i ubrzana
- primjenjuje obrasce vođenja razgovora s obzirom na vrstu i svrhu razgovora i pripovijeda s različitih točaka gledišta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: razgovor na temu, izlaganje na temu
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.6.2.
Učenik sluša tekst, sažima podatke u bilješke i objašnjava značenje teksta.
- razlikuje slušanje iz zadovoljstva i slušanje sadržaja: usmjereno na razumijevanje i zapamćivanje, od drugih vrsta slušanja
- postavlja potpitanja o slušanome tekstu da bi pojasnio razumijevanje
- sažima podatke o slušanome tekstu u bilješke i objašnjava značenje teksta
- objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju zaključivanja iz konteksta i uporabom rječnika
- prepričava slušani tekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: izvješće, sažetak, uputa, kratka priča, radijski i televizijski prilog
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.6.3.
Učenik čita tekst, uspoređuje podatke prema važnosti i objašnjava značenje teksta.
- razlikuje svrhu čitanja: osobna, obrazovna i javna
- dovodi u vezu elemente grafičke strukture sa sadržajem teksta
- izdvaja važne podatke iz čitanoga teksta
- oblikuje bilješke o čitanome tekstu
- sažeto prepričava pročitani tekst na temelju izdvojenih podataka
- uspoređuje podatke sličnoga sadržaja pronađene u različitim izvorima i izabire ih prema korisnosti
- sažeto prepričava pročitani tekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: izvješće, sažetak, uputa; slikovni prikaz podataka
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.6.4.
Učenik piše pripovjedne i opisne tekstove prema planu.
- izrađuje plan pisanja: sažima prikupljene podatke, uspoređuje podatke prema važnosti, određuje glavni cilj pisanja
- raspoređuje sadržaj prema kompozicijskoj strukturi: dijelove plana oblikuje u manje cjeline
- opisuje poštujući redoslijed promatranja
- opisuje subjektivno i objektivno razvijajući tekst na temelju asocijacija usporedno povezujući rečenice
- pripovijeda s različitih gledišta s istaknutim uzročno-posljedičnim vezama
- pronalazi podatke u različitim izvorima prema svojim interesima i potrebama
- preuzima i rabi različite oblike informacija poštujući načela zaštite intelektualnoga vlasništva
- piše veliko početno slovo u jednorječnim i višerječnim imenima (zemljopisna imena u širem okružju); piše redne brojeve; piše pravopisne znakove: točka sa zarezom, dvotočka, trotočka i zagrade
- piše pripovjedne i opisne tekstove razrađujući dijelove plana u manje cjeline
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: opis osobe, objektivni i subjektivni opis, prepričavanje s promjenom gledišta, pozivnica
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.6.5. Učenik oblikuje tekst i primjenjuje znanja o promjenjivim vrstama riječi na oglednim i čestim primjerima.
- točno rabi u govoru i pismu povratno-posvojnu, povratnu i pokazne zamjenice; glavne i redne brojeve
- razlikuje morfološke kategorije: rod, broj, osoba, vrijeme, način, glagolski vid
- točno rabi u govoru i pismu neodređeni oblik infinitiv, glagolska imenica, glagolski pridjevi, glagolski prilozi; glagolsko vrijeme: aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, futur drugi; glagolski načini: imperativ, kondicional prvi
- razlikuje prošla, sadašnje i buduća glagolska vremena, zamjenice i brojeve
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodina razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.6.6.
Učenik uočava jezičnu raznolikost hrvatskoga jezika kroz hrvatsku povijest.
- prepoznaje hrvatska narječja i govore
- upoznaje se s pojmovima trojezičnosti (staroslavenski, starohrvatski i latinski) i tropismenosti (glagoljica, hrvatska ćirilica/bosančica, latinica) kroz hrvatsku povijest
- upoznaje se sa spomenicima hrvatske srednjovjekovne pismenosti
- prepoznaje tekstove s obzirom na narječje i imenuje spomenike hrvatske pismenosti
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija
Jezičnim znanjima i jezičnim vještinama poučava se u konkretnim komunikacijskim situacijama da bi se stekla sposobnost djelovanja u stvarnome komunikacijskom okružju. Na temelju stečenoga znanja o jeziku razvija se uporabna funkcija jezika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.6.1. Učenik obrazlaže vlastite stavove u vezi s pročitanim tekstom.
- uočava kako stavovi i vrijednosti u književnim tekstovima utječu na čitatelje, uspoređuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima
- izražava vlastite predodžbe o stvarnosti i uvjerenja na temelju čitateljskoga iskustva
- uočava etičku razinu književnoga teksta
- opisuje na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanje njegovih stavova i vrijednosti
- prepoznaje različite obrasce ponašanja likova
- uočava svrhu književnoga teksta: pobuđivanje osjećaja i ljudske odgovornosti
- opisuje vlastite predodžbe i iskustva te iskustva izrečena u književnome tekstu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Da bi učenik razvio trajnu čitateljsku naviku, preporučuje se zajedničko čitanje kraćih cjelovitih tekstova na satu i u školskoj knjižnici, tj. interakcija: učenik - tekst, učenik - tekst - učenici, učenik - tekst - učitelj te aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici. Predmet razgovora treba biti isključivo učenikovo razumijevanje teksta na temelju doživljaja. Pritom se ističe važnost svakoga pojedinačnog mišljenja.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.6.2. Učenik obrazlaže značenje književnoga teksta na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti.
- otkriva značenje teksta na temelju suodnosa motiva i teme
- razlikuje sastavnice književnoga teksta: likovi, događaji, mjesto, vrijeme
- razlikuje pripovjedača u prvoj i trećoj osobi
- objašnjava vlastito razumijevanje pjesničkih slika i prenesenoga značenja pridajući mu vlastito značenje
- uočava različite vrste stihova i strofa
- uočava ulogu ponavljanja: vrste rime i ponavljanja; asonanca, aliteracija
- uočava dramski sukob kao temelj dramske radnje
- razlikuje sastavnice književnoga teksta i navodi primjere
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: lirska pjesma, crtica, ljubavni roman, dramski tekst; strip
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.6.3. Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnoga teksta uočavajući svrhu književnoga teksta.
- uočava svrhu književnoga teksta: zadovoljstvo, poučavanje o svijetu
- uočava da osoba isti problem može sagledati s različitih gledišta
- povezuje književni tekst sa suvremenim i osobnim kontekstom
- objašnjava čitateljske sklonosti i utjecaj na čitateljski ukus
- uvažava različite izbore književnih tekstova
- preporučuje književni tekst drugima
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Književnoteorijska znanja u službi su proširivanja vlastitoga iskustva čitanja i razvijanja pozitivnoga stava prema čitanju.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.6.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
- na temelju jezičnih vještina, aktivnoga rječnika i stečenoga znanja oblikuje uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- snima fotografije prema motivima, snima kratke filmove (isječke), osmišljava kostime i scenografiju, organizira kvizove, oblikuje glagoljično pismo različitim likovnim tehnikama i stvara druge uratke prema vlastitoj zamisli
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja uradak razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.6.1. Učenik uspoređuje različito predstavljanje istih medijskih sadržaja sa svrhom utjecaja na razvoj mišljenja i stavova.
- uočava podjelu na javne i komercijalne medije
- uočava različito prenošenje istih medijskih sadržaja u različitim medijima
- objašnjava različite reakcije različitih primatelja na isti medijski tekst
- pretpostavlja o ciljanoj publici na temelju pročitanoga teksta / pogledane predstave / filma / serije
- opisuje kako se različitim postupcima, tehnikama te vizualnim i zvučnim znakovima oblikuje značenje medijske poruke i stvara željeni učinak na publiku sa svrhom prenošenja poruke
- pronalazi primjere istoga medijskog sadržaja u različitim medijima i uočava različito predstavljanje sadržaja
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.6.2. Učenik objašnjava značenje popularnokulturnih tekstova s obzirom na interese i prethodno iskustvo.
- objašnjava vezu teksta i svijeta koji ga okružuje
- objašnjava značenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih s vlastitim interesima, željama i iskustvom
- uočava priču i likove kao temelje popularnokulturnih tekstova, tj. kao objekte znatiželje, sviđanja/nesviđanja
- izdvaja dijelove popularnokulturnih tekstova koji predstavljaju razlike i različita uvjerenja
- uspoređuje vlastita i tuđa mišljenja o popularnokulturnim tekstovima u skladu s dosadašnjim iskustvom
- objašnjava pojam popularne kulture na poznatim primjerima popularnokulturnih tekstova
- prepoznaje popularnokulturne tekstove kao dio trenutačne društvene stvarnosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: stripovi, televizijske emisije, časopisi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržajima i aktivnostima ovoga ishoda učeniku se predstavlja kultura s gledišta svakodnevnoga života, kultura s društvenoga gledišta, kultura u odnosu na popularnu kulturu i kultura u odnosu prema književnosti i ostalim umjetnostima. Nastoji se promicati senzibilitet za novu, mladu publiku i njihove frekventne žanrove sa svrhom razvoja kreativnoga i kritičkoga mišljenja.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.6.3. Učenik posjećuje kulturne događaje u fizičkome i virtualnome okružju.
Preporučeni sadržaji:
- posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici
- odlazak u kino i kinoteke
- posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke kuće)
- posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi
- posjet festivalima: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski
- posjet tribinama i susreti s književnicima i autorima različitih područja djelovanja
- sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja
- posjet izložbama
- posjet predavanjima u fizičkome i digitalnome okružju
- sudjelovanje u raznim projektima
- posjet internetskim sadržajima: online izložbe, online učionice, kulturni portali
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ne vrednuje, samo se prati. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Osnovna škola Hrvatski jezik 7. razred - 140 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.7.1. Učenik govori prema planu i razgovara primjenjujući vještine grupnoga razgovora.
- određuje svrhu govorenja: osobna, obrazovna, javna
- govori objektivne pripovjedne tekstove prema planu
- razlikuje vještine grupnoga razgovora: uvjeravanje, nagovaranje, pregovaranje, raspravljanje
- razlikuje spontanu i planiranu komunikaciju
- raspravlja spontano i prema unaprijed dogovorenoj temi
- obrazlaže vlastito mišljenje i stajalište o različitim temama u skladu s dobi i vlastitim iskustvom
- točno naglašava riječi u skladu s naglasnim sustavom hrvatskoga standardnog jezika
- povezuje izgovorne cjeline u veće cjeline i rečenice, rečeničnim naglaskom i rečeničnom intonacijom
- govori objektivne pripovjedne tekstove i sudjeluje u spontanoj i planiranoj raspravi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: izvješće, grupni razgovor
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.7.2. Učenik sluša tekst, izvodi zaključke i tumači značenje teksta.
- razlikuje svrhu slušanja: osobna, obrazovna, javna
- razlikuje empatijsko slušanje: usmjereno na razumijevanje govornikovih osjećaja i potreba, od drugih vrsta slušanja
- razlikuje bitne od nebitnih podataka u slušanome tekstu
- organizira i interpretira podatke iz slušanoga teksta te ih sažima u različite vrste bilježaka
- parafrazira slušani tekst
- donosi niz zaključaka da bi oblikovao značenje i smisao slušanoga teksta
- objašnjava značenje nepoznatih riječi iz slušanoga teksta služeći se rječnicima
- sluša tekst i sažima bitne podatke u različite vrste bilježaka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: objašnjenje, komentar; radijska i televizijska emisija
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.7.3. Učenik čita tekst, izvodi zaključke i tumači značenje teksta.
- objašnjava svrhu čitanja: osobna, obrazovna i javna
- uočava grafičku strukturu teksta
- objašnjava svrhu slikovnih elemenata
- razlikuje slične podatke u čitanome tekstu
- pojednostavnjuje složene podatke iz čitanoga teksta
- organizira i interpretira podatke iz čitanoga teksta i sažima ih u različite vrste bilježaka
- pronalazi dokaze i potkrepljuje zaključke do kojih je došao čitanjem
- izabire odgovarajuće izvore za istraživanje informacija u skladu sa zadatkom
- objašnjava značenje nepoznatih riječi služeći se rječnicima
- čita tekst i sažima bitne podatke u različite vrste bilježaka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: objašnjenje, komentar; obrazac, brojčani prikaz podataka
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.7.4. Učenik piše objektivne pripovjedne tekstove u skladu s temom i prema planu.
- pripovijeda objektivno: promatra i prati događaj, zapaža tijek događaja i uključenost sudionika događaja poštujujući točnost i istinitost činjenica
- odgovara na pitanja tko sudjeluje u događaju, što se događa, gdje se i kada događa i koji je uzrok događaja (zašto i kako?)
- poštuje načelo sažetosti, potpunosti, aktualnosti, točnosti i uvjerljivosti
- ponovno čita i pregledava napisani tekst sa svrhom usavršavanja teksta služeći se pravopisom i rječnicima
- razlikuje činjenice od mišljenja i stavova
- uspoređuje informacije iz različitih izvora sa svrhom procjene pouzdanosti, točnosti i autorstva
- selektivno i kritički preuzima informacije iz različitih izvora
- piše veliko početno slovo u jednorječnim i višerječnim imenima (ustanove, društva, pokreti, epohe, povijesni događaji); piše zarez: nizanje, naknadno dodavanje, umetanje i isticanje; piše česte kratice i pokrate
- razlikuje upravni i neupravni govor u pismu
- točno rabi pravopisne znakove u rečenici: dvotočka, navodnici, polunavodnici, crtica, spojnica, kosa crta
- piše objektivne pripovjedne tekstove odgovarajući na pet temeljnih pitanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda - tekstovi: obavijest, vijest, izvješće, pismo
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.7.5. Učenik oblikuje tekst i primjenjuje znanja o gramatičkome i komunikacijskom ustrojstvu rečenice na oglednim i čestim primjerima.
- razlikuje glasovne promjene: sibilarizacija, palatalizacija, jotacija, nepostojani a
- objašnjava gramatičko ustrojstvo rečenice: predikat, subjekt, objekt (glagoli po predmetu radnje) i priložne oznake te atribut i apozicija na oglednim i čestim primjerima
- razlikuje značenja i službu padeža u rečenici
- objašnjava razliku između rečenice kao gramatičke jedinice, tj. modela kojim se ne govori i rečenice kao komunikacijske jedinice, tj. konkretnoga ostvaraja u govoru i pismu
- objašnjava stilski neobilježeni red riječi u rečenici i stilski obilježeni red riječi u rečenici na oglednim i čestim primjerima
- povezuje značenje padeža i službu riječi u rečenici
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodina razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.7.6. Učenik imenuje tekstove i događaje važne za razvoj hrvatskoga jezika kroz hrvatsku povijest.
- uočava povezanost i uvjetovanost razvoja hrvatskoga jezika s razvojem nacionalnog identiteta i kulture
- upoznaje se s tekstovima i događajima važnima za razvoj hrvatskoga jezika: hrvatski prvotisak, prvi hrvatski rječnik, prva hrvatska gramatika
- upoznaje se sa značajkama i vodećim ličnostima ilirskoga pokreta
- upoznaje se s događajima i ličnostima važnima za razvoj hrvatskoga jezika u 20. stoljeću
- istražuje suvremene jezične priručnike sa svrhom upoznavanja suvremene leksikografije i uočava brojnost jezičnih priručnika
- imenuje događaje i tekstove važne za razvoj hrvatskoga jezika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija
Jezičnim znanjima i jezičnim vještinama poučava se u konkretnim komunikacijskim situacijama da bi se stekla sposobnost djelovanja u stvarnome komunikacijskom okružju. Na temelju stečenoga znanja o jeziku razvija se uporabna funkcija jezika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.7.1. Učenik vrednuje književni tekst tumačeći utjecaj književnoga teksta na oblikovanje stavova i vrijednosti.
- stavlja u odnos uzroke i posljedice te vlastito znanje o svijetu i prikaz svijeta u književnome tekstu
- uočava tematizira li tekst pojave i doživljaje koje može prepoznati u vlastitom okružju
- uočava estetska obilježja književnoga teksta u odnosu na ostale tekstove
- obrazlaže etičku i idejnu razinu književnoga teksta
- uspoređuje djela slične tematike
- vrednuje književni tekst i argumentira vlastita zapažanja povezujući ih sa stečenim znanjem i iskustvom
- objašnjava na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanje njegovih stavova i vrijednosti
- objašnjava utjecaj književnih tekstova na promjenu postojećih predodžbi o svijetu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Da bi učenik razvio trajnu čitateljsku naviku, preporučuje se zajedničko čitanje kraćih cjelovitih tekstova na satu i u školskoj knjižnici, tj. interakcija: učenik - tekst, učenik - tekst - učenici, učenik - tekst - učitelj te aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici. Predmet razgovora treba biti isključivo učenikovo razumijevanje teksta na temelju doživljaja. Pritom se ističe važnost svakoga pojedinačnog mišljenja.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.7.2. Učenik tumači književni tekst na temelju čitateljskoga iskustva i usporedbe s drugim tekstovima primjenjujući znanja o književnosti.
- uočava umjetničku ulogu književnosti koja ima kulturnu i estetsku vrijednost
- imenuje i opisuje pripovjedne događaje u kronološkome slijedu
- uočava strukturu književnoga teksta: fabula i kompozicija književnoga teksta; stih i strofa kao jedinstven i samostalan pjesnički oblik i primjenjuje dosad stečena znanja o književnosti
- razlikuje pripovjedača (u 1. i 3. osobi) od pisca
- prepoznaje jezično-stilska obilježja književnoga teksta: hiperbola, retoričko pitanje, metafora
- opisuje figurativni jezik pjesništva (nešto se spoznaje kao nešto drugo)
- obrazlaže značenje književnoga teksta s obzirom na vlastito čitateljsko iskustvo i žanrovska obilježja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: lirska pjesma: ljubavna ; novela, kriminalistički roman, romansirana biografija, autobiografija, komedija; strip
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.7.3. Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnih tekstova za čitanje s obzirom na tematsku i žanrovsku pripadnost.
- izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta
- obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnih tekstova
- obrazlaže žanrove na temelju tematike, likova i načina izlaganja
- objašnjava svevremenske općeljudske poruke književnoga teksta
- stvara zajednički popis književnih tekstova prema kriteriju žanra, autora, tematike i sl.
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Književnoteorijska znanja u službi su proširivanja vlastitoga iskustva čitanja i razvijanja pozitivnoga stava prema čitanju.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.7.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
- na temelju jezičnih vještina, aktivnoga rječnika i stečenoga znanja oblikuje uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- snima radiopriloge, izvodi monolog, sudjeluje u sudnici i parlaonici, organizira tematsku izložbu, istražuje književnu i jezičnu baštinu i stvara druge uratke prema vlastitoj zamisli
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja uradak razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.7.1.
Učenik obrazlaže pozitivan i negativan utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj stavova i vrijednosti.
- objašnjava svoju reakciju na medijski tekst
- uspoređuje reakcije različitih primatelja na isti medijski tekst
- suprotstavlja se stereotipima, predrasudama, prikrivenoj i otvorenoj diskriminaciji i govoru mržnje
- razlikuje uporabu postupaka, tehnika i izražajnih sredstava u različitim časopisima: usklađenost naslova sa sadržajem teksta, odnos fotografije i ilustracije s tekstom, svrha izdvajanja teksta u okvir, vizualni znakovi za privlačenje pozornosti, svrha različitih umetnutih priloga u časopisu
- uspoređuje različite reakcije na isti medijski tekst i uočava pozitivne i negativne utjecaje medijskih tekstova
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.7.2. Učenik obrazlaže značenje popularnokulturnih tekstova s obzirom na društveni i ekonomski kontekst.
- tumači vezu teksta i svijeta koji ga okružuje
- opisuje ulogu popularne glazbe u izražavanju temeljnih pitanja mladenačkoga identiteta
- obrazlaže značenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih s društvenim i ekonomskim okružjem (npr. biografije poznatih koje prikazuju društvenu i ekonomsku raslojenost)
- tumači priču i likove kao temelje popularnih tekstova, tj. kao objekte divljenja ili osude
- izdvaja dijelove teksta koji predstavljaju predrasude i stereotipe
- objašnjava postojanje različitih, njemu poznatih supkultura (gejmeri, šminkeri...)
- uspoređuje popularnu kulturu s tzv. visokom umjetnošću na poznatim primjerima iz književnosti ili drugih umjetnosti
- povezuje popularnokulturne tekstove s društvenim i ekonomskim okružjem
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: tekstovi popularne glazbe, djela tzv. trivijalne književnosti: krimići, romanse, gotički romani, tinejdžerski časopisi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržajima i aktivnostima ovoga ishoda učeniku se predstavlja kultura s gledišta svakodnevnoga života, kultura s društvenoga gledišta, kultura u odnosu na popularnu kulturu i kultura u odnosu prema književnosti i ostalim umjetnostima. Nastoji se promicati senzibilitet za novu, mladu publiku i njihove frekventne žanrove sa svrhom razvoja kreativnoga i kritičkoga mišljenja.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.7.3. Učenik posjećuje kulturne događaje u fizičkome i virtualnome okružju.
Preporučeni sadržaji:
- posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici
- odlazak u kino i kinoteke
- posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke kuće)
- posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi
- posjet festivalima: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski
- posjet tribinama i susreti s književnicima i autorima različitih područja djelovanja
- sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja
- posjet izložbama
- posjet predavanjima u fizičkome i digitalnome okružju
- sudjelovanje u raznim projektima
- posjet internetskim sadržajima: online izložbe, online učionice, kulturni portali
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ne vrednuje, samo se prati. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Osnovna škola Hrvatski jezik 8. razred - 140 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.8.1.
Učenik govori i razgovara u skladu sa svrhom govorenja i sudjeluje u planiranoj raspravi.
- govori tekst u skladu sa svrhom govorenja
- izvodi prethodno pripremljenu prezentaciju različitih sadržaja uz vizualna pomagala
- primjenjuje vještine grupnoga razgovora
- raspravlja spontano ili u planiranoj i pripremljenoj raspravi
- razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote
- primjenjuje govornu spretnost: izbjegava pogreške u govoru, zastajkivanja, samoispravljanja, izbjegava zamuckivanje i poštapalice
- uživljava se u sadržaj govoreći s uvjerenjem
- izlaže na temu jasno i sustavno te sudjeluje u spontanoj i planiranoj raspravi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: prezentacija (PowerPoint, Prezi i dr.), planirana rasprava: okrugli stol, parlaonica
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.8.2.
Učenik sluša tekst, prosuđuje značenje teksta i i povezuje ga sa stečenim znanjem i iskustvom.
- sluša tekst u različite svrhe: osobna, obrazovna, javna
- razlikuje kritičko slušanje: usmjereno na procjenu slušanoga teksta, od drugih vrsta slušanja
- procjenjuje podatke iz slušanoga teksta
- sintetizira sadržaj slušanoga teksta
- prosuđuje slušani tekst i proširuje njegovo značenje na temelju stečenoga znanja i iskustva
- objašnjava značenje nepoznatih riječi služeći se različitim izvorima: živa riječ, narodna i školska knjižnica, internet
- sluša tekst i sintetizira sadržaj slušanoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: popularno predavanje, vijest, radijska i televizijska emisija
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.8.3.
Učenik čita tekst, prosuđuje značenje teksta i povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom.
- čita tekst u različite svrhe: osobna, obrazovna, javna
- uočava kako slikovni elementi i grafička struktura teksta utječu na razumijevanje teksta
- organizira i objedinjuje važne podatke iz čitanoga teksta u sažetak
- stvara vizualne prikaze (npr. plakate), grafičke organizatore (npr. Vennov dijagram, strukturirane mape) sintetizirajući sadržaj pročitanoga teksta
- uspoređuje podatke iz različitih izvora sa svrhom procjene pouzdanosti, točnosti i autorstva u skladu sa zadatkom
- prosuđuje čitani tekst na temelju prethodnoga znanja i iskustva
- proširuje značenje čitanoga teksta čitajući nove tekstove iste ili slične tematike
- objašnjava značenje nepoznatih riječi služeći se različitim izvorima
- čita tekst i sintetizira sadržaj pročitanoga teksta stvarajući vizualne prikaze i grafičke organizatore
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: popularno-znanstveni članak, vijest, prikaz; tablični prikaz podataka
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.8.4.
Učenik piše raspravljačke tekstove u skladu s temom i prema planu.
- pristupa temi s istraživačkoga, problemskog i kritičkog gledišta te nudi moguća rješenja
- istražuje temu uzimajući u obzir različite dokaze, primjere i iskustva
- jasno izražava stav i oblikuje temu iznoseći predodžbe, misli, znanja, asocijacije, stavove, prosudbe, iskustva i osjećaje
- određuje način pristupa temi i s tim usklađuje stilski izraz
- piše tekst s prepoznatljivom komunikacijskom funkcijom u kojem dolaze do izražaja: svjesnost i proces razlaganja zamisli
- dorađuje, skraćuje i jezično dotjeruje tekst za predstavljanje
- izabire slikovni materijal koji pojašnjava tekst koji piše
- piše tekst u zadanim veličinama s obzirom na vrijeme i dužina teksta
- piše veliko početno slovo u jednorječnim i višerječnim imenima (blagdani, praznici, kulturne, umjetničke, političke, znanstvene i druge društvene priredbe); piše zarez u nezavisnosloženim i zavisnosloženim rečenicama te u uspravnom nabrajanju
- točno piše pravopisne znakove u rečenici: izostavnik, upitnik s uskličnikom i uskličnik s upitnikom
- piše raspravljački tekst izražavajući vlastiti stav
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: osvrt, prikaz, problemski članak i prezentacija (PowerPoint, Prezi i dr.)
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.8.5. Učenik oblikuje tekst i primjenjuje znanja o rečenicama po sastavu na oglednim i čestim primjerima.
- razlikuje jednostavne i složene rečenice
- objašnjava složene rečenice s obzirom na broj surečenica i s obzirom na vrstu sklapanja surečenica
- razlikuje nezavisnosložene rečenice
- razlikuje odnosne i neodređene zamjenice u službi vezničkih riječi
- preoblikuje rečenice glagolskim prilozima
- razlikuje zavisnosložene rečenice: predikatne, subjektne, objektne, atributne, mjesne, vremenske, načinske, uzročne, pogodbene
- razlikuje jednostavne od složenih rečenica na temelju gramatičkog ustrojstva
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodina razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ A.8.6.
Učenik uspoređuje različite odnose među riječima te objašnjava njihovo značenje u različitim kontekstima.
- objašnjava značenja riječi i njihovu ulogu u rečenici radi razumijevanja i stvaranja tekstova
- uočava različite uloge istoznačnih i suprotnih riječi u kontekstu
- objašnjava česte frazeme i funkcionalno ih uklapa u vlastiti govor
- prepoznaje pleonazme kao suvišne riječi u govoru i pismu
- uočava tuđice, posuđenice i usvojenice; tuđice zamjenjuje hrvatskim riječima
- objašnjava značenje i svrhu neologizama
- služi se hrvatskim jezičnim savjetnicima u tiskanome i digitalnome obliku (npr. posjećuje internetske stranice jezičnog sadržaja: savjetnik.ihjj.hr; bolje.hr, riznica.ihjj.hr, nazivlje.hr, rjecnik.neologizam.ffzg.unizg.hr i sl.)
- objašnjava značenje riječi s obzirom na kontekst
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija
Jezičnim znanjima i jezičnim vještinama poučava se u konkretnim komunikacijskim situacijama da bi se stekla sposobnost djelovanja u stvarnome komunikacijskom okružju. Na temelju stečenoga znanja o jeziku razvija se uporabna funkcija jezika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.8.1. Učenik obrazlaže odnos proživljenoga iskustva i iskustva stečenoga čitanjem književnih tekstova.
- povezuje vlastiti spoznajni i osjećajni doživljaj da bi stvorio cjelovitu sliku o književnome tekstu
- uočava da je u književnome tekstu riječ o svijetu i čovjekovoj sudbini
- rješava različite problemske vršnjačke situacije pomoću različitih oblika priča
- izražava vlastitu procjenu etičke, estetske i idejne razine književnoga teksta
- uspoređuje književne tekstove istoga ili različitih autora, iste književne vrste i tematike
- uspoređuje književni tekst s njegovim prilagodbama u drugim medijima
- stavlja u odnos proživljeno iskustvo i iskustvo stečeno čitanjem književnih tekstova navodeći konkretne primjere
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Da bi učenik razvio trajnu čitateljsku naviku, preporučuje se zajedničko čitanje kraćih cjelovitih tekstova na satu i u školskoj knjižnici, tj. interakcija: učenik - tekst, učenik - tekst - učenici, učenik - tekst - učitelj te aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici. Predmet razgovora treba biti isključivo učenikovo razumijevanje teksta na temelju doživljaja. Pritom se ističe važnost svakoga pojedinačnog mišljenja.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.8.2. Učenik interpretira književni tekst na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti.
- uočava višeslojnost književnoga teksta: jezična, sadržajna, značenjska i stilistička
- prosuđuje likove na temelju izgleda, osobina, govora, razmišljanja, emocionalnih i psihičkih reakcija i društvenog statusa
- obrazlaže važnost konteksta (osobnoga, društvenoga) i odnosa s drugim tekstovima za cjelovitije razumijevanje književnoga teksta
- objašnjava obilježja poetskoga, proznog i dramskog teksta te njihove višeznačnosti i primjenjuje dosad stečena književnoteorijska znanja
- interpretira književni tekst prema unaprijed zadanim smjernicama i dovodi ga u vezu s osobnim kontekstom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: lirska pjesma: socijalna, misaona; socijalna pripovijetka, kratka priča, povijesni, znanstvenofantastični roman, predaja; dramski tekst; strip
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.8.3. Učenik prosuđuje samostalno izabrani književni tekst i uočava svrhu i obilježja pripadajućega žanra i autora.
- izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta
- uočava zajedničke karakteristike omiljenoga žanra i omiljenih autora
- uočava svrhu književnoga teksta koji poučava, zabavlja i potiče različite refleksije
- prepoznaje svevremenske i općeljudske vrijednosti i ideje koje prenosi književni tekst
- argumentirano raspravlja o vrijednostima izabranih književnih tekstova
- uvažava različite književne ukuse
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Književnoteorijska znanja u službi su proširivanja vlastitoga iskustva čitanja i razvijanja pozitivnoga stava prema čitanju.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ B.8.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
- na temelju jezičnih vještina, aktivnoga rječnika i stečenoga znanja oblikuje uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- piše osvrt na kulturni događaj, uređuje razredne novine, izrađuje godišnjak razrednog odjela, izrađuje različite priručnike, organizira književne večeri i stvara druge uratke prema vlastitoj zamisli
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja uradak razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.8.1.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova sa svrhom
komercijalizacije.
- uočava sliku stvarnosti koju predstavljaju mediji sa svrhom komercijalizacije i uspoređuje ju s vlastitom slikom stvarnosti
- objašnjava utjecaj medijskih poruka na oblikovanje vlastitih stavova
- samostalno izabire i prerađuje medijske poruke za stvaranje pretpostavki i donošenje odluka
- uočava internet kao platformu: internet kao medij svih medija
- uočava sastavne elemente hipermedije: međusobno povezani tekst, slika, video i zvuk
- služi se poveznicama koje proširuju sadržaj teksta
- uočava razliku između slike stvarnosti koju nude mediji i uspoređuje ju s vlastitim viđenjem stvarnosti
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.8.2. Učenik prosuđuje popularnokulturne tekstove s obzirom na književni kontekst i kontekst ostalih umjetnosti.
- obrazlaže vezu teksta i svijeta koji ga okružuje
- prosuđuje značenje popularnokulturnih tekstova povezujući ih s društvenim, ekonomskim i kulturnim okružjem
- tumači priču i likove kao temelje popularnokulturnih tekstova, tj. kao objekte identifikacije
- objašnjava postojanje različitih, njemu poznatih supkultura (gejmeri, šminkeri, emoi, hipsteri...)
- uspoređuje popularnu kulturu s tzv. visokom kulturom na poznatim primjerima iz književnosti ili drugih umjetnosti
- objašnjava popularnokulturne tekstove u kontekstu vlastitoga društvenog okružja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- tekstovi: suvremeni tekstovi s kojima se učenik svakodnevno susreće
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržajima i aktivnostima ovoga ishoda učeniku se predstavlja kultura s gledišta svakodnevnoga života, kultura s društvenoga gledišta, kultura u odnosu na popularnu kulturu i kultura u odnosu prema književnosti i ostalim umjetnostima. Nastoji se promicati senzibilitet za novu, mladu publiku i njihove frekventne žanrove sa svrhom razvoja kreativnoga i kritičkoga mišljenja.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ HJ C.8.3. Učenik posjećuje kulturne događaje u fizičkome i virtualnome okružju.
Preporučeni sadržaji:
- posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici
- odlazak u kino i kinoteke
- posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke kuće)
- posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi
- posjet festivalima: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski
- posjet tribinama i susreti s književnicima i autorima različitih područja djelovanja
- sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja
- posjet izložbama
- posjet predavanjima u fizičkome i digitalnome okružju
- sudjelovanje u raznim projektima
- posjet internetskim sadržajima: online izložbe, online učionice, kulturni portali
-
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ne vrednuje, samo se prati. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Srednja škola Hrvatski jezik 1. razred - 140 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.1.
Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu (obrazovna, javna, osobna) i namjenu govornoga teksta: informiranje, uvjeravanje i pregovaranje
- razlikuje monološke i dijaloške vrste govornih tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa
- prepoznaje različite izvore informacija za pripremu teksta
- odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i provjerava njihovu važnost i točnost
- oblikuje natuknice, nacrt i logično strukturiran tekst prema obilježjima vrste teksta koji govori
- govori i razgovara u skladu s govornom ulogom
- razgovara prema obrascima grupnoga razgovora: uvjeravanja i pregovaranja
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote, neverbalne znakove i funkcionalni stil vrste teksta
- prema smjernicama govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje)
- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- opisuje jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- objašnjava informacije i ideje i procjenjuje njihovu valjanost u skladu sa svrhom slušanja
- vodi bilješke i postavlja pitanja s namjerom razjašnjavanja i razumijevanja
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- opisuje osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te
analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje tekstove s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih oblika i funkcionalnih stilova i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje, pregovaranje)
- objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika
- izdvaja informacije prema svrsi čitanja
- razlikuje informacije po važnosti
- određuje glavne ideje u tekstu
- objašnjava osnovna i prenesena značenja
- objašnjava osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te
opisuje informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.4.
Učenik piše opisne i pripovjedne tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnome stilu (administrativnome i publicističkom)
- istražuje različite izvore informacija: prikuplja, razvrstava i povezuje informacije i ideje u skladu s temom i svrhom pisanja
- služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva
- oblikuje sadržajno i logički povezan tekst
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (stilska obilježenost glagolskih i imenskih oblika)
- prema smjernicama piše opisne i pripovjedne tekstove i primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4. integracijski su povezani s nastavnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje tri opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje vlastitih imena (osobnih i zemljopisnih), pisanje određenih i neodređenih pridjeva, pisanje brojeva, pisanje složenih glagolskih oblika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.5.
Učenik analizira morfološka obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta.
- objašnjava riječ kao morfološku i sintaktičku jedinicu
- raščlanjuje ogledne primjere riječi na morfeme
- imenuje morfeme po položaju i funkciji na korijenske, prefiksalne i sufiksalne te leksičke i gramatičke ili oblikotvorne
- određuje oblikotvornu osnovu
- uočava osnovni i izmijenjeni morf (alomorf)
- razlikuje gramatičke kategorije riječi i vrsta riječi na zadanim primjerima u kontekstu
- razlikuje apsolutnu i relativnu uporabu glagolskih vremena i načina: prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, futur I., futur II., imperativ, optativ, kondicional I. i kondicional II.
- objašnjava tvorbu i uporabu aktiva i pasiva
- primjenjuje morfološka znanja o vrstama riječi pri oblikovanju teksta
- razlikuje morfološka obilježja promjenjivih i nepromjenjivih riječi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Usvajanje je morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o hrvatskome jeziku, dok je učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.6.
Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.
- opisuje strukturu jezičnoga znaka, načela proizvoljnosti i dogovornosti veze izraza i sadržaja
- razlikuje jednoznačnost od višeznačnosti i potkrepljuje ju primjerima
- objašnjava načine, razloge i posljedice višeznačnosti
- razlikuje značenja leksema u zadanom kontekstu
- razlikuje osnovna i prenesena značenja (metaforu, metonimiju i oksimoron)
- tumači leksičko-semantičke odnose: sinonimiju, homonimiju, antonimiju, hiperonimiju i hiponimiju u zadanom kontekstu
- razlikuje morfološku i leksičku homonimiju
- opisuje jezične rječnike općega i ograničenog leksičkog sloja i strukturu rječničkoga članka
- služi se rječnicima pri razvijanju rječnika
- opisuje značenjske odnose među riječima na temelju konteksta i opisuje vrste rječnika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.7.
Učenik objašnjava razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga standardnog jezika.
- opisuje jezik kao sredstvo komunikacije, spoznaje i izražavanja
- opisuje odnos jezika i pisma i načine zapisivanja hrvatskoga jezika
- opisuje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici
- navodi svojstva hrvatskoga standardnog jezika
- navodi i opisuje sastavnice jezične norme hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, pravogovornu, gramatičku, leksičko-semantičku, stilističku
- opisuje razliku između standardnoga jezika prema mjesnim govorima, dijalektima, narječjima i govorima društvenih skupina (kolokvijalni jezik, žargoni)
- razlikuje hrvatski kao materinski jezik, kao manjinski jezik i kao drugi jezik
- prepoznaje hrvatski jezik i njegove govore kao dio narodnog identiteta
- prepoznaje hrvatski standardni jezik kao dio nacionalnog identiteta
- primjenjuje spoznaje o hrvatskome standardnom jeziku u javnoj komunikaciji i razlikuje ga od osobnoga idiolekta
- razlikuje sastavnice svojega idiolekta koje pripadaju osobnoj i javnoj komunikaciji
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnoga područja
Obilježja narječja i govora društvenih skupina svladavaju se prema načelu zavičajnosti i bliskosti (primjerenosti) te aktualnosti i preporučuje se povezati ih s medijskim tekstovima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnom tekstu.
- izražava svoje razumijevanje književnoga teksta
- izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje
- potkrepljuje svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu primjerima
- objašnjava u čemu uživa dok čita
- objašnjava svoj literarni doživljaj teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.2.
Učenik analizira književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.
- opisuje temeljne književnoteorijske pojmove i polazišta bitna za razumijevanje književnosti kao umjetnosti te oblike i načine književnog izražavanja
- opisuje osobitosti hrvatske usmenoknjiževne baštine: pučka i narodna popijevka; narodne predaje, zagonetke, poslovice i vicevi
- opisuje i razlikuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na oglednim primjerima
- analizira književni tekst na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (umjetnička proza, roman, pripovijest, struktura proznog teksta: tema, pripovjedač, fabula, kompozicija, karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje)
poetske vrste (obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih)
dramske vrste (drama i kazalište, komedija, struktura dramskog teksta: dramski sukob, dramska napetost, dramski lik, dramski dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor ili slika; različite razine smiješnoga)
- tumači tematska i žanrovska obilježja teksta primjenjujući pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: pripovijetka, roman, komedija, lirska poezija, lirsko-epska poezija; jednostavni oblici (izbor)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Marin Držić, Novela od Stanca, Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera, Vladimir Nazor, izbor iz poezije, Francesco Petrarca, Kanconijer, izbor; August Šenoa, Prijan Lovro.
Učenik analizira prema temi i žanru pet obveznih književnih tekstova i pet odabranih književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.3.
Učenik tumači književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i kulturnom kontekstu.
- imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst
- uočava obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike
- potkrepljuje primjerima stilsko-poetička obilježja književnoga teksta
- tumači književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst književnoga teksta
- potkrepljuje primjerima stilsko-poetička obilježja književnoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: pripovijetka, roman, komedija, lirska poezija, lirsko-epska poezija; jednostavni oblici (izbor)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Marin Držić, Novela od Stanca, Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera, Vladimir Nazor, izbor iz poezije, Francesco Petrarca, Kanconijer, izbor; August Šenoa, Prijan Lovro. Učenik čita pet književnih tekstova i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a popis predloženih tekstova jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne književne tekstove i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.1.1.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.
- prepoznaje različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na svakodnevni život primatelja
- prepoznaje izravno i neizravno navedene poruke u medijskome tekstu
- analizira svrhu (osobnu, obrazovnu, javnu) medijskoga teksta
- interpretira medijsku poruku i zaključuje kome je ona namijenjena
- istražuje na koje je jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovan medijski tekst
- prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu utječu na svakodnevni život primatelja
- objašnjava svrhu medijskoga teksta i prema smjernicama interpretira medijsku poruku i njezin utjecaj na svakodnevni život primatelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.1.1. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.1.2
Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.
- opisuje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima
- razlikuje različite kulturne obrasce na odabranim tekstovima i njihov utjecaj na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- prepoznaje obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i kiča u tekstu i izražava svoj kritički stav prema njima
- prosuđuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta
- komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnom i digitalnom okružju
- opisuje elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i povezuje njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i višemedijski tekstovi: putopis, životopis, autobiografija, reklama ili popularnokulturni tekst; film, kazališna predstava ili strip.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod C.1.2. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 2. razred - 140 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.1.
Učenik govori izlagačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu govornoga teksta: informiranje, dokazivanje, zabavljanje
- istražuje informacije važne za pripremu govornoga teksta služeći se različitim pouzdanim izvorima
- uspoređuje informacije iz raznih izvora radi procjene pouzdanosti, vjerodostojnosti, točnosti, autorstva i gledišta
- prikladno se služi natuknicama, bilješkama, karticama, plakatima i računalnim prikazima pri govorenju
- govori ili razgovara radi upućivanja slušatelja / sugovornika ili pregovaranja zbog zajedničkoga rješavanja problemske situacije ili donošenja odluke
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote (govornost, izražajnost, tečnost, izgovor) i neverbalne znakove i funkcionalni stil vrste teksta
- prema smjernicama govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.2.1., A.2.2., A.2.3., A.2.4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima izlagačkoga diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje govorne i razgovorne vrste izlagačkih tekstova iz različitih izvora, različitih funkcionalnih stilova i oblika prema određenoj svrsi slušanja i namjeni
- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- objašnjava jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- tumači utjecaj okružja na primanje informacija
- procjenjuje informacije
- sluša i postavlja pitanja radi postizanja razumijevanja i/ili daje odgovore
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- opisuje osnovna obilježja i svrhu izlagačkih tekstova te
analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1, A. 2. 2, A. 2. 3, A. 2. 4: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva izlagačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni
- objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika služeći se prethodno stečenim znanjima
- istražuje podatke o autoru, izdanju i nakladniku izvora
- razlikuje provjerene i neprovjerene izvore informacija
- povezuje i sažima podatke i ideje u tekstu
- odabire prikladne citate kojima potkrepljuje svoje zaključke o eksplicitnom i implicitnom značenju teksta
- povezuje informacije i ideje iz teksta sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
- opisuje funkciju i osnovna obilježja izlagačkih tekstova te sažima informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1., A. 2. 2., A. 2. 3., A. 2. 4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva izlagačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.4.
Učenik piše izlagačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje izlagačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnom stilu (administrativnom, publicističkom, znanstvenom)
- istražuje različite izvore informacija služeći se naprednim pretraživanjem
- odabire valjane informacije s obzirom na svrhu teksta
- oblikuje sadržajno i logički povezani tekst
- prepravlja tekst u skladu s povratnim informacijama
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (obilježja subjektivnoga i objektivnog izlaganja, analitičko i sintetičko izlaganje)
- prepravlja tekst u skladu s povratnim informacijama
- samostalno oblikuje anketni obrazac u tiskanome i/ili elektroničkome obliku
- prema smjernicama piše izlagačke tekstove i primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1., A. 2. 2., A. 2. 3., A. 2. 4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1, A. 2. 2, A. 2. 3 i A. 2. 4 integracijski su povezani s nastavnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje tri izlagačka teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje pravopisnih znakova na razini rečenice.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.5.
Učenik analizira sintaktičku službu riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta.
- razlikuje nezavisne i zavisne rečenične članove
- raščlanjuje rečenicu na nezavisne i zavisne rečenične članove
- tumači sintaktičku službu promjenjivih i nepromjenjivih riječi u jednostavnoj rečenici
- analizira sintaktičke službe i značenja padeža, glagolskih oblika i načina, službu priloga, prijedloga, veznika i čestica u rečenici
- prepoznaje upravljanje ili rekciju prijedloga i glagola, prijedložno-padežne izraze i bezlične konstrukcije
- analizira gramatičke veze među sastavnicama spojeva riječi ili sintagmi: sročnost ili kongruencija, upravljanje ili rekcija, pridruživanje
- primjenjuje sintaktička znanja pri oblikovanju teksta
- razlikuje sintaktičku službu riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Usvajanje je morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o hrvatskome jeziku, dok je učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.6.
Učenik objašnjava tvorbu riječi prema različitim tvorbenim načinima.
- objašnjava tvorbu riječi u hrvatskome jeziku prema tvorbenim načinima:izvođenja i slaganja; sufiksalna tvorba, prefiksalna tvorba, prefiksalno-sufiksalna tvorba, složeno-sufiksalna tvorba, srastanje, preobrazba
- određuje tvorbeni uzorak, tvorbeni šav, rječotvornu osnovu i rječotvorni morfem
- analizira najčešće tvorbene načine tvorbe imenica, pridjeva, glagola i priloga
- opisuje značenjske razlike među riječima uvjetovane tvorbenim načinima ili nastavcima
- primjenjuje znanje o tvorbi riječi pri oblikovanju teksta
- opisuje izvođenje i slaganje te razlikuje izvedenice i složenice
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.7.
Učenik uspoređuje organske govore hrvatskoga jezika sa standardnim hrvatskim jezikom na uporabnoj razini.
- prepoznaje organske (mjesne govore, dijalekte i narječja) govore i idiome kao sastavnice svojega idiolekta
- uspoređuje obilježja svojega mjesnog govora ili idioma sa standardnim hrvatskim jezikom
- opisuje rasprostranjenost hrvatskih dijalekata i narječja
- komentira uporabu mjesnih govora, dijalekata i narječja hrvatskoga jezika u javnoj komunikaciji
- primjenjuje prikladni idiom s obzirom na kontekst komunikacije i funkcionalni stil
- opisuje kontekste uporabe mjesnih govora, dijalekata i narječja i standardnoga hrvatskog jezika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i obrazlaže stavove o književnom tekstu.
- opisuje svoje razumijevanje književnoga teksta
-povezuje tematiku teksta s aktualnim situacijama na temelju svoga iskustva
- objašnjava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti
- obrazlaže svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu i potkrepljuje ih primjerima
- uspoređuje svoje proživljeno iskustvo čitanja s iskustvima drugih čitatelja
- obrazlaže svoj literarni doživljaj teksta
- obrazlaže što utječe na njegov književni ukus
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.2.
Učenik uspoređuje književne tekstove prema temi ili žanru na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.
- analizira i uspoređuje književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (novela, uokvirena kompozicija romana i novele, tema, pripovjedač, tipovi karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje)
poetske vrste (obilježja moderne poezije, vrste i oblici moderne poezije, struktura moderne lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih)
dramske vrste (tragedija i obilježja tragedije, struktura antičke tragedije)
- analizira tematska i žanrovska obilježja pojedinoga književnog teksta i primjenjuje pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: novela, roman, drama, tragedija, lirska poezija, jednostavni oblici (izbor)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Charles Baudelaire, Cvjetovi zla, izbor, Antun Gustav Matoš, izbor iz novela, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Sofoklo, Antigona, Tin Ujević, izbor iz poezije.
Učenik analizira prema temi i žanru pet obveznih književnih tekstova i pet odabranih književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.3.
Učenik uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst.
- opisuje obilježja dominantne poetike književnopovijesnoga razdoblja u književnom tekstu
- prepoznaje utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnoga teksta
- analizira povezanost književnoga teksta s drugim tekstovima prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima i predodžbama s obzirom na društveni i kulturni kontekst
- uspoređuje stilsko-poetička obilježja tekstova hrvatske književnosti s tekstovima svjetske književnosti s obzirom na vrijeme nastanka
- uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst
- prema smjernicama analizira povezanost književnoga teksta s drugim tekstovima s obzirom na kontekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: novela, roman, drama, tragedija, lirska poezija, mit, legenda
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Charles Baudelaire, Cvjetovi zla, izbor, Antun Gustav Matoš, izbor iz novela, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Sofoklo, Antigona, Tin Ujević, izbor iz poezije.
Učenik čita pet književnih tekstova i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne književne tekstove i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova poštujući zadane kriterije opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.2.1.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje životnoga stila primatelja.
- opisuje različito djelovanje tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitoga životnog stila
- analizira uporabu različitih stilskih sredstava u medijskim tekstovima
- prosuđuje kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu
- procjenjuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja utječu na životni stil primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- opisuje kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu i kako utječu na životni stil primatelja s obzirom na dob i spol
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.2.1. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.2.2.
Učenik analizira tekstove iz hrvatske kulturne baštine i kulturnoga kruga i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta za hrvatski kulturni krug i baštinu
- analizira sadržajna, izrazna i idejna obilježja ulomka iz teksta
- zaključuje o utjecaju jezične i književne nematerijalne kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta na odabranom tekstu
- prihvaća mjesto jezika i književnosti u nematerijalnoj baštini sredine u kojoj živi
- komentira kulturno-umjetnički događaj, manifestaciju i/ili posjet kulturnoj instituciji u stvarnome i digitalnom okružju
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta za hrvatski kulturni krug i baštinu te sadržaj i ideju ulomka iz teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: govor, pismo, dnevnik, intervju, znanstvenopopularni članak ili enciklopedijski prikaz; strip, film ili kazališna predstava.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.2.2. tematski su vezani uz hrvatsku nematerijalnu kulturnu baštinu. Preporučuje se odabrati ih prema zavičajnom načelu.
Učenik analizira najmanje dva teksta (ulomke ili cjelovit tekst).
Odgojno-obrazovni ishod C.2.2 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 3. razred - 140 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.1.
Učenik govori izlagačke i raspravljačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazivanje, uvjeravanje, zabavljanje
- istražuje informacije služeći se različitim pouzdanim izvorima radi oblikovanja argumenata i protuargumenata
- govori u skladu s govornom ulogom
- razlikuje činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova
- izriče tezu
- navodi argumente i protuargumente
- izvodi zaključak
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote i neverbalne znakove
- uz pomoć nastavnika oblikuje tekst i govori u skladu s temom i oblikom govora
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 3. 1, A. 3. 2, A. 3. 3, A. 3. 4: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima izlagačkoga i raspravljačkog diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje govorne i razgovorne vrste upućivačkih i raspravljačkih tekstova različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja i namjeni (informiranje, dokazivanje, uvjeravanje i zabavljanje)
- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- tumači jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- razlikuje pouzdane od nepouzdanih informacija u različitim izvorima u skladu sa svrhom slušanja
- razlikuje činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova u slušanom tekstu
- kritički vrednuje informacije
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- opisuje osnovna obilježja i svrhu upućivačkih i raspravljačkih tekstova te
analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 3. 1., A. 3. 2., A. 3. 3., A. 3. 4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni (dokazivanje, upućivanje)
- tumači strukturna obilježja teksta
- izdvaja i tumači ideje
- uočava i tumači autorovo gledište i namjenu teksta te utjecaj teksta na primatelja
- razlikuje činjenice od mišljenja
- prikladno povezuje ideje u tekstovima sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
- uočava pristranost i nepristranost izvora informacija
- opisuje funkciju i osnovna obilježja upućivačkih i raspravljačkih tekstova te analizira i tumači ideje u tekstu, svoje zaključke potkrepljuje prikladnim citatima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 3. 1., A. 3. 2., A. 3. 3., A. 3. 4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.4.
Učenik piše upućivačke i raspravljačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje upućivačkih i raspravljačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnome stilu (administrativnom, publicističkom, popularnoznanstvenom)
- istražuje različite izvore informacija i razlikuje primarne i sekundarne
- sažima prikupljene informacije i oblikuje sadržajno i logički povezan tekst izbjegavajući plagiranje
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (glagoli zahtijevanja, zapovijedanja, poticanja, upozoravanja u upućivačkim rečenicama; nazivlje u eseju)
- prema smjernicama piše upućivačke i raspravljačke tekstove, primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta i prikladno parafrazira
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 3. 1., A. 3. 2., A. 3. 3., A. 3. 4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A. 3. 1., A. 3. 2., A. 3. 3. i A. 3. 4. integracijski su povezani s nastavnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje tri upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pravila navođenja i citiranja.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.5.
Učenik analizira rečenice u tekstu i primjenjuje sintaktička znanja pri njegovu oblikovanju.
- objašnjava rečenice kao gramatičke i komunikacijske jedinice
- razlikuje rečenice po sastavu: jednostavne: složene nastale nizanjem, sklapanjem veznikom i uvrštavanjem: nezavisnosložene i zavisnosložene rečenice te mnogostruko složene rečenice
- objašnjava subjektno-predikatnu sročnost
- razlikuje neobilježeni, obilježeni i obvezatni red riječi
- objašnjava položaj nenaglasnica ili klitika u obvezatnom redu riječi
- objašnjava i uspoređuje linearnu i paralelnu tekstnu vezu i tekstna vezna sredstva na primjerima (konektori, modifikatori)
- razlikuje tekst i diskurs
- primjenjuje gramatička znanja o rečenicama u stvaranju teksta
- razlikuje rečenice po sastavu i primjenjuje sintaktična znanja pri oblikovanju teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Usvajanje je morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o hrvatskome jeziku, dok je učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.6.
Učenik razlikuje leksičke slojeve općeuporabnoga leksika hrvatskoga standardnog jezika.
- imenuje leksičke slojeve općeuporabnoga standardnog jezika
- razvrstava lekseme standardnoga jezika prema područnoj, funkcionalnoj i vremenskoj raslojenosti
- interpretira primjere iz obavijesnih i književnoumjetničkih tekstova prema vremenskoj, područnoj i funkcionalnoj raslojenosti leksika
- prepoznaje i opisuje jezične i izvanjezične razloge stvaranja ili zastarijevanja riječi
- prema smjernicama izdvaja lekseme određenoga leksičkoga sloja i navodi prikladne kontekste za njihovu uporabu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.7.
Učenik prosuđuje pripadnost teksta funkcionalnome stilu s obzirom na jezična obilježja i njegovu usklađenost s normom hrvatskoga standardnog jezika.
- razlikuje funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika: administrativni, znanstveni, publicistički, razgovorni i književnoumjetnički stil
- analizira jezična obilježja funkcionalnoga stila i tumači njihovu usklađenost s normom hrvatskoga standardnog jezika
- primjenjuje i prihvaća pravila jezične kulture koja se odnose na uporabu standardnoga jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju, svrhu i namjenu
- prosuđuje usklađenost uporabne norme sa standardnojezičnom normom u tekstovima koje stvara i prima
- razlikuje funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika i opisuje njihova jezična obilježja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih čitatelja.
- obrazlaže svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti
- uspoređuje svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu sa stavovima drugih i donosi zaključke
- povezuje tematiku i problematiku književnoga teksta s pojavama u svijetu
- tumači svoj literarni doživljaj
- preispituje utjecaj vlastitih stavova na oblikovanje vlastitoga književnog ukusa
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.2.
Učenik uspoređuje književne tekstove iste teme ili žanra na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini i tumači reprezentativnost književne vrste u različitim književnopovijesnim razdobljima.
- analizira i uspoređuje hrvatske i svjetske književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (klasični i suvremeni roman)
poetske vrste (tradicionalnu i modernu poeziju)
dramske vrste (klasičnu i modernu dramu)
- objašnjava i primjenjuje književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste: epski spjev, ep, epopeja; diskurzivne postupke moderne proze: unutarnji monolog, slobodni neupravni govor
poetske vrste: tradicionalni hrvatski stihovi
- opisuje univerzalne teme, slike i predodžbe u književnim tekstovima različitoga vremena i mjesta nastanka
- opisuje reprezentativnost književne vrste u različitim književnopovijesnim razdobljima
- interpretira književni tekst prema temi ili žanru i primjenjuje pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: roman, epski spjev, drama, pastorala, lirska poezija, vizija (viđenje)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Ivo Andrić, Prokleta avlija, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna, Ivan Gundulić, Dubravka, Silvije Strahimir Kranjčević, izbor iz poezije, Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića, William Shakespeare, Hamlet. Učenik analizira prema temi i žanru šest obveznih književnih tekstova i četiri književna teksta koji mogu biti tematski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Epski spjev Ivana Mažuranića, Smrt Smail-age Čengića polazište je za bavljenje književnom temom epske poezije od početka do 19. stoljeća, a pregledno i na ulomcima uvode se temeljna epska djela (Homerovi epovi Ilijada i Odiseja, odabrani srednjovjekovni nacionalni ep epovi, Eneida Vergilija Publija Marona, Judita Marka Marulića, Osman Ivana Gundulića).
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.3.
Učenik interpretira književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst.
- analizira povezanost književnog teksta s drugim tekstovima prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima i predodžbama
- opisuje utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnog teksta
- interpretira na osnovi usporedbe književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst
- zaključuje o sličnostima i razlikama između književnih poetika i književnopovijesnih razdoblja na uspoređivanim tekstovima
- prema smjernicama analizira povezanost književnog teksta s drugim tekstovima prema obradi književne teme i uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima i predodžbama i objašnjava obilježja književne poetike razdoblja u kojem je nastao tekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: roman, epski spjev, drama, pastorala, lirska poezija, vizija (viđenje)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Ivo Andrić, Prokleta avlija, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna, Ivan Gundulić, Dubravka, Silvije Strahimir Kranjčević, izbor iz poezije, Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića, William Shakespeare, Hamlet. Učenik čita šest književnih tekstova i četiri književna teksta prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanog teksta ovladava obilježjima književnopovijesnog razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire, uz obvezne književne tekstove, i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.3.1.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja.
- obrazlaže različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitih stavova i vrijednosti
- analizira zastupljenost medijskih tekstova u različitim medijima prema svrsi (osobnoj, obrazovnoj, javnoj) i njihovoj upućenosti različitim skupinama primatelja
- prepoznaje „nevidljive“ medijske poruke i skrivene stavove i mišljenja
- objašnjava trivijalne medijske poruke, predrasude, stereotipe i/ili manipulaciju u medijskim tekstovima
- uspoređuje različite medijske tekstove i prosuđuje kako su u njima prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- uspoređuje medijske tekstove i tumači kako prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja utječu na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.2.1. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.3.2.
Učenik analizira tekstove iz europske kulturne baštine i kulturnoga kruga i njihov utjecaj na hrvatski kulturni identitet.
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta europskog kulturnog kruga i baštine za hrvatski kulturni identitet
- analizira sadržajna, izrazna i idejna obilježja ulomka iz teksta
- zaključuje o utjecaju europskoga kulturnog kruga na hrvatski kulturni identitet na odabranom tekstu
- prihvaća europsku kulturnu baštinu kao dio vlastitoga kulturnog identiteta
- kritički procjenjuje kulturno-umjetnički događaj, manifestacija, posjet kulturnoj instituciji i/ili medijskoj kući u stvarnome i digitalnom okružju
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta europskoga kulturnog kruga i baštine za hrvatski kulturni identitet e sadržajna, izrazna i idejna obilježja ulomka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: esej, polemika, kolumna, književna kritika, manifest i reklama; višemedijski tekstovi: strip, film ili kazališna predstava.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.3.2. tematski su vezani uz europski kulturni identitet (npr. antička baština kao klasična podloga i srednjovjekovlje kao kršćanska podloga hrvatskoga identiteta – glagoljaštvo; humanistički i klasicistički latinizam, slavenstvo i ilirizam, modernitet).
Učenik analizira ulomke najmanje dva teksta.
Odgojno-obrazovni ishod C.3.2. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 4. razred - 140 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.1.
Učenik raspravlja u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazivanje, zabavljanje, pregovaranje
- procjenjuje informacije i njihov izvor
- govori u skladu s govornom ulogom poštujući strukturu raspravljačkog teksta
- donosi zajedničke zaključke o mogućem rješenju problemske situacije ili o zajedničkoj odluci
- služi se hrvatskim standardnim jezikom, pravogovornom normom i govornim vrednotama te neverbalnim znakovima
- prema smjernicama raspravlja u skladu s temom, oblikom rasprave i govornom ulogom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sudjeluje u najmanje dvije dijaloške tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.2.
Učenik sluša tekstove različitih funkcionalnih stilova prema određenoj svrsi i iz različitih izvora.
- razlikuje govorne i razgovorne vrste opisnih, pripovjednih, upućivačkih i raspravljačkih tekstova iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja i namjeni (informiranje, dokazivanje, zabavljanje)
- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- analizira jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- procjenjuje pouzdanost, vjerodostojnost, točnost i gledište izvora slušanja s obzirom na svrhu slušanja
- kritički vrednuje informacije i ideje
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- objašnjava obilježja i svrhu teksta te analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni (dokazivanje, zabavljanje)
- tumači strukturna obilježja teksta
- samostalno i argumentirano kritički procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
- uspoređuje informacije i ideje u tekstu s infomacijama i idejama u drugim tekstovima, svojim znanjem i iskustvom
- oblikuje različite vrste prosudbe: procjenjuje svrhu teksta i gledište autora prema zadanim odrednicama (sadržaj, struktura, svrha, namjena)
- prepoznaje reference i aluzije na druge
- tumači funkciju i obilježja raspravljačkih tekstova te uz pomoć smjernica uspoređuje i procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.4.
Učenik piše raspravljačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje raspravljačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnom stilu (administrativnom, publicističkom, popularnoznanstvenom, znanstvenom)
- procjenjuje informacije s obzirom na pouzdanost, vjerodostojnost, točnost, autorstvo i gledište
- oblikuje sadržajno i logički povezani tekst
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnoga jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (grafostilistika)
- prema smjernicama piše raspravljačke tekstove, primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta i prikladno parafrazira
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 4. 1., A. 4. 2., A. 4. 3., A. 4. 4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Sadržaji odgojno-obrazovnoga ishoda A. 4. 1., A. 4. 2., A. 4. 3., A. 4. 4. integracijski su povezani s nastavnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje glasova u dodiru.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.5.
Učenik analizira glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika.
- objašnjava vezu između glasa ili fona, alofona, slova ili grafema, fonema, naglaska ili prozodema i sloga i samoglasnika i suglasnika
- prepoznaje razlike između glasovnoga i naglasnog sustava materinskoga idioma i hrvatskoga standardnog jezika
- opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika na odsječnoj (artikulacijska i akustička obilježja glasova) i nadodsječnoj (naglasak ili prozodem i dužina) razini
- objašnjava fonološki i morfološki uvjetovane glasovne promjene u kontekstu riječi
- uspoređuje govorni i pisani oblik jezika (izgovor i pisanje glasova i suglasničkih skupina)
- tumači razliku između jednosložnih i višesložnih izgovornih cjelina u govoru i pismu
- opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika na odsječnoj i nadodsječnoj razini i prepoznaje glasovne promjene u riječima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Usvajanje je morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o hrvatskome jeziku, dok je učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnoga jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.6.
Učenik razlikuje lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga standardnog jezika i pravilno ih primjenjuje.
- razlikuje vrste imena ili onima (antroponimi i toponimi)
- prepoznaje frazeme kao dio leksika i tumači njihovo podrijetlo
- objašnjava potrebu za leksičkim posuđivanjem i novotvorenicama
- tumači vrste leksičkoga posuđivanja
- prepoznaje vrste posuđenica i njihov položaj u hrvatskome standardnom jeziku prema leksičkoj normi
- služi se rječnicima ograničenoga leksičkog sloja pri razvijanju rječnika i jezične kulture
- izdvaja lekseme ograničene uporabe i pravilno ih primjenjuje u zadanome kontekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporučeni rječnici: rječnik žargona, rječnik stranih riječi, razlikovni rječnik, usporedni rječnik, enciklopedijski rječnik, frazeološki rječnik rječnik vlastitih imena i prezimena
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.7.
Učenik opisuje povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika.
- objašnjava početke hrvatske pismenosti i prve pisane spomenike na trima jezicima i pismima
- objašnjava povijesni razvoj hrvatskoga pisma i pravopisa
- opisuje osnovna obilježja šest razdoblja povijesti hrvatskoga jezika
- tumači položaj hrvatskoga standardnog jezika u europskome i svjetskom kontekstu u prošlosti i sadašnjosti
- opisuje početke hrvatske pismenosti i osnovna obilježja šest razdoblja povijesti hrvatskoga jezika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporučeni sadržaji: hrvatski jezik kao službeni jezik Europske unije, hrvatski jezik kao manjinski jezik u iseljeništvu, hrvatski jezik u medijima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i prosuđuje kako književni tekst utječe na njegov osjećajni, spoznajni i vrijednosni razvoj.
- postavlja stvaralački problem potaknut tekstom
- opisuje različite ideje primjenjive za rješavanje stvaralačkoga problema na osnovi osobnoga iskustva: praktičnoga, emocionalnog i intelektualnog
- razrađuje najbolju ideju u odabranom obliku i mediju
- predstavlja svoje rješenje stvaralačkoga problema
- kritički preispituje svoje rješenje stvaralačkoga problema
- recepcijski provjerava svoje rješenje stvaralačkog problema u suradnji s drugima
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.2.
Učenik prosuđuje različite interpretacije književnih tekstova s obzirom na pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu.
- interpretira i prosuđuje na osnovi usporedbe hrvatske i svjetske književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste: moderna pripovijetka, moderni roman, groteska, parodija i travestija
poetske vrste: moderna poezija, pjesma u prozi
dramske vrste: drama u užem smislu i psihološka drama
- uspoređuje svoju interpretaciju s interpretacijama drugih čitatelja (znanstvenika, književnih kritičara...)
- interpretira književni tekst s obzirom na pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: moderni roman, moderna pripovijetka i novela, drama, lirska poezija, poema.
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Albert Camus, Stranac, Franz Kafka, Preobrazba, Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi, Ranko Marinković, Kiklop, Slobodan Novak, Mirisi, zlato i tamjan, Antun Branko Šimić, izbor iz poezije. Učenik analizira prema temi i žanru šest obveznih književnih tekstova i četiri književna teksta koji mogu biti tematski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.3.
Učenik obrazlaže slijed književnih poetika i razdoblja i kritički prosuđuje utjecaj različitih konteksta na književni tekst.
- objašnjava obilježja književne poetike i književnopovijesnoga razdoblja književnoga teksta
- analizira utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnoga teksta
prosuđuje povezanost tekstova prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničim motivima, slikama i predodžbama
-obrazlaže slijed književnih poetika i književnopovijesnih razdoblja hrvatske i svjetske književnosti na primjerima obveznih i izbornih književnih tekstova
- kritički prosuđuje hrvatske književne tekstove na temelju usporedne interpretacije s tekstovima europske i svjetske književnosti s obzirom na književnopovijesni, društveni, kulturni kontekst
- analizira utjecaj književnopovijesnoga, društvenog i kulturnog konteksta na oblikovanje značenja književnoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: moderni roman, moderna pripovijetka i novela, drama, lirska poezija, poema.
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Albert Camus, Stranac, Franz Kafka, Preobrazba, Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi, Ranko Marinković, Kiklop, Slobodan Novak, Mirisi, zlato i tamjan, Antun Branko Šimić, izbor iz poezije. Učenik čita šest obveznih književnih tekstova i četiri književna teksta prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne književne tekstove i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.4.1.
Učenik kritički procjenjuje utjecaj medijskih tekstova na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja.
- kritički procjenjuje različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitog doživljaja stvarnosti i identiteta
- uočava cenzuru i autocenzuru u medijskim tekstovima
- objašnjava sadržaj komercijalnih medijskih poruka
- opisuje društvenu i estetsku vrijednost medijskog teksta
- uspoređuje različite medijske tekstove i kritički procjenjuje kako su u njima prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- odgovorno preuzima ulogu u građanskom novinarstvu (objavljuje i komentira poštujući zakonske propise i vodi računa o oblikovanju svoga identiteta u medijima)
- uspoređuje medijske tekstove i analizira kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja u njemu utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.4.1. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.4.2
Učenik prosuđuje povezanost vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova.
- uspoređuje tekstove popularne, pučke i visoke kulture prema njihovoj simboličkoj vrijednosti za oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- analizira u književnim i diskurzivnim tekstovima prijenos kulturnih obrazaca iz jednog u drugi kulturni krug i njihovu prilagodbu
- zaključuje o globalizaciji i individualizmu kao temama u uspoređivanim tekstovima te njihovu utjecaju na oblikovanje vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta
- prosuđuje povezanost vlastitoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova
- procjenjuje kako kulturno-umjetnički događaj, manifestacija, posjet kulturnoj instituciji i/ili medijskoj kući u stvarnom i digitalnom okružju utječu na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- opisuje povezanost vlastitoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: esej, polemika, književna kritika, manifest ili program; višemedijski tekstovi: strip, film ili kazališna predstava
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.4.2. tematski su vezani uz određeni kulturni krug.
Učenik analizira ulomke najmanje dva teksta.
Odgojno-obrazovni ishod C.4.2. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Hrvatski jezik nastavni je jezik poučavanja i učenja na kojem se obrazuju svi učenici koji se školuju u hrvatskim školama. Tijekom učenja i poučavanja učenici razvijaju različite vidove pismenosti (komunikacijsko-funkcionalnu, čitalačku, informacijsku, medijsku i međukulturnu) koje su im potrebne za komunikaciju i suradnju te izražavanje i razvijanje ideja i stavova u svim ostalim nastavnim područjima, predmetima i međupredmetnim temama obuhvaćenim nacionalnim kurikulumima.
Nastavni predmet Hrvatski jezik dio je jezično-komunikacijskoga područja kurikuluma, a ovladavanje prvim jezikom omogućuje bolje razumijevanje, učenje i primjenu postojećih znanja i vještina u stranim jezicima.
Učenjem hrvatskog jezika i ovladavanjem jezičnim zakonitostima i jezičnim kompetencijama, osobito čitalačkom, ostvaruje se poveznica s matematičkim područjem u svim domenama područja nacionalnoga kurikuluma.
Jezikom se izražavaju osjećaji, stavovi i vrijednosti, umjetnički se oblikuju ideje, uvjerenja i svjetonazori što je poveznica s društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Izgrađuje se odnos među ljudima, razvija se prihvaćanje drugih i različitih, vrednuje se i čuva povijesno, kulturno i književno nasljeđe, baština i tradicijske vrijednosti te hrvatski narodni i nacionalni identitet.
Vještine suradničkoga učenja te sposobnost prihvaćanja odgovornosti i rješavanja problema, sposobnost javnoga nastupa te kritička procjena društvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s međupredmetnom temom Socijalni i osobni razvoj.
Uporaba i odabir strategija učenja, razlikovanje činjenica od mišljenja, propitivanje i traženje informacija iz različitih izvora te razvoj pozitivnoga stava i odgovornosti u rješavanju problema i donošenju odluka poveznica su s međupredmetnom temom Učiti kako učiti.
U nastavnom predmetu Hrvatski jezik razvija se odgovorno ponašanje, prihvaćanje društvenoga i vlastitoga identiteta, tolerancija, uvažavanje različitih mišljenja i ravnopravnost, što je poveznica s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.
Odgojno-obrazovni ishodi u nastavnom predmetu Hrvatski jezik kojima se predviđa samoinicijativno predlaganje tema i oblika rada, samostalno i samopouzdano iznošenje vlastitih ideja i stavova te prihvaćanje razumnoga rizika poveznica su s međupredmetnom temom Poduzetništvo.
Učenje i poučavanje o primjerenoj i odgovornoj uporabi informacija, njihovom pronalaženju, razumijevanju i kritičkom vrednovanju u digitalnom okružju poveznica su s odgojno-obrazovnim očekivanjima iskazanim u međupredmetnoj temi Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. Učenje i poučavanje predmeta
Iskustva učenja
Učenje i poučavanje hrvatskoga jezika usmjereno je na učenika radi otkrivanja njegovih potencijala, interesa i potreba te poticanja cjelovitoga jezičnog razvoja i napretka. Ciljevi su predmeta razvijanje sposobnosti uporabe jezika u različitim komunikacijskim situacijama, razvijanje čitateljske pismenosti i kulture, istraživanje iskustava i ideja književnosti, poticanje i vrednovanje vlastitoga stvaralaštva i stvaralaštva drugoga te razumijevanje teksta u različitim kulturnim, povijesnim, međukulturnim i društvenim kontekstima.
Učenju i poučavanju hrvatskoga jezika pristupa se prema načelima različitih metodičkih sustava i pristupa, a naglasak je na komunikacijsko-funkcionalnome i holističko-humanističkomu pristupu radi ostvarivanja ciljeva učenja definiranih predmetnim područjima: Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo te Kultura i mediji. Priprema, organizacija, vođenje i vrednovanja učenja i poučavanja temelji se na načelima primjerenosti, obavijesnosti, sustavnosti, životnosti, zanimljivosti te načelima znanstvenosti i načelu teksta s ciljem funkcionalne primjene znanja i vještina te oblikovanja sustava vrijednosti tijekom školovanja, u svakodnevnome i profesionalnom životu.
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se iskustvenim, problemsko-stvaralačkim, istraživačkim i projektnim učenjem i poučavanjem, osobito individualnim, individualiziranim pristupom i suradničkim oblicima rada te svrhovitom uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije
U nastavnom predmetu Hrvatski jezik tekst je sredstvo učenja i poučavanja na kojemu i pomoću kojega učenik razvija jezične djelatnosti primanja (slušanje i čitanje), proizvodnje (govorenje i pisanje) i njihova međudjelovanja (razgovaranje i dopisivanje) te njima ovladava.
Strategije učenja, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju se sa sadržajima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo te Kultura i mediji.
Učenicima reba osvješćivati važnost služenja strategijama učenja i komunikacijskim strategijama te im stoga valja omogućiti što češću njihovu uporabu. Ovladavanje strategijama ovisi o njihovu odabiru i prihvaćanju s obzirom na osobine ličnosti i stilove učenja. Stoga učenik samostalno izabire strategije kojima će se služiti. Učitelj i nastavnik, na temelju analize potreba učenika, planira i programira poučavanje strategija kojima njihovi učenici nisu ovladali, koje su složenije i potrebno je duže vrijeme usvajanja, a važne su za stjecanje komunikacijske jezične kompetencije. Važno je da učitelj/nastavnik izravno poučava učenike strategijama, modelira njihovu uspješnu uporabu do postupnoga osamostaljivanja učenika u odabiru i uporabi. Ako učenici nisu ovladali strategijama nužnim za jezično djelovanje i međudjelovanje u jednoj godini učenja, valja ih planirati u sljedećim godinama učenja. Stoga se strategije učenja i komunikacijske strategije ponavljaju iz godine u godinu učenja. Uporaba strategija učenja i komunikacijskih strategija ne vrednuje se sumativno, već se kontinuirano prati njihovo usvajanje.
Učenje i poučavanje ostvaruje se nizom aktivnosti i procesa kojima učenik aktivno stječe znanja i razvija vještine, uči istraživanjem i otkrivanjem te primjenjuje prije stečena znanja i iskustva učenja uočavajući važnost samostalnoga upravljanja učenjem te preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.
Početno čitanje i pisanje preduvjet su i podloga za stjecanje komunikacijske jezične kompetencije tijekom ranoga učenja materinskoga jezika u primarnome obrazovanju. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje i prvi i drugi razred osnovnoškolskoga obrazovanja obuhvaćaju predčitalačko i čitalačko razdoblje. Sustavnost u poučavanju i uvažavanje postojećih jezičnih dosega omogućuju i potiču užitak učenja i učenje bez straha. Pokušaji i pogreške pokazatelji su jezičnoga napretka i dinamike procesa usvajanja jezika.
Od prvog do petog razreda pos ebno su važne aktivnosti učenja kojima se uspostavlja suodnos jezičnih predvještina usvojenih u ranome razdoblju s jezičnim znanjima i vještinama kojima će se poučavati učenike.
Od trećeg do osmog razreda uč enici uče o jezičnoj normi: pravogovornoj, pravopisnoj, gramatičkoj i leksičkoj normi standardnoga hrvatskog jezika na uporabnoj razini, a to znači da se metajezična znanja poučavaju na temelju jezičnih znanja. Nova se znanja proširuju i produbljuju u skladu s urednim jezičnim razvojem i individualnom dinamikom učenja.
Od prvog do završnog razreda srednje škole tekst je i dalje polazište pri ovladavanju jezičnim djelatnostima i lingvističkim znanjima (složenim jezičnim strukturama i rječnikom). Učenje i poučavanje jezičnim i metajezičnim sadržajima usklađeno je s vrstom školovanja i jezikom struke.
Tekstove na kojima se uči i poučava hrvatski jezik valja odabirati prema sljedećim načelima: načelu teksta, načelu cjelokupnosti komunikacijske jezične prakse, načelu standardnoga jezika i zavičajnosti, načelu komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelu razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelu stvaralaštva u jeziku i primjenom jezičnih znanja.
Učenik će se jezično najbrže razvijati u okolnostima u kojima dobiva poticaje za jezično komuniciranje; pritom valja izbjegavati stalno upozoravanje na pogreške i poticati ga na samoispravljanje vlastitih pogrešaka.
Cjelovito čitanje književnih tekstova među ključnim je sastavnicama učenja i poučavanja književnosti. Ono proizlazi iz dvojake svrhe nastave književnosti: s jedne strane omogućuje razvoj kulturne pismenosti, s druge pak strane, čitanje književnih tekstova otvara nove perspektive za refleksiju o svijetu, sebi i drugima.
Učenje i poučavanje književnosti temelji se na doživljajno-spoznajnome, emocionalno-iskustvenom, literarnom i estetskom pristupu književnom tekstu radi interpretacije i vrednovanja, razvoja problemskoga i kritičkoga mišljenja te stvaralaštva. Strategije i aktivnosti učenja i poučavanja književnosti usmjerene su razvijanju kritičkoga, problemskog i literarnoga čitanja te na učeničko stvaralaštvo, pri čemu do izražaja dolaze učenikova osobnost i kreativnost potaknuta čitanjem književnoga teksta.
Popis djela za cjelovito čitanje sastavljen je prema načelu mogućnosti ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome području Književnost i stvaralaštvo te je vođen idejom o profesionalnoj autonomiji učitelja i nastavnika. Pri izboru književnoga teksta za čitanje učitelju i nastavniku preporučuje se odabir suvremenih tekstova za poticanje literarnoga čitanja prema načelima: od poznatoga prema nepoznatome, od bliskoga prema udaljenome; tj. učenik se s temom ili žanrom upoznaje na suvremenim tekstovima, a potom produbljuje spoznaje i vještine na tekstovima iz književnopovijesnih i stilskih razdoblja. Književni tekstovi namijenjeni cjelovitom čitanju izabiru se prema kriterijima: recepcijsko-spoznajnih mogućnosti učenika, žanrovskoj uravnoteženosti i tipičnosti (poezija, proza, drama), oglednosti književne poetike, literarne vrijednosti te podjednake zastupljenosti hrvatskih i svjetskih književnih tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja. Radi ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda čitaju se i ulomci iz predloženih ili slobodno odabranih književnih tekstova, od kojih su neki izrijekom i navedeni u razradi odgojno-obrazovnih ishoda. Učenju i poučavanju književnosti i stvaralaštva pristupa se tematsko-žanrovski. Izbor tema prepušten je procjeni učitelja ili nastavnika na temelju analize potreba i procjene zanimanja učenika koje poučava.
Tijekom osnovnoškolskoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja učenik u svakoj školskoj godini samostalno čita određeni broj cjelovitih književnih tekstova koje učitelj i nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih ishoda.
U prvom i drugom razredu osnovne škole učenik godišnje čita 10 cjelovitih književnih tekstova, od toga 2 obvezna književna teksta.
Od trećeg do osmog razreda osnovne škole učenik čita 8 cjelovitih književnih tekstova, od toga 2 obvezna književna teksta.
U gimnazijama i strukovnim školama sa satnicom 140 sati godišnje učenik čita 10 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 5, odnosno 6 obveznih književnih tekstova (3, odnosno 4 hrvatske književnosti i 2 svjetske književnosti). U strukovnim školama sa satnicom 140 sati u 1. i 2. razredu i 105 sati u 3. i 4. razredu u prva dva razreda učenik čita 10 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 5 obveznih (3 hrvatske književnosti i 2 svjetske književnosti), a u trećem i četvrtom razredu čita 7 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 2 obvezna (hrvatske književnosti). U strukovnim školama sa satnicama 105 sati godišnje učenik čita 7 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 2 obvezna književna teksta (hrvatske književnosti).
Učenik tijekom osnovne i srednje škole čita jedno djelo po vlastitome izboru godišnje. Broj djela za čitanje po vlastitome izboru učenika nije ograničen, čak štoviše, učenike valja poticati na čitanje iz užitka radi poticanja literarnoga čitanja te stvaranja čitateljskih navika i čitateljske kulture.
Popis obveznih književnih tekstova za cjelovito čitanje
1. i 2. razred osnovne škole:
Grimm, Jacob i Wilhelm, Crvenkapica, Snjeguljica, Trnoružica
Andresen, Hans Christian, Carevo novo ruho, Ružno pače, Tratinčica
3., 4. i 5. razred osnovne škole:
Brlić-Mažuranić, Ivana, Šegrt Hlapić
Lovrak, Mato, Vlak u snijegu
Lovrak, Mato, Družba Pere Kvržice
Balog, Zvonimir, izbor iz poezije
Vitez, Grigor, izbor iz poezije
Kušan, Ivan, Koko u Parizu
6., 7. i 8. razred osnovne škole:
Brlić-Mažuranić, Ivana, Priče iz davnine
Cesarić, Dobriša, izbor iz poezije
Gavran, Miro, Zaljubljen do ušiju
Glavašević, Siniša, Priče iz Vukovara
Mihelčić, Nada, Zeleni pas
Pavličić, Pavao, Trojica u Trnju
Srednja škola:
Hrvatska književnost
Andrić, Ivo, Prokleta avlija
Držić, Marin, Novela od Stanca
Gundulić, Ivan, Dubravka
Kranjčević, Silvije Strahimir, izbor iz poezije
Krleža, Miroslav, Gospoda Glembajevi
Marinković, Ranko, Kiklop
Matoš, Antun Gustav, izbor iz novela
Mažuranić, Ivan, Smrt Smail-age Čengića
Nazor, Vladimir, izbor iz poezije
Novak, Slobodan, Mirisi, zlato i tamjan
Novak, Vjenceslav, Posljednji Stipančići
Šenoa, August, Prijan Lovro
Šimić, Antun Branko, izbor iz poezije
Ujević, Tin, izbor iz poezije
Svjetska književnost
Baudelaire, Charles, izbor iz poezije
Camus, Albert, Stranac
Dostojevski, Fjodor Mihajlovič, Zločin i kazna
Goethe, Johann Wolfgang, Patnje mladog Werthera
Kafka, Franz, Preobražaj
Petrarca, Francesco, izbor iz poezije
Shakespeare, William, Hamlet
Sofoklo, Antigona
Učenje i poučavanje u predmetnome području Kultura i mediji potiču učenika na razvijanje potreba i navika za samoincijativnim istraživanjem i otkrivanjem informacija, za razumijevanjem uloge i važnosti medijskih tekstova i njihovih poruka te njihove kritičke prosudbe, za razumijevanjem sinkronijskih i dijakronijskih aspekata kulturoloških sadržaja, svoje kulture i drugih kultura, jezika i identiteta. Osobito se naglašava poticanje potrebe i navike posjećivanja kulturnih događaja radi obogaćivanja vlastitoga emocionalnog, intelektualnog i kulturnog razvoja.
Učitelj i nastavnik, uvažavajući preporuke učenika, izabire medijske sadržaje, popularnokulturne i popularnoznanstvene tekstove s kojima se učenik svakodnevno susreće primjereno dobi, interesu, recepcijskim i spoznajnim mogućnostima. Učenik r azlikuje bitne od nebitnih informacija; ovladava strategijama istraživanja i otkrivanja pouzdanosti i točnosti informacija; sažima, organizira i tumači prikupljene informacije i kritički ih vrednuje. Istražuje utjecaje kulturnih vrijednosti i obrazaca, masovne potrošačke kulture, odnos visoke i popularne kulture, razmatra veze kulturnoga identiteta i pripadajućih kulturnih krugova s ciljem prosuđivanja njihova utjecaja na oblikovanje kulturnoga identiteta. Promišlja o važnosti književnoga teksta koji je dio nacionalne književne i kulturne baštine te promatra povezanost vlastitoga kulturnog identiteta u odnosu na europski i svjetski kulturni kontekst.
Uloga učitelja i nastavnika
Učitelj i nastavnik prihvaća i primjenjuje inovativne pristupe u teoriji i praksi nastave hrvatskoga jezika i kontinuirano unapređuje svoje kompetencije da bi se održala visoka profesionalna kvaliteta poučavanja u skladu sa zahtjevima suvremenoga društva. Metode i pristupe poučavanju osmišljava i primjenjuje kreativno i samostalno sa svrhom poticanja na učenje i razvoj, razlikuje ih i prilagođava da bi odgovorio na potrebe svih učenika.
Osmišljava nastavu procjenjujući prije stečena znanja i vještine učenika, njihove individualne razlike s obzirom na sposobnosti i različite stilove učenja te kulturnu i socijalnu sredinu iz koje učenik potječe, zdravlje, razvojnu dob i interese. Učitelj i nastavnik samostalno stvara i izabire materijale i prilagođava ih učenicima u razrednome odjelu ili skupini koju poučava. U poučavanju se uvažavaju i prihvaćaju različite osobnosti učenika.
Učitelj i nastavnik u suradnji sa školskim knjižničarom i drugim stručnim suradnicima primjenjuje raznovrsne strategije poučavanja, a ujedno i poučava učenike različitim strategijama učenja, komunikacijskim strategijama (slušanja i čitanja, pisanja i govorenja), strategijama rada na tekstu (istraživanja i uporabe informacija), strategijama za vlastito učenje, nadgledanje i usmjeravanje učinkovitosti i samostalnosti u radu i pomaže učeniku u odabiru najprikladnijih. Prilagođava poučavanje učeniku osmišljavajući različite aktivnosti za učenika. Potiče ga na aktivno sudjelovanje u učenju aktivnostima u kojima može primijeniti ono što je naučio i koje potiču razvoj kritičkoga i kreativnog mišljenja. Omogućuje učenicima suradnju i komunikaciju u različitim situacijama, potiče autonomiju, inicijativnost, osjećaj individualnosti i identiteta te pruža podršku da razviju svoj puni potencijal. Potiče razvoj empatije i osjetljivosti za potrebe drugih, otvorenost za različitosti.
Materijali i izvori
Nastavni materijali usmjereni su ostvarivanju osobnih i obrazovnih ciljeva te ishoda definiranih kurikulumom nastavnoga predmeta. Dinamika učenja i poučavanja ostvaruje se izravnom komunikacijom učitelja/nastavnika i učenika te pomoću informacijske i komunikacijske tehnologije.
Učitelj i nastavnik se služi odobrenim udžbenicima i pomoćnim nastavnim sredstvima, a materijale za učenje i poučavanje može izrađivati i samostalno te u suradnji sa sustručnjacima, učenicima, školskim knjižničarima i stručnim suradnicima.
Polazišni izvori nastave hrvatskoga jezika različite su vrste tekstova svih funkcionalnih stilova, različitih sadržaja i struktura u različitim medijima.
U nastavi hrvatskoga jezika tekst za učenje, poučavanje i vrednovanje jezičnih umijeća jest lingvometodički predložak koji je usklađen s jezičnom i razvojnom dobi učenika, njegovim interesima, iskustvom i prethodno usvojenim jezičnim znanjima, sposobnostima i vještinama.
Izvori učenja i poučavanja moraju biti različiti i dostupni učenicima tijekom učenja i poučavanja.
Okružje
Okružje za učenje i poučavanje hrvatskoga jezika učeniku je poticajno i usmjereno je na sadržaje učenja. Omogućuje različitu dinamiku učenja i razumijevanja u kojoj se uvažavaju i prihvaćaju različita mišljenja, stavovi i vrijednosti. Razvija se osjećaj zajedništva koji potiče na sudjelovanje u stvaranju pozitivne razredne klime i kulture.
Prostor učenja i poučavanja najčešće je učionica, a učenje i poučavanje ostvaruje se i u različitim izvanučioničkim prostorima kao što su kulturno-umjetničke institucije i manifestacije, u fizičkome i virtualnom okružju. Učenik sudjeluje u osmišljavanju i organizaciji radnoga prostora, a u virtualnome okružju može se pridružiti različitim obrazovnim zajednicama.
Odnosi između učenika i učitelja/nastavnika temelje se na međusobnome poštovanju, povjerenju, uvažavanju i dobroj volji. Prema svim se učenicima postupa bez predrasuda, pravedno i jednako, bez obzira na njihove različitosti i osobnosti, radi poticanja samoinicijativnosti, razvoja samopouzdanja i preuzimanja odgovornosti.
Određeno vrijeme
Nastavni predmet Hrvatski jezik poučava se tijekom cijelog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Od prvoga do šestoga razreda planirana je satnica 175 sati godišnje. U sedmome i osmom razredu planirano je 140 sati godišnje. Prva četiri razreda imaju prilagodljivu organizaciju nastave, bez formalnoga rasporeda sati i vremenskoga ograničenja trajanja nastavnoga sata, a to omogućava učiteljima veći stupanj prilagodbe odgojno-obrazovnoga rada potrebama i interesima učenika. Razlikuju se srednjoškolski četverogodišnji gimnazijski i strukovni programi (140 sati godišnje) i strukovni programi (140 sati godišnje u 1. i 2. razredu i 105 sati godišnje u 3. i 4. razredu i 105 sati godišnje u svim razredima).
Učitelj i nastavnik svojim izvedbenim planom samostalno planira sate obrade, uvježbavanja, ponavljanja, usustavljivanja i provjeravanja s obzirom na ostvarivanje ishoda i napretka učenika u pojedinome razrednom odjelu. Broj sati s obzirom na tri predmetna područja raspoređuje se prema načelu unutarpredmetne korelacije i integracije, tj. tijekom jednoga nastavnoga sata poučavaju se i uče sadržaji svih triju predmetnih područja.
Grupiranje učenika
Učenici su grupirani u razredne odjele prema kronološkoj dobi. Za postizanje radnoga i produktivnoga ozračja razredni se odjel može podijeliti u skupine. Učenik postavlja vlastite ciljeve, uči suradnički i samostalno u različitim skupinama i okružjima. Tijekom učenja i poučavanja u razrednome odjelu vlada pozitivno i radno ozračje za učenje u kojemu učenici osjećaju zadovoljstvo i pripadnost skupini. Učenici se mogu organizirati u različite skupine radi ostvarivanja različitih projekata (individualnih i suradničkih, razrednih i školskih) u fizičkom i virtualnom okružju.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Vrednovanje u nastavnome predmetu Hrvatski jezik pažljivo se planira i provodi sustavnim prikupljanjem različitih povezanih informacija o ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Pritom se poštuje jedinstvenost svakoga učenika s obzirom na kognitivno, društveno-afektivno i psihomotoričko razvojno područje vrednovanja.
Svrha je procesa vrednovanja dvojaka. Vrednovanje motivira učenika na daljnji rad, a ujedno je povratna informacija učenicima, učiteljima i nastavnicima, roditeljima, obrazovnim institucijama i prosvjetnim vlastima.
Sastavnice vrednovanja u predmetu proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda organiziranih u trima predmetnim područjima: Hrvatski jezik i komunikacija (A), Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).
Sastavnice su vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik:
Hrvatski jezik i komunikacija
Književnost i stvaralaštvo
Kultura i mediji
Sastavnicama vrednovanja u svim se trima predmetnim područjima opaža, prati i vrednuje dubina i širina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u kognitivnome i afektivnome području (znanja, vještine, stavovi i vrijednosti) u svim trima nastavnim područjima.
Sastavnice vrednovanja obuhvaćaju:
- stečena znanja o jeziku, književnosti, medijskoj, kulturnoj i međukulturnoj pismenosti
- sposobnost razumijevanja jezičnih, književnih i kulturnih koncepata kojima se znanja usustavljuju i međusobno povezuju i isprepliću u predmetu Hrvatski jezik (unutarpredmetno povezivanje) te povezuju s međupredmetnim temama i drugim predmetima po načelu međupredmetne povezanosti
- primjenu znanja i koncepata na razini analize i sinteze te stvaranje novih znanja i koncepata.
Sustavnim praćenjem i vrednovanjem na temelju prikupljanja i tumačenja podataka o poučavanju i napredovanju pojedinoga učenika djeluje se na poboljšanje učenja i poučavanja. Formativno vrednovanje polazište je za učenikovo i učiteljevo/nastavnikovo planiranje daljnjega učenja i poučavanja.
Na kraju određenoga razdoblja učenja i poučavanja procjenjuju se ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Sumativno se vrednuje usvojenost znanja i razvijenost vještina, a prati se i procjenjuje usvojenost općeprihvaćenih stavova i vrijednosti te razvijenost navika i elementi generičkih kompetencija: odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost te komunikacija i suradnja. Smisao i cilj procjenjivanja jest poticanje učenika na iskazivanje znanja, vještina i stavova.
Tri su osnova pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.
Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Temelji se na povratnoj informaciji učeniku i razmjeni iskustava (učitelj i nastavnik - učenik i učenik - učenik) o procesima učenja te usvojenosti znanja, vještina i stavova u odnosu na postavljena očekivanja. Motivira učenike na daljnji rad.
Oblici su vrednovanja: provjera razumijevanja i učenikova napredovanja ciljanim pitanjima, vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, predstavljanje učeničkih radova, uvid u učeničke mape (uvidom u učeničke uratke, prikupljane tijekom dužega razdoblja, prati se učenikov napredak), predstavljanje učeničkih projekata, opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja i poučavanja (frontalno, individualno i suradničko).
Vrednovanje kao učenje učenika potiče na (samo)praćenje, (samo)refleksiju i samovrednovanje učenja s obzirom na ciljeve postavljene na početku nastavnoga procesa. Učenjem i poučavanjem učenike se usmjerava na ovladavanje strategijama nadgledanja , planiranja i samoreguliranja vlastitoga napredovanja u usvajanju znanja, vještina i stavova radi postizanja samostalnosti i preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.
Oblici su vrednovanja: vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, služenje popisima za (samo)procjenu znanja, vještina i sposobnosti, popisima kompetencija za osobnu samoprocjenu i praćenje, obrascima za (samo)procjenu predstavljačkih uradaka, opisnicima za (samo)procjenu suradničkoga učenja, upitnicima, tablicama, ljestvicama procjene, planovima učenja i njegova ostvarivanja.
Vrednovanje naučenoga podrazumijeva sumativno vrednovanje razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina u odnosu na definirane odgojno-obrazovne ishode, njihovu razradu te razine usvojenosti. Provodi se tijekom ili na kraju određenoga planiranog razdoblja: obrade, ponavljanja, uvježbavanja, usustavljivanja i sintetiziranja radi provjere ostvarivanja planiranih odgojno-obrazovnih ishoda i rezultira brojčanom ocjenom.
Oblici su vrednovanja: usmene provjere, pisane provjere zadatcima zatvorenoga i /ili otvorenog tipa; predstavljanja ili izvedbe: govorni i razgovorni oblici, praktični radovi, projekti; učeničke mape i sl. Provode se prema potrebi/planu i individualnoj procjeni učitelja i nastavnika.
Vrednovanje ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda potiče dubinsko i trajno učenje te primjenu znanja i vještina u novim situacijama i rješavanje problema u kontekstu koji je učenicima važan i zanimljiv. Nedvosmislena pravila i mjerila vrednovanja učenicima pomažu pri razumijevanju sastavnica uspješne izvedbe i područja učenja koji se vrednuju.
Zaključna (pr)ocjena oblikuje se na temelju što više različitih informacija o učenikovu ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Zaključna (pr)ocjena nije aritmetička sredina pojedinačnih ocjena, već je pokazatelj učenikova napretka u učenju i razvijenosti razumijevanja, vještina i sposobnosti izricanja kritičkoga i stvaralačkoga mišljenja, vrijednosti i stavova. Svi su elementi vrednovanja jednako vrijedni pri određivanju zaključne ocjene. O podatcima o učenikovu postignuću i uradcima u predmetu, uloženome trudu, sudjelovanju, suradnji i odgovornosti izvješćuje se zasebno, osim o elementima koji su izravno ugrađeni u odgojno-obrazovne ishode.
Izvješćivanje je informiranje o postignućima i napretku učenika, može biti formalno (izvješće o praćenju, dodatak svjedodžbi, napomena u svjedodžbi, podatci i bilješke u e-Matici) i neformalno (razgovori i razmjena informacija između različitih subjekata, npr. mentora i roditelja).
U kurikulumskom sustavu izvješćivanje o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima dobiva drugačiji oblik i svrhu.
Kroz kvalitativne osvrte učitelja nastoji se kvalitetnije i detaljnije opisati ukupnost i kvaliteta postignuća učenika u određenom obrazovnom razdoblju. Ti kvalitativni osvrti trebaju dati točan, konkretan i specifičan opis učenikovih dosadašnjih rezultata i napredovanja u pojedinim predmetima, u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikulumskim dokumentima.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljno – 1, dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo dobro – 4, odlično – 5).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja