Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KATOLIČKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Katolički vjeronauk za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Katolički vjeronauk.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
-Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Katolički vjeronauk objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
-Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Katolički vjeronauk, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
-Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Katolički vjeronauk, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Svrha je Katoličkog vjeronauka u školi omogućiti učenicima sustavno, postupno i što cjelovitije upoznavanje, produbljivanje i usvajanje kršćanskoga nauka i katoličke vjere radi ostvarivanja evanđeoskog poziva na svetost i postignuća pune općeljudske, moralne i kršćanske zrelosti. Učenicima se omogućuje da dublje, istinito i sigurno upoznaju Kristovu osobu i cjelovitost njegova spasenjskoga navještaja, da svjesno, slobodno i odgovorno, na osobnoj i zajedničkoj razini, dublje upoznaju katoličku vjeru u njezinu učenju, slavljenu i življenju, da steknu znanje i razumijevanje njezinih evanđeoskih temelja i katoličkoga nauka, odnosa i nauka Katoličke Crkve prema drugim konfesijama, religijama i svjetonazorima. Katolički vjeronauk jednako tako učenicima omogućuje poznavanje povijesnoga hoda, djelovanja i utjecaja Katoličke Crkve na izgradnju ljudskoga društva i kulture i njezina doprinosa razvoju i napretku hrvatskoga i europskih naroda u kulturi, znanosti i školstvu, umjetnosti i graditeljstvu. On time pridonosi cjelovitu odgoju i obrazovanju učenika u školi i ima svoje crkveno-teološko, antropološko-pedagoško, povijesno-kulturno i didaktičko-metodičko obilježje, mjesto i zadaću u hrvatskome školskom odgojno-obrazovnom sustavu i kurikulumu.
Katolički vjeronauk u školi ima konfesionalno obilježje i usmjerenje. Kao školski predmet on sustavno posreduje, promišlja i tumači kršćansku Objavu i nauk Katoličke Crkve. Zasniva se na autonomiji znanstveno-teološkog istraživanja i autentična crkvenoga posredovanja kršćanske vjere i govora o Bogu na temelju razuma i Objave. On na teološkom i odgojnom planu ostvaruje vjernost Bogu i vjernost čovjeku. Vjernost Bogu događa se u istinitom i sigurnom upoznavanju i tumačenju cjelovitosti kršćanske Objave, evanđeoskoga navještaja i nauka Katoličke Crkve, njezine sakramentalne i povijesne stvarnosti i poslanja. Katolički vjeronauk se stoga po svom temeljnom sadržaju, odgojnoj i obrazovnoj zadaći, usredotočuje na osobu Isusa Krista u otajstvu trojstvenoga Boga: Oca, Sina i Duha Svetoga, na središnje događaje povijesti spasenja i osobito na Kristovo spasenjsko i otkupiteljsko djelo u okviru cjelovita nauka Katoličke Crkve. U njegovu središtu su također sakramenti, povijest i bogata tradicija Crkve, njezini sveci i duhovni uzori, njezina povijesna, kulturalna i umjetnička baština, te sve vrijednosti koje potiču i promiču izgradnju pune ljudske i kršćanske zrelosti učenika u vjeri, nadi i ljubavi. Vjernost čovjeku sadržajno se i odgojno usredotočuje na čovjeka kao Božje stvorenje i Božju sliku, na njegova temeljna pitanja i iskustva o smislu života i vlastitoga postojanja. Te činjenice obvezuju poznavanje i vrjednovanje povijesno-kulturne i egzistencijalne stvarnosti, napose općih etičkih i moralnih izazova i problema suvremenoga čovjeka i društva, pa Katolički vjeronauk učenicima želi omogućiti potpunije poznavanje i vrjednovanje čovjeka i svijeta, različitih povijesnih izvora i područja života te bogatstvo kršćanskih iskustava, izražavanja i djelovanja koji pridonose općem dobru čovjeka i ljudske zajednice.
Katolički vjeronauk ekumenski je i dijaloški vrlo otvoren po svom odgojno-obrazovnom pristupu, sadržajima i ciljevima. Zadaća mu je učenike odgajati za istinski ekumenizam i poštovanje prema pripadnicima drugih kršćanskih Crkva i zajednica, te za iskreni dijalog i suživot s pripadnicima različitih religija i svjetonazora, poštujući njihova uvjerenja, stavove i tradicije.
Suvremena škola zahtijeva cjelovit odgoj učenika i ostvarenje svih njegovih intelektualnih, moralnih i duhovnih potencijala. Katolički vjeronauk pridonosi općim ciljevima demokratske i humane škole, pogotovo što cjelovit odgoj ljudske osobe promatra u svjetlu kršćanske antropologije i čovjeka koji je Božja slika, savršeno ostvarena u Isusu Kristu. Na tim se izvorima nadahnjuju sadržaji i ciljevi Katoličkoga vjeronauka koji pridonose izgradnji i poštovanju čovjekova dostojanstva, njegove duhovno-religiozne, etičke i moralne svijesti, objektivna kritičkoga pristupa prema životu pred pojavama i izazovima suvremenoga svijeta i društva. Katolički vjeronauk na taj način, u svjetlu katoličke vjere, omogućava učenicima argumentirano i kritičko promišljanje i stjecanje spoznaja o čovjeku i svijetu te razvijanje i izgradnju vjerskih stavova i vrjednota, etičko-moralne svijesti i savjesti, moralnih načela i vrijednosti kao što su sloboda, odgovornost, pravednost, solidarnost, poduzetnost, snošljivost, dijalog i drugo. Vjeronauk time daje vrijedan prilog humaniziranju škole i odgoju učenika za solidarni humanizam i izgradnju „civilizacije ljubavi“. On učenicima na društvenom i socijalnom planu pomaže otkrivati vlastita i potrebu poštivanja temeljnih ljudskih prava i sloboda drugih ljudi, razvijati načela pravednosti i solidarnosti prema čovjeku i društvu, sudjelovati u izgradnji mira i općeg dobra, njegovati osjećaje i stavove za očuvanje okoliša te drugih vrjednota koje im pomažu da postignu punu ljudsku i kršćansku zrelost i ostvarenje „čovjeka savršena, do mjere uzrasta punine Kristove“, riječima katoličke vjere - da postanu sveti.
Katolički vjeronauk u školi ulazi također u područje ljudske kulture i u aktivan susret i dijalog s kulturom, odnosno s kulturama današnjega svijeta. Zadaća mu je uprisutniti Evanđelje u sustavnu osobnom i kritičkom procesu asimilacije kulture te pokazati utjecaj i doprinos kršćanstva razvoju i izgradnji opće i nacionalne kulture. Učenicima se omogućuje upoznavanje, stjecanje, čuvanje i razvijanje vlastitoga kulturnoga, nacionalnog i vjerskog identiteta te poznavanje i poštivanje identiteta drugih pojedinaca i skupina, promičući istodobno međukulturni dijalog i suradnju u suvremenome pluralističkom društvu i globaliziranome svijetu. On promiče i druga znanja i kompetencije učenika na različitim područjima koje pridonose ostvarenju temeljnih vrijednosti školskoga kurikuluma, osobito osobnoj, društvenoj i građanskoj odgovornosti i kompetencijama.
Katolički vjeronauk u školi nudi suvremeno komunikološko i didaktičko-metodičko djelovanje, strategije, pristupe i metodički instrumentarij u procesima stvaralačkoga i suradničkog učenja i poučavanja. Pored toga, on ima i svoju odgojno-obrazovnu i metodičku posebnost jer vjeronaučnu nastavu i školski sat promatra kao dinamičan suradnički susret osoba, susret učenika i vjeroučitelja s otajstvom Božje riječi i Božje milosti. Vjeronauk u isto vrijeme njeguje interdisciplinarni dijalog i međupredmetnu suradnju s drugim nastavnim predmetima unutar društveno-humanističkoga i drugih odgojno-obrazovnih područja. Kako su vjeronaučni sadržaji povezani gotovo sa svim područjima znanja, ti sadržaji učenicima postaju važan interpretacijski ključ za razumijevanje ne samo religijskih sadržaja nego i razumijevanje cjelokupne stvarnosti.
U formalno-pravnome i organizacijskome smislu Katolički vjeronauk u školi redovni je i obvezni nastavni predmet za učenike čiji ga roditelji ili skrbnici slobodno izaberu, izvodi se s dva sata tjedno u okviru redovne nastave, pod jednakim uvjetima kao i ostali obvezni nastavni predmeti u školi. Vjeronauk se poučava tijekom svih odgojno-obrazovnih ciklusa. Kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama, a s ciljem zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Katolički vjeronauk treba omogućiti da svaki učenik:
−razvije sposobnost postavljanja pitanja o Bogu, čovjeku, svijetu, smislu i vrijednostima života, etičkim i moralnim normama ljudskoga djelovanja te sposobnosti smislenoga predstavljanja i objašnjavanja odgovora koji na ta pitanja dolaze iz razuma, Objave i vjere Katoličke Crkve;
−upozna i razumije kršćansku religiju i katoličku vjeru, te poznaje i usvaja temeljne istine vjere u svjetlu cjelovita nauka Katoličke Crkve;
−poznaje sadržaj i osnovnu strukturu Biblije i temeljna obilježja kršćanske Objave i povijesti spasenja, da razumije značenje Božje riječi u Bibliji i crkvenom naviještanju, te argumentirano raspravlja i vrjednuje njezin utjecaj na povijest čovječanstva, ljudsku kulturu i konkretan život;
−pronalazi vlastiti put izgradnje života i odgovorna moralnoga djelovanja prema kršćanskoj poruci i katoličkoj vjeri, i postane sposoban artikulirati, graditi i vrjednovati život iz te religijske i katoličke perspektive;
−upozna i vrjednuje sakramente, liturgijska i crkvena slavlja te molitvu kao duhovnu snagu i duhovno-vjernički način pripadništva i života, zajedništva i slavlja u Katoličkoj crkvi;
−poznaje temeljne događaje povijesti i tradicije Katoličke Crkve i shvaća njezinu sakramentalnu stvarnost, razumije da je ona zajednica Kristovih vjernika, nositeljica Objave Božje i navjestiteljica Radosne vijesti spasenja za sve ljude;
−shvati da je pripadnost Katoličkoj Crkvi, u okviru konkretne crkvene zajednice, poziv na svjesno i odgovorno kršćansko djelovanje i vladanje u Crkvi i društvu;
−poznaje temeljna obilježja poznatih konfesija, religija i svjetonazora, promiče razumijevanje i poštovanje drukčijih razmišljanja, stavova, tradicija i životnih odluka;
−pozna i vrednuje ulogu i doprinos kršćanstva, osobito Katoličke Crkve u kulturnomu, obrazovnomu, znanstvenomu i gospodarskomu razvoju i napretku hrvatskoga društva i zapadne civilizacije u prošlosti i sadašnjosti, izgrađujući pritom vlastiti stav odgovornosti, poduzetnosti, sudioništva i solidarne humanosti u nastojanju oko izgradnje „civilizacije ljubavi“;
−razvije religijsku i vjersku pismenost i komunikacijsku kompetenciju kako bi se osnažio u suočavanju s različitim životnim situacijama, da kritički i kreativno promišlja i argumentirano obrazlaže važnost osobnoga odgovornog djelovanja u Crkvi i društvu.
C. Domene u organizaciji kurikuluma nastavnoga predmeta katolički vjeronauk
Sadržaji, iskustva i ishodi nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk daju učenicima mogućnost za kritičko promišljanje i produbljivanje te donošenje osobnih, smislenih odluka i izbora u pitanjima vjere i života. Temeljni sadržaji i ishodi nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk strukturirani su u četiri domene koje omogućavaju vjeroučiteljima kvalitetno planiranje procesa poučavanja i učenja:
−Čovjek i svijet u Božjem naumu
−Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
−Kršćanska ljubav i moral na djelu
−Crkva u svijetu
Domene obuhvaćaju sva područja učenja i poučavanja Katoličkoga vjeronauka, međusobno se prožimaju u sadržajnome i funkcionalnome smislu te pridonose razvoju konceptualnoga znanja i mišljenja primjenjivoga na bilo koju temu ili sadržaj u ovome nastavnom predmetu. Domene omogućavaju da se znanje o različitim temama iskustveno stječe, neprestano nadograđuje te bude primjenjivo u životu. Ključna sastavnica poučavanja i učenja povezana je s idejom vlastitoga istraživanja: učenici uče u vjeri, o vjeri kao i iz vjere. Kontekst poučavanja i učenja promiče spoznaju i znanje, ali isto tako i vladanje i stavove. Budući da vjeronauk ne posreduje samo informacije o vjeri i religiji, nego potiče jačanje učenikova identiteta i ohrabruje ga u donošenju odluka i izbora u području vjere i morala, učenik je, zajedno s njegovom stvarnošću i iskustvom, nezaobilazan kriterij za izbor odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja. Što se, naime, odgojno-obrazovni ishodi konkretnije određuju, to se više može uzimati u obzir konkretna životna situacija učenika, njegov vjerski i kulturni kontekst iz kojega dolazi, njegova dob i njegova motivacija. Proces poučavanja i učenja mora prihvatiti konkretnu učeničku situaciju kao polazišnu te započeti ondje gdje se učenik nalazi. Vjeroučitelji će prepoznati da će u tome procesu osobnoga promišljanja neki učenici tek djelomično prihvaćati vjerski pogled na život. Bit će to vjeroučiteljima nadahnuće i izazov za preuzimanje inicijative u daljnjem procesu odgoja u vjeri učenika.
Iako će u pojedinim godinama učenja veći naglasak biti stavljen na pojedine domene, ipak one omogućavaju kontinuitet učenja u svim ciklusima i razredima. Pojmovi otkrivanje, prepoznavanje, tumačenje, razlaganje, proučavanje, kritičko promišljanje i slično, rabljeni u opisu odgojno-obrazovnih ishoda od prvoga do petoga ciklusa, potvrđuju kako su učenici u svim ciklusima, odnosno godištima, sposobni razvijati kompetencije primjerene vlastitoj dobi. Neki se odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju unutar jednoga razreda. Drugi, međutim, zbog svoje složenosti i širine, protežu se u više razreda, čak i ciklusa. Razvoj odgojno-obrazovnih ishoda stoga valja promatrati u kontinuitetu, a ne nužno kao zatvorene u jednu cjelinu. Na kraju, budući da je Katolički vjeronauk predmet čiji će sadržaji i ishodi imati svoj izvor najprije u biblijskoj riječi, može se domena Riječ Božja i vjera u životu kršćana smatrati onom koja će na određeni način biti izvorom, ali i ishodištem svih domena.
Domene također pridonose unutrašnjoj koherentnosti nastavnoga predmeta te omogućavaju međupredmetnu korelaciju s nastavnim predmetima unutar društveno-humanističkoga područja, kao i korelaciju s nastavnim predmetima drugih odgojno-obrazovnih područja te međupredmetnih tema. Katolički vjeronauk promiče izvanučioničku nastavu - posjet crkvi, različitim vjerskim zajednicama, hodočasničkim mjestima važnim za njihov identitet, suradnju s drugim institucijama putem različitih humanitarnih, ekumenskih i kulturnih projekata.
Vjeronaučna nastava osobito promiče pristupe i strategije koji potiču komunikaciju, aktivnu suradnju i kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost.
1. Čovjek i svijet u Božjem naumu
Katolički vjeronauk je mjesto koje omogućava učeniku pronaći odgovore na pitanja o izvoru i smislu vlastita života. Uz to, on stvara prostor u kojem učenik može upoznati Boga koji je početak i stvoritelj svega stvorenog. Po Isusu Kristu, utjelovljenome Sinu Božjem, učeniku se nudi mogućnost učenja, ali i prihvaćanja spasenjskih Kristovih djela kao trajnoga znaka ljubavi Božje prema čovjeku. Razmišljajući nad biblijskim tekstovima i tumačeći svjedočanstva tradicije Katoličke crkve, učenik će iskusiti Božji interes za čovjeka, posebno vidljiv i u današnjoj zadaći naviještanja kraljevstva Božjeg. To je naviještanje najprije zadaća cijele Crkve, zajednice vjernika koja će učenika potaknuti na otvorenost prema drugomu, zajedništvu s njim i zajedničkom djelovanju prema svijetu i prirodi iz perspektive kršćanske vjere. Uz to, bit će važno tumačiti poruku Isusa Krista o kraljevstvu Božjem kao poruku o razumijevanju i življenju uspješnoga života iz perspektive kršćanske vjere što će od učenika zahtijevati i sučeljavanje s različitim ponudama smisla i vrijednosti društva i kulture u kojoj žive. Pitanja, dakle, o smislu života, smrti, patnje, ljubavi, nade, budućnosti, vječnosti, dobivat će svoje odgovore utemeljene na katoličkome nauku o stvaranju čovjeka te njegovu otkupljenju. Svijet će, u tome smislu, biti shvaćen kao konkretno mjesto susreta Boga i čovjeka te je u učenikovim očima znak ljubavi Božje prema čovjeku koja će od njega zahtijevati odgovor i u brizi za stvorenim. Osim što će učenik upoznati odgovore koje daje katolička vjera, bit će mu omogućeno razumijevanje svijeta i čovjeka na temelju drugih religija i uvjerenja. Sve će to služiti stalnome razvoju vlastite vjere, ali i prihvaćanju onih koji temelje života čovjeka i svijeta vide iz neke druge religijske ili filozofijske perspektive. Promišljajući, dakle, i istražujući osobna egzistencijalna pitanja, učenik razvija duhovnu dimenziju, svoj unutarnji život, te uči razumjeti značenja spasenjskih i otkupiteljskih čina Božjih prema čovjeku.
2. Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
Katolički vjeronauk pomaže učeniku shvatiti da je Riječ Božja najprije Isus Krist, objavljeni i utjelovljeni Sin Božji, koji je s Ocem, u zajedništvu s Duhom Svetim, od početka stvaranja svijeta i čovjeka bio jedno. Učenik je u mogućnosti, shvaćajući otajstvo Božje objave čovjeku po Sinu, učiti da postoji i biblijska objava. Novost te biblijske objave sadržana je u činjenici da Bog govori ljudima po ljudima koji su nadahnuti Duhom Svetim. Upravo zbog tog nadahnuća, premda se služi jezikom čovjeka različitih vremena i povijesnih epoha, Bog sam govori u pismima. Tako smijemo reći: kao što je Riječ Božja postala tijelo po Duhu Svetom u krilu Djevice Marije, Sveto Pismo se rađa u krilu Crkve po djelovanju istoga Duha. Djeca i učenici upoznaju Bibliju kao knjigu kršćana te shvaćaju i tumače njezino značenje za kršćanstvo i Katoličku crkvu. U Starom zavjetu se pred učenike stavlja „ljubavna pripovijest“ između Boga i Židovskoga naroda dok će im Novi Zavjet donijeti navještaj o kraljevstvu Božjem, spasenjskim Kristovim djelima te njegovoj smrti i uskrsnuću. Sučeljavanje s tim biblijskim tekstovima pomaže učenicima dovesti svoj vlastiti život u odnos s Riječju Božjom. Učenik po pismima, dakle, upoznaje temelje kršćanske objave, vjere i života Crkve. Upoznaje Isusa Krista kao Sina Božjega, navjestitelja Radosne vijesti. Promišlja i otvara se njegovu životu i poruci. Upoznaje temeljne istine katoličke vjere. U životima velikih biblijskih osoba, muškaraca i žena, ali i onih koji su u biblijskim spisima pokazani kao oni koji su se odrekli prijateljstva s Bogom, učenik će biti u mogućnosti pronalaziti vlastita nadahnuća za život, ali i utjehu u teškim trenucima. U svjetlu temeljnih kršćanskih sadržaja promišlja i izgrađuje svoj vjerski i kulturni identitet, bira vrijednosti koje mu mogu donijeti spas, uči se odnositi prema sebi, drugima i svemu što ga okružuje. Odgovorno prosuđuje vlastiti život i različite probleme, nade i tjeskobe društva i svijeta u duhu evanđelja i vjere Crkve. Upoznaje i istražuje Bibliju kao nadahnutu knjigu koja progovara o problemima, ali i radosti čovjeka. Rad s biblijskim tekstovima učeniku pruža mogućnost da najvažnija suvremena ljudska iskustva osvijetli biblijskim značenjem te da prepozna temeljna životna pitanja na koja Biblija daje odgovore protkane vjerom. Uz to, učenik će upoznati različita mjesta na kojima i u kojima živi Riječ Božja: liturgija Crkve, sakramenti, molitva, obiteljski život i drugo.
3. Kršćanska ljubav i moral na djelu
Učenici će na početku svoga obrazovanja biti u mogućnosti spoznati značenje pravila i zapovijedi za sebe te za dobar suživot s drugima. Iskusit će u njima znakove koji će im pomoći u usmjeravanju vlastitoga života te će postupno preuzimati odgovornost za svoje čine i za život u zajednici. Sve će to moći iskusiti na izabranim biblijskim tekstovima, a posebno u radosnoj vijesti Evanđelja koje čini učenika slobodnim te ga upućuje na stalnu spremnost Božju opraštati čovjeku. Učenici će osim biblijskih tekstova nadahnuće za prihvaćanje „evanđeoskih savjeta“ nalaziti i u osobama koji su živjeli upravo prema tim pravilima te će im se nuditi konkretni model odgoja za dobro, pravedno i istinito. Takav je pristup važan kako bi od početka školovanja, pa i nadalje, učenik mogao razabrati da su kršćanska pravila, vrijednosti, konkretno moral nešto što je duboko uronjeno u život čovjeka, to jest da je moral konstitutivna dimenzija čovjekova života kao Božjeg stvorenja. Kršćanski moral tako naznačuje stalni odnos Boga Stvoritelja i stvorenja te konačnoga pomirenja u odnosu Otkupitelja i čovjeka kao novog stvorenja. Sukladno razvoju učenika i njegovu interesu, u ovoj domeni će se razrađivati i nuditi tumačenja o mnogim suvremenim „slobodama“ čovjeka koje će nerijetko biti i ozakonjene, a neće biti u skladu s moralom Katoličke crkve. Tako će učenici učiti, tumačiti te prihvatiti – iz perspektive stvorenoga, oslobođenoga i otkupljenoga čovjeka - vrijednosti života od začeća do prirodne smrt kao i druge teme o kojima će biti pozvani razmišljati. Pred učenike će se transparentno staviti misli onih koji o određenim moralnim ili etičkim pitanjima imaju drukčije mišljenje od Katoličke crkve, neovisno radilo se o etičkim pitanjima (abortus, rodna ideologija, pitanje istospolnih zajednica i drugo), ili kada je riječ o gospodarstvu i javnoj politici (pitanje korupcije, nepravedne podjele dobara, siromaštvo i drugo), ali će se pomno paziti da se jasno predoče učeniku istine kršćanske vjere, temelju kršćanskoga odnosno katoličkoga morala. Promišljajući o različitim religijskim i moralnim pitanjima, učenik izgrađuje kritički odnos prema životu i svijetu, zauzima argumentirane stavove s obzirom na različita moralna pitanja i dvojbe, istražuje načine kako stvoriti pravednije, solidarnije i tolerantnije društvo u skladu s kršćanskim odgovorima na moralna pitanja. Konačno, učenik će biti svjestan izazova različitih sloboda i prisila današnjega svijeta i kulture života te će biti osposobljen za etično utemeljene prosudbe i solidarno djelovanje na temelju proročke i oslobađajuće moći kršćanske poruke koja je objavljena u Isusu Kristu.
4. Crkva u svijetu
Već su crkveni oci u povijesti govorili da je čitav svijet čovjeku teologija. Zbog toga Katolički vjeronauk, kao crkvena stvarnost u školskom sustavu, želi proučavati i tumačiti svijet iz kršćanske perspektive. No, ne samo to. On je mjesto u kojemu se pred učenika stavlja mogućnost shvaćanja, tumačenja te djelovanja Crkve u svijetu. Pod pojmom svijet podrazumijevamo ovdje stvarnost u kojoj Crkva živi i djeluje. Misli se na stvarnost s vjerskoga, odnosno religijskog, kulturnog i umjetničkog te društvenog aspekta. Na početku školovanja će učenik tako upoznavati svoje vlastito mjesto u svijetu, u obitelji te vjerskoj zajednici kojoj pripada i koja izgrađuje njegov vlastiti identitet. Slijedom njegova razvoja, on će biti pozvan razumijevati, analizirati te se odgovorno ophoditi prema povijesnim i sadašnjim ulogama Crkve na svjetskoj, europskoj, ali i na nacionalnoj razini. Učenik će u tom smislu primijetiti i razumjeti kako je kršćanstvo kao religija utjecalo na hrvatsko društvo, njegovu povijest i sadašnjost, njegov jezik, kulturu i umjetnost te na tradiciju koja je do danas sačuvala kršćanske vrijednosti kao bitni element života na ovim prostorima. Učenik će također istraživati utjecaj različitih religija, ali i drugih društvenih i kulturnih ideja koje su utjecale na hrvatsko društvo. Te će ideje uvijek dovoditi u vezu ili će ih kritički tumačiti iz perspektive kršćanskoga djelovanja Crkve. Istraživati mjesto i ulogu kršćanstva, ali i religije općenito kao prafenomena ljudske civilizacije u suvremenome društvu, bit će isto tako zadaća učenika. Takvo istraživanje vodit će učenika prema razumijevanju međusobne ovisnosti društva i religije s jedne strane te će s druge strane učenik biti u mogućnosti stvoriti preduvjete potrebne za argumentiranu interpretaciju kulturnih izričaja povezanih s različitim religijskim predajama, osobito, pak, s kršćanskom tradicijom. Tako će učenik steći iskustvo proučavanja i istraživanja konkretnih ostvarenja u povijesti Crkve, ali i ostvarenja u području umjetnosti, književnosti, znanosti, filozofije, etike, tehnike, običaja, prava, narodnih običaja itd. Na taj će način učenik otkrivati povezanost evanđelja i kulture, tj. utjecaj evanđelja ne samo na našu povijest i sadašnjost, nego i utjecaj kršćanstva općenito na suvremenu Europu. Velika imena hrvatske kulturne i umjetničke baštine, kao i ona iz povijesti i sadašnjosti Katoličke crkve, pružat će učeniku mogućnost konkretnoga uvida neodvojivosti Crkve i društva na našem, ali i na širem europskom i svjetskom području. Posebno će mjesto u tom smislu zauzimati povijesna i tradicionalna vezanost našega naroda na duboko poštovanje i ljubav prema Blaženoj Djevici Mariji koja je samo jedan od mnogih znakova vjernosti hrvatskoga naroda Bogu i Katoličkoj crkvi.
Produbljujući spoznaje drugih religija, kultura i svjetonazora, učenik se osposobljava za ekumenski i dijaloški pristup drugima i drukčijima. Takvo poznavanje sadržaja učeniku omogućava čuvanje i razvijanje vlastitoga te upoznavanje i poštovanje tuđega kulturnog, nacionalnog i vjerskog, odnosno religioznog identiteta. Sve to vodit će učenika prema djelovanju u svijetu u kojemu se nalazi, a kojemu će pristupiti dijakonijski, služeći mu u kršćanskoj perspektivi, te izgrađujući solidarni humanizam prema drugima i konačno, na taj način, biti svjedokom Crkve koja živi u svijetu i sa svijetom. Katolički vjeronauk tako omogućuje učeniku da tumači život i svijet kao mjesto iskustva Boga te ga time senzibilizira za sakramentalnost sveukupne stvarnosti u kojoj učenik uči simbolički razmišljati i tumačiti stvarnost oko sebe. Na taj način se učenika potiče i otvara za ono shvaćanje svijeta i života kojemu čin i milost sakramenata, stalne Božje aktualne suradnje s čovjekom, daje novi i jedinstveni smisao.
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Osnovna škola Katolički vjeronauk 1. razred – 70 sati godišnje
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ KV A.1.1.
Učenik izražava osnovne doživljaje o sebi i svijetu te pokazuje svoju radost i divljenje prema Bogu i svemu stvorenome.
Učenik nabraja neka važna životna pitanja koja se obrađuju (npr. o Bogu i njegovoj ljubavi prema ljudima).
Učenik izražava divljenje svijetu, sebi i drugima
Učenik izražava osnovne potrebe, želje, emocije i iskustva.
Učenik uočava i izražava shvaćanje da je život čudesan i da je Božji dar.
Učenik uočava da svatko ima svoje ime i svoje mjesto te prepoznaje sebe kao Božje ljubljeno dijete.
opisuje i prihvaća vjeronauk kao radosni susret u kojem učimo ljubiti Boga i ljude.
Učenik prepoznaje i opisuje načine kako pokazati poštovanje prema svakome čovjeku i svemu stvorenome.
Učenik navodi važna životna pitanja o kojima razgovaramo na vjeronauku.
Učenik stvaralačkim izražavanjem iznosi svoj doživljaj čudesnosti života i svijeta.
Učenik imenuje načine kako pokazati i pokazuje poštovanje prema čovjeku i svemu stvorenome.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pomoću različitih slika ljudskih lica, emotikona ili životnih događaja izražavaju osnovne emocije i želje. U učenika se potiče iskustvo radosti i divljenja te aktivnosti koje izgrađuju radost zajedništva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Različitima igrama učenici se predstavljaju ( mogu se predstaviti pomoću najdraže igračke ili lika iz crtića, boje…)
Pomoću njima poznatih priča (Ružno pače) izražavaju iskustva prihvaćanja, radosti, poštovanja..
Mogu izaći u prirodu i uočiti kako u prirodi sve ima svoje mjesto (trava ne raste na asfaltu, vjeverica ne živi u kući, stablo ne raste na krovu…) kao i oni u svojoj obitelji, školi…Crkvi
Razne igre predstavljanja i upoznavanja.
Izražavanja osjećaja pomoću zadanih kartica na kojima je prikazan simbol koji upućuje na neki događaj ili je prikazan sam događaj (poklon i baloni učenik izrazi gestom ili riječima emociju koju povezuje sa slikom na kartici; jaslice, ruka koja prijeti, kapa, malo dijete, mobitel ..i sl.)
OŠ KV A.1.2.
Učenik prepoznaje da je Biblija sveta knjiga za kršćane i da sadrži tekstove važne za život te razumije jednostavnije biblijske pripovijesti.
Učenik nabraja odabrane odlomke (Stvaranje, Isusovo rođenje, Isus susreće ljude) i biblijske osobe (Isus, Marija, Josip, Isusovi učenici).
Učenik imenuje vlastita iskustva i povezuje ih s biblijskim porukama.
Učenik prepoznaje Bibliju kao svetu knjigu kršćana.
Učenik nabraja odabrane važnije teme i osobe iz Biblije, osobito one koji se odnose na Isusov život.
Učenik prepričava odabrane važnije biblijske pripovijesti povezane s Isusovim životom.
Učenik izriče i iskazuje vlastita iskustva povezana s biblijskim porukama.
Učenik prepoznaje Bibliju kao svetu knjigu kršćana.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prilagođeni biblijski tekstovi iz Staroga zavjeta koji donose Izvješće o stvaranju (Post 1, 1-31) mogu se uzeti i iz dječje Biblije.
Prilagođeni biblijski tekstovi o Isusovom rođenju (Lk 2, 1-7) koje donose evanđelja; uzeti biblijske tekstove koji opisuju Isusov susret s nekim biblijskim osobama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ovaj se ishod ostvaruje povezano uvijek kada se čitaju biblijski tekstovi u domeni B u ishodima: OŠ KV B.1.1; OŠ KV B.1.2 , dotiče se i ishoda OŠ KV C.1.1 kad se radi na tekstu o Stvaranju.
Može se izraditi knjiga koja će na koricama imati naslov Biblija, na prazne stranice učenici mogu pisati naslove i lijepiti sličice ili crtati događaje koji se nalaze u Bibliji. Mogu posebno nacrtati sve što je stvorio Bog i što je stvorio čovjek.
Mogu naučiti pjevati pjesmu Tko stvori.
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ KV B.1.1.
Učenik u biblijskim događajima i osobama otkriva Boga kao dobroga oca koji je stvorio čovjeka, koji ljubi sve ljude i prisutan je među nama.
Učenik uočava i pripovijeda, s pomoću ilustracije, biblijsko izvješće o stvaranju svijeta i prvih ljudi.
Učenik izražava zahvalnost Bogu za dar života.
Učenik u biblijskim događajima i osobama otkriva Božju ljubav kojom prihvaća sve ljude, prepoznaje znakove Božje dobrote.
Učenik prepoznaje i imenuje odabrane znakove Božje dobrote.
Učenik pripovijeda biblijske događaje i povezuje znakove koji pokazuju Božju ljubav i dobrotu prema ljudima.
Učenik izražava svojim riječima osjećaj zahvalnosti Bogu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Post 1,27 i Ps 139 tekstovi prilagođeni uzrastu učenika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Promatrati i uočavati u prirodi što je sve stvorio Bog, a što čovjek.
Izrađivati, modelirati, raditi iz zemlje-gline i kroz to uočavati sličnosti Boga i čovjeka.
Voditi brigu o slikovitom govoru, izbjegavati doslovno tumačenje tekstova.
Kod učenika evocirati iskustvo zahvalnosti na primjeru lijepog ponašanja kad dobije dar kako treba reagirati, što treba reći? Objasnit im da je i sve što je Bog stvorio dar i da i za taj dar treba izraziti zahvalnost. Može u molitvi, a može čuvati prirodu ne je zagađivati, posaditi cvijet, biljku.
Na temelju biblijskog teksta Lk 15,11-25 uočiti znakove Božje dobrote.
Ovaj ishod se ostvaruje i u OŠ KV C. 1.1.
OŠ KV B.1.2.
Učenik otkriva i upoznaje Isusa kao prijatelja i prepoznaje njegovo djelovanje među ljudima.
Učenik u događaju navještenja otkriva Mariju koja Bogu želi služiti, a u Kristovu rođenju otkriva Božju blizinu i poruku ljudima.
Učenik u događaju Isusova rođenja u betlehemskoj štalici prepoznaje i izražava radost zbog Isusova rođenja.
Učenik opisuje i prepričava susret anđela Gabrijela i Marije.
Učenik pripovijeda o Isusu koji pomaže ljudima, posebno siromašnima i potrebitima.
Učenik na temelju biblijskih tekstova otkriva kako Isus poziva ljude da budu njegovi prijatelji.
Učenik prepoznaje u Posljednjoj večeri Isusov poziv da se oko njega okupljamo i slavimo spomen njegove ljubavi i žrtve.
Učenik otkriva i opisuje Isusovo uskrsnuće kao događaj pobjede života nad smrću.
Učenik svojim riječima prepričava događaj Isusova rođenja.
Učenik prepričava biblijske događaje te riječima i drugim znakovima izražava Isusovu božićnu poruku radosti i mira.
Učenik prepoznaje, opisuje i prihvaća Isusa kao prijatelja, učitelja i Spasitelja.
Učenik pripovijeda događaj Posljednje večere.
Učenik pripovijeda događaj Isusove muke i uskrsnuća.
Učenik zna izraziti uskrsnu radost i čestitati Uskrs.
Sadržaji :
Učenici se upoznaju s temeljnim činjenicama kršćanske vjere. Ishod se ostvaruje povezano s OŠ KV A.1.2.
Prilagođeni biblijski sadržaji koji govore o Isusovu rođenju Lk 2,1-7; 8-20; Isusovo uskrsnuće, Lk 24, 1-10; susret anđela Gabrijela i Marije Lk 1, 26-39); Isusov odnos prema siromasima Mt 19,21; Mk 10,21; Lk 19,8; Posljednja večera Lk 22,14-21; i ostali po izboru.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Mogu se koristiti i slikovnice koje prikazuju navedene događaje. Valja voditi brigu o kvaliteti biblijskog teksta i ilustracije.
Učenika navesti da samostalno navodi iskustvo patnje, iskustvo radosti, iskustvo slavlja. Mogu donijeti obiteljske fotografije koje prikazuju događaje koje povezuju s navedenim iskustvima(zajedništvo oko stola = Posljednja večera, slavlje rođendana= Božić, vijest da je mama, teta, sestra… trudna = navještenje) i sl. Može se izraditi veliki pano ili plakat koji će prikazati njihove fotografije i događaje iz Biblije.
Potrebno poći od njihovih iskustva u pristupu temama, (Božić - rođenje, pomaganje - uočiti potrebite u vlastitoj okolini i načine na koje im mogu pomoći).
Razjasniti koji simboli pripadaju Božiću, a koji su vezani uz djeda Mraza.
OŠ KV B.1.3.
Učenik izražava svoju ljubav prema Bogu u zahvaljivanju, molitvi i pjesmi.
Učenik opisuje došašće kao vrijeme radosnoga iščekivanja Isusa Krista.
Učenik u Božiću otkriva ostvarenje toga iščekivanja i slavlja.
Učenik se zna prekrižiti te moliti Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu, Anđele čuvaru.
Učenik navodi znakove po kojima ljudi izražavaju svoju vjeru i zahvalnost Bogu: obiteljska molitva, nedjeljna misa, pobožnosti.
Učenik opisuje značenje došašća i Božića.
Učenik navodi i opisuje slavlja blagdana u svojoj obitelji i zajednici te izriče jednostavne molitve.
Učenik izražava vjeru da je Isus uvijek s nama kad se okupljamo u njegovo ime.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Istraživati molitvenike koji su učenicima dostupni, biblijski tekst molitve Oče naš Mt 6, 9-14.
Opisivati doživljaje i iskustvo kojima kršćani izražavaju svoju vjeru: obiteljska molitva, nedjeljna misa, pobožnosti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Razvoj kreativnog mišljenja i izražavanja: crtanje simbola došašća i blagdana.
Evocirati iskustvo molitve, molitve koje su naučili u obiteljskom okruženju.
Slušati molitvu i pokušati crtežom izraziti svoj doživljaj, samostalno osmisliti pokrete uz najvažnije molitve, pokrete koje koristimo u euharistiji, evocirati iskustvo zahvalnosti…
Ovaj ishod se ostvaruje povezano s ishodom KŠ KV B.1.2., a mogu se koristiti i preporuke navedene su kod ishoda B.1.1.
Naučiti pjevati božićne pjesme (Radujte se narodi …)
Korelacija se može ostvariti s nastavnim predmetom Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Likovna kultura, motivi običaja u vrijeme došašća i stranim jezicima (Engleski jezik i Njemački jezik).
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ KV C.1.1.
Učenik otkriva da je svaki čovjek Božje stvorenje koje treba poštovati i ljubiti te uočava važnost pomirenja i opraštanja za život u zajednici.
Učenik prepričava da je Bog stvorio svakoga čovjeka iz ljubavi i da su ljudi pozvani na međusobno poštovanje i ljubav.
Učenik na temelju vlastitih iskustava prijateljstva i svađe prepoznaje potrebu pomirenja i praštanja.
Učenik prepričava Isusove riječi o pomirenju, Oče naš Isusov poziv na praštanje poput dobroga Oca nebeskoga.
Učenik navodi i opisuje znakove pomirenja i opraštanja.
Učenik navodi primjere iz života svetaca i Marije – Isusove majke o poštovanju i ljubavi.
Učenik pokazuje primjer pomirenje i opraštanje u konkretnim situacijama.
Učenik pripovijeda da je Bog stvorio svakoga čovjek iz ljubavi i da su ljudi pozvani na međusobno prihvaćanje, poštovanje i ljubav.
Učenik navodi radosne i žalosne trenutaka iz života i navodi trenutke koji se tiču prijateljstva i svađe.
Učenik opisuje i pokazuje konkretne načine pomirenja i praštanja.
Učenik navodi i opisuje znakove pomirenja i opraštanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prihvaćaju ljudske i kršćanske vrednote primjereno svojoj dobi i iskustvu, a s ulaskom u širu zajednicu vršnjaka razvijaju međusobne odnose.
Znakove pomirenja i opraštanja (prekinuti svađu, ispričati se, zamoliti za oproštenje, oprostiti).
Prilagođeni biblijski tekstovi npr.: Post 1,27 i Ps 139; dio molitve Oče naš (Mt6,12); opraštanje uvrede Mt 18,21-22; Isusov poziv na praštanje poput dobroga Oca nebeskoga (Mt 6,14).
Ostvaruje se povezano s ishodom OŠ KV B.1.1.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Promišlja o važnosti i potrebi pomirenja i opraštanja. U radu poći od iskustva učenika (svađa, pomirenje, oproštenje…). Konkretnom gestom pomirenja izmiriti se s prijateljem u razredu; piše konkretne korake pomirenja, na konkretnom primjeru pokazuje znakovima, gestama i riječima kako prekinuti svađu, ispričati se, moliti za oproštenje, oprostiti. Odabrati konkretne primjere iz života svetaca o poštovanju i ljubavi., samo istaknuti dio, npr. iz života Majke Terezije, sv. Franje…
Vodi prilagođen intervju s roditeljima o ljubavi prema njoj/njemu (svom djetetu) i načinima pomirenja nakon svađe.
Mogu izraditi album svetaca.
Korelacija se može ostvariti s predmetom Priroda i društvo.
OŠ KV C.1.2.
Učenik poštuje pravila dobroga ponašanja u obitelji i razredu, prepoznaje školu kao mjesto susreta, zajedništva, radosti i učenja.
Učenik aktivno sudjeluje u donošenju pravila dobroga ponašanja.
Učenik poštuje dogovorena pravila ponašanja u razredu.
Učenik identificira svoje mjesto u razrednoj zajednici, navodi razlike između obitelji i razredne zajednice.
Učenik prepoznaje da pravila dobroga ponašanja vode k zajedništvu.
Učenik izražava geste lijepoga ponašanja u svome okruženju: molim, izvoli, hvala i oprosti.
Učenik osvješćuje i primjećuje važnost slušanja i uvažavanja tuđega mišljenja.
Učenik navodi i opisuje načine ostvarivanja zajedništva.
Učenik opisuje pravila dobroga ponašanja koja vode k zajedništvu te se ponaša sukladno tim pravilima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Promišljanje o pravilima ponašanja i o odnosu s drugima. Učenike se može potaknuti s pomoću biblijskih i književnih tekstova i odabranih slika/umjetničkih reprodukcija na temelju kojih mogu prepoznati važnost sljedećih pravila: prihvaćanje, slušanje, poštovanje, pomaganje, zahvalnost, dijeljenje s drugima, strpljivost.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Izraditi pravila dobrog ponašanja i istaknuti u razredu, ispisati imena učenika koji najviše poštuju pravila.
Nacrtati geste za riječi molim, hvala, izvoli i oprosti. Korelacija se može ostvariti s predmetima Hrvatski jezik i Priroda i društvo.
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ KV D.1.1.
Učenik opisuje Crkvu kao zajednicu Isusovih učenika (vjernika) u koju se ulazi krštenjem.
Učenik imenuje bitne zajednice u svom životu.
Učenik opisuje Crkvu kao zajednicu Isusovih vjernika, zajednicu u koju se ulazi krštenjem, zajednicu koja se okuplja na Svetoj Misi.
Učenik osvješćuje i zaključuje da smo pred Bogom svi braća i sestre.
Učenik opisuje Crkvu kao zajednicu Isusovih vjernika.
Učenik s poštovanjem se odnosi prema drugima kao prema braći i sestrama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Evocirati iskustva stvarnog života, navodi zajednice kojima pripada.
Prilagođeni biblijski tekst nastanka prve Crkve Dj 2, 1-14 i života prve kršćanske zajednice Dj 2, 42-48, istaknuti zajedništvo, molitvu, Euharistiju, povezanost u ljubavi kao braća i sestre.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Mogu provesti iskustveno istraživanje o načinu ulaska u crkvenu zajednicu. Učenici mogu znakovima prikazati zajednice kojima pripadaju i pridružiti osnovne karakteristike i temeljne povezanosti u zajednicama i uočiti vlastitu odgovornost u zajednici.
Usporediti školu, razred, obitelj kao zajednicu sa zajednicom Crkve.
Izvanučionička nastava - odlazak u crkvu.
OŠ KV D.1.2.
Učenik prepoznaje Crkvene blagdane i slavlja i njihovu poruku.
Učenik uočava i opisuje vanjska obilježja pojedinih blagdana.
Učenik objašnjava poruku blagdana, svetkovina i običaja (Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, Svi sveti i Dušni dan, sv. Nikola i sv. Lucija; Majčin dan…).
Učenik povezuje običaje s biblijskim događajima.
Učenik imenuje i razlikuje običaje i simbole, opisuje njihovu poruku i povezuje ih s biblijskim događajima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Dobro je da se učenici upoznaju s jaslicama, adventskim panj/vijencem.
Razgovor o hrvatskim božićnim pjesmama.
Poželjno je naučiti pjevati jednu od hrvatskih božićnih pjesama.
Istražiti, razgovarati s roditeljima o hrvatskim običaji vezanim uz navedene blagdane; korizmeni i uskrsni simboli i običaji: pepeo, cvijeće i grančice (Cvjetnica), Uskrsna svijeća, blagoslov hrane (pisanice); blagoslov kruha i plodova zemlje.
Ishod se ostvaruje povezano s ishodima OŠ KV B.1.2. i OŠ KV B.1.3.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sve simbole vezane uz blagdane mogu izraditi (adventski vijenac uz imenovanje svijeća - mir, radost…) izraditi jaslice od prirodnih materijala ili kolaža na temelju biblijskog teksta o Isusovu rođenju, napraviti slikopriču Cvjetnice.
OŠ KV D. 1.3.
Učenik prihvaća i poštuje učenike koji ne pripadaju Katoličkoj crkvi
Učenik imenuje i navodi osnovne znakove različitosti u svom okruženju (imena, običaji i slavlja).
Učenik uvažava i poštuje druge u njihovim različitostima.
Učenik navodi razlike koje uočava oko sebe ( u razredu, školi…).
Učenik uvažava i poštuje druge u njihovim različitostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod se ostvaruje povezano s OŠ KV C.1.2.
Kritički promišljati. Slike koje prikazuju razlike među kršćanima u slavlju blagdana, imenima, običajima.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Na ploču staviti slike koje prikazuju razlike među kršćanima, učenici uočavaju, grupiraju i pridružuju osobama na slikama koje su različite od nas
Crtaju simbole koje su uočili da čine razliku.
Osnovna škola Katolički vjeronauk 2. razred – 70 sati godišnje
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV A.2.1.
Učenik iznosi i opisuje osnovna iskustva o sebi, o drugima i svijetu u kojem uočava svijetle i tamne strane.
Učenik prepoznaje i opisuje svoje želje, osjećaje, radosna i bolna iskustva radi analize osobnoga ponašanja i učenja iz vlastitoga iskustva.
Učenik jednostavno opisuje svijetle i tamne strane života.
Učenik prepoznaje i opisuje situacije u kojima se vidi kako su ljudi upućeni jedni na druge i odgovorni za stvoreni svijet.
Učenik nabraja načine kako ljudi pomažu jedni drugima i spreman je pružiti konkretnu pomoć.
Na temelju biblijskog teksta učenik otkriva da Isus daje sigurnost i zaštitu.
Učenik navodi i opisuje svoje želje, osjećaje, radosna i bolna iskustva.
Učenik navodi svijetle i tamne strane života.
Učenik prepoznaje situacije u kojima se vidi kako su ljudi upućeni jedni na druge i odgovorni za stvoreni svijet.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Kratki tekstovi, priče i slikopriče o navedenim svijetlim i tamnim stranama života (radost, pomaganje, prijateljstvo…; bolest, poteškoće, osamljenost, siromaštvo…).
Biblijski tekst (Mt 6,25–36)
Biblijski odlomci i poticajne priče o uzajamnom pomaganju i odnosu prema poteškoćama i problemima. Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuča se obrada sljedećih književnoumjetničkih tekstova: S. Lice, Bubekovo gnijezdo; B. Prosenjak, Sijač sreće; ulomci iz djela Heidi (J. Spirry), Pinokija i sl.
OŠ KV A.2.2.
Učenik objašnjava da je Biblija sveta knjiga koja govori o Bogu i o ljudima, uočava da je osobito važna poruka Isusa Krista te razumije jednostavnije biblijske odlomke.
Učenik navodi dva osnovna dijela Biblije.
Učenik prepoznaje Bibliju kao knjigu koja pripovijeda o velikim Božjim djelima i o važnim ljudskim iskustvima.
Učenik imenuje Novi zavjet kao dio Biblije koji govori o Isusu Kristu i opisuje život prvih kršćana.
Učenik jednostavno prepričava starozavjetne i novozavjetne pripovijesti.
Učenik prepoznaje značenje pojma prispodoba (pojednostavljeno – priče koje je Isus pričao)
Učenik prepoznaje povezanost biblijske poruke i konkretnog iskustva
Učenik navodi dva osnovna dijela Biblije.
Učenik prepoznaje Bibliju kao knjigu koja pripovijeda o velikim Božjim djelima i o važnim ljudskim iskustvima.
Učenik navodi neke starozavjetne i novozavjetne pripovijesti.
Učenik prepoznaje Novi zavjet kao dio Biblije koji govori o Isusu Kristu i opisuje život prvih kršćana.
Učenik prepoznaje povezanost biblijske poruke i konkretnog iskustva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblija - knjiga koja pripovijeda o velikim Božjim djelima i o važnim ljudskim iskustvima (Adam, Noa, Abraham, Josip Egipatski, Isus Krist)
Novi zavjet kao dio Biblije koji govori o Isusu Kristu i opisuje život prvih kršćana.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi.
Donijeti različita izdanja Biblije: Biblija za djecu, Biblija mladih, stara i nova izdanja. Polazeći od učenicima poznatoga izdanja Biblije, mogu pripovijedati njima poznate biblijske događaje i razvrstavati ih u Stari ili Novi zavjet. Tu su vrlo korisne biblijske slikovnice i Biblija u stripu: učenici prate sliku i tekst.
Valja voditi računa o slikovitom biblijskom govoru i izbjegavati doslovno tumačenje i shvaćanja Biblije.
OŠ KV A.2.3.
Učenik prepoznaje i navodi različite religijske znakove, blagdane i običaje u neposrednoj okolini te izražava važnost poštovanja drugih ljudi.
Učenik prepoznaje različite religijske znakove u neposrednomokruženju ili u medijima.
Učenik navodi da se različiti znakovi odnose na različite običaje i religije.
Učenik prepoznaje da različiti religijski znakovi potvrđuju da ljudi vjeruju u Boga, ali i da ima ljudi koji ne vjeruju u Boga.
Učenik uvažava i poštuje druge u njihovim različitostima.
Učenik prepoznaje različite religijske znakove u neposrednomokruženju ili u medijima.
Učenik prepoznaje da različiti religijski znakovi potvrđuju da ljudi vjeruju u Boga, ali i da ima ljudi koji ne vjeruju u Boga.
Učenik prepoznaje važnost međusobnoga poštovanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
religijski znakovi u neposrednomokruženju ili u medijima (crtanim filmovima i serijama za djecu, npr. u imenima likova, pojmovi koje potječu iz drugih religija i sl.)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Polazi se od zapažanja i iskustva učenika.
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV B. 2.1.
Učenik otkriva Boga stvoritelja koji poziva čovjeka da mu bude prijatelj i suradnik.
Učenik u biblijskim tekstovima otkriva Boga koji je čudesno stvorio svijet i ljude.
Učenik kroz događaje povijesti spasenja otkriva dobre ljude koji su bili Bogu vjerni (Noa, Abraham, Josip Egipatski) i prepričava te biblijske tekstove.
Učenik otkriva Božji poziv da bude Božji prijatelj, da ima povjerenja u Boga i da čini dobra djela.
Učenik prepoznaje život kao Božji dar.
Učenik prepričava odabrane biblijske tekstove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prijedlog biblijskih tekstova: Noa i njegova lađa (Post 6-9); Abraham sluša Božji poziv i ima povjerenja u Boga (Post 12-18); Bog čuva Abrahama i nagrađuje njegovu vjeru (Post 1-6; 7-9; 12-18).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U interpretaciji biblijskih tekstova valja voditi računa o slikovitome biblijskom govoru i izbjegavati doslovno tumačenje i shvaćanja Biblije.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV B.2.2.
Upoznaje i opisuje Isusa kao spasitelja i dobroga učitelja koji poziva učenike da budu njegovi svjedoci.
Učenik prepričava biblijske događaje i imenuje ljude koji iščekuju i traže novorođenoga Mesiju.
Učenik prepričava biblijske tekstove koji govore o Isusu kao učitelju koji okuplja i poučava svoje učenike.
Učenik prepričava biblijske tekstove koji govore o Isusovoj muci, smrti i uskrsnuću.
Učenik u biblijskim događajima otkriva poruke za svoj život.
Učenik prepričava biblijske tekstove.
Učenik imenuje članove Svete obitelji.
Učenik prepričava događaj Isusove muke i uskrsnuća.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
biblijski tekstovi o poklonu mudraca Mt 2, 1-12, o Isusu kao učitelju koji okuplja i poučava svoje učenike, o Isusovoj muci (Juda, Pilat, križni put), smrti i Uskrsnuću (prazan grob, susret Isusa sa ženama i apostolima).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Stvaralačkim izražavanjem iznosi znakove božićne i uskrsne radosti i mira.
Produbljivanje doživljaja i shvaćanja biblijskih tekstova jednostavnijim dramskim tehnikama.
OŠ KV B.2.3
Učenik otkriva znakove i radost krštenja, molitve i pripadnost zajednici u kojoj se okupljaju vjernici na misu i molitvu.
Učenik predstavlja Krštenje kao način primanja u Crkvu po kojemu se postaje članom župne zajednice u kojoj se okupljaju kršćani.
Učenik otkriva da kršćanska obitelj s drugim obiteljima čini Crkvu.
Učenik jednostavno opisuje sakrament Krsta.
Učenik prepoznaje važnost sudjelovanja na Svetoj Misi.
Učenik opisuje da je molitva razgovor s Bogom i navodi mjesta gdje se najviše moli Bogu
Učenik izražava stav vjere kroz pisanje svoje molitve.
Učenik prepoznaje Krštenje kao način primanja u Kristovu Crkvu i znak pripadnosti Crkvi.
Učenik svojim riječima navodi znakove krštenja i značenje sakramenta Krsta.
Učenik navodi da je molitva razgovor s Bogom.
Učenik izražava stav vjere kroz pisanje svoje molitve.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Krštenje kao način primanja u Crkvu, znakovi krštenja i jednostavan opis sakramenta, molitva razgovor s Bogom, župna zajednica u kojoj se okupljaju kršćani.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Izvanučionička nastava – posjet crkvi.
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
OŠ KV C.2.1.
Učenik opisuje svojim riječima kako Bog ljubi čovjeka i oprašta čovjekove pogreške.
Učenik prepoznaje da je svaki čovjek poseban i vrijedan.
Učenik opisuje prijateljstvo između Boga i prvih ljudi te prepričava biblijski tekst o prvome grijehu.
Učenik na primjerima biblijskih tekstova prepričava kako je Bog milosrdan i oprašta čovjekove pogreške.
Učenik prepričava biblijski tekst o prvome grijehu.
Učenik na primjerima odabranih biblijskih tekstova opisuje da je Bog milosrdan i oprašta čovjekove pogreške.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblijski tekstovi o posebnosti i vrijednosti svakog čovjeka (Post 1,27), biblijski tekst o prvome grijehu ( Post 3,1-24), o Božjem milosrđu i opraštanju: Priča o izgubljenoj ovci (Lk 15, 3-7), prispodoba o milosrdnome Samarijancu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblijski tekstovi: Bog daje svemu život i sve drži na životu (Post 1 i 2; Ps 104).
Biblija.
Izbjegavati doslovno tumačenje i shvaćanje Biblije.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV C.2.2.
Učenik otkriva kako vrijednosti prijateljstva, pomaganja i opraštanja provoditi u životu .
Učenik navodi i opisuje značajke prijateljstva (povjerenje, poštovanje, prihvaćanje, dobrohotnost, praštanje).
Učenik navodi primjere kako ih primijeniti u konkretnim situacijama.
Učenik prepoznaje važnost pravila ponašanja u životu pojedinca i zajednice.
Učenik poštuje pravila ponašanja u razredu.
Učenik doprinosi izgradnji zajedništva u razrednoj u svom okruženju.
Učenik navodi značajke prijateljstva i navodi primjere kako ih primijeniti u konkretnim situacijama
Učenik jednostavno prepričava biblijski tekst Mt 25,34-40 i izdvaja poruku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Primjeri pravila ponašanja, tekstovi o povjerenju, poštovanju, prihvaćanju, dobrohotnosti i praštanju.
Biblijski tekst Mt 25,34-40.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Iznosi znakove i primjere opraštanja i prijateljstva različitim oblicima stvaralačkog izražavanja (likovno, dramsko…)
OŠ KV C.2.3.
Učenik prepoznaje i svojim riječima opisuje važnost pravila ponašanja te navodi Zlatno pravilo.
Učenik navodi neka pravila ponašanja i opisuje ih svojim riječima.
Učenik navodi Zlatno pravilo i daje primjer ponašanja prema Zlatnom pravilu.
Učenik prepoznaje da je Zlatno pravilo važno za sve ljude.
Učenik navodi Zlatno pravilo.
Učenik navodi neka pravila ponašanja, opisuje ih svojim riječima i daje primjer svojim ponašanjem.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Zlatno pravilo
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblijski tekstovi o izgrađivanju stav razumijevanja, poštovanja i pomaganja (usp. Ps 133, 1).
Teme zajedništva, prijateljstva, suradnje i različitosti u književnosti
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV D.2.1.
Učenik opisuje život Isusovih učenika i kako se u Crkvi očituje Božja ljubav prema Bogu i čovjeku nekada i danas.
Učenik s pomoću biblijskih tekstova opisuje život prvih kršćana i njihovo zajedništvo.
Učenik opisuje kako su apostoli propovijedali i osnivali nove zajednice.
Učenik opisuje život kršćana danas i Crkvu kao mjesto susreta, zajedništva i radosti.
Učenik istražuje načine kako su kršćani međusobno povezani (npr. misijski krajevi).
Učenik prepoznaje osnovna obilježja prve Crkve.
Učenik navodi osnovne pojmove o Crkvi kao zajednici vjernika.
Učenik opisuje zajednicu kršćana - vjernika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik upoznaje biblijske tekstove: Život prvih kršćana i njihovo zajedništvo:
Dj 2,42-47 i 1 Kor 12,12.14-27 (prilagođene učenicima).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenicima ponuditi različite tekstove i materijale o misijama i misionarima na temelju kojih istražuju povezanost kršćana međusobno.
Može se upoznati s karitativnim radom ili nekim drugim vidom povezanosti i pomoći.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV D.2.2.
Učenik opisuje crkvene blagdane i slavlja i njihovu važnost za život vjernika te prepoznaje i opisuje biblijske i druge kršćanske motive u svome okruženju.
Učenik prepoznaje i opisuje biblijske i druge kršćanske motive i poruke u prisutne u hrvatskim običajima.
Učenik prepoznaje i navodi značenje drugih blagdana, svetkovina i običaja koji se obilježavaju u okružju učenika.
Učenik prepoznaje i opisuje biblijske motive i poruke u književnosti, likovnoj umjetnosti, glazbi.
Učenik prepoznaje značenje drugih blagdana, svetkovina i običaja koji se obilježavaju u okružju.
Učenik prepoznaje i navodi kršćanske znakove i simbole u svome okruženju.
Prepoznaje biblijske motive u svome okruženju i povezuje s biblijskim tekstovima (likovna umjetnost, glazba, književnost…).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Znakovi i adventski običaji koji nas pripremaju za proslavu Isusova rođenja, božićni simboli i običaji.
Uskrsni znakovi i simboli u okružju učenika.
Blagdani: Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, Svi sveti i Dušni dan, Sv. Nikola i Sv. Lucija, svibanj - mjesec posvećen Mariji…
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U 2. razredu produbiti teme u odnosu na prethodni i proširiti novim sadržajima. Predlažu se sljedeće teme: božićna zvijezda, tradicionalni običaji povezani s blagdanom Sveta tri kralja, osobito tradicionalni običaji iz užega i širega okružja. Razgovarati o hrvatskim adventskim i božićnim pjesmama i naučiti pjevati jednu od hrvatskih adventskih i božićnih pjesama.
U ostvarivanju ishoda predlažu se aktivnosti povezane s radom na književnim tekstovima, s tumačenjem biblijskih motiva u likovnoj umjetnosti (npr. u župnoj crkvi), s otkrivanjem biblijskih poruka u duhovnim pjesmama.
Osnovna škola Katolički vjeronauk 3. razred – 70 sati godišnje
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda:
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda:
OŠ KV A.3.1.
Učenik prepoznaje i opisuje važnost zajednice za život pojedinca.
Učenik uočava da svatko živi u zajednici i da su ljudi sretni kad doživljavaju ljubav i zajedništvo.
Učenik razlikuje različite zajednice (obitelj, razred, škola, prijatelji, Crkva, različite vjerske zajednice).
Učenik opisuje važnost zajednice za život pojedinca te važnost doprinosa svakoga pojedinca zajednici.
Učenik izražava stav poštovanja prema drugim vjerskim zajednicama.
Učenik uočava da svatko živi u zajednici te prepoznaje i objašnjava vezu između zajedništva i ljubavi te čovjekove radosti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Razgovor i tekstovi koji govore o povezanosti Boga i ljudi, kao i ljudi međusobno, promatranje i istraživanje različitih zajednica koje su dio učeničkog života (obiteljska, razredna, župna, različite narodnosti i religijske zajednice koje žive u mjestu stanovanja) kao i oprimjeravanje životnih i razrednih situacija koje utječu na dobre ili loše međuljudske odnose. Sadržajno se ishod povezuje s OŠ KV D.3.3. , OŠ KV C.3.2. , OŠ KV D.3.1. i OŠ KV D.3.3. (usporediti sadržaje i preporuke).Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ovaj ishod poželjno je ostvarivati sadržajno na početku i kraju nastavne godine. Važno je koristiti konkretne primjere, po mogućnosti povezane s učenikovom životnom sredinom i iskustvom. Moguće je istraživačkim radom otkriti zajednice koje postoje unutar mjesta i župe. Moguće je ostvariti korelaciju s nastavom prirode i društva (učenje o zavičaju) i satom razrednika ( u dogovoru s učiteljem/učiteljicom moguće je pripremiti sat o temi koja se izravno tiče razrednog odjela, npr. međusobno ruganje). Također, ishod se ostvaruje u svakom obliku sudjelovanja u konkretnoj pomoći drugima (razredne akcije pomaganja, posjet potrebitima, školske i druge humanitarne akcije.
OŠ KV A.3.2.
Učenik samostalno prepričava odabrane važnije biblijske tekstove i tumači njihovu poruku za život vjernika - pojedinca i zajednice.
Učenik prepoznaje razliku između događaja i pripovijesti (prispodoba).
Učenik objašnjava povezanost i značenje biblijskih poruka s konkretnim životom.
Učenik prepoznaje kojemu dijelu pripada pojedini biblijski tekst, Staromu ili Novomu zavjetu.
Učenik prepoznaje značenje određenih simbola (put i život kao simboli, kruh života…).
Učenik prepričava uz pomoć temeljne evanđeoske odlomke koji govore o Isusu te odabrane starozavjetne biblijske tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi, npr. učenik navodi i prepričava temeljne evanđeoske odlomke koji govore o Isusu (Usp. Lk 19, 1-10 - susret Isusa i Zakeja; Mk 10, 46-52 (slijepi Bartimej); Usp. Mt 26, 26-30 (Ustanovljenje Euharistije- Mk 14, 22–26; Lk 22, 15–20). Navodi i prepričava odabrane starozavjetne biblijske tekstove ( Usp.Izl 3, 1-15 -Mojsije pred gorućim grmom).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U ostvarivanju je preporuka koristiti izvorne biblijske tekstove. Uz to,povezano s ovim ishodom se ostvaruje ishod OŠ KV B.3.2. (Posljednja večera, susret Isusa i Zakeja). Ishod se ostvaruje upoznavanjem sa starozavjetnim i novozavjetnim osobama koje su doživjele susret s Bogom, kao i kroz pripremanje na vlastiti susret s Isusom u Euharistiji. Tematski navedeni Susreti s Bogom donose pitanja i teme koje se odnose na prepoznavanje Božje prisutnosti u biblijskim događajima i svakodnevici.
Kod prepoznavanja razlike događaja i pripovijesti može se koristiti npr. Isusovo rođenje, muka, smrt i Uskrsnuće i prispodoba (priča) o Dobrom Ocu.
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda:
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda:
OŠ KV B.3.1.
Učenik upoznaje i doživljava Boga kao dobroga Oca koji se brine za svoj narod.
Učenik otkriva u biblijskim tekstovima kako Bog čuva, hrani i vodi ljude kroz kušnje života i izbavlja ih iz nevolje.
Učenik prepoznaje i navodi znakove Božje prisutnosti u svom životu.
Učenik prepričava biblijske događaje koji pripovijedaju o Bogu koji se brine za svoj narod, čuva ga i izbavlja, hrani i vodi kroz kušnje života.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Otkriva i upoznaje u ključnim događajima biblijske povijesti (Mojsije, Pasha, Izlazak, Sinaj) znakove Božje naklonosti i brige za svoj narod i svakoga čovjeka, osobito za siromašne i nemoćne.
Otkriva kako Bog spašava i pomaže u nevoljama (Izraelsko ropstvo).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Povezati sadržaje učenja o Židovstvu s današnjim životom (npr. prikazati proslavu Pashe u današnje vrijeme), prepoznati vanjska obilježja članova židovske religije (odjeća, izgled, hrana). Kod obrade sadržaja primijeniti aktivne metode poput dramatiziranja, igre na ploči s pitanjima koja pišu učenici (npr. Put oslobođenja iz Egipta), vruća stolica (Mojsije), intervju s biblijskim likovima, usmjereno gledanje crtanog filma.
OŠ KV B.3.2.
Učenik otkriva Isusa koji ljudima nudi svoju ljubav, praštanje i pomirenje te svojim učenicima daruje sebe sama u Euharistiji.
Učenik pripovijeda biblijske pripovijesti koje govore o Bogu kao dobrome Ocu.
Učenik prepoznaje i opisuje Isusov poziv na praštanje i pomirenje.
Učenik opisuje Posljednju večeru na kojoj Isus ustanovljuje Euharistiju i Isusov susret s učenicima na putu u Emaus.
Učenik opisuje Isusovu prisutnost pod prilikama kruha.
Učenik prepričava odabrane biblijske pripovijesti koje govore o Bogu kao dobrome Ocu i o Isusovu pozivu na praštanje i pomirenje te tekst o ustanovljenju Euharistije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi koji govore o obraćenju i pomirenju, kao i Isusovoj prisutnosti u sakramentu Euharistije:
Dobri Otac (Lk 15, 11-32)
Isus i Zakej (Lk 19, 1-10)
Dug i dužnik (Mt 18, 23-35)
Posljednja večera (Lk 22, 7-23)
Na putu u Emaus (Lk 24, 13-35)
Isus šalje učenike da opraštaju grijehe (Iv 20,19-23)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenici se uživljavaju u uloge biblijskih likova i osoba, opisuju znakove praštanja i navode ih olujom ideja, dramskom igrom „tunel savjesti“ dolaze do zaključaka o vezi između grijeha, obraćenja i praštanja, dramatiziraju susret Isusa i učenika na putu do Emausa, pišu opise biblijskih likova, njihova razmišljanja i raspravljaju o njima. Usp. OŠ KV A.3.2. i OŠ KV C.3.3. (pitanje savjesti kod Zakeja).
OŠ KV B.3.3.
Učenik objašnjava sakrament pomirenja kao susret u kojemu Bog dariva oproštenje, a sakrament Euharistije kao Isusovo trajno darivanje onima koji vjeruju.
Učenik objašnjava ključne elemente sakramenta pomirenja.
Učenik navodi ključne čine sakramenta Euharistije te važnost euharistijskoga zajedništva i slavlja.
Učenik navodi i opisuje osnovne dijelove mise.
Učenik opisuje, uz pomoć učitelja, ključne čine sakramenta pomirenja i Euharistije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Vezano uz temu Pomirenja: objašnjava Bog koja oprašta grijehe, svećenik koji odriješuje, temeljni čin sakramenta Pomirenja, ispovijed kao osobno priznanje grijeha, razlikuje i prepoznaje značenja riječi grešnik, grijeh, praštanje i pomirenje. Uz temu Euharistije prepoznaje način na koji Krist povezuje vjernike sa sobom i međusobno -Isusova trajna prisutnost među ljudima pod prilikama kruha i vina.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Naglasak je na važnosti iskustva Božjeg oproštenja i ljubavi kako bi nam dao snage za novi početak i popravak i potaknuo nas na opraštanje sebi i drugima, na izgradnju samopouzdanja i zajedništva.
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda:
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda:
OŠ KV C.3.1.
Učenik otkriva i prepričava Deset zapovijedi kao znak Saveza i prijateljstva između Boga i čovjeka i zapovijedi ljubavi ispunjenje svih zapovijedi
Učenik prepoznaje značenje Božjih zapovijedi za izraelski narod, ali i za sve ljude.
Učenik navodi i objašnjava zapovijedi koje se odnose na Boga, a koje se odnose na čovjeka.
Učenik objašnjava na izabranim biblijskim tekstovima da je ljubav temeljni zakon Isusova novoga kraljevstva.
Učenik poznaje biblijske upute za zajednički život ljudi.
Učenik prepoznaje i objašnjava pojam saveza kao znaka prijateljstva između Boga i čovjeka i daje primjere različitih saveza među ljudima.
Učenik navodi zapovijedi ljubavi te primjere ljubavi prema Bogu i čovjeku.
Učenik uz pomoć učitelja objašnjava što znači da su zapovijedi znak Saveza i prijateljstva između Boga i čovjeka.
Učenik navodi Zapovijedi ljubavi.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ovaj ishod prožima se s ostvarenjima ishoda OŠ KV B.3.1. Tekstovi za obradu sadržaja: Najveća zapovijed (Mt 22,34-40), Ljubav prema neprijateljima (Mt 5,43-48),Milosrđe i dobrohotnost (Lk 6,37-38). Temeljne biblijske upute: Deset zapovijedi, Zlatno pravilo i ljubav prema bližnjemu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Praćenje i samovrednovanje postupaka prema bližnjima na način koji se vjeroučitelju čini prihvatljiv ili se učenici odluče za njega ( lista dobrih djela, semafor dobrote…). Istražiti i navesti primjere ne poštivanja temeljnih biblijskih uputa (vijesti, lokalna događanja, školski i razredni problemi-ružno ponašanje prema bližnjemu i okolišu). Učenike upoznati s tjelesnim i duhovnim djelima milosrđa. Sadržaji su pogodni za korištenje metode rješavanja problema. Ishod se prožima s OŠ KV B.3.1. i OŠ KV C.3.2.
OŠ KV C.3.2.
Učenik prepoznaje i navodi primjere međusobnoga pomaganja, povjerenja, osjetljivosti i otvorenosti za ljude u zajednici.
Učenik objašnjava učinjeno dobro djelo kao primjer Božje dobrote.
Učenik na primjeru odabranih biblijskih tekstova navodi Isusovu ljubav i brigu prema čovjeku.
Učenik istražuje kako možemo jedni drugima pružati pomoć i ljubav.
Učenik otkriva i objašnjava da se čovjeka ne daruje samo materijalnim darom, nego i riječju, lijepim ponašanjem
prepoznaje i navodi dobra djela koja može činiti.
Uz pomoć učitelja, učenik opisuje primjere međusobnoga pomaganja, povjerenja, osjetljivosti i otvorenosti za ljude u zajednici.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi za obradu sadržaja: Milosrdni Samarijanac (Lk 10, 29-37), Prispodoba o mjeri (Mk 4,23-25), Ozdravljenje gluhog mucavca (Mk 7,31-37), Jerihonski slijepac Bartimej (Mk 10,46-52), Osigurano blago (Mt 6, 19-20).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Potaknuti na praćenje i samovrednovanje postupaka prema bližnjima (olujom ideja doći do liste dobrih djela, pomaganje u obitelji, razredu, susjedstvu, odnos prema starijima i nemoćnima, odnos i način pomaganja učenicima s teškoćama), izrada znakova koji pozivaju na dobar odnos prema bližnjima npr. “Na Isusovoj cesti“ uz koju učenici stavljaju znakove (izvanjski oblik kao prometni znakovi, ali s drugim natpisima i slikama na znakovima). Može se napraviti „Kovčežić vjeronaučnog blaga“ u koji učenici tijekom određenog vremenskog razdoblja pišu i ubacuju sva učinjena dobra, a na kraju zadanog razdoblja (ili na kraju nastavne godine čitaju i zajednički vrednuju). Pronaći stvarne priče primjera dobrote prema drugima i upoznati ih (priče iz života učenika koji su učinili djelo pomaganja bližnjemu).
OŠ KV C.3.3.
Učenik objašnjava pojmove savjesti, grijeha, kajanja, pomirenja i u stanju je promišljati o vlastitom ponašanju.
Učenik opisuje savjest kao Božji glas u čovjeku koji mu govori što je dobro, a što je zlo.
Učenik objašnjava savjest kao Božji glas u nama koji nas potiče na kajanje i pomirenje.
Učenik svojim riječima opisuje pojam grijeha i razlikuje grijehe
prepoznaje ulogu savjesti na konkretnim primjerima iz svoga života.
Učenik analizira i vrednuje posljedice nekih postupaka na konkretnim primjerima.
Učenik, uz pomoć učitelja, opisuje pojmove savjesti, grijeha, kajanja, pomirenja i povezuje ih s konkretnim iskustvom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi: Isus i Zakej (Lk 19, 1-10) i Dug i dužnik (Mt 18, 23-35), kao i svi navedeni tekstovi o obraćenu i pomirenju u OŠ KV B.3.2.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Povezati s pripremom za sakrament pomirenja i Euharistije. Navesti različite situacije (npr. Prijatelji su te pozvali na igru, a baki si obećao u to vrijeme pomoći pokupiti lišće, što ćeš učiniti?) tako da jedan učenik treba predstaviti kako savjest govori što je dobro, a drugi učenik kako često izaberemo i ono što nije dobro (rad u paru) .
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda:
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda:
OŠ KV D.3.1.
Učenik opisuje župnu zajednicu, navodi načine aktivnoga sudjelovanja u župnoj zajednici.
Učenik imenuje i opisuje svoju župu, župnu crkvu i njezina zaštitnika.
Učenik opisuje različite službe i aktivnosti unutar župne zajednice.
Učenik objašnjava s razumijevanjem pravila ponašanja u crkvenome prostoru.
Učenik prepoznaje i imenuje osnovne elemente unutrašnjosti crkve.
Učenik opisuje osnovne pojmove o Crkvi: župu kao mjesto susreta, kao zajednicu koja se okuplja na nedjeljnoj misi.
Učenik imenuje župu, župnoga zaštitnika.
Učenik navodi odabrane službe unutar župne zajednice i župne aktivnosti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Navoditi aktivnosti u župi i načine kako se može svatko uključiti u život i djelovanje župne zajednice (ministranti, obiteljske službe Božje, dječje skupine, čitači, zborovi i slično). Osnovni elementi župe i župne crkve: zajednica vjernika, različite službe, zaštitnik župe i unutrašnjost župne crkve.
OŠ KV D.3.2.
Učenik opisuje crkvene blagdane i slavlja i njihovu važnost za život vjernika te biblijske i druge kršćanske motive u svome okružju.
Učenik prepoznaje važnije biblijske i druge kršćanske motive i poruke prisutne u božićnim narodnim običajima.
Učenik izražava osjećaj brige za siromašne i potrebite.
Učenik prepoznaje i navodi značenje drugih blagdana, svetkovina i običaja koji se obilježavaju u okružju učenika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda::
Slavimo radosno Boga (Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, došašće, sv. Nikola, Božić, zaštitnik župe ili mjesta, korizma, Uskrs, Tijelovo). Prepoznati sve darovano kao znak Božje brige za čovjeka i izražava zahvalnost osobito slavljenjem Dana kruha (zahvalnosti) i znati izreći poruku blagdana. Prepoznati u adventu poticaje na djelotvornu ljubav prema bližnjemu. Prepoznati biblijske motive u svome okružju (likovna umjetnost, glazba, književnost, običaji).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Moguća korelacija: sat razrednika (u dogovoru s učiteljem/učiteljicom moguće je pripremiti sat o temi koja se izravno tiče razrednog odjela, npr. bacanje hrane, sudjelovanje u božićnoj radionici, zajednički scenski prikaz, humanitarna aktivnost. Korisno i poticajno je izraditi tematske panoe tijekom ostvarivanja navedenog ishoda.Njegovati tradicijsku baštinu, uz navedena slavlja blagdana osmisliti istraživački zadatak koji se tiče proslave blagdana u današnjem vremenu i nekoć (likovna umjetnost, glazba, književnost).
OŠ KV D.3.3.
Učenik prepoznaje temeljne pojmove židovstva s kojima se susreće kroz biblijske tekstove te zapaža znakove (predmete, pojave) drugih religija u svom okružju.
Učenik upoznaje židovski blagdan Pashe i uspoređuje ga s Uskrsom.
Učenik povezuje blagdane Pashu i Uskrs rabeći glagol prijelaz.
Učenik prepoznaje Savez na Sinaju i 10 zapovijedi zajedničkima Židovima i kršćanima.
Učenik objašnjava židovski blagdan Pashe.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda::
Ovaj ishod tematski proširuje i obogaćuje sadržaje koji govore o Židovstvu i drugim zajednicama: OŠ KV B.3.1., OŠ KV A.3.2. i OŠ KV D.3.2.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Usporediti Uskrs i Pashu (izdvojiti zajedničke elemente), predstaviti simbole Hanuke (npr. fotografija s Trga bana Josipa Jelačića u Zagrebu u vrijeme adventa), pogledati umjetnička djela koja prikazuju Mojsija kako prima Deset zapovijedi itd.
Osnovna škola Katolički vjeronauk 4. razred - 70 sati godišnje
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV A.4.1.
Učenik zapaža sklad prirode i svijeta i dragocjeni dar života, spoznaje Božju ljubav i objašnjava svoju odgovornost za sebe, za druge i za svijet.
Učenik u prirodnim ljepotama, u redu i skladu prepoznaje Božje tragove
Učenik opisuje po čemu je čovjek sličan Bogu (misli, govori, ljubi, odlučuje, stvara).
Učenik uviđa i objašnjava da svatko ima svoje mjesto i svoju zadaću u Božjemu stvoriteljskom planu.
Učenik uviđa svoje mjesto, svoje sposobnosti i odgovornosti u životu te na primjerima pokazuje kako preuzeti odgovornosti za sebe i za druge.
Učenik izražava stav zahvalnosti prema Bogu Stvoritelju, a s poštovanjem se odnosi prema drugima.
Učenik uočava čovjekovu i odgovornost za Zemlju (ekologija).
Učenik opisuje čovjekovu ulogu i odgovornost u odnosu na prirodu i svijet te imenuje odabrane svoje sposobnosti i odgovornosti u životu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda::
Prilagođen biblijski izvještaj o stvaranju svijeta i čovjeka, osobito Post 1, 28-32. Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Rad s fotografijama s prizorima čudesnog svijeta i prikazima zagađene prirode (dim iz tvornica, smeće pored rijeke, nesortirano smeće..) Učenici uočavaju razlike i navode potrebne radnje za zaštitu prirode.
Fotografije iz teksta Post 1, 28-32, nabraja za što sve čovjek treba brinuti i na koje načine. Navodi kako brine za kućne ljubimce i prirodu kod kuće.
OŠ KV A.4.2.
Učenik pripovijeda važnije starozavjetne i novozavjetne tekstove i objašnjava njihovu poruku.
Učenik slobodno pripovijeda starozavjetne i novozavjetne biblijske tekstove (Isusov odnos prema slabima)..
Učenik prepoznaje kojemu dijelu pripada pojedini biblijski tekst, Staromu ili Novomu zavjetu.
Učenik objašnjava povezanost i značenje biblijskih poruka s konkretnim životom.
Učenik prepoznaje slikoviti govor i zna izreći poruke odabranih slikovitih biblijskih ekstova
Učenik izražava stav vjere prema Božjoj riječi i poruci za svoj život .
Učenik jednostavno pripovijeda starozavjetne i novozavjetne biblijske tekstove te prepoznaje povezanost i značenje biblijskih poruka s konkretnim životom uz pomoć učitelja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prilagođeni tekstovi i ilustracije iz dječje Biblije. Biblija u pričama, Biblija u stripu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenici proučavaju Bibliju listajući, uočavaju dijelove, po slikama u dječjoj Bibliji prepoznaju događaje.
Crtaju umnu mapu, na sredinu pišu Biblija ili ju crtaju, plakat dijele na dva dijela SZ i NZ. U SZ i NZ upisuju dijelove Biblije koju su istraživanjem otkrili i ponovili prethodno stečenim znanjem nadopunjujući novim spoznajama.
Igra igru pogađanja, uparivanja parova, pridruživanja.
OŠ KV A.4.3
Učenik uočava i da ljudi postavljaju religijska pitanja na različite načine te objašnjava važnost razumijevanja i poštovanja drugih.
Učenik prepoznaje i imenuje važnije religijske znakove i simbole.
Učenik prepoznaje različite načine na koje ljudi traže Boga (dive se ljepoti i zagonetnosti svijeta, raduju se životu, boje se nesreće i neizvjesnosti, traže odgovore u raznim religijama…).
Učenik objašnjava da mnogi ljudi pripadaju drugim religijama, a neki ne vjeruju.
Učenik izražava i opisuje važnost međusobnoga poštovanja prema onima koji drukčije vjeruju i onima koji ne vjeruju.
Učenik imenuje važnije religijske znakove i simbole, različite načine na koje ljudi traže Boga te imenuje objavljenje religije.
Učenik izražava važnost međusobnoga poštovanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poći od iskustva učenika: kada, kome, kakva i zašto postavljaju pitanja, uočavaju razlike. Različiti tekstovi koji govore o toleranciji i poštovanju, društvene igre kroz koje učenik usvaja odnos poštovanja prema drugačijima.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ovaj ishod ostvaruje se i u korelaciji s predmetima Hrvatski jezik i priroda i društvo.
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV B.4.1.
Učenik otkriva i opisuje tragove Božjih djela u prirodi i znakove Božje objave te uočava sličnosti Boga i čovjeka po kojima se pokazuje i ostvaruje kao čudesno biće i Božja slika.
Učenik u biblijskim izvješćima stvaranja svijeta i čovjeka otkriva Boga stvoritelja i u stvorenjima Božju dobrotu.
Učenik objašnjava da je čovjek kao Božje stvorenje poseban u odnosu na sva druga stvorenja
Učenik objašnjava čovjekovu ulogu i odgovornost u odnosu na prirodu i svijet.
Učenik upoznaje, na temelju Apostolskog vjerovanja, osnovne izričaje kršćanske vjere u Boga.
Učenik objašnjava važnost zahvalnosti i zahvalne molitve Bogu
Učenik razlučuje i navodi primjere povezanosti, sklada i reda u prirodi koji govore o Božjoj mudrosti, svemoći, veličini, dobroti i ljepoti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Posebnost čovjeka Post 1,27; Ps 8; čovjekova odgovornost Post 2,15;
(Post 2,15),Apostolsko vjerovanje , Dani zahvalnosti za kruh i plodove zemlje. Primjeri iz svakodnevnog života koji govore o odgovornosti za stvoreni svijet.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenici iščitavaju biblijske tekstove uočavajući posebnost čovjeka u odnosu na druga stvorenja, navode ljepote stvorenoga i svoju ulogu u svijetu. Uspoređuju čovjeka s drugim stvorenjima. Navode što čovjek može više i bolje od životinja i biljaka.
Različitim aktivnostima uočavaju odgovornost i zauzetost u čuvanju svijeta, prirode oko sebe.
Prigodnim aktivnostima obilježavaju dan svetog Franje zaštitnika životinja i prirode.
Konkretne aktivnosti zaštite okoliša (sortiranje otpada, uređenje okoliša, sadnja drveća..) uočavanje i istraživanje čime se danas narušava i uništava sklad i ljepota prirode, istražuje zašto imamo zaštićene dijelove prirode.
Korelacija se ostvaruje s predmetom Priroda i društvo.
Slušaju i usmjereno čitaju Apostolsko vjerovanje pronalazeći osnovne izričaje vjere u jednoga Boga.
OŠ KV B.4.2.
Učenik opisuje događaje iz Isusova života koji pokazuju da je on obećani i naviješteni Sin Božji koji donosi radosnu vijest spasenja svim ljudima.
Učenik u propovijedanju Ivana Krstitelja, navještaju Isusova začeća i rođenja, događaja u Jeruzalemskom hramu i krštenja na Jordanu upoznaje Isusa kao Mesiju – Spasitelja koji je od Oca došao i donio mir i spasenje ljudima.
Učenik opisuje kako se Isus svojim riječima i djelima očitovao kao Božji Sin.
Učenik objašnjava kako je Isus pozvao svoje učenike da poput žene tuđinke i učenika sv. Petra vjeruju u njega i njegovu poruku te budu njegovi svjedoci među ljudima.
Objašnjava značenje riječi Emanuel.
Učenik izdvaja dijelove molitve Anđeo Gospodnji i zna je napamet.
Učenik otkriva i razumije da je Marija imala čvrstu vjeru u Boga po kojoj je pristala biti Isusova majka.
Učenik opisuje ključne biblijske događaje koji govore o Isusu kao Sinu Božjemu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Propovijedanje Ivana Krstitelja, Lk 3, 16-22; Mt 11,2-5; navještaj Isusova začeća i Marijina čvrsta vjera u Boga Lk 1,26-38 i rođenja Lk 2.1-14, događaj u Jeruzalemskome hramu, krštenje na Jordanu Lk 3,16-22; Mt 1,9-11; Isusa kao Mesiju Iv 1,38-42; Lk 2,8-14, poziv učenika Mt 4,18-23; Mt 1,16-22, žena tuđinka (Mt 15,21-28) ) Petrova ispovijest Mt 16, 13-18)
Molitva Anđeo Gospodnji. Umjetničke reprodukcije koje prikazuju navještaj Isusova rođenja, rođenja, krštenja, poziv učenika, poziv sv. Petra.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Usmjereno slušanje i čitanje biblijskih tekstova, kritičko promišljanje o pročitanom, prikupljanje informacija s identifikacijskim i vođenim razgovorom.
Slušanjem, čitanjem i stvaralačkim izražavanjem analizira molitvu Anđeo Gospodnji i zna je napamet izgovoriti.
Usmjereno promatranje likovnih reprodukcija i otkrivanje slojevitosti poruka.
Likovno prikazuje vlastiti doživljajbiblijskih događaja.
OŠ KV B.4.3.
Učenik otkriva i objašnjava korizmu kao dragocjeno vrijeme slavljenja Boga djelima posta, molitve i milosrđa, a Uskrs kao slavlje pobjede uskrsnuloga Krista.
Učenik u Isusovoj kušnji u pustinji i njegovu odnosu prema ljudima upoznaje važnost posta, molitve i djela milosrđa, osobito brige za bolesne, siromašne i sve potrebite.
Učenik upoznaje biblijska izvješća Cvjetnice i događaja Velikoga tjedna.
Učenik opisuje poruke povezane s pojmovima: korizma, post, djela milosrđa, Cvjetnica, Veliki tjedan, Križni put, Uskrs, Euharistija, krštenje.
Učenik otkriva vrijednost i snagu liturgijskih slavlja, kršćanskih pobožnosti (križnoga puta), molitve i djela milosrđa u izgradnji i svjedočenju vjere u Krista uskrsnuloga.
Učenik navodi i opisuje tjelesna djela milosrđa.
Učenik poznaje kršćansko značenje nedjelje, kao dana Isusova uskrsnuća i prepoznaje važnost sudjelovanja na svetoj misi.
Učenik opisuje ključne elemente korizme te pripovijeda biblijske događaje Velikoga tjedna: Kristova posljednja večera, muka, smrt i uskrsnuće.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prilagođeni biblijski tekstovi Isusova kušnja u pustinji Mt 4, 1-11; Isusov odnos prema ljudima Mt 15, 21-28; djela ljubavi i milosrđa Mt 25, 31- 40; post Mt 16-18; Iz 58, 6-9, KKC.
Prilagođena biblijska izvješća Cvjetnice Mt 21, 6-11; Mk 11,1-11, događaj Velikoga tjedna Mk 14, 17-28; Lk 22,39-48.
Likovna umjetničke reprodukcije Isusove Posljednje večere, raspeća na križu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Usmjereno slušanje i čitanje biblijskih tekstova.
Humanitarne akcije za pomoć potrebitima u kojoj će doći do izražaja duhovna i tjelesna djela milosrđa.
Provesti anketu o dobrim djelima i odricanju i postu u korizmi.
Usmjereno promatranje umjetničkih reprodukcija s navedenima temama.
Likovno prikazivanje postaja križnog puta.
Likovno izražavanje doživljaja Cvjetnice, Posljednje večere.
Ishod se ostvaruje u korelaciji s nastavnim predmetom Hrvatski jezik i Priroda i društvo.
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV C.4.1.
Učenik nabraja i objašnjava prve tri Božje zapovijedi i povezuje ih s konkretnim životom.
Učenik prepoznaje i objašnjava poruku prvih triju Božjih zapovijedi koje uređuju odnos ljubavi čovjeka prema Bogu.
Učenik objašnjava važnost poštivanja Božjega zakona u životu svakoga čovjeka i objašnjava da su Božje zapovijedi pravila za dobre odnose među ljudima.
Učenik objašnjava načine poštovanja Boga (molitva, vjera, nada, ljubav).
Učenik navodi i objašnjava načine poštovanja/nepoštovanja Božjega imena i imena svake osobe (poštovanje imena = poštovanje osobe, nepoštovanje Božjega imena - ružne riječi, psovke).
Učenik objašnjava važnost slavljenja Boga u zajednici i važnost kršćanskoga slavlja nedjelje kao dana Gospodnjega.
Učenik izražava stav poštovanja prema Bogu sudjelujući u molitvi, poštujući ime Božje.
Učenik nabraja prve tri Božje zapovijedi i uz pomoć učitelja objašnjava ih.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekst 10 Božjih zapovijedi
Prve tri zapovijedi.
Zlatno pravilo, zapovijedi ljubavi Mt 22, 34-40
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Naučiti napamet prve tri zapovijedi. Razgovarati o načinima i navoditi primjere iz života gdje prepoznajemo da se prve tri zapovijedi poštuju.
Vođeni razgovor o važnosti poštivanja zapovijedi, uočiti na konkretnim primjerima načine klanjanja Bogu, poštivanja svetosti imena Boga i obvezu nedjeljne mise.
OŠ KV C.4.2.
Učenik nabraja i objašnjava Božje zapovijedi koje se odnose na čovjeka, na zajednicu te na međuljudske odnose u zajednici i povezuje ih s konkretnim životom.
Učenik nabraja sedam zapovijedi Dekaloga (4.-10.).
Učenik prepoznaje važnost brige za tjelesni život i zdravlje u Božjoj zapovijedi Ne ubij!
Učenik pokazuje odgovorno ponašanje za svoje zdravlje i zdravlje drugih (poštovati tijelo, stavove i život drugih ljudi).
Učenik otkriva i objašnjava potrebu zahvalnosti roditeljima za dar života i navodi kako se s poštovanjem ophoditi prema roditeljima i starijim osobama.
Učenik objašnjava kako se može riječima i djelima griješiti protiv pete Božje zapovijedi (nepoštovanje, neprihvaćanje, nebriga za druge).
Učenik uočava i objašnjava važnost poštovanja zapovijedi Ne ukradi! u obitelji, školi cijeloj zajednici.
Učenik objašnjava i navodi primjere zavisti, škrtosti i krađe u poveznici s konkretnim životnim primjerima.
Učenik objašnjava da je za prijateljstvo presudno govoriti istinu i povezuje s iskustvima istine i laži.
Učenik navodi i opisuje postupke koji sprečavaju nasilje i sukobe među vršnjacima (strpljivost, razgovor, uvažavanje, oproštenje).
Učenik prepoznaje i navodi primjere odgovornoga ponašanja prema stvorenome svijetu (briga za stvoreni svijet).
Učenik uočava i objašnjava posljedice kršenja pravila/zapovijedi u svakodnevnome životu.
Učenik opisuje značenje Majčina dana i Dana očeva i povezuje ih s četvrtom Božjom zapovijedi.
Učenik nabraja i uz pomoć učitelja objašnjava Božje zapovijedi koje se odnose na pojedinca, na zajednicu te na međuljudske odnose u zajednici.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sedam zapovijedi Dekaloga od 4. do 10.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Naučiti ostalih 7 zapovijedi napamet.
Igra uživljavanja u ulogu drugoga radi boljeg razumijevanja važnosti poštivanja zapovijedi.
Evocirati iskustava učenika:
načini iskazivanja ljubav prema roditeljima, za Dan očeva i Majčin dan iskazati ljubav i zahvalnost, poštovanje života i brige za zdravlje;
čuvanje svojih i tuđih stvari, uočiti situacije zavisti, škrtosti, krađe;
uočiti važnost istine u obitelji i prijateljstvu, uočiti štetnost laži.
OŠ KV C 4.3.
Učenik prepoznaje i objašnjava da je poštivanje zapovijedi zajedničko Židovima i kršćanima, a otkriva sličnost i u islamu.
Učenik uočava i spoznaje da su Božje zapovijedi pravila za pravedan i sretan život ljudi.
Učenik objašnjava da su zapovijedi zajedničke kršćanima i Židovima.
Učenik prepoznaje da ima sličnosti i u islamu (ukoliko se susreće s islamom u svom okruženju).
Učenik opisuje odabrane važnije moralne zapovijedi židovstva i islama.
Sadržaji: Božje zapovijedi i sličnost sa drugim monoteističkim religijama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishod se ostvaruje povezano s ishodom OŠ KV C.4.2.
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV D.4.1.
Učenik prepoznaje djelovanje Duha Svetoga u važnijim događajima u povijesti Crkve i u Crkvi danas.
Učenik prepričava biblijske izvještaje koji govore o djelovanju Duha Svetoga u prvoj Crkvi: o silasku Duha Svetoga nad apostole, o čudesnome oslobođenju apostola iz tamnice, o zajedništvu prve kršćanske zajednice propovijedanju apostola Petra i širenju Radosne vijesti.
Učenik otkriva i opisuje vezu između apostola, prvih kršćana i djelovanja Duha Svetoga u njihovu životu.
Učenik imenuje službe u Crkvi i daje primjer važnosti i uloge svakoga člana crkvene zajednice.
Učenik navodi ulogu biskupije i osnovne podatke o svojoj biskupiji, Učenik prepoznaje župu kao sastavni dio biskupije.
Učenik prepoznaje da danas postoje različite kršćanske Crkve.
Učenik uočava potrebu ekumenskog djelovanja.
Učenik istražuje prisutnost Duha Svetoga kroz konkretne primjere zajedništva i pomoći bližnjem Crkvi danas.
Učenik slobodno pripovijeda biblijske tekstove o prvoj Crkvi, opisuje postojanje različitih kršćanskih crkava i važnost ekumenizma.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prilagođeni biblijski tekstovi koji govore o djelovanju Duha Svetoga u prvoj Crkvi: o silasku Duha Svetoga nad apostole (Dj 2,2-4); o čudesnome oslobođenju apostola iz tamnice (prema Dj 5,12-42); o zajedništvu prve kršćanske zajednice (Dj 4,32-35); o propovijedanju apostola Petra i širenju Radosne vijesti (prema Dj 2,32-41).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ako je moguće kao gosta pozvati pripadnike drugih kršćanskih zajednica i govoriti i isticati zajedničko u vjeri i razvijati odnos ekumenizma.
OŠ KV D.4.2.
Učenik opisuje i objašnjava crkvene blagdane i slavlja i njihovu važnost u životu te biblijske i druge kršćanske motive u svom okruženju (u književnosti i ostalim umjetnostima).
Učenik zapaža, prepoznaje i opisuje kršćanske motive i utjecaj u književnosti, likovnoj umjetnosti, arhitekturi, običajima i tradiciji svog grada / župe, svoje biskupije / nadbiskupije.
Učenik upoznaje važnost glagoljice i najvažnije spomenike: Višeslavova krstionica i zavjetni križ, Zavjetna molitva Hrvata katolika, Bašćanska ploča.
Učenik prepoznaje utjecaj Crkve na bogatu duhovnu i kulturnu tradiciju hrvatskog naroda
Učenik prepoznaje i navodi biblijske motive u svome okruženju te na temelju nekih konkretnih primjera prepoznaje doprinos Crkve razvoju kulture.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Višeslavova krstionica i zavjetni križ, Zavjetna molitva Hrvata katolika, Bašćanska ploča.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Terenska nastava: posjet zavičajnom muzeju ili zavičajnoj kući.
Ovaj ishod ostvaruje se u korelaciji s nastavnim predmetom Priroda i društvo
OŠ KV D.4.3.
Učenik prepoznaje temeljne pojmove židovstva s kojima se susreće kroz biblijske tekstove te zapaža znakove (predmete, pojave) drugih religija u svom okruženju.
Učenik nabraja i opisuje ono što je zajedničko i ono što čini razliku u životu zajednice i vjerskim prostorima židovstva i kršćana
Učenik prepoznaje utjecaj različitih religija u imenima osoba.
Učenik prepoznaje utjecaj različitih religija u filmovima, animiranim filmovima, glazbi…
Učenik prepoznaje i objašnjava što je sinagoga, svitak, Hram, šalom, način života židovskog dječaka i druge pojmove s kojima se susreće kroz biblijske tekstove ovog godišta
Učenik prepoznaje posebnosti sakralne arhitekture drugih vjerskih zajednica u užoj i široj okolici, uočava razlike u crkvenom prostoru te uočava primjere u kojima se prepoznaje utjecaj svjetskih religija u različitim područjima života.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prilagođeni tekstovi o vjerskom životu židovskog dječaka i djevojčice; Ps 19,8-11,
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod se ostvaruje povezano s ishodima B domene, kada se god čitaju biblijski tekstovi u kojima se spominju pojmovi židovstva, na način da se učenicima pojasni značenje tih pojmova i objasni da pripadaju religiji židovstvo.
Osnovna škola Katolički vjeronauk 5. razred – 70 sati godišnje
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV A.5.1.
Učenik objašnjava važnost zajedništva te kako nas vjera potiče na prihvaćanje sebe i drugih.
Učenik istražuje što nas sve unatoč razlikama povezuje.
Učenik opisuje jedinstvenost svakoga čovjeka s njegovim mogućnostima i ograničenjima.
Učenik navodi biblijske primjere Božjega prihvaćanja svakoga čovjeka
Učenik objašnjava važnost vjere i povjerenja u međuljudskim odnosima i u odnosima prema Bogu.
Učenik objašnjava pojmove dijaloga i diskriminacije i navodi primjere iz konkretnog života
Učenik otkriva i opisuje različitost među ljudima, objašnjava važnost prihvaćanja različitosti i razvijanja odnosa poštovanja i povjerenja te izgradnje zajedništva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi koji govore o. važnosti zajedništva, jedinstvenosti svakog čovjeka, važnosti prihvaćanja drugih i prihvaćanju različitosti. Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenici istražuju pojmove dijaloga i diskriminacije
Učenici istražuju primjere diskriminacije i važnih elemenata za ostvarenje dijaloga,
istražuju mudrosne tekstove iz svetih knjiga i povezuju sa životnim iskustvima.
Igra uživljavanja u perspektivu drugoga radi boljega razumijevanja tuđega razmišljanja i ponašanja.
Izricanje biblijskih primjera Božjega prihvaćanja svakoga čovjeka usmeno, pisano, slikom, pjesmom (korelacija s Hrvatskim jezikom: učenici pišu haiku, činkvinu, kratko izvješće, subjektivan/objektivan opis i sl.).
OŠ KV A.5.2.
Učenik čita biblijske tekstove prepoznajući biblijske knjige, slikovit biblijski govor i temeljne biblijske poruke kako bi otkrio poruku za svoj život.
Učenik navodi da je Biblija temeljni izvor kršćanske vjere, ali i knjiga vjere židovske religije.
Učenik opisuje povijesne i geografske odrednice (plodni polumjesec, nomadski život) radi razumijevanja i shvaćanja poruke biblijskih tekstova.
Učenik imenuje osnovne dijelove Biblije.
Učenik navodi temeljne sadržaje Staroga i Novoga zavjeta.
Učenik objašnjava važnost biblijskih sadržaja za život čovjeka.
Učenik imenuje biblijske kratice i s pomoću njih pronalazi određena mjesta u Bibliji.
Učenik prepoznaje osnovne dijelove Biblije, temeljne sadržaje Staroga i Novoga zavjeta, biblijske kratice evanđelja, Djela apostolskih i nekih poslanica i s pomoću njih pronalazi ih u Bibliji.
Učenik navodi odabrane slike koje rabimo govoreći o Bogu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblija- sveta knjiga kršćanstva i židovstva, povijesne i geografske odrednice (plodni polumjesec, nomadski život) vezane uz prostor nastanka Biblije, podjela, način traženja teksta u Bibliji, prenesena značenja biblijskog teksta.
Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi.
Za ostvarenje ishoda učenicima treba biti dostupna Biblija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Predodžbe i slike Boga: razlika između doslovnog i prenesenog govora. Učenici navode primjere realnoga i slikovitoga govora i objašnjavaju razliku. Navode primjere slikovitog govora u književnosti (npr. „Tužno je danas nebo, tužno kao raspuklo zvono” (M. Krleža). Upoznavanje i tumačenje slikovitog govora u Bibliji („Žedna mi je duša Boga, Boga živoga; o kada ću doći i lice Božje gledati” (Ps 42,3); slikovit govor o stvaranju svijeta u šest dana i sl. Tu se otvara prostor za različito pismeno, usmeno i likovnostvaralaštvo koje se može provesti na temelju odabranih tekstova.
Ishod se ostvaruje u korelaciji s Hrvatskim jezikom i Geografijom
OŠ KV A.5.3.
Učenik objašnjava prisutnost Božjih tragova u povijesti i u drugim religijama, razlikuje glavna obilježja monoteističkih religija radi razumijevanja i poštovanja drugih ljudi i njihovih životnih vrijednosti.
Učenik prepoznaje i objašnjava da su pitanja sastavni dio života te objašnjava kako vjera može dati odgovore na mnoga pitanja.
Učenik propituje i objašnjava odabrane tragove Božje prisutnosti u povijesti i u drugim religijama.
Učenik prepoznaje i opisuje glavna obilježja monoteističkih religija.
uspoređuje odabrane svete tekstove velikih religija (Tora, Kuran) s kršćanskim.
Učenik imenuje temeljne znakove i simbole monoteističkih religija.
Učenik prepoznaje prisutnost tih obilježja, znakova i simbola u bližoj i daljoj okolini te objašnjava njihovo značenje.
Učenik objašnjava značenje riječi poštovanje, dijalog i diskriminacija.
Učenik opisuje prisutnost religioznosti u životu čovjeka, imenuje glavna obilježja monoteističkih religija te objašnjava važnost dijaloga i poštovanja drugih ljudi za suživot.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Književnoumjetnički tekstovi o dijalogu. Čitanje tekstova iz Tore i Kurana. Uspoređivanje s Biblijom, znakovi i simboli monoteističkih religija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Razgovarati o obilježjima, znakovima i simbolima koje učenik zapaža u svojoj sredini i svijetu oko sebe (škola, film, glazba, Internet…) Što više povezivati s iskustvima i primjerima iz života učenika.
Domena B: riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV B.5.1.
Učenik u biblijskoj povijesti i evanđeljima otkriva Boga koji čovjeku pokazuje put i daje čovjeku potrebnu snagu za sučeljavanje s različitim životnim situacijama i izazovima.
Učenik upoznaje velike likove biblijske povijesti: Abrahama, Jakova, Samuela, Davida, Salomona, sv. Petra, sv. Pavla.
Učenik pripovijeda o Božjemu pozivu, iskustvu i kušnji vjere starozavjetnih likova i opisuje znakove Božje naklonosti, skrbi, prijateljstva, praštanja i izbavljenja prema čovjeku.
Učenik opisuje biblijske pojmove: praotac vjere, patrijarsi, sudci, obećanja, pomazanje.
Učenik pripovijeda o životu i djelovanju sv. Petra kao apostolskoga prvaka i sv. Pavla kao najvećega navjestitelja evanđelja.
Učenik kroz primjere biblijskih likovima prepoznaje Boga prijatelja koji svoj blagoslov i obećanja daje onima koji se u njega pouzdaju, pa i onda kad su slabi i grešni.
Učenik navodi velike likove biblijske povijesti, opisuje ključne biblijske događaje povezane s njima i pronalazi povezanost i značenje biblijskih poruka s konkretnim životom pojedinca i zajednice.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Izabrani biblijski tekstovi o Abrahamu, Jakovu, Samuelu, Davidu, Salomonu, sv. Petru i sv. Pavlu. Biblijski pojmovi: praotac vjere, patrijarsi, sudci, obećanja, pomazanje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod se ostvaruje povezano s nastavnim predmetima: Hrvatski jezik i Geografija
OŠ KV B.5.2.
Učenik kroz Isusove riječi i djela otkriva vrijednosti kraljevstva božjeg
Učenik objašnjava Kristovu osobu i poslanje kao temelj kršćanske vjere i navještaja Božjega kraljevstva.
Učenik prepoznaje znakove Božje naklonosti i ljubavi prema ljudima u novozavjetnim događajima koji prikazuju Krista u susretu sa svojim suvremenicima, sa siromasima, bolesnima, grešnima.
Učenik navodi temeljne istine kršćanske vjere koje se odnose na Isusa Krista kao otkupitelja i spasitelja svih ljudi.
Učenik objašnjava osnovne informacije o vjerskim skupinama u Isusovo vrijeme i situaciju u Palestini u prvom stoljeću radi boljeg shvaćanja Isusove poruke.
Učenik opisuje Isusov poziv na vjeru i svetost života za stvaranje Božjega kraljevstva.
Učenik prepričava biblijske tekstove koji prikazuju Isusa Krista i njegovu poruku o Božjemu kraljevstvu.
Učenik prepoznaje važnost te poruke za konkretan život.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblijski tekstovi koji govore o Isusovom rođenju, susretima sa suvremenicima, siromašnima, bolesnima, grešnicima, temeljne istine kršćanske vjere koje se odnose na Isusa Krista kao otkupitelja i spasitelja svih ljudi, skupine u Isusovo vrijeme i situaciju u Palestini u prvom stoljeću, Isusov poziv na vjeru i svetost života.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
GS, 10; NA, 1-2, KKC, 545, Veritatis splendor, 8
Ishodi se ostvaruje u korelaciji s nastavnim predmetom Povijest.
OŠ KV B.5.3.
Učenik objašnjava oblike, vrijeme i načine kršćanske molitve u poveznici s tijekom i ključnim vremenima liturgijske (crkvene) godine kako bi s razumijevanjem sudjelovao u slavljenju i molitvi.
Učenik tumači važnost molitve, različite oblike i načine molitve tijekom liturgijske (crkvene) godine.
Učenik opisuje središnja slavlja liturgijske godine.
Učenik analizira razliku i opreku između istinske molitve Bogu od molitve povezane s praznovjerjem.
Učenik obrazlaže važnost molitve za osobni odnos s Bogom
Učenik istražuje primjere molitve ljudi vjere (Marija, svetci i blaženici i drugi uzori vjere).
Učenik objašnjava temeljno značenje i važnost molitve u životu vjernika i obrazlaže potrebu molitve.
Učenik opisuje različita vremena liturgijske godine i najvažnije blagdane.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Molitva Oče naš i drugi načini molitve, liturgijska godina, Slavlja liturgijske godine: Božić, Uskrs, Kristovo uzašašće, Duhovi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Povezati oblike i načine slavlja s njihovim značenjem i porukom.
OŠ KV C.5.1.
Učenik objašnjava i vrednuje vrednote Božjega kraljevstva za ostvarenje mira, pravde i ljubavi te kako na temelju tih vrijednosti graditi odnose prema drugima.
Učenik na primjeru evanđeoskih tekstova objašnjava Isusovu ljubav i prihvaćenje svakoga čovjeka.
Učenik navodi i objašnjava vrednote kraljevstva Božjega kao ostvarenje mira i ljubavi među ljudima.
Učenik navodi konkretne primjere kako u životu provoditi dvije zapovijedi ljubavi i ponašati se prema drugima u skladu s Isusovim primjerom.
Učenik predlaže konkretne postupke prema onima koji su u različitim potrebama.
Učenik navodi vrednote Božjega kraljevstva za ostvarenje mira, pravde i ljubavi u suvremenome životu te uz pomoć učitelja primjenjuje konkretne geste brige prema onima koji su potrebiti pomoći u svojoj blizini, polazeći od Isusova odnosa prema čovjeku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prijedlog biblijskih tekstova (izabrati)
Lk 5,27-32: Ne treba zdravima liječnika;
Mt 22,34-44: Najveća zapovijed Lk 6,37-38: Ne sudite…
Lk 6,12-16: prihvaća i Judu, svoga izdajicu, i Šimuna zvanog Revnitelj i Mateja carinika) i Šimuna Petra, koji će ga zatajiti, a svi se razbježati (Mk 26,56);
Lk 7,36-50: prihvaća ženu grešnicu;
Mk 7,24-30: prihvaća strankinju i ozdravlja joj kćer,
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Projektna nastava: učenik pronalazi primjere gdje ljudi trebaju pomoć i pomaže osobama koje su u potrebi (starije osobe, bolesnici, pomoć učenicima u učenju…) - vježbanje evanđeoskih vrijednosti.
OŠ KV C.5.2.
Učenik aktivno sudjeluje u stvaranju kvalitetnih međuljudskih odnosa u svom okruženju i uočava da nas vjera potiče na to.
Učenik objašnjava i aktivno predlaže nekoliko važnijih pravila za ponašanje u razredu i školi.
Učenik navodi i objašnjava posljedice kršenja pravila za pojedinca i cijelu zajednicu.
Učenik pokazuje na primjerima kako se može za sebe i za druge preuzeti odgovornost.
Učenik izražava stav poštovanja prema drugima.
Učenik opisuje (prepričava)pravila ponašanja u razredu i školi, navodi posljedice kršenja tih pravila za pojedinca i cijelu zajednicu te na primjerima tumači kako se može za sebe i druge preuzeti odgovornost.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pravila za ponašanje u razredu i školi, posljedice kršenja pravila.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Različitim dramskim tehnikama učenici mogu osvijestiti važnost poštovanja, prihvaćanja, posljedice kršenja pravila, važnost preuzimanja odgovornosti…
Učenik uspoređuje neka važnija moralna načela monoteističkih religija židovstva i islama s kršćanskim moralnim načelima.
Učenik navodi univerzalnost nekih moralnih načela.
Učenik opisuje uz pomoć učitelja glavna moralna načela monoteističkih religija te prepoznaje sličnosti i razlike s kršćanskim moralnim načelima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odabrati jednostavnija moralna načela koja učenici mogu usporediti s moralnim načelima navedenima u ishodima C 5.1 i C 5.2
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Na temelju ponuđenih tekstova učenici pronalaze sličnost u moralnim načelima.
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV D.5.1.
Učenik opisuje Crkvu kao prenositeljicu Isusovog nauka te otkriva koja je njegova uloga u Crkvi i svijetu.
Učenik objašnjava naziv, poslanje i poziv apostola u Isusovo doba.
Učenik opisuje važnost i ulogu sv. Petra za Crkvu i važnost sv. Pavla za širenje kršćanstva.
Učenik otkriva svoju ulogu u Crkvi i svojoj sredini.
Učenik prepoznaje prisutnost temeljnih vrednota kraljevstva Božjega u životima nekih hrvatskih svetaca i blaženika.
Učenik prepoznaje važnost njihova životnog primjera za nas danas.
Učenik predlaže načine kako prema njihovom primjeru djelovati danas.
Učenik opisuje važnije elemente iz života apostola, života prve kršćanske zajednice te života hrvatskih svetaca.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Mk 1,16-19: oni koji su prihvatili Isusov poziv.
Mk 3,13: dvanaestorica kao početak novoga Božjeg naroda.
Mt 28, 18-20, Mt 4,18-22; Mt 9,9 i Iv 1,43-46, pozvani prenositi Radosnu vijest .
Važnost Petra i Pavla na temelju biblijskih tekstova:
Mt 16,15-19 (Petar Stijena); Mk 14,66-72 (Petrovo zatajenje); Iv 21,15-19 (Petrovo prvenstvo); Dj 22,17-21 (Pavlovo poslanje).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaje to više povezati s iskustvima učenika npr. naši imendani - molitva i zahvalnost svetcima čije ime nosimo i onima koji se slave u našemu kraju (upoznavanje pojedinih svetaca i povezivanje s vlastitim imenom).
OŠ KV D.5.2.
Učenik prepoznaje važnije izričaje kršćanske umjetnosti (likovna, glazbena, filmska, književnost i suvremena duhovna literatura) te otkriva kako su utjecali na obogaćivanje vjere kroz povijest i kako mogu izgrađivati njegov osobnu vjeru.
Učenik prepoznaje i opisuje biblijske likove i događaje na reprodukcijama umjetničkih djela.
Učenik otkriva i interpretira kršćanske/duhovne poruke i doživljaje koje otkriva u umjetničkome djelu.
Učenik istražuje odnose između biblijskih događaja i likova i prikaza u filmskoj i likovnoj umjetnosti.
Učenik izražava svoj unutarnji doživljaj vjere kroz različite oblike izražavanja.
Učenik istražuje primjere suvremene duhovne literature koja može izgrađivati njegov stav vjere.
Učenik jednostavno opisuje odabrane biblijske likove/događaje na reprodukcijama najpoznatijih umjetničkih djela i prepoznaje kršćanske/duhovne poruke.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Slike poznatih hrvatskih i svjetskih umjetnika koji su prikazivali biblijske motive (Michelangelo, Rembrandt, I. Lacković Croata, Ivan Meštrović…), najvažniji motivi i primjeri ranokršćanske umjetnosti, biblijski motive i glazbenici koji su bili nadahnuti Biblijom.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod se u dijelu u kojem se odnosi na likovnu umjetnost ostvaruje povezano s ishodima drugih domena, osobito iz B domene, a ne kao zaseban sadržaj. Tijekom obrade biblijskih tekstova valja potaknuti učenike da promotre odabrano umjetnička djelo povezano s biblijskim tekstom, prepoznaju motive koje prikazuju, prepoznaju poruke i doživljaje koje umjetnik želi prenijeti koristeći se elementima likovnoga jezika i na taj način prodube doživljaj teksta.
Posebnu pažnju obratiti na kvalitetu sadržaja likovne, glazbene i filmske umjetnosti. Ishod se ostvaruje u korelaciji s Hrvatskim jezikom, Glazbenom kulturom i Likovnom kulturom
OŠ KV D.5.3.
Učenik istražuje i izdvaja temeljne pojmove drugih religija, uočava njihov utjecaj i obilježja u suvremenome društvu (u umjetnosti, književnosti, glazbi, filmovima…).
Učenik objašnjava da je Biblija sveta knjiga židovske religije i navodi temeljnu razliku između kršćanske i židovske Biblije.
Učenik opisuje prisutnost Abrahama u židovstvu i islamu.
Učenik se kroz najpoznatije građevine i skulpture povezane s religijom drevnih Egipćana (piramide, hramovi, sfinga) upoznaje s njihovim vjerovanjima.
Učenik u suvremenim imenima i nazivima prepoznaje utjecaj imena starogrčkih i starorimskih bogova.
Učenik imenuje simbole i obilježja religija u svome okružju (medijima, glazbi, filmovima).
Učenik izražava poštovanje prema drugim religijama.
Učenik prepoznaje (imenuje) pojmove židovstva u biblijskim tekstovima.
Učenik navodi poznate primjere u kojima se očituje utjecaj svjetskih religija i navodi kojim religijama pripadaju neki od njih.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Temeljni pojmovi židovstva: Biblija sveta knjiga židovske religije, prisutnost Abrahama u židovstvu i islamu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod se ostvaruje povezano s drugim domenama. U biblijskim tekstovima sadržanima u B domeni razjasniti koji su pojmovi vezani za židovstvo (Biblija) i islam (npr. Abraham). Vjeroučitelj polazi od konkretnih primjera iz života i iskustva učenika (u svojoj sredini, putem medija…), a primjereni su njegovoj dobi, radi boljeg shvaćanja i razumijevanja religijskih pojmova i simbola s kojima se susreće.
Osnovna škola Katolički vjeronauk 6. razred – 70 sati godišnje
Život u slobodi i odgovornosti - učenici upoznaju Boga koji se u povijesti očituje kao osloboditelj čovjeka, prihvaćaju vrijednosti slobode, istine, pravde, mira i ljubavi te se u svakodnevnim situacijama nastoje ponašati u skladu s navedenim vrijednostima.
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV A.6.1.
Učenik promišlja i tumači iskustva i događaje iz svakodnevnog života koji govore o različitim oblicima unutrašnjeg ropstva i slobode te objašnjava kako nas vjera vodi do slobode i mira.
Učenik uočava i objašnjava povezanost grijeha i neslobode.
Učenik ispravno vrednuje vlastitu odgovornost u promicanju slobode i mira.
Učenik objašnjava povezanost slobode i ljubavi.
Učenik obrazlaže ulogu vjere/religije za ispravno vrednovanje i prakticiranje tih vrijednosti.
Uočava i ispravno tumači neraskidivu povezanost odgovornosti i slobode.
Učenik navodi 7 glavnih grijeha.
Učenik opisuje povezanost grijeha i neslobode, slobode i ljubavi te objašnjava utjecaj vjere na življenje vrijednosti slobode, odgovornosti i mira.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tematska obrada suvremenih situacija ropstva i neslobode (siromaštvo, osamljenost, ovisnosti, suvremeni idoli, konzumerizam). Biblijski ekstovi i citati za obradu sadržaja: Lk 12, 22-26 (Pouzdanje u providnost-sloboda od materijalnog), 2 Kor 3,17; Gal 5, 13 Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odabrani dijelovi Katekizma Katoličke Crkve (2445, 2447) ili pastoralne konstitucije o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes.
Istražiti biblijsko poimanje slobode. Istražiti životopise svetaca i njihovo djelovanje iz ljubavi prema Bogu i čovjeku. Navesti primjere suvremenih situacija ropstva i neslobode potkrijepivši ih primjerima iz medija ili vlastitog životnog okruženja. Navesti primjere svetaca i osoba koji su djelovali iz slobode za opće dobro promičući kršćanske vrijednosti. Dati primjere iz svakodnevice za sedam glavnih grijeha. Predložiti načine djelovanja i primjene načina djelovanja koji vode slobodi i miru u razrednoj zajednici. Ishod se ostvaruje s ishodima OŠ KV C.6.2. i OŠ KV C.6.3.
OŠ KV A.6.2.
Učenik poznaje strukturu Novoga zavjeta, izravno čita biblijske tekstove, prepoznaje književnu vrstu i jezik te objašnjava temeljnu poruku i primjenjuje na svoj život.
Učenik navodi i objašnjava temeljne književne vrste u Bibliji.
Učenik objašnjava povezanost književne vrste i poruke teksta.
Učenik prepričava tekstove, temeljne sadržaje i likove biblijskih starozavjetnih i novozavjetnih tekstova (tekstovi su navedeni u drugim konceptima).
Učenik samostalno pronalazi tekstove u Bibliji.
Učenik otkriva dublju životnu poruku biblijskih tekstova.
Učenik navodi osnovne knjige NZ-a te vrijeme nastanka, jezik i pismo.
Učenik ukratko prepričava tekstove, temeljne sadržaje i opisuje likove biblijskih starozavjetnih i novozavjetnih tekstova.
Učenik se samostalno služi Biblijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odabrati sadržaj koji govori o vremenu nastanka Biblije, jeziku i pismu. Radom s Novim zavjetom istražiti emeljne dijelove Novoga zavjeta: četiri evanđelja, Djela apostolska, poslanice i Otkrivenje. Uz pomoć biblijskih tekstova otkriti što su prispodobe, blaženstva. Uz pomoć biblijskih primjera prepoznati i objasniti pojam kraljevstva Božjeg. Biblijski tekstovi za rad: 13.poglavlje Matejeva evanđelja (prispodobe o Sijaču, Kukolju, Zrnu gorušičinu, Kvascu, Blagu i dragocjenu biseru) i Blaženstva (Mt 5, 1-12). Ishod se ostvaruje sa sadržajima ishoda OŠ KV B.6.2.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pronaći tekstove koji opisuju događaje iz prošlosti (npr. Abraham i nomadski način života), prisjetiti se dosadašnjeg znanja o Bibliji iz vjeronauka, dramatizirati, likovno se izraziti, posadašnjiti prispodobe.
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV B.6.
Učenik analizira i objašnjava tekstove o Bogu koji s čovjekom sklapa savez prijateljstva, pokazuje put izlaska iz ropstva grijeha, krivnje i patnje i vodi ga do prave i potpune slobode.
Učenik otkriva Boga koji u Starome zavjetu okuplja, oslobađa i spašava svoj izabrani narod, izbavlja ga iz ropstva u obećanu zemlju i slobodu.
Učenik analizira glavne poruke koje govore o Božjoj brizi za čovjeka, obećanjima, izbavljenju, opraštanju krivnje te putu i darovima slobode.
Učenik pripovijeda velike događaje biblijske povijesti.
Učenik navodi glavne likove biblijskih tekstova.
Učenik prepoznaje glavne poruke izabranih starozavjetnih pripovijesti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblijski tekstovi za rad: dijelovi tekstova od Mojsijeva poziva do izlaska iz Egipta (Izl 3-13); od putovanja pustinjom i kušnja života do postavljanja sudaca(Izl 15-18) , od Saveza na Sinaju(Izl 19-20), Zlatnog teleta (Izl 32) do smrti Mojsijeve (Pnz 34, 1-7). Ključne riječi koje učenik tumači: Izlazak, Pasha, mana, Jahve, Sinajski savez, grijeh, krivnja, Deset zapovijedi, sloboda. Ishod se ostvaruje s ishodom OŠ KV A.6.1. (povezanost grijeha i neslobode).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Koristiti KWL tablicu, samostalno traženje teksta u Bibliji i rad na tekstovima (npr.insert metoda),dramatiziranja, rješavanja problemskih situacija (mrmljanje Izraelaca i nezahvalnost, neposluh), povezati s povijesno-geografskim okolnostima događanja (Egipat, pismenost, religija, gospodarsko značenje),istražiti i usporediti primjere nepoštivanja deset Božjih zapovijedi u svakodnevici, preispitati vlastito ponašanje u trenutcima kušnje i nepovjerenja prema Bogu.
OŠ KV B.6.2.
Učenik u Isusu Kristu otkriva osloboditelja koji riječima i djelima pokazuje istinski put slobode i spasenja.
Učenik prepoznaje u Isusu Kristu osloboditelja koji riječima i djelima pokazuje istinski put slobode i spasenja.
Učenik analizira poruke i vrijednosti koje vode do istinske i pune slobode.
Učenik uspoređuje Isusa i Mojsija i objašnjava sličnosti i razlike između Staroga i Novoga zavjeta.
Učenik prepoznaje kršćanski put služenja i ljubavi koja oslobađa u Isusovu primjeru služenja na Posljednjoj večeri, u muci, smrti i uskrsnuću.
Učenik navodi i interpretira biblijske tekstove u kojima se spominje Marija i uočava njenu slobodu i veličinu u prihvaćanju Božje riječi.
Učenik prepoznaje događaje, iskustva i znakove iz svakodnevnoga života koji govore o različitim oblicima zla i grijeha.
Učenik navodi Isusove riječi i djela i u njima prepoznaje put slobode i spasenja.
Učenik navodi neke biblijske događaje u kojima se spominje Marija.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Isusov Govoru na gori ili Blaženstva (Mt 5, 1-12), Pranje nogu učenicima (Iv 13, 1-17) i Isusova muka, smrt i uskrsnuće (Mt 26-28), kratki referentni tekstovi iz KKC-a; Ivan Pavao II., Redemptoris missio. Biblijski tekstovi u kojima se spominje Marija: Navještenje Isusova rođenja(Lk 1,26-38), Rođenje Isusovo (Lk 2,1-19), Majka Isusova-majka učenika (Iv 19,25-27), prisutnost s apostolima (Dj 1,12-14).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik samostalno pronalazi tekst u Bibliji, različite metode rada biblijskim tekstovima.
Učenik otkriva i opisuje Božju prisutnost u životu čovjeka kroz sakramente kršćanske inicijacije .
Učenik otkriva u Božjoj riječi, sakramentima i životu Crkve njezino božansko i ljudsko poslanje, različite darove i službe te Marijino posebno mjesto u Crkvi.
Učenik navodi i analizira obilježja, znakove i značenje sakramenata inicijacije i svetoga reda.
Učenik objašnjava poslanje, mjesto i služenje pape, biskupa i svećenika, redovnika i vjernika laika u Crkvi.
Učenik opisuje Crkvu kao naroda Božji i zajednicu vjernika s različitim poslanjem i službama.
Učenik opisuje sakramente kršćanske inicijacije i svetoga reda. Učenik opisuje značenje sakramenata inicijacije i svetog reda u životu i zajednici vjernika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblijski tekstovi za govor o Crkvi: Pedesetnica (Dj 2, 1-13), Prva kršćanska zajednica(Dj 2, 42-47), različiti tekstovi koji slikovito govore o Crkvi posebno, odabrani dijelovi Katekizma Katoličke Crkve o krštenju (1213), ustanovljenje potvrde i euharistije (Dj 8, 4-8.14-17; Lk 22,19). Tekstovi o Mariji: ishod se ostvaruje povezano s ishodom OŠ KV B.6.2.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Istražiti podatke o Crkvi (kršćanstvo u svijetu), o vlastitoj (nad)biskupiji i župi: redovničke zajednice (organizirati posjet ili pozvati gosta)i istaknuti vjernici laici. Razgovor o sakramentima, samovrednovanje pristupanja sakramentima ispovijedi i euharistije, analiza fotografija, izrada umnih mapa, plakata. Tekstovi: stado kojemu je Krist pastir (Iv 10, 11-15), Crkva kao Kristovo tijelo (1 Kor 12, 13-27) i Crkva kao svjetlo svijeta (Mt 5, 14), izbor dvanaestorice i njihovo poslanje, kao i poslanje svih ostalih vjernika (Lk 6, 13-16 , Lk 9,1-2 i Mt 4, 18-22).
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV C.6.1.
Učenik na primjerima biblijskih tekstova analizira primjere ropstva i slobode i povezuje ih sa suvremenim situacijama ropstva i slobode.
Učenik objašnjava i analizira biblijske tekstove koji govore o kako je Bog uvijek spreman obnoviti savez prijateljstva i ljubavi s čovjekom .
Učenik uočava i objašnjava originalnost Isusove poruke i njegova odnosa prema čovjeku.
Učenik povezuje i objašnjava poruku Isusovih blaženstava s čovjekovom čežnjom za srećom.
Učenik razvija osjećaj i primjenjuje konkretne geste brige prema svima onima koji su potrebiti pomoći.
Učenik navodi situacije u kojima su vidljive suvremene situacije ropstva.
Učenik opisuje sličnosti suvremenih situacija ropstva s primjerima ropstva o kojima se govori u biblijskim tekstovima.
Učenik prepoznaje originalnost Isusove poruke i njegova odnosa prema čovjeku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblijski tekstovi koji govore o odnosu Boga i čovjeka, milosti i praštanju: Himna Bogu pomoćniku (Ps 146), praštanje i ljubav prema svima koji Boga zazivaju (Ps 86,5), Hvalospjev Svemogućemu(Ps 147), Božja dobrota i ljubav (Ps 103,11-12), Mjera kojom se mjeri (Lk 6,37-38), opraštanje i milost (Mih 7,18-19) i Bog je ljubav (1 Iv 4,16). Tekstovi o Isusovoj poruci i odnosu prema čovjeku: Prepustimo se Providnosti (Lk 12,22-34), Izmirenje s bratom (Mt 5,21-24), Zla koja dolaze iznutra (Mk 7,20-23).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: .
Procjena vlastitog ponašanja u odnosu na Isusovu poruku, metodom rješavanja problema procjena ponašanja kršćana u konkretnim situacijama (navesti primjere), postaviti primjere tako da ih je moguće analizirati metodom rješavanja problema. Predložiti načine konkretnog pomaganja drugima po Isusovom primjeru (postupanje u slučaju svađe i u potrebama konkretne pomoći: u obitelji, razredu, uključivanjem u humanitarne akcije, upoznati pojam volontiranja).
OŠ KV C.6.2.
Učenik analizira i istražuje kako vrijednosti slobode, ljubavi i odgovornosti utječu na njegovu osobnu izgradnju i izgradnju zajednice.
Učenik prepoznaje i objašnjava povezanost ljubavi, odgovornosti i slobode.
Učenik objašnjava Isusov poziv na izgradnju pravednijega i boljega svijeta.
Učenik prepoznaje potrebe ljudi oko sebe i navodi primjere odgovornoga ponašanja u izgradnji pravednijega svijeta.
Učenik navodi i objašnjava tjelesna i duhovna djela milosrđa kao primjer kršćanske odgovornosti.
Učenik se zauzima za vrijednosti ljubavi i odgovornosti u svom razredu i svojoj okolini.
Učenik objašnjava važnost slobode, ljubavi i odgovornosti u životu pojedinca i zajednice.
Učenik opisuje na koji su način teme slobode, ljubavi i odgovornosti prisutne u Isusovu govoru i životu.
Učenik navodi tjelesna i duhovna djela milosrđa
Učenik navodi 2 zapovijedi ljubavi.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi koji govore o povezanost ljubavi, odgovornosti i slobode. Biblijski tekstovi koji govore o Isusovom pozivu na izgradnju pravednijega i boljega svijeta.
Tjelesna i duhovna djela milosrđa
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ovaj ishod se ostvaruje povezano s ishodima OŠ KV C.6.1 i OŠ KV A.6.1.
Učenik navodi primjere konkretnih djela milosrđa koje može provesti u svojoj okolini i primjere odgovornog ponašanja u izgradnji pravednijega svijeta (zauzimanje za pravdu, istinu, mir, dobro, milosrđe, solidarnost, dostojanstvo osobe). Učenik raspravlja o povezanosti ljubavi, odgovornosti i slobode na temelju biblijskih tekstova i uočava e da prava i potpuna sloboda izvire iz ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Ovaj ishod se ostvaruje povezano s ishodom OŠ KV A.6.1. Tekstovi: Lk 12, 22-26 (Pouzdanje u providnost-sloboda od materijalnog), 2 Kor 3,17; Gal 5, 13; Zapovijedi ljubavi (Mt 22, 34-40) kao i odabrani dijelovi Katekizma Katoličke Crkve (2445, 2447) ili pastoralne konstitucije o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes.
OŠ KV C.6.3.
Učenik istražuje i upoznaje vrijednosti slobode, ljubavi i odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.
Učenik prepoznaje i analizira i odnos prema čovjekovoj slobodi tijekom povijesti.
Učenik istražuje značenje slobode u drugim religijama i svjetonazorima i uspoređuje ih s kršćanskim.
Učenik navodi značenje pojmova slobode i odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.
Učenik uspoređuje tumačenje slobode u drugim religijama i svjetonazorima s kršćanskim svjetonazorom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sloboda je označavala i prestanak ropstva, i pravo na neograničenost kretanja, i pravo na slobodu govora, pravo na slobodu mišljenja i vlastitoga stava, pravo na življenje od vlastitoga rada; sloboda od i sloboda ”za”. Ovaj ishod se ostvaruje povezano s ishodom OŠ KV A.6.1.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Primjeri i počne priče iz povijesti, usmjereno gledanje video materijala s radnim zadacima.
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV D.6.1.
Učenik prepoznaje Crkvu kao zajednicu Božjega naroda s različitim poslanjem, službama i odgovornostima te ljudsko i božansko lice Crkve u povijesnim događajima kako bi bolje razumio život Crkve i društva danas.
Učenik kritički tumači pozitivnu i negativnu ulogu Crkve u srednjemu vijeku.
Učenik prepoznaje novo lice Crkve u 20.stoljeću.
Učenik opisuje poslanje biskupa i svećenika, redovnica i redovnika te vjernika laika u Crkvi.
Učenik navodi primjere kršćanskog djelovanja u društvu.
Učenik prepoznaje zajedničke korijene kršćanskih crkava i zalaže se za vrijednost ekumenizma.
Učenik opisuje najvažnije događaje u životu Crkve u srednjemu i novome vijeku i u suvremenome dobu te u tome prepoznaje mnoge pozitivne, ali i negativne strane.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Najvažniji uzroci i posljedice velikog raskola Crkve u XI. stoljeću i reformacije, prosjački redovi, promicanje znanosti i umjetnosti, križarski ratovi, inkvizicija, katolička obnova, misijski pokret, II. vatikanski koncil, Ivan Pavao II., primjeri svetaca i blaženika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ostvariti korelaciju s nastavom povijesti, tablica KWL, debata, povijesni video isječci i karte.
OŠ KV D.6.2.
Učenik opisuje i objašnjava važnije biblijske i druge kršćanske motive i poruke prisutne u književnosti i ostalim umjetnostima, osobito u arhitekturi.
Učenik opisuje mjesta okupljanja prvih kršćana.
Učenik opisuje ranokršćanske motive, simbole i znakove na mjestima okupljanja prvih kršćana.
Učenik prepoznaje, nabraja i uspoređuje osnovna obilježja najvažnijih stilova crkvenoga graditeljstva.
Učenik izražava poštovanje prema crkvi i kršćanskim simbolima kao mjestu i načinima susreta s Bogom.
Učenik razvija osjećaje poštovanja i brige za materijalnu i duhovnu narodnu i crkvenu baštinu.
Učenik prepoznaje Marijino mjesto u molitvi, pobožnosti i tradiciji Crkve, zatim u književnosti, umjetnosti i arhitekturi .
Učenik imenuje odabrane stilove crkvenoga graditeljstva.
Učenik prepoznaje stilove crkvenog graditeljstva na konkretnim primjerima.
Učenik, uz pomoć učitelja, opisuje unutrašnjost crkve.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Unutrašnjost crkve (oltar, ambon, svetohranište), crkveno graditeljstvo na primjerima katedrale određene biskupije ili župne crkve. Učenik prepoznaje i opisuje kršćanski motiv kruha i njegova značenja. Učenik otkriva Marijino mjesto u književnosti, umjetnosti i arhitekturi prepoznajući i navodeći marijanska svetišta u hrvatskom narodu. Učenik navodi najvažnije pobožnosti i molitve prisutne u tradiciji Katoličke Crkve i istražuje važnost za duhovnost i vjeru pojedinca i Crkve.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prepoznavanje izvanjskog izgleda treba voditi boljem upoznavanju pogleda na život određene religije i utjecaj na društvo i kulturu. Učenici uz pomoć učitelja promatraju, istražuju i zaključuju.
Posjet župnoj crkvi, analiza fotografija (katakombe, crkve građene različitim stilovima gradnje, marijanska svetišta), korištenje virtualnih šetnji crkvama diljem svijeta (npr. bazilika sv. Petra u Rimu), izrada i crtanje ranokršćanskih simbola i znakova, analiza književnih tekstova o Mariji, umjetničkih slika i glazbenih primjera.
OŠ KV D.6.3.
Učenik prepoznaje i objašnjava sličnosti i razlike između kršćanskih crkava i svetih građevina drugih religija (sinagoge i džamije).
Učenik prepoznaje najvažnije sličnosti i razlike između kršćanskih crkava i bogomolja drugih religija.
Učenik navodi najpoznatije građevine drugih svjetskih religija.
Učenik navodi najpoznatije građevine Katoličke Crkve.
Učenik pokazuje stav poštovanja simbola i građevina drugih religija.
Učenik opisuje na poznatim (analiziranim) primjerima temeljne sličnosti i razlike između kršćanskih crkava i bogomolja drugih religija.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik prepoznaje sinagoge i džamije u vanjskome izgledu i u unutrašnjemu uređenju. Ovaj ishod se ostvaruje povezano s ishodom OŠ KV D.6.1. (npr.fotografija Aja Sofije u kontekstu govora o crkvenom raskolu).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prepoznavanje izvanjskog izgleda treba voditi boljem upoznavanju pogleda na život određene religije i utjecaj na društvo i kulturu. Učenici uz pomoć učitelja promatraju, istražuju i zaključuju.
Analiza fotografija, slagalice, virtualne šetnje građevinama, istraživanje bogomolja u svom okruženju.
Osnovna škola Katolički vjeronauk 7. razred – 70 sati godišnje
Vjernost Savezu - učenici propituju pitanja autoriteta, zapovijedi, poslušnosti i slobode, otkrivaju da je svatko od njih jedinstven i dragocjen, da su upućeni jedni na druge te da su poštovanje, prijateljstvo i zajedništvo vrline i snaga njihova odrastanja i razvoja. U Isusu Kristu otkrivaju ispunjenje starozavjetnih obećanja.
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV A.7.1.
U svjetlu vjere učenik otkriva, tumači i vrednuje vlastito dostojanstvo, vrijednost i ulogu, te vrednuje ulogu vjere u rješavanju napetosti i sukoba među ljudima te u promicanju mira.
Učenik prepoznaje i obrazlaže da je svaki čovjek jedinstveno i neponovljivo biće.
Učenik nabraja i kritički tumači ono što pomaže u izgradnji osobnosti i ono što predstavlja opasnost za tu izgradnju.
Učenik vrednuje ulogu vjere/religije u izgradnji vlastite osobnosti.
Učenik analizira različite uzroke napetosti i konflikata među ljudima.
Učenik objašnjava mogućnost rješavanja napetosti i sukoba s kršćanskoga motrišta.
Učenik kritički prosuđuje utjecaj medija i društva na formiranje mladih.
Učenik opisuje ono što pomaže u izgradnji osobnosti i ono što predstavlja opasnost za tu izgradnju.
Učenik objašnjava važnost vjere/religije za izgradnju vlastite osobnosti i za rješavanje napetosti i sukoba među ljudima i narodima te za promicanje mira.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Naglasak sadržaja je na otkrivaju da je svatko od njih jedinstven i dragocjen, da su upućeni jedni na druge te da su poštovanje, prijateljstvo i zajedništvo vrline i snaga njihova odrastanja i razvoja.
Jedinstvenost i dostojanstvo svakog čovjeka, idoli i ideali u izgradnji osobnosti, ljubav prema Bogu i prema bližnjemu kao mjerilo nadvladavanja sukoba. Ovaj ishod se ostvaruje povezano s ishodima OŠ KV A.7.3. (međureligijski dijalog) i OŠ KV B.7.2. (odražavanje vjere u vječni život na konkretan život vjernika).
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Koristiti metodu rješavanja problema, istražiti i analizirati razloge sukoba među ljudima, provesti razrednu anketu o utjecaju medijskih reklamnih sadržaja, igrati igru uloga: uživljavanje u situaciju drugoga, čitati odabrane dijelove deklaracije o vjerskoj slobodi Dignitatis humanae i dijelove Opće deklaracije o pravima čovjeka.
OŠ KV A.7.2.
Učenik prepoznaje okružje Novoga zavjeta, izravno čita starozavjetne i novozavjetne tekstove, prepoznaje književnu vrstu i simbolički govor te objašnjava značenje i otkriva poruku za svoj život.
Učenik opisuje okružje i podrijetlo Novoga zavjeta.
Učenik određuje i objašnjava središnju poruku nekih novozavjetnih biblijskih tekstova.
Učenik izravno čita odabrane starozavjetne proročke tekstove i objašnjava njihovu ulogu i značenje u povijesti spasenja.
Učenik analizira i objašnjava osnovne podatke o Palestini u Isusovo vrijeme, temeljne sadržaje i likove biblijskih novozavjetnih tekstova te najpoznatije starozavjetne proroke.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Palestina u Isusovo vrijeme, nastanak evanđelja, svjedočanstva o Kristu u evanđeljima, odrediti središnju poruku novozavjetnih tekstova (koji su navedeni u drugim domenama), citati o Isusu kao proroku proročki tekstovi iz Starog zavjeta.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Koristiti biblijski atlas i karte, rad s biblijskim tekstovima, pisanje posadašnjenja proročke poruke, jednominutno izlaganje proročkih poruka upućenih današnjem čovjeku, izdvojiti Isusove proročke poruke, Mt 21,46; Mt 23,37.
OŠ KV A.7.3.
Učenik istražuje druge religije (monoteističke i politeističke) i objašnjava sličnosti i razlike, a osobito opisuje temeljne odrednice zajedničke baštine židovstva i kršćanstva.
Učenik objašnjava temeljne pojmove religija.
Učenik objašnjava sličnosti i razlike među različitim religijama.
Učenik opisuje temeljne odrednice zajedničke baštine židovstva i kršćanstva.
Učenik uspoređuje odabrane sličnosti i razlike među različitim religijama, analizira i objašnjava odabrane temeljne odrednice zajedničke baštine židovstva i kršćanstva te objašnjava važnost međureligijskoga dijaloga.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Vjera i pobožnost u židovstvu, oblici molitve, židovski blagdani, židovske knjige, običaji, sveta mjesta, međureligijski dijalog. Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Tablica KWL (predznanje pojmova Pasha, Abraham, sveta knjiga, mjesto okupljanja Židova, simboli), istražiti što je zajedničko, a što različito u Židovstvu i kršćanstvu, izvanučionička nastava (ako postoji židovska zajednica), upoznati pojmove antisemitizam i holokaust.
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV B.7.1.
Učenik opisuje osnove proročke objave i tumači poziv, poslanje i ulogu starozavjetnih proroka i zna protumačiti važnost mesijanskih tekstova.
Učenik analizira i objašnjava odabrane temeljne izričaje vjere u jednoga i pravoga Boga u proročkim spisima.
Učenik objašnjava važnije proročke poruke.
Učenik objašnjava iščekivanje Mesije u židovskoj vjeri radi boljeg shvaćanja proročkog navještaja.
Učenik prepoznaje što je „proročka dužnost“ danas.
Učenik u proročkim tekstovima otkriva poruke za osobni život i izgradnju vjere.
Opisuje uz pomoć učitelja poziv, poslanje i ulogu starozavjetnih proroka te prepoznaje poruke nekih proročkih tekstova i za današnjega čovjeka.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Proročke poruke koje govore o vjeri, duhovnome i moralnome životu židovskoga naroda i njegovom odnosu s Bogom. Ovaj ishod se ostvaruje povezano s ishodima: OŠ KV A.7.2. i OŠ KV A.7.2.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Koristiti biblijski atlas i karte, rad s biblijskim tekstovima, pisanje posadašnjenja proročke poruke, jednominutno izlaganje proročkih poruka upućenih današnjem čovjeku. Tekstovi za rad: Mojsije kao najveći prorok SZ (Izl 2-4), poziv proroka Jeremije (Jr 1,5), poziv i poslanje (Jr 1,9; Iz 6,6; Ez 3,1), kušnja proroka Ilije (1 Kr 19,4) ili Jeremije (Jr 15,18), tekstovi koji govore o vjernosti Savezu.
OŠ KV B.7.2.
Učenik obrazlaže kršćanski odgovor na pitanje smrti i života nakon smrti i kako se odražava na život vjernika.
Učenik analizira i objašnjava u svjetlu vjere činjenice i iskustva patnje i smrti.
Učenik objašnjava patnju i smrt u svjetlu vjere u Uskrsnuće.
Učenik analizira svakodnevne činjenice i iskustva u svjetlu Isusova nauka i vjere Crkve o vječnom životu.
Učenik analizira biblijske slike i usporedbe o životu nakon smrti u Novome zavjetu.
Učenik objašnjava ključne pojmove govora o vječnom životu.
Učenik analizira kako se vjera u vječni život odražava na život vjernika.
Učenik opisuje kršćanski odgovor na pitanje smrti i života nakon smrti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Iskustva bolesti, patnje i smrti, raj, pakao, čistilište, posljednji sud, uskrsnuće tijela, život vječni.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Rad s biblijskim tekstovima: Svadbena gozba (Mt 22,1-14) , stanovati kod Boga (Iv 14,1-3), grad Božji (Otk 21,9-22).
Promišljanje iskustava bolesti i patnje, promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija (npr. Michelangelov Posljednji sud).
OŠ KV B.7.3.
Učenik kritički promišlja o grijehu i njegovim posljedicama te otkriva i opisuje Božju prisutnost u životu čovjeka kroz sakramente pomirenja i bolesničkoga pomazanja.
Učenik promišlja o različitim promašajima i pogreškama prema čovjeku i prema Bogu te vrednuje posljedice tih čina.
Učenik obrazlaže da promašaj i krivnja pripadaju životnoj stvarnosti.
Učenik analizira i tumači kako Isus susreće ljude koji su opterećeni grijehom.
Učenik promišlja o oproštenju kao temeljnome kršćanskom iskustvu.
Učenik analizira i objašnjava sakrament pomirenja u svjetlu biblijskih tekstova.
Učenik opisuje posljedice grijeha te važnost sakramenta pomirenja i praštanja u životu pojedinca i Crkve.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
biblijski tekstovi o zlu, grijehu i krivnji, posebno u svjetlu Božjega praštanja i čovjekova pomirenja s Bogom.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Bibliodrama, tekstovi: Isus i grešnica (Lk 7,36-50), Isus i preljubnica (Iv 8,1-11), milosrdni otac (Lk 15,11-32), razgovor o iskustvu sakramenta bolesničkog pomazanja, važnosti sakramenta pomirenja za kršćane, napraviti ispit savjesti u svjetlu Deset Božjih zapovijedi.
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV C.7.1.
Učenik analizira i vrednuje čovjekovo ponašanje u svjetlu deset Božjih zapovijedi.
Učenik objašnjava i analizira Božje zapovijedi kao one koje otkrivaju i čuvaju ljudsku slobodu te povezuje odnos Dekaloga i temeljnih ljudskih prava.
Učenik objašnjava da se zapovijedi temelje na ljubavi prema Bogu i bližnjemu.
Učenik uočava, objašnjava i vrednuje povezanost vrijednosti osobe, ljudskoga dostojanstva i ljudskih prava.
Učenik navodi bogoslovne kreposti i objašnjava njihovu važnost za čovjekov odnos prema Bogu.
Učenik prepoznaje i navodi konkretne situacije poštivanja i kršenja zapovijedi.
Učenik navodi Deset Božjih zapovijedi.
Učenik analizira čovjekovo ponašanje u svjetlu Deset Božjih zapovijedi.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaj i opseg Deset Božjih zapovijedi i vrijednost o kojoj svaka zapovijed govori, povezanost Deset zapovijedi i Opće deklaracije o ljudskim pravima, bogoslovne kreposti. Ishod se ostvaruje povezano s ishodom OŠ KV C.7.2.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Metoda rješavanja problema, dramatiziranje, dramska igra „tunel savjesti“, uživljavanje u ulogu, praćenje i samovrednovanje ponašanja u odnosu prema sebi, Bogu i ljudima u svjetlu Deset Božjih zapovijedi, video isječci, diskusija o aktualnim temama kršenja Deset Božjih zapovijedi.
OŠ KV C.7.2.
Učenik analizira kako kršćanska slika o dostojanstvu čovjeka utječe na vrijednosti suvremenog društva i njegove osobne vrijednosti.
Učenik otkriva, analizira i tumači pojave koje dovode u pitanje svetost svakoga ljudskog života.
Učenik argumentirano tumači da je Bog jedini gospodar svakoga ljudskog života od začeća do prirodne smrti.
Učenik analizira i kritički objašnjava najučestalije povrede ljudskoga života.
Učenik analizira oko kojih se moralnih načela vode rasprave i dvojbe u medijima, društvu.
Učenik navodi suvremene moralne dvojbe u svjetlu Dekaloga i kršćanskih moralnih načela.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Povrede ljudskog života od začeća do prirodne smrti. Ovaj ishod se ostvaruje povezano s ishodom OŠ KV C.7.1.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Istražiti tijekom određenog vremenskog razdoblja najčešće moralne dvojbe i rasprave u medijima, čitati odabrane dijelove Katekizma Katoličke Crkve, organizirati debatu.
OŠ KV C.7.3.
Učenik analizira i objašnjava pojam čovjekovog dostojanstva i savjesti u religijama i svjetonazorima.
Učenik objašnjava i tumači da svaki čovjek ima pravo živjeti po svojoj savjesti.
Učenik objašnjava i raspravlja važnost trajnoga odgoja savjesti kako bi savjest bila ispravno formirana.
Učenik istražuje pojam savjesti u religijama i svjetonazorima.
Učenik izražava stav postupanja prema savjesti.
Učenik opisuje pojam, ulogu i važnost savjesti.
Učenik prepoznaje važnost života po savjesti i u drugim religijama i svjetonazorima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Važnost i uloga savjesti, važnost trajnoga odgoja savjesti, pojam savjesti u religijama i svjetonazorima. Suvremene posljedica nepoštivanja moralnih normi: nepravda, siromaštvo, nepoštovanje ljudske osobe, nebriga za okoliš, ugrožavanje života.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Analizirati tekst iz pastoralne konstitucije o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes koji definira savjest, navesti primjere kršenja prava života po savjesti, čitati odabrane dijelove deklaracije o vjerskoj slobodi Dignitatis humanae.
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV D.7.1.
Učenik objašnjava obilježja crkvenog jedinstva i
važnost ekumenskoga zalaganja.
Tumači nastanak, temeljna obilježja i nauk kršćanskih crkava i zajednica te navodi primjere ekumenizma.
Učenik analizira glavne oznake jedne, svete, katoličke i apostolske Crkve.
Učenik opisuje posebnosti Pravoslavne crkve.
Učenik objašnjava nastanak grkokatolika i prepoznaje mogućnost jedinstva Crkve u raznolikosti.
Učenik objašnjava početak i razvoj ekumenskoga pokreta i ekumenizam kao jednu od najvažnijih zadaća Crkve.
Učenik navodi kako možemo promicati jedinstvo kršćana u svojoj sredini.
Učenik obrazlaže važnost i potrebu odnosa poštovanja i uvažavanja drugih kršćanskih vjeroispovijesti i njihovih pripadnika.
Učenik izražava i zastupa stav poštovanja prema pripadnicima drugih kršćanskih crkava.
Učenik opisuje neka obilježja Pravoslavne, Grkokatoličke i protestantskih crkava.
Učenik objašnjava potrebu i važnost ekumenizma te mogućnosti i poteškoće u ostvarivanju ekumenizma.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ostvarenje poslanja Crkve u svijetu, izgradnja crkvenoga jedinstva i promišljanje granica i mogućnosti ekumenskoga zajedništva. Pravoslavna crkva: što je zajedničko s Katoličkom crkvom, zapaziti razlike. Protestantske crkve: imenovati važnije protestantske crkve i pronaći sličnosti i razlike. Ekumenizam: navesti važnost i uloga papa u razvoju ekumenizma i važnost ekumenizma u Crkvi i društvu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Posjet kršćanskim zajednicama, istražiti zajedničke mogućnosti djelovanja (molitveni susreti, proučavanja Biblije, zajednička briga za opće dobro, humanitarne aktivnosti, obilježavanje Ekumenske osmine za jedinstvo kršćana).
OŠ KV D.7.2.
Učenik objašnjava utjecaj kršćanstva na hrvatsko društvo, na hrvatsku kulturu, tradiciju, umjetnost, književnost, znanost.
Učenik vrednuje doprinos Crkve razvoju školstva, kulture i znanosti.
Učenik prepoznaje utjecaj i doprinos protestantizma.
Učenik kroz arhitekturu i unutrašnje uređenju kršćanskih crkava prepoznaje sličnosti i razlike između kršćanskih crkava.
Učenik prepoznaje posebnost i značenje ikone kao poseban vid likovne umjetnosti i vjerničkog izražaja.
Učenik opisuje primjere u kojima je vidljiv utjecaj kršćanstva na hrvatsko društvo, na hrvatsku kulturu, tradiciju, umjetnost, književnost, znanost.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Martin Luther kao prevoditelj Biblije, uvođenje narodnoga jezika u liturgiju.
Izvanučionička nastava – posjet drugim kršćanskim crkvama, ukoliko postoji mogućnost.
Sadržaje prilagoditi svojoj sredini, konkretnom iskustvu učenika, mogućnostima zapažanja u konkretnom susretu s drugim kršćanskim zajednicama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Analiza fotografija, umjetničkih reprodukcija i ikonostasa (ikona), razgovor, istraživački rad, rad s tekstovima, rasprava.
Rembrandt van Rijn: Mojsije s pločama Božjih zapovijedi, Michelangelo Buonarroti: Posljednji sud, općenito Mojsije u umjetnosti.
Analizira književnoumjetničke tekstove s temom savjesti, vjere, nade, ljubavi, kreposti npr. Ivan Cankar: Zastidio se majke, tematski odabrane pjesme Nikole Šopa, A.B Šimića i Josipa Pupačića.
Osnovna škola Katolički vjeronauk 8. razred – 70 sati godišnje
Život u Duhu - vjera u Trojedinoga Boga - učenici u svjetlu kršćanske vjere dublje upoznaju i razumiju sebe i svijet oko sebe te razumiju vrijednost kršćanske vjere i kršćanskoga života za život pojedinca i zajednice.
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV A.8.1.
Učenik u svjetlu vjere dublje upoznaje i razumije sebe, vrednuje svoje talente, svoj poziv, razvija duh zajedništva, prijateljstva i ljubavi te se odgovorno odnosi prema vlastitoj spolnosti.
Učenik analizira iskustva zajedništva koja izgrađuju, daju sigurnost i pružaju osjećaj radosti i dobra.
Učenik analizira temeljne izazove predadolescencije i mladenaštva.
Učenik objašnjava spolnost kao Božji dar i zadatak.
Učenik objašnjava pojam celibata.
Učenik opisuje iskustva koja izgrađuju, daju sigurnost i pružaju osjećaj radosti i dobra.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenici u svjetlu kršćanske vjere dublje upoznaju i razumiju sebe i svijet oko sebe.
Adolescencija kao vrijeme prijelaza, izazovi, sukobi, kriza odrastanja, radost prijateljstva, prava ljubav i smisao ljudske spolnosti, ljudska spolnost u svjetlu Biblije i Crkve.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Biblijski tekstovi: 1 Kor 6, 19-20; 1 Kor 13, 1 -13; debata, razredna anketa o ponašanju, samovrednovanje vlastitog ponašanja. Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi.Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi.
OŠ KV A.8.2.
Učenik objašnjava da Biblija tumačena kroz učiteljstvo Crkve predstavlja
interpretacijski ključ egzistencije vjernika. Analizira i tumači dublju poruku biblijskih tekstova iz Knjige Postanka.
Učenik samostalno pronalazi tekstove u Bibliji.
Učenik tumači središnje sadržaje nekih biblijskih tekstova.
Učenik tumači tvrdnju: Biblija je riječ Božja.
Učenik umači biblijske tekstove koji nude odgovore na najvažnija egzistencijalna pitanja.
Učenika tumači odnos biblijske i znanstvene slike svijeta.
Učenika izražava stav poštovanja prema Bibliji kao Božjoj riječi.
Učenik opisuje zašto Bibliju smatramo vjerodostojnim interpretacijskim ključem egzistencije i Božjom riječju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblijska slika svijeta, biblijski izvještaj o stvaranju svijeta, biblijski motivi u različitim područjima života, odnos biblijskog i znanstvenog pogleda na stvaranje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Diskusija o biblijskoj i znanstvenoj slici svijeta, korelacija s nastavnim sadržajima predmeta Biologija i Fizika.
OŠ KV A.8.3.
Učenik tumači i vrednuje važnost religije u ljudskome životu, istražuje različite načine čovjekova traganja za Bogom te uspoređuje s vlastitom slikom o Bogu.
Učenik objašnjava da je čovjek religiozno biće.
Učenik istražuje različite načine traženja Boga u životu čovjeka.
Učenik objašnjava na koja pitanja religija daje odgovor.
Učenik razlikuje i objašnjava oznake istinske religioznosti od krivih oblika religioznosti u užem i širem okružju (mediji).
Učenik istražuje posljedice krivih oblika religioznosti.
Učenik analizira osobnu sliku o Bogu.
Učenik objašnjava važnost religije u ljudskome životu te opisuje različite načine čovjekova traganja za Bogom i različite oblike religioznosti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Učenik istražuje o pojedinim religioznim pokretima.
Odabir sadržaja prema iskustvima učenika, potaknuti ih na istraživanje i zapažanje u svom okružju ( lokalna sredina, medijski sadržaji koje oni prate i sl.) te usporedbu, analizu i zauzimanje stava.
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV B.8.1.
Istražuje biblijske tekstove u kojima se Bog objavljuje kao Otac, Sin i Duh Sveti i objašnjava osnovne izričaje vjere u jednoga Boga kako ih je oblikovala prva Crkva kako bi izgradio osobno iskustvo vjere.
Učenik objašnjava temeljne spoznaje vjere sadržane u Apostolskom vjerovanju.
Učenik istražuje biblijske tekstove u kojima se Bog objavljuje kao Otac, Sin i Duh Sveti.
Učenik pronalazi primjere oživotvorenja te vjere u životu prve Crkve i Crkve danas.
Učenik analizira iskustva vjere kod pojedinih biblijskih likova i povezuje sa svojim iskustvom.
Učenik istražuje današnja iskustva vjere i povezuje sa svojim iskustvom.
Učenik povezuje i opisuje biblijske slike o Bogu s izričajima vjere u Oca, Sina i Duha Svetoga kako ih je oblikovala Crkva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaji koji omogućavaju razumjevanje vrijednost kršćanske vjere i kršćanskoga života za život pojedinca i zajednice.
Apostolsko vjerovanje, različite slike o Bogu, biblijski tekstovi o Presvetom Trojstvu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Temeljni naglasak u ostvarenju ishoda je na povezivanje istina vjere sa svojim iskustvom vjere i učincima koje ima u konkretnom životu. Tekstovi za rad: Rim 15,6; 2 Kor 11,31; Ef 1,3; Lk 12, 50; Tit 3,4;Heb 1,3; Iv 14,9.
OŠ KV B.8.2.
Učenik tumači temeljne istine vjere o Isusu Kristu i njihov utjecaj na stavove u konkretnom životu.
Učenik tumači, na emelju biblijskih tekstova, izričaje vjere o Isusa Kristu koji je pravi Bog i pravi čovjek.
Učenik tumači Isusovu ulogu u otkupljenju i konačnome spasenju svih ljudi.
Učenik pronalazi primjere oživotvorenja te vjere u životu prve Crkve i Crkve danas.
Učenik povezuje temeljne istine vjere sa životnim situacijama i stavovima.
Učenik procjenjuje osobne stavove s konkretnim životnim u kontekstu istina vjere.
Učenik razlikuje i opisuje različite biblijske slike i izričaje vjere o Isusu Kristu koji je pravi Bog i pravi čovjek i prepoznaje njegovu ulogu u otkupljenju i konačnome spasenju svih ljudi.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblijski tekstovi koji donose Isusove riječi o njegovu ljudskom i božanskom dostojanstvu i poslanju, njegovu odnosu s Ocem nebeskim i Duhom Svetim.
Izabrani tekstovi Katekizma Katoličke Crkve o Isusu Kristu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Mt 28,18; Mt 11,27;Iv 3,16;Iv 10,38; Iv 14,9; Iv 17,21; KKC 430-455
U izboru tekstova Katekizma Katoličke Crkve odabrati u skladu s dobi i mogućnostima razumijevanja učenika.
Temeljni naglasak u ostvarenju ishoda je na povezivanje istina vjere sa iskustvom vjere i životnim situacijama učenika.
OŠ KV B.8.3.
Opisuje Božju prisutnost u životu čovjeka kroz sakramente potvrde, ženidbe, sv. Reda i obrazlaže važnost sakramentalnih učinaka za kršćanski život.
Učenik obrazlaže važnost sakramentalnih učinaka za kršćanski život.
Učenik prepoznaje u biblijskim događajima Duha Svetoga kao treću božansku osobu.
Učenik analizira darove Duha Svetoga koji se primaju u sakramentu Potvrde.
Učenik opisuje važnost darova Duha Svetoga u vlastitome životu i vjeri.
Učenik Poznaje osnovne teološke teze stvaranja čovjeka.
Učenik obrazlaže smisao sakramenta ženidbe.
Učenik tumači i obrazlaže vrednote obitelji.
Učenik opisuje celibat i duhovni poziv kao oblike kršćanskoga života.
Učenik opisuje neka bitna biblijska izvješća o Duhu Svetome u Marijinu i Isusovu životu i životu prve kršćanske zajednice.
Učenik navodi i opisuje darove Duha Svetoga i njihovo značenje u osobnome životu i izgradnji zrele kršćanske vjere.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sakramenti potvrde, ženidbe, Sv. Reda i važnost sakramentalnih učinaka za život čovjeka.
Biblijski tekstovi koji potkrepljuju utemeljenje i smisao sakramenata
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Učenici u slikovitom biblijskom govoru i sakramentima trebaju otkrivati važnost i povezanost s vlastitim životom, životnim iskustvima i otkrivati Božju prisutnost i pomoć kroz konkretne znakove.
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV C.8.1.
Učenik prepoznaje i analizira današnje predrasude te u svjetlu Isusova odnosa prema ljudima vrednuje vlastite stavove i vladanje te ponašanja i stavove u svojoj sredini.
Učenik analizira Isusov odnosu prema različitim skupinama ljudi.
Učenik na temelju biblijskih tekstova obrazlaže kršćanski stav prihvaćanja, poštovanja i uvažavanja svakoga čovjeka.
Učenik analizira vlastita ponašanja i stavove te ponašanja i stavove u svojoj sredini, u svjetlu Isusovog primjera.
Učenik prepoznaje vlastite predrasude i predrasude koje prevladavaju u njegovoj sredini.
Učenik prepoznaje uzroke predrasuda u svojoj okolini.
Učenik se ponaša u skladu s navedenim vrijednostima.
Učenik objašnjava, na temelju biblijskih tekstova, neka važnija obilježja Isusova ponašanja prema ljudima i u njihovu svjetlu analizira vlastite životne stavove i vladanje.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Isusov odnos prema grešnicima (Lk 7,36-50), susret s bolesnima (Lk 5,12-16), ljubav prema odbačenima i prezrenima (Mk 10,46-52).
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Ponašanje učenika nije mjerljivo osim u situacijama u razredu, tako da se navedeni ishod treba pratiti, formativno vrednovati i davati povratna informacija učeniku u svrhu usvajanja vrijednosti.
OŠ KV C.8.2.
Učenik tumači značenje i vrijednost rada za ljudski život te istražuje i predlaže različite oblike suodgovornoga angažmana za pravedan i miran suživot u društvu.
Učenik istražuje važnost rada za život i razvoj čovjeka.
Učenik tumači kršćansko shvaćanje rada u kontekstu dostojanstva ljudske osobe.
Učenik uočava oblike društvene nepravde u svojoj sredini i predlaže načine kršćanskog djelovanja u svjetlu društvenog nauka Crkve.
Prepoznaje svoje darove u izboru životnog poziva.
Istražuje važnost i oblike kvalitetnog provođenja slobodnog vremena.
Učenik objašnjava poziv i potrebu čovjeka za radom, pravo svakoga čovjeka na rad te suodgovornost svih za pravedan i miran suživot u društvu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Rad kao mogućnost vlastitog razvitka i stvaranja primjerenih životnih uvjeta, rad kao suodgovornost za blagostanje obitelji i društva, rad kao služenje i sudjelovanje u Božjoj brizi za čovjeka i svijet, uzroci društvene nepravde, oblici primjerena kršćanskog odgovora na društvene nepravde u svjetlu društvenog nauka Crkve.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Primjeri i uzori laika u ostvarenju kršćanskih vrijednosti radom -na radnom mjestu: npr. Ivan Merz, Jovanna Molla i sl. (ljudska prava, opće dobro, solidarnost, briga za siromašne).
Tekstove i sadržaje društvenog nauka Crkve prilagoditi dobi i razumijevanju učenika.
OŠ KV C.8.3.
Učenik uspoređuje shvaćanje patnje i zla u kršćanstvu i drugim religijama i svjetonazorima te povezuje sa slikom o čovjeku u suvremenom društvu.
Učenik objašnjava kršćansko shvaćanje zla, patnje, grijeha i posljedica grijeha, dostojanstva čovjeka, važnosti čovjekove slobode i odgovornosti na temelju biblijskih tekstova.
Navodi odgovore o uzroku zla i patnje velikih religija.
Zapaža utjecaj slike o čovjeku i uzroku patnje kod velikih svjetskih religija na suvremene civilizacije (npr. ljudska prava)
Učenik promatra i opisuje zlo i patnju iz različitih filozofskih, svjetonazorskih i religijskih kutova.
Biblijski tekstovi: Istočni grijeh (Post 3,1-6), Kain i Abel (Post 4, 3-8), Noa (Post 7,17-24, Post 9, 12-16),
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
S obzirom da se radi o zahtjevnim filozofskim i teološkim pitanjima, prilagoditi mogućnostima učenika i povezivati s konkretnim primjerima, osobito vezano za druge religije.
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV D.8.1.
Učenik istražuje i navodi događaje u kojima se očituje djelovanje Duha Svetoga u Crkvi kroz povijest i danas i u svom životu.
Učenik na temelju novozavjetnog teksta tumači djelovanje Duha Svetoga u Crkvi.
Učenik iz života i djelovanja odabranih blaženika i svetaca izdvaja u čemu prepoznaje djelovanje Duha Svetoga.
Učenik istražuje primjere konkretne primjere djelovanja Duha Svetoga u suvremenoj Crkvi.
Učenik predlaže načine konkretnog djelovanja po Duhu svetome u svome životu i zajednici
Učenik prepričava novozavjetni tekst o djelovanju Duha Svetoga u prvoj Crkvi.
Učenik imenuje nekoliko svetaca, prepoznaje u čemu mogu biti uzor.
Učenik navodi primjer što znači djelovati po Duhu Svetome u svome životu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblijski tekstovi: Različiti su dari, a isti Duh (1 Kor 12,4-13), Život po Duhu: Gal 5, 16-17; 19-21a; 22-25.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
izabrati poticajne, motivirajuće tekstove iz života blaženika i svetaca bliskih životu i iskustvima učenika.
OŠ KV D.8.2.
Objašnjava i vrednuje utjecaj kršćanstva, osobito Katoličke crkve na hrvatsko društvo, na hrvatsku kulturu, tradiciju, umjetnost, književnost i znanost.
Učenik opisuje početke kršćanstva na hrvatskim prostorima i povezuje početke pismenosti u Hrvata s pokrštavanjem.
Učenik navodi najpoznatije ranokršćanske mučenike na našim prostorima i važnost njihova svjedočenja.
Učenik opisuje vrijednosti kojima je Crkva u Hrvata doprinijela u srednjemu vijeku.
Učenik imenuje zaslužne pojedince u Crkvi u izgradnji našega naroda na duhovnome, obrazovnome, kulturnome, gospodarskome i političkome području života i prepoznaje u čemu su dali svoj doprinos.
Učenik prepoznaje ulogu Crkve i istaknutih crkvenih ljudi u vrijeme Hrvatskoga narodnog preporoda.
Učenik opisuje oblike stradanja Crkve u Hrvata za vrijeme totalitarističkih sustava.
Učenik učenika objašnjava prožetost suvremene kulture biblijskim motivima i navodi primjere iz književnosti, umjetnosti, arhitekture.
Učenik jednostavno opisuje osnovne pojmove i utjecaje Crkve na hrvatsko društvo, kulturu i tradiciju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ranokršćanski mučenici, doprinos i značaj Katoličke crkve za Hrvatski narod u različitim povijesnim razdobljima, prepoznaje doprinos Augustina Kažotića, Ruđera Boškovića, Andrije Kačića Miošić, Bartola Kašića, J. J. Strossmayera, Juraja Dobrile …
Učenik vrednuje ulogu bl. Alojzija Stepinca u obrani Crkve za vrijeme i nakon II. svjetskog rata.
Učenik upoznaje djelovanje Ivana Merza (usp. OŠ KV C.8.2.).
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Od ranokršćanskih mučenika izabrati i dodatno proširiti sadržaje o mučenicima iz vlastitog životnog okruženja.
Ostvaruje se povezano s nastavnim predmetom Povijest, Hrvatski jezik i Likovna kultura.
OŠ KV D.8.3.
Analizira utjecaj religija, ali i različitih religioznih pokreta na današnjem (suvremenom) društvu.
Učenik prepoznaje utjecaj religija u književnosti i filmskoj umjetnosti.
Učenik prepoznaje utjecaje novih religioznih pokreta u književnosti, filmskoj umjetnosti, glazbi i drugim područjima.
Učenik navodi temeljne utjecaje i pojmove drugih religija / religioznih pokreta na konkretnome primjeru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Polazište predstavlja iskustvo i zapažanja učenika, te izbor suvremenih sadržaja treba prilagoditi i njihovim interesima. Suvremeno društvo obiluje različitim utjecajima različitih religija, tako da učenici na temelju konkretnih, njima bliskih primjera trebaju prepoznati te utjecaje.
Srednja škola Katolički vjeronauk 1. razred - 70 sati godišnje (četverogodišnji program)
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ A.1.1.
Učenik objašnjava važnost temeljnih životnih pitanja i pronalaženja odgovora na njih, prepoznaje čovjeka kao religiozno biće te objašnjava i vrednuje njegov odnos prema Bogu, posebno u spisima, nauku, moralu i kultu velikih svjetskih religija.
Učenik prepoznaje čovjeka kao biće koje postavlja temeljna životna pitanja (smisao života, njegov početak, budućnost svemira, svijeta, čovjeka…).
Učenik opisuje važnost osobnog napora u traženju životnog smisla te povezanost smisla vjere i načina života.
Učenik analizira povezanost i suodnos između pitanja o smislu i pitanja o Bogu.
Učenik analizira religioznu dimenziju kao antropološku datost.
Učenik analizira različite oblike izražavanja i življenja religioznosti uvažavajući činjenicu da ima ljudi koji ne vjeruju.
Učenik objašnjava pojam i ključne odrednice religije.
Učenik razlikuje velike svjetske religije.
Učenik opisuje razvojni put religija tijekom povijesti i prepoznaje njihovu rasprostranjenost u svijetu.
Učenik vrednuje obilježja velikih svjetskih religija i posebnost i razlike kršćanstva u odnosu na njih.
Učenik vrednuje temeljne odgovore na životna pitanja koji proizlaze iz različitih religija i kršćanske vjere.
Učenik prepoznaje čovjeka kao biće koje postavlja temeljna životna pitanja (smisao života, njegov početak, budućnost svemira, svijeta, čovjeka…).
Učenik opisuje neke odgovore različitih znanosti (filozofije, teologije, psihologije, medicine) i svjetonazora na temeljna životna pitanja.
Učenik prepoznaje i religioznu dimenziju kao antropološku datost.
Učenik opisuje razvojni put religija tijekom povijesti i prepoznaje njihovu rasprostranjenost u svijetu.
Učenik objašnjava pojam i navodi ključne odrednice religije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Važno je da učenici kroz ishod osvijeste specifičnu životnu dob u kojoj se nalaze i kojom se događa njihovo traganje za smislom i važnost religiozne dimenzije na tom putu.
Pri tom se susreću s analizom kršćanske ponude životnog smisla osvjedočene i povjerene kroz Bibliju, nauk, moral i kult Katoličke Crkve uspoređujući ga s drugim velikim svjetskim religijama.
Objašnjava pojam religije s njezinim povijesnim razvojem upoznajući pri tom ključne odrednice velikih svjetskih religija (kult, spise, moral, utemeljitelj, nauk, vrijeme nastanka).
Preporuke za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda
Izabrati različite tekstove i primjere koji govore o temeljnim životnim pitanjima (zastupiti različite svjetonazore, filozofije, teologiju, medicinu, znanost...).
Učenik istražuje na koji način suvremeni mediji i društvene mreže daju odgovore na temeljna životna pitanja i o tome raspravljaju kroz debatu.
Ukoliko je prikladno, ostvariti susret s predstavnicima drugih religija u školi ili posjetiti druge vjerske zajednice (islamska zajednica u Hrvatskoj, židovska zajednica)
KV SŠ A.1.2.
Učenik analizira Bibliju kao pisanu i nadahnutu Božju riječ, kao knjigu temeljnih životnih iskustava susreta čovjeka s Bogom, kao povijesno-kulturni dokument i kao vjerodostojan interpretacijski ključ ljudske egzistencije.
Učenik argumentira pojam nadahnuća Svetog pisma.
Učenik prihvaća Bibliju kao temeljni dokument židovsko-kršćanske tradicije.
Učenik objašnjava slojevitost nastanka, strukturu, povijesni i zemljopisni okvir Biblije.
Učenik razvrstava biblijske knjige prema glavnim književnim vrstama.
Učenik primjenjuje način citiranja biblijskih knjiga, poglavlja i redaka.
Učenik navodi autore i jezike na kojima su izvorno pisani biblijski tekstovi.
Učenik razlikuje najvažnije prijevode Biblije.
Učenik objašnjava važnost i ulogu Biblije u liturgiji i svakodnevnom životu kršćana.
Učenik analizira aktualnost biblijske poruke u osobnom i društvenom životu.
Učenik opisuje osnovne elemente koji govore o Bibliji kao riječi Božjoj, elemente koji svjedoče o njoj kao povijesno-kulturnome dokumentu te elemente koji ju kvalificiraju vjerodostojnim interpretacijskim ključem egzistencije.
Učenik razvrstava biblijske knjige prema glavnim književnim vrstama.
Učenik prepoznaje i primjenjuje način citiranja biblijskih knjiga, poglavlja i redaka.
Učenik razlikuje i navodi najvažnije prijevode Biblije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Važno je da učenici prepoznaju Bibliju ne samo kao temeljni dokument židovsko-kršćanske civilizacije već i kao pisanu i nadahnutu Božju riječ čovjeku. Biblija se u ovom ishodu učenicima objašnjava kroz aktivnosti kojima će učenici istraživati i proučavati bitne podatke o nastanku Biblije, aktualnosti biblijske poruke u današnjem svijetu i ulozi Biblije u životu kršćana.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Kroz različite aktivnosti učenicima približiti povijesni i zemljopisni okvir Biblije koristeći biblijske atlase, virtualne šetnje kroz Svetu Zemlju.
Posjet Biblijskom muzeju u Cerniku.
Kroz projekt istražiti koja su velika književna ostvarenja u hrvatskoj književnosti inspirirana Biblijom.
Izraditi plakat ili prezentaciju o zanimljivostima vezanim uz Bibliju (prva tiskana knjiga, najprevođenija knjiga, koja je najkraća knjiga Biblije, koja knjiga sadrži najviše poglavlja, povijesne osobe koje se spominju u Bibliji, mjere i novci u Bibliji...).
Organizirati razredni projekt Biblijska skupina, gdje će učenici na aktivan način čitati izabrane tekstove i aktualizirati biblijsku poruku.
Biblijski priručnik. Mala enciklopedija, prir. D. i P. Alexander, KS, Zagreb,1989.
Rebić, A., Biblijske starine, KS, Zagreb, 1983.
KV SŠ A.1.3.
Učenik analizira biblijski znanstveni govor i pogled na čovjeka i svijet te izdvaja i vrednuje spoznaje, stavove i uvjerenja koji pridonose cjelovitom pogledu na te stvarnosti
Učenik analizira dodirne i razlikovne točke biblijskoga i prirodoznanstvenoga pristupa stvaranju svijeta i čovjeka.
Učenik opisuje različite znanstvene teorije o postanku svemira i čovjeka.
Učenik analizira neutemeljenost dvojbe „ znanost ili vjera“ i važnost komplementarnosti i uzajamnog prihvaćanja.
Učenik navodi primjere poznatih znanstvenika vjernika.
Učenik objašnjava biblijski govor o postanku svijeta i čovjeka prema Post 1,1-2,4a.
Učenik analizira Božju nakanu da svijet povjeri čovjeku i ulogu čovjeka kao sustvaratelja.
Učenik objašnjava biblijski i znanstveni pogled kao dva različita, ali nekonfliktna pristupa tumačenju čovjeka i svijeta.
Učenik imenuje različite znanstvene teorije o postanku svemira i čovjeka.
Učenik prepoznaje Božju nakanu da svijet povjeri čovjeku i ulogu čovjeka kao sustvaratelja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U ovom ishodu učenici aktualiziraju problematiku odnosa znanosti i vjere istražujući i povezujući znanstvena saznanja (povezano s predmetima fizike i biologije) koja su danas aktualna po pitanju stvaranja svemira i čovjeka s opisima stvaranja u Bibliji. Znanstvena otkrića su važni sadržaj i objašnjenje pristupa znanosti i Biblije opisima stvaranja nužni su dio ovog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Izabrati prikladne tekstove, audio ili video sadržaj koji aktualiziraju problematiku odnosa znanosti i vjere.
Ponuditi izvore za dodatno proučavanje ove složene problematike za rad kod kuće koji može biti vrednovan kroz rezultate raznih eseja ili kreativnih uradaka samih učenika na ovu temu.
Prema mogućnostima sudjelovati, inicirati, organizirati ili moderirati debatu ili raspravu na temu odnosa znanosti i vjere s adekvatno pripremljenim pojedincima ili skupinama, odnosno gostima koji predstavljaju znanstveni odnosno religiozni svjetonazor.
Prema mogućnostima analizirati utjecaj stare istočnjačke mitove na nastajanje prvih jedanaest poglavlja Knjige Postanka (stvaranje svijeta i čovjeka, prvi grijeh i njegove posljedice za ljudski rod).
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ B.1.1.
Učenik analizira i objašnjava objavu kao Božje djelo i događaj spasenja, kao Božji odgovor na temeljna čovjekova pitanja, analizira njezin razvojni put i odabrane događaje biblijske objave, te vrednuje njezino značenje i vrijednost za kršćansku vjeru i kršćanski život danas.
Učenik objašnjava pojam „objava“.
Učenik objašnjava objavu kao Božji odgovor na temeljna čovjekova pitanja i kao zahtjev koji traži čovjekov slobodan odgovor.
Učenik objašnjava vrste, načine prenošenja i izvore biblijske objave.
Učenik navodi najvažnije povijesne događaje biblijske objave.
Učenik istražuje arheološka otkrića i objavu.
Učenik objašnjava ulogu i važnost Crkvenoga učiteljstva u tumačenju objave.
Učenik opisuje najvažnije događaje biblijske objave Starog i Novog zavjeta.
Učenik prepoznaje značenje pojma objava te nabraja i analizira najvažnije događaje biblijske objave.
Učenik prepoznaje i objašnjava objavu kao Božji odgovor na temeljna čovjekova pitanja i kao zahtjev koji traži čovjekov slobodan odgovor.
Učenik uspoređuje i navodi vrste objave te opisuje načine prenošenja biblijske objave.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Bitni sadržaj u ovom ishodu je odnos Boga i čovjeka u kojem se Bog javlja i govori čovjeku a čovjek odgovara svojom vjerom. Učenici istražuju i analiziraju Božju objavu te vrste objave i načine prenošenja objave kroz povijest. Povezanost s predmetnim kurikulumom povijesti je prisutna u istraživanju arheoloških povijesnih nalazišta važnih za povijesnost Biblije. Neizostavno treba naglasiti Crkvenu ulogu u prenošenju, tumačenju i čuvanju Božje objave.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Kroz razradu ishoda naglasiti aktualnost i svevremenost Božje objave.
Pripremiti rezultate analize nekih arheoloških otkrića koji potkrjepljuju biblijsku objavu i njezinu povijesnu dimenziju.
Istražiti nazive najnovijih dokumenata Crkvenog učiteljstva i definirati im područje primjenjivosti i značenja.
Upoznati dokument Dei Verbum 7.
Istražiti društva i društvena uređenja koja svoju tradiciju temelje na prenošenju predaje (npr. plemenski narodi).
Organizirati posjet ili izraditi plakat, analizirati dokumentarni ili edukativni film o svetištu čijem je utemeljenju prethodila Crkveno priznata objava.
Učenik uspoređuje apokrifni i kanonski tekst.
KV SŠ B.1.2.
Učenik opisuje događaj i otajstvo Božjega utjelovljenja u osobi Isusa Krista (od povijesnoga Isusa do uskrsnuloga Krista) te izdvaja i objašnjava osnovne istine vjere i Crkvenoga nauka o Kristu i njegovu poslanju.
Učenik vrednuje važnost Božjega utjelovljenja u osobi Isusa Krista za svakoga čovjeka.
Učenik objašnjava važnost i ulogu Marije i Josipa u događaju Božjeg utjelovljenja i povijesti spasenja.
Učenik objašnjava katoličke istine o Blaženoj Djevici Mariji.
Učenik otkriva u osobi Isusa Krista vrhunac i puninu objave.
Učenik analizira povijesne, kršćanske i nekršćanske izvore i podatke o Isusu Kristu.
Učenik analizira povijesne činjenice o Isusu iz Nazareta.
Učenik na temelju biblijskih tekstova opisuje ljudske i božanske crte Isusove osobe.
Učenik objašnjava značenje imena i naziva Mesija, Isus Krist, Gospodin, Sin Čovječji, Spasitelj.
Učenik objašnjava stil i program Isusova djelovanja navodeći primjere iz evanđelja.
Učenik analizira doprinos općih Crkvenih sabora u shvaćanju osobe Isusa Krista.
Učenik prepoznaje povijesne, kršćanske i nekršćanske izvore i podatke o Isusu Kristu.
Učenik objašnjava stil i program Isusova djelovanja navodeći primjere iz evanđelja.
Učenik navodi povijesne činjenice o Isusu iz Nazareta.
Učenik opisuje i prepoznaje značenje imena i naziva Mesija, Isus Krist, Gospodin, Sin Čovječji, Spasitelj.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Središnji ishod katoličkog vjeronauka je govor o Isusu Kristu. Razrada ovog ishoda se nalazi u govoru o osobi Isusa Krista kao povijesne osobe i pravog čovjeka, ali i kao druge božanske osobe Sina i pravog Boga. Učenici otkrivajući osobu Isusa Krista proučavaju njegov život, javno djelovanje, njegov završetak ovog zemaljskog života i prelazak k Bogu Ocu u biblijskim tekstovima i drugim povijesnim izvorima.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik istražuje različite pristupe prikazu Isusa Krista u teologiji kroz povijest umjetnosti (Krist Dobri pastir, Krist Pantokrator, Krist učitelj, sudac, zakonodavac, pasionska baština).
Izabrati slike i filmove koji prikazuju Isusa Krista i kritički se osvrnuti na njih (Isus iz Nazareta, F. Zeffireli, 1997., Italija; virtualne šetnje poznatim svjetskim muzejima i bazilikama)
Izabrati biblijske tekstove koji pomažu razumijevanju naziva Mesija, Krist, Sin Čovječji, Gospodin.
KV SŠ B.1.3.
Učenik razlikuje i objašnjava različite oblike i načine kršćaninova susreta i života s Bogom, osobito u liturgijskim i sakramentalnim činima, molitvi i pobožnostima te iznosi temeljne stavove o važnosti vjerničkoga susreta, zajedništva i života s Kristom.
Učenik objašnjava oblike i načine kršćaninova susreta s Bogom.
Učenik kritički razlaže sintagmu: bližnji mjesto susreta s Bogom.
Učenik vrednuje oblike i vrste molitava u kršćanstvu navodeći primjere iz Biblije i svakodnevnoga života.
Učenik analizira ulogu i važnost molitve u Isusovu životu uz primjere iz evanđelja.
Učenik kritički razlaže povezanost molitve i života navodeći primjere svetaca Katoličke Crkve.
Učenik objašnjava narav, obilježja, strukturu i djelotvornost sakramenata kao znakova i simbola susreta s Bogom i ljudima.
Učenik vrednuje ulogu i važnost Crkvenih slavlja i pučkih pobožnosti u životu kršćana.
Učenik opisuje molitve i pučke pobožnosti Blaženoj Djevici Marije.
Učenik uočava važnost i ulogu religioznoga jezika, znakova i simbola u životu kršćana i Crkve.
Učenik vrednuje mogućnosti i doprinose mladih u liturgijskim slavljima i pobožnostima.
Učenik razlikuje različite mogućnosti, oblike i načine kršćaninova susreta i života s Bogom.
Učenik objašnjava narav, obilježja, strukturu i djelotvornost sakramenata kao znakova i simbola susreta s Bogom i ljudima.
Učenik prepoznaje ulogu i važnost crkvenih slavlja i pučkih pobožnosti u životu kršćana.
Učenik navodi molitve i pučke pobožnosti Blaženoj Djevici Marije.
Učenik opisuje važnost i ulogu religioznoga jezika, znakova i simbola u životu kršćana i Crkve.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Važni sadržaji u ovom ishodu su oblici i načini susreta čovjeka s Bogom. Učenici posebno prepoznaju sakramente kao najvažnije osobne događaje susreta s Bogom. Drugi načini i oblici susreta s Bogom učenici pronalaze u vjerničkim pobožnostima, liturgijskim slavljima i osobnim i zajedničkim molitvama. Primjere za oblike i načine susreta s Bobom koje učenici istražuju u ovom ishodu su Isusova majka Marija, Isusovi učenici i sveci Katoličke crkve.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Čitanje i analiza molitava i molitvenih obrazaca. Pismo prijatelju o vlastitom iskustvu molitve. Pantomima i scensko prikazivanje molitvenih gesta. Pisanje i izgovaranje molitve. Meditacija uz promatranje reprodukcija i glazbenu pratnju. Slušanje meditativne Crkvene glazbe. Sudjelovanje na euharistijskom slavlju, organiziranje euharistijskog slavlja i sudjelovanje u službama na euharistiji. Molitve na određene nakane kroz određena liturgijska vremena. Pojasniti simbolički jezik sakramenata koje učenici najčešće susreću.
Svjedočanstvo člana ili cijele molitvene skupine. Sudjelovanje u zajedničkoj molitvi.
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ C.1.1.
Učenik objašnjava i vrednuje Isusov odnos prema čovjeku uspoređujući ga sa suvremenim i prevladavajućim shvaćanjima i vrednovanjima čovjeka u društvu i kulturi.
Učenik na temelju biblijskih tekstova objašnjava Isusov pristup i vrednovanje čovjeka.
Učenik vrednuje shvaćanje čovjeka u društvu te osobito u medijima (slika o čovjeku, vrijednosti…).
Učenik objašnjava kršćanske temelje za prihvaćanje, poštovanje i uvažavanje svih ljudi u zajednici.
Učenik analizira vrednovanje čovjeka u društvu te osobito u medijima (slika o čovjeku, vrijednosti…).
Učenik prepoznaje razliku između Isusova odnosa prema čovjeku i načina na koji suvremeno društvo prikazuje i vrednuje čovjeka.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odnos Isusa Krista prema drugim ljudima je važan sadržaj ovog ishoda. Način na koji se Isus odnosi i kako vrednuje drugog čovjeka je temelj svakog odnosa kojeg čovjek ostvaruje prema svim ljudima. To nije odnos tolerancije već ljubavi prema svakom čovjeku. Poštivanje i uvažavanje različitosti u ljubavi kod drugog čovjeka je kršćansko shvaćanje stvaranja dobrih odnosa u društvu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita i analizira biblijske tekstove koji govore o Isusovom pristupu i vrednovanju svakog čovjeka, bez obzira na njegov spol, nacionalnu pripadnost, slabosti i grijehe, bolest, životnu dob (npr. Mk 2,13-17; Mk 7,31-37; Mk, 46-52; Mt 20,29-34; Lk 7,36-50 - vjeroučitelj može izabrati još prigodnih novozavjetnih tekstova).
Učenik uspoređuje današnje vrednovanje čovjeka u suvremenom društvu i u medijima s Isusovim pristupom čovjeku.
Dramatizirati biblijske tekstove.
Zamišljeni intervju s Isusom ili osobama koje se pojavljuju u izabranom biblijskom tekstu.
KV SŠ C.1.2.
Učenik vrednuje različite ponude smisla i vrijednosti u ljudskom društvu te objašnjava Kristovu poruku o kraljevstvu Božjemu kao načinu ostvarenja istinske slobode, pravednosti i mira i kao jamstvu uspješna i sretna života u svijetu.
Učenik vrednuje pojam i vrijednosti kraljevstva Božjega: milost, istina, pravda, ljubav i mir.
Učenik analizira prispodobe o kraljevstvu Božjemu.
Učenik vrednuje temeljne ljudske težnje s vrijednostima kraljevstva Božjega.
Učenik vrednuje različite ponude smisla i vrijednosti u društvu s vrijednostima kraljevstva Božjega.
Učenik objašnjava Isusov govor o kraljevstvu Božjemu s njegovim djelovanjem u korist čovjeka.
Učenik kritički vrednuje važnost otvorenosti i osobnoga prihvaćanja vrijednosti kraljevstva Božjega u osobnome i društvenome životu.
Učenik navodi različite ponude smisla i različite sustave vrijednosti u društvu te vrijednosti kraljevstva Božjega.
Učenik uočava povezanost vrijednosti kraljevstva Božjega i uspješnoga i sretnoga života.
Učenik prepričava prispodobe o kraljevstvu Božjemu.
Učenik povezuje Isusov govor o kraljevstvu Božjemu s njegovim djelovanjem u korist čovjeka.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Glavni sadržaj ovog ishoda je govor o kraljevstvu Božjem. Isusov govor o kraljevstvu je u središtu ovog ishoda. Biblijski tekstovi koji govore o kraljevstvu Božjem trebaju biti ishodište učenicima za shvaćanje poruke o kraljevstvu Božjem. Novost koju donosi kraljevstvo Božje je govor o ljubavi i prijateljstvu među ljudima i s Bogom.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik čita i analizira prispodobe koje govore o Kraljevstvu Božjem (Mt 13; Mk 4; Lk 13, 18 19)
Ljubav emeljni zakon Isusova novog Kraljevstva (Mt 22,34-44 i 5,43-48; Lk 6,37-38.41-42).
Učenik analizira i prosuđuje izabrane poruka Govora na gori i njihovu aktualnost za naše vrijeme.
Načiniti proglase suvremenih vrijednosti i proglase vrijednosti koje proizlaze iz navještaja Kraljevstva Božjeg. Izrada plakata o tim vrijednostima. Izrada video materijala kao promotivnog sredstva suvremenog navještaja Kraljevstva Božjega.
Pisanje vlastite prispodobe o Kraljevstvu Božjem. Pisanje eseja na temu Kraljevstva Božjeg. Grafičko oblikovanje pozivnica, proglasa, plakata na temu Kraljevstva Božjega.
Debata o suvremenim shvaćanjima smisla života i smisla objavljenog kroz navještaj Kraljevstva Božjega.
KV SŠ C.1.3.
Učenik u svjetlu Kristove poruke i kršćanskih moralnih načela kritički propituje i uspoređuje moralna i etička načela drugih religija i svjetonazora.
Učenik objašnjava pojmove etika, moral i kršćanski moral.
Učenik analizira sličnosti i razlike između temeljnih moralnih zahtjeva u različitim religijama
Učenik opisuje kršćanski moral kao moral kreposti, a ne moral dužnosti i grijeha
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Svaka religija u svom nauku ima sadržan moralni govor tj. moralna načela koja pomažu čovjeku u ostvarenju sreće u njegovom životu. Istraživanje tog govora u drugim religijama sadržaj je ovog ishoda za učenike.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Kroz projektnu nastavu istražiti i usporediti moralna načela kršćanstva i drugih religija.
Provesti anketu među učenicima koji pohađaju nastavu etike i saznati o čemu govori etika i na koji način govore o moralnim načelima te zajednički analizirati i usporediti rezultate ankete s kršćanskim moralom.
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ D.1.1.
Učenik predstavlja i objašnjava Duhovski događaj rađanja Kristove Crkve te interpretira središnje povijesne događaje širenja i života Crkve u prvim stoljećima kršćanstva.
Učenik objašnjava pojam Crkva i povezanost nastanka prve Crkve s događajem Pedesetnice.
Učenik objašnjava značenje pouskrsnih iskustava apostolske zajednice za nastajanje prve Crkve.
Učenik opisuje obilježja i strukturu prve kršćanske zajednice.
Učenik objašnjava ulogu i značenje sv. Pavla za razvoj kršćanstva.
Učenik objašnjava uzroke, posljedice i značenje progona prve Crkve u Rimskome Carstvu i uspoređuje ih s današnjim progonima kršćana.
Učenik objašnjava pojam mučeništva.
Učenik objašnjava ulogu i značenje rimskih careva Konstantina i Teodozija u povijesti Crkve.
Učenik opisuje nastanak i razvoj monaštva i analizira njegovu ulogu i doprinos u povijesti Crkve.
Učenik analizira značenje pojma Crkva.
Učenik opisuje značenje pouskrsnih iskustava apostolske zajednice za nastajanje prve Crkve.
Učenik opisuje obilježja i strukturu prve kršćanske zajednice.
Učenik prepoznaje značenje sv. Pavla za razvoj kršćanstva.
Učenik opisuje uzroke, posljedice i značenje progona Crkve u Rimskome Carstvu.
Učenik opisuje nastanak i razvoj monaštva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Povijest Crkve u prvim stoljećima od događaja Pedesetnice je glavni sadržaj ovog ishoda. Govor o nastanku prve Crkve, poteškoće s kojima se prva Crkva susretala, i život prve Crkve do pojave monaštva na zapadu su teme koje učenici istražuju i analiziraju. Zanimljiv sadržaj za učenike je analiza prve Crkve do 313.g i poslije 313.g.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik uspoređuje prvu kršćansku zajednicu i današnju Crkvu.
Učenik pronalazi primjere ranokršćanskih mučenika i uspoređuje ih s vlastitom spremnošću u svakodnevnom životu svjedočiti vjeru u Isusa Krista.
Pogledati dokumentarne filmove, serije ili igrane filmove koji govore o životu prve Crkve, progonu kršćana, djelovanju apostola u misijskom poslanju Crkve.
Učenik upoznaje život ranokršćanskih mučenika na našim prostorima (Sv. Dujam, Sv. Stošija, Sv. Dimitrije, Sv. Kvirin, Sv. Euzebije i Polion, Sv. Mavro...)
Analizira razloge širenja kršćanstva i uspoređuje ih s današnjim misijskim i evangelizacijskim djelovanjem Crkve.
Uživljavanje u ulogu kršćana mučenika metodom pisanja pisma večer prije mučeništva.
KV SŠ D.1.2.
Učenik objašnjava posebnosti kršćanstva u odnosu na druge religije te analizira stav Katoličke Crkve prema njima, vrednujući potrebu međureligijskoga dijaloga, poštovanja i suživota te uvažavanja drukčijih stavova i mišljenja.
Učenik objašnjava sličnosti i razlike kršćanstva i drugih religija.
Učenik obrazlaže specifičnost kršćanstva u odnosu na druge religije.
Učenik objašnjava temeljna polazišta i stav Katoličke Crkve prema drugim religijama.
Učenik argumentira uporišta i potrebu međureligijskog dijaloga, poštovanja i suživota.
Učenik opisuje sličnosti i razlike između kršćanstva i drugih religija i navodi specifičnost kršćanstva u odnosu na druge religije.
Učenik prepoznaje temeljna polazišta i stav Katoličke Crkve prema drugim religijama.
Učenik navodi primjere međureligijskog dijaloga.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Važan sadržaj ovog ishoda je međureligijski dijalog. Za ostvarenje ovog ishoda je važno istražiti sličnosti i razlike kršćanstva i drugih religija te naglasiti specifičnost kršćanstva u odnosu na druge religije. Svakako treba u sadržaj ovog ishoda uključiti deklaraciju Drugog vatikanskog sabora “Nostra aetate” o odnosima Crkve prema drugim religijama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Čitanje i analiza dijelova ili cijelog teksta deklaracije “Nostra aetate”.
Izrada usporedne tablice sličnosti i razlike između kršćanstva i dugih religija.
Upoznati se s iskustvom zvanim ”Duh Asiza”.
Interpretacija molitava i pjesama drugih religija.
KV SŠ D.1.3.
Učenik predstavlja i vrednuje temeljne vrijednosti, utjecaj i doprinose Katoličke Crkve i kršćanstva, kao i doprinose drugih svjetskih religija, društvenom i kulturnom životu pojedinih naroda u prošlosti i sadašnjosti.
Učenik opisuje odnos pojedinih religija prema socijalnoj i kulturnoj stvarnosti.
Učenik izgrađuje stav poštovanja duhovnih vrijednosti različitih religija, kultura i civilizacija.
Učenik vrednuje doprinose i utjecaje vjerovanja, religijskih obreda i temeljnih vrijednosti kršćanstva i drugih religija na društveni i kulturni život u Hrvatskoj i svijetu u prošlosti i sadašnjosti.
Učenik opisuje odnos pojedinih religija prema socijalnoj, kulturnoj i političkoj stvarnosti.
Učenik opisuje stav poštovanja duhovnih vrijednosti različitih religija, kultura i civilizacija.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Važan sadržaj za ovaj ishod je govor o odnosu religija prema društvu te o utjecaju i doprinosu Katoličke crkve i drugih religija kulturnom životu društva. Naglasak je na pozitivnom doprinosu svih religija u povijesti te njihovom utjecaju u stvaranju boljeg svijeta. Učenici stavom poštovanja prema drugim religijama vrednuju religijska nastojanja za stvaranje boljeg društva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik istražuje utjecaj pojedine religije na kulturni život u Hrvatskoj (arhitektura, umjetnost, književnost).
Srednja škola Katolički vjeronauk 2. razred - 70 sati godišnje (četverogodišnji program)
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ A.2.1.
Učenik u osobnom iskustvu i spoznaji slobode i odgovornosti, i osobito u iskustvu biblijskih osoba, nalazi, analizira i prepoznaje posljedice vlastitoga izbora temeljnih vrednota koje oslobađaju od poroka i ovisnosti te vode punoj ljudskoj i kršćanskoj zrelosti života.
Učenik objašnjava slobodu “od” i slobodu “za”.
Učenik objašnjava kršćansko shvaćanje slobode.
Učenik analizira vrijednost slobode u događajima i iskustvima biblijskih osoba.
Učenik analizira suodnos slobode i odgovornosti u osobnom i društvenom životu.
Učenik vrednuje povezanost i razlike između slobode, tolerancije i ovisnosti.
Učenik objašnjava obilježja i razliku između vanjske i unutarnje slobode.
Učenik vrednuje trajne životne, kršćanske i ljudske vrednote.
Učenik prepoznaje posljedice vlastitoga izbora temeljnih vrednota koje oslobađaju od poroka i ovisnosti.
Učenik analizira povezanost adolescentne krize i različitih oblika bijega od stvarnosti (droga, alkohol…).
Učenik opisuje kršćansko shvaćanje slobode.
Učenik opisuje Isusov odnos prema slobodi i uspoređuje ga s vlastitim shvaćanjima.
Učenik istražuje vrijednost slobode u događajima i iskustvima biblijskih osoba.
Učenik razlikuje i objašnjava slobodu “od” i slobodu “za”.
Učenik prepoznaje povezanost i razlike između slobode, tolerancije i ovisnosti.
Učenik opisuje razliku između vanjske i unutarnje slobode.
Učenik prepoznaje trajne životne, kršćanske i ljudske vrednote.
Učenik prepoznaje povezanost adolescentne krize i različitih oblika bijega od stvarnosti (droga, alkohol…).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Za ostvarenje ovoga ishoda važno je istražiti sadržaje koji pobliže objašnjavaju kršćansko shvaćanje slobode s naglascima na razlikovanje tzv. slobode “od” u odnosu na slobodu “za”, odnos slobode i odgovornosti, unutarnja i vanjska sloboda, snaga slobodnoga izbora u odnosu na problem ovisnosti. Osobito se na temelju biblijskog iskustva naglašava Isusov uzor slobode osobe spram Boga i svijeta koji vodi u puninu ljudske zrelosti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik raspravlja o mogućnostima i granicama slobode.
Učenik kritički propituje različite načine shvaćanja slobode u povijesti i danas.
Učenik analizira biološku, psihološku i društvenu uvjetovanost slobode.
Učenik vrednuje slobodu u osobnom i društvenom životu.
Učenik prepoznaje i vrednuje slobodu kao čovjekov poziv i vrhunsko ostvarenje
Učenik analizira Isusov odnos prema slobodi i uspoređuje ga s vlastitim shvaćanjima slobode.
Učenik kritički prosuđuje vrednote u obitelji i među mladima. Izrađuje ljestvicu vrednota.
Učenik kritički prosuđuje važnost slobode u izboru vrednota.
KV SŠ A.2.2.
Učenik prepoznaje i objašnjava potrebu i vrijednost susreta i prijateljstva s ljudima i u obiteljskim odnosima, te potrebu i važnost iskrena prijateljstva i zrele ljubavi među mladima koja je plod slobodna izbora i odgovornosti.
Učenik opisuje vrijednost susreta i prijateljstva u osobnom životu.
Učenik objašnjava vrijednost prijateljstva u događajima i iskustvima biblijskih osoba i svetaca.
Učenik objašnjava ulogu prijateljstva u procesu razvoja osobnosti.
Učenik analizira obilježja prijateljstva.
Učenik opisuje obilježja i razlike između zaljubljenosti i zrele ljubavi.
Učenik prepoznaje važnost zrele ljubavi kao norme ljudske spolnosti i odnosa među spolovima.
Učenik otkriva i opisuje vrijednost susreta i prijateljstva u osobnom životu.
Učenik istražuje i navodi primjere prijateljstva u događajima i iskustvima biblijskih osoba i svetaca.
Učenik analizira ulogu prijateljstva u procesu razvoja osobnosti.
Učenik analizira obilježja prijateljstva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Temeljni sadržaj ovog ishoda je govor o vrijednosti prijateljstva i ljubavi. Naglasak je na govoru o zreloj ljubavi utemeljenoj u slobodnom izboru naspram ljubavi kao prolaznom osjećaju kada je riječ o prijateljstvu i izboru bračnoga partnera.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik analizira biblijske tekstove koji govore o prijateljstvu (Izr 18,24; Izr 27,17; Iv 15, 13 –15...).
Učenik pronalazi i analizira primjere vrednovanja prijateljstva među mladima, u obitelji kroz književno-umjetničke i druge tekstove.
Učenik istražuje kako se ljubav i spolnost prikazuju u medijima i uspoređuje poruku koju nam pružaju s kršćanskim shvaćanjem zrele ljubavi.
Učenik vrednuje duboku povezanost ljudske spolnosti, zrele ljubavi i odgovornosti
u intimnom zajedništvu i stvaranju novog života.
Učenik navodi posljedice neodgovornog ponašanja na području ljudske spolnosti i ljubavi.
KV SŠ A.2.3.
Učenik objašnjava novost i aktualnost Isusove Radosne vijesti i slobode koju on naviješta i svjedoči te propituje i formulira mogućnosti oblikovanja vlastitoga života, u slobodi i odgovornosti, u skladu s evanđeoskom porukom.
Učenik objašnjava novost i aktualnost Isusove Radosne vijesti.
Učenik propituje putove i mogućnosti oblikovanja života u slobodi i odgovornosti prema kršćanskoj poruci.
Učenik analizira Isusov govor o ljubavi prema neprijateljima.
Učenik analizira temeljne poruke Govora na gori.
Učenik navodi važnost i potrebu otvorenosti i prihvaćanja Isusove poruke Govora na gori u osobnome i društvenome životu.
Učenik kritički promišlja različite motive, razloge i oblike nasljedovanja Isusa Krista navodeći primjere.
Učenik kritički propituje važnost osobnoga suočavanja s Isusom Kristom i njegovom porukom.
Učenik opisuje novost i aktualnost Isusove Radosne vijesti.
Učenik prepoznaje putove i mogućnosti oblikovanja života u slobodi i odgovornosti prema kršćanskoj poruci.
Učenik prepoznaje Isusov govor o ljubavi prema neprijateljima.
Učenik navodi temeljne poruke Govora na gori.
Učenik prepoznaje u Kristovoj poruci ispunjenje čovjekovih težnji.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Važno u ovom ishodu je za naglasiti Kristovu poruku kao ispunjenje najdubljih ljudskih težnji te analizirati Govor na gori kao specifičan događaj objave toga Kraljevstva kojim se Bog sa svojim odgovorima nudi našoj slobodnoj odluci i volji za oblikovanje naših života..
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik navodi načine svjedočenja Radosne vijesti u vlastitom životu.
Učenik objašnjava aktualnost Radosne vijesti u suvremenome svijetu navodeći primjere.
Učenik prepoznaje u Kristovoj poruci ispunjenje čovjekovih težnji.
Učenik objašnjava različite načine izražavanja i prenošenja Radosne vijesti.
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ B.2.1
Učenik navodi, objašnjava i povezuje povijesno i sakramentalno obilježje Kristove Crkve koja nastavlja njegovo djelo spasenja svih ljudi, te prepoznaje i utvrđuje Marijinu ulogu u Kristovu životu i u životu Crkve.
Učenik objašnjava i povezuje povijesno i sakramentalno obilježje Kristove Crkve.
Učenik analizira četiri bitna posredništva Crkve u službi ostvarivanja Kraljevstva Božjega: služenje, zajedništvo, slavljenje i naviještanje (svjedočenje) vjere.
Učenik kritički propituje prisutnost Crkve u svim kulturama i narodima, te njezinu univerzalnost s obzirom na njezino spasenjsko poslanje.
Učenik opisuje znakove i područja misijskog i evangelizacijskog djelovanja Crkve.
Učenik objašnjava i vrednuje Marijinu ulogu i mjesto
u povijesti spasenja.
Učenik analizira odlike Marijine vjere po kojima je uzor vjeri Crkvi i svim vjernicima.
Učenik u kontekstu Marijine vjere propituje i vrednuje odlike vlastite vjere.
Učenik navodi oblike štovanja Marije u liturgiji i u Crkvi, osobito u hrvatskome narodu.
Učenik opisuje povijesno i sakramentalno obilježje Kristove Crkve.
Učenik razlikuje i navodi četiri bitna posredništva Crkve: služenje, zajedništvo, slavljenje i naviještanje (svjedočenje) vjere.
Učenik objašnjava prisutnost Crkve u svim kulturama i narodima.
Učenik opisuje znakove i područja misijskog i evangelizacijskog djelovanja Crkve.
Učenik objašnjava i vrednuje Marijinu ulogu i mjesto
u povijesti spasenja.
Učenik prepoznaje odlike Marijine vjere po kojima je uzor vjeri Crkvi i svim vjernicima.
Učenik navodi oblike štovanja Marije u liturgiji i u Crkvi, osobito u hrvatskome narodu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Glavna tema u ovim ishodima je govor o Crkvi. Obilježja Crkve, poslanje i zadaća Crkve te uloga i mjesto Marije u Crkvi glavni su sadržaji ovog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik opisuje Marijinu ulogu u Kristovu životu i djelu Kristova otkupljenja.
Kroz projektnu nastavu učenik upoznaje oblike štovanja Marije, najpoznatija marijanska svetišta u svijetu i u Hrvatskom narodu (istražiti molitve Mariji u starijim i suvremenim molitvenicima, objasniti povijest krunice i način molitve krunice, terenska nastava posjet najbližem marijanskom svetištu).
Objašnjava pojam Crkve kao zajedništva prema Drugom vatikanskom saboru (proučiti dokument Drugog vatikanskog sabora Lumen gentium, izabrane brojeve).
KV SŠ B.2.2
Učenik istražuje i analizira novozavjetne slike Crkve i njezina obilježja jedne, svete, katoličke i apostolske Crkve, njezino ekumensko poslanje te utvrđuje značenje i važnost sakramenta svetoga reda, služba i karizma u životu Crkve.
Učenik analizira novozavjetne slike Crkve (kuća Božja, zajedništvo svetih, Narod Božji, Tijelo Kristovo…).
Učenik objašnjava bitna obilježja Crkve: jedna, sveta, katolička i apostolska.
Učenik objašnjava univerzalnost Crkve.
Učenik prepoznaje i navodi veze jedinstva Crkve.
Učenik opisuje službe i karizme u Crkvi i navodi primjere jednog i drugog.
Učenik analizira mjesto i ulogu laika u životu Crkve.
Učenik objašnjava biblijsko utemeljenje, značenje i važnost sakramenta svetoga reda navodeći primjere.
Učenik objašnjava ulogu biskupa, svećenika i đakona u životu i djelovanju Crkve.
Učenik objašnjava pojam, nastanak, važnost i ciljeve ekumenizma.
Učenik prosuđuje važnost molitve za jedinstvo svih kršćana.
Učenik opisuje novozavjetne slike Crkve (kuća Božja, zajedništvo svetih, Narod Božji, Tijelo Kristovo…).
Učenik imenuje i opisuje bitna obilježja Crkve: jedna, sveta, katolička i apostolska.
Učenik objašnjava univerzalnost Crkve.
Učenik razlikuje službe i karizme u Crkvi i navodi primjere jednog i drugog.
Učenik prepoznaje mjesto i ulogu laika u životu Crkve.
Učenik opisuje značenje i važnost sakramenta svetoga reda.
Učenik opisuje ulogu biskupa, svećenika i đakona u životu i djelovanju Crkve.
Učenik prepoznaje važnost vjerničke molitve i zalaganja za duhovna zvanja.
Učenik prepoznaje važnost ekumenizma.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Glavna tema u ovim ishodima je govor o Crkvi. Pojam Crkve, poslanje i zadaća Crkve, značenje sakramenta svetog reda i uloga klerika i laika u životu Crkve te službe i karizme vjernika su bitni sadržaji ovih ishoda. Ekumensko poslanje Crkve je sadržano u dokumentu Drugog vatikanskog sabora “Unitatis redintegratio” (izabrani tekstovi).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Svjedočanstvo svećenika o svojem pozivu. Razgovor sa svojim župnikom. Susret/svjedočanstvo članova neke Crkvene zajednice. Likovno/grafičko izražavanje na temu novozavjetne slike Crkve (kuća Božja, zajedništvo svetih, Narod Božji, Tijelo Kristovo…). Učenik analizira LG 6.
Izrada plakata ili ”promo” materijala na temu “Dođi u moju Crkvu”.
Izrada umne mape koja prikazuje hijerarhijski ustroj metropolije kojoj učenik pripada.
Učenik propituje mogućnosti i navodi primjere angažiranja na polju ekumenizma.
Sudjelovati u molitvenoj osmini za jedinstvo kršćana.
Učenik prepoznaje važnost vjerničke molitve i zalaganja za duhovna zvanja.
Upriličiti susret s redovnicima i redovnicama koji će svjedočiti o svom životnom pozivu, te učenicima približiti redovnički život.
KV SŠ B.2.3
Učenik navodi, povezuje i vrednuje vanjsko i duhovno značenje, znakove i važnost sakramenata inicijacije s kršćanskim obvezama i odgovornostima koje iz njih proizlaze te objašnjava značenje i važnost sakramenta pomirenja u duhovnom i moralnom životu kršćana.
Učenik objašnjava biblijske temelje i značenje sakramenata inicijacije.
Učenik analizira unutarnju povezanost sakramenata krštenja, potvrde i euharistije u izgradnji kršćanskoga života i svjedočenja.
Učenik opisuje značenje pojedinih naziva sakramenta pomirenja.
Učenik navodi biblijsko utemeljenje sakramenta pomirenja.
Učenik objašnjava važnost, elemente i učinke sakramenta pomirenja u životu vjernika.
Učenik objašnjava posredništvo Božje milosti po sakramentu pomirenja.
Učenik objašnjava povezanost sakramenta pomirenja i obraćenja.
Učenik navodi i opisuje biblijske temelje sakramenata inicijacije.
Učenik navodi i opisuje značenje pojedinih naziva sakramenta pomirenja.
Učenik opisuje važnost biblijsko utemeljenje, elemente i učinke sakramenta pomirenja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U ovom ishodu učenici istražuju sakramente kršćanske inicijacije i sakrament pomirenja te važnost tih sakramenata u životu vjernika. Teme ovog ishoda su i biblijsko utemeljenje sakramenata i susreti čovjeka s Bogom u sakramentima, po kojima Bog daje čovjeku mnoge milosti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik analizira biblijske tekstove Mt 28,18-19, Dj 8,26-38, Dj 2,1-11, Jl 3,1-4, Lk 22,14-20, Mt 16,19, Iv 20,21-23.
Učenik vrednuje važnost sakramenata inicijacije s odgovornostima koje iz njih proizlaze.
Učenik provodi anketu među prijateljima i obitelji o shvaćanju sakramenata kršćanske inicijacije.
Učenik navodi pogrešne motive pristupanju sakramentima kršćanske inicijacije.
Učenik prepoznati ispit savjesti kao temelj dobre ispovijedi.
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ C.2.1
Učenik navodi, objašnjava i vrednuje evanđeoske vrednote, uspoređuje ih i interpretira u poveznici s vrednotama drugih religija i vrijednostima koje propagira suvremeno društvo i mediji
Učenik analizira pojam vrednote i uočava važnost vrednota za izgradnju osobe i društva.
Učenik kritički prosuđuje i osobne i društvene vrednote u odnosu prema evanđeoskim vrednotama (ljubav prema bližnjemu, snaga vjere, ljubav prema istini, suosjećanje, spremnost na pomoć, poniznost, vjernost, nenasilnost, odgovornost, marljivost i čuvanje stvorenja).
Učenik prepoznaje pojam vrednote i važnost vrednota za izgradnju osobe i društva.
Učenik uspoređuje osobne i društvene vrednote u odnosu prema evanđeoskim vrednotama (ljubav prema bližnjemu, snaga vjere, ljubav prema istini, suosjećanje, spremnost na pomoć, poniznost, vjernost, nenasilnost, odgovornost, marljivost i čuvanje stvorenja).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Glavna zadaća ovoga ishoda je da učenik u vlastitom životu aktualizira važnost vrednota u izgradnji osobe i društva, uz analizu različitosti između suvremene ljestvice vrednota i vrednota evanđelja (ljubav prema bližnjemu, snaga vjere, ljubav prema istini, suosjećanje, spremnost na pomoć, poniznost, vjernost, nenasilnost, odgovornost, marljivost i čuvanje stvorenja).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik uspoređuje osobne i društvene vrednote.
Učenik kritički propituje izbor i ljestvicu vrednota u suvremenome društvu i medijima.
KV SŠ C.2.2
Učenik objašnjava i kritički prosuđuje vrijednosti slobode, odgovornosti, služenja i kritički se osvrće na izvore vlastitih odluka: navike, konvencije, biblijske poruke, svjetonazori…
Učenik vrednuje Isusov primjer služenja i radikalnost toga služenja u slobodi.
Učenik vrednuje biblijsku utemeljenost kršćanskoga služenja u slobodi.
Učenik navodi različite oblike kršćanskoga služenja tijekom povijesti, osobito brigu Crkve za mlade, napuštene, siromašne i potrebite.
Učenik prihvaća dobrovoljnost i dobrovoljno služenje drugima kao izraz vlastitoga životnog i vjerničkog opredjeljenja.
Učenik prepoznaje potrebu i važnost angažmana u društvu, tj. aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva, osuda nepravde, borba za pravdu te spremnost izgradnje čovječnijega društva.
Učenik navodi Isusov primjer služenja i radikalnost toga služenja u slobodi.
Učenik prepoznaje različite oblike kršćanskoga služenja tijekom povijesti, osobito brigu Crkve za mlade, napuštene, siromašne i potrebite.
Učenik prihvaća dobrovoljnost i dobrovoljno služenje drugima kao izraz vlastitoga životnog i vjerničkog opredjeljenja.
Učenik razvija sposobnost za društveni angažman, tj. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva (osuda nepravde, borba za pravdu) te spremnost izgradnje čovječnijega društva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Vrijednost kršćanskog služenja po primjeru Isusa Krista u zajednici te osobita briga Crkve za potrebite su glavni sadržaji ovog ishoda. Učenici prepoznaju dobrovoljstvo kao pravi izraz kršćanskog služenja ljudima.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik argumentirano raspravlja o vrijednosti slobode.
Učenik procjenjuje povezanost slobode i odgovornosti prema Gal 5,1-6.
Učenik kritički uspoređuje slobodu i ovisnost. Navodi primjere ovisnosti koje zarobljavaju suvremenog čovjeka.
Kroz projektnu nastavu učenik pronalazi načine i mogućnosti služenja u zajednici (dobrovoljno služenje u svojoj zajednici na konkretan način, uključiti se u razne postojeće volonterske projekte ili osmisliti svoj projekt).
Vođeni razgovor na temu odgovornog sudjelovanja kršćana na svim područjima u društvu.
KV SŠ C.2.3
Učenik uspoređuje i kritički prosuđuje vrednote istine, služenja, slobode i odgovornosti prisutne među ljudima različitih svjetonazora i religija.
Učenik objašnjava kršćansko shvaćanje istine.
Učenik argumentira razloge zauzimanja za istinu na osobnoj i društvenoj razini.
Učenik analizira vrijednosti istine, slobode, služenja i odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.
Učenik vrednuje odnos prema istini, slobodi, služenju i odgovornosti na temelju izabranih tekstova o slobodi i odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.
Učenik navodi temeljna obilježja kršćanskog shvaćanja istine.
Učenik uspoređuje vrijednosti istine, slobode, (služenja) i odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.
Učenik vrednuje odnos prema istini, slobodi, služenju i odgovornosti na temelju izabranih tekstova o slobodi i odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tema ovog ishoda je govor o vrijednostima istine, služenja, slobode i odgovornosti koje su prisutne u drugim religijama. Bitno je da učenici prepoznaju važnost tih vrijednosti i prihvaćanje različitosti u pristupu vrijednostima.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik kritički analizira medijske tekstove s obzirom na cjelovitost istine koju su dužni prenijeti.
Parlaonica na temu ”Sitne laži - nikad ili ponekad?”
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ D.2.1
Učenik istražuje i kritički promišlja izabrane teme iz opće i nacionalne povijesti Crkve od srednjovjekovlja do danas pod vidikom „zajedničke“ i „kolektivne“ baštine kojoj i sam pripada.
Učenik objašnjava proces pokrštavanja Hrvata i razvoj kršćanstva na našem prostoru.
Učenik objašnjava značenje veza s papom za nastajanje hrvatske države.
Učenik vrednuje pojavu, razvoj i doprinos redovništva, a posebno prosjačkih redova u naviještanju i svjedočenju evanđelja.
Učenik objašnjava važnost i značenje laičke investiture i Grgurovsku obnovu za život Crkve u srednjem vijeku.
Učenik kritički propituje vjerodostojne činjenice i problematiku križarskih ratova i inkvizicije.
Učenik objašnjava uzroke i posljedice istočnog raskola 1054. godine.
Učenik prepoznaje proces pokrštavanja Hrvata i razvoj kršćanstva na našem prostoru.
Učenik opisuje pojavu i razvoj redovništva i prosjačkih redova u naviještanju i svjedočenju evanđelja.
Učenik prepoznaje vjerodostojne činjenice i problematiku križarskih ratova i inkvizicije.
Učenik navodi uzroke i posljedice istočnog raskola 1054. godine.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Glavni sadržaji u ovom ishodu su povijesne činjenice o pokrštavanju Hrvata te uspostavljanje veza s Crkvom u Rimu, povijest Crkve u događajima istočnog raskola, križarskih ratova i inkvizicije te o odnosima Crkve i države u srednjem vijeku. U ovom ishodu će učenici istraživati sadržaje o pojavi prosjačkih redova u 13.stoljeću.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izrada kratkog stripa, plakata, prezentacije o poznatim benediktincima, dominikancima i franjevcima i njihovom doprinosu razvoju društva i Crkve u Hrvatskoj
Grafikon koji objašnjava temeljna obilježja Pravoslavlja, te sličnosti i razlike u odnosu na Katoličku Crkvu.
Grafikon, plakat, prezentacija kojim se objašnjavaju temeljna obilježja Grkokatoličke Crkve, sličnosti i razlike u odnosu na Katoličku Crkvu
Organizirati posjet benediktinskom, dominikanskom ili franjevačkom samostanu ili crkvi.
KV SŠ D.2.2.
Učenik analizira i kritički prosuđuje o pothvatima, sukobima i podjelama u Crkvi, o nastanku i djelovanju crkvenih ustanova, redova i duhovnih velikana te njihovu nemjerljivu doprinosu izgradnji i svekolikom napretku hrvatskoga, europskih i drugih naroda.
Učenik objašnjava uzroke i posljedice Zapadnoga raskola.
Učenik imenuje važnije reformatore (Martin Luther, Jean Calvin, Ulrich Zwingli) i objašnjava obilježja njihova nauka.
Učenik objašnjava nastanak i specifičnosti Anglikanske crkve.
Učenik argumentira važnije odluke i zaključke Tridentskoga koncila.
Učenik objašnjava nastanak i doprinos Isusovaca u obnovi Crkve.
Učenik objašnjava situaciju Crkve u vrijeme Francuske revolucije.
Učenik objašnjava djelovanje i poteškoće Crkve u doba prosvjetiteljstva, humanizma i renesanse (deizam,
Učenik opisuje i uzroke i posljedice Zapadnoga raskola.
Učenik imenuje važnije reformatore (Martin Luther, Jean Calvin, Ulrich Zwingli).
Učenik navodi odluke i zaključke Tridentskoga koncila.
Učenik opisuje situaciju Crkve u vrijeme Francuske revolucije.
Učenik analizira djelovanje i poteškoće Crkve u doba prosvjetiteljstva, humanizma i renesanse (deizam, racionalizam, sekularizacija, liberalizam, ateizam).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Glavni sadržaji u ovom ishodu su povijesne činjenice o reformaciji i raskolu zapadne Crkve te o Tridentskom saboru i posljedicama tog sabora u povijesti Crkve. Tema ovog ishoda su i događaji koji su obilježili povijest Crkve od 17. do 19.st.: Crkva u doba prosvjetiteljstva, humanizma i renesanse te u doba francuske revolucije.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik istražuje sličnosti i razlike Anglikanske i Katoličke Crkve u početku i danas.
Učenik istražuje značenje misijskog pokreta u obnovi Crkve.
Prema mogućnostima organizirati susret s misionarom.
Rad s video materijalom na temu ”Reformacija i Katolička crkva”.
KV SŠ D.2.3.
Učenik prikazuje doprinos i vrednuje suodnos kršćanstva i hrvatske, europske i svjetske, kulture, znanosti i tradicije, te obrazlaže doprinos Crkve u izgradnji hrvatske znanosti i školstva, kulture, graditeljstva, književnosti i umjetnosti.
Učenik istražuje doprinos kršćanstva u životu i kulturi srednjovjekovne Europe: u jeziku i pismenosti, pravnoj kulturi, urbanizaciji i civilizacijskim dostignućima, arhitekturi i gospodarstvu.
Učenik dovodi u vezu početak pismenosti u Hrvata s Crkvom
Učenik analizira ulogu i doprinos Crkve u organiziranju i promicanju školstva u Hrvatskoj i Europi.
Učenik istražuje zasluge i doprinos pojedinaca iz Crkve znanosti i napretku u Hrvatskoj.
Učenik vrednuje ulogu i doprinos Crkve, svećenika i redovnika u očuvanju vjere i kulture hrvatskoga naroda u srednjemu vijeku te stvaranju i očuvanju hrvatskoga i europskoga identiteta.
Učenik istražuje doprinos novovjekovnih znanstvenika iz redova Crkve u Hrvatskoj i Europi.
Učenik navodi doprinos kršćanstva u životu i kulturi srednjovjekovne Europe: u jeziku i pismenosti, pravnoj kulturi, urbanizaciji i civilizacijskim dostignućima, arhitekturi i gospodarstvu.
Učenik prepoznaje vezu početaka pismenosti u Hrvata s Crkvom.
Učenik opisuje ulogu i doprinos Crkve u organiziranju i promicanju školstva Hrvatskoj i Europi.
Učenik prepoznaje zasluge i doprinos pojedinaca iz Crkve znanosti i napretku u Hrvatskoj.
Učenik opisuje ulogu Crkve, svećenika i redovnika u očuvanju vjere i kulture hrvatskoga naroda u srednjemu vijeku te stvaranju i očuvanju hrvatskoga i europskoga identiteta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržajno je važno analizirati doprinos i vezu između povijesno i Crkveno važnih događaja i osoba koji su utemeljili i vodili razvoj Hrvatske znanosti, obrazovanja, graditeljstva, književnosti i umjetnosti čineći je neizostavnim dijelom europskog i svjetskog identiteta.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik istražuje doprinos kršćanstva u arhitekturi (barok, romanika, gotika, renesansa).
Učenik istražuje doprinos kršćanstva u gospodarstvu (rast trgovine i obrtništva, velik napredak agrikulture).
Učenik istražuje zasluge i doprinos pojedinaca iz Crkve znanosti i napretku u Hrvatskoj
(Bartol Kašić, Andrija Kačić-Miošić, Faust Vrančić, Ruđer Bošković, J. J. Strossmayer, HAZU).
Projektanta nastava “Doprinos Crkve u Hrvatskoj u srednjem vijeku” kroz koju će učenici istražiti i vrednovati važnost glagoljice, Bašćanske ploče, Višeslavove krstionice, darovnice kneza Trpimira, Radovanova portala na katedrali u Trogiru, razvijanja zidnoga slikarstva, minijature, utjecaja romanike i gotike, srednjovjekovne književnosti nadahnute liturgijskim i religioznim temama.
Srednja škola Katolički vjeronauk 3.razred - 70 sati godišnje (četverogodišnji program)
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ A.3.1.
Učenik analizira temeljne spoznaje o čovjeku kao Božjem stvorenju i slici i vrednuje kršćansko poimanje muškarca i žene, njihova dostojanstva i odnosa.
Učenik objašnjava različite antropološke pristupe i vizije u shvaćanju čovjeka.
Učenik objašnjava kršćansku sliku čovjeka.
Učenik vrednuje kršćansko poimanje muškarca i žene, njihova dostojanstva i odnosa.
Učenik prepoznaje važnost transcendentne dimenzije u razumijevanju čovjeka.
Učenik vrednuje doprinose različitih znanstvenih disciplina u razumijevanju čovjeka: psihologije, filozofije, teologije, sociologije, komunikologije...
Učenik prepoznaje različite antropološke pristupe u shvaćanju čovjeka.
Učenik objašnjava kršćansku sliku čovjeka.
Učenik objašnjava doprinose različitih znanstvenih disciplina u razumijevanju čovjeka.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tema ovog ishoda je pojam čovjeka u različitim znanstvenim disciplinama i kršćanska slika o čovjeku. Poseban je naglasak na vrednovanju čovjeka kao muškarca i žene te njihovo dostojanstvo i transcendentalna dimenzija čovjeka.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pisanje ”duhovnog” životopisa.
Atribuirati osobine kojima se nabolje opisuje kršćanska sliku čovjeka.
Igra uživljavanja u uloge suprotnoga spola.
Sastavljanje popisa najvažnijih otkrića/spoznaja o čovjeku u posljednjih 50 g. iz područja psihologije, filozofije, teologije, sociologije, komunikologije...
KV SŠ A.3.2.
Učenik u iskustvima biblijskih ljudi i svetaca Katoličke Crkve, osobito u svjetlu novozavjetne poruke, utvrđuje različita iskustva čovjekove moralnosti i djelovanja, zla i grijeha, i vrednuje ih u svjetlu Božje naklonosti, praštanja i ljubavi.
Učenik istražuje ljudsku moralnost u iskustvima biblijskih osoba i svetaca.
Učenik kritički propituje prisutnost zla i grijeha u iskustvima biblijski osoba i svetaca Katoličke Crkve.
Učenik na temelju biblijskih tekstova i osobnoga iskustva vrednuje primjere i temelje Božje naklonosti, praštanja i ljubavi.
Učenik interpretira ljudsku moralnost u iskustvima biblijskih osoba i svetaca.
Učenik opisuje prisutnost zla i grijeha u iskustvima biblijski osoba i svetaca Katoličke Crkve.
Učenik na temelju biblijskih tekstova opisuje primjere Božje naklonosti, praštanja i ljubavi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaj ovog ishoda je govor o moralnosti i djelovanju, zlu i grijehu te o Božjoj naklonosti praštanju i ljubavi. Razrada tog govora se sastoji u istraživanju iskustava svetaca i biblijskih osoba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik stražuje ljudsku moralnost u iskustvima biblijskih osoba i svetaca Katoličke Crkve (Adam i Eva, Kain i Abel, Josip Egipatski, kralj David, Mojsije, Matej, Juda, Pavao, sveti Franjo, sveti Augustin...).
Učenik analizira biblijski tekst koji prikazuju Božju naklonost, praštanje i ljubav (npr. Lk 15, 11 32; Iv 3,16; 1 Iv 2, 1-2).
Dramatizacija biblijskog teksta, intervju s biblijskom osobom ili svecem.
KV SŠ A.3.3.
Učenik kritički istražuje, objašnjava i vrednuje različita iskustva i stavove o mladenačkoj moralnosti među vršnjacima, kao i tragove religioznosti i etičko-moralne poruke i stavove prisutne u medijima, kulturi i znanosti.
Učenik istražuje i vrednuje stavove o mladenačkoj moralnosti i religioznosti.
Učenik analizira pristupe suvremenih medija moralnosti i religioznosti te kulturi i znanosti.
Učenik analizira prisutnost, oblike i načine interpretacije religioznosti u suvremenim medijima.
Učenik opisuje utjecaj medija na ljudsku moralnost i religioznost.
Učenik objašnjava važnost prisutnosti religioznih i moralno etičkih tema u suvremenim medijima.
Učenik objašnjava i vrednuje utjecaje postmoderne kulture (subjektivizam, fragmentarnost, trenutačnost) na čovjekovu religioznost.
Učenik navodi stavove o mladenačkoj moralnosti i religioznosti.
Učenik opisuje pristupe suvremenih medija moralnosti i religioznosti.
Učenik prepoznaje etičko-moralne poruke i stavove prisutne u medijima, kulturi i znanosti.
Učenik opisuje utjecaj medija na ljudsku moralnost i religioznost.
Učenik prepoznaje važnost prisutnosti religioznih i moralno etičkih tema u suvremenim medijima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaj ovog ishoda je istraživanje stavova i iskustava o moralnosti među mladima kao i moralne poruke i govor o moralnosti u medijima, kulturi i znanosti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik istražuje obilježja medijske kulture te etičnost u medijima.
Provesti anketu i analizirati posjećenost vjerskih portala među učenicima.
Učenik istražuje oblike religioznosti među mladima.
Esej: Moj moralni uzor danas.
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ B.3.1.
Učenik kritički propituje mogućnosti traženja i spoznaje Boga, opisuje obilježja otajstva Trojstvenoga Boga u kojemu pronalazi temelje ljudskoga dostojanstva, etičnosti i moralnosti.
Učenik kritički propituje o mogućnosti traženja i spoznaje Boga.
Učenik navodi primjere u kojima se prepoznaju tragovi Presvetoga Trojstva u djelu stvaranja i objavi tijekom Staroga zavjeta.
Učenik analizira ključne trenutke objave Trojstvenoga Boga u Novome zavjetu.
Učenik objašnjava novozavjetno svjedočanstvo Isusova sinovstva u odnosu prema Bogu Ocu.
Učenik analizira ime, nazive i simbole, prisutnost i djelovanje Duha Svetoga u životu Crkve i kršćana.
Učenik navodi primjere u kojima se prepoznaju tragovi Presvetoga Trojstva u djelu stvaranja i objavi tijekom Staroga zavjeta.
Učenik analizira ime, nazive i simbole, prisutnost i djelovanje Duha Svetoga u životu Crkve i kršćana.
Učenik prepoznaje novozavjetno svjedočanstvo Isusova sinovstva u odnosu prema Bogu Ocu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U ovom ishodu glavna tema je govor Bogu koji se objavio čovjeku kao Trojstveni Bog. Naglasak je na istraživanjima opisa obilježja Trojstvenoga Boga u Bibliji.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik analizira biblijske tekstove: Post 1, 1 2,4a; Post 18; Mt 3, 13 17; Mt 28,19; Iv 1,18 (vjeroučitelj može pronaći i druge biblijske tekstove koji objavljuju Trojstvo).
KV SŠ B.3.2.
Učenik povezuje Kristovu pomirbenu žrtvu na križu sa iskustvima zla i grijeha, patnje, bolesti i smrti u ljudskom životu i društvu, i interpretira Kristovu smrt i uskrsnuće kao čin Božje ljubavi i pomirenja, otkupljenja i spasenja čovjeka, očitovana i u sakramentu bolesničkog pomazanja.
Učenik u svjetlu Isusova navještaja spasenja, otkupljenja i uskrsnuća vrednuje osobna i društvena promišljanja o tragičnim životnim epizodama.
Učenik objašnjava razloge i smisao Isusove muke smrti i uskrsnuća.
Učenik analizira i vrednuje vrijednost spasenja čovjeka, stvorenja i svijeta ostvarenoga u Isusu Kristu.
Učenik objašnjava Kristovo uskrsnuće kao početak i zalog sveukupnoga uskrsnuća.
Učenik prepoznaje potrebu izgrađivanja vlastitoga života u vjeri i nadi u uskrsnuće.
Učenik objašnjava važnost, biblijsko utemeljenje, učinke sakramenta bolesničkog pomazanja u životu vjernika.
Učenik prepoznaje biblijske tekstove o Isusovoj muci, smrti i uskrsnuću.
Učenik prepoznaje i objašnjava Kristovo uskrsnuće kao početak i zalog sveukupnoga uskrsnuća.
Učenik opisuje biblijsko utemeljenje, učinke sakramenta bolesničkog pomazanja u životu vjernika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaj ovog ishoda je Isusovo otkupiteljsko djelo spasenja. Isusova muka, smrt i uskrsnuće su odgovor na ljudsku patnju, zlo, grijeh i smrt. Poseban je naglasak na sakrament bolesničkog pomazanja kao Isusov odgovor na ljudsku patnju i bolest.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pogledati dokumentarni i/ili igrani film koji obrađuje tematiku Kristove muke, smrti i uskrsnuća.
Istražiti umjetnička djela inspirirana Kristovom mukom, smrću i uskrsnućem.
Istražiti hrvatsku pasionsku baštinu kroz projektnu nastavu.
Učenik provodi istraživanje među vršnjacima vjeruju li u uskrsnuće i što za njih znači uskrsnuće.
Učenik razlikuje nazive bolesničko pomazanje i posljednja pomast.
KV SŠ B.3.3.
Učenik objašnjava i vrednuje kršćansko shvaćanje i nauk Katoličke Crkve o spolnosti, braku i obitelji te objašnjava sakramentalno značenje i važnost sakramenata ženidbe u bračnoj ljubavi supružnika.
Učenik vrednuje kršćansko shvaćanje spolnosti, braka i obitelji.
Učenik navodi biblijsku utemeljenost sakramenta ženidbe.
Učenik objašnjava svrhu i obilježja ženidbe.
Učenik opisuje sakrament ženidbe kao otvorenost životu i sudjelovanje u Božjemu stvarateljskom činu.
Učenik imenuje preduvjete za valjano sklapanje sakramenta ženidbe.
Učenik objašnjava povrede dostojanstva braka i obitelji.
Učenik objašnjava i vrednuje kršćansko shvaćanje nerazrješivosti ženidbe.
Učenik objašnjava Petrovu i Pavlovu povlasticu za razrješenje ženidbe.
Učenik navodi biblijsku utemeljenost sakramenta ženidbe.
Učenik opisuje razloge priprave za sakramentalni brak.
Učenik navodi temeljne dužnosti i prava obitelji.
Učenik uspoređuje sličnosti i razlike između civilnoga i crkvenoga braka te drugih životnih zajednica.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod usmjerava u analizu naravi i biti braka i obiteljskog života kakvoga naučava Katolička crkva, i razlaže njegovu sakramentalno-pravnu dimenziju.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Proučiti mješovite ženidbe (kršćanske) i ženidbe s različitošću vjere (s drugim religijama i svjetonazorima).
Učenik analizira pripravu za sakramentalni brak kroz zaručničke tečajeve i odgoj u vjeri po moralnim propisima Katoličke crkve.
Učenik prepoznaje sličnosti i razlika između civilnoga i crkvenoga braka.
Analizirati izabrane tekstove koji govore o odgovornom roditeljstvu i planiranju obitelji (Humanae vitae, Familiaris Consortio, Mulieris dignitatem).
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ C.3.1.
Učenik istražuje, objašnjava i vrednuje različite etičke pristupe i teorije o čovjeku, ljudskoj naravi i djelovanju, kritički ih prosuđuje u svjetlu Kristova zakona ljubavi i kršćanskih moralnih načela.
Učenik opisuje različite etičke pristupe i teorije o čovjeku, ljudskoj naravi i djelovanju.
Učenik objašnjava kršćansko shvaćanje moralnosti.
Učenik objašnjava tvrdnju da je Isus Krist mjera kršćanske moralnosti.
Učenik objašnjava prirodni moralni zakon.
Učenik prepoznaje postojanje objektivnih moralnih normi u osobnom životu i društvu.
Učenik vrednuje i kritički prosuđuje Dekalog kao temelj ljudskoga moralnog postupanja.
Učenik objašnjava ulogu razuma i slobode u vršenju Dekaloga i prirodnog moralnog zakona.
Učenik vrednuje i daje primjere ponašanja prema zlatnome pravilu.
Učenik obrazlaže i vrednuje zlatno pravilo ponašanja koje je prisutno u svim religijama.
Učenik navodi i analizira bogoslovne kreposti.
Učenik navodi i vrednuje primjere odnosa prema Bogu, prema bogoslovnim krepostima, povezujući bogoslovne kreposti s prvom pločom Dekaloga.
Učenik opisuje i različite etičke pristupe i teorije o čovjeku, ljudskoj naravi i djelovanju.
Učenik opisuje kršćansko shvaćanje moralnosti.
Učenik prepoznaje tvrdnju da je Isus Krist mjera kršćanske moralnosti.
Učenik opisuje prirodni moralni zakon.
Učenik opisuje Dekalog kao temelj ljudskoga moralnog postupanja.
Učenik prepoznaje ulogu razuma i slobode u vršenju Dekaloga i prirodnog moralnog zakona.
Učenik objašnjava zlatno pravilo ponašanja koje je prisutno u svim religijama i navodi primjere ponašanja prema zlatnome pravilu.
Učenik navodi bogoslovne kreposti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Za ostvarenje ishoda važno je protumačiti kršćansko shvaćanje moralnosti s naglascima na: čovjek moralni subjekt i objekt, izvori moralnosti ljudskih čina (sloboda, objekt, nakana, okolnosti), moralnost čovjekovih čina. Važno je upoznati Dekalog kao objavljeni Božji zakon i naravni temelj ljudskoj moralnosti. Vrednovati i aktualizirati Zlatno pravilo.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik objašnjava razliku između ateističko-humanističkog i kršćanskog morala.
Učenik opisuje obilježja pojma „vršiti volju Božju“ i njegovo značenje za kršćanski život.
Učenik istražuje i analizira najčešće povrede vjere u Boga (praznovjerje, gatanje, magija, idolopoklonstvo…) i povrede ljubavi prema Bogu, osobito psovkom, bogohulom i zaklinjanjem.
Učenik analizira biblijske tekstove o pravovjernom štovanju Boga i odnosu prema svetinjama.
Provesti istraživanje o posjećenosti nedjeljne euharistije u svojoj župi (razgovor sa župnikom, prijateljima, članovima obitelji).
KV SŠ C.3.2.
Učenik navodi, objašnjava i argumentira biblijske temelje dostojanstva, svetosti, zaštite i nepovredivosti ljudskoga života te argumentira crkveni nauk i stavove o svetosti, promicanju i zaštiti ljudskoga života
Učenik objašnjava biblijske temelje o vrijednosti i svetosti ljudskoga života.
Učenik vrednuje temeljni kršćanski stav prema ljudskome životu (nepovredivost i svetost).
Učenik objašnjava bitna obilježja ljudske osobe po kojima je čovjek jedinstveno i nepovredivo biće.
Učenik argumentirano razlaže stav zaštite čovjeka kao osobe od začeća do prirodne smrti.
Učenik objašnjava povrede ljudskog života (ubojstvo, pobačaj, samoubojstvo, eutanazija).
Učenik objašnjava stav Katoličke Crkve o pobačaju i razloge zbog kojih Crkva odobrava transplantaciju organa.
Učenik objašnjava pojam i navodi područja kojima se bavi bioetika.
Učenik objašnjava i kritički prosuđuje bioetička načela.
Učenik prepoznaje i kritički prosuđuje razloge zbog kojih sve što je znanstveno moguće na području biogenetike (genom, kloniranje, matične stanice, umjetna oplodnja), nije i moralno dopustivo.
Učenik opisuje biblijske temelje o vrijednosti i svetosti ljudskoga života.
Učenik objašnjava emeljni kršćanski stav prema ljudskome životu (nepovredivost i svetost).
Učenik navodi povrede ljudskog života (ubojstvo,
pobačaj, samoubojstvo, eutanazija).
Učenik objašnjava stav Katoličke Crkve o pobačaju i razloge zbog kojih Crkva odobrava transplantaciju organa.
Učenik prepoznaje opasnosti manipulacije pri transplantaciji organa.
Učenik objašnjava pojam i navodi područja kojima se bavi bioetika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Analizirati biblijske temelje o vrijednosti i dostojanstvu ljudskoga života, vrednovati njegovu nepovredivost i svetost, te upoznati i različita bioetička načela sa svim modernim implikacijama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik uspoređuje i vrednuje civilne zakone koji govore o pravu na život i dostojanstvu osobe s temeljnim kršćanskim stavom prema ljudskom životu.
Učenik prepoznaje opasnosti manipulacije pri transplantaciji organa.
Učenik opisuje načine i mogućnosti osobnog i društvenog zauzimanja za promicanje svetosti i dostojanstva ljudskog života.
Učenik analizira važnost i značenje Hipokratove prisege.
Učenik navodi načine i predlaže kako se treba čuvati i promicati vlastito i tuđe zdravlje.
Enciklika Evangelium vitae, Ivan Pavao II.
Enciklika Humanae vitae, Pavao VI.
KV SŠ C.3.3.
Učenik u svjetlu kršćanskoga morala analizira i objašnjava stvarnosti i pojmove: savjest, zakon, dobro i zlo, grijeh, obraćenje, opraštanje i pomirenje te ih uspoređuje s istima u drugim religijama i u suvremenom društvu.
Učenik objašnjava pojam savjesti i važnost njezina usklađivanja s moralnim vrednotama.
Učenik objašnjava shvaćanje savjesti u biblijskim tekstovima, kršćanskim spisima i Učiteljstvu Crkve.
Učenik objašnjava i kritički prosuđuje kršćansko shvaćanje dobra i zla.
Učenik objašnjava i vrednuje važnost pravila i pravednih zakona u međuljudskim odnosima i u društvu.
Učenik na temelju biblijskih tekstova prepoznaje da Božje milosrđe i praštanje nadilazi ljudsko zlo i grijeh i da je Bog milosrdni Otac.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodom se objašnjavaju pojmovi: savjest, zakon, dobro i zlo, grijeh, obraćenje, opraštanje, milosrđe i pomirenje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik opisuje društvene utjecaje na oblikovanje kriterija određivanja dobra i zla.
Učenik analizira tekst Gaudium et spes br. 16.
Učenik analizira grijeh i njegove posljedice (Post 4,2-15 i 11,1-9).
Novozavjetna prispodoba o kralju i oproštenju duga (Mt 18,23-37).
Grijeh kao posljedica istočnoga grijeha i zloporaba našega razuma i slobode (Rim 5,18-19).
Biblijski tekstovi o priznanju grijeha i prihvaćanju odgovornosti (2 Sam 11-12; Dj 9,1-31 i Lk 15,11-32).
Savjest kao mjerilo ljudskoga djelovanja i kao znak Božjih uputa (KKC br. 1776).
Učenik istražuje pojmove savjest i grijeh u drugim religijama i svjetonazorima.
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ D.3.1.
Učenik sistematizira i vrednuje temeljna obilježja obitelji kao „kućne Crkve“ i njezino mjesto, ulogu i zadaću u Crkvi i društvu.
Učenik izdvaja, sistematizira i vrednuje temeljna obilježja Nazaretske obitelji u Isusovu zemaljskom životu.
Učenik objašnjava obilježja Nazaretske obitelji kao nadahnuće za nasljedovanje vrjednota i uzor života suvremenih obitelji.
Učenik opisuje Svetu Obitelj kao zajednicu istinskog zajedništva, ljubavi, služenja i uspoređuje je sa kršćanskim obiteljima kao „kućnom Crkvom“.
Učenik obrazlaže mjesto i zadaću „kućne Crkve“ u župnoj zajednici i u društvu.
Učenik navodi temeljna obilježja Nazaretske obitelji u Isusovu zemaljskom životu.
Učenik opisuje i predstavlja obilježja Nazaretske obitelji kao nadahnuće za nasljedovanje vrjednota i uzor života suvremenih obitelji.
Učenik opisuje Svetu Obitelj kao zajednicu istinskog zajedništva, ljubavi, služenja i uspoređuje je sa kršćanskim obiteljima kao „kućnom Crkvom“.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Za postizanje ovog ishoda naglašava se dublja analiza i usporedba Nazaretske obitelji kao uzora svim, a posebice kršćanskim obiteljima u cilju izgradnje obitelji kao “Kućne Crkve”
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Istražuje prihvaćenost obitelji kod mladih kao temeljne zajednice u suvremenom svijetu.
Istražiti sličnosti i razlike obiteljskog života nekad i danas te poslanje i zadaća kršćanske obitelji u suvremenom svijetu.
KV SŠ D.3.2.
Učenik interpretira i prosuđuje ulogu i važnost roditelja u cjelovitu odgoju njihove djece, u poveznici sa župom i školom, te sistematizira vrednote i odnose koji trebaju vladati između roditelja i djece.
Učenik objašnjava i vrednuje ulogu i važnost roditelja i obitelji u odgoju, razvoju i svakodnevnom životu
Učenik imenuje i prepoznaje obilježja dobrih odnosa između roditelja i djece u obiteljskom životu i komunikaciji
Učenik objašnjava i vrednuje temeljne obiteljske vrjednote i vrednote koje trebaju vladati između roditelja i djece (ljubav, poštovanje, razumijevanje, pomaganje, zahvalnost)
Učenik opisuje ulogu i važnost roditelja i obitelji u odgoju, razvoju i svakodnevnom životu
Učenik opisuje obilježja dobrih odnosa između roditelja i djece u obiteljskom životu i komunikaciji
Učenik navodi i opisuje temeljne obiteljske vrjednote i vrednote koje trebaju vladati između roditelja i djece (ljubav, poštovanje, razumijevanje, pomaganje, zahvalnost)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U ovom ishodu važno je prepoznati i objasniti odrednice odgovornog roditeljstva, Crkvenog nauka o važnosti cjelovitoga odgoja djece čemu pripada i vjerski odgoj.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik istražuje probleme i poteškoće koje imaju djeca rastavljenih roditelja i uspoređuje ih s problemima i poteškoćama djece koja žive s oba svoja roditelja.
Učenik istražuje različite stilove odgoja djece u obitelji.
Učenik navodi prava i dužnosti djece i roditelja u obitelji.
Esej na temu “Volio bih da su me roditelji naučili...”.
Konvencija o pravima djeteta
Obiteljski zakon Republike Hrvatske
KV SŠ D.3.3.
Učenik predstavlja i vrednuje kršćanske i društvene vrijednosti koje, uz dijalog i suradnju društvenih i religijskih zajednica, doprinose općem dobru pojedinca i cijeloga hrvatskoga društva.
Učenik opisuje primjere suživota i dijaloga društvenih i religijskih zajednica.
Učenik opisuje shvaćanje života u različitim religijama i nereligijskim svjetonazorima i navodi primjere iz društvenoga života.
Učenik navodi primjere suživota i dijaloga.
Učenik objašnjava razumijevanje života u različitim religijama i nereligijskim svjetonazorima i navodi primjere iz društvenoga života.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Važno je predstaviti niz vrednota baštinjenih iz raznih društvenih i religijskih zajednica povezanih s kršćanskim vrijednostima koji se nalaze utkani u opće dobro pojedinca i hrvatskog društva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik istražuje susret mladih kojih se održava svake godine u organizaciji Taize.
Na primjerima gradova Jeruzalema ili Sarajeva učenik stražuje način suživota ljudi različitih religija.
Srednja škola Katolički vjeronauk 4.razred - 70 sati godišnje (četverogodišnji program)
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ A.4.1.
Učenik kritički promišlja o tumačenjima čovjeka, života i svijeta koja trenutačno prevladavaju u pojedinim znanostima, medijima i u gospodarstvu, te kritički razlaže i argumentira suodnos i stavove kršćanske vjere i znanosti u tumačenju čovjeka i svijeta
Učenik otkriva i samostalno vrednuje različita tumačenja čovjeka, života i svijeta u današnjemu svijetu, osobito u znanosti, medijima i gospodarstvu i stavlja ih u odnos s biblijskom i kršćanskom slikom čovjeka.
Učenik kritički propituje tumačenja/slike čovjeka i svijeta koje ugrožavaju čovjekovo dostojanstvo.
Učenik prepoznaje važnost dijaloga vjere i znanosti u zajedničkim naporima traženja odgovora na temeljna ljudska pitanja.
Učenik opisuje različita tumačenja čovjeka, života i svijeta osobito u znanosti, medijima i gospodarstvu.
Učenik opisuje tumačenja/slike čovjeka i svijeta koje ugrožavaju čovjekovo dostojanstvo.
Učenik navodi slike čovjeka iz filozofijskoga, psihološkoga i sociološkoga aspekta te ih uspoređuje s biblijskom i kršćanskom slikom čovjeka.
Učenik navodi važnost dijaloga vjere i znanosti u zajedničkim naporima traženja odgovora na temeljna ljudska pitanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U ovom ishodu su sadržaji koje učenici otkrivaju različita tumačenja čovjeka, života i svijeta u znanostima, medijima i gospodarstvu. Bitan sadržaj je i odnos kršćanske slike o čovjeku i znanstvene slike čovjeka. Suvremeni svijet i odnos prema čovjeku i njegovom ljudskom dostojanstvu je također tema ovog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik istražuje sliku i položaj čovjeka u različitim zemljama svijeta.
Učenik istražuje odnos različitih kultura i civilizacija prema djeci i njihovim pravima, prema ženama, prema osobama koje su bolesne, prema strancima i uspoređuje ih s kršćanskom slikom o čovjeku.
Učenik gleda dokumentarne filmove, igrani film povezan s tematikom vrednovanja i položaja čovjeka danas i kritički se osvrće na pogledani sadržaj.
Učenik navodi primjere dijaloga vjere i znanosti.
Učenik upoznaje neke od aktualnih dokumenata ili njihove dijelove, a koje je sastavila komisija Iustitia et pax HBK kao primjer aktualnog dijalog između različitih nositelja odgovornosti u hrvatskom društvu.
KV SŠ A.4.2.
Učenik prepoznaje i kritički promišlja različite oblike traganja i iskustava „svetoga“, vjere i nevjere, koja su prisutna u suvremenom društvu i kulturi, te ih prepoznaje interpretira i vrednuje u biblijskoj slici i iskustvu objavljenoga Boga.
Učenik prepoznaje nove oblike pojavljivanja religioznih pitanja.
Učenik propituje i analizira uzroke i posljedice poteškoća s vjerom u Boga kod suvremenog čovjeka.
Učenik opisuje obilježja novih religioznih pokreta i sljedbâ te ih vrednuje iz kršćanske perspektive.
Učenik razlikuje pojmove sekularizacija i sekularizam.
Učenik kritički propituje i vrednuje suvremene oblike ateizma.
Učenik prepoznaje bitna obilježja starozavjetne slike o Bogu, osobito na temelju objave Božjeg imena (Izl 3,13-15).
Učenik objašnjava da Bog nadilazi sve ljudske predodžbe.
Učenik opisuje obilježja “novost” i “jedinstvenost” slike Boga koju objavljuje Isus u svojemu propovijedanju i djelovanju.
Učenik analizira i uspoređuje biblijsku objavu i iskustvo Boga s iskrivljenim predodžbama o Bogu.
Učenik kritički propituje i vrednuje vlastitu predodžbu o Bogu sučeljavanjem s kršćanskim i nekršćanskim iskustvima i interpretacijama Boga
Učenik opisuje uzroke i posljedice poteškoća s vjerom u Boga kod suvremenog čovjeka.
Učenik navodi i opisuje obilježja novih religioznih pokreta i sljedbâ.
Učenik opisuje bitna obilježja starozavjetne slike o Bogu.
Učenik prepoznaje obilježja novost i jedinstvenost slike Boga koju objavljuje Isus u svojemu propovijedanju i djelovanju.
Učenik uspoređuje biblijsku objavu i iskustvo Boga s iskrivljenim predodžbama o Bogu.
Učenik opisuje vlastitu predodžbu o Bogu sučeljavanjem s kršćanskim i nekršćanskim iskustvima i interpretacijama Boga.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Glavni sadržaji ovog ishoda su slika Boga u suvremenom svijetu pod vidom vjere i nevjere i izazovi različitih pristupa Bogu te njihovo kritičko promišljanje. Isto tako bitan sadržaj je slika o Bogu koju nalazimo u Bibliji te iskrivljene slike koje nalazimo kod današnjeg čovjeka.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik razlikuje autentičnu religioznost od religioznog fanatizma i fundamentalizma. Učenik navodi primjere religioznog fanatizma i fundamentalizma.
Učenik razlikuje i analizira deklarativnu i funkcionalnu od istinske religioznosti.
Učenik objašnjava opasnost relativiziranja vlastitog religioznog opredjeljenja pod pritiskom pluralizma religioznih praksa.
Učenik analizira utjecaje ateističke interpretacije religije u svom okruženju.
Učenik objašnjava proces spoznaje Boga u Starome zavjetu kroz povijesne i društvene mijene od Abrahamova plemenskog Boga do univerzalnog Boga kojega navješćuju proroci.
Učenik analizira krive slike o Bogu.
Učenik istražuje slike Boga u novim religioznim pokretima.
Učenik opisuje shvaćanje Boga u New Ageu.
KV SŠ A.4.3.
Učenik objašnjava važnost religioznosti u životu pojedinca i cijeloga društva te vrednuje ulogu religioznosti i religija u razvoju poznatih civilizacija.
Učenik vrednuje važnost i ulogu religije/vjere/religioznosti u izgradnji društva po mjeri čovjeka.
Učenik objašnjava da je nepriznavanje religioznosti kao bitne ljudske dimenzije nijekanje čovjekove temeljne odrednice.
Učenik prepoznaje i vrednuje velike religije kao važan čimbenik u izgradnji civilizacije međusobnoga poznavanja, razumijevanja i uvažavanja.
Učenik navodi važnost i ulogu religije/vjere/ religioznosti u izgradnji društva po mjeri čovjeka.
Učenik prepoznajee da je nepriznavanje religioznosti, kao bitne ljudske dimenzije, zapravo nijekanje čovjekove temeljne odrednice.
Učenik prepoznaje velike svjetske religije kao važan čimbenik u izgradnji civilizacije međusobnoga poznavanja, razumijevanja i uvažavanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U cilju ostvarenja ovog ishoda važno je da učenici susretnu povijesne, sociološke, antropološke, filozofske i teološke činjenice o važnosti religioznosti i religiozne dimenzije čovjeka za istinski razvoj pojedinca i društva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik istražuje ulogu velikih religija u izgradnji društva po mjeri čovjeka nasuprot društvima u kojima je čovjek nije svrha nego sredstvo.
Debata o položaju religije u 21. st.
Simulacija talk showa ili tv emisije - Provjereno: svijet u kojem čovjek odbacuje svoju religioznost i živi bez Boga i koje su posljedice odbacivanja Boga u suvremenom svijetu sekularizma?
Učenik uspoređuje stav različitih religija o aktualnim političkim i društvenim pitanjima.
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ B.4.1.
Učenik prepoznaje vjeru u osobnome kršćanskom iskustvu i stavu te artikulira i integrira Credo Crkve kao cjelovit sadržaj vjere koja daje temeljni smisao njegovu životu i vodi ga, u Isusu Kristu, do punog zajedništva i života s Bogom.
Učenik prepoznaje vjeru kao osobni stav.
Učenik analizira i vrednuje razloge vjerovanja i nevjerovanja.
Učenik propituje i predstavlja Credo Crkve kao ponudu ispunjenja smisla vlastitoga života.
Učenik analizira povezanost objave, vjere i razuma
Učenik prepoznaje pojavu mistike kao put života s Bogom
Učenik prepoznaje vjeriu kao osobni stav.
Učenik prepoznaje i analizira povezanost objave, vjere i razuma.
Učenik povezuje Credo Crkve s ispunjenjem smisla vlastitoga života.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Važno je uočiti i navesti mogućnosti i načine kršćaninova susreta s Bogom danas; i pomoći u razumijevanju Creda Crkve kao nezaobilaznog mjesta kršćanskoga
susreta s Bogom, a naglasiti da je vjera uvijek primarno osobi stav prema tome Credu Ishod se u potpunosti artikulira kroz razumijevanje da kršćanin u bližnjemu prepoznaje i susreće Boga; te uči prepoznavati Boga po događajima
vlastitoga života, a koji često imaju i svoj neizravan mistični karakter.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Esejski zadatak: U vjeri – sam protiv svih...(učenik analizira vlastiti vjerski stav u trenutcima kada je radi vjere osjećao da čini nešto što je ispravno, unatoč tome što veći to nije odgovaralo)
Izrada plakata na temu Credo.
Plakat/prezentacija na temu mistika u Ckrvi i najpoznatiji mističari.
Dramatizacija novozavjetnog teksta o događaju u Emausu.
KV SŠ B.4.2.
Učenik objašnjava i kritički prosuđuje i vrednuje mogućnosti, stavove i dobrobiti kršćanskoga života i djelovanja u današnjemu svijetu u skladu s vjerom u Isusa Krista, jedinoga Spasitelja, i u poveznici s iskustvima svetaca i svjedoka vjere te iskustvima osobnoga molitvenog i sakramentalnog života.
Učenik objašnjava i vrednuje različite mogućnosti življenja u današnjemu svijetu u skladu s vjerom u Isusa Krista.
Učenik objašnjava što znači živjeti i djelovati u skladu s vjerom u Isusa Krista, Otkupitelja i Spasitelja.
Učenik istražuje i samostalno pronalazi primjere svetaca i svjedoka vjere u različitim povijesnim epohama ta analizira njihova iskustva i svjedočanstva života u skladu s vjerom u Isusa Krista.
Učenik sintetizira i vrednuje suodnos vjere i molitve i sakramentalnog života.
Učenik prepoznaje različite mogućnosti življenja u današnjemu svijetu u skladu s vjerom u Isusa Krista.
Učenik navodi primjere života u skladu s vjerom u Isusa Krista, Otkupitelja i Spasitelja.
Učenik uspoređuje suodnos vjere i molitve i sakramentalnog života.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prema ishodu se dolazi kroz analizu i osobno vrednovanje suvremenih putova življenja evanđelja u 21. St, evocirajući prethodni ishod B.4.1. i njegovu usmjerenost na vjeru kao osobni stav. Naglašava se nezaobilazni primjer svetaca koji su primjeri aktualiziranja vjere u vremenima u kojima su živjeli, te nezaobilaznost uvjeta vjerničkog rasta i života i sakramentalnog života.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razgovarati o sličnosti Augustinova puta vjere s primjerima osoba iz vlastite sredine.
Napisati intervju sa sv. Monikom ili sa sv. Ambrozijem o sv. Augustinu.
Izabrati za sebe znakovite rečenice iz Augustinovih Ispovijesti.
Pogledati isječak iz filma o životu sv. Franje.
Posjetiti franjevački samostan i istražiti bitne činjenice o životu i karizmi sv. Franje.
Poslušati Franjinu Pjesmu stvorova i analizirati je.
Razgovarati o aktualnosti svjedočanstva i pristupa male sestre Magdalene danas,
osobito u islamskom okruženju.
Učenik sažima zajedničke crte iskustva Boga u životu svetaca i svjedoka vjere.
Usmjereno gledanje i analiza filma o sakramentima ili koji problematiziraju temu sakramenti.
Predstavljanje vlastitog sveca zaštitnika i obrazlaganje što u njemu slijedimo kao poseban primjer za vlastiti kršćanski život.
KV SŠ B.4.3.
Učenik propituje i vrednuje ovozemaljski život u perspektivi kršćanske nade i posljednjih stvarnosti vječnosti, te analizira i vrednuje čovjekova očekivanja i dovršenje u svijetlu Kristova obećanja i uskrsnuća, po primjeru Marije kao pralika otkupljenog čovjeka.
Učenik razlikuje kršćanski nauk o raju, paklu i čistilištu od popularnih i iskrivljenih interpretacija.
Učenik objašnjava biblijske temelje i obilježja kršćanske eshatologije.
Učenik istražuje eshatološke biblijske tekstove koji govore o konačnome dovršenju svijeta.
Učenik objašnjava kršćansko shvaćanje nade.
Učenik objašnjava temelje i obilježja kršćanske nade u Kristov ponovni dolazak.
Učenik razlikuje i opisuje kršćanski nauk o raju, paklu i čistilištu od popularnih i iskrivljenih interpretacija.
Učenik analizira biblijske temelje i obilježja kršćanske eshatologije.
Učenik razlikuje pojmove apokalipsa, apokaliptika, biblijska apokaliptika, uspoređuje ih i opisuje njihova obilježja i značajke.
Učenik objašnjava kršćansko shvaćanje nade.
Učenik navodi temelje i obilježja kršćanske nade u Kristov ponovni dolazak.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Važno je ispravno razumjeti značenje pojma apokalipsa (otkrivenje) i navesti značajke apokaliptike kao književne vrste. Propitati razloge i navesti situacije u kojima se javljaju apokaliptičke vizije i proroštva. Uočiti specifičnu poruku biblijske apokaliptike; nabrojiti najvažnije slike i poruke biblijske apokaliptike. Naglaska ishoda je integrirati vlastite želje i strahove glede budućnosti u promišljanje o kršćanskoj nadi u budućnost koja se temelji na Božjem obećanju u Kristov ponovni dolazak.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
“Oluja ideja” na temu apokalipsa.
Pogledati i analizirati isječke iz filmova s apokaliptičkim temama s naglaskom na usporedbu prikaza apokaliptičnih događaja u filmskoj umjetnosti/industriji u odnosu na biblijsko shvaćanje apokalipse.
Čitati odlomke iz knjige Otkrivenja i druge biblijske apokaliptičke tekstove te i tu navesti sličnosti i razlike biblijske svjetovne apokaliptike.
Učenik analizira eshatološke biblijske tekstove koji govore o konačnome dovršenju svijeta. Učenik analizira različite umjetničke prikaze i scenarije svršetka svijeta (likovne, glazbene, literarne, filmske, scenske...).
Napisati vlastiti psalam pohvale Božjoj providnosti i pouzdanja u Boga koji sve drži u svojoj ruci.
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ C.4.1.
Učenik vrednuje i kritički prosuđuje čovjekov poziv, stvarateljski rad i poslanje u svjetlu Božjeg plana s čovjekom, te analizira i vrednuje prisutnost pravde i mira, milosrđa i solidarnosti u vlastitome životu i životu Crkve i društva u svjetlu Božje ljubavi i milosrđa.
Učenik kritički prosuđuje čovjekov poziv, stvarateljski rad i poslanje u svjetlu Božjeg plana s čovjekom.
Učenik vrednuje prisutnost pravde i mira, milosrđa i solidarnosti u vlastitome životu i životu Crkve i društva u svjetlu Božje ljubavi i milosrđa.
Učenik na temelju biblijske objave vrednuje i objašnjava Božje milosrđe.
Učenik argumentira o primjerima življenja djela milosrđa u Crkvi i društvu.
Učenik analizira odnos pravednosti i milosrđa kao preduvjeta pomirenja.
Učenik uspoređuje čovjekov poziv, stvarateljski rad i poslanje u svjetlu Božjeg plana s čovjekom.
Učenik prepoznaje prisutnost pravde i mira, milosrđa i solidarnosti u vlastitome životu i životu Crkve i društva u svjetlu Božje ljubavi.
Učenik na temelju biblijske objave opisuje Božje milosrđe.
Učenik navodi primjer življenja djela milosrđa u Crkvi i društvu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ovaj ishod aktualizira izazov osobnog poziva i zvanja pred kojima su učenici u ovom trenutku života osobno postavljeni. Važno je objasniti razliku i odnos između poziva (zvanja) i zanimanja; prepoznavanja povezanosti vlastitih sposobnosti i sklonosti sa životnim pozivom. Potrebno je posvijestiti zadatke koji proizlaze iz krsnog poziva i upoznati različite pozive u Crkvi. Uočiti čovjekovu sličnost s Bogom
po sposobnosti rada i stvaranja. Protumačiti pravo na rad u kontekstu temeljnih ljudskih prava i uvidjeti nužnost pravednih odnosa u društvu i obvezu pravednosti i solidarnosti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U dva stupca unositi različita zvanja (pozive) i zanimanja i obrazložiti kriterije svrstavanja.
Razgovarati o razlozima odabira škole koju učenici pohađaju.
Nabrojati vlastite sposobnosti i sklonosti te ih povezati s osjećajem ili vizijom vlastitog životnog zadatka.
Učenik, na temelju obreda krštenja, nabraja zadatke krsnoga poziva.
Intervjuirati bračne supružnike i osobe posvećenoga života o njihovim shvaćanjima vlastitoga poziva.
Grafički prikazati odnos poziva, zanimanja i rada.
Izabrati i analizirati ulomke enciklike Laborem exercens.
Prikupiti podatke (npr. Iz Ureda za zapošljavanje) o stupnju nezaposlenosti u vlastitoj
Sredini.
Razgovarati s djelatnicima socijalnih službi o uzrocima i posljedicama nezaposlenosti za pojedinca i društvo.
Pogledati i analizirati dokumentarni film o posljedicama nepravedne raspodjele dobara
Zemlje.
Navesti različite primjere solidarnosti pojedinaca i društva sa slabijima i potrebitima.
Sudjelovanje u nekoj humanitarnoj akciji.
KV SŠ C.4.2.
Učenik objašnjava i vrednuje kršćansko shvaćanje ljudskoga rada, temeljne odrednice socijalnog nauka Crkve, bioetička pitanja i kršćanski moral, etiku poslovanja i odgovornosti u područjima gospodarstva, ekologije, tehnologije i zajedničkoga života među ljudima, posebno pred izazovom znanstveno-tehnološkog napretka, informatizacije i globalizacije društva.
Učenik objašnjava biblijsko shvaćanje i značenje rada (rad kao služenje, rad kao dužnost, rad kao znak čovjekova dostojanstva, rad kao bitna odrednica svijeta i čovječanstva).
Učenik uspoređuje shvaćanje i vrednovanje rada u socijalnom nauku Crkve i u današnjem neoliberalnom kapitalizmu.
Učenik objašnjava ključne odrednice kršćanskoga socijalnog nauka (dostojanstvo ljudske osobe, ljudska prava, princip općega ili zajedničkoga dobra, supsidijarnost, solidarnost, pravednost, povlaštena briga za siromašne) i istražuje njihovu prisutnost u suvremenom društvu.
Učenik objašnjava odnos objave i zauzimanja Crkve za cjelovito promicanje čovjeka.
Učenik navodi temeljne socijalne dokumente Crkve.
Učenik objašnjava povezanost kraljevstva Božjega i kršćanskoga zauzimanje za oblikovanje humanijega svijeta.
Učenik istražuje mogućnosti i navodi primjere zauzimanja za istinski napredak i etičku primjenu tehnoloških dostignuća.
Učenik obrazlaže prednosti i rizike znanstvenih spoznaja i tehnoloških dostignuća.
Učenik analizira relativnost i djelomičnost znanstvenih spoznaja.
Učenik istražuje i kritički propituje mogućnosti i opasnost ideologizacije znanosti.
Učenik argumentira pozitivan stav prema čovjekovoj težnji za poboljšanjem kvalitete života.
Učenik navodi i objašnjava biblijsko shvaćanje i značenje rada.
Učenik opisuje ključne odrednice kršćanskoga socijalnog nauka.
Učenik navodi temeljne socijalne dokumente Crkve.
Učenik objašnjava povezanost kraljevstva Božjega i kršćanskoga zauzimanje za oblikovanje humanijega svijeta.
Učenik navodi temeljne socijalne dokumente Crkve.
Učenik navodi primjere zauzimanja za istinski napredak i etičku primjenu tehnoloških dostignuća.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod se ostvaruje kroz izlaganje biblijskog shvaćanja i značenja rada.; objašnjavanjem ključnih odrednice kršćanskoga socijalnog nauka na temelju najvažnijih socijalnih dokumenata Crkve i objašnjava značenje načela supsidijarnosti. Pri tom je važno sagledati sve elemente ljudskog etičkog stava u područjima gospodarstva, ekologije, tehnologije i zajedničkoga života među ljudima, posebno pred izazovom znanstveno-tehnološkog napretka, informatizacije i globalizacije društva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik analizira shvaćanje rada u socijalnim enciklikama crkvenog učiteljstva.
Učenik pronalazi i analizira mudre izreke o ljudskome radu.
Sastaviti listu uvjeta pod kojima rad služi dostojanstvu ljudske osobe.
Učenik navodi primjere u kojima rad umanjuje čovjekovo dostojanstvo.
Razgovarati o povijesnom odnosu zapovijedanih kršćanskih blagdana i zaštite dostojanstva težaka i radnika.
Učenik navodi primjere ostvarivanja načela supsidijarnosti.
Učenik analizira uzroke i posljedice korupcije.
Pronaći na internetu jedan etički kodeks gospodarskog ponašanja.
Istražiti kršćanske organizacije koje promiču pravednu razmjenu robe između tzv. Trećega i Prvoga svijeta.
Prikupiti podatke i napraviti prezentaciju o ilegalnim radnicima iz siromašnijih krajeva našega okruženja te poželjnom kršćanskom odnosu prema njima
Posjetiti Centar za socijalni nauk Crkve i raspitati se o područjima njegova djelovanja. Pronaći i analizirati različite definicije znanja i znanosti.
Zamisliti život bez mogućnosti stjecanja znanja i cjeloživotnog učenja i odrediti što bi ti sve nedostajalo.
Načiniti popis blagodati koje svakodnevno uživamo, a koje zahvaljujemo znanju, istraživačkom i znanstvenom radu mnogi ljudi.
Navesti primjere ideologizacije znanosti.
Napraviti ispitivanje o vremenu provedenom na internetu i korištenim
uslugama i sadržajima.
Tabelarno prikazati prednosti i opasnosti interneta.
Prikupiti informacije o prednostima i manama globalizacije.
Pronaći primjere koji razotkrivaju manipuliranje informacijama.
KV SŠ C.4.3.
Učenik analizira i vrednuje suvremene sustave vrijednosti i dovodi ih u vezu s kršćanskim vrijednostima i stožernim krepostima.
Učenik kritički prosuđuje suvremene sustave vrijednosti i uspoređuje ih s kršćanskim vrijednostima (vrijednost osobe, univerzalnost, jednakost...).
Učenik objašnjava stožerne kreposti te njihovu važnost i ulogu u životu kršćana.
Učenik navodi suvremene sustave vrijednosti i uspoređuje ih s kršćanskim vrijednostima (vrijednost osobe, univerzalnost, jednakost...).
Učenik opisuje stožerne kreposti te njihovu važnost i ulogu u životu kršćana
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaj ovog ishoda su suvremeni sustavi vrijednosti. Poseban je naglasak na istraživanju i uspoređivanju tih suvremenih sustava vrijednosti s kršćanskim sustavom vrijednosti i temeljnim ljudskim krepostima.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Provesti istraživanje o vrijednostima u današnjem svijetu kod mladih te uspoređivanje s evanđeoskim vrijednostima sadržanim u Bibliji (analiza stanja u medijima).
Napraviti anketu u školi o vrijednostima kod mladih i usporediti rezultate ankete sa stanjem od prije deset, dvadeset i više godina.
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ D.4.1.
Učenik kritički promišlja o stradanjima, doprinosu i zadaći Crkve u suvremenome svijetu te objašnjava i vrednuje primjere aktivnoga i odgovornoga uključivanja u život Crkve i društva.
Učenik objašnjava doprinos Crkve razvoju znanosti i demokracije.
Učenik navodi primjere zalaganja Crkve za socijalnu pravdu.
Učenik argumentira razloge stradanja Crkve u vrijeme totalitarnih sustava (nacizam, komunizam) i tijekom Domovinskog rata.
Učenik vrednuje promjene u Crkvi koje su nastale nakon Drugoga vatikanskog koncila.
Učenik argumentirano obrazlaže kako se zalagati za opće dobro, pomicati mir i solidarnost na temelju dokumenata Drugoga vatikanskog koncila.
Učenik kritički promišlja o odnosu političke zajednice i Crkve i načelima društvenoga i političkoga angažmana.
Učenik objašnjava pojam “znakovi vremena”.
Učenik se kritički osvrće na neka djelovanja i misli Crkve u kontekstu čitanja znakova vremena.
Učenik opisuje angažman Crkve za dobro čovjeka u suvremenome društvu.
Učenik opisuje temeljne zadaće Crkve u suvremenome svijetu.
Učenik navodi načine mogućega uključivanja u život Crkve i društva.
Učenik navodi primjere zalaganja Crkve za socijalnu pravdu.
Učenik prepoznaje razloge stradanja Crkve u vrijeme totalitarnih sustava (nacizam, komunizam) i tijekom Domovinskog rata.
Učenik opisuje najvažnije i neprepoznatljivije događaje Drugoga vatikanskog koncila.
Učenik prepoznaje promjene u Crkvi koje su nastale nakon Drugoga vatikanskog koncila
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaji ovog ishoda je povijest Crkve 20.stoljeća. Povijesne teme koje se obrađuju u ovom ishodu su: Crkva u vremenu totalitarističkih sustava, Drugi Vatikanski koncil, promjene u Crkvi nakon koncila i mjesto Crkve u suvremenom svijetu na prelasku u 21.st.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik prosuđuje koje se promjene događaju u suvremenome svijetu nakon II. svjetskog rata do danas.
Učenik analizira, na temelju vlastitih iskustava, stav današnjeg društva prema proročkoj zadaći Crkve.
KV SŠ D.4.2.
Učenik predstavlja i vrednuje, u poveznici s kršćanskim vrednotama rada, stvaralaštva i solidarnosti, doprinose drugih religijskih zajednica i društvenih skupina u hrvatskome društvu u izgradnji „društva solidarnosti“ i „civilizacije ljubavi“
Učenik izdvaja kršćanske vrednote rada i uspoređuje ih s vrednotama drugih religijskih zajednica.
Učenik analizira kršćansko stvaralaštvo i solidarnost u izgradnji društva.
Učenik vrednuje doprinose drugih religijskih zajednica i društvenih skupina u hrvatskome društvu u izgradnji „društva solidarnosti“ i „civilizacije ljubavi“.
Učenik prepoznaje kršćanske vrednote rada i uspoređuje ih s vrednotama drugih religijskih zajednica.
Učenik navodi primjere kršćanskog stvaralaštva i solidarnosti u izgradnji društva.
Učenik prepoznaje doprinose drugih religijskih zajednica i društvenih skupina u hrvatskome društvu u izgradnji „društva solidarnosti“ i „civilizacije ljubavi“.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U ovom ishodu naglasak je na položaju, doprinosu i utjecaju drugih religijskih zajednica u hrvatskome društvu te njihovo zalaganje za bolje društvo u kojem živimo. Tema ovog ishoda je aktivna društvena uloga svih religijskih zajednica.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik argumentirano raspravlja o problemskim pitanjima štrajka, rada nedjeljom, neisplate plaće radniku.
Učenik uspoređuje stav Katoličke crkve i ostalih religijskih zajednica prema socijalnim prilikama u Republici Hrvatskoj.
Učenik istražuju i navode primjere djelovanje pojedinaca i udruga u izgradnji društva solidarnosti i “civilizacije ljubavi”.
KV SŠ D.4.3.
Učenik sintetizira i vrednuje kršćansku zauzetost i djelovanje Crkve u području znanosti, ljudskog rada i stvaralaštva koje je doprinijelo razvoju i napretku obrazovanja i školstva, kulture i umjetnosti u Hrvatskoj, Europi i svijetu.
Učenik proučava djelovanje Crkve u području znanosti i školstva.
Učenik istražuje i objašnjava zauzetost Crkve u području ljudskog rada i stvaralaštva.
Učenik analizira doprinos Crkve u razvoju kulture i umjetnosti u Hrvatskoj, Europi i svijetu.
Učenik prepoznaje djelovanje Crkve u području znanosti i školstva.
Učenik istražuje i opisuje zauzetost Crkve u području ljudskog rada i stvaralaštva.
Učenik prepoznaje doprinos Crkve u razvoju kulture i umjetnosti u Hrvatskoj, Europi i svijetu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaji ovog ishoda je zauzetost i doprinos Crkve na području znanosti, ljudskog rada i stvaralaštva u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Djelovanje Crkve i njena društvena uloga kao i Crkveni ljudi koji su doprinijeli napretku obrazovanja, školstva, kulture i umjetnosti su također sadržaji ovog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik istražuje koje je današnje poznate kulturne i znanstvene institucije u Hrvatskoj, Europi i svijetu osnovala Crkva.
Ukoliko je moguće, posjetiti HAZU i projektnom nastavom istražuju njezinu povijest, područje djelovanja i ulogu Crkve u njenim počecima.
Učenik istražuje i analizira djelovanje Crkve u Hrvatskoj na području školovanja učenika i studenata (stipendije, zaklade, učenički i studentski domovi...).
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Katolički vjeronauk svoju posebnost prema drugim školskim predmetima pokazuje time što on religiozne i religijske činjenice, koje su dio ukupne kulture, čita svojim duhovnim očima i religioznim jezikom. Imajući u vidu neprijeporan utjecaj religije, osobito kršćanstva, na razvoj opće i nacionalne kulture te općenito na konkretan život pojedinca i zajednice, očito je da su vjeronaučni sadržaji povezani gotovo sa svim područjima znanja.
Interdisciplinarna isprepletenost i povezanost Katoličkoga vjeronauka s drugim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim nastavnim predmetima omogućava promicanje temeljnih kompetencija i vrijednosti kurikuluma, pridonosi cjelovitu odgoju učenika i razvoju njegovih generičkih i drugih kompetencija, osobito njegove osobne izgradnje i razvoja, njegove individualne i društvene odgovornosti te građanskih kompetencija, te daje vlastiti prilog poticanju motivacije i aktivne suradnje i razvoju kritičkoga i stvaralačkoga mišljenja.
U promicanju duhovne, moralne, religiozne i društvene dimenzije uočava se snažna povezanost s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj koja ima za cilj poticanje cjelovitoga razvoja djece i mladih osoba, tj. poticanje razvoja svih dimenzija važnih za cjelovit i skladan razvoj djeteta i mlade osobe.
U promišljanju o važnosti izgradnje odgovornosti i solidarnosti za zajednički život, o značenju, važnosti i utjecaju moralnih načela i moralnih normi te ostalih vrsta pravila na kvalitetu života pojedinca i zajednice ogleda se njegova povezanost s Građanskim odgojem i obrazovanjem općenito i Etikom u srednjoj školi posebno.
Različiti pristupi poučavanju te aktivne metode učenja unutar Katoličkoga vjeronauka koje omogućavaju učenicima postizanje proaktivnoga odnosa prema učenju te pridonose njihovoj (nutarnjoj) intrinzičnoj motivaciji usko su povezani s međupredmetnim temama Učiti kako učiti i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
U učenju i poučavanju o odnosu čovjeka prema samome sebi, prema svemu stvorenome i o njegovoj odgovornosti za stvoreni svijet ocrtava se povezanost s prirodoslovnim područjem te međupredmetnim temama Održivi razvoj i Zdravlje.
Katolički vjeronauk ostvaruje međupredmetnu povezanost s različitim nastavnim predmetima, osobito sa sadržajima hrvatskoga jezika i književnosti, kao i likovnoga, glazbenoga, povijesnoga, zemljopisnoga i drugih područja odgoja i obrazovanja.
Razvoj komunikacijske kompetencije, naglašen u ishodima Katoličkoga vjeronauka, u izravnoj je vezi s jezično-komunikacijskim područjem.
Spoznajom i promicanjem vrijednosti koje su važne za oblikovanje hrvatske kulture i društva, ovo je područje jednako tako povezano s umjetničkim područjem.
F. Učenje i poučavanje predmeta
Katolički vjeronauk, polaskom učenika u školu, dobiva učenike koji uglavnom odražavaju one stavove o kršćanskoj religiji, katoličkoj vjeri i Crkvi koji prevladavaju u društvenim sredinama u kojima žive. Mnogi prihvaćaju i pohađaju katolički vjeronauk po želji i u vjeri svojih roditelja. Za neke od njih vjeronauk je nastavni predmet koji im po prvi puta omogućava susret s vjerskim sadržajima kao i s osobama koje vjeruju. Neki opet pokazuju veliku otvorenost za religijska i vjerska pitanja te interes za kršćansku poruku i katoličku vjeru, obrede i slavlja, ali se kod njih može opaziti distanciran odnos prema Crkvi i vjerskoj praksi. Među učenicima ima i onih koji već posjeduju temeljno vjersko iskustvo povezano sa iskustvom vjerskog života njihovih roditelja i vjerskih običaja u obitelji, pa su često njihovi vjerski stavovi, osobito u ranoj dobi, tipičan odraz vjere njihovih roditelja ili bliže okoline. Kod drugih treba krenuti od temeljnog religioznog govora i iskustva.
Kršćanska vjera i svakodnevni život kao mjesta učenja i poučavanja. Zadaća je vjeronauka u školi, u procesima učenja i poučavanja, na poseban način osposobiti učenike, najprije one mlađe školske dobi, opažati svijet i život oko sebe, diviti mu se, propitivati ga i tumačiti u svjetlu vjere. Ista se zadaća, samo s drukčijim i dubljim pristupom, očekuje od vjeronauka i u kasnijim životnim dobima učenika. To je važno zbog toga što takvo učenje i poučavanje od učenika zahtjeva uporabu i kreativnu iskoristivost svih njihovih osjeta i drugih duševnih vlastitosti. Procesi učenja koji se pritom razvijaju omogućuju učenicima bolje i kvalitetnije upoznavanje i shvaćanje, življenje i svjedočenje kršćanske i katoličke vjere koja se u bitnome artikulira znakovima i simbolima, točnije simboličkim govorom. Zbog toga kod učenika mlađe školske dobi veliko značenje ima uporaba neposrednih iskustava, znakova i simbola preuzetih iz dječjega svijeta, dok je za učenike starije osnovnoškolske, ali i srednjoškolske dobi od velike važnosti dublje intelektualno poznavanje i tumačenje njihova svijeta, često skrivenoga u „kodovima“ mnogih znanstvenih disciplina kojima vjeronauk kao predmet mora ići ususret. Međutim, koliko god su učenicima važni znakovi i simboli svakodnevice, toliko su im za procese učenja u vjeronaučnoj nastavi važni i „sveti znakovi“ liturgijskoga života Crkve i njezine tradicije. Oni učenicima pomažu učiti sagledavati svijet iz jedne druge perspektive po kojoj zadobivaju pristup onoj stvarnosti, transcendenciji, koja ih približava otajstvima Božjega života i čovjekova spasenja.
Riječ i pripovijedanje ne samo kao sadržaj nego i mjesto učenja i poučavanja. Jedan od temeljnih oblika priopćavanja židovsko-kršćanske tradicije i vjere jest pripovijedanje. U Crkvi, kao zajednici i spomen-znaku pripovijedanja, takav oblik živi i danas. Katolički vjeronauk u školi, njegujući takav oblik priopćavanja i posredovanja sadržaja vjere, postaje mjestom komunikacije i zajedništva učenika okupljenih oko tradicije koja se pripovijeda. Ona postaje odgojno i obrazovno uspješnija što su vjeroučitelji sposobniji sebe autentično i svjedočki u cijelosti unijeti u odgojno-obrazovni proces. Govorni oblici poučavanja u tome kontekstu nemjerljiva su mogućnost i povlašteno mjesto postavljanja pitanja o smislu života, postanku i budućnosti čovjeka, ali i njegova odnosa s Bogom. Vjeroučitelji tim načinima poučavanja podržavaju propitujući, kritički i kreativan pristup učenju, učenike drže budnima i zajedno s njima traže i domišljaju odgovore u biblijskoj predaji te svjedočanstvu vjere opće i mjesne Crkve. Pritom učenici nedvojbeno uče da u nekim situacijama pitanja ostaju otvorena, da u potpunosti i cjelovitosti nisu dostupna ljudskom razumu i znanju, nego da pripadaju otajstvima kršćanske vjere. Učenici su u procesima religioznog učenja i poučavanja shvaćeni kao individualne osobe, upućene na drugoga i u zajednici s drugima. Zbog toga vjeronauk u školi reflektira njihova temeljna iskustva, njihovu biografiju, konkretnu životnu stvarnost te njihove artikulirane interese koji se promatraju u individualnoj stvarnosti ljudske osobe odnosno učenika koji žive i ostvaruju se u ljudskoj zajednici.
Umreženo poučavanje i učenje. Katolički vjeronauk i nastavni sadržaji vjeronauka u školi nastoje sustavno, postupno i što cjelovitije iznijeti i zrcaliti sveukupnu vjeru Crkve i njezinu teološku sustavnost, premda to nije moguće iscrpno i u potpunosti učiniti. Upravo stoga, kako zbog same naravi i zadaće vjeronauka kao školskog predmeta tako i zbog razvojne dobi i mogućnosti učenika, kriterij cjelovitosti katoličke vjere podrazumijeva istinito, vjerodostojno i sustavno prikazivanje istina kršćanske i katoličke vjere koja se usredotočuje na središnje teme, odnosno na artikuliranje i razvoj središnjih, za katoličku vjeru i vjerski odgoj važnih doktrinarnih i tematskih sadržaja. Zato su nastavne teme, uokvirene u sadržajne domene u pojedinim godištima, određene temeljnim i težišnim sadržajima, ishodima učenja i kompetencijama koje se, u skladu s njima, i očekuju. Praktično gledajući, vjeronaučni sadržaji su tako strukturirani da u procesima učenja i poučavanja u isto vrijeme zahtijevaju i vjeroučiteljima i učenicima omogućuju kumulativno i sustavno umreženo poučavanje i učenje.
Korelacija ne samo kao didaktički princip nego kao susret poučavanja i učenja. Sve rečeno upućuje na činjenicu da su učenje i poučavanje u Katoličkome vjeronauku procesi koji se događaju u kritičkoj, kreativnoj i produktivnoj (poduzetnoj) izmjeni odnosa te stalnoga uzajamnog tumačenja kršćanske tradicije s jedne strane i suvremenoga iskustva s druge strane. Dakako, riječ je o načelu korelacije kao principu poučavanja i učenja. Ipak, uz rečeno, korelacija se ovdje ne shvaća samo kao didaktički princip. Njezina utemeljenost leži daleko više u samome događaju i činu Objave. Bog se očituje u konkretnoj povijesti i stvarnosti čovjeka. Objava ulazi u svijet ljudskoga iskustva i posredovana je svjedocima koji to iskustvo priopćuju dalje. Vjeronauk u školi, koji kao predmet ozbiljno shvaća korelaciju i kao didaktički princip, pozvan je uvijek iznova propitivati vjerska iskustva suvremenoga čovjeka, odnosno učenika, kao i ona životna iskustva koja korespondiraju s iskustvima vjerskoga karaktera. Preduvjet uspješnomu tumačenju vjerske tradicije i životne stvarnosti jest posredovanje iskustva koje se odnosi na različita područja ljudske stvarnosti. Vjeroučitelj je tako pozvan uvijek iznova reflektirati sustav poučavanja vjerskoga sadržaja u odnosu prema različitim znanstvenim i stručnim, ali i osobnim interesima i razvojnim sposobnostima učenika. Pritom treba reći: postoje stvarni čini i sadržaji koji su mjerljivi i koji se mogu vrednovati, no u identitet katoličkoga vjeronauka ubrajaju se i sadržaji koji bude zanimanje za egzistencijalna pitanja i smisao ljudskoga života. Kad je, pak, riječ o vjeronauku u školi, treba pred očima imati činjenicu da stvarnosti „biti kršćanin“ pripada i činjenica oblikovanja vlastitoga života iz vjere u Boga. To oblikovanje života treba biti potkrijepljeno i podržano vertikalnom korelacijom, odnosno unutarnjim vezom vjeronaučnih sadržaja koji učeniku omogućavaju rast i odgoj u vjeri sve do završetka njegova obrazovanja.
Opis predmeta Katoličkoga vjeronauka upućuje na stalan dijalog s drugim predmetima unutar osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga obrazovanja. To znači da je za procese učenja od iznimne važnosti takozvana horizontalna korelacija te umreženost poučavanja i učenja. Taj pristup daje vjeronauku mogućnost da u radu s učenicima razredne nastave pridonosi obogaćenju njihovih kompetencija pisanja i čitanja, posebno kad je riječ o različitim metodama rada s biblijskim tekstovima kojima se razvija interes za čitanje, sposobnost čitanja te razumijevanje pročitanoga. Korelacija u predmetnoj nastavi pomaže da se osnaži interes za shvaćanje svijeta kao jedinstvene stvarnosti čovječanstva i civilizacije. U tome se smislu pristup povijesnim temama promatra i iz perspektive povijesti spasenja, pristup umjetnosti i ljudskomu stvarateljskom djelu kao sustvarateljskom činu na koji je čovjek pozvan od Boga, a pristup se različitim prirodoznanstvenim disciplinama promatra iz perspektive Božjeg stvaranja i svemoći koja još uvijek nije u cijelosti otkrivena. Srednjoškolski sadržaji i ishodi učenja upućuju vjeroučitelje i učenike na one procese poučavanja i učenja koji zahtijevaju odgovore na pitanja smisla patnje i smrti, novih dostignuća suvremene znanosti, tehnologije i bioetike, odnosno medicine kao i različitih filozofskih i kulturoloških pristupa svijetu i čovjeku. Vjeronauk, sukladno svojoj utemeljenosti, ima mogućnost stvaranja dijaloškoga ozračja u kojemu nudi odgovore koji su dostojni čovjekova života i očuvanja svijeta, koristeći se u tu svrhu suvremenim spoznajama i tehnološkim dostignućima, na poseban način medijima i internetom kao „dragocjenom digitalnom pozornicom“.
Učenje i poučavanje u korespondenciji sa živom zajednicom vjernika. Učenici u vjeronauku postaju osposobljeni tumačiti religiju i vjeru kao središnje područje ljudske stvarnosti i djelovanja te upoznaju i uče razumjeti sadržaje vjere i njihovu moć za oblikovanje vlastitoga života. Pritom priopćavanje poklada kršćanske vjere, koje je u sebi višedimenzionalno, ne smjera apstraktnom poučavanju, nego se mnogo više ostvaruje u procesima izgrađivanja povjerenja prema različitim oblicima izražavanja vjere, uključujući pritom i žive primjere kršćanske vjere. U tome smislu treba naznačiti da se odgoj i obrazovanje za religioznu i vjersku stvarnost u vjeronauku u školi događa u korespondenciji s konkretnom iskustvenom zajednicom vjere Katoličke Crkve. Teološki gledano, vjera i Crkva stvarnosti su koje se ne mogu odvojiti jedna od druge. Upravo je takav odnos vjeronauka u školi s konkretnom zajednicom vjernika već naznačen u konfesionalnome obilježju vjeronauka. Konačno, vjeronauk u školi je, s obzirom na religijsku pluralnost, pozvan osposobiti učenike da dadnu vlastiti odgovor na pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici i o vlastitom sudjelovanju u životu Crkve te pronaći osobne stavove i usmjerenja u religijskim i etičkim pitanjima života. Istraživačka i projektna nastava u vjeronaučnim procesima učenja i poučavanja time postaje izvanredno mjesto i prostor osobne kreativnosti učenika, kao i njihova učenja o realnoj i zdravoj konkurentnosti, koja postaje korisna razvoju razrednog zajedništva. Izgradnja vlastite svijesti i slike o sebi samu i osobnim sposobnostima, koje drugima mogu biti poticajne za prihvaćanje i poštovanje, nemjerljiv su doprinos za buđenje samopoštovanja i povjerenja u vlastite mogućnosti i sposobnosti pojedinca.
Poučavanje i učenje stavova i uvjerenja. Poučavati učenike za stavove i uvjerenja moguće je samo djelomično. Naime, stavovi i uvjerenja ne stječu se samo unutar vjeronaučne nastave nego su dijelom predmet djelovanja obitelji i slobodnoga vremena učenika. Bitni doprinos pri oblikovanju stavova i uvjerenja ima i život u školi u okviru školske kulture koja daje i otvara prostore za ponude onoga što bismo mogli nazvati školskim pastoralom. Oblikovanje vjerskih stavova i uvjerenja nije moguće promatrati, još manje ih je moguće evaluirati onako kako je to slučaj s primljenim spoznajama i stečenim osposobljenostima. Ipak, razvoj kršćanskih i katoličkih stavova i uvjerenja bitni je dio ciljeva i zadaća konfesionalnoga vjeronauka u školi. U kontekstu poučavanja i učenja, a u smislu stavova i uvjerenja, treba naglasiti sljedeće: stavovi i uvjerenja nemaju samo praktičnu ili odgojnu, odnosno afektivnu, nego i kognitivnu dimenziju. Oni su, naime, uvijek povezani s kompetencijama na području stečenih iskustva i intelektualne spoznaje istinitosti, dobrote i ljepote nekog čina i predmeta promatranja i spoznavanja. Stavovi iziskuju nakanu, kao i slobodno i odgovorno odlučivanje, što ima posebno značenje i vrijednost na području stjecanja stavova i uvjerenja. Uvjerenja i stavove treba, stoga, njegovati, uvježbavati te promišljati. Drugim riječima, standardi obrazovanja sadržavaju uz spoznaje i osposobljenosti također motivirajuće momente i spremnost da se stečene vidike učini djelotvornima. Oni se svakako najprije odnose na rezultate procesa učenja unutar kognitivnoga područja, te su u tome smislu sastavni dio procesa učenja učenika.
Personalna komunikacija unutar procesa učenja i poučavanja. Personalna i interpersonalna komunikacija od središnje je važnosti za Katolički vjeronauk jer se njegovo konfesionalno obilježje ne pokazuje samo u vjeronaučnim sadržajima, nego je određeno osobama koje poučavaju, onima koji uče i onima koje se poučava. Stoga se vjeronauk i promatra kao dinamičan komunikacijski, suradnički i stvaralački susret osoba, ali i susret učenika i vjeroučitelja s otajstvom Božje riječi i Božje milosti. U susretu s vjeroučiteljem kao „svjedokom vjere“ događa se mogućnost izgradnje sposobnosti učenika za kritičko i kreativno mišljenje, vjersku prosudbu, osobni rast i izgradnju. Personalna komunikacija pridonosi također tome da se suočavanje katoličke vjere i njezinih sadržaja s vjerom drugih konfesija i religija ne događa u perspektivi distanciranoga promatrača, nego u perspektivi aktivnoga sudionika. Takva interakcija omogućava učeniku oblikovanje vlastitih stavova, kritičko promišljanje i sudioništvo u dijalogu. U tom smislu, neovisno o tome kakvim se nastavnim metodama organizira nastava, procesi su učenja intenzivni i oni pridonose ostvarenju vjerničkoga identiteta učenika i njihove svijesti odgovornosti za izgradnju osobne vjere, odnosno njegove odgovornost za vjeru i život cijele Crkve.
Interreligijsko i interkulturalno poučavanje i učenje. U sadržaje i ciljeve Katoličkoga vjeronauka u školi ubrajaju se i osnovne spoznaje o drugim religijama, posebno židovstvu i islamu te poznavanje njihove religijske prakse. Interreligijsko učenje u tome smislu ima drukčija područja i očekivanja i od učenika i od vjeroučitelja. Pritom ne smije zaboraviti niti susret učenika s drukčijim svjetonazorima i filozofijskim te drugim kulturnim obilježjima svijeta u kojemu oni žive. Temeljna teza takva interkulturalnoga poučavanja i učenja jest odsutnost bilo kakva obilježja arogancije prema drukčijemu i drugomu, što je preduvjet razvijanju kritički promišljenoga i otvorenog dijaloga i tolerancije učenika u odnosu na ljude i svijet u kojemu žive.
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Vrednovanje u nastavnome predmetu Katolički vjeronauk polazi od temeljnih odrednica Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u odgojno-obrazovnom sustavu RH kao i od naravi i specifičnosti sadržaja samoga predmeta. U procesu vrednovanja vodi se računa o temeljnim načelima kurikuluma, vrijednostima, ciljevima, osobito odgojno-obrazovnim ishodima učenja. Temeljni elementi u učenju i poučavanju vjeronauka usko su povezani s domenama, tematskim sadržajima i ishodima učenja.
Elementi su vrednovanja:
Znanje - usvajanje, interpretiranje, razumijevanje i argumentiranje temeljnih činjenica, pojmova, događaja i tekstova na razini zadanih domena i definiranih odgojno-obrazovnih ishoda učenja koji odražavaju njihovu složenost na spoznajnom, doživljajnom i djelatnom planu.
Stvaralačko izražavanje - stavljajući naglasak na učenikovo stvaralaštvo koje zahtijeva zalaganje i druge njegove sposobnosti i mogućnosti da usvojene spoznaje, znanja, stavove i vrijednosti poveže s vlastitim iskustvom, učeniku se omogućava da u procese učenja i iskazivanja naučenoga kreativno uključi različite stvaralačke aktivnosti (usmeno, pismeno, likovno, glazbeno, digitalno, scensko…). Na taj se način uvažavaju, podržavaju i razvijaju različite individualne i socijalne sposobnosti svakoga pojedinog učenika, i ujedno potiče interdisciplinarnost i korelacija s drugim nastavnim predmetima, osobito s Glazbenom i Likovnom kulturom, Hrvatskim jezikom, Povijesti, Biologijom i drugo. Stvaralačko izražavanje, uza navedeno, podrazumijeva istraživački rad koji omogućuje učeniku da primjerice istražuje i upoznaje Katoličku Crkvu kao „zajednicu spomena“ koja ima svoju povijest i identitet, da istražuje i kritički reflektira njezino historijsko postojanje i osobito razvoj Kristove Crkve u različitom vremenskom i prostornom kontekstu. Jednako tako, da bi se istinski moglo upoznati i razumjeti Crkvu u njezinom današnjem obliku, poslanju i djelovanju, da bi se o tome mogla donijeti argumentirana prosudba, potrebno je primjereno znanje o kontinuitetu, složenosti i relativnosti povijesno-crkvenoga razvoja, ali i povijesti općenito. Takvo anamnetsko učenje (učenje sjećanja) otvara vjeronauku u školi mogućnosti novih, sveobuhvatnih oblika učenja koje dopušta aktivno i interaktivno djelovanje, ali i istodobno i vrednovanje. Stoga je potrebno primjenom suvremenih metoda i instrumentarija istraživati i vrednovati biblijske izvore i tekstove, crkvene dokumente, povijesne događaje, teološke i druge izvore. Riječ je ponajprije o narativnim metodama, potom o radu na izvornim dokumentima, učenju izvan učionice (terenska nastava), istraživačkom radu (oral hystori i drugo), međupredmetnoj korelacija s nastavom povijesti i drugim predmetima, stvaranju dokumentarnih priča i drugo. Konačno, ti pristupi i postupci zahtijevaju primjereno učeničko zalaganje te posjedovanje i pravilnu uporabu mentalnih procesa visoke razine, osobito logičkih sposobnosti rješavanja problema i stvaralaštva. Stoga, premda takvo istraživanje i vrednovanje zahtijeva primarno kognitivnu inteligenciju i sposobnosti učenika, ona je uvijek povezana s njihovim interesom i zalaganjem odnosno s njihovom emocionalnom i operativnom inteligencijom, te ih osposobljava za samostalan i skupni rad, kritičko i kreativno promišljanje te vrednovanje usvojenih sadržaja. Određena razina vrednovanja istraživačkoga rada prikladna je za sve, osobito za učenike od 3. ciklusa pa dalje, koju treba prilagoditi razvojnoj dobi i duševnim sposobnostima učenika.
Kultura međusobnoga komuniciranja - Katolički vjeronauk ovom obliku vrednovanja pridaje posebno mjesto i važnost jer njime, trajno povezujući odgojne i obrazovne ciljeve i ishode učenja, osnažuje odgojnu dimenziju učenja i izražavanja učenika. Stoga praćenje i vrednovanje odgojnih razina ishoda i postignuća učenja, osobito kad se radi o vjeri i stavovima, vjerskim i drugim uvjerenjima učenika, ni načelno ni odgojno nije moguće izostaviti niti zanemariti. Budući da odgojna razina na poseban način obuhvaća afektivno i s njom povezano djelatno područje ljudskoga života i potrebu izgradnje stavova i vrijednosti u cjelini školskoga kurikuluma, moguće je odgojne ishode i postignuća vezati uz učeničku spoznaju, znanje i izražavanje o stavovima i vrijednostima, ponašanju i djelovanju, i tako ih vrednovati. Oni dijelom ulaze u područje interpersonalne i socijalne komunikacije u školi te aktivnih učeničkih odnosa u procesima učenja i poučavanja, a neki pripadaju području generičkih kompetencija koji se dijelom mogu integrirati u specifične odgojne ishode Katoličkoga vjeronauka i promatrati u ozračju kulture međusobnog komuniciranja. Oni se mogu vrednovati kao integralni dio učeničkih postignuća, i time kao integralni dio završne kvantitativne ocjene, što ne umanjuje potrebu izdvajanja i kvalitativne procjenu generičkih kompetencija učenika u pojedinim godištima i ciklusima.
Vrednovanje učeničkih postignuća ostvaruje se na razini:
Vrednovanje za učenje i kao učenje - odnosi se na oblike formativnoga vrednovanja koji teže učeničkoj većoj aktivnosti, motiviranosti, samostalnosti i kreativnosti. Ta razina vrednovanja usmjerena je na razvijanje učenikove refleksije i razumijevanja usvojenih znanja, poticanje na samoinicijativu i nove aktivnosti koje će dolaziti od samih učenika. U procesima praćenja i vrednovanja u procesu učenja uvažavat će se izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.
Vrednovanje naučenoga – ostvaruje se nakon određene tematske cjeline ili obrazovnoga razdoblja radi procjene razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda kod učenika nakon procesa poučavanja i učenja. Ono se ostvaruje kako bi se provjerila ostvarenost planiranih odgojno-obrazovnih očekivanja i ishoda, osobito primjena znanja na nove životne situacije. Taj se oblik vrednovanja primjenjuje za redovito izvještavanje o postignutim rezultatima (učenik, roditelj), a iskazuje se valjanim, objektivnim i pouzdanim ocjenjivanjem.
Vrednovanje se ostvaraje tijekom cijeloga nastavnog procesa (na svakome nastavnom satu) te uključuje praćenje učenika u procesu učenja, uočavanje eventualnih poteškoća, pružanje potpore u vidu poboljšanja učenja radi boljega postignuća ishoda učenja.
U praćenju učenikovih postignuća odgojno-obrazovnih ishoda učenja rabe se različite vrste vrednovanja i primjenjuju raznovrsni metodički instrumentariji koji će omogućiti vjeroučitelju u prikupljanju valjanih, kvalitetnih i pouzdanih dokaza o postignuću učenika. Pritome se koriste različitim metodama (izravna pitanja, dnevnik učenja, učeničke mape, kratke pisane provjere, esej…).
Vrednovanje u nastavnome predmetu Katolički vjeronauk nema za cilj samo postignuće brojčanih ocjena, nego je ono ponajprije usmjeravanje i motiviranje učenika za procese razumijevanja, reflektiranja, kritičkoga i kreativnog promišljanja te samovrednovanja.
Vrednovanje je u službi poticanja individualnoga razvoja učenika i osnaživanja njegova interesa za pojedina predmetna područja. U nastavnome predmetu Katolički vjeronauk osobito se ističe važnost korelacije usvojenih znanja, ponašanja i oblikovanja stavova te usvajanja temeljnih vrednota. Također, važno mjesto u vrednovanju zauzima uspješnost učenika u primjeni usvojenih znanja na nove životne situacije, osobito one koje se tiču traženja odgovora na egzistencijalna pitanja, među kojima naročito pitanje smisla života.
Kriteriji vrednovanja moraju biti transparentni jer se na taj način postiže zadovoljstvo različitih dionika odgojno-obrazovnoga sustava (učenik, roditelj). Važno je da kriteriji ocjenjivanja vjeronauka budu usuglašeni među svim vjeroučiteljima kako bi se postigla maksimalna objektivnost ocjenjivanja. Kriterijima vrednovanja naznačuju se razine na kojima učenik mora usvojiti odgojno-obrazovne ishode kako bi dobio određenu ocjenu iz predmeta. Vrednovanje pruža povratnu informaciju učeniku, učitelju i roditelju i može biti važan čimbenik u poboljšanju učenja, ali i poučavanja. Posebna se pozornost pridaje osposobljavanju učenika za samovrednovanje vlastitoga učenja kako bi mu se omogućilo usvajanje kompetencija „učiti kako učiti“ i „učiti za život“.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KATOLIČKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Katolički vjeronauk za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Katolički vjeronauk.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
- Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Katolički vjeronauk objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
- Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Katolički vjeronauk, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
- Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Katolički vjeronauk, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlog predmetnog kurikuluma Katolički vjeronauk
Studeni 2018.
Sadržaj
A. Svrha i opis predmeta
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
C. Domene u organizaciji kurikuluma nastavnoga predmeta katolički vjeronauk
1. Čovjek i svijet u Božjem naumu
2. Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
3. Kršćanska ljubav i moral na djelu
4. Crkva u svijetu
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Osnovna škola Katolički vjeronauk 1. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Katolički vjeronauk 2. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Katolički vjeronauk 3. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Katolički vjeronauk 4. razred - 70 sati godišnje
Osnovna škola Katolički vjeronauk 5. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Katolički vjeronauk 6. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Katolički vjeronauk 7. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Katolički vjeronauk 8. razred – 70 sati godišnje
Srednja škola Katolički vjeronauk 1. razred - 70 sati godišnje (četverogodišnji program)
Srednja škola Katolički vjeronauk 2. razred - 70 sati godišnje (četverogodišnji program)
Srednja škola Katolički vjeronauk 3.razred - 70 sati godišnje (četverogodišnji program)
Srednja škola Katolički vjeronauk 4.razred - 70 sati godišnje (četverogodišnji program)
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
F. Učenje i poučavanje predmeta
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. Svrha i opis predmeta
Svrha je Katoličkog vjeronauka u školi omogućiti učenicima sustavno, postupno i što cjelovitije upoznavanje, produbljivanje i usvajanje kršćanskoga nauka i katoličke vjere radi ostvarivanja evanđeoskog poziva na svetost i postignuća pune općeljudske, moralne i kršćanske zrelosti. Učenicima se omogućuje da dublje, istinito i sigurno upoznaju Kristovu osobu i cjelovitost njegova spasenjskoga navještaja, da svjesno, slobodno i odgovorno, na osobnoj i zajedničkoj razini, dublje upoznaju katoličku vjeru u njezinu učenju, slavljenu i življenju, da steknu znanje i razumijevanje njezinih evanđeoskih temelja i katoličkoga nauka, odnosa i nauka Katoličke Crkve prema drugim konfesijama, religijama i svjetonazorima. Katolički vjeronauk jednako tako učenicima omogućuje poznavanje povijesnoga hoda, djelovanja i utjecaja Katoličke Crkve na izgradnju ljudskoga društva i kulture i njezina doprinosa razvoju i napretku hrvatskoga i europskih naroda u kulturi, znanosti i školstvu, umjetnosti i graditeljstvu. On time pridonosi cjelovitu odgoju i obrazovanju učenika u školi i ima svoje crkveno-teološko, antropološko-pedagoško, povijesno-kulturno i didaktičko-metodičko obilježje, mjesto i zadaću u hrvatskome školskom odgojno-obrazovnom sustavu i kurikulumu.
Katolički vjeronauk u školi ima konfesionalno obilježje i usmjerenje. Kao školski predmet on sustavno posreduje, promišlja i tumači kršćansku Objavu i nauk Katoličke Crkve. Zasniva se na autonomiji znanstveno-teološkog istraživanja i autentična crkvenoga posredovanja kršćanske vjere i govora o Bogu na temelju razuma i Objave. On na teološkom i odgojnom planu ostvaruje vjernost Bogu i vjernost čovjeku. Vjernost Bogu događa se u istinitom i sigurnom upoznavanju i tumačenju cjelovitosti kršćanske Objave, evanđeoskoga navještaja i nauka Katoličke Crkve, njezine sakramentalne i povijesne stvarnosti i poslanja. Katolički vjeronauk se stoga po svom temeljnom sadržaju, odgojnoj i obrazovnoj zadaći, usredotočuje na osobu Isusa Krista u otajstvu trojstvenoga Boga: Oca, Sina i Duha Svetoga, na središnje događaje povijesti spasenja i osobito na Kristovo spasenjsko i otkupiteljsko djelo u okviru cjelovita nauka Katoličke Crkve. U njegovu središtu su također sakramenti, povijest i bogata tradicija Crkve, njezini sveci i duhovni uzori, njezina povijesna, kulturalna i umjetnička baština, te sve vrijednosti koje potiču i promiču izgradnju pune ljudske i kršćanske zrelosti učenika u vjeri, nadi i ljubavi. Vjernost čovjeku sadržajno se i odgojno usredotočuje na čovjeka kao Božje stvorenje i Božju sliku, na njegova temeljna pitanja i iskustva o smislu života i vlastitoga postojanja. Te činjenice obvezuju poznavanje i vrjednovanje povijesno-kulturne i egzistencijalne stvarnosti, napose općih etičkih i moralnih izazova i problema suvremenoga čovjeka i društva, pa Katolički vjeronauk učenicima želi omogućiti potpunije poznavanje i vrjednovanje čovjeka i svijeta, različitih povijesnih izvora i područja života te bogatstvo kršćanskih iskustava, izražavanja i djelovanja koji pridonose općem dobru čovjeka i ljudske zajednice.
Katolički vjeronauk ekumenski je i dijaloški vrlo otvoren po svom odgojno-obrazovnom pristupu, sadržajima i ciljevima. Zadaća mu je učenike odgajati za istinski ekumenizam i poštovanje prema pripadnicima drugih kršćanskih Crkva i zajednica, te za iskreni dijalog i suživot s pripadnicima različitih religija i svjetonazora, poštujući njihova uvjerenja, stavove i tradicije.
Suvremena škola zahtijeva cjelovit odgoj učenika i ostvarenje svih njegovih intelektualnih, moralnih i duhovnih potencijala. Katolički vjeronauk pridonosi općim ciljevima demokratske i humane škole, pogotovo što cjelovit odgoj ljudske osobe promatra u svjetlu kršćanske antropologije i čovjeka koji je Božja slika, savršeno ostvarena u Isusu Kristu. Na tim se izvorima nadahnjuju sadržaji i ciljevi Katoličkoga vjeronauka koji pridonose izgradnji i poštovanju čovjekova dostojanstva, njegove duhovno-religiozne, etičke i moralne svijesti, objektivna kritičkoga pristupa prema životu pred pojavama i izazovima suvremenoga svijeta i društva. Katolički vjeronauk na taj način, u svjetlu katoličke vjere, omogućava učenicima argumentirano i kritičko promišljanje i stjecanje spoznaja o čovjeku i svijetu te razvijanje i izgradnju vjerskih stavova i vrjednota, etičko-moralne svijesti i savjesti, moralnih načela i vrijednosti kao što su sloboda, odgovornost, pravednost, solidarnost, poduzetnost, snošljivost, dijalog i drugo. Vjeronauk time daje vrijedan prilog humaniziranju škole i odgoju učenika za solidarni humanizam i izgradnju „civilizacije ljubavi“. On učenicima na društvenom i socijalnom planu pomaže otkrivati vlastita i potrebu poštivanja temeljnih ljudskih prava i sloboda drugih ljudi, razvijati načela pravednosti i solidarnosti prema čovjeku i društvu, sudjelovati u izgradnji mira i općeg dobra, njegovati osjećaje i stavove za očuvanje okoliša te drugih vrjednota koje im pomažu da postignu punu ljudsku i kršćansku zrelost i ostvarenje „čovjeka savršena, do mjere uzrasta punine Kristove“, riječima katoličke vjere - da postanu sveti.
Katolički vjeronauk u školi ulazi također u područje ljudske kulture i u aktivan susret i dijalog s kulturom, odnosno s kulturama današnjega svijeta. Zadaća mu je uprisutniti Evanđelje u sustavnu osobnom i kritičkom procesu asimilacije kulture te pokazati utjecaj i doprinos kršćanstva razvoju i izgradnji opće i nacionalne kulture. Učenicima se omogućuje upoznavanje, stjecanje, čuvanje i razvijanje vlastitoga kulturnoga, nacionalnog i vjerskog identiteta te poznavanje i poštivanje identiteta drugih pojedinaca i skupina, promičući istodobno međukulturni dijalog i suradnju u suvremenome pluralističkom društvu i globaliziranome svijetu. On promiče i druga znanja i kompetencije učenika na različitim područjima koje pridonose ostvarenju temeljnih vrijednosti školskoga kurikuluma, osobito osobnoj, društvenoj i građanskoj odgovornosti i kompetencijama.
Katolički vjeronauk u školi nudi suvremeno komunikološko i didaktičko-metodičko djelovanje, strategije, pristupe i metodički instrumentarij u procesima stvaralačkoga i suradničkog učenja i poučavanja. Pored toga, on ima i svoju odgojno-obrazovnu i metodičku posebnost jer vjeronaučnu nastavu i školski sat promatra kao dinamičan suradnički susret osoba, susret učenika i vjeroučitelja s otajstvom Božje riječi i Božje milosti. Vjeronauk u isto vrijeme njeguje interdisciplinarni dijalog i međupredmetnu suradnju s drugim nastavnim predmetima unutar društveno-humanističkoga i drugih odgojno-obrazovnih područja. Kako su vjeronaučni sadržaji povezani gotovo sa svim područjima znanja, ti sadržaji učenicima postaju važan interpretacijski ključ za razumijevanje ne samo religijskih sadržaja nego i razumijevanje cjelokupne stvarnosti.
U formalno-pravnome i organizacijskome smislu Katolički vjeronauk u školi redovni je i obvezni nastavni predmet za učenike čiji ga roditelji ili skrbnici slobodno izaberu, izvodi se s dva sata tjedno u okviru redovne nastave, pod jednakim uvjetima kao i ostali obvezni nastavni predmeti u školi. Vjeronauk se poučava tijekom svih odgojno-obrazovnih ciklusa. Kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama, a s ciljem zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Katolički vjeronauk treba omogućiti da svaki učenik:
− razvije sposobnost postavljanja pitanja o Bogu, čovjeku, svijetu, smislu i vrijednostima života, etičkim i moralnim normama ljudskoga djelovanja te sposobnosti smislenoga predstavljanja i objašnjavanja odgovora koji na ta pitanja dolaze iz razuma, Objave i vjere Katoličke Crkve;
− upozna i razumije kršćansku religiju i katoličku vjeru, te poznaje i usvaja temeljne istine vjere u svjetlu cjelovita nauka Katoličke Crkve;
− poznaje sadržaj i osnovnu strukturu Biblije i temeljna obilježja kršćanske Objave i povijesti spasenja, da razumije značenje Božje riječi u Bibliji i crkvenom naviještanju, te argumentirano raspravlja i vrjednuje njezin utjecaj na povijest čovječanstva, ljudsku kulturu i konkretan život;
− pronalazi vlastiti put izgradnje života i odgovorna moralnoga djelovanja prema kršćanskoj poruci i katoličkoj vjeri, i postane sposoban artikulirati, graditi i vrjednovati život iz te religijske i katoličke perspektive;
− upozna i vrjednuje sakramente, liturgijska i crkvena slavlja te molitvu kao duhovnu snagu i duhovno-vjernički način pripadništva i života, zajedništva i slavlja u Katoličkoj crkvi;
− poznaje temeljne događaje povijesti i tradicije Katoličke Crkve i shvaća njezinu sakramentalnu stvarnost, razumije da je ona zajednica Kristovih vjernika, nositeljica Objave Božje i navjestiteljica Radosne vijesti spasenja za sve ljude;
− shvati da je pripadnost Katoličkoj Crkvi, u okviru konkretne crkvene zajednice, poziv na svjesno i odgovorno kršćansko djelovanje i vladanje u Crkvi i društvu;
− poznaje temeljna obilježja poznatih konfesija, religija i svjetonazora, promiče razumijevanje i poštovanje drukčijih razmišljanja, stavova, tradicija i životnih odluka;
− pozna i vrednuje ulogu i doprinos kršćanstva, osobito Katoličke Crkve u kulturnomu, obrazovnomu, znanstvenomu i gospodarskomu razvoju i napretku hrvatskoga društva i zapadne civilizacije u prošlosti i sadašnjosti, izgrađujući pritom vlastiti stav odgovornosti, poduzetnosti, sudioništva i solidarne humanosti u nastojanju oko izgradnje „civilizacije ljubavi“;
− razvije religijsku i vjersku pismenost i komunikacijsku kompetenciju kako bi se osnažio u suočavanju s različitim životnim situacijama, da kritički i kreativno promišlja i argumentirano obrazlaže važnost osobnoga odgovornog djelovanja u Crkvi i društvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. Domene u organizaciji kurikuluma nastavnoga predmeta katolički vjeronauk
Sadržaji, iskustva i ishodi nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk daju učenicima mogućnost za kritičko promišljanje i produbljivanje te donošenje osobnih, smislenih odluka i izbora u pitanjima vjere i života. Temeljni sadržaji i ishodi nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk strukturirani su u četiri domene koje omogućavaju vjeroučiteljima kvalitetno planiranje procesa poučavanja i učenja:
− Čovjek i svijet u Božjem naumu
− Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
− Kršćanska ljubav i moral na djelu
− Crkva u svijetu
Domene obuhvaćaju sva područja učenja i poučavanja Katoličkoga vjeronauka, međusobno se prožimaju u sadržajnome i funkcionalnome smislu te pridonose razvoju konceptualnoga znanja i mišljenja primjenjivoga na bilo koju temu ili sadržaj u ovome nastavnom predmetu. Domene omogućavaju da se znanje o različitim temama iskustveno stječe, neprestano nadograđuje te bude primjenjivo u životu. Ključna sastavnica poučavanja i učenja povezana je s idejom vlastitoga istraživanja: učenici uče u vjeri, o vjeri kao i iz vjere. Kontekst poučavanja i učenja promiče spoznaju i znanje, ali isto tako i vladanje i stavove. Budući da vjeronauk ne posreduje samo informacije o vjeri i religiji, nego potiče jačanje učenikova identiteta i ohrabruje ga u donošenju odluka i izbora u području vjere i morala, učenik je, zajedno s njegovom stvarnošću i iskustvom, nezaobilazan kriterij za izbor odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja. Što se, naime, odgojno-obrazovni ishodi konkretnije određuju, to se više može uzimati u obzir konkretna životna situacija učenika, njegov vjerski i kulturni kontekst iz kojega dolazi, njegova dob i njegova motivacija. Proces poučavanja i učenja mora prihvatiti konkretnu učeničku situaciju kao polazišnu te započeti ondje gdje se učenik nalazi. Vjeroučitelji će prepoznati da će u tome procesu osobnoga promišljanja neki učenici tek djelomično prihvaćati vjerski pogled na život. Bit će to vjeroučiteljima nadahnuće i izazov za preuzimanje inicijative u daljnjem procesu odgoja u vjeri učenika.
Iako će u pojedinim godinama učenja veći naglasak biti stavljen na pojedine domene, ipak one omogućavaju kontinuitet učenja u svim ciklusima i razredima. Pojmovi otkrivanje, prepoznavanje, tumačenje, razlaganje, proučavanje, kritičko promišljanje i slično, rabljeni u opisu odgojno-obrazovnih ishoda od prvoga do petoga ciklusa, potvrđuju kako su učenici u svim ciklusima, odnosno godištima, sposobni razvijati kompetencije primjerene vlastitoj dobi. Neki se odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju unutar jednoga razreda. Drugi, međutim, zbog svoje složenosti i širine, protežu se u više razreda, čak i ciklusa. Razvoj odgojno-obrazovnih ishoda stoga valja promatrati u kontinuitetu, a ne nužno kao zatvorene u jednu cjelinu. Na kraju, budući da je Katolički vjeronauk predmet čiji će sadržaji i ishodi imati svoj izvor najprije u biblijskoj riječi, može se domena Riječ Božja i vjera u životu kršćana smatrati onom koja će na određeni način biti izvorom, ali i ishodištem svih domena.
Domene također pridonose unutrašnjoj koherentnosti nastavnoga predmeta te omogućavaju međupredmetnu korelaciju s nastavnim predmetima unutar društveno-humanističkoga područja, kao i korelaciju s nastavnim predmetima drugih odgojno-obrazovnih područja te međupredmetnih tema. Katolički vjeronauk promiče izvanučioničku nastavu - posjet crkvi, različitim vjerskim zajednicama, hodočasničkim mjestima važnim za njihov identitet, suradnju s drugim institucijama putem različitih humanitarnih, ekumenskih i kulturnih projekata.
Vjeronaučna nastava osobito promiče pristupe i strategije koji potiču komunikaciju, aktivnu suradnju i kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost.
1. Čovjek i svijet u Božjem naumu
Katolički vjeronauk je mjesto koje omogućava učeniku pronaći odgovore na pitanja o izvoru i smislu vlastita života. Uz to, on stvara prostor u kojem učenik može upoznati Boga koji je početak i stvoritelj svega stvorenog. Po Isusu Kristu, utjelovljenome Sinu Božjem, učeniku se nudi mogućnost učenja, ali i prihvaćanja spasenjskih Kristovih djela kao trajnoga znaka ljubavi Božje prema čovjeku. Razmišljajući nad biblijskim tekstovima i tumačeći svjedočanstva tradicije Katoličke crkve, učenik će iskusiti Božji interes za čovjeka, posebno vidljiv i u današnjoj zadaći naviještanja kraljevstva Božjeg. To je naviještanje najprije zadaća cijele Crkve, zajednice vjernika koja će učenika potaknuti na otvorenost prema drugomu, zajedništvu s njim i zajedničkom djelovanju prema svijetu i prirodi iz perspektive kršćanske vjere. Uz to, bit će važno tumačiti poruku Isusa Krista o kraljevstvu Božjem kao poruku o razumijevanju i življenju uspješnoga života iz perspektive kršćanske vjere što će od učenika zahtijevati i sučeljavanje s različitim ponudama smisla i vrijednosti društva i kulture u kojoj žive. Pitanja, dakle, o smislu života, smrti, patnje, ljubavi, nade, budućnosti, vječnosti, dobivat će svoje odgovore utemeljene na katoličkome nauku o stvaranju čovjeka te njegovu otkupljenju. Svijet će, u tome smislu, biti shvaćen kao konkretno mjesto susreta Boga i čovjeka te je u učenikovim očima znak ljubavi Božje prema čovjeku koja će od njega zahtijevati odgovor i u brizi za stvorenim. Osim što će učenik upoznati odgovore koje daje katolička vjera, bit će mu omogućeno razumijevanje svijeta i čovjeka na temelju drugih religija i uvjerenja. Sve će to služiti stalnome razvoju vlastite vjere, ali i prihvaćanju onih koji temelje života čovjeka i svijeta vide iz neke druge religijske ili filozofijske perspektive. Promišljajući, dakle, i istražujući osobna egzistencijalna pitanja, učenik razvija duhovnu dimenziju, svoj unutarnji život, te uči razumjeti značenja spasenjskih i otkupiteljskih čina Božjih prema čovjeku.
2. Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
Katolički vjeronauk pomaže učeniku shvatiti da je Riječ Božja najprije Isus Krist, objavljeni i utjelovljeni Sin Božji, koji je s Ocem, u zajedništvu s Duhom Svetim, od početka stvaranja svijeta i čovjeka bio jedno. Učenik je u mogućnosti, shvaćajući otajstvo Božje objave čovjeku po Sinu, učiti da postoji i biblijska objava. Novost te biblijske objave sadržana je u činjenici da Bog govori ljudima po ljudima koji su nadahnuti Duhom Svetim. Upravo zbog tog nadahnuća, premda se služi jezikom čovjeka različitih vremena i povijesnih epoha, Bog sam govori u pismima. Tako smijemo reći: kao što je Riječ Božja postala tijelo po Duhu Svetom u krilu Djevice Marije, Sveto Pismo se rađa u krilu Crkve po djelovanju istoga Duha. Djeca i učenici upoznaju Bibliju kao knjigu kršćana te shvaćaju i tumače njezino značenje za kršćanstvo i Katoličku crkvu. U Starom zavjetu se pred učenike stavlja „ljubavna pripovijest“ između Boga i Židovskoga naroda dok će im Novi Zavjet donijeti navještaj o kraljevstvu Božjem, spasenjskim Kristovim djelima te njegovoj smrti i uskrsnuću. Sučeljavanje s tim biblijskim tekstovima pomaže učenicima dovesti svoj vlastiti život u odnos s Riječju Božjom. Učenik po pismima, dakle, upoznaje temelje kršćanske objave, vjere i života Crkve. Upoznaje Isusa Krista kao Sina Božjega, navjestitelja Radosne vijesti. Promišlja i otvara se njegovu životu i poruci. Upoznaje temeljne istine katoličke vjere. U životima velikih biblijskih osoba, muškaraca i žena, ali i onih koji su u biblijskim spisima pokazani kao oni koji su se odrekli prijateljstva s Bogom, učenik će biti u mogućnosti pronalaziti vlastita nadahnuća za život, ali i utjehu u teškim trenucima. U svjetlu temeljnih kršćanskih sadržaja promišlja i izgrađuje svoj vjerski i kulturni identitet, bira vrijednosti koje mu mogu donijeti spas, uči se odnositi prema sebi, drugima i svemu što ga okružuje. Odgovorno prosuđuje vlastiti život i različite probleme, nade i tjeskobe društva i svijeta u duhu evanđelja i vjere Crkve. Upoznaje i istražuje Bibliju kao nadahnutu knjigu koja progovara o problemima, ali i radosti čovjeka. Rad s biblijskim tekstovima učeniku pruža mogućnost da najvažnija suvremena ljudska iskustva osvijetli biblijskim značenjem te da prepozna temeljna životna pitanja na koja Biblija daje odgovore protkane vjerom. Uz to, učenik će upoznati različita mjesta na kojima i u kojima živi Riječ Božja: liturgija Crkve, sakramenti, molitva, obiteljski život i drugo.
3. Kršćanska ljubav i moral na djelu
Učenici će na početku svoga obrazovanja biti u mogućnosti spoznati značenje pravila i zapovijedi za sebe te za dobar suživot s drugima. Iskusit će u njima znakove koji će im pomoći u usmjeravanju vlastitoga života te će postupno preuzimati odgovornost za svoje čine i za život u zajednici. Sve će to moći iskusiti na izabranim biblijskim tekstovima, a posebno u radosnoj vijesti Evanđelja koje čini učenika slobodnim te ga upućuje na stalnu spremnost Božju opraštati čovjeku. Učenici će osim biblijskih tekstova nadahnuće za prihvaćanje „evanđeoskih savjeta“ nalaziti i u osobama koji su živjeli upravo prema tim pravilima te će im se nuditi konkretni model odgoja za dobro, pravedno i istinito. Takav je pristup važan kako bi od početka školovanja, pa i nadalje, učenik mogao razabrati da su kršćanska pravila, vrijednosti, konkretno moral nešto što je duboko uronjeno u život čovjeka, to jest da je moral konstitutivna dimenzija čovjekova života kao Božjeg stvorenja. Kršćanski moral tako naznačuje stalni odnos Boga Stvoritelja i stvorenja te konačnoga pomirenja u odnosu Otkupitelja i čovjeka kao novog stvorenja. Sukladno razvoju učenika i njegovu interesu, u ovoj domeni će se razrađivati i nuditi tumačenja o mnogim suvremenim „slobodama“ čovjeka koje će nerijetko biti i ozakonjene, a neće biti u skladu s moralom Katoličke crkve. Tako će učenici učiti, tumačiti te prihvatiti – iz perspektive stvorenoga, oslobođenoga i otkupljenoga čovjeka - vrijednosti života od začeća do prirodne smrt kao i druge teme o kojima će biti pozvani razmišljati. Pred učenike će se transparentno staviti misli onih koji o određenim moralnim ili etičkim pitanjima imaju drukčije mišljenje od Katoličke crkve, neovisno radilo se o etičkim pitanjima (abortus, rodna ideologija, pitanje istospolnih zajednica i drugo), ili kada je riječ o gospodarstvu i javnoj politici (pitanje korupcije, nepravedne podjele dobara, siromaštvo i drugo), ali će se pomno paziti da se jasno predoče učeniku istine kršćanske vjere, temelju kršćanskoga odnosno katoličkoga morala. Promišljajući o različitim religijskim i moralnim pitanjima, učenik izgrađuje kritički odnos prema životu i svijetu, zauzima argumentirane stavove s obzirom na različita moralna pitanja i dvojbe, istražuje načine kako stvoriti pravednije, solidarnije i tolerantnije društvo u skladu s kršćanskim odgovorima na moralna pitanja. Konačno, učenik će biti svjestan izazova različitih sloboda i prisila današnjega svijeta i kulture života te će biti osposobljen za etično utemeljene prosudbe i solidarno djelovanje na temelju proročke i oslobađajuće moći kršćanske poruke koja je objavljena u Isusu Kristu.
4. Crkva u svijetu
Već su crkveni oci u povijesti govorili da je čitav svijet čovjeku teologija. Zbog toga Katolički vjeronauk, kao crkvena stvarnost u školskom sustavu, želi proučavati i tumačiti svijet iz kršćanske perspektive. No, ne samo to. On je mjesto u kojemu se pred učenika stavlja mogućnost shvaćanja, tumačenja te djelovanja Crkve u svijetu. Pod pojmom svijet podrazumijevamo ovdje stvarnost u kojoj Crkva živi i djeluje. Misli se na stvarnost s vjerskoga, odnosno religijskog, kulturnog i umjetničkog te društvenog aspekta. Na početku školovanja će učenik tako upoznavati svoje vlastito mjesto u svijetu, u obitelji te vjerskoj zajednici kojoj pripada i koja izgrađuje njegov vlastiti identitet. Slijedom njegova razvoja, on će biti pozvan razumijevati, analizirati te se odgovorno ophoditi prema povijesnim i sadašnjim ulogama Crkve na svjetskoj, europskoj, ali i na nacionalnoj razini. Učenik će u tom smislu primijetiti i razumjeti kako je kršćanstvo kao religija utjecalo na hrvatsko društvo, njegovu povijest i sadašnjost, njegov jezik, kulturu i umjetnost te na tradiciju koja je do danas sačuvala kršćanske vrijednosti kao bitni element života na ovim prostorima. Učenik će također istraživati utjecaj različitih religija, ali i drugih društvenih i kulturnih ideja koje su utjecale na hrvatsko društvo. Te će ideje uvijek dovoditi u vezu ili će ih kritički tumačiti iz perspektive kršćanskoga djelovanja Crkve. Istraživati mjesto i ulogu kršćanstva, ali i religije općenito kao prafenomena ljudske civilizacije u suvremenome društvu, bit će isto tako zadaća učenika. Takvo istraživanje vodit će učenika prema razumijevanju međusobne ovisnosti društva i religije s jedne strane te će s druge strane učenik biti u mogućnosti stvoriti preduvjete potrebne za argumentiranu interpretaciju kulturnih izričaja povezanih s različitim religijskim predajama, osobito, pak, s kršćanskom tradicijom. Tako će učenik steći iskustvo proučavanja i istraživanja konkretnih ostvarenja u povijesti Crkve, ali i ostvarenja u području umjetnosti, književnosti, znanosti, filozofije, etike, tehnike, običaja, prava, narodnih običaja itd. Na taj će način učenik otkrivati povezanost evanđelja i kulture, tj. utjecaj evanđelja ne samo na našu povijest i sadašnjost, nego i utjecaj kršćanstva općenito na suvremenu Europu. Velika imena hrvatske kulturne i umjetničke baštine, kao i ona iz povijesti i sadašnjosti Katoličke crkve, pružat će učeniku mogućnost konkretnoga uvida neodvojivosti Crkve i društva na našem, ali i na širem europskom i svjetskom području. Posebno će mjesto u tom smislu zauzimati povijesna i tradicionalna vezanost našega naroda na duboko poštovanje i ljubav prema Blaženoj Djevici Mariji koja je samo jedan od mnogih znakova vjernosti hrvatskoga naroda Bogu i Katoličkoj crkvi.
Produbljujući spoznaje drugih religija, kultura i svjetonazora, učenik se osposobljava za ekumenski i dijaloški pristup drugima i drukčijima. Takvo poznavanje sadržaja učeniku omogućava čuvanje i razvijanje vlastitoga te upoznavanje i poštovanje tuđega kulturnog, nacionalnog i vjerskog, odnosno religioznog identiteta. Sve to vodit će učenika prema djelovanju u svijetu u kojemu se nalazi, a kojemu će pristupiti dijakonijski, služeći mu u kršćanskoj perspektivi, te izgrađujući solidarni humanizam prema drugima i konačno, na taj način, biti svjedokom Crkve koja živi u svijetu i sa svijetom. Katolički vjeronauk tako omogućuje učeniku da tumači život i svijet kao mjesto iskustva Boga te ga time senzibilizira za sakramentalnost sveukupne stvarnosti u kojoj učenik uči simbolički razmišljati i tumačiti stvarnost oko sebe. Na taj način se učenika potiče i otvara za ono shvaćanje svijeta i života kojemu čin i milost sakramenata, stalne Božje aktualne suradnje s čovjekom, daje novi i jedinstveni smisao.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Osnovna škola Katolički vjeronauk 1. razred – 70 sati godišnje
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ KV A.1.1.
Učenik izražava osnovne doživljaje o sebi i svijetu te pokazuje svoju radost i divljenje prema Bogu i svemu stvorenome.
Učenik nabraja neka važna životna pitanja koja se obrađuju (npr. o Bogu i njegovoj ljubavi prema ljudima).
Učenik izražava divljenje svijetu, sebi i drugima
Učenik izražava osnovne potrebe, želje, emocije i iskustva.
Učenik uočava i izražava shvaćanje da je život čudesan i da je Božji dar.
Učenik uočava da svatko ima svoje ime i svoje mjesto te prepoznaje sebe kao Božje ljubljeno dijete.
opisuje i prihvaća vjeronauk kao radosni susret u kojem učimo ljubiti Boga i ljude.
Učenik prepoznaje i opisuje načine kako pokazati poštovanje prema svakome čovjeku i svemu stvorenome.
Učenik navodi važna životna pitanja o kojima razgovaramo na vjeronauku.
Učenik stvaralačkim izražavanjem iznosi svoj doživljaj čudesnosti života i svijeta.
Učenik imenuje načine kako pokazati i pokazuje poštovanje prema čovjeku i svemu stvorenome.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pomoću različitih slika ljudskih lica, emotikona ili životnih događaja izražavaju osnovne emocije i želje . U učenika se potiče iskustvo radosti i divljenja te aktivnosti koje izgrađuju radost zajedništva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Različitima igrama učenici se predstavljaju ( mogu se predstaviti pomoću najdraže igračke ili lika iz crtića, boje…)
Pomoću njima poznatih priča (Ružno pače) izražavaju iskustva prihvaćanja, radosti, poštovanja..
Mogu izaći u prirodu i uočiti kako u prirodi sve ima svoje mjesto (trava ne raste na asfaltu, vjeverica ne živi u kući, stablo ne raste na krovu…) kao i oni u svojoj obitelji, školi…Crkvi
Razne igre predstavljanja i upoznavanja .
Izražavanja osjećaja pomoću zadanih kartica na kojima je prikazan simbol koji upućuje na neki događaj ili je prikazan sam događaj (poklon i baloni učenik izrazi gestom ili riječima emociju koju povezuje sa slikom na kartici; jaslice, ruka koja prijeti, kapa, malo dijete, mobitel ..i sl.)
OŠ KV A.1.2.
Učenik prepoznaje da je Biblija sveta knjiga za kršćane i da sadrži tekstove važne za život te razumije jednostavnije biblijske pripovijesti.
Učenik nabraja odabrane odlomke (Stvaranje, Isusovo rođenje, Isus susreće ljude) i biblijske osobe (Isus, Marija, Josip, Isusovi učenici).
Učenik prepričava odabrane biblijske pripovijesti.
Učenik imenuje vlastita iskustva i povezuje ih s biblijskim porukama.
Učenik prepoznaje Bibliju kao svetu knjigu kršćana.
Učenik nabraja odabrane važnije teme i osobe iz Biblije, osobito one koji se odnose na Isusov život.
Učenik prepričava odabrane važnije biblijske pripovijesti povezane s Isusovim životom.
Učenik izriče i iskazuje vlastita iskustva povezana s biblijskim porukama.
Učenik prepoznaje Bibliju kao svetu knjigu kršćana.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prilagođeni biblijski tekstovi iz S taroga zavjeta koji donose I zvješće o stvaranju ( P ost 1, 1-31) mogu se uzeti i iz dječje Biblije .
Prilagođeni biblijski tekstovi o Isusovom rođenju (Lk 2, 1-7) koje donose evanđelja; uzeti biblijske tekstove koji opisuju Isusov susret s nekim biblijskim osobama .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ovaj se ishod ostvaruje povezano uvijek kada se čitaju biblijski tekstovi u domeni B u ishodima: OŠ KV B.1.1; OŠ KV B.1.2 , dotiče se i ishoda OŠ KV C.1.1 kad se radi na tekstu o S tvaranju .
Može se izraditi knjiga koja će na koricama imati naslov Biblija, na prazne stranice učenici mogu pisati naslove i lijepiti sličice ili crtati događaje koji se nalaze u Bibliji. M o gu posebno nacr tati sve što je stvorio Bog i što je stvorio čovjek.
Mogu naučiti pjevati pjesmu Tko stvori.
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ KV B.1.1.
Učenik u biblijskim događajima i osobama otkriva Boga kao dobroga oca koji je stvorio čovjeka, koji ljubi sve ljude i prisutan je među nama.
Učenik uočava i pripovijeda, s pomoću ilustracije, biblijsko izvješće o stvaranju svijeta i prvih ljudi .
Učenik izražava zahvalnost Bogu za dar života.
Učenik u biblijskim događajima i osobama otkriva Božju ljubav kojom prihvaća sve ljude, prepoznaje znakove Božje dobrote.
Učenik prepoznaje i imenuje odabrane znakove Božje dobrote.
Učenik pripovijeda biblijske događaje i povezuje znakove koji pokazuju Božju ljubav i dobrotu prema ljudima.
Učenik izražava svojim riječima osjećaj zahvalnosti Bogu .
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Post 1,27 i Ps 139 tekstovi prilagođeni uzrastu učenika .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Promatrati i uočavati u prirodi što je sve stvorio Bog, a što čovjek .
Izrađivati, modelirati, raditi iz zemlje-gline i kroz to uočavati sličnosti Boga i čovjeka .
Voditi brigu o slikovitom govoru, izbjegavati doslovno tumačenje tekstova.
Kod učenika evocirati iskustvo zahvalnosti na primjeru lijepog ponašanja kad dobije dar kako treba reagirati, što treba reći? Objasnit im da je i sve što je Bog stvorio dar i da i za taj dar treba izraziti zahvalnost. Može u molitvi, a može čuvati prirodu ne je zagađivati, posaditi cvijet, biljku.
Na temelju biblijskog teksta Lk 15,11-25 uočiti znakove Božje dobrote.
Ovaj ishod se ostvaruje i u OŠ KV C. 1.1 .
OŠ KV B.1.2.
Učenik otkriva i upoznaje Isusa kao prijatelja i prepoznaje njegovo djelovanje među ljudima.
Učenik u događaju navještenja otkriva Mariju koja Bogu želi služiti, a u Kristovu rođenju otkriva Božju blizinu i poruku ljudima.
Učenik u događaju Isusova rođenja u betlehemskoj štalici prepoznaje i izražava radost zbog Isusova rođenja.
Učenik opisuje i prepričava susret anđela Gabrijela i Marije.
Učenik pripovijeda o Isusu koji pomaže ljudima, posebno siromašnima i potrebitima.
Učenik na temelju biblijskih tekstova otkriva kako Isus poziva ljude da budu njegovi prijatelji.
Učenik prepoznaje u Posljednjoj večeri Isusov poziv da se oko njega okupljamo i slavimo spomen njegove ljubavi i žrtve.
Učenik otkriva i opisuje Isusovo uskrsnuće kao događaj pobjede života nad smrću.
Učenik svojim riječima prepričava događaj Isusova rođenja.
Učenik prepričava biblijske događaje te riječima i drugim znakovima izražava Isusovu božićnu poruku radosti i mira.
Učenik prepoznaje, opisuje i prihvaća Isusa kao prijatelja, učitelja i Spasitelja.
Učenik pripovijeda događaj Posljednje večere.
Učenik pripovijeda događaj Isusove muke i uskrsnuća .
Učenik zna izraziti uskrsnu radost i čestitati Uskrs.
Sadržaji :
Učenici se upoznaju s temeljnim činjenicama kršćanske vjere. Ishod se ostvaruje povezano s OŠ KV A.1.2 .
Prilagođeni biblijski sadržaji koji govore o Isusovu rođenju Lk 2,1-7; 8-20; Isusovo uskrsnuće, Lk 24, 1-10; susret anđela Gabrijela i Marije Lk 1, 26-39); Isusov odnos prema siromasima Mt 19,21; Mk 10,21; Lk 19,8; Posljednja večera Lk 22,14-21; i ostali po izboru .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Mogu se koristiti i slikovnice koje prikazuju navedene događaje . Valja voditi brigu o kvaliteti biblijskog teksta i ilustracije.
Učenika navesti da samostalno navodi iskustvo patnje, iskustvo radosti, iskustvo slavlja. Mogu donijeti obiteljske fotografije koje prikazuju događaje koje povezuju s navedenim iskustvima (zajedništvo oko stola = Posljednja večera, slavlje rođendana= Božić, vijest da je mama, teta, sestra… trudna = navještenje) i sl. Može se izraditi veliki pano ili plakat koji će prikazati njihove fotografije i događaje iz Biblije.
P otrebno poći od njihovih iskustva u pristupu temama, (Božić - rođenje, pomaganje - uočiti potrebite u vlastitoj okolini i načine na koj e im mogu pomoći ).
Razjasniti koji sim bol i pripadaju Božić u, a koji su vezani uz djeda Mraza.
OŠ KV B.1.3.
Učenik izražava svoju ljubav prema Bogu u zahvaljivanju, molitvi i pjesmi.
Učenik opisuje došašće kao vrijeme radosnoga iščekivanja Isusa Krista.
Učenik u Božiću otkriva ostvarenje toga iščekivanja i slavlja.
Učenik se zna prekrižiti te moliti Oče naš, Zdravo M arijo, Slava Ocu, Anđele čuvaru.
Učenik navodi znakove po kojima ljudi izražavaju svoju vjeru i zahvalnost Bogu: obiteljska molitva, nedjeljna misa, pobožnosti.
Učenik opisuje značenje došašća i Božića.
Učenik navodi i opisuje slavlja blagdana u svojoj obitelji i zajednici te izriče jednostavne molitve.
Učenik izražava vjeru da je Isus uvijek s nama kad se okupljamo u njegovo ime.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Istraživati molitveni ke koji su učenicima dostupni, biblijski tekst molitve Oče naš Mt 6, 9-14 .
Opisivati doživljaje i iskustvo kojima kršćani izražavaju svoju vjeru: obiteljska molitva, nedjeljna misa, pobožnosti .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Razvoj kreativnog mišljenja i izražavanja: crtanje simbola došašća i blagdana .
Evocirati iskustvo molitve, molitve koje su naučili u obiteljskom okruženju .
Slušati molitvu i pokušati crtežom izraziti svoj doživljaj , samostalno osmisliti pokrete uz najvažnije molitve, pokrete koje koristimo u euharistiji, evocirati iskustvo zahvalnosti…
Ovaj ishod se ostvaruje povezano s ishod om KŠ KV B.1.2., a mogu se koristiti i preporuke navedene su kod ishoda B.1.1 .
Naučiti pjevati b ožićne pjesme (Radujte se narodi … )
Korelacija se može ostvariti s nastavnim predmetom Hrvatski jezik , Priroda i društvo , Likovna kultura, motivi običaja u vrijeme došašća i stranim jezicima (Engleski jezik i N j emački jezik).
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ KV C.1.1 .
Učenik otkriva da je svaki čovjek Božje stvorenje koje treba poštovati i ljubiti te uočava važnost pomirenja i opraštanja za život u zajednici.
Učenik prepričava da je Bog stvorio svakoga čovjeka iz ljubavi i da su ljudi pozvani na međusobno poštovanje i ljubav.
Učenik na temelju vlastitih iskustava prijateljstva i svađe prepoznaje potrebu pomirenja i praštanja.
Učenik prepričava Isusove riječi o pomirenju, Oče naš Isusov poziv na praštanje poput dobroga Oca nebeskoga.
Učenik navodi i opisuje znakove pomirenja i opraštanja .
Učenik navodi primjere iz života svetaca i Marije – Isusove majke o poštovanju i ljubavi.
Učenik pokazuje primjer pomirenje i opraštanje u konkretnim situacijama.
Učenik pripovijeda da je Bog stvorio svakoga čovjek iz ljubavi i da su ljudi pozvani na međusobno prihvaćanje, poštovanje i ljubav.
Učenik navodi radosne i žalosne trenutaka iz života i navodi trenutke koji se tiču prijateljstva i svađe.
Učenik opisuje i pokazuje konkretne načine pomirenja i praštanja.
Učenik navodi i opisuje znakove pomirenja i opraštanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prihvaćaju ljudske i kršćanske vrednote primjereno svojoj dobi i iskustvu, a s ulaskom u širu zajednicu vršnjaka razvijaju međusobne odnose.
Znakove pomirenja i opraštanja (prekinuti svađu, ispričati se, zamoliti za oproštenje, oprostiti).
Prilagođeni biblijski tekstovi npr.: Post 1,27 i Ps 139; dio molitve Oče naš (Mt 6,12); opraštanje uvrede Mt 18,21-22; Isusov poziv na praštanje poput dobroga Oca nebeskoga (Mt 6,14).
Ostvaruje se povezano s ishodom OŠ KV B.1.1 .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
P romišlja o važnosti i potrebi pomirenja i opraštanja. U radu poći od iskustva učenika (svađa, pomirenje, oproštenje…). K onkretnom gestom pomirenja izmiriti se s prijateljem u razredu; piše konkretne korake pomirenja , n a konkretnom primjeru pokazuje znakovima, gestama i riječima kako prekinuti svađu, ispričati se, moliti za oproštenje, oprostiti. Odabrati konkretne primjere iz života svetaca o poštovanju i ljubavi. , samo istaknuti dio, npr. iz života Majke Terezije, sv. Franje…
Vodi prilagođen intervju s roditeljima o ljubavi prema njoj/ njemu (svom djetetu) i načinima pomirenja nakon svađe.
Mogu izraditi album svetaca.
Korelacija se može ostvariti s predmetom Priroda i društvo .
OŠ KV C.1.2.
Učenik poštuje pravila dobroga ponašanja u obitelji i razredu, prepoznaje školu kao mjesto susreta, zajedništva, radosti i učenja.
Učenik aktivno sudjeluje u donošenju pravila dobroga ponašanja.
Učenik poštuje dogovorena pravila ponašanja u razredu.
Učenik identificira svoje mjesto u razrednoj zajednici, navodi razlike između obitelji i razredne zajednice.
Učenik prepoznaje da pravila dobroga ponašanja vode k zajedništvu.
Učenik izražava geste lijepoga ponašanja u svome okruženju : molim, izvoli, hvala i oprosti.
Učenik osvješćuje i primjećuje važnost slušanja i uvažavanja tuđega mišljenja.
Učenik navodi i opisuje načine ostvarivanja zajedništva.
Učenik opisuje pravila dobroga ponašanja koja vode k zajedništvu te se ponaša sukladno tim pravilima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
P romišljanje o pravilima ponašanja i o odnosu s drugima. U čenike se može potaknuti s pomoću biblijskih i književnih tekstova i odabranih slika/umjetničkih reprodukcija na temelju kojih mogu prepoznati važnost sljedećih pravila: prihvaćanje, slušanje, poštovanje, pomaganje, zahvalnost, dijeljenje s drugima, strpljivost.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Izraditi pravila dobrog ponašanja i istaknuti u razredu, ispisati imena učenika koji najviše poštuju pravila.
Nacrtati geste za riječi molim, hvala, izvoli i oprosti. Korelacija se može ostvariti s predmetima Hrvatski jezik i Priroda i društvo.
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ KV D.1.1.
Učenik opisuje Crkvu kao zajednicu Isusovih učenika (vjernika) u koju se ulazi krštenjem.
Učenik imenuje bitne zajednice u svom životu.
Učenik opisuje Crkvu kao zajednicu Isusovih vjernika, zajednicu u koju se ulazi krštenjem, zajednicu koja se okuplja na S vetoj M isi.
Učenik osvješćuje i zaključuje da smo pred Bogom svi braća i sestre.
Učenik opisuje Crkvu kao zajednicu Isusovih vjernika.
Učenik s poštovanjem se odnosi prema drugima kao prema braći i sestrama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Evocirati iskustva stvarnog života, navodi zajednice kojima pripada.
Prilagođeni biblijski tekst nastanka prve Crkve Dj 2, 1-14 i života prve kršćanske zajednice Dj 2, 42-48, istaknuti zajedništvo, molitvu, E uharistiju, povezanost u ljubavi kao braća i sestre.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Mogu provesti iskustveno istraživanje o načinu ulaska u crkvenu zajednicu. Učenici mogu znakovima prikazati zajednice kojima pripadaju i pridružiti osnovne karakteristike i temeljne povezanosti u zajednicama i uočiti vlastitu odgovornost u zajednici.
Usporediti školu, razred, obitelj kao zajednicu sa zajednicom Crkve.
Izvanučionička nastava - odlazak u crkvu.
OŠ KV D.1.2.
Učenik prepoznaje Crkvene blagdane i slavlja i njihovu poruku.
Učenik uočava i opisuje vanjska obilježja pojedinih blagdana.
Učenik objašnjava poruku blagdana, svetkovina i običaja (Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, Svi sveti i Dušn i dan, s v. Nikol a i s v. Lucij a ; Majčin dan…).
Učenik povezuje običaje s biblijskim događajima.
Učenik imenuje i razlikuje običaje i simbole, opisuje njihovu poruku i povezuje ih s biblijskim događajima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Dobro je da se učenici upoznaju s jaslicama, adventskim panj/vijencem.
Razgovor o hrvatskim božićnim pjesmama.
Poželjno je naučiti pjevati jednu od hrvatskih božićnih pjesama.
Istražiti, razgovarati s roditeljima o hrvatskim običaji vezanim uz navedene blagdane; korizmeni i uskrsni simboli i običaji: pepeo, cvijeće i grančice (Cvjetnica), U skrsna svijeća, blagoslov hrane (pisanice); blagoslov kruha i plodova zemlje.
Ishod se ostvaruje povezano s ishodima OŠ KV B.1.2. i OŠ KV B.1.3 .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sve simbole vezane uz blagdane mogu izraditi (adventski vijenac uz imenovanje svijeća - mir, radost…) izraditi jaslice od prirodnih materijala ili kolaža na temelju biblijskog teksta o Isusovu rođenju, napraviti slikopriču Cvjetnice.
OŠ KV D. 1.3.
Učenik prihvaća i poštuje učenike koji ne pripadaju Katoličkoj crkvi
Učenik imenuje i navodi osnovne znakove različitosti u svom okruženju (imena, običaji i slavlja).
U čenik uvažava i poštuje druge u njihovim različitostima.
Učenik n avodi razlike koje uočava oko sebe ( u razredu, školi…).
Učenik uvažava i poštuje druge u njihovim različitostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod se ostvaruje povezano s OŠ KV C.1.2.
Kritički promišljati . Slike koje prikazuju razlike među kršćanima u slavlju blagdana, imenima, običajim a.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Na ploču staviti slike koje prikazuju razlike među kršćanima, učenici uočavaju, grupiraju i pridružuju osobama na slikama koje su različite od nas
Crtaju simbole koje su uočili da čine razliku.
Osnovna škola Katolički vjeronauk 2. razred – 70 sati godišnje
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV A.2.1.
Učenik iznosi i opisuje osnovna iskustva o sebi, o drugima i svijetu u kojem uočava svijetle i tamne strane.
Učenik prepoznaje i opisuje svoje želje, osjećaje, radosna i bolna iskustva radi analize osobnoga ponašanja i učenja iz vlastitoga iskustva.
Učenik jednostavno opisuje svijetle i tamne strane života.
Učenik prepoznaje i opisuje situacije u kojima se vidi kako su ljudi upućeni jedni na druge i odgovorni za stvoreni svijet.
Učenik nabraja načine kako ljudi pomažu jedni drugima i spreman je pružiti konkretnu pomoć.
Na temelju biblijskog teksta učenik otkriva da Isus daje sigurnost i zaštitu.
Učenik navodi i opisuje svoje želje, osjećaje, radosna i bolna iskustva.
Učenik navodi svijetle i tamne strane života.
Učenik prepoznaje situacije u kojima se vidi kako su ljudi upućeni jedni na druge i odgovorni za stvoreni svijet.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Kratki tekstovi, priče i slikopriče o navedenim svijetlim i tamnim stranama života (radost, pomaganje, prijateljstvo…; bolest, poteškoće, osamljenost, siromaštvo…).
Biblijski tekst (Mt 6,25–36)
Biblijski odlomci i poticajne priče o uzajamnom pomaganju i odnosu prema poteškoćama i problemima. Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuča se obrada sljedećih književnoumjetničkih tekstova: S. Lice, Bubekovo gnijezdo; B. Prosenjak, Sijač sreće; ulomci iz djela Heidi (J. Spirry), Pinokija i sl.
OŠ KV A.2.2.
Učenik objašnjava da je Biblija sveta knjiga koja govori o Bogu i o ljudima, uočava da je osobito važna poruka Isusa Krista te razumije jednostavnije biblijske odlomke.
Učenik navodi dva osnovna dijela Biblije.
Učenik prepoznaje Bibliju kao knjigu koja pripovijeda o velikim Božjim djelima i o važnim ljudskim iskustvima.
Učenik imenuje Novi zavjet kao dio Biblije koji govori o Isusu Kristu i opisuje život prvih kršćana.
Učenik jednostavno prepričava starozavjetne i novozavjetne pripovijesti.
Učenik prepoznaje značenje pojma prispodoba (pojednostavljeno – priče koje je Isus pričao)
Učenik prepoznaje povezanost biblijske poruke i konkretnog iskustva
Učenik navodi dva osnovna dijela Biblije.
Učenik prepoznaje Bibliju kao knjigu koja pripovijeda o velikim Božjim djelima i o važnim ljudskim iskustvima.
Učenik navodi neke starozavjetne i novozavjetne pripovijesti.
Učenik prepoznaje Novi zavjet kao dio Biblije koji govori o Isusu Kristu i opisuje život prvih kršćana.
Učenik prepoznaje povezanost biblijske poruke i konkretnog iskustva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblija - knjiga koja pripovijeda o velikim Božjim djelima i o važnim ljudskim iskustvima (Adam, Noa, Abraham, Josip Egipatski, Isus Krist)
Novi zavjet kao dio Biblije koji govori o Isusu Kristu i opisuje život prvih kršćana.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi.
Donijeti različita izdanja Biblije: Biblija za djecu, Biblija mladih, stara i nova izdanja. Polazeći od učenicima poznatoga izdanja Biblije, mogu pripovijedati njima poznate biblijske događaje i razvrstavati ih u Stari ili Novi zavjet. Tu su vrlo korisne biblijske slikovnice i Biblija u stripu: učenici prate sliku i tekst.
Valja voditi računa o slikovitom biblijskom govoru i izbjegavati doslovno tumačenje i shvaćanja Biblije.
OŠ KV A.2.3 .
Učenik prepoznaje i navodi različite religijske znakove, blagdane i običaje u neposrednoj okolini te izražava važnost poštovanja drugih ljudi.
Učenik prepoznaje različite religijske znakove u neposrednom okruženju ili u medijima.
Učenik navodi da se različiti znakovi odnose na različite običaje i religije.
Učenik prepoznaje da različiti religijski znakovi potvrđuju da ljudi vjeruju u Boga, ali i da ima ljudi koji ne vjeruju u Boga.
Učenik uvažava i poštuje druge u njihovim različitostima.
Učenik prepoznaje različite religijske znakove u neposrednom okruženju ili u medijima.
Učenik prepoznaje da različiti religijski znakovi potvrđuju da ljudi vjeruju u Boga, ali i da ima ljudi koji ne vjeruju u Boga.
Učenik prepoznaje važnost međusobnoga poštovanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
religijski znakovi u neposrednom okruženju ili u medijima (crtanim filmovima i serijama za djecu, npr. u imenima likova, pojmovi koje potječu iz drugih religija i sl.)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Polazi se od zapažanja i iskustva učenika.
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV B. 2.1.
Učenik otkriva Boga stvoritelja koji poziva čovjeka da mu bude prijatelj i suradnik.
Učenik u biblijskim tekstovima otkriva Boga koji je čudesno stvorio svijet i ljude.
Učenik kroz događaje povijesti spasenja otkriva dobre ljude koji su bili Bogu vjerni (Noa, Abraham, Josip Egipatski) i prepričava te biblijske tekstove.
Učenik otkriva Božji poziv da bude Božji prijatelj, da ima povjerenja u Boga i da čini dobra djela.
Učenik prepoznaje život kao Božji dar.
Učenik prepričava odabrane biblijske tekstove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prijedlog biblijskih tekstova: Noa i njegova lađa (Post 6-9); Abraham sluša Božji poziv i ima povjerenja u Boga (Post 12-18); Bog čuva Abrahama i nagrađuje njegovu vjeru (Post 1-6; 7-9; 12-18).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U interpretaciji biblijskih tekstova valja voditi računa o slikovitome biblijskom govoru i izbjegavati doslovno tumačenje i shvaćanja Biblije.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV B.2.2.
Upoznaje i opisuje Isusa kao spasitelja i dobroga učitelja koji poziva učenike da budu njegovi svjedoci.
Učenik prepričava biblijske događaje i imenuje ljude koji iščekuju i traže novorođenoga Mesiju.
Učenik prepričava biblijske tekstove koji govore o Isusu kao učitelju koji okuplja i poučava svoje učenike.
Učenik prepričava biblijske tekstove koji govore o Isusovoj muci, smrti i uskrsnuću.
Učenik u biblijskim događajima otkriva poruke za svoj život.
Učenik prepričava biblijske tekstove.
Učenik imenuje članove Svete obitelji.
Učenik prepričava događaj Isusove muke i uskrsnuća.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
biblijski tekstovi o poklonu mudraca Mt 2, 1-12, o Isusu kao učitelju koji okuplja i poučava svoje učenike, o Isusovoj muci (Juda, Pilat, križni put), smrti i Uskrsnuću (prazan grob, susret Isusa sa ženama i apostolima).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Stvaralačkim izražavanjem iznosi znakove božićne i uskrsne radosti i mira.
Produbljivanje doživljaja i shvaćanja biblijskih tekstova jednostavnijim dramskim tehnikama.
OŠ KV B.2.3
Učenik otkriva znakove i radost krštenja, molitve i pripadnost zajednici u kojoj se okupljaju vjernici na misu i molitvu.
Učenik predstavlja K rštenje kao način primanja u Crkvu po kojemu se postaje članom župne zajednice u kojoj se okupljaju kršćani.
Učenik otkriva da kršćanska obitelj s drugim obiteljima čini Crkvu.
Učenik jednostavno opisuje sakrament K rsta.
Učenik prepoznaje važnost sudjelovanja na S vetoj M isi.
Učenik opisuje da je molitva razgovor s Bogom i navodi mjesta gdje se najviše moli Bogu
Učenik izražava stav vjere kroz pisanje svoje molitve.
Učenik prepoznaje K rštenje kao način primanja u Kristovu Crkvu i znak pripadnosti Crkvi.
Učenik svojim riječima navodi znakove krštenja i značenje sakramenta K rsta.
Učenik navodi da je molitva razgovor s Bogom.
Učenik izražava stav vjere kroz pisanje svoje molitve.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Krštenje kao način primanja u Crkvu, znakovi krštenja i jednostavan opis sakramenta, molitva razgovor s Bogom, župna zajednica u kojoj se okupljaju kršćani.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Izvanučionička nastava – posjet crkvi.
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
OŠ KV C.2.1.
Učenik opisuje svojim riječima kako Bog ljubi čovjeka i oprašta čovjekove pogreške.
Učenik prepoznaje da je svaki čovjek poseban i vrijedan.
Učenik opisuje prijateljstvo između Boga i prvih ljudi te prepričava biblijski tekst o prvome grijehu.
Učenik na primjerima biblijskih tekstova prepričava kako je Bog milosrdan i oprašta čovjekove pogreške.
Učenik prepričava biblijski tekst o prvome grijehu.
Učenik na primjerima odabranih biblijskih tekstova opisuje da je Bog milosrdan i oprašta čovjekove pogreške.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblijski tekstovi o posebnosti i vrijednosti svakog čovjeka (Post 1,27), biblijski tekst o prvome grijehu ( Post 3,1-24), o Božjem milosrđu i opraštanju: Priča o izgubljenoj ovci (Lk 15, 3-7), prispodoba o milosrdnome Samarijancu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblijski tekstovi: Bog daje svemu život i sve drži na životu (Post 1 i 2; Ps 104).
Biblija.
Izbjegavati doslovno tumačenje i shvaćanje Biblije.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV C.2.2.
Učenik otkriva kako vrijednosti prijateljstva, pomaganja i opraštanja provoditi u životu .
Učenik navodi i opisuje značajke prijateljstva (povjerenje, poštovanje, prihvaćanje, dobrohotnost, praštanje).
Učenik navodi primjere kako ih primijeniti u konkretnim situacijama.
Učenik prepoznaje važnost pravila ponašanja u životu pojedinca i zajednice.
Učenik poštuje pravila ponašanja u razredu.
Učenik doprinosi izgradnji zajedništva u razrednoj u svom okruženju.
Učenik navodi značajke prijateljstva i navodi primjere kako ih primijeniti u konkretnim situacijama
Učenik jednostavno prepričava biblijski tekst Mt 25,34-40 i izdvaja poruku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Primjeri pravila ponašanja, tekstovi o povjerenju, poštovanju, prihvaćanju, dobrohotnosti i praštanju.
Biblijski tekst Mt 25,34-40.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Iznosi znakove i primjere opraštanja i prijateljstva različitim oblicima stvaralačkog izražavanja (likovno, dramsko…)
OŠ KV C.2.3.
Učenik prepoznaje i svojim riječima opisuje važnost pravila ponašanja te navodi Zlatno pravilo.
Učenik navodi neka pravila ponašanja i opisuje ih svojim riječima.
Učenik navodi Zlatno pravilo i daje primjer ponašanja prema Z latnom pravilu.
Učenik prepoznaje da je Zlatno pravilo važno za sve ljude.
Učenik navodi Z latno pravilo.
Učenik navodi neka pravila ponašanja, opisuje ih svojim riječima i daje primjer svojim ponašanjem.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Zlatno pravilo
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblijski tekstovi o izgrađivanju stav razumijevanja, poštovanja i pomaganja (usp. Ps 133, 1).
Teme zajedništva, prijateljstva, suradnje i različitosti u književnosti
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV D.2.1.
Učenik opisuje život Isusovih učenika i kako se u Crkvi očituje Božja ljubav prema Bogu i čovjeku nekada i danas.
Učenik s pomoću biblijskih tekstova opisuje život prvih kršćana i njihovo zajedništvo.
Učenik opisuje kako su apostoli propovijedali i osnivali nove zajednice.
Učenik opisuje život kršćana danas i Crkvu kao mjesto susreta, zajedništva i radosti.
Učenik istražuje načine kako su kršćani međusobno povezani (npr. misijski krajevi).
Učenik prepoznaje osnovna obilježja prve Crkve.
Učenik navodi osnovne pojmove o Crkvi kao zajednici vjernika.
Učenik opisuje zajednicu kršćana - vjernika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik upoznaje biblijske tekstove: Život prvih kršćana i njihovo zajedništvo:
Dj 2,42-47 i 1 Kor 12,12.14-27 (prilagođene učenicima).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenicima ponuditi različite tekstove i materijale o misijama i misionarima na temelju kojih istražuju povezanost kršćana međusobno.
Može se upoznati s karitativnim radom ili nekim drugim vidom povezanosti i pomoći.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV D.2.2.
Učenik opisuje crkvene blagdane i slavlja i njihovu važnost za život vjernika te prepoznaje i opisuje biblijske i druge kršćanske motive u svome okruženju.
Učenik prepoznaje i opisuje biblijske i druge kršćanske motive i poruke u prisutne u hrvatskim običajima.
Učenik prepoznaje i navodi značenje drugih blagdana, svetkovina i običaja koji se obilježavaju u okružju učenika.
Učenik prepoznaje i opisuje biblijske motive i poruke u književnosti, likovnoj umjetnosti, glazbi .
Učenik prepoznaje značenje drugih blagdana, svetkovina i običaja koji se obilježavaju u okružju.
Učenik prepoznaje i navodi kršćanske znakove i simbole u svome okruženju .
Prepoznaje biblijske motive u svome okruženju i povezuje s biblijskim tekstovima (likovna umjetnost, glazba, književnost…).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Znakovi i adventski običaji koji nas pripremaju za proslavu Isusova rođenja, božićni simboli i običaji.
Uskrsni znakovi i simboli u okružju učenika.
Blagdani: Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, Svi sveti i Dušni dan, Sv. Nikola i Sv. Lucija, svibanj - mjesec posvećen Mariji…
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U 2. razredu produbiti teme u odnosu na prethodni i proširiti novim sadržajima. Predlažu se sljedeće teme: božićna zvijezda, tradicionalni običaji povezani s blagdanom Sveta tri kralja, osobito tradicionalni običaji iz užega i širega okružja. Razgovarati o hrvatskim adventskim i božićnim pjesmama i naučiti pjevati jednu od hrvatskih adventskih i božićnih pjesama.
U ostvarivanju ishoda predlažu se aktivnosti povezane s radom na književnim tekstovima, s tumačenjem biblijskih motiva u likovnoj umjetnosti (npr. u župnoj crkvi), s otkrivanjem biblijskih poruka u duhovnim pjesmama.
Osnovna škola Katolički vjeronauk 3. razred – 70 sati godišnje
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda:
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda:
OŠ KV A.3.1.
Učenik prepoznaje i opisuje važnost zajednice za život pojedinca.
Učenik uočava da svatko živi u zajednici i da su ljudi sretni kad doživljavaju ljubav i zajedništvo.
Učenik razlikuje različite zajednice (obitelj, razred, škola, prijatelji, Crkva, različite vjerske zajednice).
Učenik opisuje važnost zajednice za život pojedinca te važnost doprinosa svakoga pojedinca zajednici.
Učenik izražava stav poštovanja prema drugim vjerskim zajednicama .
Učenik uočava da svatko živi u zajednici te prepoznaje i objašnjava vezu između zajedništva i ljubavi te čovjekove radosti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
R azgovor i tekstovi koji govore o povezanosti Boga i ljudi, kao i ljudi međusobno, promatranje i istraživanje različitih zajednica koje su dio učeničkog života (obiteljska, razredna, župna, različite narodnosti i religijske zajednice koje žive u mjestu stanovanja) kao i oprimjeravanje životnih i razrednih situacija koje utječu na dobre ili loše međuljudske odnose. Sadržajno se ishod povezuje s OŠ KV D.3.3. , OŠ KV C.3.2. , OŠ KV D.3.1. i OŠ KV D.3.3. (usporediti sadržaje i preporuke). Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ovaj ishod poželjno je ostvarivati sadržajno na početku i kraju nastavne godine. Važno je koristiti konkretne primjere, po mogućnosti povezane s učenikovom životnom sredinom i iskustvom. Moguće je istraživačkim radom otkriti zajednice koje postoje unutar mjesta i župe. Moguće je ostvariti korelaciju s nastavom prirode i društva (učenje o zavičaju) i satom razrednika ( u dogovoru s učiteljem/učiteljicom moguće je pripremiti sat o temi koja se izravno tiče razrednog odjela, npr. međusobno ruganje). Također, ishod se ostvaruje u svakom obliku sudjelovanja u konkretnoj pomoći drugima (razredne akcije pomaganja, posjet potrebitima, školske i druge humanitarne akcije.
OŠ KV A.3.2.
Učenik samostalno prepričava odabrane važnije biblijske tekstove i tumači njihovu poruku za život vjernika - pojedinca i zajednice.
Učenik prepoznaje razliku između događaja i pripovijesti (prispodoba).
Učenik objašnjava povezanost i značenje biblijskih poruka s konkretnim životom.
Učenik prepoznaje kojemu dijelu pripada pojedini biblijski tekst, Staromu ili Novomu zavjetu.
Učenik prepoznaje značenje određenih simbola (put i život kao simboli, kruh života…).
Učenik prepričava uz pomoć temeljne evanđeoske odlomke koji govore o Isusu te odabrane starozavjetne biblijske tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi, npr. u čenik navodi i prepričava temeljne evanđeoske odlomke koji govore o Isusu (Usp. Lk 19, 1-10 - susret Isusa i Zakeja; Mk 10, 46-52 (slijepi Bartimej); Usp. Mt 26, 26-30 (Ustanovljenje Euharistije- Mk 14, 22–26; Lk 22, 15–20). Navodi i prepričava odabrane starozavjetne biblijske tekstove ( Usp.Izl 3, 1-15 -Mojsije pred gorućim grmom).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U ostvarivanju je preporuka koristiti izvorne biblijske tekstove. Uz to,povezano s ovim ishodom se ostvaruje ishod OŠ KV B.3.2. (Posljednja večera, susret Isusa i Zakeja). Ishod se ostvaruje upoznavanjem sa starozavjetnim i novozavjetnim osobama koje su doživjele susret s Bogom, kao i kroz pripremanje na vlastiti susret s Isusom u Euharistiji. Tematski navedeni Susreti s Bogom donose pitanja i teme koje se odnose na prepoznavanje Božje prisutnosti u biblijskim događajima i svakodnevici.
Kod prepoznavanja razlike događaja i pripovijesti može se koristiti npr. Isusovo rođenje, muka, smrt i Uskrsnuće i prispodoba (priča) o Dobrom Ocu.
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda:
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda:
OŠ KV B.3.1.
Učenik upoznaje i doživljava Boga kao dobroga Oca koji se brine za svoj narod.
Učenik otkriva u biblijskim tekstovima kako Bog čuva, hrani i vodi ljude kroz kušnje života i izbavlja ih iz nevolje.
Učenik prepoznaje i navodi znakove Božje prisutnosti u svom životu.
Učenik prepričava biblijske događaje koji pripovijedaju o Bogu koji se brine za svoj narod, čuva ga i izbavlja, hrani i vodi kroz kušnje života.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Otkriva i upoznaje u ključnim događajima biblijske povijesti (Mojsije, Pasha, Izlazak, Sinaj) znakove Božje naklonosti i brige za svoj narod i svakoga čovjeka, osobito za siromašne i nemoćne.
Otkriva kako Bog spašava i pomaže u nevoljama (Izraelsko ropstvo).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Povezati sadržaje učenja o Židovstvu s današnjim životom (npr. prikazati proslavu Pashe u današnje vrijeme), prepoznati vanjska obilježja članova židovske religije (odjeća, izgled, hrana). Kod obrade sadržaja primijeniti aktivne metode poput dramatiziranja, igre na ploči s pitanjima koja pišu učenici (npr. Put oslobođenja iz Egipta), vruća stolica (Mojsije), intervju s biblijskim likovima, usmjereno gledanje crtanog filma.
OŠ KV B.3.2.
Učenik otkriva Isusa koji ljudima nudi svoju ljubav, praštanje i pomirenje te svojim učenicima daruje sebe sama u Euharistiji.
Učenik pripovijeda biblijske pripovijesti koje govore o Bogu kao dobrome Ocu.
Učenik prepoznaje i opisuje Isusov poziv na praštanje i pomirenje.
Učenik opisuje Posljednju večeru na kojoj Isus ustanovljuje E uharistiju i Isusov susret s učenicima na putu u Emaus.
Učenik opisuje Isusovu prisutnost pod prilikama kruha.
Učenik prepričava odabrane biblijske pripovijesti koje govore o Bogu kao dobrome Ocu i o Isusovu pozivu na praštanje i pomirenje te tekst o ustanovljenju E uharistije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi koji govore o obraćenju i pomirenju, kao i Isusovoj prisutnosti u sakramentu E uharistije:
Dobri Otac (Lk 15, 11-32)
Isus i Zakej (Lk 19, 1-10)
Dug i dužnik (Mt 18, 23-35)
Posljednja večera (Lk 22, 7-23)
Na putu u Emaus (Lk 24, 13-35)
Isus šalje učenike da opraštaju grijehe (Iv 20,19-23)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenici se uživljavaju u uloge biblijskih likova i osoba, opisuju znakove praštanja i navode ih olujom ideja, dramskom igrom „tunel savjesti“ dolaze do zaključaka o vezi između grijeha, obraćenja i praštanja, dramatiziraju susret Isusa i učenika na putu do Emausa, pišu opise biblijskih likova, njihova razmišljanja i raspravljaju o njima. Usp. OŠ KV A.3.2. i OŠ KV C.3.3. (pitanje savjesti kod Zakeja).
OŠ KV B.3.3 .
Učenik objašnjava sakrament pomirenja kao susret u kojemu Bog dariva oproštenje, a sakrament Euharistije kao Isusovo trajno darivanje onima koji vjeruju.
Učenik objašnjava ključne elemente sakramenta pomirenja.
Učenik navodi ključne čine sakramenta E uharistije te važnost euharistijskoga zajedništva i slavlja.
Učenik navodi i opisuje osnovne dijelove mise.
Učenik opisuje, uz pomoć učitelja, ključne čine sakramenta pomirenja i E uharistije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Vezano uz temu Pomirenja: objašnjava Bog koja oprašta grijehe, svećenik koji odriješuje, temeljni čin sakramenta Pomirenja , ispovijed kao osobno priznanje grijeha, razlikuje i prepoznaje značenja riječi grešnik, grijeh, praštanje i pomirenje. Uz temu Euharistije prepoznaje način na koji Krist povezuje vjernike sa sobom i međusobno -Isusova trajna prisutnost među ljudima pod prilikama kruha i vina.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Naglasak je na važnosti iskustva Božjeg oproštenja i ljubavi kako bi nam dao snage za novi početak i popravak i potaknuo nas na opraštanje sebi i drugima, na izgradnju samopouzdanja i zajedništva.
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda:
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda:
OŠ KV C.3.1.
Učenik otkriva i prepričava Deset zapovijedi kao znak S aveza i prijateljstva između Boga i čovjeka i zapovijedi ljubavi ispunjenje svih zapovijedi
Učenik prepoznaje značenje Božjih zapovijedi za izraelski narod, ali i za sve ljude.
Učenik navodi i objašnjava zapovijedi koje se odnose na Boga, a koje se odnose na čovjeka.
Učenik objašnjava na izabranim biblijskim tekstovima da je ljubav temeljni zakon Isusova novoga kraljevstva.
Učenik poznaje biblijske upute za zajednički život ljudi.
Učenik prepoznaje i objašnjava pojam saveza kao znaka prijateljstva između Boga i čovjeka i daje primjere različitih saveza među ljudima.
Učenik navodi zapovijedi ljubavi te primjere ljubavi prema Bogu i čovjeku.
Učenik uz pomoć učitelja objašnjava što znači da su zapovijedi znak S aveza i prijateljstva između Boga i čovjeka.
Učenik navodi Z apovijedi ljubavi.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ovaj ishod prožima se s ostvarenjima ishoda OŠ KV B.3.1. Tekstovi za obradu sadržaja: Najveća zapovijed (Mt 22,34-40), Ljubav prema neprijateljima (Mt 5,43-48),Milosrđe i dobrohotnost (Lk 6,37-38). Temeljne biblijske upute: Deset zapovijedi, Zlatno pravilo i ljubav prema bližnjemu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Praćenje i samovrednovanje postupaka prema bližnjima na način koji se vjeroučitelju čini prihvatljiv ili se učenici odluče za njega ( lista dobrih djela, semafor dobrote…). Istražiti i navesti primjere ne poštivanja temeljnih biblijskih uputa (vijesti, lokalna događanja, školski i razredni problemi-ružno ponašanje prema bližnjemu i okolišu). Učenike upoznati s tjelesnim i duhovnim djelima milosrđa. Sadržaji su pogodni za korištenje metode rješavanja problema. Ishod se prožima s OŠ KV B.3.1. i OŠ KV C.3.2.
OŠ KV C.3.2.
Učenik prepoznaje i navodi primjere međusobnoga pomaganja, povjerenja, osjetljivosti i otvorenosti za ljude u zajednici.
Učenik objašnjava učinjeno dobro djelo kao primjer Božje dobrote.
Učenik na primjeru odabranih biblijskih tekstova navodi Isusovu ljubav i brigu prema čovjeku.
Učenik istražuje kako možemo jedni drugima pružati pomoć i ljubav.
Učenik otkriva i objašnjava da se čovjeka ne daruje samo materijalnim darom, nego i riječju, lijepim ponašanjem
prepoznaje i navodi dobra djela koja može činiti.
Uz pomoć učitelja, učenik opisuje primjere međusobnoga pomaganja, povjerenja, osjetljivosti i otvorenosti za ljude u zajednici.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi za obradu sadržaja: Milosrdni Samarijanac (Lk 10, 29-37), Prispodoba o mjeri (Mk 4,23-25), Ozdravljenje gluhog mucavca (Mk 7,31-37), Jerihonski slijepac Bartimej (Mk 10,46-52), Osigurano blago (Mt 6, 19-20).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Potaknuti na praćenje i samovrednovanje postupaka prema bližnjima (olujom ideja doći do liste dobrih djela, pomaganje u obitelji, razredu, susjedstvu, odnos prema starijima i nemoćnima , odnos i način pomaganja učenicima s teškoćama), izrada znakova koji pozivaju na dobar odnos prema bližnjima npr. “Na Isusovoj cesti“ uz koju učenici stavljaju znakove (izvanjski oblik kao prometni znakovi, ali s drugim natpisima i slikama na znakovima). Može se napraviti „Kovčežić vjeronaučnog blaga“ u koji učenici tijekom određenog vremenskog razdoblja pišu i ubacuju sva učinjena dobra, a na kraju zadanog razdoblja (ili na kraju nastavne godine čitaju i zajednički vrednuju). Pronaći stvarne priče primjera dobrote prema drugima i upoznati ih (priče iz života učenika koji su učinili djelo pomaganja bližnjemu).
OŠ KV C.3.3 .
Učenik objašnjava pojmove savjesti, grijeha, kajanja, pomirenja i u stanju je promišljati o vlastitom ponašanju.
Učenik opisuje savjest kao Božji glas u čovjeku koji mu govori što je dobro, a što je zlo.
Učenik objašnjava savjest kao Božji glas u nama koji nas potiče na kajanje i pomirenje.
Učenik svojim riječima opisuje pojam grijeha i razlikuje grijehe
prepoznaje ulogu savjesti na konkretnim primjerima iz svoga života.
Učenik analizira i vrednuje posljedice nekih postupaka na konkretnim primjerima.
Učenik, uz pomoć učitelja, opisuje pojmove savjesti, grijeha, kajanja, pomirenja i povezuje ih s konkretnim iskustvom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi: Isus i Zakej (Lk 19, 1-10) i Dug i dužnik (Mt 18, 23-35), kao i svi navedeni tekstovi o obraćenu i pomirenju u OŠ KV B.3.2.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Povezati s pripremom za sakrament pomirenja i Euharistije. Navesti različite situacije (npr. Prijatelji su te pozvali na igru, a baki si obećao u to vrijeme pomoći pokupiti lišće, što ćeš učiniti?) tako da jedan učenik treba predstaviti kako savjest govori što je dobro, a drugi učenik kako često izaberemo i ono što nije dobro (rad u paru) .
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda:
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda:
OŠ KV D.3.1.
Učenik opisuje župnu zajednicu, navodi načine aktivnoga sudjelovanja u župnoj zajednici.
Učenik imenuje i opisuje svoju župu, župnu crkvu i njezina zaštitnika.
Učenik opisuje različite službe i aktivnosti unutar župne zajednice.
Učenik objašnjava s razumijevanjem pravila ponašanja u crkvenome prostoru.
Učenik prepoznaje i imenuje osnovne elemente unutrašnjosti crkve.
Učenik opisuje osnovne pojmove o Crkvi: župu kao mjesto susreta, kao zajednicu koja se okuplja na nedjeljnoj misi.
Učenik imenuje župu, župnoga zaštitnika.
Učenik navodi odabrane službe unutar župne zajednice i župne aktivnosti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Navoditi aktivnosti u župi i načine kako se može svatko uključiti u život i djelovanje župne zajednice (ministranti, obiteljske službe Božje, dječje skupine, čitači, zborovi i slično). Osnovni elementi župe i župne crkve: zajednica vjernika, različite službe, zaštitnik župe i unutrašnjost župne crkve.
OŠ KV D.3.2 .
Učenik opisuje crkvene blagdane i slavlja i njihovu važnost za život vjernika te biblijske i druge kršćanske motive u svome okružju.
Učenik prepoznaje važnije biblijske i druge kršćanske motive i poruke prisutne u božićnim narodnim običajima.
Učenik izražava osjećaj brige za siromašne i potrebite.
Učenik prepoznaje i navodi značenje drugih blagdana, svetkovina i običaja koji se obilježavaju u okružju učenika.
Učenik stvaralačkim izražavanjem izražava radost slavlja blagdana.
Učenik prepoznaje odabrane biblijske motive u svojoj župnoj crkvi.
Učenik navodi božićne običaje i imenuje biblijske i kršćanske motive u svome okružju.
Učenik izražava radost slavlja blagdana stvaralačkim izražavanjem.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda::
Slavimo radosno Boga (Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, došašće, sv. Nikola, Božić, zaštitnik župe ili mjesta, korizma, Uskrs, Tijelovo). Prepoznati sve darovano kao znak Božje brige za čovjeka i izražava zahvalnost osobito slavljenjem Dana kruha (zahvalnosti) i znati izreći poruku blagdana. Prepoznati u adventu poticaje na djelotvornu ljubav prema bližnjemu. Prepoznati biblijske motive u svome okružju (likovna umjetnost, glazba, književnost, običaji).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Moguća korelacija: sat razrednika (u dogovoru s učiteljem/učiteljicom moguće je pripremiti sat o temi koja se izravno tiče razrednog odjela, npr. bacanje hrane, sudjelovanje u božićnoj radionici, zajednički scenski prikaz, humanitarna aktivnost. Korisno i poticajno je izraditi tematske panoe tijekom ostvarivanja navedenog ishoda . N jegovati tradicijsku baštinu , uz navedena slavlja blagdana osmisliti istraživački zadatak koji se tiče proslave blagdana u današnjem vremenu i nekoć (likovna umjetnost, glazba, književnost).
OŠ KV D.3.3.
Učenik prepoznaje temeljne pojmove židovstva s kojima se susreće kroz biblijske tekstove te zapaža znakove (predmete, pojave) drugih religija u svom okružju.
Učenik upoznaje židovski blagdan Pashe i uspoređuje ga s Uskrsom.
Učenik povezuje blagdane Pashu i Uskrs rabeći glagol prijelaz.
Učenik prepoznaje Savez na Sinaju i 10 zapovijedi zajedničkima Židovima i kršćanima.
Učenik objašnjava židovski blagdan Pashe.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda::
Ovaj ishod tematski proširuje i obogaćuje sadržaje koji govore o Židovstvu i drugim zajednicama: OŠ KV B.3.1., OŠ KV A.3.2. i OŠ KV D.3.2.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Usporediti Uskrs i Pashu (izdvojiti zajedničke elemente), predstaviti simbole Hanuke (npr. fotografija s Trga bana Josipa Jelačića u Zagrebu u vrijeme adventa), pogledati umjetnička djela koja prikazuju Mojsija kako prima Deset zapovijedi itd.
Osnovna škola Katolički vjeronauk 4. razred - 70 sati godišnje
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV A.4.1.
Učenik zapaža sklad prirode i svijeta i dragocjeni dar života, spoznaje Božju ljubav i objašnjava svoju odgovornost za sebe, za druge i za svijet.
Učenik u prirodnim ljepotama, u redu i skladu prepoznaje Božje tragove
Učenik opisuje po čemu je čovjek sličan Bogu (misli, govori, ljubi, odlučuje, stvara).
Učenik uviđa i objašnjava da svatko ima svoje mjesto i svoju zadaću u Božjemu stvoriteljskom planu.
Učenik uviđa svoje mjesto, svoje sposobnosti i odgovornosti u životu te na primjerima pokazuje kako preuzeti odgovornosti za sebe i za druge.
Učenik izražava stav zahvalnosti prema Bogu Stvoritelju, a s poštovanjem se odnosi prema drugima.
Učenik uočava čovjekovu i odgovornost za Zemlju (ekologija).
Učenik opisuje čovjekovu ulogu i odgovornost u odnosu na prirodu i svijet te imenuje odabrane svoje sposobnosti i odgovornosti u životu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda::
Prilagođen biblijski izvještaj o stvaranju svijeta i čovjeka, osobito Post 1, 28-32. Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Rad s fotografijama s prizorima čudesnog svijeta i prikazima zagađene prirode (dim iz tvornica, smeće pored rijeke, nesortirano smeće..) Učenici uočavaju razlike i navode potrebne radnje za zaštitu prirode.
Fotografije iz teksta Post 1, 28-32, nabraja za što sve čovjek treba brinuti i na koje načine. Navodi kako brine za kućne ljubimce i prirodu kod kuće.
OŠ KV A.4.2.
Učenik pripovijeda važnije starozavjetne i novozavjetne tekstove i objašnjava njihovu poruku.
Učenik slobodno pripovijeda starozavjetne i novozavjetne biblijske tekstove (Isusov odnos prema slabima ). .
Učenik prepoznaje kojemu dijelu pripada pojedini biblijski tekst, Staromu ili Novomu zavjetu.
Učenik objašnjava povezanost i značenje biblijskih poruka s konkretnim životom.
Učenik prepoznaje slikoviti govor i zna izreći poruke odabranih slikovitih biblijskih ekstova
Učenik izražava stav vjere prema Božjoj riječi i poruci za svoj život .
Učenik jednostavno pripovijeda starozavjetne i novozavjetne biblijske tekstove te prepoznaje povezanost i značenje biblijskih poruka s konkretnim životom uz pomoć učitelja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prilagođeni tekstovi i ilustracije iz dječje Biblije. Biblija u pričama, Biblija u stripu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenici proučavaju Bibliju listajući, uočavaju dijelove, po slikama u dječjoj Bibliji prepoznaju događaje.
Crtaju umnu mapu, na sredinu pišu Biblija ili ju crtaju, plakat dijele na dva dijela SZ i NZ. U SZ i NZ upisuju dijelove Biblije koju su istraživanjem otkrili i ponovili prethodno stečenim znanjem nadopunjujući novim spoznajama.
Igra igru pogađanja, uparivanja parova, pridruživanja.
OŠ KV A.4.3
Učenik uočava i da ljudi postavljaju religijska pitanja na različite načine te objašnjava važnost razumijevanja i poštovanja drugih.
Učenik prepoznaje i imenuje važnije religijske znakove i simbole.
Učenik prepoznaje različite načine na koje ljudi traže Boga (dive se ljepoti i zagonetnosti svijeta, raduju se životu, boje se nesreće i neizvjesnosti, traže odgovore u raznim religijama…).
Učenik objašnjava da mnogi ljudi pripadaju drugim religijama, a neki ne vjeruju.
Učenik izražava i opisuje važnost međusobnoga poštovanja prema onima koji drukčije vjeruju i onima koji ne vjeruju.
Učenik imenuje važnije religijske znakove i simbole, različite načine na koje ljudi traže Boga te imenuje objavljenje religije.
Učenik izražava važnost međusobnoga poštovanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poći od iskustva učenika: kada, kome, kakva i zašto postavljaju pitanja, uočavaju razlike. Različiti tekstovi koji govore o toleranciji i poštovanju, društvene igre kroz koje učenik usvaja odnos poštovanja prema drugačijima.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ovaj ishod ostvaruje se i u korelaciji s predmetima Hrvatski jezik i priroda i društvo.
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV B.4. 1.
Učenik otkriva i opisuje tragove Božjih djela u prirodi i znakove Božje objave te uočava sličnosti Boga i čovjeka po kojima se pokazuje i ostvaruje kao čudesno biće i Božja slika.
Učenik u biblijskim izvješćima stvaranja svijeta i čovjeka otkriva Boga stvoritelja i u stvorenjima Božju dobrotu.
Učenik objašnjava da je čovjek kao Božje stvorenje poseban u odnosu na sva druga stvorenja
Učenik objašnjava čovjekovu ulogu i odgovornost u odnosu na prirodu i svijet.
Učenik upoznaje, na temelju Apostolskog vjerovanja, osnovne izričaje kršćanske vjere u Boga.
Učenik objašnjava važnost zahvalnosti i zahvalne molitve Bogu
Učenik razlučuje i navodi primjere povezanosti, sklada i reda u prirodi koji govore o Božjoj mudrosti, svemoći, veličini, dobroti i ljepoti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Posebnost čovjeka Post 1,27; Ps 8; čovjekova odgovornost Post 2,15;
(Post 2,15),Apostolsko vjerovanje , Dani zahvalnosti za kruh i plodove zemlje . Primjeri iz svakodnevnog života koji govore o odgovornosti za stvoreni svijet.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenici iščitavaju biblijske tekstove uočavajući posebnost čovjeka u odnosu na druga stvorenja, navode ljepote stvorenoga i svoju ulogu u svijetu. Uspoređuju čovjeka s drugim stvorenjima. Navode što čovjek može više i bolje od životinja i biljaka.
Različitim aktivnostima u očavaju odgovornost i zauzetost u čuvanju svijeta, prirode oko sebe.
Prigodnim aktivnostima obilježavaju dan svetog Franje zaštitnika životinja i prirode.
Konkretne aktivnosti zaštite okoliša (sortiranje otpada, uređenje okoliša, sadnja drveća..) uočavanje i istraživanje čime se danas narušava i uništava sklad i ljepota prirode, istražuje zašto imamo zaštićene dijelove prirode.
Korelacija se ostvaruje s predmetom P riroda i društvo.
Slušaju i usmjereno čitaju Apostolsko vjerovanje pronalazeći osnovne izričaje vjere u jednoga Boga.
OŠ KV B.4.2.
Učenik opisuje događaje iz Isusova života koji pokazuju da je on obećani i naviješteni Sin Božji koji donosi radosnu vijest spasenja svim ljudima.
Učenik u propovijedanju Ivana Krstitelja, navještaju Isusova začeća i rođenja, događaja u Jeruzalemskom hramu i krštenja na Jordanu upoznaje Isusa kao Mesiju – Spasitelja koji je od Oca došao i donio mir i spasenje ljudima.
Učenik opisuje kako se Isus svojim riječima i djelima očitovao kao Božji Sin.
Učenik objašnjava kako je Isus pozvao svoje učenike da poput žene tuđinke i učenika sv. Petra vjeruju u njega i njegovu poruku te budu njegovi svjedoci među ljudima.
Objašnjava značenje riječi Emanuel.
Učenik izdvaja dijelove molitve Anđeo Gospodnji i zna je napamet.
Učenik otkriva i razumije da je Marija imala čvrstu vjeru u Boga po kojoj je pristala biti Isusova majka.
Učenik opisuje ključne biblijske događaje koji govore o Isusu kao Sinu Božjemu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Propovijedanje Ivana Krstitelja, Lk 3, 16-22; Mt 11,2-5; navještaj Isusova začeća i Marijina čvrsta vjera u Boga Lk 1,26-38 i rođenja Lk 2.1-14, događaj u Jeruzalemskome hramu, krštenje na Jordanu Lk 3,16-22; Mt 1,9-11; Isusa kao Mesiju Iv 1,38-42; Lk 2,8-14, poziv učenika Mt 4,18-23; Mt 1,16-22, žena tuđinka (Mt 15,21-28) ) Petrova ispovijest Mt 16, 13-18)
Molitva Anđeo Gospodnji. Umjetničke reprodukcije koje prikazuju navještaj Isusova rođenja, rođenja, krštenja, poziv učenika, poziv sv. Petra.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Usmjereno slušanje i čitanje biblijskih tekstova, kritičko promišljanje o pročitanom, prikupljanje informacija s identifikacijskim i vođenim razgovorom.
Slušanjem, čitanjem i stvaralačkim izražavanjem analizira molitvu Anđeo Gospodnji i zna je napamet izgovoriti.
Usmjereno promatranje likovnih reprodukcija i otkrivanje slojevitosti poruka.
Likovno prikazuje vlastiti doživljaj biblijskih događaja.
OŠ KV B.4.3.
Učenik otkriva i objašnjava korizmu kao dragocjeno vrijeme slavljenja Boga djelima posta, molitve i milosrđa, a Uskrs kao slavlje pobjede uskrsnuloga Krista.
Učenik u Isusovoj kušnji u pustinji i njegovu odnosu prema ljudima upoznaje važnost posta, molitve i djela milosrđa, osobito brige za bolesne, siromašne i sve potrebite.
Učenik upoznaje biblijska izvješća Cvjetnice i događaja Velikoga tjedna.
Učenik opisuje poruke povezane s pojmovima: korizma, post, djela milosrđa, Cvjetnica, Veliki tjedan, K rižni put, Uskrs, E uharistija, krštenje.
Učenik otkriva vrijednost i snagu liturgijskih slavlja, kršćanskih pobožnosti (križnoga puta), molitve i djela milosrđa u izgradnji i svjedočenju vjere u Krista uskrsnuloga.
Učenik navodi i opisuje tjelesna djela milosrđa.
Učenik poznaje kršćansko značenje nedjelje, kao dana Isusova uskrsnuća i prepoznaje važnost sudjelovanja na svetoj misi.
Učenik opisuje ključne elemente korizme te pripovijeda biblijske događaje Velikoga tjedna: Kristova posljednja večera, muka, smrt i uskrsnuće.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prilagođeni biblijski tekstovi Isusova kušnja u pustinji Mt 4, 1-11; Isusov odnos prema ljudima Mt 15, 21-28; djela ljubavi i milosrđa Mt 25, 31- 40; post Mt 16-18; Iz 58, 6-9, KKC.
Prilagođena biblijska izvješća Cvjetnice Mt 21, 6-11; Mk 11,1-11, događaj Velikoga tjedna Mk 14, 17-28; Lk 22,39-48.
Likovna umjetničke reprodukcije Isusove P osljednje večere, raspeća na križu .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Usmjereno slušanje i čitanje biblijskih tekstova.
Humanitarne akcije za pomoć potrebitima u kojoj će doći do izražaja duhovna i tjelesna djela milosrđa.
Provesti anketu o dobrim djelima i odricanju i postu u korizmi.
Usmjereno promatranje umjetničkih reprodukcija s navedenima temama.
Likovno prikazivanje postaja križnog puta.
Likovno izražavanje doživljaja C vjetnice, P osljednje večere .
Ishod se ostvaruje u korelaciji s nastavnim predmetom Hrvatski jezik i Priroda i društvo.
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV C.4.1.
Učenik nabraja i objašnjava prve tri Božje zapovijedi i povezuje ih s konkretnim životom.
Učenik prepoznaje i objašnjava poruku prvih triju Božjih zapovijedi koje uređuju odnos ljubavi čovjeka prema Bogu.
Učenik objašnjava važnost poštivanja Božjega zakona u životu svakoga čovjeka i objašnjava da su Božje zapovijedi pravila za dobre odnose među ljudima.
Učenik objašnjava načine poštovanja Boga (molitva, vjera, nada, ljubav).
Učenik navodi i objašnjava načine poštovanja/nepoštovanja Božjega imena i imena svake osobe (poštovanje imena = poštovanje osobe, nepoštovanje Božjega imena - ružne riječi, psovke).
Učenik objašnjava važnost slavljenja Boga u zajednici i važnost kršćanskoga slavlja nedjelje kao dana Gospodnjega.
Učenik izražava stav poštovanja prema Bogu sudjelujući u molitvi, poštujući ime Božje.
Učenik nabraja prve tri Božje zapovijedi i uz pomoć učitelja objašnjava ih.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekst 10 Božjih zapovijedi
Prve tri zapovijedi.
Zlatno pravilo, zapovijedi ljubavi Mt 22, 34-40
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Naučiti napamet prve tri zapovijedi. Razgovarati o načinima i navoditi primjere iz života gdje prepoznajemo da se prve tri zapovijedi poštuju.
Vođeni razgovor o važnosti poštivanja zapovijedi, uočiti na konkretnim primjerima načine klanjanja Bogu, poštivanja svetosti imena Boga i obvezu nedjeljne mise.
OŠ KV C.4.2.
Učenik nabraja i objašnjava Božje zapovijedi koje se odnose na čovjeka, na zajednicu te na međuljudske odnose u zajednici i povezuje ih s konkretnim životom.
Učenik nabraja sedam zapovijedi Dekaloga (4.-10.).
Učenik prepoznaje važnost brige za tjelesni život i zdravlje u Božjoj zapovijedi Ne ubij!
Učenik pokazuje odgovorno ponašanje za svoje zdravlje i zdravlje drugih (poštovati tijelo, stavove i život drugih ljudi).
Učenik otkriva i objašnjava potrebu zahvalnosti roditeljima za dar života i navodi kako se s poštovanjem ophoditi prema roditeljima i starijim osobama.
Učenik objašnjava kako se može riječima i djelima griješiti protiv pete Božje zapovijedi (nepoštovanje, neprihvaćanje, nebriga za druge).
Učenik uočava i objašnjava važnost poštovanja zapovijedi Ne ukradi! u obitelji, školi cijeloj zajednici.
Učenik objašnjava i navodi primjere zavisti, škrtosti i krađe u poveznici s konkretnim životnim primjerima.
Učenik objašnjava da je za prijateljstvo presudno govoriti istinu i povezuje s iskustvima istine i laži.
Učenik navodi i opisuje postupke koji sprečavaju nasilje i sukobe među vršnjacima (strpljivost, razgovor, uvažavanje, oproštenje).
Učenik prepoznaje i navodi primjere odgovornoga ponašanja prema stvorenome svijetu (briga za stvoreni svijet).
Učenik uočava i objašnjava posljedice kršenja pravila/zapovijedi u svakodnevnome životu.
Učenik opisuje značenje Majčina dana i Dana očeva i povezuje ih s četvrtom Božjom zapovijedi.
Učenik nabraja i uz pomoć učitelja objašnjava Božje zapovijedi koje se odnose na pojedinca, na zajednicu te na međuljudske odnose u zajednici.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sedam zapovijedi Dekaloga od 4. do 10.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Naučiti ostalih 7 zapovijedi napamet.
Igra uživljavanja u ulogu drugoga radi boljeg razumijevanja važnosti poštivanja zapovijedi.
Evocirati iskustava učenika:
načini iskazivanja ljubav prema roditeljima, za Dan očeva i Majčin dan iskazati ljubav i zahvalnost , poštovanj e života i brige za zdravlje;
čuvanje svojih i tuđih stvari, uočiti situacije zavisti, škrtosti, krađe;
uočiti važnost istine u obitelji i prijateljstvu, uočiti štetnost laži .
OŠ KV C 4.3.
Učenik prepoznaje i objašnjava da je poštivanje zapovijedi zajedničko Židovima i kršćanima, a otkriva sličnost i u islamu.
Učenik uočava i spoznaje da su Božje zapovijedi pravila za pravedan i sretan život ljudi.
Učenik objašnjava da su zapovijedi zajedničke kršćanima i Ž idovima.
Učenik prepoznaje da ima sličnosti i u islamu (ukoliko se susreće s islamom u svom okruženju ).
Učenik opisuje odabrane važnije moralne zapovijedi židovstva i islama.
Sadržaji: Božje zapovijedi i sličnost sa drugim monoteističkim religijama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishod se ostvaruje povezano s ishodom OŠ KV C.4.2.
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV D.4.1.
Učenik prepoznaje djelovanje Duha Svetoga u važnijim događajima u povijesti Crkve i u Crkvi danas.
Učenik prepričava biblijske izvještaje koji govore o djelovanju Duha Svetoga u prvoj Crkvi: o silasku Duha Svetoga nad apostole, o čudesnome oslobođenju apostola iz tamnice, o zajedništvu prve kršćanske zajednice propovijedanju apostola Petra i širenju Radosne vijesti.
Učenik otkriva i opisuje vezu između apostola, prvih kršćana i djelovanja Duha Svetoga u njihovu životu.
Učenik imenuje službe u Crkvi i daje primjer važnosti i uloge svakoga člana crkvene zajednice.
Učenik navodi ulogu biskupije i osnovne podatke o svojoj biskupiji, Učenik prepoznaje župu kao sastavni dio biskupije.
Učenik prepoznaje da danas postoje različite kršćanske Crkve.
Učenik uočava potrebu ekumenskog djelovanja.
Učenik istražuje prisutnost Duha Svetoga kroz konkretne primjere zajedništva i pomoći bližnjem Crkvi danas.
Učenik slobodno pripovijeda biblijske tekstove o prvoj Crkvi, opisuje postojanje različitih kršćanskih crkava i važnost ekumenizma.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prilagođeni biblijski tekstovi koji govore o djelovanju Duha Svetoga u prvoj Crkvi: o silasku Duha Svetoga nad apostole (Dj 2,2-4); o čudesnome oslobođenju apostola iz tamnice (prema Dj 5,12-42); o zajedništvu prve kršćanske zajednice (Dj 4,32-35); o propovijedanju apostola Petra i širenju Radosne vijesti (prema Dj 2,32-41).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ako je moguće kao gosta pozvati pripadnike drugih kršćanskih zajednica i govoriti i isticati zajedničko u vjeri i razvijati odnos ekumenizma.
OŠ KV D.4.2.
Učenik opisuje i objašnjava crkvene blagdane i slavlja i njihovu važnost u životu te biblijske i druge kršćanske motive u svom okruženju (u književnosti i ostalim umjetnostima).
Učenik zapaža, prepoznaje i opisuje kršćanske motive i utjecaj u književnosti, likovnoj umjetnosti, arhitekturi, običajima i tradiciji svog grada / župe, svoje biskupije / nadbiskupije.
Učenik upoznaje važnost glagoljice i najvažnije spomenike: Višeslavova krstionica i zavjetni križ, Zavjetna molitva Hrvata katolika, Bašćanska ploča.
Učenik prepoznaje utjecaj Crkve na bogatu duhovnu i kulturnu tradiciju hrvatskog naroda
Učenik prepoznaje i navodi biblijske motive u svome okruženju te na temelju nekih konkretnih primjera prepoznaje doprinos Crkve razvoju kulture.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Višeslavova krstionica i zavjetni križ, Zavjetna molitva Hrvata katolika, Bašćanska ploča.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Terenska nastava: posjet zavičajnom muzeju ili zavičajnoj kući.
Ovaj ishod ostvaruje se u korelaciji s nastavnim predmetom Priroda i društvo
OŠ KV D.4.3.
Učenik prepoznaje temeljne pojmove židovstva s kojima se susreće kroz biblijske tekstove te zapaža znakove (predmete, pojave) drugih religija u svom okruženju .
Učenik nabraja i opisuje ono što je zajedničko i ono što čini razliku u životu zajednice i vjerskim prostorima židovstva i kršćana
Učenik prepoznaje utjecaj različitih religija u imenima osoba.
Učenik prepoznaje utjecaj različitih religija u filmovima, animiranim filmovima, glazbi…
Učenik prepoznaje i objašnjava što je sinagoga, svitak, Hram, šalom, način života židovskog dječaka i druge pojmove s kojima se susreće kroz biblijske tekstove ovog godišta
Učenik prepoznaje posebnosti sakralne arhitekture drugih vjerskih zajednica u užoj i široj okolici, uočava razlike u crkvenom prostoru te uočava primjere u kojima se prepoznaje utjecaj svjetskih religija u različitim područjima života.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prilagođeni tekstovi o vjerskom životu židovskog dječaka i djevojčice; Ps 19,8-11,
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod se ostvaruje povezano s ishodima B domene, kada se god čitaju biblijski tekstovi u kojima se spominju pojmovi židovstva, na način da se učenicima pojasni značenje tih pojmova i objasni da pripadaju religiji židovstvo.
Osnovna škola Katolički vjeronauk 5. razred – 70 sati godišnje
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV A.5.1.
Učenik objašnjava važnost zajedništva te kako nas vjera potiče na prihvaćanje sebe i drugih.
Učenik opisuje različitost među ljudima .
Učenik objašnjava važnost prihvaćanja različitosti.
Učenik istražuje što nas sve unatoč razlikama povezuje.
Učenik opisuje jedinstvenost svakoga čovjeka s njegovim mogućnostima i ograničenjima.
Učenik navodi biblijske primjere Božjega prihvaćanja svakoga čovjeka
Učenik objašnjava važnost vjere i povjerenja u međuljudskim odnosima i u odnosima prema Bogu.
Učenik objašnjava pojmove dijaloga i diskriminacije i navodi primjere iz konkretnog života
Učenik otkriva i opisuje različitost među ljudima, objašnjava važnost prihvaćanja različitosti i razvijanja odnosa poštovanja i povjerenja te izgradnje zajedništva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi koji govore o. važnosti zajedništva, jedinstvenosti svakog čovjeka, važnosti prihvaćanja drugih i prihvaćanju različitosti. Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenici istražuju pojmove dijaloga i diskriminacije
Učenici istražuju primjere diskriminacije i važnih elemenata za ostvarenje dijaloga,
istražuju mudrosne tekstove iz svetih knjiga i povezuju sa životnim iskustvima.
Igra uživljavanja u perspektivu drugoga radi boljega razumijevanja tuđega razmišljanja i ponašanja.
Izricanje biblijskih primjera Božjega prihvaćanja svakoga čovjeka usmeno, pisano, slikom, pjesmom (korelacija s Hrvatskim jezikom: učenici pišu haiku, činkvinu, kratko izvješće, subjektivan/objektivan opis i sl.).
OŠ KV A.5.2.
Učenik čita biblijske tekstove prepoznajući biblijske knjige, slikovit biblijski govor i temeljne biblijske poruke kako bi otkrio poruku za svoj život.
Učenik navodi da je Biblija temeljni izvor kršćanske vjere, ali i knjiga vjere židovske religije.
Učenik opisuje povijesne i geografske odrednice (plodni polumjesec, nomadski život) radi razumijevanja i shvaćanja poruke biblijskih tekstova.
Učenik imenuje osnovne dijelove Biblije.
Učenik navodi temeljne sadržaje Staroga i Novoga zavjeta.
Učenik objašnjava važnost biblijskih sadržaja za život čovjeka.
Učenik imenuje biblijske kratice i s pomoću njih pronalazi određena mjesta u Bibliji.
Učenik prepoznaje prenesena značenja biblijskog teksta.
Učenik prepoznaje temeljne biblijske književne vrste.
Učenik prepoznaje osnovne dijelove Biblije, temeljne sadržaje Staroga i Novoga zavjeta, biblijske kratice evanđelja, Djela apostolskih i nekih poslanica i s pomoću njih pronalazi ih u Bibliji.
Učenik navodi odabrane slike koje rabimo govoreći o Bogu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblija- sveta knjiga kršćanstva i židovstva, povijesne i geografske odrednice (plodni polumjesec, nomadski život) vezane uz prostor nastanka Biblije, podjela, način traženja teksta u Bibliji, prenesena značenja biblijskog teksta.
Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi.
Za ostvarenje ishoda učenicima treba biti dostupna Biblija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Predodžbe i slike Boga: razlika između doslovnog i prenesenog govora. Učenici navode primjere realnoga i slikovitoga govora i objašnjavaju razliku. Navode primjere slikovitog govora u književnosti (npr. „Tužno je danas nebo, tužno kao raspuklo zvono” (M. Krleža). Upoznavanje i tumačenje slikovitog govora u Bibliji („Žedna mi je duša Boga, Boga živoga; o kada ću doći i lice Božje gledati” (Ps 42,3); slikovit govor o stvaranju svijeta u šest dana i sl. Tu se otvara prostor za različit o pismen o , usmeno i likovn o stvaralaštvo koje se mo že provesti na temelju odabranih tekstova.
Ishod se ostvaruje u korelaciji s Hrvatskim jezikom i Geografijom
OŠ KV A.5.3.
Učenik objašnjava prisutnost Božjih tragova u povijesti i u drugim religijama, razlikuje glavna obilježja monoteističkih religija radi razumijevanja i poštovanja drugih ljudi i njihovih životnih vrijednosti.
Učenik prepoznaje i objašnjava da su pitanja sastavni dio života te objašnjava kako vjera može dati odgovore na mnoga pitanja.
Učenik propituje i objašnjava odabrane tragove Božje prisutnosti u povijesti i u drugim religijama.
Učenik prepoznaje i opisuje glavna obilježja monoteističkih religija.
uspoređuje odabrane svete tekstove velikih religija (Tora, Kuran) s kršćanskim.
Učenik imenuje temeljne znakove i simbole monoteističkih religija.
Učenik prepoznaje prisutnost tih obilježja, znakova i simbola u bližoj i daljoj okolini te objašnjava njihovo značenje.
Učenik objašnjava značenje riječi poštovanje, dijalog i diskriminacija.
Učenik opisuje prisutnost religioznosti u životu čovjeka, imenuje glavna obilježja monoteističkih religija te objašnjava važnost dijaloga i poštovanja drugih ljudi za suživot.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Književnoumjetnički tekstovi o dijalogu. Čitanje tekstova iz Tore i Kurana. Uspoređivanje s Biblijom, znakovi i simboli monoteističkih religija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Razgovarati o obilježjima, znakovima i simbolima koje učenik zapaža u svojoj sredini i svijetu oko sebe (škola, film, glazba, Internet…) Što više povezivati s iskustvima i primjerima iz života učenika.
Domena B: riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV B.5. 1.
Učenik u biblijskoj povijesti i evanđeljima otkriva B oga koji čovjeku pokazuje put i daje čovjeku potrebnu snagu za sučeljavanje s različitim životnim situacijama i izazovima.
Učenik upoznaje velike likove biblijske povijesti: Abrahama, Jakova, Samuela, Davida, Salomona, sv. Petra, sv. Pavla.
Učenik pripovijeda o Božjemu pozivu, iskustvu i kušnji vjere starozavjetnih likova i opisuje znakove Božje naklonosti, skrbi, prijateljstva, praštanja i izbavljenja prema čovjeku.
Učenik opisuje biblijske pojmove: praotac vjere, patrijarsi, sudci, obećanja, pomazanje.
Učenik pripovijeda o životu i djelovanju sv. Petra kao apostolskoga prvaka i sv. Pavla kao najvećega navjestitelja evanđelja.
Učenik kroz primjere biblijskih likovima prepoznaje Boga prijatelja koji svoj blagoslov i obećanja daje onima koji se u njega pouzdaju, pa i onda kad su slabi i grešni.
Učenik navodi velike likove biblijske povijesti, opisuje ključne biblijske događaje povezane s njima i pronalazi povezanost i značenje biblijskih poruka s konkretnim životom pojedinca i zajednice.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Izabrani biblijski tekstovi o Abrahamu, Jakovu, Samuelu, Davidu, Salomonu, sv. Petru i sv. Pavlu. Biblijski pojmovi: praotac vjere, patrijarsi, sudci, obećanja, pomazanje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod se ostvaruje povezano s nastavnim predmetima: Hrvatski jezik i Geografija
OŠ KV B.5.2.
Učenik kroz Isusove riječi i djela otkriva vrijednosti kraljevstva božjeg
Učenik objašnjava Kristovu osobu i poslanje kao temelj kršćanske vjere i navještaja Božjega kraljevstva.
Učenik prepoznaje znakove Božje naklonosti i ljubavi prema ljudima u novozavjetnim događajima koji prikazuju Krista u susretu sa svojim suvremenicima, sa siromasima, bolesnima, grešnima.
Učenik navodi temeljne istine kršćanske vjere koje se odnose na Isusa Krista kao otkupitelja i spasitelja svih ljudi.
Učenik objašnjava osnovne informacije o vjerskim skupin ama u Isusovo vrijeme i situaciju u Palestini u prvom stoljeću radi boljeg shvaćanja Isusove poruke.
Učenik opisuje Isusov poziv na vjeru i svetost života za stvaranje Božjega kraljevstva.
Učenik prepričava biblijske tekstove koji prikazuju Isusa Krista i njegovu poruku o Božjemu kraljevstvu.
Učenik prepoznaje važnost te poruke za konkretan život.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblijski tekstovi koji govore o Isusovom rođenju, susretima sa suvremenicima, siromašnima , bolesnima, grešnicima , temeljne istine kršćanske vjere koje se odnose na Isusa Krista kao otkupitelja i spasitelja svih ljudi, skupine u Isusovo vrijeme i situaciju u Palestini u prvom stoljeću, Isusov poziv na vjeru i svetost života.
Pr eporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
GS, 10; NA, 1-2, KKC, 545, Veritatis splendor, 8
Ishodi se ostvaruje u korelaciji s nastavnim predmetom Povijest.
OŠ KV B.5.3.
Učenik objašnjava oblike, vrijeme i načine kršćanske molitve u poveznici s tijekom i ključnim vremenima liturgijske (crkvene) godine kako bi s razumijevanjem sudjelovao u slavljenju i molitvi.
Učenik tumači važnost molitve, različite oblike i načine molitve tijekom liturgijske (crkvene) godine.
Učenik opisuje središnja slavlja liturgijske godine.
Učenik analizira razliku i opreku između istinske molitve Bogu od molitve povezane s praznovjerjem.
Učenik obrazlaže važnost molitve za osobni odnos s Bogom
Učenik istražuje primjere molitve ljudi vjere (Marija, svetci i blaženici i drugi uzori vjere).
Učenik objašnjava temeljno značenje i važnost molitve u životu vjernika i obrazlaže potrebu molitve.
Učenik opisuje različita vremena liturgijske godine i najvažnije blagdane.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Molitva Oče naš i drugi načini molitve, liturgijska godina, Slavlja liturgijske godine: Božić, Uskrs, Kristovo uzašašće, Duhovi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Povezati oblike i načine slavlja s njihovim značenjem i porukom.
OŠ KV C.5.1.
Učenik objašnjava i vrednuje vrednote Božjega kraljevstva za ostvarenje mira, pravde i ljubavi te kako na temelju tih vrijednosti graditi odnose prema drugima.
Učenik na primjeru evanđeoskih tekstova objašnjava Isusovu ljubav i prihvaćenje svakoga čovjeka.
Učenik navodi i objašnjava vrednote kraljevstva Božjega kao ostvarenje mira i ljubavi među ljudima.
Učenik navodi konkretne primjere kako u životu provoditi dvije zapovijedi ljubavi i ponašati se prema drugima u skladu s Isusovim primjerom.
Učenik predlaže konkretne postupke prema onima koji su u različitim potrebama.
Učenik navodi vrednote Božjega kraljevstva za ostvarenje mira, pravde i ljubavi u suvremenome životu te uz pomoć učitelja primjenjuje konkretne geste brige prema onima koji su potrebiti pomoći u svojoj blizini, polazeći od Isusova odnosa prema čovjeku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prijedlog biblijskih tekstova (izabrati)
Lk 5,27-32: Ne treba zdravima liječnika;
Mt 22,34-44: Najveća zapovijed Lk 6,37-38: Ne sudite…
Lk 5,17-26: prihvaća i ozdravlja uzetoga; ozdravlja gubavca Lk 5,12-16;Jerihonskog slijepca Bartimeja Mk 10,46-52
Lk 6,12-16: prihvaća i Judu, svoga izdajicu, i Šimuna zvanog Revnitelj i Mateja carinika) i Šimuna Petra, koji će ga zatajiti, a svi se razbježati (Mk 26,56);
Lk 7,36-50: prihvaća ženu grešnicu;
Mk 7,24-30: prihvaća strankinju i ozdravlja joj kćer,
Mt 8,5-13: prihvaća rimskoga časnika (okupator); Lk 19,1-10: Zakej – prihvaća carinika; Lk 23: prihvaća dobrog razbojnika.
Vrednote kraljevstva Božjeg prijedlog tekstova:
Lk 6,29-31; Mt 5,43-48; Lk 6,37-38.41-42
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Projektna nastava: učenik pronalazi primjere gdje ljudi trebaju pomoć i pomaže osobama koje su u potrebi (starije osobe, bolesnici, pomoć učenicima u učenju…) - vježbanje evanđeoskih vrijednosti.
OŠ KV C.5.2.
Učenik aktivno sudjeluje u stvaranju kvalitetnih međuljudskih odnosa u svom okruženju i uočava da nas vjera potiče na to.
Učenik objašnjava i aktivno predlaže nekoliko važnijih pravila za ponašanje u razredu i školi.
Učenik navodi i objašnjava posljedice kršenja pravila za pojedinca i cijelu zajednicu.
Učenik pokazuje na primjerima kako se može za sebe i za druge preuzeti odgovornost.
Učenik izražava stav poštovanja prema drugima.
Učenik opisuje (prepričava)pravila ponašanja u razredu i školi, navodi posljedice kršenja tih pravila za pojedinca i cijelu zajednicu te na primjerima tumači kako se može za sebe i druge preuzeti odgovornost.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pravila za ponašanje u razredu i školi, posljedice kršenja pravila.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Različitim dramskim tehnikama učenici mogu osvijestiti važnost poštovanja, prihvaćanja, posljedice kršenja pravila, važnost preuzimanja odgovornosti…
OŠ KV C.5.3.
Učenik upoznaje temeljna moralna načela monoteističkih religija.
Učenik uspoređuje neka važnija moralna načela monoteističkih religija židovstva i islama s kršćanskim moralnim načelima.
Učenik navodi univerzalnost nekih moralnih načela.
Učenik opisuje uz pomoć učitelja glavna moralna načela monoteističkih religija te prepoznaje sličnosti i razlike s kršćanskim moralnim načelima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odabrati jednostavnija moralna načela koja učenici mogu usporediti s moralnim načelima navedenima u ishodima C 5.1 i C 5.2
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Na temelju ponuđenih tekstova učenici pronalaze sličnost u moralnim načelima.
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV D.5.1.
Učenik opisuje Crkvu kao prenositeljicu Isusovog nauka te otkriva koja je njegova uloga u Crkvi i svijetu.
Učenik objašnjava naziv, poslanje i poziv apostola u Isusovo doba.
Učenik opisuje važnost i ulogu sv. Petra za Crkvu i važnost sv. Pavla za širenje kršćanstva.
Učenik otkriva svoju ulogu u Crkvi i svojoj sredini.
Učenik prepoznaje prisutnost temeljnih vrednota kraljevstva Božjega u životima nekih hrvatskih svetaca i blaženika.
Učenik prepoznaje važnost njihova životnog primjera za nas danas.
Učenik predlaže načine kako prema njihovom primjeru djelovati danas.
Učenik opisuje važnije elemente iz života apostola, života prve kršćanske zajednice te života hrvatskih svetaca.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Mk 1,16-19: oni koji su prihvatili Isusov poziv.
Mk 3,13: dvanaestorica kao početak novoga Božjeg naroda.
Mt 28, 18-20, Mt 4,18-22; Mt 9,9 i Iv 1,43-46, pozvani prenositi Radosnu vijest .
Važnost Petra i Pavla na temelju biblijskih tekstova:
Mt 16,15-19 (Petar Stijena); Mk 14,66-72 (Petrovo zatajenje); Iv 21,15-19 (Petrovo prvenstvo); Dj 22,17-21 (Pavlovo poslanje).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaje to više povezati s iskustvima učenika npr. naši imendani - molitva i zahvalnost svetcima čije ime nosimo i onima koji se slave u našemu kraju (upoznavanje pojedinih svetaca i povezivanje s vlastitim imenom).
OŠ KV D.5.2.
Učenik prepoznaje važnije izričaje kršćanske umjetnosti (likovna, glazbena, filmska, književnost i suvremena duhovna literatura) te otkriva kako su utjecali na obogaćivanje vjere kroz povijest i kako mogu izgrađivati njegov osobnu vjeru.
Učenik prepoznaje i opisuje biblijske likove i događaje na reprodukcijama umjetničkih djela.
Učenik otkriva i interpretira kršćanske/duhovne poruke i doživljaje koje otkriva u umjetničkome djelu.
Učenik istražuje odnose između biblijskih događaja i likova i prikaza u filmskoj i likovnoj umjetnosti.
Učenik izražava svoj unutarnji doživljaj vjere kroz različite oblike izražavanja.
Učenik istražuje primjere suvremene duhovne literature koja može izgrađivati njegov stav vjere.
Učenik jednostavno opisuje odabrane biblijske likove/događaje na reprodukcijama najpoznatijih umjetničkih djela i prepoznaje kršćanske/duhovne poruke.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Slike poznatih hrvatskih i svjetskih umjetnika koji su prikazivali biblijske motive (Michelangelo, Rembrandt, I. Lacković Croata, Ivan Meštrović…), najvažniji motivi i primjeri ranokršćanske umjetnosti, biblijski motive i glazbenici koji su bili nadahnuti Biblijom.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod se u dijelu u kojem se odnosi na likovnu umjetnost ostvaruje povezano s ishodima drugih domena, osobito iz B domene, a ne kao zaseban sadržaj. Tijekom obrade biblijskih tekstova valja potaknuti učenike da promotre odabrano umjetnička djelo povezano s biblijskim tekstom, prepoznaju motive koje prikazuju, prepoznaju poruke i doživljaje koje umjetnik želi prenijeti koristeći se elementima likovnoga jezika i na taj način prodube doživljaj teksta.
Posebnu pažnju obratiti na kvalitetu sadržaja likovne, glazbene i filmske umjetnosti. Ishod se ostvaruje u korelaciji s Hrvatskim jezikom, Glazbenom kulturom i Likovnom kulturom
OŠ KV D.5.3.
U čenik istražuje i izdv aja temeljne pojmove drugih religija , uočava njihov utjecaj i obilježja u suvremenome društvu (u umjetnosti, književnosti, glazbi, filmovima…).
Učenik objašnjava da je Biblija sveta knjiga židovske religije i navodi temeljnu razliku između kršćanske i židovske Biblije.
Učenik opisuje prisutnost Abrahama u židovstvu i islamu.
Učenik se kroz najpoznatije građevine i skulpture povezane s religijom drevnih Egipćana (piramide, hramovi, sfinga) upoznaje s njihovim vjerovanjima.
Učenik u suvremenim imenima i nazivima prepoznaje utjecaj imena starogrčkih i starorimskih bogova.
Učenik imenuje simbole i obilježja religija u svome okružju (medijima, glazbi, filmovima).
Učenik izražava poštovanje prema drugim religijama.
Učenik prepoznaje (imenuje) pojmove židovstva u biblijskim tekstovima.
Učenik navodi poznate primjere u kojima se očituje utjecaj svjetskih religija i navodi kojim religijama pripadaju neki od njih.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Temeljni pojmovi židovstva: Biblija sveta knjiga židovske religije, prisutnost Abrahama u židovstvu i islamu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod se ostvaruje povezano s drugim domenama. U biblijskim tekstovima sadržanima u B domeni razjasniti koji su pojmovi vezani za židovstvo (Biblija) i islam (npr. Abraham). Vjeroučitelj polazi od konkretnih primjera iz života i iskustva učenika (u svojoj sredini, putem medija…), a primjereni su njegovoj dobi, radi boljeg shvaćanja i razumijevanja religijskih pojmova i simbola s kojima se susreće.
Osnovna škola Katolički vjeronauk 6. razred – 70 sati godišnje
Život u slobodi i odgovornosti - učenici upoznaju Boga koji se u povijesti očituje kao osloboditelj čovjeka, prihvaćaju vrijednosti slobode, istine, pravde, mira i ljubavi te se u svakodnevnim situacijama nastoje ponašati u skladu s navedenim vrijednostima.
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV A.6. 1.
Učenik promišlja i tumači iskustva i događaje iz svakodnevnog života koji govore o različitim oblicima unutrašnjeg ropstva i slobode te objašnjava kako nas vjera vodi do slobode i mira.
Učenik uočava i objašnjava povezanost grijeha i neslobode.
Učenik ispravno vrednuje vlastitu odgovornost u promicanju slobode i mira.
Učenik objašnjava povezanost slobode i ljubavi.
Učenik obrazlaže ulogu vjere/religije za ispravno vrednovanje i prakticiranje tih vrijednosti.
Uočava i ispravno tumači neraskidivu povezanost odgovornosti i slobode.
Učenik navodi 7 glavnih grijeha.
Učenik opisuje povezanost grijeha i neslobode, slobode i ljubavi te objašnjava utjecaj vjere na življenje vrijednosti slobode, odgovornosti i mira.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tematska obrada suvremenih situacija ropstva i neslobode (siromaštvo, osamljenost, ovisnosti, suvremeni idoli, konzumerizam). Biblijski ekstovi i citati za obradu sadržaja: Lk 12, 22-26 (Pouzdanje u providnost-sloboda od materijalnog), 2 Kor 3,17; Gal 5, 13 Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odabrani dijelovi Katekizma Katoličke Crkve (2445, 2447) ili pastoralne konstitucije o Crkv i u suvremenom svijetu Gaudium et spes .
Istražiti biblijsko poimanje slobode. Istražiti životopise svetaca i njihovo djelovanje iz ljubavi prema Bogu i čovjeku. Navesti primjere suvremenih situacija ropstva i neslobode potkrijepivši ih primjerima iz medija ili vlastitog životnog okruženja. Navesti primjere svetaca i osoba koji su djelovali iz slobode za opće dobro promičući kršćanske vrijednosti. Dati primjere iz svakodnevice za sedam glavnih grijeha. Predložiti načine djelovanja i primjene načina djelovanja koji vode slobodi i miru u razrednoj zajednici. Ishod se ostvaruje s ishodima OŠ KV C.6.2. i OŠ KV C.6.3.
OŠ KV A.6.2.
Učenik poznaje strukturu Novoga zavjeta, izravno čita biblijske tekstove, prepoznaje književnu vrstu i jezik te objašnjava temeljnu poruku i primjenjuje na svoj život.
Učenik navodi i objašnjava temeljne književne vrste u Bibliji.
Učenik objašnjava povezanost književne vrste i poruke teksta.
Učenik prepričava tekstove, temeljne sadržaje i likove biblijskih starozavjetnih i novozavjetnih tekstova (tekstovi su navedeni u drugim konceptima).
Učenik samostalno pronalazi tekstove u Bibliji.
Učenik otkriva dublju životnu poruku biblijskih tekstova.
Učenik navodi osnovne knjige NZ-a te vrijeme nastanka, jezik i pismo.
Učenik ukratko prepričava tekstove, temeljne sadržaje i opisuje likove biblijskih starozavjetnih i novozavjetnih tekstova.
Učenik se samostalno služi Biblijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odabrati sadržaj koji govori o vremenu nastanka Biblije, jeziku i pismu. Radom s Novim zavjetom istražiti emeljne dijelove Novoga zavjeta: četiri evanđelja, Djela apostolska, poslanice i Otkrivenje. Uz pomoć biblijskih tekstova otkriti što su prispodobe, blaženstva. Uz pomoć biblijskih primjera prepoznati i objasniti pojam kraljevstva Božjeg. Biblijski tekstovi za rad: 13.poglavlje Matejeva evanđelja (prispodobe o Sijaču, Kukolju, Zrnu gorušičinu, Kvascu, Blagu i dragocjenu biseru) i Blaženstva (Mt 5, 1-12) . Ishod se ostvaruje sa sadržajima ishoda OŠ KV B.6.2.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pronaći tekstove koji opisuju događaje iz prošlosti (npr. Abraham i nomadski način života), prisjetiti se dosadašnjeg znanja o Bibliji iz vjeronauka, dramatizirati, likovno se izraziti, posadašnjiti prispodobe.
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV B.6.
Učenik analizira i objašnjava tekstove o Bogu koji s čovjekom sklapa savez prijateljstva, pokazuje put izlaska iz ropstva grijeha, krivnje i patnje i vodi ga do prave i potpune slobode.
Učenik otkriva Boga koji u Starome zavjetu okuplja, oslobađa i spašava svoj izabrani narod, izbavlja ga iz ropstva u obećanu zemlju i slobodu.
Učenik analizira glavne poruke koje govore o Božjoj brizi za čovjeka, obećanjima, izbavljenju, opraštanju krivnje te putu i darovima slobode.
Učenik pripovijeda velike događaje biblijske povijesti.
Učenik navodi glavne likove biblijskih tekstova.
Učenik prepoznaje glavne poruke izabranih starozavjetnih pripovijesti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblijski tekstovi za rad: dijelovi tekstova od Mojsijeva poziva do izlaska iz Egipta (Izl 3-13); od putovanja pustinjom i kušnja života do postavljanja sudaca(Izl 15-18) , od Saveza na Sinaju(Izl 19-20), Zlatnog teleta (Izl 32) do smrti Mojsijeve (Pnz 34, 1-7). Ključne riječi koje učenik tumači: Izlazak, Pasha, mana, Jahve, Sinajski savez, grijeh, krivnja, Deset zapovijedi, sloboda. Ishod se ostvaruje s ishodom OŠ KV A.6.1. (povezanost grijeha i neslobode).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Koristiti KWL tablicu, samostalno traženje teksta u Bibliji i rad na tekstovima (npr.insert metoda),dramatiziranja, rješavanja problemskih situacija (mrmljanje Izraelaca i nezahvalnost, neposluh), povezati s povijesno-geografskim okolnostima događanja (Egipat, pismenost, religija, gospodarsko značenje),istražiti i usporediti primjere nepoštivanja deset Božjih zapovijedi u svakodnevici, preispitati vlastito ponašanje u trenutcima kušnje i nepovjerenja prema Bogu.
OŠ KV B.6.2.
Učenik u Isusu Kristu otkriva osloboditelja koji riječima i djelima pokazuje istinski put slobode i spasenja.
Učenik prepoznaje u Isusu Kristu osloboditelja koji riječima i djelima pokazuje istinski put slobode i spasenja.
Učenik analizira poruke i vrijednosti koje vode do istinske i pune slobode.
Učenik uspoređuje Isusa i Mojsija i objašnjava sličnosti i razlike između Staroga i Novoga zavjeta.
Učenik prepoznaje kršćanski put služenja i ljubavi koja oslobađa u Isusovu primjeru služenja na Posljednjoj večeri, u muci, smrti i uskrsnuću.
Učenik navodi i interpretira biblijske tekstove u kojima se spominje Marija i uočava njenu slobodu i veličinu u prihvaćanju Božje riječi.
Učenik prepoznaje događaje, iskustva i znakove iz svakodnevnoga života koji govore o različitim oblicima zla i grijeha.
Učenik navodi Isusove riječi i djela i u njima prepoznaje put slobode i spasenja.
Učenik navodi neke biblijske događaje u kojima se spominje Marija.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Isusov Govoru na gori ili Blaženstva (Mt 5, 1-12), Pranje nogu učenicima (Iv 13, 1-17) i Isusova muka, smrt i uskrsnuće (Mt 26-28), kratki referentni tekstovi iz KKC-a; Ivan Pavao II., Redemptoris missio. Biblijski tekstovi u kojima se spominje Marija: Navještenje Isusova rođenja(Lk 1,26-38), Rođenje Isusovo (Lk 2,1-19), Majka Isusova-majka učenika (Iv 19,25-27), prisutnost s apostolima (Dj 1,12-14).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik samostalno pronalazi tekst u Bibliji, različite metode rada biblijskim tekstovima.
Analiza umjetničkih djelia (književnost, glazba, likovna umjetnost).
OŠ KV B.6.3.
Učenik otkriva i opisuje Božju prisutnost u životu čovjeka kroz sakramente kršćanske inicijacije .
Učenik otkriva u Božjoj riječi, sakramentima i životu Crkve njezino božansko i ljudsko poslanje, različite darove i službe te Marijino posebno mjesto u Crkvi.
Učenik navodi i analizira obilježja, znakove i značenje sakramenata inicijacije i svetoga reda.
Učenik objašnjava poslanje, mjesto i služenje pape, biskupa i svećenika, redovnika i vjernika laika u Crkvi.
Učenik opisuje Crkvu kao naroda Božji i zajednicu vjernika s različitim poslanjem i službama.
Učenik opisuje sakramente kršćanske inicijacije i svetoga reda. Učenik opisuje značenje sakramenata inicijacije i svetog reda u životu i zajednici vjernika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblijski tekstovi za govor o Crkvi: Pedesetnica (Dj 2, 1-13), Prva kršćanska zajednica(Dj 2, 42-47), različiti tekstovi koji slikovito govore o Crkvi posebno, o dabrani dijelovi Kate kizma Katoličke Crkve o krštenju (1213), ustanovljenje potvrde i euharistije (Dj 8, 4-8.14-17; Lk 22,19). Tekstovi o Mariji: ishod se ostvaruje povezano s ishodom OŠ KV B.6.2.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Istražiti podatke o Crkvi (kršćanstvo u svijetu), o vlastitoj (nad)biskupiji i župi: redovničke zajednice ( organizirati posjet ili pozvati gosta)i istaknuti vjernici laici. Razgovor o sakramentima, samovrednovanje pristupanja sakramentima ispovijedi i euharistije, analiza fotografija, izrada umnih mapa, plakata. Tekstovi: stado kojemu je Krist pastir (Iv 10, 11-15), Crkva kao Kristovo tijelo (1 Kor 12, 13-27) i Crkva kao svjetlo svijeta (Mt 5, 14), izbor dvanaestorice i njihovo poslanje, kao i poslanje svih ostalih vjernika (Lk 6, 13-16 , Lk 9,1-2 i Mt 4, 18-22).
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV C.6.1.
Učenik na primjerima biblijskih tekstova analizira primjere ropstva i slobode i povezuje ih sa suvremenim situacijama ropstva i slobode.
Učenik objašnjava i analizira biblijske tekstove koji govore o kako je Bog uvijek spreman obnoviti savez prijateljstva i ljubavi s čovjekom .
Učenik uočava i objašnjava originalnost Isusove poruke i njegova odnosa prema čovjeku.
Učenik povezuje i objašnjava poruku Isusovih blaženstava s čovjekovom čežnjom za srećom.
Učenik razvija osjećaj i primjenjuje konkretne geste brige prema svima onima koji su potrebiti pomoći.
Učenik navodi situacije u kojima su vidljive suvremene situacije ropstva.
Učenik opisuje sličnosti suvremenih situacija ropstva s primjerima ropstva o kojima se govori u biblijskim tekstovima.
Učenik prepoznaje originalnost Isusove poruke i njegova odnosa prema čovjeku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblijski tekstovi koji govore o odnosu Boga i čovjeka, milosti i praštanju: Himna Bogu pomoćniku (Ps 146), praštanje i ljubav prema svima koji Boga zazivaju (Ps 86,5), Hvalospjev Svemogućemu(Ps 147), Božja dobrota i ljubav (Ps 103,11-12), Mjera kojom se mjeri (Lk 6,37-38), opraštanje i milost (Mih 7,18-19) i Bog je ljubav (1 Iv 4,16). Tekstovi o Isusovoj poruci i odnosu prema čovjeku: Prepustimo se Providnosti (Lk 12,22-34), Izmirenje s bratom (Mt 5,21-24), Zla koja dolaze iznutra (Mk 7,20-23).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: .
Procjena vlastitog ponašanja u odnosu na Isusovu poruku, metodom rješavanja problema procjena ponašanja kršćana u konkretnim situacijama (navesti primjere), postaviti primjere tako da ih je moguće analizirati metodom rješavanja problema. Predložiti načine konkretnog pomaganja drugima po Isusovom primjeru (postupanje u slučaju svađe i u potrebama konkretne pomoći: u obitelji, razredu, uključivanjem u humanitarne akcije, upoznati pojam volontiranja).
OŠ KV C.6.2.
Učenik analizira i istražuje kako vrijednosti slobode, ljubavi i odgovornosti utječu na njegovu osobnu izgradnju i izgradnju zajednice.
Učenik prepoznaje i objašnjava povezanost ljubavi, odgovornosti i slobode.
Učenik objašnjava Isusov poziv na izgradnju pravednijega i boljega svijeta.
Učenik prepoznaje potrebe ljudi oko sebe i navodi primjere odgovornoga ponašanja u izgradnji pravednijega svijeta.
Učenik navodi i objašnjava tjelesna i duhovna djela milosrđa kao primjer kršćanske odgovornosti.
Učenik se zauzima za vrijednosti ljubavi i odgovornosti u svom razredu i svojoj okolini.
Učenik objašnjava važnost slobode, ljubavi i odgovornosti u životu pojedinca i zajednice.
Učenik opisuje na koji su način teme slobode, ljubavi i odgovornosti prisutne u Isusovu govoru i životu.
Učenik navodi tjelesna i duhovna djela milosrđa
Učenik navodi 2 zapovijedi ljubavi.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi koji govore o povezanost ljubavi, odgovornosti i slobode. Biblijski tekstovi koji govore o Isusovom pozivu na izgradnju pravednijega i boljega svijeta.
Tjelesna i duhovna djela milosrđa
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ovaj ishod se ostvaruje povezano s ishodima OŠ KV C.6.1 i OŠ KV A.6.1.
Učenik navodi primjere konkretnih djela milosrđa koje može provesti u svojoj okolini i primjere odgovornog ponašanja u izgradnji pravednijega svijeta (zauzimanje za pravdu, istinu, mir, dobro, milosrđe, solidarnost, dostojanstvo osobe). Učenik raspravlja o povezanosti ljubavi, odgovornosti i slobode na temelju biblijskih tekstova i uočava e da prava i potpuna sloboda izvire iz ljubavi prema Bogu i bližnjemu . Ovaj ishod se ostvaruje povezano s ishodom OŠ KV A.6.1. Tekstovi: Lk 12, 22-26 (Pouzdanje u providnost-sloboda od materijalnog), 2 Kor 3,17; Gal 5, 13; Zapovijedi ljubavi (Mt 22, 34-40) kao i odabrani dijelovi Katekizma Katoličke Crkve (2445, 2447) ili pastoralne konstitucije o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes .
OŠ KV C.6.3.
Učenik istražuje i upoznaje vrijednosti slobode, ljubavi i odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.
Učenik prepoznaje i analizira i odnos prema čovjekovoj slobodi tijekom povijesti.
Učenik istražuje značenje slobode u drugim religijama i svjetonazorima i uspoređuje ih s kršćanskim.
Učenik navodi značenje pojmova slobode i odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.
Učenik uspoređuje tumačenje slobode u drugim religijama i svjetonazorima s kršćanskim svjetonazorom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sloboda je označavala i prestanak ropstva, i pravo na neograničenost kretanja, i pravo na slobodu govora, pravo na slobodu mišljenja i vlastitoga stava, pravo na življenje od vlastitoga rada; sloboda od i sloboda ”za”. Ovaj ishod se ostvaruje povezano s ishodom OŠ KV A.6.1.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Primjeri i počne priče iz povijesti, usmjereno gledanje video materijala s radnim zadacima.
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV D.6.1.
Učenik prepoznaje Crkvu kao zajednicu Božjega naroda s različitim poslanjem, službama i odgovornostima te ljudsko i božansko lice Crkve u povijesnim događajima kako bi bolje razumio život Crkve i društva danas.
Učenik kritički tumači pozitivnu i negativnu ulogu Crkve u srednjemu vijeku.
Učenik prepoznaje novo lice Crkve u 20.stoljeću.
Učenik opisuje poslanje biskupa i svećenika, redovnica i redovnika te vjernika laika u Crkvi.
Učenik navodi primjere kršćanskog djelovanja u društvu.
Učenik prepoznaje zajedničke korijene kršćanskih crkava i zalaže se za vrijednost ekumenizma.
Učenik opisuje najvažnije događaje u životu Crkve u srednjemu i novome vijeku i u suvremenome dobu te u tome prepoznaje mnoge pozitivne, ali i negativne strane.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Najvažniji uzroci i posljedice velikog raskola Crkve u XI. stoljeću i reformacije, prosjački redovi, promicanje znanosti i umjetnosti, križarski ratovi, inkvizicija, katolička obnova, misijski pokret, II. vatikanski koncil, Ivan Pavao II., primjeri svetaca i blaženika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ostvariti korelaciju s nastavom povijesti, tablica KWL, debata, povijesni video isječci i karte.
OŠ KV D.6.2.
Učenik opisuje i objašnjava važnije biblijske i druge kršćanske motive i poruke prisutne u književnosti i ostalim umjetnostima, osobito u arhitekturi.
Učenik opisuje mjesta okupljanja prvih kršćana.
Učenik opisuje ranokršćanske motive, simbole i znakove na mjestima okupljanja prvih kršćana.
Učenik prepoznaje, nabraja i uspoređuje osnovna obilježja najvažnijih stilova crkvenoga graditeljstva.
Učenik izražava poštovanje prema crkvi i kršćanskim simbolima kao mjestu i načinima susreta s Bogom.
Učenik razvija osjećaje poštovanja i brige za materijalnu i duhovnu narodnu i crkvenu baštinu.
Učenik prepoznaje Marijino mjesto u molitvi, pobožnosti i tradiciji Crkve, zatim u književnosti, umjetnosti i arhitekturi .
Učenik imenuje odabrane stilove crkvenoga graditeljstva.
Učenik prepoznaje stilove crkvenog graditeljstva na konkretnim primjerima.
Učenik, uz pomoć učitelja, opisuje unutrašnjost crkve.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Unutrašnjost crkve (oltar, ambon, svetohranište), crkveno graditeljstvo na primjerima katedrale određene biskupije ili župne crkve. Učenik prepoznaje i opisuje kršćanski motiv kruha i njegova značenja. Učenik otkriva Marijino mjesto u književnosti, umjetnosti i arhitekturi prepoznajući i navodeći marijanska svetišta u hrvatskom narodu. Učenik navodi najvažnije pobožnosti i molitve prisutne u tradiciji Katoličke Crkve i istražuje važnost za duhovnost i vjeru pojedinca i Crkve.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prepoznavanje izvanjskog izgleda treba voditi boljem upoznavanju pogleda na život određene religije i utjecaj na društvo i kulturu. Učenici uz pomoć učitelja promatraju, istražuju i zaključuju.
Posjet župnoj crkvi, analiza fotografija (katakombe, crkve građene različitim stilovima gradnje, marijanska svetišta), korištenje virtualnih šetnji crkvama diljem svijeta (npr. bazilika sv. Petra u Rimu), izrada i crtanje ranokršćanskih simbola i znakova, analiza književnih tekstova o Mariji, umjetničkih slika i glazbenih primjera.
OŠ KV D.6.3.
Učenik prepoznaje i objašnjava sličnosti i razlike između kršćanskih crkava i svetih građevina drugih religija (sinagoge i džamije).
Učenik prepoznaje najvažnije sličnosti i razlike između kršćanskih crkava i bogomolja drugih religija.
Učenik navodi najpoznatije građevine drugih svjetskih religija.
Učenik navodi najpoznatije građevine Katoličke Crkve.
Učenik pokazuje stav poštovanja simbola i građevina drugih religija.
Učenik opisuje na poznatim (analiziranim) primjerima temeljne sličnosti i razlike između kršćanskih crkava i bogomolja drugih religija.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik prepoznaje sinagoge i džamije u vanjskome izgledu i u unutrašnjemu uređenju. O vaj ishod se ostvaruje povezano s ishodom OŠ KV D.6.1. (npr.fotografija Aja Sofije u kontekstu govora o crkvenom raskolu).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prepoznavanje izvanjskog izgleda treba voditi boljem upoznavanju pogleda na život određene religije i utjecaj na društvo i kulturu. Učenici uz pomoć učitelja promatraju, istražuju i zaključuju.
Analiza fotografija, slagalice, virtualne šetnje građevinama, istraživanje bogomolja u svom okruženju.
Osnovna škola Katolički vjeronauk 7. razred – 70 sati godišnje
Vjernost Savezu - učenici propituju pitanja autoriteta, zapovijedi, poslušnosti i slobode, otkrivaju da je svatko od njih jedinstven i dragocjen, da su upućeni jedni na druge te da su poštovanje, prijateljstvo i zajedništvo vrline i snaga njihova odrastanja i razvoja. U Isusu Kristu otkrivaju ispunjenje starozavjetnih obećanja.
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV A.7.1.
U svjetlu vjere učenik otkriva, tumači i vrednuje vlastito dostojanstvo, vrijednost i ulogu, te vrednuje ulogu vjere u rješavanju napetosti i sukoba među ljudima te u promicanju mira.
Učenik prepoznaje i obrazlaže da je svaki čovjek jedinstveno i neponovljivo biće.
Učenik nabraja i kritički tumači ono što pomaže u izgradnji osobnosti i ono što predstavlja opasnost za tu izgradnju.
Učenik vrednuje ulogu vjere/religije u izgradnji vlastite osobnosti.
Učenik analizira različite uzroke napetosti i konflikata među ljudima.
Učenik objašnjava mogućnost rješavanja napetosti i sukoba s kršćanskoga motrišta.
Učenik kritički prosuđuje utjecaj medija i društva na formiranje mladih.
Učenik opisuje ono što pomaže u izgradnji osobnosti i ono što predstavlja opasnost za tu izgradnju.
Učenik objašnjava važnost vjere/religije za izgradnju vlastite osobnosti i za rješavanje napetosti i sukoba među ljudima i narodima te za promicanje mira.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Naglasak sadržaja je na otkrivaju da je svatko od njih jedinstven i dragocjen, da su upućeni jedni na druge te da su poštovanje, prijateljstvo i zajedništvo vrline i snaga njihova odrastanja i razvoja.
Jedinstvenost i dostojanstvo svakog čovjeka, idoli i ideali u izgradnji osobnosti, ljubav prema Bogu i prema bližnjemu kao mjerilo nadvladavanja sukoba. Ovaj ishod se ostvaruje povezano s ishodima OŠ KV A.7.3. (međureligijski dijalog) i OŠ KV B.7.2. (odražavanje vjere u vječni život na konkretan život vjernika).
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Koristiti metodu rješavanja problema, istražiti i analizirati razloge sukoba među ljudima, provesti razrednu anketu o utjecaju medijskih reklamnih sadržaja, igrati igru uloga: uživljavanje u situaciju drugoga, čitati odabrane dijelove deklaracije o vjerskoj slobodi Dignitatis humanae i dijelove Opće deklaracije o pravima čovjeka.
OŠ KV A.7.2.
Učenik prepoznaje okružje Novoga zavjeta, izravno čita starozavjetne i novozavjetne tekstove, prepoznaje književnu vrstu i simbolički govor te objašnjava značenje i otkriva poruku za svoj život.
Učenik opisuje okružje i podrijetlo Novoga zavjeta.
Učenik određuje i objašnjava središnju poruku nekih novozavjetnih biblijskih tekstova.
Učenik izravno čita odabrane starozavjetne proročke tekstove i objašnjava njihovu ulogu i značenje u povijesti spasenja.
Učenik analizira i objašnjava osnovne podatke o Palestini u Isusovo vrijeme, temeljne sadržaje i likove biblijskih novozavjetnih tekstova te najpoznatije starozavjetne proroke.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Palestina u Isusovo vrijeme, nastanak evanđelja, svjedočanstva o Kristu u evanđeljima, odrediti središnju poruku novozavjetnih tekstova (koji su navedeni u drugim domenama), citati o Isusu kao proroku proročki tekstovi iz Starog zavjeta.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Koristiti biblijski atlas i karte, rad s biblijskim tekstovima, pisanje posadašnjenja proročke poruke, jednominutno izlaganje proročkih poruka upućenih današnjem čovjeku, izdvojiti Isusove proročke poruke , Mt 21,46; Mt 23,37.
OŠ KV A.7.3.
Učenik istražuje druge religije (monoteističke i politeističke) i objašnjava sličnosti i razlike, a osobito opisuje temeljne odrednice zajedničke baštine židovstva i kršćanstva.
Učenik objašnjava temeljne pojmove religija.
Učenik objašnjava sličnosti i razlike među različitim religijama.
Učenik opisuje temeljne odrednice zajedničke baštine židovstva i kršćanstva.
Učenik argumentirano objašnjava važnost međureligijskoga dijaloga.
Učenik uspoređuje odabrane sličnosti i razlike među različitim religijama, analizira i objašnjava odabrane temeljne odrednice zajedničke baštine židovstva i kršćanstva te objašnjava važnost međureligijskoga dijaloga.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Vjera i pobožnost u židovstvu, oblici molitve, židovski blagdani, židovske knjige, običaji, sveta mjesta, međureligijski dijalog. Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Tablica KWL (predznanje pojmova Pasha, Abraham, sveta knjiga, mjesto okupljanja Ž idova, simboli), istražiti što je zajedničko, a što različito u Židovstvu i kršćanstvu, izvanučionička nastava (ako postoji židovska zajednica), upoznati pojmove antisemitizam i holokaust.
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV B.7.1.
Učenik opisuje osnove proročke objave i tumači poziv, poslanje i ulogu starozavjetnih proroka i zna protumačiti važnost mesijanskih tekstova.
Učenik analizira i objašnjava odabrane temeljne izričaje vjere u jednoga i pravoga Boga u proročkim spisima.
Učenik objašnjava važnije proročke poruke.
Učenik objašnjava iščekivanje Mesije u židovskoj vjeri radi boljeg shvaćanja proročkog navještaja.
Učenik prepoznaje što je „proročka dužnost“ danas.
Učenik u proročkim tekstovima otkriva poruke za osobni život i izgradnju vjere.
Opisuje uz pomoć učitelja poziv, poslanje i ulogu starozavjetnih proroka te prepoznaje poruke nekih proročkih tekstova i za današnjega čovjeka.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Proročke poruke koje govore o vjeri, duhovnome i moralnome životu židovskoga naroda i njegovom odnosu s Bogom. Ovaj ishod se ostvaruje povezano s ishod ima: OŠ KV A.7.2. i OŠ KV A.7.2.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Koristiti biblijski atlas i karte, rad s biblijskim tekstovima, pisanje posadašnjenja proročke poruke, jednominutno izlaganje proročkih poruka upućenih današnjem čovjeku. Tekstovi za rad: Mojsije kao najveći prorok SZ (Izl 2-4), poziv proroka Jeremije (Jr 1,5), poziv i poslanje (Jr 1,9; Iz 6,6; Ez 3,1), kušnja proroka Ilije (1 Kr 19,4) ili Jeremije (Jr 15,18), tekstovi koji govore o vjernosti Savezu.
OŠ KV B.7.2.
Učenik obrazlaže kršćanski odgovor na pitanje smrti i života nakon smrti i kako se odražava na život vjernika.
Učenik analizira i objašnjava u svjetlu vjere činjenice i iskustva patnje i smrti.
Učenik objašnjava patnju i smrt u svjetlu vjere u Uskrsnuće.
Učenik analizira svakodnevne činjenice i iskustva u svjetlu Isusova nauka i vjere Crkve o vječnom životu.
Učenik analizira biblijske slike i usporedbe o životu nakon smrti u Novome zavjetu.
Učenik objašnjava ključne pojmove govora o vječnom životu.
Učenik analizira kako se vjera u vječni život odražava na život vjernika.
Učenik opisuje kršćanski odgovor na pitanje smrti i života nakon smrti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Iskustva bolesti, patnje i smrti, raj, pakao, čistilište, posljednji sud, uskrsnuće tijela, život vječni.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Rad s biblijskim tekstovima : Svadbena gozba (Mt 22,1-14) , stanovati kod Boga (Iv 14,1-3), grad Božji (Otk 21,9-22).
Promišljanje iskustava bolesti i patnje, promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija (npr. Michelangelov Posljednji sud).
OŠ KV B.7.3.
Učenik kritički promišlja o grijehu i njegovim posljedicama te otkriva i opisuje Božju prisutnost u životu čovjeka kroz sakramente pomirenja i bolesničkoga pomazanja.
Učenik promišlja o različitim promašajima i pogreškama prema čovjeku i prema Bogu te vrednuje posljedice tih čina.
Učenik obrazlaže da promašaj i krivnja pripadaju životnoj stvarnosti.
Učenik analizira i tumači kako Isus susreće ljude koji su opterećeni grijehom.
Učenik promišlja o oproštenju kao temeljnome kršćanskom iskustvu.
Učenik analizira i objašnjava sakrament pomirenja u svjetlu biblijskih tekstova.
Učenik opisuje posljedice grijeha te važnost sakramenta pomirenja i praštanja u životu pojedinca i Crkve.
Učenik objašnjava sakrament bolesničkoga pomazanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
biblijski tekstovi o zlu, grijehu i krivnji, posebno u svjetlu Božjega praštanja i čovjekova pomirenja s Bogom.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Bibliodrama, te kstovi: Isus i grešnica (Lk 7,36-50), Isus i preljubnica (Iv 8,1-11), milosrdni otac (Lk 15,11-32), razgovor o iskustvu sakramenta bolesničkog pomazanja, važnosti sakramenta pomirenja za kršćane, napraviti ispit savjesti u svjetlu Deset Božjih zapovijedi.
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV C.7.1.
Učenik analizira i vrednuje čovjekovo ponašanje u svjetlu deset Božjih zapovijedi.
Učenik objašnjava i analizira Božje zapovijedi kao one koje otkrivaju i čuvaju ljudsku slobodu te povezuje odnos Dekaloga i temeljnih ljudskih prava.
Učenik objašnjava da se zapovijedi temelje na ljubavi prema Bogu i bližnjemu.
Učenik uočava, objašnjava i vrednuje povezanost vrijednosti osobe, ljudskoga dostojanstva i ljudskih prava.
Učenik navodi bogoslovne kreposti i objašnjava njihovu važnost za čovjekov odnos prema Bogu.
Učenik prepoznaje i navodi konkretne situacije poštivanja i kršenja zapovijedi.
Učenik navodi Deset Božjih zapovijedi.
Učenik analizira čovjekovo ponašanje u svjetlu Deset Božjih zapovijedi.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaj i opseg Deset Božjih zapovijedi i vrijednost o kojoj svaka zapovijed govori, povezanost Deset zapovijedi i Opće deklaracije o ljudskim pravima, bogoslovne kreposti. Ishod se ostvaruje povezano s ishodom OŠ KV C.7.2.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Metoda rješavanja problema, dramatiziranje, dramska igra „tunel savjesti“, uživljavanje u ulogu, praćenje i samovrednovanje ponašanja u odnosu prema sebi, Bogu i ljudima u svjetlu Deset Božjih zapovijedi, video isječci, diskusija o aktualnim temama kršenja Deset Božjih zapovijedi.
OŠ KV C.7.2.
Učenik analizira kako kršćanska slika o dostojanstvu čovjeka utječe na vrijednosti suvremenog društva i njegove osobne vrijednosti.
Učenik otkriva, analizira i tumači pojave koje dovode u pitanje svetost svakoga ljudskog života.
Učenik argumentirano tumači da je Bog jedini gospodar svakoga ljudskog života od začeća do prirodne smrti.
Učenik analizira i kritički objašnjava najučestalije povrede ljudskoga života.
Učenik analizira oko kojih se moralnih načela vode rasprave i dvojbe u medijima, društvu.
Učenik navodi suvremene moralne dvojbe u svjetlu Dekaloga i kršćanskih moralnih načela.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Povrede ljudskog života od začeća do prirodne smrti. Ovaj ishod se ostvaruje povezano s ishodom OŠ KV C.7.1.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Istražiti tijekom određenog vremenskog razdoblja najčešće moralne dvojbe i rasprave u medijima, čitati odabrane dijelove K atekizma Katoličke Crkve, organizirati debatu.
OŠ KV C.7.3.
Učenik analizira i objašnjava pojam čovjekovog dostojanstva i savjesti u religijama i svjetonazorima.
Učenik objašnjava i tumači da svaki čovjek ima pravo živjeti po svojoj savjesti.
Učenik objašnjava i raspravlja važnost trajnoga odgoja savjesti kako bi savjest bila ispravno formirana.
Učenik istražuje pojam savjesti u religijama i svjetonazorima.
Učenik izražava stav postupanja prema savjesti.
Učenik opisuje pojam, ulogu i važnost savjesti.
Učenik prepoznaje važnost života po savjesti i u drugim religijama i svjetonazorima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Važnost i uloga savjesti, važnost trajnoga odgoja savjesti, pojam savjesti u religijama i svjetonazorima. Suvremene posljedica nepoštivanja moralnih normi: nepravda, siromaštvo, nepoštovanje ljudske osobe, nebriga za okoliš, ugrožavanje života.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Analizirati tekst iz pastoralne konstit ucije o Crkvi u suvremenom svijetu G audium et spes koji definira savjest, navesti primjere kršenja prava života po savjesti, čitati odabrane dijelove deklaracije o vjerskoj slobodi Dignitatis humanae .
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV D.7.1.
Učenik objašnjava obilježja crkvenog jedinstva i
važnost ekumenskoga zalaganja.
Tumači nastanak, temeljna obilježja i nauk kršćanskih crkava i zajednica te navodi primjere ekumenizma.
Učenik analizira glavne oznake jedne, svete, katoličke i apostolske Crkve.
Učenik opisuje posebnosti Pravoslavne crkve.
Učenik objašnjava nastanak grkokatolika i prepoznaje mogućnost jedinstva Crkve u raznolikosti.
Učenik objašnjava temeljne postavke protestantskoga nauka.
Učenik objašnjava početak i razvoj ekumenskoga pokreta i ekumenizam kao jednu od najvažnijih zadaća Crkve.
Učenik navodi kako možemo promicati jedinstvo kršćana u svojoj sredini.
Učenik obrazlaže važnost i potrebu odnosa poštovanja i uvažavanja drugih kršćanskih vjeroispovijesti i njihovih pripadnika.
Učenik izražava i zastupa stav poštovanja prema pripadnicima drugih kršćanskih crkava.
Učenik opisuje neka obilježja Pravoslavne, Grkokatoličke i protestantskih crkava.
Učenik objašnjava potrebu i važnost ekumenizma te mogućnosti i poteškoće u ostvarivanju ekumenizma.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ostvarenje poslanja Crkve u svijetu, izgradnja crkvenoga jedinstva i promišljanje granica i mogućnosti ekumenskoga zajedništva. Pravoslavna crkva: što je zajedničko s Katoličkom crkvom, zapaziti razlike. Protestantske crkve: imenovati važnije protestantske crkve i pronaći sličnosti i razlike. Ekumenizam: navesti važnost i uloga papa u razvoju ekumenizma i važnost ekumenizma u Crkvi i društvu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Posjet kršćanskim zajednicama, istražiti zajedničke mogućnosti djelovanja (molitveni susreti, proučavanja Biblije, zajednička briga za opće dobro, humanitarne aktivnosti, obilježavanje Ekumenske osmine za jedinstvo kr šćana ).
OŠ KV D.7.2.
Učenik objašnjava utjecaj kršćanstva na hrvatsko društvo, na hrvatsku kulturu, tradiciju, umjetnost, književnost, znanost.
Učenik vrednuje doprinos Crkve razvoju školstva, kulture i znanosti.
Učenik prepoznaje utjecaj i doprinos protestantizma.
Učenik kroz arhitekturu i unutrašnje uređenju kršćanskih crkava prepoznaje sličnosti i razlike između kršćanskih crkava.
Učenik prepoznaje posebnost i značenje ikone kao poseban vid likovne umjetnosti i vjerničkog izražaja.
Učenik opisuje primjere u kojima je vidljiv utjecaj kršćanstva na hrvatsko društvo, na hrvatsku kulturu, tradiciju, umjetnost, književnost, znanost.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Martin Luther kao prevoditelj Biblije, uvođenje narodnoga jezika u liturgiju.
Izvanučionička nastava – posjet drugim kršćanskim crkvama, ukoliko postoji mogućnost.
Sadržaje prilagoditi svojoj sredini, konkretnom iskustvu učenika, mogućnostima zapažanja u konkretnom susretu s drugim kršćanskim zajednicama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Analiza fotografija, umjetničkih reprodukcija i ikonostasa (ikona), razgovor, istraživački rad, rad s tekstovima, rasprava.
Rembrandt van Rijn: Mojsije s pločama Božjih zapovijedi, Michelangelo Buonarroti: Posljednji sud, općenito Mojsije u umjetnosti.
Analizira književnoumjetničke tekstove s temom savjesti, vjere, nade, ljubavi, kreposti npr. Ivan Cankar: Zastidio se majke, tematski odabrane pjesme Nikole Šopa, A.B Šimića i Josipa Pupačića.
Osnovna škola Katolički vjeronauk 8. razred – 70 sati godišnje
Život u Duhu - vjera u Trojedinoga Boga - učenici u svjetlu kršćanske vjere dublje upoznaju i razumiju sebe i svijet oko sebe te razumiju vrijednost kršćanske vjere i kršćanskoga života za život pojedinca i zajednice.
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV A.8.1.
Učenik u svjetlu vjere dublje upoznaje i razumije sebe, vrednuje svoje talente, svoj poziv, razvija duh zajedništva, prijateljstva i ljubavi te se odgovorno odnosi prema vlastitoj spolnosti.
Učenik analizira iskustva zajedništva koja izgrađuju, daju sigurnost i pružaju osjećaj radosti i dobra.
Učenik analizira temeljne izazove predadolescencije i mladenaštva.
Učenik objašnjava spolnost kao Božji dar i zadatak.
Učenik objašnjava pojam celibata.
Učenik opisuje iskustva koja izgrađuju, daju sigurnost i pružaju osjećaj radosti i dobra.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenici u svjetlu kršćanske vjere dublje upoznaju i razumiju sebe i svijet oko sebe .
Adolescencija kao vrijeme prijelaza, izazovi, sukobi, kriza odrastanja, radost prijateljstva, prava ljubav i smisao ljudske spolnosti, ljudska spolnost u svjetlu Biblije i Crkve.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Biblijski tekstovi: 1 Kor 6, 19-20; 1 Kor 13, 1 -13; debata, razredna anketa o ponašanju, samovrednovanje vlastitog ponašan ja. Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi.Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi.
OŠ KV A.8.2.
Učenik objašnjava da Biblija tumačena kroz učiteljstvo Crkve predstavlja
interpretacijski ključ egzistencije vjernika. Analizira i tumači dublju poruku biblijskih tekstova iz Knjige Postanka.
Učenik samostalno pronalazi tekstove u Bibliji.
Učenik tumači središnje sadržaje nekih biblijskih tekstova.
Učenik tumači tvrdnju: Biblija je riječ Božja.
Učenik umači biblijske tekstove koji nude odgovore na najvažnija egzistencijalna pitanja.
Učenika tumači odnos biblijske i znanstvene slike svijeta.
Učenika izražava stav poštovanja prema Bibliji kao Božjoj riječi.
Učenik opisuje zašto Bibliju smatramo vjerodostojnim interpretacijskim ključem egzistencije i Božjom riječju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblijska slika svijeta, biblijski izvještaj o stvaranju svijeta, biblijski motivi u različitim područjima života, odnos biblijskog i znanstvenog pogleda na stvaranje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Diskusija o biblijskoj i znanstvenoj slici svijeta, korelacija s nastavnim sadržajima predmeta Biologija i Fizika.
OŠ KV A.8.3.
Učenik tumači i vrednuje važnost religije u ljudskome životu, istražuje različite načine čovjekova traganja za Bogom te uspoređuje s vlastitom slikom o Bogu.
Učenik objašnjava da je čovjek religiozno biće.
Učenik istražuje različite načine traženja Boga u životu čovjeka.
Učenik objašnjava na koja pitanja religija daje odgovor.
Učenik razlikuje i objašnjava oznake istinske religioznosti od krivih oblika religioznosti u užem i širem okružju (mediji).
Učenik istražuje posljedice krivih oblika religioznosti.
Učenik analizira osobnu sliku o Bogu.
Učenik objašnjava važnost religije u ljudskome životu te opisuje različite načine čovjekova traganja za Bogom i različite oblike religioznosti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pojmovi vjera, religija, religioznost, religiozni pokreti, vjerska ravnodušnost, ateizam, kriva shvaćanja Boga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
U čenik istražuje o pojedinim religioznim pokretima.
Odabir sadržaja prema iskustvima učenika, potaknuti ih na istraživanje i zapažanje u svom okružju ( lokalna sredina, medijski sadržaji koje oni prate i sl.) te usporedbu, analizu i zauzimanje stava.
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV B.8.1.
Istražuje biblijske tekstove u kojima se Bog objavljuje kao Otac, Sin i Duh Sveti i objašnjava osnovne izričaje vjere u jednoga Boga kako ih je oblikovala prva Crkva kako bi izgradio osobno iskustvo vjere.
Učenik objašnjava temeljne spoznaje vjere sadržane u Apostolskom vjerovanju.
Učenik istražuje biblijske tekstove u kojima se Bog objavljuje kao Otac, Sin i Duh Sveti.
Učenik pronalazi primjere oživotvorenja te vjere u životu prve Crkve i Crkve danas.
Učenik analizira iskustva vjere kod pojedinih biblijskih likova i povezuje sa svojim iskustvom.
Učenik istražuje današnja iskustva vjere i povezuje sa svojim iskustvom.
Učenik povezuje i opisuje biblijske slike o Bogu s izričajima vjere u Oca, Sina i Duha Svetoga kako ih je oblikovala Crkva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaji koji omogućavaju razumjevanje vrijednost kršćanske vjere i kršćanskoga života za život pojedinca i zajednice.
Apostolsko vjerovanje, r azličite slike o Bogu, biblijski tekstovi o Presvetom Trojstvu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Temeljni naglasak u ostvarenju ishoda je na povezivanje istina vjere sa svojim iskustvom vjere i učincima koje ima u konkretnom životu. Tekstovi za rad: Rim 15,6; 2 Kor 11,31; Ef 1,3; Lk 12, 50; Tit 3,4;Heb 1,3; Iv 14,9.
OŠ KV B.8.2.
Učenik tumači temeljne istine vjere o Isusu Kristu i njihov utjecaj na stavove u konkretnom životu.
Učenik tumači, na emelju biblijskih tekstova, izričaje vjere o Isusa Kristu koji je pravi Bog i pravi čovjek.
Učenik tumači Isusovu ulogu u otkupljenju i konačnome spasenju svih ljudi.
Učenik pronalazi primjere oživotvorenja te vjere u životu prve Crkve i Crkve danas.
Učenik povezuje temeljne istine vjere sa životnim situacijama i stavovima.
Učenik procjenjuje osobne stavove s konkretnim životnim u kontekstu istina vjere.
Učenik razlikuje i opisuje različite biblijske slike i izričaje vjere o Isusu Kristu koji je pravi Bog i pravi čovjek i prepoznaje njegovu ulogu u otkupljenju i konačnome spasenju svih ljudi.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblijski tekstovi koji donose Isusove riječi o njegovu ljudskom i božanskom dostojanstvu i poslanju, njegovu odnosu s Ocem nebeskim i Duhom Svetim.
Izabrani tekstovi Katekizma Katoličke Crkve o Isusu Kristu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Mt 28,18; Mt 11,27;Iv 3,16;Iv 10,38; Iv 14,9; Iv 17,21; KKC 430-455
U izboru tekstova Katekizma Katoličke Crkve odabrati u skladu s dobi i mogućnostima razumijevanja učenika.
Temeljni naglasak u ostvarenju ishoda je na povezivanje istina vjere sa iskustvom vjere i životnim situacijama učenika.
OŠ KV B.8.3.
Opisuje Božju prisutnost u životu čovjeka kroz sakramente potvrde, ženidbe, sv. Reda i obrazlaže važnost sakramentalnih učinaka za kršćanski život.
Učenik obrazlaže važnost sakramentalnih učinaka za kršćanski život.
Učenik prepoznaje u biblijskim događajima Duha Svetoga kao treću božansku osobu.
Učenik analizira darove Duha Svetoga koji se primaju u sakramentu Potvrde.
Učenik opisuje važnost darova Duha Svetoga u vlastitome životu i vjeri.
Učenik Poznaje osnovne teološke teze stvaranja čovjeka.
Učenik obrazlaže smisao sakramenta ženidbe.
Učenik tumači i obrazlaže vrednote obitelji.
Učenik opisuje celibat i duhovni poziv kao oblike kršćanskoga života.
Učenik opisuje neka bitna biblijska izvješća o Duhu Svetome u Marijinu i Isusovu životu i životu prve kršćanske zajednice.
Učenik navodi i opisuje darove Duha Svetoga i njihovo značenje u osobnome životu i izgradnji zrele kršćanske vjere.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sakramenti potvrde, ženidbe, Sv. Reda i važnost sakramentalnih učinaka za život čovjeka.
Biblijski tekstovi koji potkrepljuju utemeljenje i smisao sakramenata
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Učenici u slikovitom biblijskom govoru i sakramentima trebaju otkrivati važnost i povezanost s vlastitim životom, životnim iskustvima i otkrivati Božju prisutnost i pomoć kroz konkretne znakove.
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV C.8. 1.
Učenik prepoznaje i analizira današnje predrasude te u svjetlu Isusova odnosa prema ljudima vrednuje vlastite stavove i vladanje te ponašanja i stavove u svojoj sredini.
Učenik analizira Isusov odnosu prema različitim skupinama ljudi.
Učenik na temelju biblijskih tekstova obrazlaže kršćanski stav prihvaćanja, poštovanja i uvažavanja svakoga čovjeka.
Učenik analizira vlastita ponašanja i stavove te ponašanja i stavove u svojoj sredini, u svjetlu Isusovog primjera.
Učenik prepoznaje vlastite predrasude i predrasude koje prevladavaju u njegovoj sredini.
Učenik prepoznaje uzroke predrasuda u svojoj okolini.
Učenik se ponaša u skladu s navedenim vrijednostima.
Učenik objašnjava, na temelju biblijskih tekstova, neka važnija obilježja Isusova ponašanja prema ljudima i u njihovu svjetlu analizira vlastite životne stavove i vladanje.
Sadržaj i za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Isusov odnos prema grešnicima (Lk 7,36-50), susret s bolesnima (Lk 5,12-16), ljubav prema odbačenima i prezrenima (Mk 10,46-52).
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Ponašanje učenika nije mjerljivo osim u situacijama u razredu, tako da se navedeni ishod treba pratiti, formativno vrednovati i davati povratna informacija učeniku u svrhu usvajanja vrijednosti.
OŠ KV C.8.2.
Učenik tumači značenje i vrijednost rada za ljudski život te istražuje i predlaže različite oblike suodgovornoga angažmana za pravedan i miran suživot u društvu.
Učenik istražuje važnost rada za život i razvoj čovjeka.
Učenik tumači kršćansko shvaćanje rada u kontekstu dostojanstva ljudske osobe.
Učenik uočava oblike društvene nepravde u svojoj sredini i predlaže načine kršćanskog djelovanja u svjetlu društvenog nauka Crkve.
Prepoznaje svoje darove u izboru životnog poziva.
Istražuje važnost i oblike kvalitetnog provođenja slobodnog vremena.
Učenik objašnjava poziv i potrebu čovjeka za radom, pravo svakoga čovjeka na rad te suodgovornost svih za pravedan i miran suživot u društvu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda :
Rad kao mogućnost vlastitog razvitka i stvaranja primjerenih životnih uvjeta, rad kao suodgovornost za blagostanje obitelji i društva, rad kao služenje i sudjelovanje u Božjoj brizi za čovjeka i svijet, uzroci društvene nepravde, oblici primjerena kršćanskog odgovora na društvene nepravde u svjetlu društvenog nauka Crkve.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Primjeri i uzori laika u ostvarenju kršćanskih vrijednosti radom -na radnom mjestu: npr. Ivan Merz, Jovanna Molla i sl. (ljudska prava, opće dobro, solidarnost, briga za siromašne).
Tekstove i sadržaje društvenog nauka Crkve prilagoditi dobi i razumijevanju učenika.
OŠ KV C.8.3.
Učenik uspoređuje shvaćanje patnje i zla u kršćanstvu i drugim religijama i svjetonazorima te povezuje sa slikom o čovjeku u suvremenom društvu.
Učenik objašnjava kršćansko shvaćanje zla, patnje, grijeha i posljedica grijeha, dostojanstva čovjeka, važnosti čovjekove slobode i odgovornosti na temelju biblijskih tekstova.
Navodi odgovore o uzroku zla i patnje velikih religija.
Zapaža utjecaj slike o čovjeku i uzroku patnje kod velikih svjetskih religija na suvremene civilizacije (npr. ljudska prava)
Učenik promatra i opisuje zlo i patnju iz različitih filozofskih, svjetonazorskih i religijskih kutova.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Biblijski tekstovi: Istočni grijeh (Post 3,1-6), Kain i Abel (Post 4, 3-8), Noa (Post 7,17-24, Post 9, 12-16),
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
S obzirom da se radi o zahtjevnim filozofskim i teološkim pitanjima, prilagoditi mogućnostima učenika i povezivati s konkretnim primjerima, osobito vezano za druge religije.
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ KV D.8.1.
Učenik istražuje i navodi događaje u kojima se očituje djelovanje Duha Svetoga u Crkvi kroz povijest i danas i u svom životu.
Učenik na temelju novozavjetnog teksta tumači djelovanje Duha Svetoga u Crkvi.
Učenik iz života i djelovanja odabranih blaženika i svetaca izdvaja u čemu prepoznaje djelovanje Duha Svetoga.
Učenik istražuje primjere konkretne primjere djelovanja Duha Svetoga u suvremenoj Crkvi.
Učenik predlaže načine konkretnog djelovanja po Duhu svetome u svome životu i zajednici
Učenik prepričava novozavjetni tekst o djelovanju Duha Svetoga u prvoj Crkvi.
Učenik imenuje nekoliko svetaca, prepoznaje u čemu mogu biti uzor.
Učenik navodi primjer što znači djelovati po Duhu Svetome u svome životu.
Sadržaj i za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda :
Biblijski tekstovi: Različiti su dari, a isti Duh (1 Kor 12,4-13), Život po Duhu: Gal 5, 16-17; 19-21a; 22-25.
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
i zabrati poticajne, motivirajuće tekstove iz života blaženika i svetaca bliskih životu i iskustvima učenika.
OŠ KV D.8.2.
Objašnjava i vrednuje utjecaj kršćanstva, osobito Katoličke crkve na hrvatsko društvo, na hrvatsku kulturu, tradiciju, umjetnost, književnost i znanost.
Učenik opisuje početke kršćanstva na hrvatskim prostorima i povezuje početke pismenosti u Hrvata s pokrštavanjem.
Učenik navodi najpoznatije ranokršćanske mučenike na našim prostorima i važnost njihova svjedočenja.
Učenik opisuje vrijednosti kojima je Crkva u Hrvata doprinijela u srednjemu vijeku.
Učenik imenuje zaslužne pojedince u Crkvi u izgradnji našega naroda na duhovnome, obrazovnome, kulturnome, gospodarskome i političkome području života i prepoznaje u čemu su dali svoj doprinos.
Učenik prepoznaje ulogu Crkve i istaknutih crkvenih ljudi u vrijeme Hrvatskoga narodnog preporoda.
Učenik opisuje oblike stradanja Crkve u Hrvata za vrijeme totalitarističkih sustava.
Učenik učenika objašnjava prožetost suvremene kulture biblijskim motivima i navodi primjere iz književnosti, umjetnosti, arhitekture.
Učenik jednostavno opisuje osnovne pojmove i utjecaje Crkve na hrvatsko društvo, kulturu i tradiciju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ranokršćanski mučenici, doprinos i značaj Katoličke crkve za Hrvatski narod u različitim povijesnim razdobljima, prepoznaje doprinos Augustina Kažotića, Ruđera Boškovića, Andrije Kačića Miošić, Bartola Kašića, J. J. Strossmayera, Juraja Dobrile …
Učenik vrednuje ulogu bl. Alojzija Stepinca u obrani Crkve za vrijeme i nakon II. svjetskog rata.
Učenik upoznaje djelovanje Ivana Merza (usp. OŠ KV C.8.2.).
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Od ranokršćanskih mučenika izabrati i dodatno proširiti sadržaje o mučenicima iz vlastitog životnog okruženja.
Ostvaruje se povezano s nastavnim predmetom Povijest, Hrvatski jezik i Likovna kultura.
OŠ KV D.8.3.
Analizira utjecaj religija, ali i različitih religioznih pokreta na današnjem (suvremenom) društvu.
Učenik prepoznaje utjecaj religija u književnosti i filmskoj umjetnosti.
Učenik prepoznaje utjecaje novih religioznih pokreta u književnosti, filmskoj umjetnosti, glazbi i drugim područjima.
Učenik navodi temeljne utjecaje i pojmove drugih religija / religioznih pokreta na konkretnome primjeru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda :
Preporuke za ostvarivanje odgojno - obrazovnih ishoda:
Polazište predstavlja iskustvo i zapažanja učenika, te izbor suvremenih sadržaja treba prilagoditi i njihovim interesima. Suvremeno društvo obiluje različitim utjecajima različitih religija, tako da učenici na temelju konkretnih, njima bliskih primjera trebaju prepoznati te utjecaje.
Srednja škola Katolički vjeronauk 1. razred - 70 sati godišnje (četverogodišnji program)
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ A.1.1.
Učenik objašnjava važnost temeljnih životnih pitanja i pronalaženja odgovora na njih, prepoznaje čovjeka kao religiozno biće te objašnjava i vrednuje njegov odnos prema Bogu, posebno u spisima, nauku, moralu i kultu velikih svjetskih religija.
Učenik prepoznaje čovjeka kao biće koje postavlja temeljna životna pitanja (smisao života, njegov početak, budućnost svemira, svijeta, čovjeka…).
Učenik opisuje važnost osobnog napora u traženju životnog smisla te povezanost smisla vjere i načina života.
Učenik analizira povezanost i suodnos između pitanja o smislu i pitanja o Bogu.
Učenik analizira religioznu dimenziju kao antropološku datost.
Učenik analizira različite oblike izražavanja i življenja religioznosti uvažavajući činjenicu da ima ljudi koji ne vjeruju.
Učenik objašnjava pojam i ključne odrednice religije.
Učenik razlikuje velike svjetske religije.
Učenik opisuje razvojni put religija tijekom povijesti i prepoznaje njihovu rasprostranjenost u svijetu.
Učenik vrednuje obilježja velikih svjetskih religija i posebnost i razlike kršćanstva u odnosu na njih.
Učenik vrednuje temeljne odgovore na životna pitanja koji proizlaze iz različitih religija i kršćanske vjere.
Učenik prepoznaje čovjeka kao biće koje postavlja temeljna životna pitanja (smisao života, njegov početak, budućnost svemira, svijeta, čovjeka…).
Učenik opisuje neke odgovore različitih znanosti (filozofije, teologije, psihologije, medicine) i svjetonazora na temeljna životna pitanja.
Učenik prepoznaje i religioznu dimenziju kao antropološku datost.
Učenik opisuje razvojni put religija tijekom povijesti i prepoznaje njihovu rasprostranjenost u svijetu.
Učenik objašnjava pojam i navodi ključne odrednice religije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Važno je da učenici kroz ishod osvijeste specifičnu životnu dob u kojoj se nalaze i kojom se događa njihovo traganje za smislom i važnost religiozne dimenzije na tom putu.
Pri tom se susreću s analizom kršćanske ponude životnog smisla osvjedočene i povjerene kroz Bibliju, nauk, moral i kult Katoličke Crkve uspoređujući ga s drugim velikim svjetskim religijama.
Objašnjava pojam religije s njezinim povijesnim razvojem upoznajući pri tom ključne odrednice velikih svjetskih religija (kult, spise, moral, utemeljitelj, nauk, vrijeme nastanka).
Preporuke za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda
Izabrati različite tekstove i primjere koji govore o temeljnim životnim pitanjima (zastupiti različite svjetonazore, filozofije, teologiju, medicinu, znanost...).
Učenik istražuje na koji način suvremeni mediji i društvene mreže daju odgovore na temeljna životna pitanja i o tome raspravljaju kroz debatu.
Ukoliko je prikladno, ostvariti susret s predstavnicima drugih religija u školi ili posjetiti druge vjerske zajednice (islamska zajednica u Hrvatskoj, židovska zajednica)
KV SŠ A.1.2.
Učenik analizira Bibliju kao pisanu i nadahnutu Božju riječ, kao knjigu temeljnih životnih iskustava susreta čovjeka s Bogom, kao povijesno-kulturni dokument i kao vjerodostojan interpretacijski ključ ljudske egzistencije.
Učenik argumentira pojam nadahnuća Svetog pisma.
Učenik prihvaća Bibliju kao temeljni dokument židovsko-kršćanske tradicije.
Učenik objašnjava slojevitost nastanka, strukturu, povijesni i zemljopisni okvir Biblije.
Učenik razvrstava biblijske knjige prema glavnim književnim vrstama.
Učenik primjenjuje način citiranja biblijskih knjiga, poglavlja i redaka.
Učenik navodi autore i jezike na kojima su izvorno pisani biblijski tekstovi.
Učenik razlikuje najvažnije prijevode Biblije.
Učenik objašnjava važnost i ulogu Biblije u liturgiji i svakodnevnom životu kršćana.
Učenik analizira aktualnost biblijske poruke u osobnom i društvenom životu.
Učenik opisuje osnovne elemente koji govore o Bibliji kao riječi Božjoj, elemente koji svjedoče o njoj kao povijesno-kulturnome dokumentu te elemente koji ju kvalificiraju vjerodostojnim interpretacijskim ključem egzistencije.
Učenik razvrstava biblijske knjige prema glavnim književnim vrstama.
Učenik prepoznaje i primjenjuje način citiranja biblijskih knjiga, poglavlja i redaka.
Učenik razlikuje i navodi najvažnije prijevode Biblije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Važno je da učenici prepoznaju Bibliju ne samo kao temeljni dokument židovsko-kršćanske civilizacije već i kao pisanu i nadahnutu Božju riječ čovjeku. Biblija se u ovom ishodu učenicima objašnjava kroz aktivnosti kojima će učenici istraživati i proučavati bitne podatke o nastanku Biblije, aktualnosti biblijske poruke u današnjem svijetu i ulozi Biblije u životu kršćana.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Kroz različite aktivnosti učenicima približiti povijesni i zemljopisni okvir Biblije koristeći biblijske atlase, virtualne šetnje kroz Svetu Zemlju.
Posjet Biblijskom muzeju u Cerniku.
Kroz projekt istražiti koja su velika književna ostvarenja u hrvatskoj književnosti inspirirana Biblijom.
Izraditi plakat ili prezentaciju o zanimljivostima vezanim uz Bibliju (prva tiskana knjiga, najprevođenija knjiga, koja je najkraća knjiga Biblije, koja knjiga sadrži najviše poglavlja, povijesne osobe koje se spominju u Bibliji, mjere i novci u Bibliji...).
Organizirati razredni projekt Biblijska skupina, gdje će učenici na aktivan način čitati izabrane tekstove i aktualizirati biblijsku poruku.
Biblijski priručnik. Mala enciklopedija, prir. D. i P. Alexander, KS, Zagreb,1989.
Rebić, A., Biblijske starine, KS, Zagreb, 1983.
KV SŠ A.1.3.
Učenik analizira biblijski znanstveni govor i pogled na čovjeka i svijet te izdvaja i vrednuje spoznaje, stavove i uvjerenja koji pridonose cjelovitom pogledu na te stvarnosti
Učenik analizira dodirne i razlikovne točke biblijskoga i prirodoznanstvenoga pristupa stvaranju svijeta i čovjeka.
Učenik opisuje različite znanstvene teorije o postanku svemira i čovjeka.
Učenik analizira neutemeljenost dvojbe „ znanost ili vjera“ i važnost komplementarnosti i uzajamnog prihvaćanja.
Učenik navodi primjere poznatih znanstvenika vjernika.
Učenik objašnjava biblijski govor o postanku svijeta i čovjeka prema Post 1,1-2,4a.
Učenik analizira Božju nakanu da svijet povjeri čovjeku i ulogu čovjeka kao sustvaratelja.
Učenik objašnjava biblijski i znanstveni pogled kao dva različita, ali nekonfliktna pristupa tumačenju čovjeka i svijeta.
Učenik imenuje različite znanstvene teorije o postanku svemira i čovjeka.
Učenik prepoznaje Božju nakanu da svijet povjeri čovjeku i ulogu čovjeka kao sustvaratelja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U ovom ishodu učenici aktualiziraju problematiku odnosa znanosti i vjere istražujući i povezujući znanstvena saznanja (povezano s predmetima fizike i biologije) koja su danas aktualna po pitanju stvaranja svemira i čovjeka s opisima stvaranja u Bibliji. Znanstvena otkrića su važni sadržaj i objašnjenje pristupa znanosti i Biblije opisima stvaranja nužni su dio ovog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Izabrati prikladne tekstove, audio ili video sadržaj koji aktualiziraju problematiku odnosa znanosti i vjere.
Ponuditi izvore za dodatno proučavanje ove složene problematike za rad kod kuće koji može biti vrednovan kroz rezultate raznih eseja ili kreativnih uradaka samih učenika na ovu temu.
Prema mogućnostima sudjelovati, inicirati, organizirati ili moderirati debatu ili raspravu na temu odnosa znanosti i vjere s adekvatno pripremljenim pojedincima ili skupinama, odnosno gostima koji predstavljaju znanstveni odnosno religiozni svjetonazor.
Prema mogućnostima analizirati utjecaj stare istočnjačke mitove na nastajanje prvih jedanaest poglavlja Knjige Postanka (stvaranje svijeta i čovjeka, prvi grijeh i njegove posljedice za ljudski rod).
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ B.1.1.
Učenik analizira i objašnjava objavu kao Božje djelo i događaj spasenja, kao Božji odgovor na temeljna čovjekova pitanja, analizira njezin razvojni put i odabrane događaje biblijske objave, te vrednuje njezino značenje i vrijednost za kršćansku vjeru i kršćanski život danas.
Učenik objašnjava pojam „objava“.
Učenik objašnjava objavu kao Božji odgovor na temeljna čovjekova pitanja i kao zahtjev koji traži čovjekov slobodan odgovor.
Učenik objašnjava vrste, načine prenošenja i izvore biblijske objave.
Učenik navodi najvažnije povijesne događaje biblijske objave.
Učenik istražuje arheološka otkrića i objavu.
Učenik objašnjava ulogu i važnost Crkvenoga učiteljstva u tumačenju objave.
Učenik opisuje najvažnije događaje biblijske objave Starog i Novog zavjeta.
Učenik prepoznaje značenje pojma objava te nabraja i analizira najvažnije događaje biblijske objave.
Učenik prepoznaje i objašnjava objavu kao Božji odgovor na temeljna čovjekova pitanja i kao zahtjev koji traži čovjekov slobodan odgovor.
Učenik uspoređuje i navodi vrste objave te opisuje načine prenošenja biblijske objave.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Bitni sadržaj u ovom ishodu je odnos Boga i čovjeka u kojem se Bog javlja i govori čovjeku a čovjek odgovara svojom vjerom. Učenici istražuju i analiziraju Božju objavu te vrste objave i načine prenošenja objave kroz povijest. Povezanost s predmetnim kurikulumom povijesti je prisutna u istraživanju arheoloških povijesnih nalazišta važnih za povijesnost Biblije. Neizostavno treba naglasiti Crkvenu ulogu u prenošenju, tumačenju i čuvanju Božje objave.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Kroz razradu ishoda naglasiti aktualnost i svevremenost Božje objave.
Pripremiti rezultate analize nekih arheoloških otkrića koji potkrjepljuju biblijsku objavu i njezinu povijesnu dimenziju.
Istražiti nazive najnovijih dokumenata Crkvenog učiteljstva i definirati im područje primjenjivosti i značenja.
Upoznati dokument Dei Verbum 7.
Istražiti društva i društvena uređenja koja svoju tradiciju temelje na prenošenju predaje (npr. plemenski narodi).
Organizirati posjet ili izraditi plakat, analizirati dokumentarni ili edukativni film o svetištu čijem je utemeljenju prethodila Crkveno priznata objava.
Učenik uspoređuje apokrifni i kanonski tekst.
KV SŠ B.1.2.
Učenik opisuje događaj i otajstvo Božjega utjelovljenja u osobi Isusa Krista (od povijesnoga Isusa do uskrsnuloga Krista) te izdvaja i objašnjava osnovne istine vjere i Crkvenoga nauka o Kristu i njegovu poslanju.
Učenik vrednuje važnost Božjega utjelovljenja u osobi Isusa Krista za svakoga čovjeka.
Učenik objašnjava važnost i ulogu Marije i Josipa u događaju Božjeg utjelovljenja i povijesti spasenja.
Učenik objašnjava katoličke istine o Blaženoj Djevici Mariji.
Učenik otkriva u osobi Isusa Krista vrhunac i puninu objave.
Učenik analizira povijesne, kršćanske i nekršćanske izvore i podatke o Isusu Kristu.
Učenik analizira povijesne činjenice o Isusu iz Nazareta.
Učenik na temelju biblijskih tekstova opisuje ljudske i božanske crte Isusove osobe.
Učenik objašnjava značenje imena i naziva Mesija, Isus Krist, Gospodin, Sin Čovječji, Spasitelj.
Učenik objašnjava stil i program Isusova djelovanja navodeći primjere iz evanđelja.
Učenik analizira doprinos općih Crkvenih sabora u shvaćanju osobe Isusa Krista.
Učenik prepoznaje povijesne, kršćanske i nekršćanske izvore i podatke o Isusu Kristu.
Učenik objašnjava stil i program Isusova djelovanja navodeći primjere iz evanđelja.
Učenik navodi povijesne činjenice o Isusu iz Nazareta.
Učenik opisuje i prepoznaje značenje imena i naziva Mesija, Isus Krist, Gospodin, Sin Čovječji, Spasitelj.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Središnji ishod katoličkog vjeronauka je govor o Isusu Kristu. Razrada ovog ishoda se nalazi u govoru o osobi Isusa Krista kao povijesne osobe i pravog čovjeka, ali i kao druge božanske osobe Sina i pravog Boga. Učenici otkrivajući osobu Isusa Krista proučavaju njegov život, javno djelovanje, njegov završetak ovog zemaljskog života i prelazak k Bogu Ocu u biblijskim tekstovima i drugim povijesnim izvorima.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik istražuje različite pristupe prikazu Isusa Krista u teologiji kroz povijest umjetnosti (Krist Dobri pastir, Krist Pantokrator, Krist učitelj, sudac, zakonodavac, pasionska baština).
Izabrati slike i filmove koji prikazuju Isusa Krista i kritički se osvrnuti na njih (Isus iz Nazareta, F. Zeffireli, 1997., Italija; virtualne šetnje poznatim svjetskim muzejima i bazilikama)
Izabrati biblijske tekstove koji pomažu razumijevanju naziva Mesija, Krist, Sin Čovječji, Gospodin.
KV SŠ B.1.3.
Učenik razlikuje i objašnjava različite oblike i načine kršćaninova susreta i života s Bogom, osobito u liturgijskim i sakramentalnim činima, molitvi i pobožnostima te iznosi temeljne stavove o važnosti vjerničkoga susreta, zajedništva i života s Kristom.
Učenik objašnjava oblike i načine kršćaninova susreta s Bogom.
Učenik kritički razlaže sintagmu: bližnji mjesto susreta s Bogom.
Učenik vrednuje oblike i vrste molitava u kršćanstvu navodeći primjere iz Biblije i svakodnevnoga života.
Učenik analizira ulogu i važnost molitve u Isusovu životu uz primjere iz evanđelja.
Učenik kritički razlaže povezanost molitve i života navodeći primjere svetaca Katoličke Crkve.
Učenik objašnjava narav, obilježja, strukturu i djelotvornost sakramenata kao znakova i simbola susreta s Bogom i ljudima.
Učenik vrednuje ulogu i važnost Crkvenih slavlja i pučkih pobožnosti u životu kršćana.
Učenik opisuje molitve i pučke pobožnosti Blaženoj Djevici Marije.
Učenik uočava važnost i ulogu religioznoga jezika, znakova i simbola u životu kršćana i Crkve.
Učenik vrednuje mogućnosti i doprinose mladih u liturgijskim slavljima i pobožnostima.
Učenik razlikuje različite mogućnosti, oblike i načine kršćaninova susreta i života s Bogom.
Učenik objašnjava narav, obilježja, strukturu i djelotvornost sakramenata kao znakova i simbola susreta s Bogom i ljudima.
Učenik prepoznaje ulogu i važnost crkvenih slavlja i pučkih pobožnosti u životu kršćana.
Učenik navodi molitve i pučke pobožnosti Blaženoj Djevici Marije.
Učenik opisuje važnost i ulogu religioznoga jezika, znakova i simbola u životu kršćana i Crkve.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Važni sadržaji u ovom ishodu su oblici i načini susreta čovjeka s Bogom. Učenici posebno prepoznaju sakramente kao najvažnije osobne događaje susreta s Bogom. Drugi načini i oblici susreta s Bogom učenici pronalaze u vjerničkim pobožnostima, liturgijskim slavljima i osobnim i zajedničkim molitvama. Primjere za oblike i načine susreta s Bobom koje učenici istražuju u ovom ishodu su Isusova majka Marija, Isusovi učenici i sveci Katoličke crkve.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Čitanje i analiza molitava i molitvenih obrazaca. Pismo prijatelju o vlastitom iskustvu molitve. Pantomima i scensko prikazivanje molitvenih gesta. Pisanje i izgovaranje molitve. Meditacija uz promatranje reprodukcija i glazbenu pratnju. Slušanje meditativne Crkvene glazbe. Sudjelovanje na euharistijskom slavlju, organiziranje euharistijskog slavlja i sudjelovanje u službama na euharistiji. Molitve na određene nakane kroz određena liturgijska vremena. Pojasniti simbolički jezik sakramenata koje učenici najčešće susreću.
Svjedočanstvo člana ili cijele molitvene skupine. Sudjelovanje u zajedničkoj molitvi.
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ C.1.1.
Učenik objašnjava i vrednuje Isusov odnos prema čovjeku uspoređujući ga sa suvremenim i prevladavajućim shvaćanjima i vrednovanjima čovjeka u društvu i kulturi.
Učenik na temelju biblijskih tekstova objašnjava Isusov pristup i vrednovanje čovjeka.
Učenik vrednuje shvaćanje čovjeka u društvu te osobito u medijima (slika o čovjeku, vrijednosti…).
Učenik objašnjava kršćanske temelje za prihvaćanje, poštovanje i uvažavanje svih ljudi u zajednici.
Učenik analizira vrednovanje čovjeka u društvu te osobito u medijima (slika o čovjeku, vrijednosti…).
Učenik prepoznaje razliku između Isusova odnosa prema čovjeku i načina na koji suvremeno društvo prikazuje i vrednuje čovjeka.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odnos Isusa Krista prema drugim ljudima je važan sadržaj ovog ishoda. Način na koji se Isus odnosi i kako vrednuje drugog čovjeka je temelj svakog odnosa kojeg čovjek ostvaruje prema svim ljudima. To nije odnos tolerancije već ljubavi prema svakom čovjeku. Poštivanje i uvažavanje različitosti u ljubavi kod drugog čovjeka je kršćansko shvaćanje stvaranja dobrih odnosa u društvu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita i analizira biblijske tekstove koji govore o Isusovom pristupu i vrednovanju svakog čovjeka, bez obzira na njegov spol, nacionalnu pripadnost, slabosti i grijehe, bolest, životnu dob (npr. Mk 2,13-17; Mk 7,31-37; Mk, 46-52; Mt 20,29-34; Lk 7,36-50 - vjeroučitelj može izabrati još prigodnih novozavjetnih tekstova).
Učenik uspoređuje današnje vrednovanje čovjeka u suvremenom društvu i u medijima s Isusovim pristupom čovjeku.
Dramatizirati biblijske tekstove.
Zamišljeni intervju s Isusom ili osobama koje se pojavljuju u izabranom biblijskom tekstu.
KV SŠ C.1.2.
Učenik vrednuje različite ponude smisla i vrijednosti u ljudskom društvu te objašnjava Kristovu poruku o kraljevstvu Božjemu kao načinu ostvarenja istinske slobode, pravednosti i mira i kao jamstvu uspješna i sretna života u svijetu.
Učenik vrednuje pojam i vrijednosti kraljevstva Božjega: milost, istina, pravda, ljubav i mir.
Učenik analizira prispodobe o kraljevstvu Božjemu.
Učenik vrednuje temeljne ljudske težnje s vrijednostima kraljevstva Božjega.
Učenik vrednuje različite ponude smisla i vrijednosti u društvu s vrijednostima kraljevstva Božjega.
Učenik objašnjava Isusov govor o kraljevstvu Božjemu s njegovim djelovanjem u korist čovjeka.
Učenik kritički vrednuje važnost otvorenosti i osobnoga prihvaćanja vrijednosti kraljevstva Božjega u osobnome i društvenome životu.
Učenik navodi različite ponude smisla i različite sustave vrijednosti u društvu te vrijednosti kraljevstva Božjega.
Učenik uočava povezanost vrijednosti kraljevstva Božjega i uspješnoga i sretnoga života.
Učenik prepričava prispodobe o kraljevstvu Božjemu.
Učenik povezuje Isusov govor o kraljevstvu Božjemu s njegovim djelovanjem u korist čovjeka.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Glavni sadržaj ovog ishoda je govor o kraljevstvu Božjem. Isusov govor o kraljevstvu je u središtu ovog ishoda. Biblijski tekstovi koji govore o kraljevstvu Božjem trebaju biti ishodište učenicima za shvaćanje poruke o kraljevstvu Božjem. Novost koju donosi kraljevstvo Božje je govor o ljubavi i prijateljstvu među ljudima i s Bogom.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik čita i analizira prispodobe koje govore o Kraljevstvu Božjem (Mt 13; Mk 4; Lk 13, 18 19)
Ljubav emeljni zakon Isusova novog Kraljevstva (Mt 22,34-44 i 5,43-48; Lk 6,37-38.41-42).
Učenik analizira i prosuđuje izabrane poruka Govora na gori i njihovu aktualnost za naše vrijeme.
Načiniti proglase suvremenih vrijednosti i proglase vrijednosti koje proizlaze iz navještaja Kraljevstva Božjeg. Izrada plakata o tim vrijednostima. Izrada video materijala kao promotivnog sredstva suvremenog navještaja Kraljevstva Božjega.
Pisanje vlastite prispodobe o Kraljevstvu Božjem. Pisanje eseja na temu Kraljevstva Božjeg. Grafičko oblikovanje pozivnica, proglasa, plakata na temu Kraljevstva Božjega.
Debata o suvremenim shvaćanjima smisla života i smisla objavljenog kroz navještaj Kraljevstva Božjega.
KV SŠ C.1.3.
Učenik u svjetlu Kristove poruke i kršćanskih moralnih načela kritički propituje i uspoređuje moralna i etička načela drugih religija i svjetonazora.
Učenik objašnjava pojmove etika, moral i kršćanski moral.
Učenik vrednuje temeljna kršćanska moralna načela.
Učenik opisuje kršćanski moral kao moral kreposti, a ne moral dužnosti i grijeha.
Učenik kritički propituje temeljna moralna načela drugih religija: islam, židovstvo, hinduizam, budizam, konfucijanizam, taoizam.
Učenik objašnjava moralna načela drugih religija i kršćanstva.
Učenik vrednuje sličnosti i razlike temeljnih moralnih zahtjeva u različitim religijama
Učenik opisuje i razlikuje pojmove etika, moral i kršćanski moral
Učenik prepoznaje temeljna moralna načela različitih religija: islam, židovstvo, hinduizam, budizam, konfucijanizam, taoizam
Učenik analizira sličnosti i razlike između temeljnih moralnih zahtjeva u različitim religijama
Učenik opisuje kršćanski moral kao moral kreposti, a ne moral dužnosti i grijeha
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Svaka religija u svom nauku ima sadržan moralni govor tj. moralna načela koja pomažu čovjeku u ostvarenju sreće u njegovom životu. Istraživanje tog govora u drugim religijama sadržaj je ovog ishoda za učenike.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Kroz projektnu nastavu istražiti i usporediti moralna načela kršćanstva i drugih religija.
Provesti anketu među učenicima koji pohađaju nastavu etike i saznati o čemu govori etika i na koji način govore o moralnim načelima te zajednički analizirati i usporediti rezultate ankete s kršćanskim moralom.
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ D.1.1.
Učenik predstavlja i objašnjava Duhovski događaj rađanja Kristove Crkve te interpretira središnje povijesne događaje širenja i života Crkve u prvim stoljećima kršćanstva.
Učenik objašnjava pojam Crkva i povezanost nastanka prve Crkve s događajem Pedesetnice.
Učenik objašnjava značenje pouskrsnih iskustava apostolske zajednice za nastajanje prve Crkve.
Učenik opisuje obilježja i strukturu prve kršćanske zajednice.
Učenik objašnjava ulogu i značenje sv. Pavla za razvoj kršćanstva.
Učenik objašnjava uzroke, posljedice i značenje progona prve Crkve u Rimskome Carstvu i uspoređuje ih s današnjim progonima kršćana.
Učenik objašnjava pojam mučeništva.
Učenik objašnjava ulogu i značenje rimskih careva Konstantina i Teodozija u povijesti Crkve.
Učenik opisuje nastanak i razvoj monaštva i analizira njegovu ulogu i doprinos u povijesti Crkve.
Učenik analizira značenje pojma Crkva.
Učenik opisuje značenje pouskrsnih iskustava apostolske zajednice za nastajanje prve Crkve.
Učenik opisuje obilježja i strukturu prve kršćanske zajednice.
Učenik prepoznaje značenje sv. Pavla za razvoj kršćanstva.
Učenik opisuje uzroke, posljedice i značenje progona Crkve u Rimskome Carstvu.
Učenik opisuje nastanak i razvoj monaštva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Povijest Crkve u prvim stoljećima od događaja Pedesetnice je glavni sadržaj ovog ishoda. Govor o nastanku prve Crkve, poteškoće s kojima se prva Crkva susretala, i život prve Crkve do pojave monaštva na zapadu su teme koje učenici istražuju i analiziraju. Zanimljiv sadržaj za učenike je analiza prve Crkve do 313.g i poslije 313.g.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik uspoređuje prvu kršćansku zajednicu i današnju Crkvu.
Učenik pronalazi primjere ranokršćanskih mučenika i uspoređuje ih s vlastitom spremnošću u svakodnevnom životu svjedočiti vjeru u Isusa Krista.
Pogledati dokumentarne filmove, serije ili igrane filmove koji govore o životu prve Crkve, progonu kršćana, djelovanju apostola u misijskom poslanju Crkve.
Učenik upoznaje život ranokršćanskih mučenika na našim prostorima (Sv. Dujam, Sv. Stošija, Sv. Dimitrije, Sv. Kvirin, Sv. Euzebije i Polion, Sv. Mavro...)
Analizira razloge širenja kršćanstva i uspoređuje ih s današnjim misijskim i evangelizacijskim djelovanjem Crkve.
Uživljavanje u ulogu kršćana mučenika metodom pisanja pisma večer prije mučeništva.
KV SŠ D.1.2.
Učenik objašnjava posebnosti kršćanstva u odnosu na druge religije te analizira stav Katoličke Crkve prema njima, vrednujući potrebu međureligijskoga dijaloga, poštovanja i suživota te uvažavanja drukčijih stavova i mišljenja.
Učenik objašnjava sličnosti i razlike kršćanstva i drugih religija.
Učenik obrazlaže specifičnost kršćanstva u odnosu na druge religije.
Učenik objašnjava temeljna polazišta i stav Katoličke Crkve prema drugim religijama.
Učenik argumentira uporišta i potrebu međureligijskog dijaloga, poštovanja i suživota.
Učenik istražuje primjere međureligijskog dijaloga.
Učenik opisuje sličnosti i razlike između kršćanstva i drugih religija i navodi specifičnost kršćanstva u odnosu na druge religije.
Učenik prepoznaje temeljna polazišta i stav Katoličke Crkve prema drugim religijama.
Učenik navodi primjere međureligijskog dijaloga.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Važan sadržaj ovog ishoda je međureligijski dijalog. Za ostvarenje ovog ishoda je važno istražiti sličnosti i razlike kršćanstva i drugih religija te naglasiti specifičnost kršćanstva u odnosu na druge religije. Svakako treba u sadržaj ovog ishoda uključiti deklaraciju Drugog vatikanskog sabora “Nostra aetate” o odnosima Crkve prema drugim religijama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik istražuje primjere međureligijskog dijaloga.
Čitanje i analiza dijelova ili cijelog teksta deklaracije “Nostra aetate”.
Izrada usporedne tablice sličnosti i razlike između kršćanstva i dugih religija.
Upoznati se s iskustvom zvanim ”Duh Asiza”.
Interpretacija molitava i pjesama drugih religija.
KV SŠ D.1.3.
Učenik predstavlja i vrednuje temeljne vrijednosti, utjecaj i doprinose Katoličke Crkve i kršćanstva, kao i doprinose drugih svjetskih religija, društvenom i kulturnom životu pojedinih naroda u prošlosti i sadašnjosti.
Učenik opisuje odnos pojedinih religija prema socijalnoj i kulturnoj stvarnosti.
Učenik izgrađuje stav poštovanja duhovnih vrijednosti različitih religija, kultura i civilizacija.
Učenik vrednuje doprinose i utjecaje vjerovanja, religijskih obreda i temeljnih vrijednosti kršćanstva i drugih religija na društveni i kulturni život u Hrvatskoj i svijetu u prošlosti i sadašnjosti.
Učenik opisuje odnos pojedinih religija prema socijalnoj, kulturnoj i političkoj stvarnosti.
Učenik opisuje stav poštovanja duhovnih vrijednosti različitih religija, kultura i civilizacija.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Važan sadržaj za ovaj ishod je govor o odnosu religija prema društvu te o utjecaju i doprinosu Katoličke crkve i drugih religija kulturnom životu društva. Naglasak je na pozitivnom doprinosu svih religija u povijesti te njihovom utjecaju u stvaranju boljeg svijeta. Učenici stavom poštovanja prema drugim religijama vrednuju religijska nastojanja za stvaranje boljeg društva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik istražuje utjecaj pojedine religije na kulturni život u Hrvatskoj (arhitektura, umjetnost, književnost).
Srednja škola Katolički vjeronauk 2. razred - 70 sati godišnje (četverogodišnji program)
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ A.2.1.
Učenik u osobnom iskustvu i spoznaji slobode i odgovornosti, i osobito u iskustvu biblijskih osoba, nalazi, analizira i prepoznaje posljedice vlastitoga izbora temeljnih vrednota koje oslobađaju od poroka i ovisnosti te vode punoj ljudskoj i kršćanskoj zrelosti života.
Učenik objašnjava slobodu “od” i slobodu “za”.
Učenik objašnjava kršćansko shvaćanje slobode.
Učenik analizira vrijednost slobode u događajima i iskustvima biblijskih osoba.
Učenik analizira suodnos slobode i odgovornosti u osobnom i društvenom životu.
Učenik vrednuje povezanost i razlike između slobode, tolerancije i ovisnosti.
Učenik objašnjava obilježja i razliku između vanjske i unutarnje slobode.
Učenik vrednuje trajne životne, kršćanske i ljudske vrednote.
Učenik prepoznaje posljedice vlastitoga izbora temeljnih vrednota koje oslobađaju od poroka i ovisnosti.
Učenik analizira povezanost adolescentne krize i različitih oblika bijega od stvarnosti (droga, alkohol…).
Učenik opisuje kršćansko shvaćanje slobode.
Učenik opisuje Isusov odnos prema slobodi i uspoređuje ga s vlastitim shvaćanjima.
Učenik istražuje vrijednost slobode u događajima i iskustvima biblijskih osoba.
Učenik razlikuje i objašnjava slobodu “od” i slobodu “za”.
Učenik prepoznaje povezanost i razlike između slobode, tolerancije i ovisnosti.
Učenik opisuje razliku između vanjske i unutarnje slobode.
Učenik prepoznaje trajne životne, kršćanske i ljudske vrednote.
Učenik prepoznaje povezanost adolescentne krize i različitih oblika bijega od stvarnosti (droga, alkohol…).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Za ostvarenje ovoga ishoda važno je istražiti sadržaje koji pobliže objašnjavaju kršćansko shvaćanje slobode s naglascima na razlikovanje tzv. slobode “od” u odnosu na slobodu “za”, odnos slobode i odgovornosti, unutarnja i vanjska sloboda, snaga slobodnoga izbora u odnosu na problem ovisnosti. Osobito se na temelju biblijskog iskustva naglašava Isusov uzor slobode osobe spram Boga i svijeta koji vodi u puninu ljudske zrelosti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik raspravlja o mogućnostima i granicama slobode.
Učenik kritički propituje različite načine shvaćanja slobode u povijesti i danas.
Učenik analizira biološku, psihološku i društvenu uvjetovanost slobode.
Učenik vrednuje slobodu u osobnom i društvenom životu.
Učenik prepoznaje i vrednuje slobodu kao čovjekov poziv i vrhunsko ostvarenje
Učenik analizira Isusov odnos prema slobodi i uspoređuje ga s vlastitim shvaćanjima slobode.
Učenik kritički prosuđuje vrednote u obitelji i među mladima. Izrađuje ljestvicu vrednota.
Učenik kritički prosuđuje važnost slobode u izboru vrednota.
KV SŠ A.2.2.
Učenik prepoznaje i objašnjava potrebu i vrijednost susreta i prijateljstva s ljudima i u obiteljskim odnosima, te potrebu i važnost iskrena prijateljstva i zrele ljubavi među mladima koja je plod slobodna izbora i odgovornosti.
Učenik opisuje vrijednost susreta i prijateljstva u osobnom životu.
Učenik objašnjava vrijednost prijateljstva u događajima i iskustvima biblijskih osoba i svetaca.
Učenik objašnjava ulogu prijateljstva u procesu razvoja osobnosti.
Učenik analizira obilježja prijateljstva.
Učenik opisuje obilježja i razlike između zaljubljenosti i zrele ljubavi.
Učenik prepoznaje važnost zrele ljubavi kao norme ljudske spolnosti i odnosa među spolovima.
Učenik otkriva i opisuje vrijednost susreta i prijateljstva u osobnom životu.
Učenik istražuje i navodi primjere prijateljstva u događajima i iskustvima biblijskih osoba i svetaca.
Učenik analizira ulogu prijateljstva u procesu razvoja osobnosti.
Učenik analizira obilježja prijateljstva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Temeljni sadržaj ovog ishoda je govor o vrijednosti prijateljstva i ljubavi. Naglasak je na govoru o zreloj ljubavi utemeljenoj u slobodnom izboru naspram ljubavi kao prolaznom osjećaju kada je riječ o prijateljstvu i izboru bračnoga partnera.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik analizira biblijske tekstove koji govore o prijateljstvu (Izr 18,24; Izr 27,17; Iv 15, 13 –15...).
Učenik pronalazi i analizira primjere vrednovanja prijateljstva među mladima, u obitelji kroz književno-umjetničke i druge tekstove.
Učenik istražuje kako se ljubav i spolnost prikazuju u medijima i uspoređuje poruku koju nam pružaju s kršćanskim shvaćanjem zrele ljubavi.
Učenik vrednuje duboku povezanost ljudske spolnosti, zrele ljubavi i odgovornosti
u intimnom zajedništvu i stvaranju novog života.
Učenik navodi posljedice neodgovornog ponašanja na području ljudske spolnosti i ljubavi.
KV SŠ A.2.3.
Učenik objašnjava novost i aktualnost Isusove Radosne vijesti i slobode koju on naviješta i svjedoči te propituje i formulira mogućnosti oblikovanja vlastitoga života, u slobodi i odgovornosti, u skladu s evanđeoskom porukom.
Učenik objašnjava novost i aktualnost Isusove Radosne vijesti.
Učenik propituje putove i mogućnosti oblikovanja života u slobodi i odgovornosti prema kršćanskoj poruci.
Učenik analizira Isusov govor o ljubavi prema neprijateljima.
Učenik analizira temeljne poruke Govora na gori.
Učenik navodi važnost i potrebu otvorenosti i prihvaćanja Isusove poruke Govora na gori u osobnome i društvenome životu.
Učenik kritički promišlja različite motive, razloge i oblike nasljedovanja Isusa Krista navodeći primjere.
Učenik kritički propituje važnost osobnoga suočavanja s Isusom Kristom i njegovom porukom.
Učenik opisuje novost i aktualnost Isusove Radosne vijesti.
Učenik prepoznaje putove i mogućnosti oblikovanja života u slobodi i odgovornosti prema kršćanskoj poruci.
Učenik prepoznaje Isusov govor o ljubavi prema neprijateljima.
Učenik navodi temeljne poruke Govora na gori.
Učenik prepoznaje u Kristovoj poruci ispunjenje čovjekovih težnji.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Važno u ovom ishodu je za naglasiti Kristovu poruku kao ispunjenje najdubljih ljudskih težnji te analizirati Govor na gori kao specifičan događaj objave toga Kraljevstva kojim se Bog sa svojim odgovorima nudi našoj slobodnoj odluci i volji za oblikovanje naših života..
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik navodi načine svjedočenja Radosne vijesti u vlastitom životu.
Učenik objašnjava aktualnost Radosne vijesti u suvremenome svijetu navodeći primjere.
Učenik prepoznaje u Kristovoj poruci ispunjenje čovjekovih težnji.
Učenik objašnjava različite načine izražavanja i prenošenja Radosne vijesti.
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ B.2.1
Učenik navodi, objašnjava i povezuje povijesno i sakramentalno obilježje Kristove Crkve koja nastavlja njegovo djelo spasenja svih ljudi, te prepoznaje i utvrđuje Marijinu ulogu u Kristovu životu i u životu Crkve.
Učenik objašnjava i povezuje povijesno i sakramentalno obilježje Kristove Crkve.
Učenik analizira četiri bitna posredništva Crkve u službi ostvarivanja Kraljevstva Božjega: služenje, zajedništvo, slavljenje i naviještanje (svjedočenje) vjere.
Učenik kritički propituje prisutnost Crkve u svim kulturama i narodima, te njezinu univerzalnost s obzirom na njezino spasenjsko poslanje.
Učenik opisuje znakove i područja misijskog i evangelizacijskog djelovanja Crkve.
Učenik objašnjava i vrednuje Marijinu ulogu i mjesto
u povijesti spasenja.
Učenik analizira odlike Marijine vjere po kojima je uzor vjeri Crkvi i svim vjernicima.
Učenik u kontekstu Marijine vjere propituje i vrednuje odlike vlastite vjere.
Učenik navodi oblike štovanja Marije u liturgiji i u Crkvi, osobito u hrvatskome narodu.
Učenik opisuje povijesno i sakramentalno obilježje Kristove Crkve.
Učenik razlikuje i navodi četiri bitna posredništva Crkve: služenje, zajedništvo, slavljenje i naviještanje (svjedočenje) vjere.
Učenik objašnjava prisutnost Crkve u svim kulturama i narodima.
Učenik opisuje znakove i područja misijskog i evangelizacijskog djelovanja Crkve.
Učenik objašnjava i vrednuje Marijinu ulogu i mjesto
u povijesti spasenja.
Učenik prepoznaje odlike Marijine vjere po kojima je uzor vjeri Crkvi i svim vjernicima.
Učenik navodi oblike štovanja Marije u liturgiji i u Crkvi, osobito u hrvatskome narodu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Glavna tema u ovim ishodima je govor o Crkvi. Obilježja Crkve, poslanje i zadaća Crkve te uloga i mjesto Marije u Crkvi glavni su sadržaji ovog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik opisuje Marijinu ulogu u Kristovu životu i djelu Kristova otkupljenja.
Kroz projektnu nastavu učenik upoznaje oblike štovanja Marije, najpoznatija marijanska svetišta u svijetu i u Hrvatskom narodu (istražiti molitve Mariji u starijim i suvremenim molitvenicima, objasniti povijest krunice i način molitve krunice, terenska nastava posjet najbližem marijanskom svetištu).
Objašnjava pojam Crkve kao zajedništva prema Drugom vatikanskom saboru (proučiti dokument Drugog vatikanskog sabora Lumen gentium, izabrane brojeve).
KV SŠ B.2.2
Učenik istražuje i analizira novozavjetne slike Crkve i njezina obilježja jedne, svete, katoličke i apostolske Crkve, njezino ekumensko poslanje te utvrđuje značenje i važnost sakramenta svetoga reda, služba i karizma u životu Crkve.
Učenik analizira novozavjetne slike Crkve (kuća Božja, zajedništvo svetih, Narod Božji, Tijelo Kristovo…).
Učenik objašnjava bitna obilježja Crkve: jedna, sveta, katolička i apostolska.
Učenik objašnjava univerzalnost Crkve.
Učenik prepoznaje i navodi veze jedinstva Crkve.
Učenik opisuje službe i karizme u Crkvi i navodi primjere jednog i drugog.
Učenik analizira mjesto i ulogu laika u životu Crkve.
Učenik objašnjava biblijsko utemeljenje, značenje i važnost sakramenta svetoga reda navodeći primjere.
Učenik objašnjava ulogu biskupa, svećenika i đakona u životu i djelovanju Crkve.
Učenik objašnjava pojam, nastanak, važnost i ciljeve ekumenizma.
Učenik prosuđuje važnost molitve za jedinstvo svih kršćana.
Učenik opisuje novozavjetne slike Crkve (kuća Božja, zajedništvo svetih, Narod Božji, Tijelo Kristovo…).
Učenik imenuje i opisuje bitna obilježja Crkve: jedna, sveta, katolička i apostolska.
Učenik objašnjava univerzalnost Crkve.
Učenik razlikuje službe i karizme u Crkvi i navodi primjere jednog i drugog.
Učenik prepoznaje mjesto i ulogu laika u životu Crkve.
Učenik opisuje značenje i važnost sakramenta svetoga reda.
Učenik opisuje ulogu biskupa, svećenika i đakona u životu i djelovanju Crkve.
Učenik prepoznaje važnost vjerničke molitve i zalaganja za duhovna zvanja.
Učenik prepoznaje važnost ekumenizma.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Glavna tema u ovim ishodima je govor o Crkvi. Pojam Crkve, poslanje i zadaća Crkve, značenje sakramenta svetog reda i uloga klerika i laika u životu Crkve te službe i karizme vjernika su bitni sadržaji ovih ishoda. Ekumensko poslanje Crkve je sadržano u dokumentu Drugog vatikanskog sabora “Unitatis redintegratio” (izabrani tekstovi).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Svjedočanstvo svećenika o svojem pozivu. Razgovor sa svojim župnikom. Susret/svjedočanstvo članova neke Crkvene zajednice. Likovno/grafičko izražavanje na temu novozavjetne slike Crkve (kuća Božja, zajedništvo svetih, Narod Božji, Tijelo Kristovo…). Učenik analizira LG 6.
Izrada plakata ili ”promo” materijala na temu “Dođi u moju Crkvu”.
Izrada umne mape koja prikazuje hijerarhijski ustroj metropolije kojoj učenik pripada.
Učenik propituje mogućnosti i navodi primjere angažiranja na polju ekumenizma.
Sudjelovati u molitvenoj osmini za jedinstvo kršćana.
Učenik prepoznaje važnost vjerničke molitve i zalaganja za duhovna zvanja.
Upriličiti susret s redovnicima i redovnicama koji će svjedočiti o svom životnom pozivu, te učenicima približiti redovnički život.
KV SŠ B.2.3
Učenik navodi, povezuje i vrednuje vanjsko i duhovno značenje, znakove i važnost sakramenata inicijacije s kršćanskim obvezama i odgovornostima koje iz njih proizlaze te objašnjava značenje i važnost sakramenta pomirenja u duhovnom i moralnom životu kršćana.
Učenik objašnjava biblijske temelje i značenje sakramenata inicijacije.
Učenik analizira unutarnju povezanost sakramenata krštenja, potvrde i euharistije u izgradnji kršćanskoga života i svjedočenja.
Učenik opisuje značenje pojedinih naziva sakramenta pomirenja.
Učenik navodi biblijsko utemeljenje sakramenta pomirenja.
Učenik objašnjava važnost, elemente i učinke sakramenta pomirenja u životu vjernika.
Učenik objašnjava posredništvo Božje milosti po sakramentu pomirenja.
Učenik objašnjava povezanost sakramenta pomirenja i obraćenja.
Učenik navodi i opisuje biblijske temelje sakramenata inicijacije.
Učenik navodi i opisuje značenje pojedinih naziva sakramenta pomirenja.
Učenik opisuje važnost biblijsko utemeljenje, elemente i učinke sakramenta pomirenja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U ovom ishodu učenici istražuju sakramente kršćanske inicijacije i sakrament pomirenja te važnost tih sakramenata u životu vjernika. Teme ovog ishoda su i biblijsko utemeljenje sakramenata i susreti čovjeka s Bogom u sakramentima, po kojima Bog daje čovjeku mnoge milosti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik analizira biblijske tekstove Mt 28,18-19, Dj 8,26-38, Dj 2,1-11, Jl 3,1-4, Lk 22,14-20, Mt 16,19, Iv 20,21-23.
Učenik vrednuje važnost sakramenata inicijacije s odgovornostima koje iz njih proizlaze.
Učenik provodi anketu među prijateljima i obitelji o shvaćanju sakramenata kršćanske inicijacije.
Učenik navodi pogrešne motive pristupanju sakramentima kršćanske inicijacije.
Učenik prepoznati ispit savjesti kao temelj dobre ispovijedi.
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ C.2.1
Učenik navodi, objašnjava i vrednuje evanđeoske vrednote, uspoređuje ih i interpretira u poveznici s vrednotama drugih religija i vrijednostima koje propagira suvremeno društvo i mediji
Učenik analizira pojam vrednote i uočava važnost vrednota za izgradnju osobe i društva.
Učenik kritički prosuđuje i osobne i društvene vrednote u odnosu prema evanđeoskim vrednotama (ljubav prema bližnjemu, snaga vjere, ljubav prema istini, suosjećanje, spremnost na pomoć, poniznost, vjernost, nenasilnost, odgovornost, marljivost i čuvanje stvorenja).
Učenik prepoznaje pojam vrednote i važnost vrednota za izgradnju osobe i društva.
Učenik uspoređuje osobne i društvene vrednote u odnosu prema evanđeoskim vrednotama (ljubav prema bližnjemu, snaga vjere, ljubav prema istini, suosjećanje, spremnost na pomoć, poniznost, vjernost, nenasilnost, odgovornost, marljivost i čuvanje stvorenja).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Glavna zadaća ovoga ishoda je da učenik u vlastitom životu aktualizira važnost vrednota u izgradnji osobe i društva, uz analizu različitosti između suvremene ljestvice vrednota i vrednota evanđelja (ljubav prema bližnjemu, snaga vjere, ljubav prema istini, suosjećanje, spremnost na pomoć, poniznost, vjernost, nenasilnost, odgovornost, marljivost i čuvanje stvorenja).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik uspoređuje osobne i društvene vrednote.
Učenik kritički propituje izbor i ljestvicu vrednota u suvremenome društvu i medijima.
KV SŠ C.2.2
Učenik objašnjava i kritički prosuđuje vrijednosti slobode, odgovornosti, služenja i kritički se osvrće na izvore vlastitih odluka: navike, konvencije, biblijske poruke, svjetonazori…
Učenik vrednuje Isusov primjer služenja i radikalnost toga služenja u slobodi.
Učenik vrednuje biblijsku utemeljenost kršćanskoga služenja u slobodi.
Učenik navodi različite oblike kršćanskoga služenja tijekom povijesti, osobito brigu Crkve za mlade, napuštene, siromašne i potrebite.
Učenik prihvaća dobrovoljnost i dobrovoljno služenje drugima kao izraz vlastitoga životnog i vjerničkog opredjeljenja.
Učenik prepoznaje potrebu i važnost angažmana u društvu, tj. aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva, osuda nepravde, borba za pravdu te spremnost izgradnje čovječnijega društva.
Učenik navodi Isusov primjer služenja i radikalnost toga služenja u slobodi.
Učenik prepoznaje različite oblike kršćanskoga služenja tijekom povijesti, osobito brigu Crkve za mlade, napuštene, siromašne i potrebite.
Učenik prihvaća dobrovoljnost i dobrovoljno služenje drugima kao izraz vlastitoga životnog i vjerničkog opredjeljenja.
Učenik razvija sposobnost za društveni angažman, tj. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva (osuda nepravde, borba za pravdu) te spremnost izgradnje čovječnijega društva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Vrijednost kršćanskog služenja po primjeru Isusa Krista u zajednici te osobita briga Crkve za potrebite su glavni sadržaji ovog ishoda. Učenici prepoznaju dobrovoljstvo kao pravi izraz kršćanskog služenja ljudima.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik argumentirano raspravlja o vrijednosti slobode.
Učenik procjenjuje povezanost slobode i odgovornosti prema Gal 5,1-6.
Učenik kritički uspoređuje slobodu i ovisnost. Navodi primjere ovisnosti koje zarobljavaju suvremenog čovjeka.
Kroz projektnu nastavu učenik pronalazi načine i mogućnosti služenja u zajednici (dobrovoljno služenje u svojoj zajednici na konkretan način, uključiti se u razne postojeće volonterske projekte ili osmisliti svoj projekt).
Vođeni razgovor na temu odgovornog sudjelovanja kršćana na svim područjima u društvu.
KV SŠ C.2.3
Učenik uspoređuje i kritički prosuđuje vrednote istine, služenja, slobode i odgovornosti prisutne među ljudima različitih svjetonazora i religija.
Učenik objašnjava kršćansko shvaćanje istine.
Učenik argumentira razloge zauzimanja za istinu na osobnoj i društvenoj razini.
Učenik analizira vrijednosti istine, slobode, služenja i odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.
Učenik vrednuje odnos prema istini, slobodi, služenju i odgovornosti na temelju izabranih tekstova o slobodi i odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.
Učenik navodi temeljna obilježja kršćanskog shvaćanja istine.
Učenik uspoređuje vrijednosti istine, slobode, (služenja) i odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.
Učenik vrednuje odnos prema istini, slobodi, služenju i odgovornosti na temelju izabranih tekstova o slobodi i odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tema ovog ishoda je govor o vrijednostima istine, služenja, slobode i odgovornosti koje su prisutne u drugim religijama. Bitno je da učenici prepoznaju važnost tih vrijednosti i prihvaćanje različitosti u pristupu vrijednostima.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik kritički analizira medijske tekstove s obzirom na cjelovitost istine koju su dužni prenijeti.
Parlaonica na temu ”Sitne laži - nikad ili ponekad?”
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ D.2.1
Učenik istražuje i kritički promišlja izabrane teme iz opće i nacionalne povijesti Crkve od srednjovjekovlja do danas pod vidikom „zajedničke“ i „kolektivne“ baštine kojoj i sam pripada.
Učenik objašnjava proces pokrštavanja Hrvata i razvoj kršćanstva na našem prostoru.
Učenik objašnjava značenje veza s papom za nastajanje hrvatske države.
Učenik vrednuje pojavu, razvoj i doprinos redovništva, a posebno prosjačkih redova u naviještanju i svjedočenju evanđelja.
Učenik objašnjava važnost i značenje laičke investiture i Grgurovsku obnovu za život Crkve u srednjem vijeku.
Učenik kritički propituje vjerodostojne činjenice i problematiku križarskih ratova i inkvizicije.
Učenik objašnjava uzroke i posljedice istočnog raskola 1054. godine.
Učenik prepoznaje proces pokrštavanja Hrvata i razvoj kršćanstva na našem prostoru.
Učenik opisuje pojavu i razvoj redovništva i prosjačkih redova u naviještanju i svjedočenju evanđelja.
Učenik prepoznaje vjerodostojne činjenice i problematiku križarskih ratova i inkvizicije.
Učenik navodi uzroke i posljedice istočnog raskola 1054. godine.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Glavni sadržaji u ovom ishodu su povijesne činjenice o pokrštavanju Hrvata te uspostavljanje veza s Crkvom u Rimu, povijest Crkve u događajima istočnog raskola, križarskih ratova i inkvizicije te o odnosima Crkve i države u srednjem vijeku. U ovom ishodu će učenici istraživati sadržaje o pojavi prosjačkih redova u 13.stoljeću.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izrada kratkog stripa, plakata, prezentacije o poznatim benediktincima, dominikancima i franjevcima i njihovom doprinosu razvoju društva i Crkve u Hrvatskoj
Grafikon koji objašnjava temeljna obilježja Pravoslavlja, te sličnosti i razlike u odnosu na Katoličku Crkvu.
Grafikon, plakat, prezentacija kojim se objašnjavaju temeljna obilježja Grkokatoličke Crkve, sličnosti i razlike u odnosu na Katoličku Crkvu
Organizirati posjet benediktinskom, dominikanskom ili franjevačkom samostanu ili crkvi.
KV SŠ D.2.2.
Učenik analizira i kritički prosuđuje o pothvatima, sukobima i podjelama u Crkvi, o nastanku i djelovanju crkvenih ustanova, redova i duhovnih velikana te njihovu nemjerljivu doprinosu izgradnji i svekolikom napretku hrvatskoga, europskih i drugih naroda.
Učenik objašnjava uzroke i posljedice Zapadnoga raskola.
Učenik imenuje važnije reformatore (Martin Luther, Jean Calvin, Ulrich Zwingli) i objašnjava obilježja njihova nauka.
Učenik objašnjava nastanak i specifičnosti Anglikanske crkve.
Učenik argumentira važnije odluke i zaključke Tridentskoga koncila.
Učenik objašnjava nastanak i doprinos Isusovaca u obnovi Crkve.
Učenik objašnjava situaciju Crkve u vrijeme Francuske revolucije.
Učenik objašnjava djelovanje i poteškoće Crkve u doba prosvjetiteljstva, humanizma i renesanse (deizam,
racionalizam, sekularizacija, liberalizam, ateizam).
Učenik opisuje i uzroke i posljedice Zapadnoga raskola.
Učenik imenuje važnije reformatore (Martin Luther, Jean Calvin, Ulrich Zwingli).
Učenik navodi odluke i zaključke Tridentskoga koncila.
Učenik opisuje situaciju Crkve u vrijeme Francuske revolucije.
Učenik analizira djelovanje i poteškoće Crkve u doba prosvjetiteljstva, humanizma i renesanse (deizam, racionalizam, sekularizacija, liberalizam, ateizam).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Glavni sadržaji u ovom ishodu su povijesne činjenice o reformaciji i raskolu zapadne Crkve te o Tridentskom saboru i posljedicama tog sabora u povijesti Crkve. Tema ovog ishoda su i događaji koji su obilježili povijest Crkve od 17. do 19.st.: Crkva u doba prosvjetiteljstva, humanizma i renesanse te u doba francuske revolucije.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik istražuje sličnosti i razlike Anglikanske i Katoličke Crkve u početku i danas.
Učenik istražuje značenje misijskog pokreta u obnovi Crkve.
Prema mogućnostima organizirati susret s misionarom.
Rad s video materijalom na temu ”Reformacija i Katolička crkva”.
KV SŠ D.2.3.
Učenik prikazuje doprinos i vrednuje suodnos kršćanstva i hrvatske, europske i svjetske, kulture, znanosti i tradicije, te obrazlaže doprinos Crkve u izgradnji hrvatske znanosti i školstva, kulture, graditeljstva, književnosti i umjetnosti.
Učenik istražuje doprinos kršćanstva u životu i kulturi srednjovjekovne Europe: u jeziku i pismenosti, pravnoj kulturi, urbanizaciji i civilizacijskim dostignućima, arhitekturi i gospodarstvu.
Učenik dovodi u vezu početak pismenosti u Hrvata s Crkvom
Učenik analizira ulogu i doprinos Crkve u organiziranju i promicanju školstva u Hrvatskoj i Europi.
Učenik istražuje zasluge i doprinos pojedinaca iz Crkve znanosti i napretku u Hrvatskoj.
Učenik vrednuje ulogu i doprinos Crkve, svećenika i redovnika u očuvanju vjere i kulture hrvatskoga naroda u srednjemu vijeku te stvaranju i očuvanju hrvatskoga i europskoga identiteta.
Učenik istražuje doprinos novovjekovnih znanstvenika iz redova Crkve u Hrvatskoj i Europi.
Učenik navodi doprinos kršćanstva u životu i kulturi srednjovjekovne Europe: u jeziku i pismenosti, pravnoj kulturi, urbanizaciji i civilizacijskim dostignućima, arhitekturi i gospodarstvu.
Učenik prepoznaje vezu početaka pismenosti u Hrvata s Crkvom.
Učenik opisuje ulogu i doprinos Crkve u organiziranju i promicanju školstva Hrvatskoj i Europi.
Učenik prepoznaje zasluge i doprinos pojedinaca iz Crkve znanosti i napretku u Hrvatskoj.
Učenik opisuje ulogu Crkve, svećenika i redovnika u očuvanju vjere i kulture hrvatskoga naroda u srednjemu vijeku te stvaranju i očuvanju hrvatskoga i europskoga identiteta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržajno je važno analizirati doprinos i vezu između povijesno i Crkveno važnih događaja i osoba koji su utemeljili i vodili razvoj Hrvatske znanosti, obrazovanja, graditeljstva, književnosti i umjetnosti čineći je neizostavnim dijelom europskog i svjetskog identiteta.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik istražuje doprinos kršćanstva u arhitekturi (barok, romanika, gotika, renesansa).
Učenik istražuje doprinos kršćanstva u gospodarstvu (rast trgovine i obrtništva, velik napredak agrikulture).
Učenik istražuje zasluge i doprinos pojedinaca iz Crkve znanosti i napretku u Hrvatskoj
(Bartol Kašić, Andrija Kačić-Miošić, Faust Vrančić, Ruđer Bošković, J. J. Strossmayer, HAZU).
Projektanta nastava “Doprinos Crkve u Hrvatskoj u srednjem vijeku” kroz koju će učenici istražiti i vrednovati važnost glagoljice, Bašćanske ploče, Višeslavove krstionice, darovnice kneza Trpimira, Radovanova portala na katedrali u Trogiru, razvijanja zidnoga slikarstva, minijature, utjecaja romanike i gotike, srednjovjekovne književnosti nadahnute liturgijskim i religioznim temama.
Srednja škola Katolički vjeronauk 3.razred - 70 sati godišnje (četverogodišnji program)
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ A.3.1.
Učenik analizira temeljne spoznaje o čovjeku kao Božjem stvorenju i slici i vrednuje kršćansko poimanje muškarca i žene, njihova dostojanstva i odnosa.
Učenik objašnjava različite antropološke pristupe i vizije u shvaćanju čovjeka.
Učenik objašnjava kršćansku sliku čovjeka.
Učenik vrednuje kršćansko poimanje muškarca i žene, njihova dostojanstva i odnosa.
Učenik prepoznaje važnost transcendentne dimenzije u razumijevanju čovjeka.
Učenik vrednuje doprinose različitih znanstvenih disciplina u razumijevanju čovjeka: psihologije, filozofije, teologije, sociologije, komunikologije...
Učenik prepoznaje različite antropološke pristupe u shvaćanju čovjeka.
Učenik objašnjava kršćansku sliku čovjeka.
Učenik objašnjava doprinose različitih znanstvenih disciplina u razumijevanju čovjeka.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tema ovog ishoda je pojam čovjeka u različitim znanstvenim disciplinama i kršćanska slika o čovjeku. Poseban je naglasak na vrednovanju čovjeka kao muškarca i žene te njihovo dostojanstvo i transcendentalna dimenzija čovjeka.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pisanje ”duhovnog” životopisa.
Atribuirati osobine kojima se nabolje opisuje kršćanska sliku čovjeka.
Igra uživljavanja u uloge suprotnoga spola.
Sastavljanje popisa najvažnijih otkrića/spoznaja o čovjeku u posljednjih 50 g. iz područja psihologije, filozofije, teologije, sociologije, komunikologije...
KV SŠ A.3.2.
Učenik u iskustvima biblijskih ljudi i svetaca Katoličke Crkve, osobito u svjetlu novozavjetne poruke, utvrđuje različita iskustva čovjekove moralnosti i djelovanja, zla i grijeha, i vrednuje ih u svjetlu Božje naklonosti, praštanja i ljubavi.
Učenik istražuje ljudsku moralnost u iskustvima biblijskih osoba i svetaca.
Učenik kritički propituje prisutnost zla i grijeha u iskustvima biblijski osoba i svetaca Katoličke Crkve.
Učenik na temelju biblijskih tekstova i osobnoga iskustva vrednuje primjere i temelje Božje naklonosti, praštanja i ljubavi.
Učenik interpretira ljudsku moralnost u iskustvima biblijskih osoba i svetaca.
Učenik opisuje prisutnost zla i grijeha u iskustvima biblijski osoba i svetaca Katoličke Crkve.
Učenik na temelju biblijskih tekstova opisuje primjere Božje naklonosti, praštanja i ljubavi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaj ovog ishoda je govor o moralnosti i djelovanju, zlu i grijehu te o Božjoj naklonosti praštanju i ljubavi. Razrada tog govora se sastoji u istraživanju iskustava svetaca i biblijskih osoba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik stražuje ljudsku moralnost u iskustvima biblijskih osoba i svetaca Katoličke Crkve (Adam i Eva, Kain i Abel, Josip Egipatski, kralj David, Mojsije, Matej, Juda, Pavao, sveti Franjo, sveti Augustin...).
Učenik analizira biblijski tekst koji prikazuju Božju naklonost, praštanje i ljubav (npr. Lk 15, 11 32; Iv 3,16; 1 Iv 2, 1-2).
Dramatizacija biblijskog teksta, intervju s biblijskom osobom ili svecem.
KV SŠ A.3.3.
Učenik kritički istražuje, objašnjava i vrednuje različita iskustva i stavove o mladenačkoj moralnosti među vršnjacima, kao i tragove religioznosti i etičko-moralne poruke i stavove prisutne u medijima, kulturi i znanosti.
Učenik istražuje i vrednuje stavove o mladenačkoj moralnosti i religioznosti.
Učenik analizira pristupe suvremenih medija moralnosti i religioznosti te kulturi i znanosti.
Učenik analizira prisutnost, oblike i načine interpretacije religioznosti u suvremenim medijima.
Učenik opisuje utjecaj medija na ljudsku moralnost i religioznost.
Učenik objašnjava važnost prisutnosti religioznih i moralno etičkih tema u suvremenim medijima.
Učenik objašnjava i vrednuje utjecaje postmoderne kulture (subjektivizam, fragmentarnost, trenutačnost) na čovjekovu religioznost.
Učenik navodi stavove o mladenačkoj moralnosti i religioznosti.
Učenik opisuje pristupe suvremenih medija moralnosti i religioznosti.
Učenik prepoznaje etičko-moralne poruke i stavove prisutne u medijima, kulturi i znanosti.
Učenik opisuje utjecaj medija na ljudsku moralnost i religioznost.
Učenik prepoznaje važnost prisutnosti religioznih i moralno etičkih tema u suvremenim medijima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaj ovog ishoda je istraživanje stavova i iskustava o moralnosti među mladima kao i moralne poruke i govor o moralnosti u medijima, kulturi i znanosti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik istražuje obilježja medijske kulture te etičnost u medijima.
Provesti anketu i analizirati posjećenost vjerskih portala među učenicima.
Učenik pronalazi internetske stranice religiozne tematike.
Učenik istražuje oblike religioznosti među mladima.
Esej: Moj moralni uzor danas.
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ B.3.1.
Učenik kritički propituje mogućnosti traženja i spoznaje Boga, opisuje obilježja otajstva Trojstvenoga Boga u kojemu pronalazi temelje ljudskoga dostojanstva, etičnosti i moralnosti.
Učenik kritički propituje o mogućnosti traženja i spoznaje Boga.
Učenik navodi primjere u kojima se prepoznaju tragovi Presvetoga Trojstva u djelu stvaranja i objavi tijekom Staroga zavjeta.
Učenik analizira ključne trenutke objave Trojstvenoga Boga u Novome zavjetu.
Učenik objašnjava novozavjetno svjedočanstvo Isusova sinovstva u odnosu prema Bogu Ocu.
Učenik analizira ime, nazive i simbole, prisutnost i djelovanje Duha Svetoga u životu Crkve i kršćana.
Učenik navodi primjere u kojima se prepoznaju tragovi Presvetoga Trojstva u djelu stvaranja i objavi tijekom Staroga zavjeta.
Učenik analizira ime, nazive i simbole, prisutnost i djelovanje Duha Svetoga u životu Crkve i kršćana.
Učenik prepoznaje novozavjetno svjedočanstvo Isusova sinovstva u odnosu prema Bogu Ocu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U ovom ishodu glavna tema je govor Bogu koji se objavio čovjeku kao Trojstveni Bog. Naglasak je na istraživanjima opisa obilježja Trojstvenoga Boga u Bibliji.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik analizira biblijske tekstove: Post 1, 1 2,4a; Post 18; Mt 3, 13 17; Mt 28,19; Iv 1,18 (vjeroučitelj može pronaći i druge biblijske tekstove koji objavljuju Trojstvo).
KV SŠ B.3.2.
Učenik povezuje Kristovu pomirbenu žrtvu na križu sa iskustvima zla i grijeha, patnje, bolesti i smrti u ljudskom životu i društvu, i interpretira Kristovu smrt i uskrsnuće kao čin Božje ljubavi i pomirenja, otkupljenja i spasenja čovjeka, očitovana i u sakramentu bolesničkog pomazanja.
Učenik u svjetlu Isusova navještaja spasenja, otkupljenja i uskrsnuća vrednuje osobna i društvena promišljanja o tragičnim životnim epizodama.
Učenik objašnjava razloge i smisao Isusove muke smrti i uskrsnuća.
Učenik analizira i vrednuje vrijednost spasenja čovjeka, stvorenja i svijeta ostvarenoga u Isusu Kristu.
Učenik objašnjava Kristovo uskrsnuće kao početak i zalog sveukupnoga uskrsnuća.
Učenik prepoznaje potrebu izgrađivanja vlastitoga života u vjeri i nadi u uskrsnuće.
Učenik objašnjava važnost, biblijsko utemeljenje, učinke sakramenta bolesničkog pomazanja u životu vjernika.
Učenik prepoznaje biblijske tekstove o Isusovoj muci, smrti i uskrsnuću.
Učenik prepoznaje i objašnjava Kristovo uskrsnuće kao početak i zalog sveukupnoga uskrsnuća.
Učenik opisuje biblijsko utemeljenje, učinke sakramenta bolesničkog pomazanja u životu vjernika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaj ovog ishoda je Isusovo otkupiteljsko djelo spasenja. Isusova muka, smrt i uskrsnuće su odgovor na ljudsku patnju, zlo, grijeh i smrt. Poseban je naglasak na sakrament bolesničkog pomazanja kao Isusov odgovor na ljudsku patnju i bolest.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pogledati dokumentarni i/ili igrani film koji obrađuje tematiku Kristove muke, smrti i uskrsnuća.
Istražiti umjetnička djela inspirirana Kristovom mukom, smrću i uskrsnućem.
Istražiti hrvatsku pasionsku baštinu kroz projektnu nastavu.
Učenik provodi istraživanje među vršnjacima vjeruju li u uskrsnuće i što za njih znači uskrsnuće.
Učenik razlikuje nazive bolesničko pomazanje i posljednja pomast.
KV SŠ B.3.3.
Učenik objašnjava i vrednuje kršćansko shvaćanje i nauk Katoličke Crkve o spolnosti, braku i obitelji te objašnjava sakramentalno značenje i važnost sakramenata ženidbe u bračnoj ljubavi supružnika.
Učenik vrednuje kršćansko shvaćanje spolnosti, braka i obitelji.
Učenik navodi biblijsku utemeljenost sakramenta ženidbe.
Učenik objašnjava svrhu i obilježja ženidbe.
Učenik opisuje sakrament ženidbe kao otvorenost životu i sudjelovanje u Božjemu stvarateljskom činu.
Učenik imenuje preduvjete za valjano sklapanje sakramenta ženidbe.
Učenik objašnjava kršćansko shvaćanje odgovornoga roditeljstva.
Učenik objašnjava dužnosti i prava obitelji.
Učenik objašnjava povrede dostojanstva braka i obitelji.
Učenik objašnjava i vrednuje kršćansko shvaćanje nerazrješivosti ženidbe.
Učenik objašnjava Petrovu i Pavlovu povlasticu za razrješenje ženidbe.
Učenik navodi biblijsku utemeljenost sakramenta ženidbe.
Učenik opisuje razloge priprave za sakramentalni brak.
Učenik navodi temeljne dužnosti i prava obitelji.
Učenik uspoređuje sličnosti i razlike između civilnoga i crkvenoga braka te drugih životnih zajednica.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod usmjerava u analizu naravi i biti braka i obiteljskog života kakvoga naučava Katolička crkva, i razlaže njegovu sakramentalno-pravnu dimenziju.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Proučiti mješovite ženidbe (kršćanske) i ženidbe s različitošću vjere (s drugim religijama i svjetonazorima).
Učenik analizira pripravu za sakramentalni brak kroz zaručničke tečajeve i odgoj u vjeri po moralnim propisima Katoličke crkve.
Učenik prepoznaje sličnosti i razlika između civilnoga i crkvenoga braka.
Analizirati izabrane tekstove koji govore o odgovornom roditeljstvu i planiranju obitelji (Humanae vitae, Familiaris Consortio, Mulieris dignitatem).
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ C.3.1.
Učenik istražuje, objašnjava i vrednuje različite etičke pristupe i teorije o čovjeku, ljudskoj naravi i djelovanju, kritički ih prosuđuje u svjetlu Kristova zakona ljubavi i kršćanskih moralnih načela.
Učenik opisuje različite etičke pristupe i teorije o čovjeku, ljudskoj naravi i djelovanju.
Učenik objašnjava kršćansko shvaćanje moralnosti.
Učenik objašnjava tvrdnju da je Isus Krist mjera kršćanske moralnosti.
Učenik objašnjava prirodni moralni zakon.
Učenik prepoznaje postojanje objektivnih moralnih normi u osobnom životu i društvu.
Učenik vrednuje i kritički prosuđuje Dekalog kao temelj ljudskoga moralnog postupanja.
Učenik objašnjava ulogu razuma i slobode u vršenju Dekaloga i prirodnog moralnog zakona.
Učenik vrednuje i daje primjere ponašanja prema zlatnome pravilu.
Učenik obrazlaže i vrednuje zlatno pravilo ponašanja koje je prisutno u svim religijama.
Učenik navodi i analizira bogoslovne kreposti.
Učenik navodi i vrednuje primjere odnosa prema Bogu, prema bogoslovnim krepostima, povezujući bogoslovne kreposti s prvom pločom Dekaloga.
Učenik opisuje i različite etičke pristupe i teorije o čovjeku, ljudskoj naravi i djelovanju.
Učenik opisuje kršćansko shvaćanje moralnosti.
Učenik prepoznaje tvrdnju da je Isus Krist mjera kršćanske moralnosti.
Učenik opisuje prirodni moralni zakon.
Učenik opisuje Dekalog kao temelj ljudskoga moralnog postupanja.
Učenik prepoznaje ulogu razuma i slobode u vršenju Dekaloga i prirodnog moralnog zakona.
Učenik objašnjava zlatno pravilo ponašanja koje je prisutno u svim religijama i navodi primjere ponašanja prema zlatnome pravilu.
Učenik navodi bogoslovne kreposti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Za ostvarenje ishoda važno je protumačiti kršćansko shvaćanje moralnosti s naglascima na: čovjek moralni subjekt i objekt, izvori moralnosti ljudskih čina (sloboda, objekt, nakana, okolnosti), moralnost čovjekovih čina. Važno je upoznati Dekalog kao objavljeni Božji zakon i naravni temelj ljudskoj moralnosti. Vrednovati i aktualizirati Zlatno pravilo.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik objašnjava razliku između ateističko-humanističkog i kršćanskog morala.
Učenik opisuje obilježja pojma „vršiti volju Božju“ i njegovo značenje za kršćanski život.
Učenik istražuje i analizira najčešće povrede vjere u Boga (praznovjerje, gatanje, magija, idolopoklonstvo…) i povrede ljubavi prema Bogu, osobito psovkom, bogohulom i zaklinjanjem.
Učenik analizira biblijske tekstove o pravovjernom štovanju Boga i odnosu prema svetinjama.
Provesti istraživanje o posjećenosti nedjeljne euharistije u svojoj župi (razgovor sa župnikom, prijateljima, članovima obitelji).
KV SŠ C.3.2.
Učenik navodi, objašnjava i argumentira biblijske temelje dostojanstva, svetosti, zaštite i nepovredivosti ljudskoga života te argumentira crkveni nauk i stavove o svetosti, promicanju i zaštiti ljudskoga života
Učenik objašnjava biblijske temelje o vrijednosti i svetosti ljudskoga života.
Učenik vrednuje temeljni kršćanski stav prema ljudskome životu (nepovredivost i svetost).
Učenik objašnjava bitna obilježja ljudske osobe po kojima je čovjek jedinstveno i nepovredivo biće.
Učenik argumentirano razlaže stav zaštite čovjeka kao osobe od začeća do prirodne smrti.
Učenik objašnjava povrede ljudskog života (ubojstvo, pobačaj, samoubojstvo, eutanazija).
Učenik objašnjava stav Katoličke Crkve o pobačaju i razloge zbog kojih Crkva odobrava transplantaciju organa.
Učenik objašnjava pojam i navodi područja kojima se bavi bioetika.
Učenik objašnjava i kritički prosuđuje bioetička načela.
Učenik prepoznaje i kritički prosuđuje razloge zbog kojih sve što je znanstveno moguće na području biogenetike (genom, kloniranje, matične stanice, umjetna oplodnja), nije i moralno dopustivo.
Učenik opisuje biblijske temelje o vrijednosti i svetosti ljudskoga života.
Učenik objašnjava emeljni kršćanski stav prema ljudskome životu (nepovredivost i svetost).
Učenik navodi povrede ljudskog života (ubojstvo,
pobačaj, samoubojstvo, eutanazija).
Učenik objašnjava stav Katoličke Crkve o pobačaju i razloge zbog kojih Crkva odobrava transplantaciju organa.
Učenik prepoznaje opasnosti manipulacije pri transplantaciji organa.
Učenik objašnjava pojam i navodi područja kojima se bavi bioetika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Analizirati biblijske temelje o vrijednosti i dostojanstvu ljudskoga života, vrednovati njegovu nepovredivost i svetost, te upoznati i različita bioetička načela sa svim modernim implikacijama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik uspoređuje i vrednuje civilne zakone koji govore o pravu na život i dostojanstvu osobe s temeljnim kršćanskim stavom prema ljudskom životu.
Učenik prepoznaje opasnosti manipulacije pri transplantaciji organa.
Učenik opisuje načine i mogućnosti osobnog i društvenog zauzimanja za promicanje svetosti i dostojanstva ljudskog života.
Učenik analizira važnost i značenje Hipokratove prisege.
Učenik navodi načine i predlaže kako se treba čuvati i promicati vlastito i tuđe zdravlje.
Enciklika Evangelium vitae, Ivan Pavao II.
Enciklika Humanae vitae, Pavao VI.
KV SŠ C.3.3.
Učenik u svjetlu kršćanskoga morala analizira i objašnjava stvarnosti i pojmove: savjest, zakon, dobro i zlo, grijeh, obraćenje, opraštanje i pomirenje te ih uspoređuje s istima u drugim religijama i u suvremenom društvu.
Učenik objašnjava pojam savjesti i važnost njezina usklađivanja s moralnim vrednotama.
Učenik objašnjava shvaćanje savjesti u biblijskim tekstovima, kršćanskim spisima i Učiteljstvu Crkve.
Učenik objašnjava i kritički prosuđuje kršćansko shvaćanje dobra i zla.
Učenik objašnjava i vrednuje važnost pravila i pravednih zakona u međuljudskim odnosima i u društvu.
Učenik analizira pojmove grijeh, laki grijeh, osobni grijeh, strukture grijeha, obraćenje, Božje milosrđe, opraštanje, pomirenje.
Učenik na temelju biblijskih tekstova analizira kako Božje milosrđe i praštanje nadilazi ljudsko zlo i grijeh i da je Bog milosrdni Otac.
Učenik opisuje pojam savjesti i važnost njezina usklađivanja s moralnim vrednotama.
Učenik opisuje shvaćanje savjesti u biblijskim tekstovima, kršćanskim spisima i Učiteljstvu Crkve.
Učenik prepoznaje pojmove grijeh, laki grijeh, osobni grijeh, grijeh struktura, obraćenje, Božje milosrđe, pomirenje.
Učenik na temelju biblijskih tekstova prepoznaje da Božje milosrđe i praštanje nadilazi ljudsko zlo i grijeh i da je Bog milosrdni Otac.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodom se objašnjavaju pojmovi: savjest, zakon, dobro i zlo, grijeh, obraćenje, opraštanje, milosrđe i pomirenje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik opisuje društvene utjecaje na oblikovanje kriterija određivanja dobra i zla.
Učenik analizira tekst Gaudium et spes br. 16.
Učenik analizira grijeh i njegove posljedice (Post 4,2-15 i 11,1-9).
Novozavjetna prispodoba o kralju i oproštenju duga (Mt 18,23-37).
Grijeh kao posljedica istočnoga grijeha i zloporaba našega razuma i slobode (Rim 5,18-19).
Biblijski tekstovi o priznanju grijeha i prihvaćanju odgovornosti (2 Sam 11-12; Dj 9,1-31 i Lk 15,11-32).
Savjest kao mjerilo ljudskoga djelovanja i kao znak Božjih uputa (KKC br. 1776).
Učenik istražuje pojmove savjest i grijeh u drugim religijama i svjetonazorima.
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ D.3.1.
Učenik sistematizira i vrednuje temeljna obilježja obitelji kao „kućne Crkve“ i njezino mjesto, ulogu i zadaću u Crkvi i društvu.
Učenik izdvaja, sistematizira i vrednuje temeljna obilježja Nazaretske obitelji u Isusovu zemaljskom životu.
Učenik objašnjava obilježja Nazaretske obitelji kao nadahnuće za nasljedovanje vrjednota i uzor života suvremenih obitelji.
Učenik opisuje Svetu Obitelj kao zajednicu istinskog zajedništva, ljubavi, služenja i uspoređuje je sa kršćanskim obiteljima kao „kućnom Crkvom“.
Učenik obrazlaže mjesto i zadaću „kućne Crkve“ u župnoj zajednici i u društvu.
Učenik navodi temeljna obilježja Nazaretske obitelji u Isusovu zemaljskom životu.
Učenik opisuje i predstavlja obilježja Nazaretske obitelji kao nadahnuće za nasljedovanje vrjednota i uzor života suvremenih obitelji.
Učenik opisuje Svetu Obitelj kao zajednicu istinskog zajedništva, ljubavi, služenja i uspoređuje je sa kršćanskim obiteljima kao „kućnom Crkvom“.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Za postizanje ovog ishoda naglašava se dublja analiza i usporedba Nazaretske obitelji kao uzora svim, a posebice kršćanskim obiteljima u cilju izgradnje obitelji kao “Kućne Crkve”
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Istražuje prihvaćenost obitelji kod mladih kao temeljne zajednice u suvremenom svijetu.
Istražiti sličnosti i razlike obiteljskog života nekad i danas te poslanje i zadaća kršćanske obitelji u suvremenom svijetu.
KV SŠ D.3.2.
Učenik interpretira i prosuđuje ulogu i važnost roditelja u cjelovitu odgoju njihove djece, u poveznici sa župom i školom, te sistematizira vrednote i odnose koji trebaju vladati između roditelja i djece.
Učenik objašnjava i vrednuje ulogu i važnost roditelja i obitelji u odgoju, razvoju i svakodnevnom životu
Učenik imenuje i prepoznaje obilježja dobrih odnosa između roditelja i djece u obiteljskom životu i komunikaciji
Učenik objašnjava i vrednuje temeljne obiteljske vrjednote i vrednote koje trebaju vladati između roditelja i djece (ljubav, poštovanje, razumijevanje, pomaganje, zahvalnost)
Učenik opisuje ulogu i važnost roditelja i obitelji u odgoju, razvoju i svakodnevnom životu
Učenik opisuje obilježja dobrih odnosa između roditelja i djece u obiteljskom životu i komunikaciji
Učenik navodi i opisuje temeljne obiteljske vrjednote i vrednote koje trebaju vladati između roditelja i djece (ljubav, poštovanje, razumijevanje, pomaganje, zahvalnost)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U ovom ishodu važno je prepoznati i objasniti odrednice odgovornog roditeljstva, Crkvenog nauka o važnosti cjelovitoga odgoja djece čemu pripada i vjerski odgoj.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik istražuje probleme i poteškoće koje imaju djeca rastavljenih roditelja i uspoređuje ih s problemima i poteškoćama djece koja žive s oba svoja roditelja.
Učenik istražuje različite stilove odgoja djece u obitelji.
Učenik navodi prava i dužnosti djece i roditelja u obitelji.
Esej na temu “Volio bih da su me roditelji naučili...”.
Konvencija o pravima djeteta
Obiteljski zakon Republike Hrvatske
KV SŠ D.3.3.
Učenik predstavlja i vrednuje kršćanske i društvene vrijednosti koje, uz dijalog i suradnju društvenih i religijskih zajednica, doprinose općem dobru pojedinca i cijeloga hrvatskoga društva.
Učenik opisuje primjere suživota i dijaloga društvenih i religijskih zajednica.
Učenik opisuje shvaćanje života u različitim religijama i nereligijskim svjetonazorima i navodi primjere iz društvenoga života.
Učenik navodi primjere suživota i dijaloga.
Učenik objašnjava razumijevanje života u različitim religijama i nereligijskim svjetonazorima i navodi primjere iz društvenoga života.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Važno je predstaviti niz vrednota baštinjenih iz raznih društvenih i religijskih zajednica povezanih s kršćanskim vrijednostima koji se nalaze utkani u opće dobro pojedinca i hrvatskog društva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik istražuje susret mladih kojih se održava svake godine u organizaciji Taize.
Na primjerima gradova Jeruzalema ili Sarajeva učenik stražuje način suživota ljudi različitih religija.
Srednja škola Katolički vjeronauk 4.razred - 70 sati godišnje (četverogodišnji program)
Domena A: Čovjek i svijet u Božjem naumu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ A.4.1.
Učenik kritički promišlja o tumačenjima čovjeka, života i svijeta koja trenutačno prevladavaju u pojedinim znanostima, medijima i u gospodarstvu, te kritički razlaže i argumentira suodnos i stavove kršćanske vjere i znanosti u tumačenju čovjeka i svijeta
Učenik otkriva i samostalno vrednuje različita tumačenja čovjeka, života i svijeta u današnjemu svijetu, osobito u znanosti, medijima i gospodarstvu i stavlja ih u odnos s biblijskom i kršćanskom slikom čovjeka.
Učenik kritički propituje tumačenja/slike čovjeka i svijeta koje ugrožavaju čovjekovo dostojanstvo.
Učenik prepoznaje važnost dijaloga vjere i znanosti u zajedničkim naporima traženja odgovora na temeljna ljudska pitanja.
Učenik opisuje različita tumačenja čovjeka, života i svijeta osobito u znanosti, medijima i gospodarstvu.
Učenik opisuje tumačenja/slike čovjeka i svijeta koje ugrožavaju čovjekovo dostojanstvo.
Učenik navodi slike čovjeka iz filozofijskoga, psihološkoga i sociološkoga aspekta te ih uspoređuje s biblijskom i kršćanskom slikom čovjeka.
Učenik navodi važnost dijaloga vjere i znanosti u zajedničkim naporima traženja odgovora na temeljna ljudska pitanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U ovom ishodu su sadržaji koje učenici otkrivaju različita tumačenja čovjeka, života i svijeta u znanostima, medijima i gospodarstvu. Bitan sadržaj je i odnos kršćanske slike o čovjeku i znanstvene slike čovjeka. Suvremeni svijet i odnos prema čovjeku i njegovom ljudskom dostojanstvu je također tema ovog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik istražuje sliku i položaj čovjeka u različitim zemljama svijeta.
Učenik istražuje odnos različitih kultura i civilizacija prema djeci i njihovim pravima, prema ženama, prema osobama koje su bolesne, prema strancima i uspoređuje ih s kršćanskom slikom o čovjeku.
Učenik gleda dokumentarne filmove, igrani film povezan s tematikom vrednovanja i položaja čovjeka danas i kritički se osvrće na pogledani sadržaj.
Učenik navodi primjere dijaloga vjere i znanosti.
Učenik upoznaje neke od aktualnih dokumenata ili njihove dijelove, a koje je sastavila komisija Iustitia et pax HBK kao primjer aktualnog dijalog između različitih nositelja odgovornosti u hrvatskom društvu.
KV SŠ A.4.2.
Učenik prepoznaje i kritički promišlja različite oblike traganja i iskustava „svetoga“, vjere i nevjere, koja su prisutna u suvremenom društvu i kulturi, te ih prepoznaje interpretira i vrednuje u biblijskoj slici i iskustvu objavljenoga Boga.
Učenik prepoznaje nove oblike pojavljivanja religioznih pitanja.
Učenik propituje i analizira uzroke i posljedice poteškoća s vjerom u Boga kod suvremenog čovjeka.
Učenik opisuje obilježja novih religioznih pokreta i sljedbâ te ih vrednuje iz kršćanske perspektive.
Učenik razlikuje pojmove sekularizacija i sekularizam.
Učenik kritički propituje i vrednuje suvremene oblike ateizma.
Učenik prepoznaje bitna obilježja starozavjetne slike o Bogu, osobito na temelju objave Božjeg imena (Izl 3,13-15).
Učenik objašnjava da Bog nadilazi sve ljudske predodžbe.
Učenik opisuje obilježja “novost” i “jedinstvenost” slike Boga koju objavljuje Isus u svojemu propovijedanju i djelovanju.
Učenik analizira i uspoređuje biblijsku objavu i iskustvo Boga s iskrivljenim predodžbama o Bogu.
Učenik kritički propituje i vrednuje vlastitu predodžbu o Bogu sučeljavanjem s kršćanskim i nekršćanskim iskustvima i interpretacijama Boga
Učenik opisuje uzroke i posljedice poteškoća s vjerom u Boga kod suvremenog čovjeka.
Učenik navodi i opisuje obilježja novih religioznih pokreta i sljedbâ.
Učenik opisuje bitna obilježja starozavjetne slike o Bogu.
Učenik prepoznaje obilježja novost i jedinstvenost slike Boga koju objavljuje Isus u svojemu propovijedanju i djelovanju.
Učenik uspoređuje biblijsku objavu i iskustvo Boga s iskrivljenim predodžbama o Bogu.
Učenik opisuje vlastitu predodžbu o Bogu sučeljavanjem s kršćanskim i nekršćanskim iskustvima i interpretacijama Boga.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Glavni sadržaji ovog ishoda su slika Boga u suvremenom svijetu pod vidom vjere i nevjere i izazovi različitih pristupa Bogu te njihovo kritičko promišljanje. Isto tako bitan sadržaj je slika o Bogu koju nalazimo u Bibliji te iskrivljene slike koje nalazimo kod današnjeg čovjeka.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik razlikuje autentičnu religioznost od religioznog fanatizma i fundamentalizma. Učenik navodi primjere religioznog fanatizma i fundamentalizma.
Učenik razlikuje i analizira deklarativnu i funkcionalnu od istinske religioznosti.
Učenik objašnjava opasnost relativiziranja vlastitog religioznog opredjeljenja pod pritiskom pluralizma religioznih praksa.
Učenik objašnjava uzroke religioznog indiferentizma (utilitarizam, hedonizam, konzumerizam, relativizam).
Učenik analizira utjecaje ateističke interpretacije religije u svom okruženju.
Učenik objašnjava proces spoznaje Boga u Starome zavjetu kroz povijesne i društvene mijene od Abrahamova plemenskog Boga do univerzalnog Boga kojega navješćuju proroci.
Učenik analizira krive slike o Bogu.
Učenik istražuje slike Boga u novim religioznim pokretima.
Učenik opisuje shvaćanje Boga u New Ageu.
KV SŠ A.4.3.
Učenik objašnjava važnost religioznosti u životu pojedinca i cijeloga društva te vrednuje ulogu religioznosti i religija u razvoju poznatih civilizacija.
Učenik vrednuje važnost i ulogu religije/vjere/religioznosti u izgradnji društva po mjeri čovjeka.
Učenik objašnjava da je nepriznavanje religioznosti kao bitne ljudske dimenzije nijekanje čovjekove temeljne odrednice.
Učenik prepoznaje i vrednuje velike religije kao važan čimbenik u izgradnji civilizacije međusobnoga poznavanja, razumijevanja i uvažavanja.
Učenik navodi važnost i ulogu religije/vjere/ religioznosti u izgradnji društva po mjeri čovjeka.
Učenik prepoznajee da je nepriznavanje religioznosti, kao bitne ljudske dimenzije, zapravo nijekanje čovjekove temeljne odrednice.
Učenik prepoznaje velike svjetske religije kao važan čimbenik u izgradnji civilizacije međusobnoga poznavanja, razumijevanja i uvažavanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U cilju ostvarenja ovog ishoda važno je da učenici susretnu povijesne, sociološke, antropološke, filozofske i teološke činjenice o važnosti religioznosti i religiozne dimenzije čovjeka za istinski razvoj pojedinca i društva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik istražuje ulogu velikih religija u izgradnji društva po mjeri čovjeka nasuprot društvima u kojima je čovjek nije svrha nego sredstvo.
Debata o položaju religije u 21. st.
Simulacija talk showa ili tv emisije - Provjereno: svijet u kojem čovjek odbacuje svoju religioznost i živi bez Boga i koje su posljedice odbacivanja Boga u suvremenom svijetu sekularizma?
Učenik uspoređuje stav različitih religija o aktualnim političkim i društvenim pitanjima.
Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ B.4.1.
Učenik prepoznaje vjeru u osobnome kršćanskom iskustvu i stavu te artikulira i integrira Credo Crkve kao cjelovit sadržaj vjere koja daje temeljni smisao njegovu životu i vodi ga, u Isusu Kristu, do punog zajedništva i života s Bogom.
Učenik prepoznaje vjeru kao osobni stav.
Učenik analizira i vrednuje razloge vjerovanja i nevjerovanja.
Učenik propituje i predstavlja Credo Crkve kao ponudu ispunjenja smisla vlastitoga života.
Učenik analizira povezanost objave, vjere i razuma
Učenik prepoznaje pojavu mistike kao put života s Bogom
Učenik prepoznaje vjeriu kao osobni stav.
Učenik prepoznaje i analizira povezanost objave, vjere i razuma.
Učenik povezuje Credo Crkve s ispunjenjem smisla vlastitoga života.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Važno je uočiti i navesti mogućnosti i načine kršćaninova susreta s Bogom danas; i pomoći u razumijevanju Creda Crkve kao nezaobilaznog mjesta kršćanskoga
susreta s Bogom, a naglasiti da je vjera uvijek primarno osobi stav prema tome Credu Ishod se u potpunosti artikulira kroz razumijevanje da kršćanin u bližnjemu prepoznaje i susreće Boga; te uči prepoznavati Boga po događajima
vlastitoga života, a koji često imaju i svoj neizravan mistični karakter.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Esejski zadatak: U vjeri – sam protiv svih...(učenik analizira vlastiti vjerski stav u trenutcima kada je radi vjere osjećao da čini nešto što je ispravno, unatoč tome što veći to nije odgovaralo)
Izrada plakata na temu Credo.
Plakat/prezentacija na temu mistika u Ckrvi i najpoznatiji mističari.
Dramatizacija novozavjetnog teksta o događaju u Emausu.
KV SŠ B.4.2.
Učenik objašnjava i kritički prosuđuje i vrednuje mogućnosti, stavove i dobrobiti kršćanskoga života i djelovanja u današnjemu svijetu u skladu s vjerom u Isusa Krista, jedinoga Spasitelja, i u poveznici s iskustvima svetaca i svjedoka vjere te iskustvima osobnoga molitvenog i sakramentalnog života.
Učenik objašnjava i vrednuje različite mogućnosti življenja u današnjemu svijetu u skladu s vjerom u Isusa Krista.
Učenik objašnjava što znači živjeti i djelovati u skladu s vjerom u Isusa Krista, Otkupitelja i Spasitelja.
Učenik istražuje i samostalno pronalazi primjere svetaca i svjedoka vjere u različitim povijesnim epohama ta analizira njihova iskustva i svjedočanstva života u skladu s vjerom u Isusa Krista.
Učenik sintetizira i vrednuje suodnos vjere i molitve i sakramentalnog života.
Učenik prepoznaje različite mogućnosti življenja u današnjemu svijetu u skladu s vjerom u Isusa Krista.
Učenik navodi primjere života u skladu s vjerom u Isusa Krista, Otkupitelja i Spasitelja.
Učenik uspoređuje suodnos vjere i molitve i sakramentalnog života.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prema ishodu se dolazi kroz analizu i osobno vrednovanje suvremenih putova življenja evanđelja u 21. St, evocirajući prethodni ishod B.4.1. i njegovu usmjerenost na vjeru kao osobni stav. Naglašava se nezaobilazni primjer svetaca koji su primjeri aktualiziranja vjere u vremenima u kojima su živjeli, te nezaobilaznost uvjeta vjerničkog rasta i života i sakramentalnog života.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razgovarati o sličnosti Augustinova puta vjere s primjerima osoba iz vlastite sredine.
Napisati intervju sa sv. Monikom ili sa sv. Ambrozijem o sv. Augustinu.
Izabrati za sebe znakovite rečenice iz Augustinovih Ispovijesti.
Pogledati isječak iz filma o životu sv. Franje.
Posjetiti franjevački samostan i istražiti bitne činjenice o životu i karizmi sv. Franje.
Poslušati Franjinu Pjesmu stvorova i analizirati je.
Razgovarati o aktualnosti svjedočanstva i pristupa male sestre Magdalene danas,
osobito u islamskom okruženju.
Učenik sažima zajedničke crte iskustva Boga u životu svetaca i svjedoka vjere.
Usmjereno gledanje i analiza filma o sakramentima ili koji problematiziraju temu sakramenti.
Predstavljanje vlastitog sveca zaštitnika i obrazlaganje što u njemu slijedimo kao poseban primjer za vlastiti kršćanski život.
KV SŠ B.4.3.
Učenik propituje i vrednuje ovozemaljski život u perspektivi kršćanske nade i posljednjih stvarnosti vječnosti, te analizira i vrednuje čovjekova očekivanja i dovršenje u svijetlu Kristova obećanja i uskrsnuća, po primjeru Marije kao pralika otkupljenog čovjeka.
Učenik razlikuje kršćanski nauk o raju, paklu i čistilištu od popularnih i iskrivljenih interpretacija.
Učenik objašnjava biblijske temelje i obilježja kršćanske eshatologije.
Učenik objašnjava pojmove apokalipsa, apokaliptika, biblijska apokaliptika.
Učenik istražuje eshatološke biblijske tekstove koji govore o konačnome dovršenju svijeta.
Učenik objašnjava kršćansko shvaćanje nade.
Učenik objašnjava temelje i obilježja kršćanske nade u Kristov ponovni dolazak.
Učenik razlikuje i opisuje kršćanski nauk o raju, paklu i čistilištu od popularnih i iskrivljenih interpretacija.
Učenik analizira biblijske temelje i obilježja kršćanske eshatologije.
Učenik razlikuje pojmove apokalipsa, apokaliptika, biblijska apokaliptika, uspoređuje ih i opisuje njihova obilježja i značajke.
Učenik objašnjava kršćansko shvaćanje nade.
Učenik navodi temelje i obilježja kršćanske nade u Kristov ponovni dolazak.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Važno je ispravno razumjeti značenje pojma apokalipsa (otkrivenje) i navesti značajke apokaliptike kao književne vrste. Propitati razloge i navesti situacije u kojima se javljaju apokaliptičke vizije i proroštva. Uočiti specifičnu poruku biblijske apokaliptike; nabrojiti najvažnije slike i poruke biblijske apokaliptike. Naglaska ishoda je integrirati vlastite želje i strahove glede budućnosti u promišljanje o kršćanskoj nadi u budućnost koja se temelji na Božjem obećanju u Kristov ponovni dolazak.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
“Oluja ideja” na temu apokalipsa.
Pogledati i analizirati isječke iz filmova s apokaliptičkim temama s naglaskom na usporedbu prikaza apokaliptičnih događaja u filmskoj umjetnosti/industriji u odnosu na biblijsko shvaćanje apokalipse.
Čitati odlomke iz knjige Otkrivenja i druge biblijske apokaliptičke tekstove te i tu navesti sličnosti i razlike biblijske svjetovne apokaliptike.
Učenik analizira eshatološke biblijske tekstove koji govore o konačnome dovršenju svijeta. Učenik analizira različite umjetničke prikaze i scenarije svršetka svijeta (likovne, glazbene, literarne, filmske, scenske...).
Napisati vlastiti psalam pohvale Božjoj providnosti i pouzdanja u Boga koji sve drži u svojoj ruci.
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ C.4.1.
Učenik vrednuje i kritički prosuđuje čovjekov poziv, stvarateljski rad i poslanje u svjetlu Božjeg plana s čovjekom, te analizira i vrednuje prisutnost pravde i mira, milosrđa i solidarnosti u vlastitome životu i životu Crkve i društva u svjetlu Božje ljubavi i milosrđa.
Učenik kritički prosuđuje čovjekov poziv, stvarateljski rad i poslanje u svjetlu Božjeg plana s čovjekom.
Učenik vrednuje prisutnost pravde i mira, milosrđa i solidarnosti u vlastitome životu i životu Crkve i društva u svjetlu Božje ljubavi i milosrđa.
Učenik na temelju biblijske objave vrednuje i objašnjava Božje milosrđe.
Učenik argumentira o primjerima življenja djela milosrđa u Crkvi i društvu.
Učenik analizira odnos pravednosti i milosrđa kao preduvjeta pomirenja.
Učenik uspoređuje čovjekov poziv, stvarateljski rad i poslanje u svjetlu Božjeg plana s čovjekom.
Učenik prepoznaje prisutnost pravde i mira, milosrđa i solidarnosti u vlastitome životu i životu Crkve i društva u svjetlu Božje ljubavi.
Učenik na temelju biblijske objave opisuje Božje milosrđe.
Učenik navodi primjer življenja djela milosrđa u Crkvi i društvu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ovaj ishod aktualizira izazov osobnog poziva i zvanja pred kojima su učenici u ovom trenutku života osobno postavljeni. Važno je objasniti razliku i odnos između poziva (zvanja) i zanimanja; prepoznavanja povezanosti vlastitih sposobnosti i sklonosti sa životnim pozivom. Potrebno je posvijestiti zadatke koji proizlaze iz krsnog poziva i upoznati različite pozive u Crkvi. Uočiti čovjekovu sličnost s Bogom
po sposobnosti rada i stvaranja. Protumačiti pravo na rad u kontekstu temeljnih ljudskih prava i uvidjeti nužnost pravednih odnosa u društvu i obvezu pravednosti i solidarnosti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U dva stupca unositi različita zvanja (pozive) i zanimanja i obrazložiti kriterije svrstavanja.
Razgovarati o razlozima odabira škole koju učenici pohađaju.
Nabrojati vlastite sposobnosti i sklonosti te ih povezati s osjećajem ili vizijom vlastitog životnog zadatka.
Učenik, na temelju obreda krštenja, nabraja zadatke krsnoga poziva.
Intervjuirati bračne supružnike i osobe posvećenoga života o njihovim shvaćanjima vlastitoga poziva.
Grafički prikazati odnos poziva, zanimanja i rada.
Izabrati i analizirati ulomke enciklike Laborem exercens.
Prikupiti podatke (npr. Iz Ureda za zapošljavanje) o stupnju nezaposlenosti u vlastitoj
Sredini.
Razgovarati s djelatnicima socijalnih službi o uzrocima i posljedicama nezaposlenosti za pojedinca i društvo.
Pogledati i analizirati dokumentarni film o posljedicama nepravedne raspodjele dobara
Zemlje.
Navesti različite primjere solidarnosti pojedinaca i društva sa slabijima i potrebitima.
Sudjelovanje u nekoj humanitarnoj akciji.
KV SŠ C.4.2.
Učenik objašnjava i vrednuje kršćansko shvaćanje ljudskoga rada, temeljne odrednice socijalnog nauka Crkve, bioetička pitanja i kršćanski moral, etiku poslovanja i odgovornosti u područjima gospodarstva, ekologije, tehnologije i zajedničkoga života među ljudima, posebno pred izazovom znanstveno-tehnološkog napretka, informatizacije i globalizacije društva.
Učenik objašnjava biblijsko shvaćanje i značenje rada (rad kao služenje, rad kao dužnost, rad kao znak čovjekova dostojanstva, rad kao bitna odrednica svijeta i čovječanstva).
Učenik uspoređuje shvaćanje i vrednovanje rada u socijalnom nauku Crkve i u današnjem neoliberalnom kapitalizmu.
Učenik objašnjava ključne odrednice kršćanskoga socijalnog nauka (dostojanstvo ljudske osobe, ljudska prava, princip općega ili zajedničkoga dobra, supsidijarnost, solidarnost, pravednost, povlaštena briga za siromašne) i istražuje njihovu prisutnost u suvremenom društvu.
Učenik objašnjava odnos objave i zauzimanja Crkve za cjelovito promicanje čovjeka.
Učenik navodi temeljne socijalne dokumente Crkve.
Učenik objašnjava povezanost kraljevstva Božjega i kršćanskoga zauzimanje za oblikovanje humanijega svijeta.
Učenik istražuje mogućnosti i navodi primjere zauzimanja za istinski napredak i etičku primjenu tehnoloških dostignuća.
Učenik obrazlaže prednosti i rizike znanstvenih spoznaja i tehnoloških dostignuća.
Učenik analizira relativnost i djelomičnost znanstvenih spoznaja.
Učenik istražuje i kritički propituje mogućnosti i opasnost ideologizacije znanosti.
Učenik argumentira pozitivan stav prema čovjekovoj težnji za poboljšanjem kvalitete života.
Učenik navodi i objašnjava biblijsko shvaćanje i značenje rada.
Učenik opisuje ključne odrednice kršćanskoga socijalnog nauka.
Učenik navodi temeljne socijalne dokumente Crkve.
Učenik objašnjava povezanost kraljevstva Božjega i kršćanskoga zauzimanje za oblikovanje humanijega svijeta.
Učenik navodi temeljne socijalne dokumente Crkve.
Učenik navodi primjere zauzimanja za istinski napredak i etičku primjenu tehnoloških dostignuća.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod se ostvaruje kroz izlaganje biblijskog shvaćanja i značenja rada.; objašnjavanjem ključnih odrednice kršćanskoga socijalnog nauka na temelju najvažnijih socijalnih dokumenata Crkve i objašnjava značenje načela supsidijarnosti. Pri tom je važno sagledati sve elemente ljudskog etičkog stava u područjima gospodarstva, ekologije, tehnologije i zajedničkoga života među ljudima, posebno pred izazovom znanstveno-tehnološkog napretka, informatizacije i globalizacije društva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik analizira shvaćanje rada u socijalnim enciklikama crkvenog učiteljstva.
Učenik pronalazi i analizira mudre izreke o ljudskome radu.
Sastaviti listu uvjeta pod kojima rad služi dostojanstvu ljudske osobe.
Učenik navodi primjere u kojima rad umanjuje čovjekovo dostojanstvo.
Razgovarati o povijesnom odnosu zapovijedanih kršćanskih blagdana i zaštite dostojanstva težaka i radnika.
Učenik navodi primjere ostvarivanja načela supsidijarnosti.
Učenik analizira uzroke i posljedice korupcije.
Pronaći na internetu jedan etički kodeks gospodarskog ponašanja.
Istražiti kršćanske organizacije koje promiču pravednu razmjenu robe između tzv. Trećega i Prvoga svijeta.
Prikupiti podatke i napraviti prezentaciju o ilegalnim radnicima iz siromašnijih krajeva našega okruženja te poželjnom kršćanskom odnosu prema njima
Posjetiti Centar za socijalni nauk Crkve i raspitati se o područjima njegova djelovanja. Pronaći i analizirati različite definicije znanja i znanosti.
Zamisliti život bez mogućnosti stjecanja znanja i cjeloživotnog učenja i odrediti što bi ti sve nedostajalo.
Načiniti popis blagodati koje svakodnevno uživamo, a koje zahvaljujemo znanju, istraživačkom i znanstvenom radu mnogi ljudi.
Navesti primjere ideologizacije znanosti.
Napraviti ispitivanje o vremenu provedenom na internetu i korištenim
uslugama i sadržajima.
Tabelarno prikazati prednosti i opasnosti interneta.
Prikupiti informacije o prednostima i manama globalizacije.
Pronaći primjere koji razotkrivaju manipuliranje informacijama.
KV SŠ C.4.3.
Učenik analizira i vrednuje suvremene sustave vrijednosti i dovodi ih u vezu s kršćanskim vrijednostima i stožernim krepostima.
Učenik kritički prosuđuje suvremene sustave vrijednosti i uspoređuje ih s kršćanskim vrijednostima (vrijednost osobe, univerzalnost, jednakost...).
Učenik objašnjava stožerne kreposti te njihovu važnost i ulogu u životu kršćana.
Učenik navodi suvremene sustave vrijednosti i uspoređuje ih s kršćanskim vrijednostima (vrijednost osobe, univerzalnost, jednakost...).
Učenik opisuje stožerne kreposti te njihovu važnost i ulogu u životu kršćana
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaj ovog ishoda su suvremeni sustavi vrijednosti. Poseban je naglasak na istraživanju i uspoređivanju tih suvremenih sustava vrijednosti s kršćanskim sustavom vrijednosti i temeljnim ljudskim krepostima.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Provesti istraživanje o vrijednostima u današnjem svijetu kod mladih te uspoređivanje s evanđeoskim vrijednostima sadržanim u Bibliji (analiza stanja u medijima).
Napraviti anketu u školi o vrijednostima kod mladih i usporediti rezultate ankete sa stanjem od prije deset, dvadeset i više godina.
Domena D: Crkva u svijetu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
KV SŠ D.4.1.
Učenik kritički promišlja o stradanjima, doprinosu i zadaći Crkve u suvremenome svijetu te objašnjava i vrednuje primjere aktivnoga i odgovornoga uključivanja u život Crkve i društva.
Učenik objašnjava doprinos Crkve razvoju znanosti i demokracije.
Učenik navodi primjere zalaganja Crkve za socijalnu pravdu.
Učenik argumentira razloge stradanja Crkve u vrijeme totalitarnih sustava (nacizam, komunizam) i tijekom Domovinskog rata.
Učenik vrednuje promjene u Crkvi koje su nastale nakon Drugoga vatikanskog koncila.
Učenik argumentirano obrazlaže kako se zalagati za opće dobro, pomicati mir i solidarnost na temelju dokumenata Drugoga vatikanskog koncila.
Učenik kritički promišlja o odnosu političke zajednice i Crkve i načelima društvenoga i političkoga angažmana.
Učenik objašnjava pojam “znakovi vremena”.
Učenik se kritički osvrće na neka djelovanja i misli Crkve u kontekstu čitanja znakova vremena.
Učenik opisuje angažman Crkve za dobro čovjeka u suvremenome društvu.
Učenik opisuje temeljne zadaće Crkve u suvremenome svijetu.
Učenik navodi načine mogućega uključivanja u život Crkve i društva.
Učenik navodi primjere zalaganja Crkve za socijalnu pravdu.
Učenik prepoznaje razloge stradanja Crkve u vrijeme totalitarnih sustava (nacizam, komunizam) i tijekom Domovinskog rata.
Učenik opisuje najvažnije i neprepoznatljivije događaje Drugoga vatikanskog koncila.
Učenik prepoznaje promjene u Crkvi koje su nastale nakon Drugoga vatikanskog koncila
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaji ovog ishoda je povijest Crkve 20.stoljeća. Povijesne teme koje se obrađuju u ovom ishodu su: Crkva u vremenu totalitarističkih sustava, Drugi Vatikanski koncil, promjene u Crkvi nakon koncila i mjesto Crkve u suvremenom svijetu na prelasku u 21.st.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik prosuđuje koje se promjene događaju u suvremenome svijetu nakon II. svjetskog rata do danas.
Učenik analizira, na temelju vlastitih iskustava, stav današnjeg društva prema proročkoj zadaći Crkve.
KV SŠ D.4.2.
Učenik predstavlja i vrednuje, u poveznici s kršćanskim vrednotama rada, stvaralaštva i solidarnosti, doprinose drugih religijskih zajednica i društvenih skupina u hrvatskome društvu u izgradnji „društva solidarnosti“ i „civilizacije ljubavi“
Učenik izdvaja kršćanske vrednote rada i uspoređuje ih s vrednotama drugih religijskih zajednica.
Učenik analizira kršćansko stvaralaštvo i solidarnost u izgradnji društva.
Učenik vrednuje doprinose drugih religijskih zajednica i društvenih skupina u hrvatskome društvu u izgradnji „društva solidarnosti“ i „civilizacije ljubavi“.
Učenik prepoznaje kršćanske vrednote rada i uspoređuje ih s vrednotama drugih religijskih zajednica.
Učenik navodi primjere kršćanskog stvaralaštva i solidarnosti u izgradnji društva.
Učenik prepoznaje doprinose drugih religijskih zajednica i društvenih skupina u hrvatskome društvu u izgradnji „društva solidarnosti“ i „civilizacije ljubavi“.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U ovom ishodu naglasak je na položaju, doprinosu i utjecaju drugih religijskih zajednica u hrvatskome društvu te njihovo zalaganje za bolje društvo u kojem živimo. Tema ovog ishoda je aktivna društvena uloga svih religijskih zajednica.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik argumentirano raspravlja o problemskim pitanjima štrajka, rada nedjeljom, neisplate plaće radniku.
Učenik uspoređuje stav Katoličke crkve i ostalih religijskih zajednica prema socijalnim prilikama u Republici Hrvatskoj.
Učenik istražuju i navode primjere djelovanje pojedinaca i udruga u izgradnji društva solidarnosti i “civilizacije ljubavi”.
KV SŠ D.4.3.
Učenik sintetizira i vrednuje kršćansku zauzetost i djelovanje Crkve u području znanosti, ljudskog rada i stvaralaštva koje je doprinijelo razvoju i napretku obrazovanja i školstva, kulture i umjetnosti u Hrvatskoj, Europi i svijetu.
Učenik proučava djelovanje Crkve u području znanosti i školstva.
Učenik istražuje i objašnjava zauzetost Crkve u području ljudskog rada i stvaralaštva.
Učenik analizira doprinos Crkve u razvoju kulture i umjetnosti u Hrvatskoj, Europi i svijetu.
Učenik prepoznaje djelovanje Crkve u području znanosti i školstva.
Učenik istražuje i opisuje zauzetost Crkve u području ljudskog rada i stvaralaštva.
Učenik prepoznaje doprinos Crkve u razvoju kulture i umjetnosti u Hrvatskoj, Europi i svijetu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaji ovog ishoda je zauzetost i doprinos Crkve na području znanosti, ljudskog rada i stvaralaštva u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Djelovanje Crkve i njena društvena uloga kao i Crkveni ljudi koji su doprinijeli napretku obrazovanja, školstva, kulture i umjetnosti su također sadržaji ovog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik istražuje koje je današnje poznate kulturne i znanstvene institucije u Hrvatskoj, Europi i svijetu osnovala Crkva.
Ukoliko je moguće, posjetiti HAZU i projektnom nastavom istražuju njezinu povijest, područje djelovanja i ulogu Crkve u njenim počecima.
Učenik istražuje i analizira djelovanje Crkve u Hrvatskoj na području školovanja učenika i studenata (stipendije, zaklade, učenički i studentski domovi...).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Katolički vjeronauk svoju posebnost prema drugim školskim predmetima pokazuje time što on religiozne i religijske činjenice, koje su dio ukupne kulture, čita svojim duhovnim očima i religioznim jezikom. Imajući u vidu neprijeporan utjecaj religije, osobito kršćanstva, na razvoj opće i nacionalne kulture te općenito na konkretan život pojedinca i zajednice, očito je da su vjeronaučni sadržaji povezani gotovo sa svim područjima znanja.
Interdisciplinarna isprepletenost i povezanost Katoličkoga vjeronauka s drugim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim nastavnim predmetima omogućava promicanje temeljnih kompetencija i vrijednosti kurikuluma, pridonosi cjelovitu odgoju učenika i razvoju njegovih generičkih i drugih kompetencija, osobito njegove osobne izgradnje i razvoja, njegove individualne i društvene odgovornosti te građanskih kompetencija, te daje vlastiti prilog poticanju motivacije i aktivne suradnje i razvoju kritičkoga i stvaralačkoga mišljenja.
U promicanju duhovne, moralne, religiozne i društvene dimenzije uočava se snažna povezanost s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj koja ima za cilj poticanje cjelovitoga razvoja djece i mladih osoba, tj. poticanje razvoja svih dimenzija važnih za cjelovit i skladan razvoj djeteta i mlade osobe.
U promišljanju o važnosti izgradnje odgovornosti i solidarnosti za zajednički život, o značenju, važnosti i utjecaju moralnih načela i moralnih normi te ostalih vrsta pravila na kvalitetu života pojedinca i zajednice ogleda se njegova povezanost s Građanskim odgojem i obrazovanjem općenito i Etikom u srednjoj školi posebno.
Različiti pristupi poučavanju te aktivne metode učenja unutar Katoličkoga vjeronauka koje omogućavaju učenicima postizanje proaktivnoga odnosa prema učenju te pridonose njihovoj (nutarnjoj) intrinzičnoj motivaciji usko su povezani s međupredmetnim temama Učiti kako učiti i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
U učenju i poučavanju o odnosu čovjeka prema samome sebi, prema svemu stvorenome i o njegovoj odgovornosti za stvoreni svijet ocrtava se povezanost s prirodoslovnim područjem te međupredmetnim temama Održivi razvoj i Zdravlje.
Katolički vjeronauk ostvaruje međupredmetnu povezanost s različitim nastavnim predmetima, osobito sa sadržajima hrvatskoga jezika i književnosti, kao i likovnoga, glazbenoga, povijesnoga, zemljopisnoga i drugih područja odgoja i obrazovanja.
Razvoj komunikacijske kompetencije, naglašen u ishodima Katoličkoga vjeronauka, u izravnoj je vezi s jezično-komunikacijskim područjem.
Spoznajom i promicanjem vrijednosti koje su važne za oblikovanje hrvatske kulture i društva, ovo je područje jednako tako povezano s umjetničkim područjem.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. Učenje i poučavanje predmeta
Katolički vjeronauk, polaskom učenika u školu, dobiva učenike koji uglavnom odražavaju one stavove o kršćanskoj religiji, katoličkoj vjeri i Crkvi koji prevladavaju u društvenim sredinama u kojima žive. Mnogi prihvaćaju i pohađaju katolički vjeronauk po želji i u vjeri svojih roditelja. Za neke od njih vjeronauk je nastavni predmet koji im po prvi puta omogućava susret s vjerskim sadržajima kao i s osobama koje vjeruju. Neki opet pokazuju veliku otvorenost za religijska i vjerska pitanja te interes za kršćansku poruku i katoličku vjeru, obrede i slavlja, ali se kod njih može opaziti distanciran odnos prema Crkvi i vjerskoj praksi. Među učenicima ima i onih koji već posjeduju temeljno vjersko iskustvo povezano sa iskustvom vjerskog života njihovih roditelja i vjerskih običaja u obitelji, pa su često njihovi vjerski stavovi, osobito u ranoj dobi, tipičan odraz vjere njihovih roditelja ili bliže okoline. Kod drugih treba krenuti od temeljnog religioznog govora i iskustva.
Kršćanska vjera i svakodnevni život kao mjesta učenja i poučavanja. Zadaća je vjeronauka u školi, u procesima učenja i poučavanja, na poseban način osposobiti učenike, najprije one mlađe školske dobi, opažati svijet i život oko sebe, diviti mu se, propitivati ga i tumačiti u svjetlu vjere. Ista se zadaća, samo s drukčijim i dubljim pristupom, očekuje od vjeronauka i u kasnijim životnim dobima učenika. To je važno zbog toga što takvo učenje i poučavanje od učenika zahtjeva uporabu i kreativnu iskoristivost svih njihovih osjeta i drugih duševnih vlastitosti. Procesi učenja koji se pritom razvijaju omogućuju učenicima bolje i kvalitetnije upoznavanje i shvaćanje, življenje i svjedočenje kršćanske i katoličke vjere koja se u bitnome artikulira znakovima i simbolima, točnije simboličkim govorom. Zbog toga kod učenika mlađe školske dobi veliko značenje ima uporaba neposrednih iskustava, znakova i simbola preuzetih iz dječjega svijeta, dok je za učenike starije osnovnoškolske, ali i srednjoškolske dobi od velike važnosti dublje intelektualno poznavanje i tumačenje njihova svijeta, često skrivenoga u „kodovima“ mnogih znanstvenih disciplina kojima vjeronauk kao predmet mora ići ususret. Međutim, koliko god su učenicima važni znakovi i simboli svakodnevice, toliko su im za procese učenja u vjeronaučnoj nastavi važni i „sveti znakovi“ liturgijskoga života Crkve i njezine tradicije. Oni učenicima pomažu učiti sagledavati svijet iz jedne druge perspektive po kojoj zadobivaju pristup onoj stvarnosti, transcendenciji, koja ih približava otajstvima Božjega života i čovjekova spasenja.
Riječ i pripovijedanje ne samo kao sadržaj nego i mjesto učenja i poučavanja. Jedan od temeljnih oblika priopćavanja židovsko-kršćanske tradicije i vjere jest pripovijedanje. U Crkvi, kao zajednici i spomen-znaku pripovijedanja, takav oblik živi i danas. Katolički vjeronauk u školi, njegujući takav oblik priopćavanja i posredovanja sadržaja vjere, postaje mjestom komunikacije i zajedništva učenika okupljenih oko tradicije koja se pripovijeda. Ona postaje odgojno i obrazovno uspješnija što su vjeroučitelji sposobniji sebe autentično i svjedočki u cijelosti unijeti u odgojno-obrazovni proces. Govorni oblici poučavanja u tome kontekstu nemjerljiva su mogućnost i povlašteno mjesto postavljanja pitanja o smislu života, postanku i budućnosti čovjeka, ali i njegova odnosa s Bogom. Vjeroučitelji tim načinima poučavanja podržavaju propitujući, kritički i kreativan pristup učenju, učenike drže budnima i zajedno s njima traže i domišljaju odgovore u biblijskoj predaji te svjedočanstvu vjere opće i mjesne Crkve. Pritom učenici nedvojbeno uče da u nekim situacijama pitanja ostaju otvorena, da u potpunosti i cjelovitosti nisu dostupna ljudskom razumu i znanju, nego da pripadaju otajstvima kršćanske vjere. Učenici su u procesima religioznog učenja i poučavanja shvaćeni kao individualne osobe, upućene na drugoga i u zajednici s drugima. Zbog toga vjeronauk u školi reflektira njihova temeljna iskustva, njihovu biografiju, konkretnu životnu stvarnost te njihove artikulirane interese koji se promatraju u individualnoj stvarnosti ljudske osobe odnosno učenika koji žive i ostvaruju se u ljudskoj zajednici.
Umreženo poučavanje i učenje. Katolički vjeronauk i nastavni sadržaji vjeronauka u školi nastoje sustavno, postupno i što cjelovitije iznijeti i zrcaliti sveukupnu vjeru Crkve i njezinu teološku sustavnost, premda to nije moguće iscrpno i u potpunosti učiniti. Upravo stoga, kako zbog same naravi i zadaće vjeronauka kao školskog predmeta tako i zbog razvojne dobi i mogućnosti učenika, kriterij cjelovitosti katoličke vjere podrazumijeva istinito, vjerodostojno i sustavno prikazivanje istina kršćanske i katoličke vjere koja se usredotočuje na središnje teme, odnosno na artikuliranje i razvoj središnjih, za katoličku vjeru i vjerski odgoj važnih doktrinarnih i tematskih sadržaja. Zato su nastavne teme, uokvirene u sadržajne domene u pojedinim godištima, određene temeljnim i težišnim sadržajima, ishodima učenja i kompetencijama koje se, u skladu s njima, i očekuju. Praktično gledajući, vjeronaučni sadržaji su tako strukturirani da u procesima učenja i poučavanja u isto vrijeme zahtijevaju i vjeroučiteljima i učenicima omogućuju kumulativno i sustavno umreženo poučavanje i učenje.
Korelacija ne samo kao didaktički princip nego kao susret poučavanja i učenja. Sve rečeno upućuje na činjenicu da su učenje i poučavanje u Katoličkome vjeronauku procesi koji se događaju u kritičkoj, kreativnoj i produktivnoj (poduzetnoj) izmjeni odnosa te stalnoga uzajamnog tumačenja kršćanske tradicije s jedne strane i suvremenoga iskustva s druge strane. Dakako, riječ je o načelu korelacije kao principu poučavanja i učenja. Ipak, uz rečeno, korelacija se ovdje ne shvaća samo kao didaktički princip. Njezina utemeljenost leži daleko više u samome događaju i činu Objave. Bog se očituje u konkretnoj povijesti i stvarnosti čovjeka. Objava ulazi u svijet ljudskoga iskustva i posredovana je svjedocima koji to iskustvo priopćuju dalje. Vjeronauk u školi, koji kao predmet ozbiljno shvaća korelaciju i kao didaktički princip, pozvan je uvijek iznova propitivati vjerska iskustva suvremenoga čovjeka, odnosno učenika, kao i ona životna iskustva koja korespondiraju s iskustvima vjerskoga karaktera. Preduvjet uspješnomu tumačenju vjerske tradicije i životne stvarnosti jest posredovanje iskustva koje se odnosi na različita područja ljudske stvarnosti. Vjeroučitelj je tako pozvan uvijek iznova reflektirati sustav poučavanja vjerskoga sadržaja u odnosu prema različitim znanstvenim i stručnim, ali i osobnim interesima i razvojnim sposobnostima učenika. Pritom treba reći: postoje stvarni čini i sadržaji koji su mjerljivi i koji se mogu vrednovati, no u identitet katoličkoga vjeronauka ubrajaju se i sadržaji koji bude zanimanje za egzistencijalna pitanja i smisao ljudskoga života. Kad je, pak, riječ o vjeronauku u školi, treba pred očima imati činjenicu da stvarnosti „biti kršćanin“ pripada i činjenica oblikovanja vlastitoga života iz vjere u Boga. To oblikovanje života treba biti potkrijepljeno i podržano vertikalnom korelacijom, odnosno unutarnjim vezom vjeronaučnih sadržaja koji učeniku omogućavaju rast i odgoj u vjeri sve do završetka njegova obrazovanja.
Opis predmeta Katoličkoga vjeronauka upućuje na stalan dijalog s drugim predmetima unutar osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga obrazovanja. To znači da je za procese učenja od iznimne važnosti takozvana horizontalna korelacija te umreženost poučavanja i učenja. Taj pristup daje vjeronauku mogućnost da u radu s učenicima razredne nastave pridonosi obogaćenju njihovih kompetencija pisanja i čitanja, posebno kad je riječ o različitim metodama rada s biblijskim tekstovima kojima se razvija interes za čitanje, sposobnost čitanja te razumijevanje pročitanoga. Korelacija u predmetnoj nastavi pomaže da se osnaži interes za shvaćanje svijeta kao jedinstvene stvarnosti čovječanstva i civilizacije. U tome se smislu pristup povijesnim temama promatra i iz perspektive povijesti spasenja, pristup umjetnosti i ljudskomu stvarateljskom djelu kao sustvarateljskom činu na koji je čovjek pozvan od Boga, a pristup se različitim prirodoznanstvenim disciplinama promatra iz perspektive Božjeg stvaranja i svemoći koja još uvijek nije u cijelosti otkrivena. Srednjoškolski sadržaji i ishodi učenja upućuju vjeroučitelje i učenike na one procese poučavanja i učenja koji zahtijevaju odgovore na pitanja smisla patnje i smrti, novih dostignuća suvremene znanosti, tehnologije i bioetike, odnosno medicine kao i različitih filozofskih i kulturoloških pristupa svijetu i čovjeku. Vjeronauk, sukladno svojoj utemeljenosti, ima mogućnost stvaranja dijaloškoga ozračja u kojemu nudi odgovore koji su dostojni čovjekova života i očuvanja svijeta, koristeći se u tu svrhu suvremenim spoznajama i tehnološkim dostignućima, na poseban način medijima i internetom kao „dragocjenom digitalnom pozornicom“.
Učenje i poučavanje u korespondenciji sa živom zajednicom vjernika. Učenici u vjeronauku postaju osposobljeni tumačiti religiju i vjeru kao središnje područje ljudske stvarnosti i djelovanja te upoznaju i uče razumjeti sadržaje vjere i njihovu moć za oblikovanje vlastitoga života. Pritom priopćavanje poklada kršćanske vjere, koje je u sebi višedimenzionalno, ne smjera apstraktnom poučavanju, nego se mnogo više ostvaruje u procesima izgrađivanja povjerenja prema različitim oblicima izražavanja vjere, uključujući pritom i žive primjere kršćanske vjere. U tome smislu treba naznačiti da se odgoj i obrazovanje za religioznu i vjersku stvarnost u vjeronauku u školi događa u korespondenciji s konkretnom iskustvenom zajednicom vjere Katoličke Crkve. Teološki gledano, vjera i Crkva stvarnosti su koje se ne mogu odvojiti jedna od druge. Upravo je takav odnos vjeronauka u školi s konkretnom zajednicom vjernika već naznačen u konfesionalnome obilježju vjeronauka. Konačno, vjeronauk u školi je, s obzirom na religijsku pluralnost, pozvan osposobiti učenike da dadnu vlastiti odgovor na pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici i o vlastitom sudjelovanju u životu Crkve te pronaći osobne stavove i usmjerenja u religijskim i etičkim pitanjima života. Istraživačka i projektna nastava u vjeronaučnim procesima učenja i poučavanja time postaje izvanredno mjesto i prostor osobne kreativnosti učenika, kao i njihova učenja o realnoj i zdravoj konkurentnosti, koja postaje korisna razvoju razrednog zajedništva. Izgradnja vlastite svijesti i slike o sebi samu i osobnim sposobnostima, koje drugima mogu biti poticajne za prihvaćanje i poštovanje, nemjerljiv su doprinos za buđenje samopoštovanja i povjerenja u vlastite mogućnosti i sposobnosti pojedinca.
Poučavanje i učenje stavova i uvjerenja. Poučavati učenike za stavove i uvjerenja moguće je samo djelomično. Naime, stavovi i uvjerenja ne stječu se samo unutar vjeronaučne nastave nego su dijelom predmet djelovanja obitelji i slobodnoga vremena učenika. Bitni doprinos pri oblikovanju stavova i uvjerenja ima i život u školi u okviru školske kulture koja daje i otvara prostore za ponude onoga što bismo mogli nazvati školskim pastoralom. Oblikovanje vjerskih stavova i uvjerenja nije moguće promatrati, još manje ih je moguće evaluirati onako kako je to slučaj s primljenim spoznajama i stečenim osposobljenostima. Ipak, razvoj kršćanskih i katoličkih stavova i uvjerenja bitni je dio ciljeva i zadaća konfesionalnoga vjeronauka u školi. U kontekstu poučavanja i učenja, a u smislu stavova i uvjerenja, treba naglasiti sljedeće: stavovi i uvjerenja nemaju samo praktičnu ili odgojnu, odnosno afektivnu, nego i kognitivnu dimenziju. Oni su, naime, uvijek povezani s kompetencijama na području stečenih iskustva i intelektualne spoznaje istinitosti, dobrote i ljepote nekog čina i predmeta promatranja i spoznavanja. Stavovi iziskuju nakanu, kao i slobodno i odgovorno odlučivanje, što ima posebno značenje i vrijednost na području stjecanja stavova i uvjerenja. Uvjerenja i stavove treba, stoga, njegovati, uvježbavati te promišljati. Drugim riječima, standardi obrazovanja sadržavaju uz spoznaje i osposobljenosti također motivirajuće momente i spremnost da se stečene vidike učini djelotvornima. Oni se svakako najprije odnose na rezultate procesa učenja unutar kognitivnoga područja, te su u tome smislu sastavni dio procesa učenja učenika.
Personalna komunikacija unutar procesa učenja i poučavanja. Personalna i interpersonalna komunikacija od središnje je važnosti za Katolički vjeronauk jer se njegovo konfesionalno obilježje ne pokazuje samo u vjeronaučnim sadržajima, nego je određeno osobama koje poučavaju, onima koji uče i onima koje se poučava. Stoga se vjeronauk i promatra kao dinamičan komunikacijski, suradnički i stvaralački susret osoba, ali i susret učenika i vjeroučitelja s otajstvom Božje riječi i Božje milosti. U susretu s vjeroučiteljem kao „svjedokom vjere“ događa se mogućnost izgradnje sposobnosti učenika za kritičko i kreativno mišljenje, vjersku prosudbu, osobni rast i izgradnju. Personalna komunikacija pridonosi također tome da se suočavanje katoličke vjere i njezinih sadržaja s vjerom drugih konfesija i religija ne događa u perspektivi distanciranoga promatrača, nego u perspektivi aktivnoga sudionika. Takva interakcija omogućava učeniku oblikovanje vlastitih stavova, kritičko promišljanje i sudioništvo u dijalogu. U tom smislu, neovisno o tome kakvim se nastavnim metodama organizira nastava, procesi su učenja intenzivni i oni pridonose ostvarenju vjerničkoga identiteta učenika i njihove svijesti odgovornosti za izgradnju osobne vjere, odnosno njegove odgovornost za vjeru i život cijele Crkve.
Interreligijsko i interkulturalno poučavanje i učenje. U sadržaje i ciljeve Katoličkoga vjeronauka u školi ubrajaju se i osnovne spoznaje o drugim religijama, posebno židovstvu i islamu te poznavanje njihove religijske prakse. Interreligijsko učenje u tome smislu ima drukčija područja i očekivanja i od učenika i od vjeroučitelja. Pritom ne smije zaboraviti niti susret učenika s drukčijim svjetonazorima i filozofijskim te drugim kulturnim obilježjima svijeta u kojemu oni žive. Temeljna teza takva interkulturalnoga poučavanja i učenja jest odsutnost bilo kakva obilježja arogancije prema drukčijemu i drugomu, što je preduvjet razvijanju kritički promišljenoga i otvorenog dijaloga i tolerancije učenika u odnosu na ljude i svijet u kojemu žive.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Vrednovanje u nastavnome predmetu Katolički vjeronauk polazi od temeljnih odrednica Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u odgojno-obrazovnom sustavu RH kao i od naravi i specifičnosti sadržaja samoga predmeta. U procesu vrednovanja vodi se računa o temeljnim načelima kurikuluma, vrijednostima, ciljevima, osobito odgojno-obrazovnim ishodima učenja. Temeljni elementi u učenju i poučavanju vjeronauka usko su povezani s domenama, tematskim sadržajima i ishodima učenja.
Elementi su vrednovanja:
Znanje - usvajanje, interpretiranje, razumijevanje i argumentiranje temeljnih činjenica, pojmova, događaja i tekstova na razini zadanih domena i definiranih odgojno-obrazovnih ishoda učenja koji odražavaju njihovu složenost na spoznajnom, doživljajnom i djelatnom planu.
Stvaralačko izražavanje - stavljajući naglasak na učenikovo stvaralaštvo koje zahtijeva zalaganje i druge njegove sposobnosti i mogućnosti da usvojene spoznaje, znanja, stavove i vrijednosti poveže s vlastitim iskustvom, učeniku se omogućava da u procese učenja i iskazivanja naučenoga kreativno uključi različite stvaralačke aktivnosti (usmeno, pismeno, likovno, glazbeno, digitalno, scensko…). Na taj se način uvažavaju, podržavaju i razvijaju različite individualne i socijalne sposobnosti svakoga pojedinog učenika, i ujedno potiče interdisciplinarnost i korelacija s drugim nastavnim predmetima, osobito s Glazbenom i Likovnom kulturom, Hrvatskim jezikom, Povijesti, Biologijom i drugo. Stvaralačko izražavanje, uza navedeno, podrazumijeva istraživački rad koji omogućuje učeniku da primjerice istražuje i upoznaje Katoličku Crkvu kao „zajednicu spomena“ koja ima svoju povijest i identitet, da istražuje i kritički reflektira njezino historijsko postojanje i osobito razvoj Kristove Crkve u različitom vremenskom i prostornom kontekstu. Jednako tako, da bi se istinski moglo upoznati i razumjeti Crkvu u njezinom današnjem obliku, poslanju i djelovanju, da bi se o tome mogla donijeti argumentirana prosudba, potrebno je primjereno znanje o kontinuitetu, složenosti i relativnosti povijesno-crkvenoga razvoja, ali i povijesti općenito. Takvo anamnetsko učenje (učenje sjećanja) otvara vjeronauku u školi mogućnosti novih, sveobuhvatnih oblika učenja koje dopušta aktivno i interaktivno djelovanje, ali i istodobno i vrednovanje. Stoga je potrebno primjenom suvremenih metoda i instrumentarija istraživati i vrednovati biblijske izvore i tekstove, crkvene dokumente, povijesne događaje, teološke i druge izvore. Riječ je ponajprije o narativnim metodama, potom o radu na izvornim dokumentima, učenju izvan učionice (terenska nastava), istraživačkom radu (oral hystori i drugo), međupredmetnoj korelacija s nastavom povijesti i drugim predmetima, stvaranju dokumentarnih priča i drugo. Konačno, ti pristupi i postupci zahtijevaju primjereno učeničko zalaganje te posjedovanje i pravilnu uporabu mentalnih procesa visoke razine, osobito logičkih sposobnosti rješavanja problema i stvaralaštva. Stoga, premda takvo istraživanje i vrednovanje zahtijeva primarno kognitivnu inteligenciju i sposobnosti učenika, ona je uvijek povezana s njihovim interesom i zalaganjem odnosno s njihovom emocionalnom i operativnom inteligencijom, te ih osposobljava za samostalan i skupni rad, kritičko i kreativno promišljanje te vrednovanje usvojenih sadržaja. Određena razina vrednovanja istraživačkoga rada prikladna je za sve, osobito za učenike od 3. ciklusa pa dalje, koju treba prilagoditi razvojnoj dobi i duševnim sposobnostima učenika.
Kultura međusobnoga komuniciranja - Katolički vjeronauk ovom obliku vrednovanja pridaje posebno mjesto i važnost jer njime, trajno povezujući odgojne i obrazovne ciljeve i ishode učenja, osnažuje odgojnu dimenziju učenja i izražavanja učenika. Stoga praćenje i vrednovanje odgojnih razina ishoda i postignuća učenja, osobito kad se radi o vjeri i stavovima, vjerskim i drugim uvjerenjima učenika, ni načelno ni odgojno nije moguće izostaviti niti zanemariti. Budući da odgojna razina na poseban način obuhvaća afektivno i s njom povezano djelatno područje ljudskoga života i potrebu izgradnje stavova i vrijednosti u cjelini školskoga kurikuluma, moguće je odgojne ishode i postignuća vezati uz učeničku spoznaju, znanje i izražavanje o stavovima i vrijednostima, ponašanju i djelovanju, i tako ih vrednovati. Oni dijelom ulaze u područje interpersonalne i socijalne komunikacije u školi te aktivnih učeničkih odnosa u procesima učenja i poučavanja, a neki pripadaju području generičkih kompetencija koji se dijelom mogu integrirati u specifične odgojne ishode Katoličkoga vjeronauka i promatrati u ozračju kulture međusobnog komuniciranja. Oni se mogu vrednovati kao integralni dio učeničkih postignuća, i time kao integralni dio završne kvantitativne ocjene, što ne umanjuje potrebu izdvajanja i kvalitativne procjenu generičkih kompetencija učenika u pojedinim godištima i ciklusima.
Vrednovanje učeničkih postignuća ostvaruje se na razini:
Vrednovanje za učenje i kao učenje - odnosi se na oblike formativnoga vrednovanja koji teže učeničkoj većoj aktivnosti, motiviranosti, samostalnosti i kreativnosti. Ta razina vrednovanja usmjerena je na razvijanje učenikove refleksije i razumijevanja usvojenih znanja, poticanje na samoinicijativu i nove aktivnosti koje će dolaziti od samih učenika. U procesima praćenja i vrednovanja u procesu učenja uvažavat će se izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.
Vrednovanje naučenoga – ostvaruje se nakon određene tematske cjeline ili obrazovnoga razdoblja radi procjene razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda kod učenika nakon procesa poučavanja i učenja. Ono se ostvaruje kako bi se provjerila ostvarenost planiranih odgojno-obrazovnih očekivanja i ishoda, osobito primjena znanja na nove životne situacije. Taj se oblik vrednovanja primjenjuje za redovito izvještavanje o postignutim rezultatima (učenik, roditelj), a iskazuje se valjanim, objektivnim i pouzdanim ocjenjivanjem.
Vrednovanje se ostvaraje tijekom cijeloga nastavnog procesa (na svakome nastavnom satu) te uključuje praćenje učenika u procesu učenja, uočavanje eventualnih poteškoća, pružanje potpore u vidu poboljšanja učenja radi boljega postignuća ishoda učenja.
U praćenju učenikovih postignuća odgojno-obrazovnih ishoda učenja rabe se različite vrste vrednovanja i primjenjuju raznovrsni metodički instrumentariji koji će omogućiti vjeroučitelju u prikupljanju valjanih, kvalitetnih i pouzdanih dokaza o postignuću učenika. Pritome se koriste različitim metodama (izravna pitanja, dnevnik učenja, učeničke mape, kratke pisane provjere, esej…).
Vrednovanje u nastavnome predmetu Katolički vjeronauk nema za cilj samo postignuće brojčanih ocjena, nego je ono ponajprije usmjeravanje i motiviranje učenika za procese razumijevanja, reflektiranja, kritičkoga i kreativnog promišljanja te samovrednovanja.
Vrednovanje je u službi poticanja individualnoga razvoja učenika i osnaživanja njegova interesa za pojedina predmetna područja. U nastavnome predmetu Katolički vjeronauk osobito se ističe važnost korelacije usvojenih znanja, ponašanja i oblikovanja stavova te usvajanja temeljnih vrednota. Također, važno mjesto u vrednovanju zauzima uspješnost učenika u primjeni usvojenih znanja na nove životne situacije, osobito one koje se tiču traženja odgovora na egzistencijalna pitanja, među kojima naročito pitanje smisla života.
Kriteriji vrednovanja moraju biti transparentni jer se na taj način postiže zadovoljstvo različitih dionika odgojno-obrazovnoga sustava (učenik, roditelj). Važno je da kriteriji ocjenjivanja vjeronauka budu usuglašeni među svim vjeroučiteljima kako bi se postigla maksimalna objektivnost ocjenjivanja. Kriterijima vrednovanja naznačuju se razine na kojima učenik mora usvojiti odgojno-obrazovne ishode kako bi dobio određenu ocjenu iz predmeta. Vrednovanje pruža povratnu informaciju učeniku, učitelju i roditelju i može biti važan čimbenik u poboljšanju učenja, ali i poučavanja. Posebna se pozornost pridaje osposobljavanju učenika za samovrednovanje vlastitoga učenja kako bi mu se omogućilo usvajanje kompetencija „učiti kako učiti“ i „učiti za život“.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja