Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ISLAMSKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Islamski vjeronauk za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Islamski vjeronauk.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
-Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Islamski vjeronauk objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
-Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Islamski vjeronauk, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
-Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Islamski vjeronauk, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Islamski vjeronauk je izborni nastavni predmet u osnovnoj i srednjoj školi, integriran u nacionalni kurikulum Republike Hrvatske. Uvrštavanje Islamskog vjeronauka u školski odgojno-obrazovni sustav rezultat je stoljetnog prihvaćanja islama kao punopravne religije pored većinske katoličke i uvažavanja muslimana kao jednakopravnih građana Republike Hrvatske. Kurikulum Islamskog vjeronauka najveći je doprinos institucionalizaciji vjeronauka i znak ozbiljnog pristupa Islamske zajednice svojoj najvažnijoj zadaći. Iz perspektive društva, Islamski vjeronauk doprinosi razumijevanju religije kao jednog od mnogih društvenih fenomena. Za svoju polaznu točku uzima čovjekovo propitivanje o početku i smislu sveukupne egzistencije. Upoznavajući učenike s egzistencijalnim i religijskim pitanjima, Islamski vjeronauk kroz svoj kurikulum pomaže svakom učeniku u njegovom osobnom razvojnom procesu unutar jednog društva. Pored pedagoško-psihološke i metodičko-didaktičke utemeljenosti predmeta, Islamski vjeronauk ima i posebnu utemeljenost u islamskom učenju.
Cilj islamskog vjeronauka je razviti kod učenika znatiželju i iskreni interes za svoju vjeru, odnosno proširivati znanje o Bogu, životu, moralu i svijetu koji nas okružuje.
Osim o svojoj vjeri, Islamski vjeronauk kod učenika razvija znanje, osjećaj i toleranciju za druge i drugačije, odnosno za vjersku, etničku i kulturološku različitost te doprinosi boljem razumijevanju drugih religija, svjetonazora i kultura.
Islamski vjeronauk doprinosi proširivanju i produbljivanju znanja i etičke svijesti o problemima s kojima se susreće naše društvo, razvija temeljne sposobnosti kod učenika da na pravi način razumiju smisao svog života, da bolje shvate i prihvate okolinu, odnosno društvo u kojem žive, te pomaže učenicima u razvijanju potrebnih kompetencija za njihovo aktivno i odgovorno djelovanje u demokratskom i multikulturalnom društvu.
Za poučavanje nastavnog predmeta Islamski vjeronauk predviđena su dva školska sata tjedno. Izbor tematskih sadržaja uzet je iz pet primarnih područja (znanstvenih disciplina): ahlak (ćudoređe), akaid (dogmatika, nauka o islamskom vjerovanju), fikh (obredoslovlje), kiraet (pravilno učenje Kur'ana) i tarih (povijest islama). Neki se tematski sadržaji obnavljaju iz razreda u razred, što podrazumijeva da se prethodno stečena znanja, vještine i stavove nastavlja razvijati, širiti i primjenjivati na višim razinama. Time se učenicima omogućuje stjecanje trajnih znanja i usvajanje praktičnih vjerskih navika. Tijekom izučavanja Islamskog vjeronauka učenici se potiču na cjeloživotno učenje: razumijevanje, memoriranje i primjenjivanje kur’anskih poruka (ajeta, hadisa, dova) za svaku životnu situaciju. Na taj način stječu se ključne kompetencije koje će učenike obogatiti znanjem, vještinama i stavovima potrebnim za različite životne situacije. U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama, a u cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
Odgojno-obrazovna cjelovitost Islamskog vjeronauka i pristup učeniku kao cjelovitom biću omogućavaju razvoj vjerskog, kulturnog i duhovnog identiteta pojedinca koji teži postati odgovornim građaninom svoje države odnosno svijeta sa svim njegovim različitostima. Sve navedeno je i poveznica između Islamskog vjeronauka i Okvirnog nacionalnog kurikuluma. Mogućnosti međupredmetnih korelacija su nebrojene, a njima se razvijaju kognitivne sposobnosti koje učenicima koriste u svim segmentima života - od učenja do percepcije svijeta oko sebe. Uspješnost uočavanja korelacija ovisi o povezanosti i suradnji učitelja različitih nastavnih predmeta. Islamski vjeronauk se mora povezivati s drugim nastavnim predmetima, osobito onima iz društveno-humanističkog područja i sadržajima različitih religija kako bi učenici u potpunosti stekli sliku multietničkog, multikonfesionalnog i pluralnog društva u kojem žive i svijeta općenito u svoj njegovoj različitosti.
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja Islamskog vjeronauka
Cilj islamskog odgoja i obrazovanja jeste živjeti islam a to podrazumijeva:
Institucionalno i planirano stjecanje znanja i sposobnosti za ostvarivanje sadržajnog vjerničkog i općeljudskog života, uvažavajući kontekst vremena i mjesta življenja, što će olakšati primjenu vjerskih i etičkih načela u svakodnevnoj praksi te prevenirati svaku vrstu zastranjivanja;
Susretanje s Kur’anom kao Božjom Riječju, što zahtijeva poznavanje kur’anskog pisma i teksta kao i temeljno poznavanje sadržaja Kur’ana;
Usmjeravanje na cjeloživotno učenje koje učenike osposobljava za zajednički život i rad s drugima te pridonosi razvoju i napretku vjerske zajednice i ukupnog društva;
Razumijevanje ljudi različitih kulturnih, religioznih i drugih pogleda na svijet te sposobnost da se njihovi stavovi, razmišljanja i ponašanja vrednuju u svjetlu islamske poruke (interkulturalni pristup).
C. Struktura - domena predmetnog kurikuluma
Vjera u Boga predstavlja najveću, najsnažniju duhovnu, moralnu, društvenu i kulturnu snagu u povijesti čovječanstva i najstariju ljudsku tradiciju. U islamu je sam život svojstvo i dar Božji prema kojem se odnosimo kao prema najvećem blagu, čime pronalazimo put ka sreći. Učenik postiže sreću tako što živi život ispunjen vjerom, nadom, dobrim djelima, ljubavlju, milošću, zahvalnošću, ljepotom, pravdom, istinom. Život se prokazuje u svojoj raznolikosti i jedinstvenosti, ali i jedinstvu. Život je prožet vjerom, znanjem i moralnim postupanjem. Vjerovati znači živjeti vjeru i svakim svojim postupkom svjedočiti njene istine i vrijednosti. Vjerovati znači činiti dobro. Činiti dobro znači izvršavati islamske dužnosti, raditi ono što je halal (dozvoljeno) i izbjegavati ono što je haram (zabranjeno). Dobrota se u islamu sastoji u pravednosti i samilosti. Mir, ljubav i ljepota su ideali islamskog života. Ljubav prema Allahu dž.š. i prema Asllahovom Poslaniku, a.s., predstavljaju temelj ljubavi prema svim ljudima i prema svim bićima. Cilj je potaknuti učenika kako bi svjedočeći svoje islamsko opredjeljenje obavljao namaze, postio mjesec ramazan, dijelio sadaku, davao zekat, pomagao slabima i siromašnima, obavio hadž i time se približavao Allahu, Njegovom zadovoljstvu i milosti.
Put do odgovornog učenika vodi preko moralnih težnji i ostvarenja moralnih vrijednosti. Osnovu islamskih moralnih vrijednosti čini učenje o ljudskim dužnostima: dužnosti prema Bogu, prema drugom čovjeku, svojim bližnjima, prema ostalim živim bićima. Kur'an i Sunnet kao dva glavna izvora islama u najvećoj su mjeri odredili tokove i moralni okvir unutar kojeg se duhovno oblikuje učenik i razvija muslimanska zajednica. Zajednica je potrebna učeniku i ona je sastavni dio njegovog života. Odgajanjem i formiranjem učenika, mi gradimo kvalitetnu i prosperitetnu zajednicu koja nas čuva od raznih iskušenja, anomalija i devijantnog ponašanja.
Dijalog ima za cilj oblikovati jedinstvene ljudske zajednice kojima bi bile sačuvane sve razlike i priznate sve posebnosti. Dijalogom se postiže dogovor, a to je uvjet ispravnog i svrhovitog zajedničkog djelovanja članova muslimanske zajednice. Sudionici u dijalogu nisu samo ljudi nego i njihove kulture i religije.
Vjera i život
Učenik uči i spoznaje da cjelokupni ljudski život prožimaju vjera, znanje i moralno postupanje. Naglašava se da je vjera u samo Jednoga Boga, Stvoritelja i Upravitelja univerzuma, najvažnije ljudsko stanje koje svaki pojedinac prihvaća slobodoumno i dragovoljno. Osim toga, vjera podrazumijeva čvrsto vjerovanje u meleke, objavljene Knjige, odabrane Božje poslanike, Sudnji dan i da cjelokupan svemir opstoji po principu Božje Volje, Stvaranja i Određenja. Učenici promišljaju i traže odgovore na pitanja  ko nas je stvorio, zašto smo stvoreni i što će s nama biti nakon smrti. Shvaćaju da je vjera, kao i sam život, izravni Božji dar za koji će svaki čovjek biti odgovoran. Vjera, kao unutarnji doživljaj Boga, ne razdvaja se od svakodnevnog življenja života. Učenik svoj život usklađuje s Kur’anom i životnom praksom poslanika Muhammeda, a.s., te tako svojim postupcima, na svakom mjestu i u svako vrijeme, svjedoči vjerske istine i vrijednosti.
Vjerska praksa
Učenik saznaje i razumijeva da u življenju islama ne može biti unutarnje vjere (iman) bez vanjskog očitovanja (islam) i svakodnevnog prakticiranja islamskih propisa. Vjerska se praksa u islamu temelji na onome što je vjernicima teoretski u Kur’anu naređeno ili zabranjeno, a u svakodnevnoj životnoj praksi poslanika Muhammeda, a.s., objašnjeno i primijenjeno. Vjerska praksa obuhvaća i regulira odnos svakog pojedinca prema Bogu, bližnjima, svim ljudima, cijeloj prirodi i svemu stvorenom. Svjedočeći svoje islamsko opredjeljenje, učenici se i teorijski i praktično osposobljavaju da samostalno obavljaju dnevne molitve, poste mjesec ramazan, udjeljuju zekat te obave hodočašće u Mekku. Učenici stječu znanje o vjerskim običajima koji se tradicionalno prakticiraju u sredini u kojoj žive.
Osim što iz Kur’ana crpe norme ponašanja i postupcima primjenjuju znanje u vjerskoj praksi, učenici razumijevaju da je već i samo citiranje, odnosno učenje Božjih Riječi, čin ibadeta. Učenici se osposobljavaju da do kraja srednjoškolskog obrazovanja samostalno čitaju kur’ansko / arapsko pismo.
Moral
Učenik uči da su Kur'an i Sunnet, kao dva glavna izvora islama, moralni okvir unutar kojeg se duhovno oblikuje vjernik i razvija muslimanska zajednica. Spoznaje da su mir, ljubav, ljepota i solidarnost među najvažnijim idealima ukupnog islamskog života. Ljubav prema Bogu i prema Božjem poslaniku Muhammedu, a.s., predstavlja temelj ljubavi prema svim ljudima i prema svim bićima.
Učenik svojim promišljanjem temeljito shvaća da put do odgovornog čovjeka vodi preko moralnih težnji i ostvarivanja moralnih vrijednosti te da osnovu islamskih moralnih vrijednosti čini učenje o dužnostima prema Bogu, sebi, bližnjima, ostalim ljudima i živim bićima.
Učenik je svjestan važnosti promoviranja dobra a sprečavanja zla, odnosno svjestan je posljedica ako zlo ili nemoral postanu prevladavajuća društvena norma ponašanja. Sve društvene procese i pojave promatra kroz prizmu moralnih vrijednosti i o njima donosi prosudbu te ih prihvaća ili odbacuje, svjestan različitog kriterija vrednovanja kod ljudi različitog svjetonazora. Ne prihvaća sve društvene pojave, ali poštuje pravo drugih na samoopredjeljenje.
Susret s drugima
Učenik razvija osjećaj za druge i drugačije odnosno postaje svjestan vjerske, etničke i kulturološke raznolikosti sredine u kojoj živi i djeluje. Stječe znanje o drugim vjerama, svjetonazorima i kulturama, te pokazuje toleranciju prema drugačijima. Pomaže promoviranju jednakosti, poštuje prava svake osobe i razvija empatiju za pomaganjem slabima i ugrožnima. Razvija odgovornost za svoje najbliže, za dom i obitelj, ali i za svoj narod, njegovu duhovnost, tradiciju, jezik – uz punu toleranciju prema drugim narodima i njihovim vjerskim, kulturnim i etničkim identitetima.
Učenik kritički promišlja o različitim interesima unutar zajednice i angažiran je u kreiranju vlastitih životnih uvjeta sudjelujući i pridonoseći zajednici u kojoj živi. Istražuje položaj drugih vjerskih zajednica i osvještava vlastiti identitet. Naglasak je na poticanju pozitivnih stavova, na razvoju svijesti o pripadanju islamskom ummetu, ali i europskom kulturnom krugu te prihvaćanju i unapređenju temeljnih vrijednosti suvremenog demokratskog i pluralnog društva.
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Osnovna škola Islamski vjeronauk 1. razred – 70 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV A.1.1.
Na kraju prve godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni VJERA I ŽIVOT učenik opisuje islam kao vjeru i osnovne odrednice vjere; slavi i veliča Boga te Mu zahvaljuje.
Naziva selam i odgovara selam. Imenuje vjeru, Boga, Poslanika, Svetu knjigu. Izgovara kelimei- šehadet s prijevodom. Veliča i slavi Boga učenjem Rabbi jessir i Subhaneke, zahvaljuje Gospodaru učenjem El- Fatiha s prijevodom. Definira vjeru islam.
Učenik definira islam i svjedoči vjeru učenjem kelimei-šehadeta.
OŠ IV A.1.2.
Učenik nabraja najveće islamske blagdane i opisuje običaje u vezi s njima. Upoznaje se s pojmovima halal i haram.
Učenik imenuje blagdane i načine njihovog obilježavanja. Upoznaje se s pojmovima halala i harama kako u prehrani tako i u načinima obilježavanja vjerskih blagdana.
Učenik imenuje blagdane, razlikuje ramazanski od kurban bajrama, navodi način pripreme za blagdan, i bajramske običaje. Razlikuje halal i haram prehrane uz pomoć učitelja.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme:
Tko sam-što sam?
Želim prihvatiti drugoga i želim biti prihvaćen
Dozvoljeno jelo i piće
Sve slavi i veliča Boga
Bajram u mom domu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenici učestvuju u osmišljavanju i realiziranju igrokaza u učionici vezanog za situacije u kojima se uči Euzubilla i Bismilla, crtaju te situacije i aktivnostima u kojima se ona uči, te aktivno učestvuju u raspravi o ponašanju u situacijama u kojima se ona uči;
Učeničke aktivnosti će biti raznolike, a sastoje se iz izrade čestitki za mubarek-dane; pričanja jednog bajramskog doživljaja; slušanje i uvježbavanja interpretiranja ilahije;
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV B.1.1.
Na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni vjerska praksa učenik definira osnovne islamske pojmove iz svakodnevnog života muslimana i upoznaje se s islamskim stajalištima prema onome što / tko ga okružuje. Prakticira ponašanje sukladno tim stajalištima.
U praktičnom životu učenik koristi pojmove: selam, islam, musliman, halal, haram, Allah dž.š., Muhammed a.s., Kur’an, kibla, dova, namaz, Bajram, abdest, sure. Razumije kad se upotrebljavaju i što znače. Može ih objasniti i neke od njih primijeniti u životu.
Uz pomoć vjeroučitelja definira navedene pojmove. Može dati primjer upotrebe nekih od njih.
OŠ IV B.1.2.
Učenik reproducira kur’anske sure i dove. Povezuje ih sa životnim situacijama u kojima se koriste i primjenjuje u svakodnevnom životu.
Reproducira sadržaje: euza i bismilla, Rabbi jessir, subhaneke, kelime i šehadet, fatiha, nas, felek, ihlas, kewser.
Uz pomoć učitelja reproducira sve planirane sadržaje na arapskom jeziku.
OŠ IV B.1.3.
Učeni prepoznaje svako slovo arapske abecede.Može pravilno izgovoriti većinu harfova i pojedinačno imenovati svaki.
Učenik navodi arapsku abecedu pjesmicom (ELIF, BA, TA, TSA…) i razlikuje slova u osnovnome obliku. S pomoću raznolikih materijala izrađuje slova kao didaktiku. Ilustrira i boji, slaže slovarice.
Učenik povezuje imena s oblicima harfova. Većinu ih pravilno izgovora.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme:
Tražim svoje mjesto
Bajramski darovi i bajramske posjete
Čistoća u islamu
Zahvaljujem se Bogu učeći poglavlje Elhamdulillahi
Čvrsto vjerujem u Božije jedinstvo učeći poglavlje Ihlas
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenici kroz semafor prikazuju dozvoljeno i zabranjeno jelo i piće; slušaju audio kur'anske sure (poglavlja), a potom ponavljaju;
Improvizirati slavinu i uvježbavati abdestne radnje;
Poticanje učenika da svoje obraćanje Allahu, dž.š., oblikuju u svoju dovu;
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV C.1.1.
Na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni Moral učenik uočava i prepoznaje islamske, a ujedno i univerzalne moralne vrijednosti.
Učenik recitira pjesmicu Islam mi je vjera. Nabraja moralne vrijednosti spomenute u njoj (vjera u Boga odgaja i doprinosi smjelosti, ljubavi prema svima, potrebi žrtve, odricanja i rada, nužnosti istinitoga govora i izbjegavanja laži). Prepričava, uz pomoć učitelja i roditelja, usvojena znanja o postojanju Boga te o tome da smo članovi zajednice unutar koje se ponašamo prema pravilima i principima vjere. Usvaja lijepe osobine uz osjećaj ugode jer je pohvaljen zbog toga, jer ga prijatelji bolje prihvaćaju, a roditelji zamjećuju i nagrađuju njegov trud.
Nabraja moralne vrijednosti koje se spominju u pjesmici (vjera u Boga odgaja i doprinosi smjelosti, ljubavi prema svima, potrebi žrtve, odricanja i rada, nužnosti istinitog agovora i izbjegavanja laži).
OŠ IV C.1.2.
Učenik prepoznaje i razlikuje etičke norme (dobro-loše, pošteno-nepošteno, prihvatljivo- neprihvatljivo) koje određuju njegovo ponašanje u domu, školi i na ulici
Učenik navodišto je potrebno za dobro ponašanje muslimana u svakodnevnom životu (u kući, u društvu, na ulici).
Razlikujelijepe od loših postupaka.
Razvija umijeće ponašanja i odijevanja po pravilima (provedba discipline u domu, školi, na ulici). Raspravlja o ponašanju u pojedinim situacijama.
Razlikuje lijepe od loših postupaka.
Sadržaj za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme:
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV D.1.1.
Na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni SUSRET S DRUGIMA učenik uočava razliku između islamskog pozdrava i pozdrava koje čuje svakodnevno.
Učenik izgovara riječi selama.
Govori o doživljaju susreta s drugima te o praksi upućivanja selama.
Primjerima iz svakodnevnog života obrazlaže potrebu širenja lijepih želja koje su sadržane u selamu.
Učenik upotrebljava islamski pozdrav u svakodnevnom životu.
OŠ IV D.1.2.
Učenik otkriva i zaključuje kakve su dužnosti muslimana prema obitelji, prijateljima i drugim ljudima.
Učenik se interesira kakav treba biti odnos među ljudima a osobito među članovima uže obitelji.
Primjerima iz svakodnevnog života ukazuje na potrebu lijepih uzajamnih odnosa među ljudima. Učenik osvješćuje važnost pomaganja i skrbi za slabe i nemoćne (na poticaj vjeroučitelja sudjeluje u organizaciji humanitarnih akcija / priredbi / sajmova gdje bi se prikupljao novac od učeničkih radova.
Učenik uspoređuje norme uzornog i lošeg ponašanja prema drugima a osobito prema starijima.
Opisuje svoje odnose unutar obitelji i škole.
Sadržaj za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme:
Pozdrav mira
Slušati i poštovati roditelje moja je obaveza
Moje ponašanje
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učešće učenika će se ogledati u osmišljavanju i izvođenju prigodnih igara (uloga članova obitelji), crtanju članova obitelji, obiteljskog stabla, prezentaciji crteža, planiranju svoga načina učešća u pomoći u obitelji.
Osnovna škola Islamski vjeronauk 2. razred – 70 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
Odgojn
o-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV A.2.1.
Na kraju druge godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauka u domeni VJERA I ŽIVOT učenik imenuje islamske i imanske šarte, razlikuje ih i izgovara na arapskom i hrvatskom jeziku
Učenik nabraja islamske šarte po redoslijedu, izgovara kelime i šehadet i njegovo značenje. Povezuje islamske šarte sa životnom praksom. Nabraja imanske šarte po redoslijedu i navodi ih na arapskom i hrvatskom jeziku.
Učenik nabraja islamske šarte a imanske uz pomoć učitelja
OŠ IV A.2.2.
Učenik uočava vrijednost života, rada i susreta s drugima čitajući ajete i hadise koji potiču na rad i odgovoran život.. Nabraja i opisuje obrede vjerskog čišćenja.
Učenik citira kur’anske ajete i hadise koji govore o vrijednosti rada i života te navodi primjere iz svoje okoline u vezi s tim. Pokazuje brigu o drugima, brine o čistoći tijela. Navodi uvjete za namaz.
Učenik nabraja koristi rada i čišćenja, prepoznaje obred abdesta i gusula. Nabraja uvjete za namaz.
Sadržaj za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Znakovi vjerovanja-imanski šarti
Islamske obaveze-islamski šarti
Živjeti na teret drugih strogo je zabranjeno
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Govoriti o Allahu Uzvišenom kao Jedinom Bogu, Stvoritelju i Gospodaru svih svjetova, Vladaru Milostivom i Opskrbitelju..., pokušati kod djece razvijati osjećaj za vjeru u Jednog Boga i Njegovo opstojanje, zatim oblikovati lijepo mišljenje o Njemu Uzvišenom; inicirati memoriranje nekoliko imena Allaha Uzvišenog sa prijevodom: Rabb, Rahman, Rahim, Malik, Selam, Alim;
- Razgovarati o prirodi i prirodnim pojavama: nebo, kiša, zemlja, rijeke, planine, šume, more -
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ B.2.1.
Na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni vjerska praksa učenik opisuje određene islamske navike. Može ih samostalno primijeniti u svakodnevnom životu.
Koristi odgovarajuće sintagme za svakodnevne životne situacije: kod započinjanja svakog posla, način zahvaljivanja Bogu i ljudima, način pokajanja i traženja oprosta, izražavanja sućuti…
Povezuje higijenu tijela, odjeće i životnog prostora s propisima islama.
Pored toga što prepoznaje određene islamske navike, učenik pojedine može i opisati.
OŠ IV B.2.2.
Učenik reproducira kur’anske sure i dove. Povezuje ih sa životnim situacijama u kojima se koriste i primjenjuje prilikom obavljanja namaza.
Citira zadnje sure iz Kur’ana, ettehijjatu, salavate i dove.
Uz pomoć učitelja učenik reproducira zadnje sure iz Kur’ana i ettehijjatu, salavate i dove.
OŠ IV B.2.3.
Na kraju obrazovnog razdoblja 0-2 godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni VJERSKA PRAKSA, poddomena arapsko pismo, učenik prepoznaje svako slovo arapske abecede. Može pravilno izgovoriti većinu harfova i imenovati svaki pojedinačno .
Učenik navodi arapsku abecedu kroz pjesmicu (ELIF, BA, TA, TSA…) i razlikuje slova u osnovnom obliku. Uz pomoć raznolikih materijala izrađuje slova kao didaktiku. Ilustrira i boji, slaže slovarice.
Na kraju 2. godine učenik prepoznaje harfove arapske abecede, većinu ih pravilno izgovara i imenuje
Sadržaj za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme:
Kako se obogatiti dobrim navikama i time spriječiti loše navike
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U razgovoru sa učenicima dati zadatak da napišu za što su sve zahvalni Bogu na papir u određenom vremenu, i ponuditi primjer vlastitog lijepog ponašanja u određenoj životnoj situaciji.
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV C.2.1.
Na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL
učenik prepoznaje razlike između dobrog i lošeg ponašanja. Učenik uzima abdest slijedeći preporuku Poslanika prema čijim riječima je abdest oružje vjernika (štiti ga od svega lošeg a pomaže mu u održavanju duhovne čistoće)
Učenik navodi ajete i hadise koji govore o dobrim i lošim postupcima.
Razlikuje lijepe od loših postupaka.
Uzima abdest  ežeći duhovnoj čistoći i zaštiti od grijeha.
Učenik samostalno navodi dobre i loše osobine te redoslijed uzimanja abdesta.
OŠ IV C.2.2.
Učenik na osnovu vlastitog pozitivnog iskustva kroz život opisuje vrijednosti života.
Učenik prepoznaje vrijednosti života te navodi ajete i hadise koji opisuju život na ovom svijetu. Navodi primjere iz svakodnevnog života gdje život ljudi liči na neku igru.
Učenik samostalno definira život na ovom svijetu
Sadržaj za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pomoći drugoga obaveza je vjernika
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Kroz projekciju video-klipova o prihvatljivim oblicima ponašanja i neprihvatiljivim oblicima ponašanja učenicima će kroz svakodnevni društveni kontekst biti poslana poruka o implikacijama pozitivnog i negativnog ponašanja
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV D.2.1.
U domeni SUSRET S DRUGIMA
učenik uočava i predočava socijalni smisao posta u mjesecu ramazanu.
Učenik tumači što je post i kategorizira tko je dužan postiti.
Obrazlaže zašto muslimani poste.
Objašnjava važnost organiziranja iftara za siromašne i gladne.
Učenik, na poticaj roditelja i muallima, predlaže organiziranje iftara i pridonosi organizaciji socijalne akcije pripremanja iftara.
Učenik uspoređuje pojmove ramazan, post, iftar, kandilji
i objašnjava njihova značenja.
OŠ IV D.2.2.
Učenik otkriva i zaključuje kakav bi trebao biti odnos muslimana i muslimanke prema životu na ovom svijetu.
Učenik objašnjava kakav bi život muslimana trebao biti.
Recitira Kur'anski tekst i tekst hadisa o životu na dunjaluku i Ahiretu. Počinje napredovati u primjeni kur’anske i poruke Poslanika u svakodnevnom životu.
Učenik prikazuje u glavnim crtama čime treba biti ispunjen život na dunjaluku.
Sadržaj za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ustezati se od jela i pića uz Ramazan (postiti)
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Igrokazom „Postiti ili ne postiti“-pitanje je sad“ prikazati život dvojice najboljih prijatelja: jednog u čijem domu se osjeti Ramazan i drugog u čijem domu se ne posjeti Ramazan te na taj način kontekstualizirati praktično življenje islama kroz post u Ramazanu
Osnovna škola Islamski vjeronauk 3. razred – 70 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV A 3.1.
Na kraju treće godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauka u domeni vjera i život učenik navodi i objašnjava temeljna učenja vjere.
Učenik definira islam i ključne islamske pojmove vjerovanja: meleki, knjige, poslanike, Sudnji dan. Nabraja Božje objave i poslanike kojima je upućena objava, navodi osobine Božjih poslanika,
veliča uzvišenost Allaha dž.š, pripremajući se i obavljajući sabah namaz, obraća se Allahu dovom, učvršćuje i izražava vjeru izgovaranjem
imanskih i islamskih šarta.
Učenik nabraja dužnosti, diferencira imanske od islamskih dužnosti.
OŠ IV A 3.2.
Učenik otkriva ljepotu vjere i društvenih vrijednosti usklađenih s moralnim načelima.
Učenik prepoznaje vrijednosti društva u kojem živi, identificira sebe kao vjernika: po imenu, obitelji, porijeklu, odgoju i svom osobnom odabiru. Pokazuje razumijevanje za druge i drugačije. Opisuje Božja stvorenja i njihovu funkciju. Opisuje način zadobijanja Božje milosti. Uočava vrijednost znanja, ustrajnosti, poštenja i prijateljstva.
Učenik otkriva prednosti vjere, učenja, činjenja dobrih djela, govor istine, pokazuje razumijevanje za druge i drugačije; samostalno nabraja Božja svojstva na hrvatskom jeziku, nabraja ljepote Allahova stvaranja;
OŠ IV A 3.3.
Učenik saznaje o počecima stvaranja svijeta, prvih ljudi na zemlji te identificira Ka’bu kao prvi hram na Zemlji. Otkriva i pronalazi najljepši uzor u životu Muhammeda a.s.
Učenik navodi osnovne podatke o početku stvaranja svijeta, Ademu, a.s., i Havi te Ibrahimu, a.s., i njegovoj gradnji Kabe. Upoznaje se s najvažnijim biografskim podacima Muhammeda, a.s., i iskušenjima kroz koja je prolazio. Uspoređuje naučeno s primjerima iz svakodnevnog života..
Učenik navodi i prepoznaje činjenice iz povijesti islama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Temelji vjere-imanski šarti
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ovim je ishodom učeniku ponuđen stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukčiji od provjere znanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prezentira uradak razrednome odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud.
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV B 3.1.
Na kraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni vjerska praksa učenik prepričava poučne događaje iz života Muhammeda a.s., uspoređuje ih sa svakodnevnim životnim situacijama i uzima pouku za osobni život.
Učenik imenuje određene povijesne ličnosti, navodi epizode njihovih životnih sudbina i uzima pouku u osobnom životu. Upoznaje se s osobinama Božjih poslanika i primjenjuje ih u osobnoj životnoj praksi.
Pored davanja životnih primjera za navedene osobine, učenik osobine Božjih poslanika navodi i na hrvatskom jeziku.
OŠ IV B 3.2.
Učenik interpretira određene kur’anske sure i dove. Povezuje ih sa životnim situacijama u kojima se koriste i primjenjuje prilikom obavljanja namaza. Za pojedine navodi povode i okolnosti objavljivanja te ih dovodi u vezu s događajima iz suvremenog života.
Učenik interpretira sure i Et-Tehijjatu, salavate i dove.
Uz pomoć vjeroučitelja učenik interpretira sure: Ihlas, Fil, Asr, Ettehijjatu, salavate i dove.
OŠ IV B 3.3.
Na kraju obrazovnog razdoblja 3-5 godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni VJERSKA PRAKSA, poddomena arapsko pismo, učenik opisuje svako slovo arapske abecede. Suvereno piše arapska slova, grupira ih prema oblicima, pravopisnim i semantičkim skupinama: kratki vokali, dugi vokali, grupa EDRO, krupni harfovi. Izražava kreativnost izrađujući harfove i grupe harfova od različitih materijala. Prezentira ih u digitalnom obliku putem igrica i pp prezentacija.
U zadnjoj godini ovog odgojno-obrazovnog razdoblja uvježbava sadržaj sufare.
Učenik pojedinačno opisuje svako slovo arapske abecede. Vlastitim riječima prepoznaje položaj i mjesto svakog slova (BA je 2. slovo arapske abecede, nalazi se poslije ELIFA, a prije slova TSA). Može napisati svaki harf i otpjevati kroz pjesmicu izgovarajući ih s kratkim vokalima (E-I-U, BE-BI-BU, TE-TI-TU, TSE-TSI-TSU…). Razlikuje i druge grupe harfova: dugi, vokali, grupa EDRO, krupni harfovi. Na kraju ovog odgojno-obrazovnog razdoblja (5. godina učenja) demonstrira cjelokupan sadržaj sufare.
Krajem 5. godine učenja promoviranje novih učača Kur’ana.
Na kraju 3. godine učenik prepoznaje harfove arapske abecede, pravilno ih izgovara i imenuje. Većinu može svojim riječima opisati i uz pomoć vjeroučitelja napisati.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ovim je ishodom učeniku ponuđen stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukčiji od provjere znanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prezentira uradak razrednome odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud.
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV C 3.1.
Na kraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL
učenik otkriva razloge zabrane alkohola radi ostvarenja ljepšeg načina života.
Učenik prepričava priču Sumejja i pronalazi vezu između ovisnosti o alkoholu i ubojstvu, uzroku nesreće.
Učenik samostalno prepričava priču Sumejja
OŠ IV C 3.2.
Koristeći udžbenik i drugu dostupnu literaturu koja govori o životu Božjeg poslanika, ashaba ili drugih dobrih ljudi učenik opisuje dužnosti prema roditeljima, rodbini, prijateljima, susjedima i ostalim ljudima te uočava
islamske a ujedno i univerzalne moralne vrijednosti.
Temeljem pripovijetki o životu Božjeg poslanika i dobrih ljudi te zanimljivih i poučnih suvremenih pripovijetki učenik uočava i prepoznaje islamske a ujedno i univerzalne moralne vrijednosti poput poštenja, iskrenosti, pravednosti, velikodušnosti, jednakosti svih ljudi bez obzira na rasnu i etničku pripadnost.
Navodeći svojstva Božjih poslanika opisuje što je poštenje, iskrenost, povjerenje te kako u Božjim poslanicima možemo imati najljepše uzore.
Učenik samostalno objašnjava svojstva Božjih poslanika i nabraja dužnosti prema ostalima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja.
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV D 3.1.
U domeni susret s drugima učenik ističe i podupire potrebu pozdravljanja selamom - pozdravom mira.
Učenik interpretira riječi selama i objašnjava što je selam.
Surađuje s ljudima koji ga okružuju (prijatelji, učitelji, roditelji i dr.) i brine se za provedbu discipline, međusobnog pozdravljanja, pozdravljanja uposlenih u školi i sl.
Učenik navodi kome se naziva selam, na kojim mjestima i u kojim prilikama
OŠ IV D 3.2.
Učenik prikazuje kakav bi trebao biti odnos muslimana i muslimanke prema radu i ljudima koje tek upoznaje.
Učenik prepričava kakav je bio odnos Poslanika prema stanovnicima Medine nakon Hidžre. Navodeći primjere iz Poslanikovog života, objašnjava kako su svi ljudi pred Bogom jednaki te da se razlikuju jedino po bogobojaznosti.
Oprimjeruje postupke ensarija prema muhadžirima.
Učenik proučava ponašanje ensarija prema muhadžirima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja.
Osnovna škola Islamski vjeronauk 4. razred – 70 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV A 4.1.
Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja Islamskog vjeronauka u domeni vjera i život učenik potvrđuje vjeru u jednog Boga vjerovanjem u Njegova svojstva i prakticiranjem namaza. Definira post, zekat i hadž i pojašnjava propise o njima.
Učenik opisuje Boga temeljem Njegovih svojstava i govori o ljepoti Allahova stvaranja. Definira vjeru kao ljubav prema Bogu, Poslaniku i drugim ljudima, navodi primjere i iskustva prvih muslimana. Nabraja uvjete za namaz, opisuje pet dnevnih namaza. Razvija svijest o Bogu, opisuje doživljaj Boga, promišlja o važnosti, smislu i dobrobiti vjerovanja u svakodnevnom
životu.
Učenik navodi islamske dužnosti definira ih, navodi neke propise vezane za svaki islamski šart, pokazuje spremnost za odricanje u ime Boga i s ljubavlju govori o Bogu, Poslaniku i dr. dužnostima.
OŠ IV A 4.2.
Učenik otkriva značaj obveze prema sebi i drugima.
Učenik nabraja dužnosti prema sebi i drugima na temelju ajeta i hadisa. Pokazuje zahvalnost Bogu, Stvoritelju svih ljepota, učenjem novih poglavlja iz Kur’ana.
Uz pomoć učitelja učenik nabraja du nabraja žnosti prema sebi, susjedima, rodbini i prijateljima, zajednici, društvu i domovini i navodi primjere iz svojega života..
OŠ IV A 4.3.
Učenik se upoznaje s događajima iz rane povijesti islama koji su odredili tok razvoja islama i prve muslimanske zajednice. Iskustvo obilježavanja islamskih blagdana i mubarek noći u užoj i široj zajednici povezuje sa sadržajima blagdana.
Učenik prezentira Bedr kao važan događaj u povijesti islama povezujući njegov ishod sa snagom vjere. Prepričava i analizira ishode Uhuda, Hendeka i povratka u Mekku povezujući ih s vrijednostima opraštanja, tolerancije, mira i suživota. Upoznaje se s islamskim blagdanima i mubarek noćima.
Učenik nabraja tijek najvažnijih događaja u povijesti islama uz pomoć učitelja i navodi neke od primjera. Učenik nabraja islamske blagdane i mubarek noći tijekom godine.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Iz života poslanika Muhammeda a.s.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, strip, jednostavni kratki tekstovi od nekoliko kratkih rečenica popraćeni slikama, vrlo jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, prilagođena poznata priča, čestitka, kratki tekstovi popraćenim slikama i obrascima s osobnim podacima, razglednica, Neke preporučene aktivnosti:
bojanje, gestikulacija, slaganje slika ili dijelova kratkog teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije uz izmjenu pojedinih elemenata, prepričavanje slijeda nekog događaja uz pomoć vizualnih poticaja i pitanja, jednostavni projektni zadaci (izrada čestitke, plakata, lutkarska predstava, kraća dramatizacija, skeč, mentalne mape...) i dr.
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV B 4.1.
Na kraju 4. godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni vjerska praksa učenik demonstrira sve dnevne namaze.
Sadržaj Islamskih šarta usvojenih u ranijim godinama učenja i poučavanja, proširuje poučnim pričama iz svakodnevnog života.
Pored nabrajanja, opisivanja, kompariranja i obrazlaganja utjecaja dnevnih namaza na život čovjeka (sabah, podne, ikindija, akšam, jacija), učenik vodi dnevnik obavljanja namaza i razgovara s vršnjacima o načinima obavljanja molitve. Prepričava poučne priče o namazu, postu, zekatu, hadžu.
Uz pomoć učitelja učenik pokazuje praktično obavljanje dnevnih namaza. Vodi tjedni dnevnik o obavljenim namazima.
OŠ IV B 4.2.
Učenik interpretira određene kur’anske sure i dove. Povezuje ih sa životnim situacijama u kojima se koriste i primjenjuje prilikom obavljanja namaza. Za pojedine navodi povode i okolnosti objavljivanja te ih dovodi u vezu s događajima iz suvremenog života.
Učenik interpretira sure, Ajetul kursijju, Kunut dovu sa značenjem na hrvatskom jeziku.
Učenik interpretira sure Kadr, Kewser i Ajetul kursijju.
OŠ IV B 4.3.
Na kraju obrazovnog razdoblja 3-5 godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni vjerska praksa, poddomena arapsko pismo, učenik opisuje svako slovo arapske abecede. Suvereno piše arapska slova, grupira ih prema oblicima, pravopisnim i semantičkim skupinama: kratki vokali, dugi vokali, grupa EDRO, krupni harfovi. Izražava kreativnost izrađujući harfove i grupe harfova od različitih materijala. Prezentira ih u digitalnom obliku putem igrica i pp prezentacija.
U zadnjoj godini ovog odgojno-obrazovnog razdoblja uvježbava sadržaj sufare.
Učenik pojedinačno opisuje svako slovo arapske abecede. Vlastitim riječima prepoznaje položaj i mjesto svakog slova (BA je 2. slovo arapske abecede, nalazi se poslije ELIFA, a prije slova TSA). Može napisati svaki harf i otpjevati kroz pjesmicu izgovarajući ih s kratkim vokalima (E-I-U, BE-BI-BU, TE-TI-TU, TSE-TSI-TSU…). Razlikuje i druge grupe harfova: dugi, vokali, grupa EDRO, krupni harfovi. Na kraju ovog odgojno-obrazovnog razdoblja (5. godina učenja) demonstrira cjelokupan sadržaj sufare.
Krajem 5. godine učenja promoviranje novih učača Kur’ana.
Na kraju 4. godine učenik piše sve harfove arapske abecede. Uz pomoć vjeroučitelja većinu harfova grupira prema: kratkim i dugim vokalima, krupnim harfovima te onima iz grupe EDRO. Uz pomoć vjeroučitelja, na kreativan način od različitih materijala izrađuje harfove po grupama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV C 4.1.
Na kraju 4. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL
učenik objašnjava moralne dimenzije posta u mjesecu ramazanu i navodi radnje koje kvare namaz, a narušavaju lijepe ljudske postupke.
Učenik definira što znači postiti i navodi tko je dužan postiti. Opisuje doživljaj posta i iščekivanja paljenja kandilja. Primjerima iz svakodnevnog života objašnjava potrebu pridržavanja posta kao jednog od načina za dobivanje energije koja nas štiti od moralnog posrnuća. Navodi radnje koje kvare namaz, a narušavaju lijepe ljudske postupke.
Učenik uočava i uz pomoć vjeroučitelja objašnjava koje su sve koristi posta.
OŠ IV C 4.2.
Opisujući međuljudske odnose u užoj i široj rodbini uočava postupke pomaganja i suosjećanja s rodbinom u različitim životnim situacijama. Obrazlaže Božje naredbe i zabrane koje reguliraju pravilno postupanje u društvu.
Učenik prepričava kakav je bio odnos Muhammeda a.s. prema djeci i kakvi su bili njegovi moralni postupci prema mlađima.
Nabraja i razvrstava Božje naredbe i zabrane. kojima se regulira naređivanje dobra i odvraćanje od zla.
Imenuje svoju rodbinu i prijatelje, te nabraja dužnosti prema njima kako bi im bio od pomoći i iskazao poštovanje.
Učenik samostalno nabraja Božje naredbe i zabrane na putu promicanja dobra a sprečavanja zla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV D 4.1.
U domeni susret s drugima
učenik obrazlaže i sažima smisao i značaj zekata kao načina pravedne raspodjele imetka i prava siromašnih u imetku bogatih.
Učenik predstavlja koja je četvrta islamska obveza i kako je ona povezana s odnosom prema drugim ljudima.
Uočava socijalne i etičke ciljeve zekata i izražava spremnost da ga primjenjuje u životu.
Učenik gradi i razvija islamski odnos prema rodbini, susjedima, prijateljima i široj društvenoj zajednici.
Učenik zaključuje da je čovjek društveno biće (nikad nije sam - rađa se po Allahovoj volji; u društvu ljudi odrasta, uči, radi i stječe iskustva).
Oprimjeruje kako se iz bogatstva društvenih veza razvija prijateljstvo te objašnjava kako sve velike stvari započinju u krugu obitelji.
Brine o potrebama obitelji, rodbine i prijatelja.
Usklađuje svoj odnos prema obitelji, susjedima i prijateljima s islamskim propisima.
Učenik uočava elemente koji doprinose zbližavanju članova obitelji, susjeda i prijatelja i predlaže planove za očuvanje i jačanje razvijenog novog prijateljstva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Osnovna škola Islamski vjeronauk 5.razred – 70 sati godišnje
A. Domena -Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV A 5.1.Na kraju pete godine učenja i poučavanja islamskog vjeronauka u domeni VJERA I ŽIVOT učenik opisuje znakove vjerovanja i povezuje sadržaje s iskustvom vjere. Definira, opisuje i interpretira način obavljanja namaza.
Učenik analizira kelime i šehadet. Definira, opisuje i interpretira pripremu i način obavljanja namaza: pet dnevnih, džuma, dženaza, bajram i teravih namaz. Nabraja radnje koje kvare namaz i opisuje sehvi sedždu kao mogućnost ispravljanja pogreške u namazu. Uočava vrijednosti posta, zekata, sadekatul fitra i hadža. Kreira sliku u vezi s islamskim dužnostima
Učenik nabraja i objašnjava dužnosti; uz pomoć učitelja citira kur’anske ajete i hadise vezane za dužnosti; priprema se za namaz i opisuje način obavljanja pet dnevnih namaza; nabraja radnje koje kvare namaz i opisuje sehvi sedždu; nabraja farz, vadžib i sunnet namaze; nabraja imanske šarte i prijevod;
OŠ IV A 5.2. Učenik uočava utjecaj islamskih načela i običaja na način života, odnosa u društvu, općenito na kulturu i vrijednosti jednog društva.
Učenik uči euzu i bismillu prije svakog hajr posla, nabraja vrijednosti pristojnog i lijepog odijevanja prilikom klanjanja, izlaska na ulicu i u drugim prilikama. Uočava smisao islamskih propisa u vezi s higijenom tijela, odjeće i životnog prostora.
Učenik nabraja islamske obrede, opisuje način obavljanja, navodi argumente i raspravlja o svakodnevnim obredima koji mjenjaju životne navike
OŠ IV A 5.3.Učenik uočava povezanost ključnih islamskih blagdana sa propisima i temeljima vjere
Blagdan Kurban-bajramu učenik povezuje s institucijom kurbana i hadža.
Učenik opisuje Kurban-bajram i Hadž povezujući ih i navodeći njihovu ulogu,smisao i svrhu uz pomoć učitelja
OŠ IV A 5.4. Na kraju 5. godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni vjerska praksa učenik novostečeno znanje iz ahlaka i ibadeta povezuje s primjerima iz života. Formira pozitivne stavove prema lijepim navikama. Može prepoznati loše navike kao i djela koja umanjuju druga dobra djela ili kvare ibadete. Objašnjava smisao džemata i razvija naviku obavljanja namaza u džematu.
Navodi konkretne primjere za pozitivne i negativne primjere iz života. Daje konkretne primjere za naredbe i zabrane. Susreće se s terminom džemat kako u teoriji tako i u praksi.
Učenik definira pojmove: farz, sunnet, halal, haram, mekruh. Oprimjeruje ih događajima iz svakodnevnog života.Vodi dnevnik (tjedni ili mjesečni) svojih djela svrstavajući ih u odgovarajuću kategoriju.
OŠ IV A 5.5. Učenik interpretira određene kur’anske sure, dove i sadržaje vezane za namaze. Povezuje ih sa životnim situacijama u kojima se koriste i primjenjuje prilikom obavljanja namaza.
Učenik interpretira: namaske nijete, ezan, ikamet, sure, zikir poslije namaza.
Učenik interpretira na arapskom jeziku: nijete dnevnih namaza, ezan i ikamet, sure, ettehijjatu, salavate, dove,zikir poslije namaza.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme:
Kelime i šehadet
Namaz (pet dnevnih)
Uvjeti za namaz, glavni dijelovi namaza, radnje koje kvare namaz i abdest
džuma namaz
dženaza namaz
bajram namaz
Funkcije:
imenovanje obreda vezanih za namaz
ispravno ( po redoslijedu) pripremanje za namaz
praktična primjena namaza
imenovanje namaza i poznavanje njihove uloge
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova:
Rad na tekstovima zahtjeva obradu koja uspješno spaja koncentraciju i slobodu. Stoga se preporučaju kratki tekstovi, koji djeluju motivacijski, tekstove sa slikama prikazanih obreda, jednostavni opisni tekstovi. Obzirom na specifičnost Islamskog vjeronauka bitno je obratiti pozornost na arapski tekst, njegovu obradu i
interpretaciju. U obradi teksta prožimaju se četiri stupnja: susret s tekstom, otkrivanje teksta, suočavanje s tekstom i usvajanje teksta.
Neke preporučene aktivnosti:
Preporuča se upotreba metode: nepotpuni tekst - učenicima se daje tekst u kojem fale određene riječi pa ih oni umeću na odgovarajuće mjesto; slagalica riječi; “salata” od riječi; grafički prikaz naučenog; zadatak poticajnom riječi, naprimjer napiši tekst o riječi “Bogoslužje”; metodom usmjerenog pisanja, npr. učenici spajaju sadržaje nastave Islamskog vjeronauka sa životnim iskustvom i predođbama, skupljaju se asocijacije uz određeni sadržaj a učenici dobivaju zadatak da na temelju asocijacija zamisle tekst bilo koje vrste (pisma, dijaloga, vijesti, pjesme…); praktično uvježbavanje obreda abdesta, dijelova namaza i sl.; metodom od teksta do tablice ili slike…
Kod izbora tekstova i metoda bitno je voditi računa o primjerenosti uzrastu, razini razvoja i iskustva učenika.
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV B 5.1. Na kraju obrazovnog razdoblja 3-5 godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni VJERSKA PRAKSA, poddomena arapsko pismo, učenik opisuje svako slovo arapske abecede. Suvereno piše arapska slova, grupira ih prema oblicima, pravopisnim i semantičkim skupinama: kratki vokali, dugi vokali, grupa EDRO, krupni harfovi. Izražava kreativnost izrađujući harfove i grupe harfova od različitih materijala. Prezentira ih u digitalnom obliku putem igrica i pp prezentacija.
U zadnjoj godini ovog odgojno-obrazovnog razdoblja uvježbava sadržaj sufare.
Učenik pojedinačno opisuje svako slovo arapske abecede. Vlastitim riječima prepoznaje položaj i mjesto svakog slova (BA je 2. slovo arapske abecede, nalazi se poslije ELIFA, a prije slova TSA). Može napisati svaki harf i otpjevati kroz pjesmicu izgovarajući ih s kratkim vokalima (E-I-U, BE-BI-BU, TE-TI-TU, TSE-TSI-TSU…). Razlikuje i druge grupe harfova: dugi, vokali, grupa EDRO, krupni harfovi. Na kraju ovog odgojno-obrazovnog razdoblja (5. godina učenja) demonstrira cjelokupan sadržaj sufare.
Krajem 5. godine učenja promoviranje novih učača Kur’ana.
Na kraju 5. godine učenja, učenik samostalno čita sadržaj sufare.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda - arapska abeceda
Funkcije:
opisuje svako slovo
pepoznaje položaj svakog slova u arapskoj abevedi
razlikuje grupe harfova
demonstrira cijelu sufaru
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova:
Kratke jednostavne priče popračene slikama, slikovnice, vrlo jednostavni dijaloški tekstovi, pjesme i brojalice.
Neke preporučene aktivnosti:
povezivanje verbalnih i neverbalnih tekstova, povezivanje harfova po grupama, bojanje određenih harfova u tekstu raspoređenih na početku, sredini i kraju riječi, izrezivanje, lijepljenje i spajanje harfova, izrađivanje harfova od plastelina, glinamola i drugih maretijala...
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV C 5.1. Na kraju 5. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL
učenik uočava i razlikuje pozitivna i negativna ponašanja kod ljudi i obrazlaže smisao kurbana kao vida pomaganja siromašnima i spremnost udjeljivanja najdražeg što posjedujemo.
Učenik definira ahlak.
Navodi pozitivna svojstva koja ljudi mogu izgraditi i usavršiti te negativna koja bi trebalo izbjegavati.
Nastoji osvijestiti važnost odgovornog ponašanja prema sebi i drugima, potrebu njegovanja prijateljstva i iskrenosti u međuljudskim odnosima, suzdržavanje od ogovaranja, laži, svađe, ružnih riječi  e svih oblika međuvršnjačkog nasilja.
Učenik samostalno definira ahlak i
objašnjava osnovne razlike između ramazanskog i Kurban bajrama,
OŠ IV C 5.2. Učenik objašnjava kakav je i koliki utjecaj pojedinih islamskih propisa na odgoj čovjeka i formiranje moralne ličnosti koja će činiti dobro a izbjegavati loše.
Učenik navodi koristi posta za očuvanje ljudskog zdravlja i poboljšanja osjećaja prema gladnim. Definira sadekatul fitr i zekat i njihovu ulogu u pomaganju siromašnih i unesrećenih. Svojim riječima objašnjava obveze hadžije i značaj hadždža i zekata
u kontekstu izgradnje plemenitih svojstava: odricanje, pomoć, učenje strpljivosti.
Definira sadekatul fitr i zekat i njihovu ulogu u pomaganju siromašnih i unesrećenih.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
ahlak
moralne islamske vrijednosti
prijateljstvo, odricanje, strpljenje i iskrenost
Funkcije:
definiranje i njegovanje ljudskih vrijednosti, prijateljstva, odricanja, strpljenja i iskrenosti u međuljudskim odnosima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishode
Odgojno-obrazovni ishodi u domeni Moral, ostvaruju se u svim tematskim područjima, stoga u ovoj domeni učenike treba uputiti i usmjeriti na usvajanje osnovnih ljudskih vrijednosti, na njihovu primjenu u svakodnevnom životu, u komunikaciji s drugim, u odnosu prema najbližima a i u odnosu prema sebi i svom životu.Omogućiti učenicima da kroz različite metode razgovora, dijaloga, igre uloga, ankete,pantomime i sl. izraze svoje osjećaje, potrebe ali i očekivanja od drugih i prema drugima.
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV D 5.1. U domeni SUSRET S DRUGIMA
učenik uočava i prepoznaje utjecaje imanskih šartova (osobito trečeg i četvrtog) na život pojedinca i njegov odnos prema društvu.
Učenik objašnjava način prenošenja Objave i očuvanja sunneta.
Pokazuje zanimanje za ranije objave i poslanike koje islam priznaje. Osvješćuje univerzalnost islamske objave i njegovu tolerantnost prema drugim religijskim tradicijama.
Primjenjuje naučeno pri susretu s drugima.
Učenik citira kur'anske ajete koji se odnose na Allahova svojstva, meleke, džine, šejtane, kitabe, poslanike, Sudnji dan i kada i kader.
Pronalazi dodatne informacije o imanskim šartima.
OŠ IV D 5.2. Učenik pronalazi i obrazlaže smisao islamskih blagdana u kontekstu odnosa prema članovima šire zajednice.
Učenik otkriva kako su vjerski običaji, mubarek dani i islamski blagdani prožeti brigom za druge i drugačije (primjer raspodjele kurbanskog mesa, davanja sadake, halve ili ašure nemuslimanima, dijeljenje darova s hadža i sl.).
Predlaže, osmišljava i nudi projekte koji doprinose suživotu i toleranciji.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
preporučene teme:
Objava i sunnet
Islamski blagdani
Funkcije:
Učenik objašnjava slijed događaja kako je Bog slao Objavu
Povezuje sadržaje Objave sa prethodnim Objavama i poslanicima
Prepoznaje vjerske običaje i njihovu doprinos suživotu i toleranciji
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova i neke aktivnosti:
Nastava vjeronauka može pomoću tekstova proširiti obzorje, svijet u kojem žive učenici treba postati jasniji i otvoren za novo u susretu sa svijetom tekstova. Tu umetnost razumijevanja treba naučiti. Ono što je roditeljima i učiteljima odmah razumljivo učenici često ostvaruju tek u dužem procesu pojašnjavanja i usvajanja. Preporuča se predavanje, koje izravno djeluje na učenikovu sposobnost doživljavanja i zamišljanja; slušanje teksta ili gledanje sa videozapisa; poticaj tekstom bez učiteljeva komentara ( učitelj šutke piše kratki kur’anski ili hadiski tekst, citat ili sl. i čeka reakciju učenika); pripremljena lektira ( učenici kući čitaju duži tekst npr. životopis ashaba, objava Kur’ana i njegov značaj…) sažeti ga u teze i prenijeti na nastavi. Ostvarivanje projekata vezanih za islamske blagdane: izrada bajramskih čestitki, izrada kabe i osmišljavanje projekata koji doprinose toleranciji i suživotu…(obred hadža i islamskih blagdana).
Osnovna škola Islamski vjeronauk 6. razred – 70 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV A 6.1.Na kraju šeste godine učenja i poučavanja islamskog vjeronauka u domeni VJERA I ŽIVOT učenik uočava i analizira sadržaje islamskog učenja težeći izgradnji ličnosti redovitim izvršavanjem islamskih propisa.
Učenik definira pojmove islam, iman i ihsan, navodi ajete i hadise s motivirajućim porukama za činjenje dobrih djela. Nabraja islamske i imanske šarte, definira i opisuje gajb. Analizira moralni, socijalni i zdravstveni aspekt islamskih dužnosti.
Učenik promišlja stvaranje svijeta i vrijednost života kao Božjeg dara
Učenik definira iman, islam i ihsan, citira hadis koji pojašnjava tri odrednice vjere Islam; definira vjeru i nabraja dini-islamske šarte; nabraja i analizira Allahova svojstva; definira i opisuje imanske i islamske šarte;
OŠ IV A 6.2. Učenik otkriva poseban društveni i kulturni aspekt života tijekom ramazana, Bajrama. Upoznajući se s propisima o kurbanu, uočava smisao pokornosti Bogu.
Kroz primjere Ibrahimove i Ismailove a.s. odanosti i pokornosti, učenik uočava smisao i važnost istinskog oslanjanja na Boga.
Učenik prepoznaje i nabraja utjecaje vjerskih obreda na društveni, kulturni i socijalni život muslimana
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme:
Imanski šarti
moralni, socijalni i zdravstveni aspekt islamskih dužnosti
Ibrahim a.s.
Funkcije:
Uočava smisao vjere, te pokornost i predanost Bogu
upoznaje propise kurbana
definira i opisuje svijet gajba
definira islam, iman i ihsan
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene aktivnosti:
Za uvježbavanje i memoriranje npr. Allahovih osobina ili imanskih šarta, meleka i njihovih uloga, definiranje islama imana i ihsana preporučaju se aktivnosti kao što su razne igrice spajanja i povezivanja arapskog teksta s prijevodom, tipa memori igre, slagalice, dodavanja balona i loptice kako bi svaki učenik izgovorio arapski tekst ili prijevod, dopunjavanje praznog teksta, igra piramide i sl.
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV B 6.1. Na kraju 6. godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni vjerska praksa učenik opisuje pojedine epizode iz života određenih Božjih poslanika i uzima pouku koju može primijeniti u praktičnom životu. Povezuje propise pojedinih islamskih dužnosti s osobnom vjerskom praksom i argumentira njihovu svrhovitost.
Učenik opisuje i povezuje životnu praksu pojedinih Božjih poslanika s praksom današnjih muslimana: Adem a.s., Nuh a.s., Ibrahim a.s., Musa a.s., Isa a.s., Muhammed a.s.
Definira pojmove u vezi s određenom islamskom praksom: sadekatul-fitr, nisab, itikaf, kurban, ihram, vukuf, tavaf, telbija.
Definira pojmove: sadekatul-fitr, nisab, itikaf, kurban, ihram, vukuf, tavaf, telbija. Povezuje ih s propisima i vremenom prakticiranja.
OŠ IV B 6.2. Učenik interpretira određene kur’anske sure na arapskom i hrvatskom jeziku, a pojedine sadržaje potkrepljuje citatima iz Kur’ana i izrekama Muhammeda a.s..
Učenik navodi ajete i hadise u vezi s određenim temama. Interpretira zadnje sure iz Kur’ana
Učenik interpretira sure na arapskom izvorniku i hrvatskom prijevodu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Aktivnosti koje se preporučuju su rad na tekstu, radionice na kojima će se u vidu izrade npr. Nuhove lađe, na jedrima istaknuti njegove najljepše osobine ili Kur’anska kazivanja o Božjim poslanicima, izraditi stablo Božjih poslanika na velikom plakatu ili staklu/prozoru, koji bi postepeno nadograđivali sa svakom obradom novog poslanika. U završnom dijelu sata
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV C 6.1. Na kraju 6. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL učenik uočava potrebu vjerovanja u razvijanju moralnih osobina.
Navodeći ono što vjera nudi čovjeku, učenik uočava smisao činjenja dobrih djela iz ljubavi prema Bogu te da se naša djela vrjednuju prema namjerama.
Učenik navodi ajete koji čovjeka motiviraju da bude što bolji i korisniji u društvu.
OŠ IV C 6.2. Učenik obrazlaže postupke Božjih poslanika u različitim životnim iskušenjima. iz njih uzima pouku. Uočava moralnu dimenziju pojedinih ibadeta.
Učenik prepričava sadržaje o Božjim poslanicima kao moralnim uzorima.
Uočava način razvijanja moralnih osobina putem namaza, posta, zekata, hadža.
Navodi koje osobine post razvija kod čovjeka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV D 6.1. Na kraju 6. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni SUSRET S DRUGIMA
učenik istražuje i procjenjuje kakav je i koliki utjecaj mjeseca ramazana na međusobno približavanje vjernika
Učenik predstavlja i prikazuje koje aktivnosti u mjesecu ramazanu izravno utječu na poboljšanje međuljudskih odnosa.
Oprimjeruje kako post i ramazanske aktivnosti bude u čovjeku osjećaj za drugog čovjeka.
Osvješćuje važnost njegovanja prijateljstva suzdržavanjem od ružnih riječi, ogovaranja i svađe koje se ne mogu naći kod postača.
Učenik pronalazi vezu između ibadeta u ramazanu i utjecaja na izgradnju plemenitih svojstava kod ljudi koja se ogledaju, između ostalog, i u lijepim odnosima prema svim ljudima.
OŠ IV D 6.2. Učenik ističe i obrazlaže kako islamski šarti utječu na formiranje ličnosti vjernika i kako djeluju na njegov odnos prema okruženju u kojem živi.
Učenik prikazuje kako islamski šarti ostavljaju trag na njegovom emocionalnom, intelektualnom, porodičnom i društvenom životu.
Obrazlaže koje mu sve radosti donosi prakticiranje islamskih šartova (odgajanja pojedinca, razvijanja njegovih kvalitetnih dimenzija ličnosti:
odgovornosti, preciznosti, ispravnosti).
Učenik povezuje
informacije o islamskim dužnostima i nastoji popraviti svoj odnos prema njima.
Pokazuje kako se određenim žrtvama i odricanjima dolazi do uspjeha, kao što se odricanjem u postu dolazi do uspjeha na Ahiretu.
Pronalazi vezu s postom u drugim religijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Osnovna škola Islamski vjeronauk 7. razred – 70 sati godišnje
A. DOMENA - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV A 7.1. Na kraju sedme godine učenja i poučavanja predmeta islamskog vjeronauka u domeni VJERA I ŽIVOT učenik navodi značaj manifesta i temelja vjere.
Učenik imenuje imanske šarte na arapskom i u prijevodu. Povezuje kur’anske sadržaje koji veličaju Boga i primjenjuje ih u svakodnevnom životu. Analizira odnos meleka i poslanika s Bogom i uči o vrijednostima pokornosti. Povezuje prethodne objave s Kur’anom, raspravlja o Sudnjem danu i njegovim predznacima. Navodi kur’anske ajete o kada i kaderu.
Učenik jasno objašnjava imanske šarte, navodi njihov značaj i propise, definira i pojašnjava šerijat, izvore šerijata i šerijatske oblasti
OŠ IV A 7.2. Učenik prepoznaje snagu i utjecaj vakufa na duhovno i materijalno stanje zajednice, te analizira vrijednost dove i potrebu čuvanja od grijeha u životu svakog muslimana.
Učenik definira i navodi značaj vakufa, opisuje načine i običaje obilježavanja mubarek noći i blagdana, nabraja mubarek noći i pojašnjava ulogu i vrste dove. Definira grijeh, vrste grijeha i njihov utjecaj na zajednicu. Učenik identificira selam kao džennetski pozdrav i pozdrav mira.
Učenik
uočava snagu vakufa i njegov značaj za zajednicu, upoznaje i opisuje načine obilježavanja mubarek noći i drugih blagdana, definira grijeh i dovu.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnihh ishoda
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
B. Domena- Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV B 7.1. Na kraju 7. godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni vjerska praksa učenik definira osnovne pojmove iz šerijatskog prava, daje primjer iz prakse za svaki i praktične primjere s kojima se susreće klasificira prema stupnju obvezatnosti. Zauzima stavove.
Usvaja propise o dženazi kako bi mogao sudjelovati u obredu.
Učenik navodi primjere za: ibadat, muamelat, ukubat; farz, vadžib, sunnet, mustehab, mekruh, haram. Definira šerijat, stupnjuje obveze i navodi primjere iz svakodnevnog života za svaku pojedinačno. Nabraja i objašnjava izvore šerijatskog prava.
Uz definiranje određenih pojmova, učenik navodi primjere iz svakodnevnog života za svaki od njih.
Učenik interpretira određene kur’anske dove na arapskom izvorniku i hrvatskom prijevodu. Pojedine sadržaje potkrepljuje citatima iz Kur’ana i izrekama Muhammeda a.s.
Učenik navodi ajete i hadise u vezi s određenim temama. Interpretira:suru Kadr, teube istigfar i preporučenu Poslanikovu dovu za svaku priliku.
Učenik interpretira suru Kadr, teube istigfar i preporučenu Poslanikovu dovu za svaku priliku.
OŠ IV B 7.1. Na kraju obrazovnog razdoblja 6-8 godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni VJERSKA PRAKSA, poddomena Kur'an, učenik čita originalan kur’anski tekst, usavršava MAHREDŽ (pravilno izgovaranje) i TEDŽVID (povezivanje i pravilno učenje). Predviđene ajete i sure uči izvorno, bez transkripcije.
Učenik samostalno čita kur’anske sure i ajete integrirane u nastavne jedinice. Određena poglavlja iz Kur’ana samostalno čita, a određena uči napamet. Kur’anske sure i stranice uči i uvježbava pojedinačno, u zboru, ponavljajući za muallimom ili nekim od učača / hafiza preko audio / video zapisa. Upoznaje se i sa značenjima ajeta i sura na maternjem jeziku. Kroz dodatnu nastavu (uputiti i u mekteb), projekte, domaće zadatke i partnerske zadatke s roditeljima - uvježbava suru Jasin i 10 zadnjih sura.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
C. Domena- Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV C 7.1. Na kraju 7. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL učenik obrazlaže i pokazuje koliki je i kakav utjecaj islamskih dužnosti na razvijanje moralnih osobina kod ljudi.
Učenik navodi ajete i hadise o izvršavanju islamskih dužnosti i njihovom utjecaju na razvijanje moralnih osobina.
Vlastitim riječima objašnjava što podrazumijeva pravednu raspodjelu zekata.
Opisuje način bacanja kamenčića na Mini za vrijeme Hadždža kao odgojnu metodu čovjeka u napuštanju činjenja loših djela.
Učenik samostalno navodi ajete i hadise o izvršavanju islamskih dužnosti i njihovom značaju u razvijanju moralnih osobina.
OŠ IV C 7.2. Učenik objašnjava na koji način Islamsko šerijatsko pravo regulira međuljudske odnose i daje poticaj za pravičnost, humanost i darežljivost. Zalaže se za moralne vrijednosti koje afirmiraju pozitivne međuljudske odnose, preporučuje ih prijateljima u školi i zajednici.
Učenik navodi ajete i hadise koji govore o vrijednosti svakog ljudskog života.
Kategorizira grijehe na male i velike te objašnjava način njihova okajanja kako bi nastavio poticajno kročiti kroz život.
Samostalno kategorizira grijehe na male i velike te objašnjava način njihova okajanja kako bi nastavio poticajno kročiti kroz život.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odogojno-obrazovnih ishoda
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV D 7.1. Na kraju 7. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni SUSRET S DRUGIMA
učenik istražuje i obrazlaže zašto je hadž vrhunac ibadeta i zašto ima obilježje sveislamskog mirovnog skupa.
Učenik izdvaja i određuje društvene dimenzije hadža.
Prikazuje hadž kao aktivnost mira na Zemlji.
Obrazlaže zašto hadž vidi kao mogućnost doživljaja najveće pobožnosti, čistoće i skromnosti, ugodnog raspoloženja i lijepih misli.
Učenik u glavnim crtama objašnjava pojmove mikat, ihram, tawaf, Arefat, Muzdelifa, sa'j, Mina i sl.
Kompletira informacije o islamskim dužnostima i nastoji popraviti svoj odnos prema njima.
OŠ IV D 7.2. Učenik prezentira kakav je stav islama prema ekologiji.
Učenik otkriva ekološki princip sklada i održavanja ravnoteže u onome što nas okružuje a na temelju Kur'ana.
Raščlanjuje i uočava vezu, sličnosti i razlike ciljeva ekologije i kur'anskog viđenja odnosa prema prirodi.
Prepoznaje odgovornost svakog pojedinca u zaštiti prirode.
Učenik sakuplja informacije i nastoji popraviti negativne navike prema prirodnim bogatstvima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odogojno-obrazovnih ishoda
Osnovna škola Islamski vjeronauk 8. razred – 70 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV A.8.1.
Na kraju osme godine učenja i poučavanja predmeta islamskog vjeronauka u domeni VJERA I ŽIVOT učenik analizira fenomen islama i definiciju muslimana kroz prizmu šerijatskog prava, pravnih škola, Božjih Objava i života na Dunjaluku i Ahiretu.
Učenik definira islam i značaj islama, temeljne povijesne podatke islama, izvore i sastavnice islama. Detaljno opisuje Božje knjige i poslanike, ustrojstvo Božjeg zakona na Zemlji, propast svijeta - kijametski dan. Nabraja mezhebe i osnivače, definira tesawwuf i tesawwufsko učenje. Učenik saznaje o pravednim halifama
Učenik objašnjava značaj islama, definira muslimane po imenu, porijeklu i djelu, opisuje objave i poslanike, život nakon smrti, nabraja mezhebe/ pravne škole, definira tesawwuf, prezentira u nekoliko rečenica životni put pravednih halifa
OŠ IV A. 8.2. Učenik opisuje odnos muslimana prema prirodi, znanosti i kulturi
Učenik opisuje i argumentira odnos muslimana prema prirodi: flori i fauni, zraku, vodi, prirodi, Zemlji i prirodnim resursima. Upoznaje se s doprinosom muslimana znanosti i kulturi, nabraja muslimanske velikane.
Učenik raspravlja o detaljima iz životne prakse Božjih poslanika, opisuje odnos muslimana prema prirodi, znanosti i kulturi.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odogojno-obrazovnih ishoda
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV B.8.1.
Na kraju 8. godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni vjerska praksa učenik praksu Božjih poslanika uspoređuje s ponašanjem današnjih muslimana, izvodi zaključke u vezi s tim, uzima pouku za praktičan život. Isto tako, povezujući životnu praksu pojedinaca iz prve generacije muslimana uočava poveznice s izazovima svakog vremena.
Navodi obveze i zadaće muslimana prema onome što / tko ga okružuje. Daje konkretne primjere, primjenjuje (prakticira) islamsko učenje.
Učenik opisuje i povezuje životnu praksu pojedinih Božjih poslanika i hulefai rašidina s praksom današnjih muslimana: Adem a.s., Idris a.s., Nuh a.s., Sulejman a.s., Ibrahim a.s., Ismail a.s., Jusuf a.s., Musa a.s., Isa a.s., Muhammed a.s., potom Ebu Bekr, Omer, Osman, Alija. Upoznaje se s islamskim stavovima o pojedinim pitanjima u međuljudskim odnosima.
Učenik se upoznaje s islamskim stavovima o pojedinim pitanjima u međuljudskim odnosima. Analizira međuljudske odnose, uspoređuje ih s islamskom praksom i kritički se odnosi prema njima.
OŠ IV B.8.2.
Učenik povezuje pojedine sadržaje iz života s kur’anskim sadržajima, potkrepljuje ih citatima iz Kur’ana i izrekama Muhammeda a.s.
Učenik navodi ajete i hadise u vezi s određenim temama
Svaku temu predviđenu nastavnim potkrepljuje najmanje 1 ajetom ili hadisom na hrvatskom jeziku
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odogojno-obrazovnih ishoda
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV C.8.1.
Na kraju 8. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL učenik percipira, razlikuje i pojašnjava najvažnije dužnosti vjernika prema Bogu, sebi, roditeljima, rodbini, djeci, bračnom drugu i svim ostalim ljudima.
Učenik definira i nabraja svoje dužnosti prema Bogu, roditeljima, rodbini i svim drugim skupinama ljudi s kojima dolazi u kontakt.
Navodi kur'anske ajete i hadise koji potiču čovjeka na dragovoljno izvršavanje obveza prema Bogu, sebi i drugima s ciljem jačanja vjere i unapređenja obiteljskih i dobrosusjedskih odnosa. Definira i objašnjava ibadete čijim se prakticiranjem razvijaju moralne osobine kod pojedinca te općenito jačaju međusobne veze u obitelji i društvu.
Uz pomoć vjeroučitelja navodi kur'anske ajete i hadise koji potiču čovjeka na izvršavanje obveza prema Bogu i drugima kako bi uljepšali svoj odnos i svoju ulogu u društvu.
OŠ IV C.8.2
Učenik ističe i vrednuje moralna načela koja utječu na međuljudske odnose, ljudska prava i slobode te na jasnu i nedvosmislenu komunikaciju u svakodnevnom životu..
Učenik razlikuje i razdvaja pozitivne i negativne odnose među ljudima.
Navodi kur'anske ajete i hadise kao izvore inspiracije lijepog pristupa drugima.
Temeljem kur’anskih ajeta zaključuje da su svi ljudi potekli od jednog čovjeka i žene te da su najbolji oni koji su najljepšeg ponašanja. Prepričava događaje iz života pravednih halifa i njihove lijepe postupke prema drugima.
Prepričava događaje iz života pravednih halifa i njihove lijepe postupke prema drugima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV D.8.1.
Na kraju 8. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni SUSRET S DRUGIMA
učenik implementira usvojena znanja o odnosu prema roditeljima i rodbini.
Učenik slijedi praksu Božjeg poslanika poštujući oba roditelja a posebice majku (bez poštivanja majke, dijete ne može zaslužiti džennet).
Djeluje u skladu s naučenim. Razlikuje dobar od lošeg odnosa prema roditeljima i rodbini
Učenik interpretira kur'anski tekst i tekst hadisa koji ukazuje na ispravan odnos prema roditeljima i rodbini.
Sakuplja dodatne informacije o odnosu prema roditeljima i rodbini u današnje vrijeme.
OŠ IV D.8.2
Učenik ističe i demonstrira kakav je odnos islama prema ljudskim pravima i pitanje slobode u islamu
Učenik predstavlja i prikazuje pitanje slobode i slobodne volje u islamu. Izvještava kako ljudska prava u islamskom svijetu nisu na zavidnom nivou ali tumači da za takvo stanje nije odgovoran islam nego povijesne i druge okolnosti u kojima se nalazi islamski svijet. Opisuje i prepoznaje slobodu demokratskog društva i slobodu u islamu
Učenik sakuplja informacije o ljudskim pravima i slobodama.
Interpretira kur'anski tekst koji se odnosi na pravo izbora vjere.
Navodi i interpretira hadise o zabrani samovolje, strahovlade te ugrožavanja ljudskih prava i sloboda
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Srednja škola Islamski vjeronauk 1. razred – 35 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV A.1.1.
Na kraju prve godine srednjoškolskog učenja i poučavanja Islamskog vjeronauka u domeni VJERA I ŽIVOT učenik razumijeva islam kao vjeru koju su živjeli i propovijedali Ibrahim, Musa, Isa i Muhammed a.s. Učenik očituje vjeru u punom smislu kroz iman i islam te uspoređuje islam i muslimane odnosno islamske propise prije i nakon hidžre. Govori o načinu klanjanja, značenju i utemeljenju namaza u Kur’anu i hadisu. Definira šerijatsko pravo-fikh i njegovu podjelu na ibadat (Bogoštovlje) i muamelat (međuljudski odnosi).
Učenik istražuje i naglašava potrebu vjere, razumijeva i prakticira islam kao vjeru Ibrahima, Musaa, Isaa i Muhammeda, a.s., nabraja oblike očitovanja islama, opisuje islam i muslimane prije i nakon Hidžre, raspravlja o misiji i širenju islama. Analizira značaj i smisao poziva na namaz; opisuje način klanjanja namaza u različitim uvjetima. Analizira religioznost današnjih muslimana, analizira i dokučuje smisao Objave, opasnost idolopoklonstva, nevjerstva i licemjerstva (širk, kufr i nifak). Stvara predodžbu o Bogu i vjeri, definira i opisuje šerijatsko pravo – fikh.
Učenik istražuje potrebu vjere, prihvaća vjeru kao religiju Ibrahima, Musaa, Isaa i Muhammeda a.s., razlikuje načine očitovanja vjere kroz iman i islam, uspoređuje islam i muslimane prije i nakon Hidžre, govori o načinu klanjanja i vrstama namaza, definira šerijatsko pravo- fikh
SŠ IV A.1.2.
Učenik na tragu traženja životnog smisla analizira društveni značaj manifesta islama putem namaza, uloge džema’ata, lijepog i uzornog islamskog ponašanja- ahlaka
Učenik opisuje obrede vjerskog pranja (abdest, gusul i tejemum), ciklusa stanja žene i tretiranje žene u tim stanjima; smisao i značaj poziva za namaz, duhovna, fizička i društvena komponenta namaza i džema’ata; uvjeti formiranja džema’ata, učenik definira etiku; pojam i značenje uzornog ponašanja, moral i nauka u objavljenim vjerama te spoznajno prihvaćanje vjere;
Učenik opisuje manifest islama putem vjerskih obreda, raspravlja o ulozi džema’ata i ahlaka;
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Potreba vjere
Ibrahim a.s., Musa a.s., Isa a.s. i Muhammed a.s. kao misionari islama
Hidžra - prekretnica u životu muslimana
Praktičan musliman
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Vjeroučitelj potiče učenike na istraživački i prezentacijski rad po zadanim kriterijima uvažavajući samostalnost i mogućnosti učenika. Ishod se može ostvariti individualnim i timskim radom, a izvor istraživanja su preporučene internet stranice. Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno i sumativno. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju. Primjer upitnika za istraživanje i PowerPoint prezentacije u Metodičkom priručniku za 1. razred srednje škole.
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV B.1.1.
Na kraju 1. godine srednje škole učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni VJERSKA PRAKSA učenik proširuje i produbljuje ranije stečena znanja o namazu, postu, zekatu i hadžu. Uočava i razumijeva svrhovitost islamskih propisa u konekstu važnosti vjere i vjerske prakse. Razlikuje specifične situacije u načinu i vremenu prakticiranja islamskih naloga te se upoznaje s propisima koji ih tretiraju.
Putem razgovora, rasprava, projekata, učenik je aktivni sukreator realiziranja nastavnih sadržaja. Učenik dublje spoznaje kako očuvati, prezentirati i promovirati islam, odnosno promišljati, vjerovati i ponašati se u skladu s Kur'anom i osobnom praksom Muhammeda a.s.
Za samostalno prezentiranje koristi izvore islamskog učenja; potkrepljuje ajetom ili hadisom.
SŠ IV B.1.2.
Pored redovitog učenja Kur’ana kao vida ibadeta, učenik ulazi u srž pojedinih poglavlja, tumačeći njihova značenja i povezujući pojedine sadržaje sa svakodnevnim životom. U ovom odgojno-obrazovnom razdoblju akcenat je na razumijevanju Kur’ana, posebice onih poglavlja i ajeta koji govore o islamskim stavovima u vezi s predviđenim nastavnim sadržajima. Isto tako, učenik ulazi u dubinu sadržaja koje je memorirao u ranijim odgojno-obrazovnim razdobljima analizirajući ih, tumačeći i povezujući sa životnom praksom muslimana.
Osim učenja / čitanja Kur’ana na arapskom i u prijevodu, učenik se upoznaje sa značenjem (tefsir) određenih dijelova Kur’ana. Pojedine nastavne sadržaje potkrepljuje kur’anskim ajetima na arapskom ili u prijevodu. Upoznaje se s tumačenjem sura koje zna napamet kao i s tumačenjem ajeta povezanih s nastavnim sadržajima i svakodnevnim životnim situacijama.
Pojedine nastavne sadržaje potkrepljuje kur’anskim ajetima na arapskom ili u prijevodu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.
Svrhovitost islamskih propisa: Namaz, Post, Zekat, Hadž
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Vjeroučitelj potiče učenike na istraživački i prezentacijski rad po zadanim kriterijima uvažavajući samostalnost i mogućnosti učenika. Izvor za istraživanje je Kur’an, a ostvarivanje ishoda moguće je timskim radom s podijeljenim ulogama. Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okruženju. Primjer ankete za istraživanje i (digitalnog) plakata u Metodičkom priručniku za 1. razred srednje škole.
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV C.1.1.
Na kraju 1. godine srednje škole učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL učenik razlikuje moralnost i rad naspram nemoralnosti i nerada; istražuje utjecaj društva, medija i vršnjaka na nemoral i nerad te ulogu vjere i vlastite odgovornosti na moral i rad.
Učenik definira moralnost, moralna posrnuća te islamsku etiku rada. Predstavlja različite oblike nemoralnosti i njihovih posljedica za čovjeka i društvo.
Prepoznaje vrijednosti morala i rada.
Učenik ističe vrijednosti morala u društvu i kulturi kojoj pripada naspram nemorala i nerada.
Učenik objašnjava različite oblike nemoralnosti i njihovih posljedica za čovjeka i društvo iznoseći primjere iz svakodnevnog života.
SŠ IV C.1.2.
Učenik usklađuje svoj način života s moralnim dužnostima prema umrlim, obitelji umrlih, svojim blagdanskim obvezama prema obitelji, prijateljima i rodbini, te pomaganju siromašnima i bolesnima.
Navodi običaje muslimana prilikom džennaze namaza i bajram namaza od kojih svatko ima moralno potporu.
Na osnovu kur'anskih ajeta o pomaganju drugima obrazlaže koliko je lijepi biti od pomoći drugom,
Učenik interpretira molitve potrebne za obavljanje džennaze namaza i bajram namaza kako bi upotpunili svoje dužnosti prema drugima, živima i mrtvima.
Učenik objašnjava klanjanje dženaze namaza umrlima i iskazivanje sućuti rodini umrlih osoba
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Primjeri moralnog ponašanja
Smrt i dženaza, izražavanje sućuti
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Za prvi dio sadržaja: Debata, a za drugi istraživački i prezentacijski rad po zadanim kriterijima uvažavajući samostalnost i mogućnosti učenika. Izvor za istraživanje je Kur’an i preporučeni tekstovi. Ostvarivanje ishoda moguće je u timu. Primjer pitanja za istraživanje i (digitalnog) plakata u Metodičkom priručniku za 1. razred srednje škole.
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV D.1.1.
Na kraju 1. godine srednjoškolskog učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni SUSRET S DRUGIMA
učenik obrazlaže kakav je i koliki utjecaj zekata na razvijanje socijalne svijesti i doprinos jedinstvu i slozi među muslimanima.
Učenik razumijeva način raspodjele imetka i pravo siromašnih u imetku bogatih u učenju islama.
Komparira neka aktualna rješenja ubiranja poreza i davanja zekata.
Uočava koja izdvajanja imaju za cilj iskorjenjivanje siromaštva.
Istražuje socijalne i etičke ciljeve zekata. Pokazuje spremnost da ga primjenjuju u životu.
Učenik izdvaja i prikazuje koje probleme muslimana je rješavao zekat (oslobađa obveznika grijeha, zatim nekih duševnih, moralnih i mentalnih nedostataka kao npr. škrtosti; olakšava dužniku njegove dugove, pomaže putniku koji je ostao bez sredstava, učenicima i studentima pri obrazovanju čime se jača intelektualna strana islama i bori protiv neznanja).
SŠ IV D.1.2.
Učenik uočava i prepoznaje karakteristike materijalnog poslovanja po islamskim propisima.
Učenik zaključuje kako je jedno od najvažnijih poglavlja islama i njegovih propisa ono o materijalnom i financijskom poslovanju.
Obrazlaže razloge zabrane kamate (ugrožavanje međuljudskih odnosa, stvaranje društvene klase koja se bogati na drugima bez rada i zalaganja, omogućavanje prisvajanje tuđeg bogatstva bez naknade i sl.)
Učenik interpretira kur'anski tekst koji se odnosi na dug i zabranu kamate.
Navodi i hadis kojim Poslanik savjetuje udaljavanje od sedam sramotnih djela.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Socijalni i etički ciljevi zekata
Islamski propisi o materijalnom poslovanju.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Debata
Srednja škola Islamski vjeronauk 2. razred – 35 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV A.2.1.
Na kraju druge godine srednjoškolskog učenja i poučavanja islamskog vjeronauka u domeni VJERA I ŽIVOT učenik objašnjava svijet i čovjeka u njemu, život i smrt, smisao i značaj Objave, govori i navodi dokaze o Božjoj biti, opstojnosti i mogućnostima spoznaje Boga, navodi kur’anske ajete i hadise iz šerijatskog bračnog prava.
Učenik nabraja Allahova svojstva, načine objavljivanja, značaj i smisao vahja, navodi kozmološki i teološki dokaz Božje egzistencije, analizira svijet i čovjeka u njemu, uspoređuje islamski i kršćanski nauk o Bogu, nabraja Božja imena i tumači njihovo značenje, govori o Kur’anskom nauku o stvaranju čovjeka, životu - ruhu i duši - nefsu, o životu i smrti, Sudnjem danu.
SŠ IV A.2.2.
Učenik uspoređuje i analizira različite dimenzije posta (duhovna, socijalna, medicinska), socijalno-društvenu i duhovnu komponentu zekata, te duhovni, ekonomski, znanstveni i drugi značaj hadždža, analizira događaj Mi’radža kroz Suru Ei-Isra.
Učenik pojašnjava propise posta, nabraja vrste posta, prikazuje povijesni aspekt posta, pojašnjava pojmove fidja i kefaret te nabraja i razlučuje ostale ramazanski ibadete. Izlaže o socijalnoj i duhovnoj komponenti zekata, oplemenjivanju imetka, razlikuje zekat i porez, navodi duhovni, ekonomski, znanstveni i društveni značaj hadždža, ciljeve i najvažnije sastavnice hadždža, vrijeme i obveze hadždža, psihološku i fizičku pripremu te najvažnije pojmove vezane za hadž
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Islamski i kršćanski nauk o Bogu
Kur’anski nauk o stvaranju čovjeka, životu i smrti, Sudnjemu danu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Korelacija s Katoličkim vjeronaukom. Projektna nastava: posjete različitim bogomoljama; organizirati susret i razgovor između učenika Islamskog i Katoličkog vjeronauka
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV B.2.1.
Na kraju druge godine srednjoškolskog učenja i poučavanja Islamskog vjeronauka u domeni VJERSKA PRAKSA učenik se upoznaje s islamskim stavovima o pitanjima iz svakodnevne životne prakse muslimana i muslimanke. Uočava logičnost islamskih propisa i povezuje ih s kontekstom vremena.
Učenik uočava i objašnjava smisao pokrivanja žene u javnosti, pitanje nošenja brade u islamu, zabrane izvanbračne zajednice. Upoznaje se s islamskim propisima o aktualnim suvremenim pitanjima iz područja medicine povezanim sa životnom praksom muslimana i muslimanke kao što su pitanja: transplantacija organa, medicinska autopsija, transfuzija krvi, vanmaternična oplodnja, pobačaj.
Učenik uočava logičnost islamskih propisa u vezi sa suvremenim životnim pitanjima. Povezuje ih s kontekstom vremena.
SŠ IV B.2.2.
Pored redovitog učenja Kur’ana kao vida ibadeta, učenik ulazi u srž pojedinih poglavlja, tumačeći njihova značenja i povezujući pojedine sadržaje sa svakodnevnim životom. U ovom odgojno-obrazovnom razdoblju akcenat je na razumijevanju Kur’ana, posebice onih poglavlja i ajeta koji govore o islamskim stavovima u vezi s predviđenim nastavnim sadržajima. Isto tako, učenik ulazi u dubinu sadržaja koje je memorirao u ranijim odgojno-obrazovnim razdobljima analizirajući ih, tumačeći i povezujući sa životnom praksom muslimana.
Osim učenja / čitanja Kur’ana na arapskom i u prijevodu, učenik se upoznaje sa značenjem (tefsir) određenih dijelova Kur’ana. Pojedine nastavne sadržaje potkrepljuje kur’anskim ajetima na arapskom ili u prijevodu. Upoznaje se s tumačenjem sura koje zna napamet kao i s tumačenjem ajeta povezanih s nastavnim sadržajima i svakodnevnim životnim situacijama.
SŠ IV B.2.1.
Na kraju obrazovnog razdoblja 1-3,4. godine u srednjoj školi, pored redovitog učenja Kur’ana kao vida ibadeta, učenik ulazi u srž pojedinih poglavlja, tumačeći njihova značenja i povezujući pojedine sadržaje sa svakodnevnim životom. U ovom obrazovnom razdoblju akcenat je na razumijevanju Kur’ana, posebice onih poglavlja i ajeta koji govore o islamskim stavovima u vezi s predviđenim nastavnim sadržajima. Isto tako, učenik ulazi u dubinu sadržaja koje je memorirao u ranijim odgojno-obrazovnim razdobljima analizirajući ih, tumačeći i povezujući sa životnom praksom muslimana.
Osim učenja / čitanja Kur’ana na arapskom i u prijevodu, učenik se upoznaje sa značenjem (tefsir) određenih dijelova Kur’ana. Pojedine nastavne sadržaje potkrepljuje kur’anskim ajetima na arapskom ili u prijevodu. Upoznaje se s tumačenjem sura koje zna napamet kao i s
tumačenjem ajeta povezanih s nastavnim sadržajima i svakodnevnim životnim situacijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Islamsko učenje o pokrivanju žene, sunnetu nošenja brade, izvanbračnoj zajednici, transplantaciji organa, pobačaju
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Istraživački rad: skrivena kamera. Poveznice na linkove u Metodičkom priručniku za Islamski vjeronauk.
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV C.2.1.
Na kraju 2. godine srednje škole učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL raspravlja o dužnostima supružnika jednog prema drugom u bračnom životu, o dužnostima ljudi jednih prema drugima, slabijima i djeci na osnovi prakse Muhammeda a.s. i njegovom odnosu prema njegovim suprugama, drugima, slabijima i djeci.
Učenik prepričava događaje iz života Muhameda, a.s., objašnjava kakao je on postupao prema obitelji, suprugama, prijateljima, bolesnicima, udovicama i djeci.
Obrazlaže višeženstvo Muhammeda a.s. i njegove lijepe postupke prema svim ženama. Navodi mnogobrojne opise ponašanja Muhammeda, ,a.s., kako su ga opisali njegovi prijatelji i supruge.
Interpretira kuranske ajete koji govore o moralnim osobinama Muhammeda, a.s., na temelju kojih formira osobni moralni profil.
Navodi opise ponašanja Muhammeda, ,a.s., kako su ga opisali njegovi prijatelji i supruge.
SŠ IV C.2.2.
Istražuje islamski stav o svakodnevnim pitanjima i problemima koji se tiču očuvanja ljudskog zdravlja i života.
Učenik objašnjava pojmove: pobačaj, posvajanje djece, planiranje stanovništva, halal hrana, transplatacija organa. Upoznaje se s islamskim stavovima o određenim moralnim dilemama u vezi sa zdravljem. Na osnovu vlastitog zaključivanja i istraživanja obrazlaže prednost halal ishrane nad haram ishranom. Kategorizira prioritete očuvanja ljudskih života na relaciji majka-plod i očuvanja ljudskog zdravlja kod darivanja organa (duplih i jedinih).
Učenik obrazlaže na osnovu vlastitog zaključivanja i istraživanja prednost halal ishrane nad haram ishranom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV D.2.1.
Na kraju 2. godine srednjoškolskog učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni SUSRET S DRUGIMA
učenik vrednuje, podupire i u vlastiti život integrira Poslanikovu praksu koja se odnosi na ponašanje prema drugima.
Učenik u glavnim crtama prikazuje načine ponašanja Poslanika prema samome sebi, prema suprugama, ashabima i drugim ljudima, a osobito prema djeci, ženama, slabima i nemoćnima.
Učenik usklađuje svoj život prema praksi Božjeg poslanika.
Učenik izdvaja i prikazuje koje probleme muslimana je rješavao zekat (oslobađa obveznika grijeha, zatim nekih duševnih, moralnih i mentalnih nedostataka kao npr. škrtosti; olakšava dužniku njegove dugove, pomaže putniku koji je ostao bez sredstava, učenicima i studentima pri obrazovanju čime se jača intelektualna strana islama i bori protiv neznanja).
SŠ IV D.2.2.
Učenik istražuje, preispituje i podupire propise islama koji se odnose na transfuziju krvi i doniranje organa.
Učenik istražuje povijest prakse darivanja krvi i organa.
Razlikuje i izdvaja islamska stajališta o tome tko može biti darovatelj organa i koji organi se mogu donirati.
Vrednuje i preporučuje slijeđenje islamske prakse koja se odnosi na doniranje organa i transfuziju krvi.
Učenik proučava i istražuje pojavu prodaje ljudskih organa.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.
Srednja škola Islamski vjeronauk 3. razred – 35 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV A.3.1.
Na kraju treće godine srednjoškolskog učenja i poučavanja islamskog vjeronauka u domeni VJERA I ŽIVOT učenik se upoznaje s tesavvufom, preporoditeljskim i obnoviteljskih pokretima u islamu. Raspravlja o metodama tumačenja vjere.
Učenik se upoznaje s tesavvufom, preporoditeljskim i obnoviteljskih pokretima u islamu. Raspravlja o metodama tumačenja vjere, provodi samostalna istraživanja i daje prijedloge o načinima približavanja vjere čovjeku u suvremenom i pluralnom društvu u kojem živi, posebice prema mladima..
- Učenici uspoređuju individualne prezentacije.
SŠ IV A.3.2.
Učenik opisuje utjecaj islamske kulture u našim krajevima pod osmanskom vlašću, analizira razvoj kulturnih institucija i društava muslimana. Navodi primjere iz kur’anskog nauka o ljudskim pravima i slobodama.
Učenik opisuje utjecaj islamske kulture u našim krajevima pod osmanskom vlašću. Radi vlastita istraživanja s naglaskom na materijalnoj baštinu te predstavlja rezultate istraživanja. Analizira razvoj kulturnih institucija i društava muslimana. Navodi primjere iz kur’anskog nauka o ljudskim pravima i slobodama. Upoznaje se s ishodima odgojnih institucija u islamu: mektebi, vrtići, džamije i škole.
- Učenik uspoređuje kulturnu, etičku, zemljopisnu i rasnu raznolikost muslimana u svijetu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tesavvuf
Ljudska prava i slobode
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Istraživački rad:Usporediti kulturnu, etičku, zemljopisnu i rasnu raznolikost muslimana u različitim muslimanskim zemljama, prezentirati putem digitalnih prezentacijskih alata po izboru učenika
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV B.3.1.
Učenik se upoznaje s islamskim misionarstvom. Analizira suvremene metode prezentiranja i objašnjavanja vjere te njihov utjecaj na praksu vjernika. Uočava ishode odgojnih institucija u islamu: mekteb, vrtić, džamija i škola.
Kroz razgovore i rasprave učenik učenik se osposobljava za argumentirano predstavljanje islamskih načela. Aktivni je sukreator (van)nastavnih sadržaja, poruka i zaključaka kako na satu tako i putem društvenih mreža na kojima pokreće smislene islamske teme, argumentirano ih zastupa uvažavajući pravo na drugačije mišljenje i poštujući kulturu komunikacije.
Navodi primjere iz osobnog iskustva u vezi s pozivanjem na dobro i odvraćanjem od zla.
SŠ IV B.3.2.
U ovom odgojno-obrazovnom razdoblju akcenat je na razumijevanju Kur’ana, posebice onih poglavlja i ajeta koji govore o islamskim stavovima u vezi s predviđenim nastavnim sadržajima. Učenik se upoznaje s kur'anskim tumačenjima suvremenih pitanja i povezuje ih sa svakodnevnim životom.
Ključni sadržaji: Osim učenja / čitanja Kur’ana na arapskom i u prijevodu, učenik se upoznaje sa značenjem (tefsir) određenih dijelova Kur’ana. Pojedine nastavne sadržaje potkrepljuje kur’anskim ajetima na arapskom ili u prijevodu. Upoznaje se s tumačenjem sura koje zna napamet kao i s tumačenjem ajeta povezanih s nastavnim sadržajima i svakodnevnim životnim situacijama.
-
SŠ IV B.3.1.
Na kraju obrazovnog razdoblja 1-3,4. godine u srednjoj školi, pored redovitog učenja Kur’ana kao vida ibadeta, učenik ulazi u srž pojedinih poglavlja, tumačeći njihova značenja i povezujući pojedine sadržaje sa svakodnevnim životom. U ovom obrazovnom razdoblju akcenat je na razumijevanju Kur’ana, posebice onih poglavlja i ajeta koji govore o islamskim stavovima u vezi s predviđenim nastavnim sadržajima. Isto tako, učenik ulazi u dubinu sadržaja koje je memorirao u ranijim odgojno-obrazovnim razdobljima analizirajući ih, tumačeći i povezujući sa životnom praksom muslimana.
Osim učenja / čitanja Kur’ana na arapskom i u prijevodu, učenik se upoznaje sa značenjem (tefsir) određenih dijelova Kur’ana. Pojedine nastavne sadržaje potkrepljuje kur’anskim ajetima na arapskom ili u prijevodu. Upoznaje se s tumačenjem sura koje zna napamet kao i s tumačenjem ajeta povezanih s nastavnim sadržajima i svakodnevnim životnim situacijama.
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV C.3.1.
Na kraju 3. godine srednje škole učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL učenik se upoznaje s islamskim stavovima o suživotu i toleranciji u pluralnom društvu. Učenik promovira dijalog s pripadnicima različitih nacija i religija.
Učenik objašnjava bratimljenje Ensarija i Muhadžira nakon hidžre s ciljem razvijanja empatije i davanja moralne potpore slabima i ugroženima. Navodi primjere iz života Muhammeda, a.s., koji govore o pokušajima izgradnje mira i suživota sa stanovnicima Mekke.
Prepričava i objašnjava oproštajnu hutbu Muhammeda, a.s., u kojoj Muhammed, a.s., svim muslimanima nalaže zaštitu žena, slabih i nemoćnih te lijepo ophođenje prema svim ljudima ma kakvom i kojem svjetonazoru pripadali.
Učenik navodi primjere iz života Muhammeda, a.s., iz kojih je vidljiva potreba gradnja mira sa svima, pa čak i sa onima koji izražavaju neprijateljstvo.
SŠ IV C.3.2.
Učenik zaključuje da se islamski moral temelji na obožavanja Jednoga Boga. Uočava opasnosti egoizma. Nastoji primijeniti upute Muhammeda, a.s., koje govore kako se ponašati u svakodnevnom životu.
Učenik prepoznaje razlike među ljudima na temelju moralnih vrijednosti. Objašnjava da se djela vrednuju prema namjerama. Gradi plemenita osjećanja koja ga navode na kajanje nakon učinjenog lošeg djela, nastoji ispraviti neprihvatljivo ponašanje.
Učenik objašnjava da se djela vrednuju prema namjerama i na osnovu kur'anskih ajeta koji govore i činjenju dobrih djela, a izbjegavanju loših ljudi dobivaju poticaj da budu još bolji.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Naređivanje dobra, odvraćanje od zla
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Reklama za dobro djelo: ajet, hadis, mudra izreka ili osobna preporuka
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV D.3.1.
Na kraju 3. godine srednjoškolskog učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni SUSRET S DRUGIMA
učenik istražuje i obrazlaže propise islama o materijalnom i financijskom poslovanju (naglasak na zabrani kamate) i njihovom utjecaju na međuljudske odnose.
Učenik izdvaja i objašnjava sadržaje muamelata.
Posebno istražuje norme kojima se reguliraju odnosi s nemuslimanima.
Ističe zabranu zelenaštva (kamatarenja) u islamu.
Opravdava i obrazlaže zabranu kamate u islamu navodeći da kamatarenje, između ostalog, omogućava prisvajanje tuđeg bogatstva bez nadoknade, a to je najstroža zabrana jer Poslanik kaže: Vaši životi i vaši imeci su nepovrediva svetinja.
Učenik istražuje razloge zabrane kamate.
SŠ IV D.3.2.
Učenik uočava kakav je stav islama prema slobodi izbora vjere i nacionalnoj pripadnosti.
Učenik otkriva kako islam porijeklo ne smatra osnovom za solidarnost među ljudima.
Prosuđuje da nejednaka podjela prirodnih bogatstava čini svijet međuzavisnim.
Učenik objašnjava pojam nacionalnosti i ideologija. Ističe kako islam ostvaruje sintezu između tjelesnih i duhovnih potreba, preporučujući toleranciju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Zašto je zabranjena kamata?
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Debata o kamati.
Srednja škola Islamski vjeronauk 4. razred – 35 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV A.4.1.
Na kraju četvrte godine srednjoškolskog učenja i poučavanja islamskog vjeronauka u domeni VJERA I ŽIVOT učenik objašnjava pojam i značenje vjere, iznosi čvrste dokaze o potrebi vjere, urođenosti vjere i dokaze Božje egzistencije, potvrđuje univerzalnost Božje objave, Božje poruke i pouke, analizira i potvrđuje temeljne postulate islamskog vjerovanja i manifesta vjere; upoznaje se s tefsirskom i hadiskom naukom.
Učenik objašnjava pojam i značenje vjere, iznosi dokaze o potrebi vjere, urođenosti vjere te dokaze Božje egzistencije. Potvrđuje univerzalnost Božje objave, Božje poruke i pouke, analizira i potvrđuje temeljne postulate islamskog vjerovanja i manifesta vjere; analizira Božje objave do Kur’ana, Kur’an kao Božju riječ, povode objavljivanja, univerzalnost kur’anske poruke i pouke te odnose Kur’ana prema znanosti i suvremenom svijetu.
-Navodi ajete i hadise o temeljnim postulatima vjere.
SŠ IV A.4.2.
Učenik analizira i propituje pitanje političkog sustava islama koji je zasnovan na sustavu zajedništva (islam daje prednost ustaljenom životu, zahtijeva zajednički namaz s okretanjem prema zajedničkom mjestu (Kabi), traži izvršavanje posta i blagdana u istom momentu za vjernike u svim krajevima svijeta; stavlja naglasak na strogo osobnu odgovornost i ne zaboravlja razvoj individualnosti, organizira pojedince u jednu monolitnu cjelinu, muslimansku zajednicu, u kojoj isti zakon vrijedi za sve, ma o kojoj društvenoj klasi se radilo.
Učenik istražuje te vlastitim riječima objašnjava islamsko poimanje nacionalizma (kur’an odbacuje superiornost na osnovu jezika, boje kože ili kakve druge prirodne karakteristike koja nam je sama po sebi data, i priznaje osobnu superiornost, koja se zasniva na istinskoj pobožnosti. Analizira i opisuje instituciju svjetskog hilafeta (istorija hilafeta, savjetovanje i kontakt s narodom, inozemna politika)kao sredstvo ostvarivanja univerzalnosti (Poslanik je izjavio da je posljednji te da je Božji poslanik svim ljudima a halife su od njega naslijedile dvostruku vlast, svjetovnu i duhovnu.
- Analizira i opisuje instituciju hilafeta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Svi su ljudi jednaki pred Bogom
Institucija hilafeta
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Istraživački rad: Mediji o islamu i muslimanima
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV B.4.1.
Na kraju četvrte godine srednjoškolskog učenja i poučavanja Islamskog vjeronauka u domeni VJERSKA PRAKSA učenik komparira Kur’an i znanstvena dostignuća. Uočava da je Kur’an prije više od 1400 godina najavio određene pojave. U Kur’anu pronalazi brojne primjere najavljivanja određenih znanstvenih dostignuća.
Teme: Kur'an i znanost, Kur'an i suvremeni svijet te suvremena znanstvena dostignuća učenik potkrepljuje navodima iz Kur’ana.
-
SŠ IV B.4.1. Učenik ulazi u dubinu sadržaja koje uči analizirajući ih, tumačeći i povezujući sa životnom praksom muslimana, a sve na temelju kur'anskih ajeta povezanih s temama o kojima uči.
Ključni sadržaji: Učenik se upoznaje sa značenjem određenih dijelova Kur’ana. Pojedine nastavne sadržaje potkrepljuje kur’anskim ajetima na arapskom ili u prijevodu. Upoznaje se s tumačenjem sura koje zna napamet kao i s tumačenjem ajeta povezanih s nastavnim sadržajima i svakodnevnim životnim situacijama.
-
SŠ IV B.4.2.
Na kraju obrazovnog razdoblja 1-3,4. godine u srednjoj školi, pored redovitog učenja Kur’ana kao vida ibadeta, učenik ulazi u srž pojedinih poglavlja, tumačeći njihova značenja i povezujući pojedine sadržaje sa svakodnevnim životom. U ovom obrazovnom razdoblju akcenat je na razumijevanju Kur’ana, posebice onih poglavlja i ajeta koji govore o islamskim stavovima u vezi s predviđenim nastavnim sadržajima. Isto tako, učenik ulazi u dubinu sadržaja koje je memorirao u ranijim odgojno-obrazovnim razdobljima analizirajući ih, tumačeći i povezujući sa životnom praksom muslimana.
Osim učenja / čitanja Kur’ana na arapskom i u prijevodu, učenik se upoznaje sa značenjem (tefsir) određenih dijelova Kur’ana. Pojedine nastavne sadržaje potkrepljuje kur’anskim ajetima na arapskom ili u prijevodu. Upoznaje se s tumačenjem sura koje zna napamet kao i s tumačenjem ajeta povezanih s nastavnim sadržajima i svakodnevnim životnim situacijama.
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Razumijevanje Kur’ana i musliman u praksi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Projektni rad: Sve ishode tematski povezati te sabrati kur’anske ajete o svakoj temi
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV D.4.1.
Na kraju 4. godine srednje škole učenja i počavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL učenik razlikuje i razdvaja islamske odgovore na izazove suvremenosti (zaštita zdravlja - prevencija ovisnosti, nasilje, nepravda, rat i terorizam) i procjenjuje njihov utjecaj na razvoj moralne ličnosti.
Učenik razvija i unaprjeđuje svoj odnos prema radu za dobrobit čovječanstva, zajednice i pojedinaca u njoj.
Pokazuje umijeće suočavanja sa suvremenim problemima čovjeka i zajednice.
Učenik priprema i organizira diskusiju s drugim učenicima temu koliko nam vjera pomaže u prevladavanju različitih vrsta suvremenih izazova, primjerice alkohol, pušenje, droga, kocka, diskoklubovi i sl.
SŠ IV D.4.2.
Učenik vrjednuje puteve duhovnog odgoja te ispituje povezanost između moralnosti i čuvanja od grijeha.
Učenik vrjednuje i preporučuje duhovno usavršavanje kroz primjenu ibadeta.
Učenik inicira uvažavanje svačijih sposobnosti.
Obrazlaže značaj stalnog sjećanja na Allahovu sveprisutnost i potiče okolinu na redovito spominjanje Allaha dž.š. s ciljem postizanja Njegove naklonosti i zaštite.
Učenik priprema i organizira literarne radove na temu tevbe, ljubavi prema bližnjima u ime Allaha dž.š.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Moral
Pokajanje
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV D.4.1.
Na kraju 4. godine srednjoškolskog učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni SUSRET S DRUGIMA
učenik razvija svijest o nužnosti savjetovanja i kontakta s narodom pri donošenju odluka te potiče na odgovornost za izgovorenu riječ.
Učenik prikazuje znanje o govoru kao blagodat Božju.
Kritizira zloupotrebu govora, opravdava kuturu dijaloga, evaluira naučeno i doprinosi popravljanju kulture dijaloga.
Prikazuje u glavnim crtama važnost i korisnost savjetovanja pri donošenju odluka (Kur’an i sunnet traže od muslimana da svoje odluke donose nakon savjetovanja, bilo da se radi o privatnim ili javnim problemima).
Učenik istražuje ulogu govora u ljudskom životu i međuljudskim odnosima.
SŠ IV D.4.2.
Učenik razlučuje i upotpunjuje sliku o islamu kao religiji koja poziva na dijalog.
Učenik ispituje što je dijalog, kakav dijalog nudi islam, kako se musliman treba odnositi prema drugom i drugačijem te kakve upute daje Kur'an za oblikovanje muslimanske kulture dijaloga.
Afirmira mudre, blage i lijepe riječi. Otvoren je prema trendu dijaloga u svijetu radi prevladavanja razlika svih oblika, kao i događajima koji su nastali zbog nedostatka dijaloga npr. ratovi i sl..
Identificira probleme i rješava ih dijalogom.
Učenik sakuplja informacije o dijalogu radi poboljšanja vlastitih dijaloških sposobnosti. Povezuje naučeno s problemima i vrši dijaloško uplitanje; posmatra i procjenjuje odnos prema dijalogu kod nas i u drugim sredinama (npr. putem medija), uspoređuje i određuje nivo kulture dijaloga kod nas i drugih radi vlastitog usavršavanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Susret u dijalogu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Scenarij za tv ili radio emisiju. Primjer u MP
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Islamski vjeronauk doprinosi razvijanju moralnih načela, nužnih znanja i sposobnosti kod učenika te im pomaže da na pravi način razumiju smisao cjelokupnog života i društva u kojem žive i da ga odgovorno razvijaju, jačaju i unapređuju. Upoznavajući učenike s egzistencijalnim i religijskim pitanjima, pomaže im u njihovom osobnom razvojnom procesu unutar jednog društva razvijajući moralno i odgovorno djelovanje u zajednici. Kroz svoj kurikulum, Islamski vjeronauk pomaže promicanju i ostvarivanju temeljnih vrijednosti koje navodi Okvir nacionalnog kurikuluma. Islamski vjeronauk, posredno ili neposredno, ostvaruje povezanost s drugim odgojno-obrazvonim područjima, predmetima i međupredmetnih temama, osobito onim iz društveno-humanističkog područja, ali i prirodoslovnog, umjetničkog, jezičko-komunikacijskog te tjelesnog i zdravstvenog područja. Ukratko, možemo reći da se Islamski vjernonauk, osim na religiju i povijest religija, svojim kurikulumom odnosi i na cjelokupnu ljudsku povijest, kulturu, civilizaciju i tradiciju, od stvaranja čovjeka do danas.
Islamski vjeronuk korelira s nastavnim predmetima iz društveno-humanističkog područja, posebice: Katolički vjeronauk, Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Filozofija, Sociologija, Etika. Mogućnosti međupredmetnih korelacija su nebrojene, a njima se razvijaju kognitivne sposobnosti koje učenicima koriste u svim segmentima života - od učenja do percepcije svijeta oko sebe. Povezanost s drugim odgojno-obrazovnim područjima omogućavaju učenicima stjecanje potpune slike multietničkog, multikonfesionalnog i pluralnog društva u kojem žive i svijeta općenito u svoj njegovoj različitosti. U promišljanju o značenju, važnosti i utjecaju moralnih načela, moralnih, političkih i pravnih normi te ostalih vrsta pravila na kvalitetu života pojedinca i zajednice ogleda se povezanost s Građanskim odgojem i obrazovanjem te Socijalnim i osobnim razvojem. Metodologija oblikovanja znanja u izravnoj je vezi s međupredmetnim temama Učiti kako učiti i Uporaba IKT-a.
F. Učenje i poučavanje predmeta
Iskustva učenja i uloga učitelja
U skladu s definiranim domenama kroz koje se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi Islamskog vjeronauka, metodičko-didadičko polazište predstavlja kontinuirano povezivanje teorije i prakse na različitim razinama i na različite načine. Pored teorijskog poučavanja nastavnog predmeta, odabir i primjena različitih praktičnih metoda trebaju potaknuti praktičnu primjenu islamskih obveza. Okvirne smjernice za učenje i poučavanje Islamskog vjeronauka nude prijedloge o načinima organiziranja i podržavanja učenja i poučavanja uvažavajući pravo na različitost u pristupima i na prilagodbu načina izvedbe kurikuluma u skladu s potrebama i razinama znanja i vještina učenika, posebnim interesima, lokalnom okruženju i uvjetima rada. Učenje i poučavanje mora biti dobro osmišljeno, primjereno dobi učenika i njihovim kognitivnim sposobnostima. U planiranju odgojno-obrazovnoga procesa, učitelj treba posvetiti posebnu pozornost metodološkoj uputi u vezi s razradom odgojno-obrazovnih ishoda. Primjerice, ishod 2. D. 1. (srednja škola): - Na kraju 2. godine srednjoškolskog učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni SUSRET S DRUGIMA učenik vrednuje, podupire i u vlastiti život integrira Poslanikovu praksu koja se odnosi na ponašanje prema drugima. - Ovim ishodom od učenika se očekuje da usvoji Poslanikov način ponašanja prema drugima, kako teoretski tako i praktično, da to poveže s primjerima iz suvremenog života i pretoči u osobnu praksu. Od učitelja se očekuje da predstavi tematske sadržaje koji omogućavaju realizaciju navedenog ishoda, a potom da zajedno s učenicima stave naglasak na one kojima će posvetiti posebnu pažnju. Zajednički će odabrati metode koje najbolje doprinose odgojnim i obrazovnim ciljevima nastavnog predmeta Islamski vjeronauk, primjera radi: projektna nastava, debatiranje, istraživanje i bilježenje iskustava određene ciljne skupine putem ankete i slično. Tako će učenici biti sukreatori odgojno-obrazovnoga procesa, a učitelj će imati ulogu voditelja, inicijatora i motivatora raznovrsnih aktivnosti čime se potiče suradnički i konstruktivan odnos. Način realiziranja obvezujućih odgojno-obrazovnih ishoda razlikovat će se od razreda do razreda, od škole do škole, od učitelja do učitelja. Time se postiže veća autonomija učitelja i škole. O inventivnosti i kreativnosti učitelja ovisi kojim će metodama zainteresirati učenike i probuditi znatiželju u njima za otkrivanje života i svijeta u naravnom obliku u kojem ga je Bog stvorio. Pored uobičajenog pristupa, učitelj će nastojati odgojno-obrazovne ishode Islamskog vjeronauka ostvariti kroz prirodno učenje putem radionica, terenske i projektne nastave, kroz ljetne i zimske škole, vikend škole islama, natjecanja i sl. Od samog početka učenja Islamskoga vjeronauka, kod učenika je potrebno inicirati samostalne radove u obliku likovnih uradaka, referata, predavanja, skupljanja tematskih materijala i njihovog prezentiranja, sve do složeniijih zadataka u višim razredima kao što su: lektira, projekti ili različiti praktični i kreativni zadaci koje učenici trebaju realizirati u užoj ili široj zajednici, a kroz koje razvijaju solidarnost i odgovornost i na taj način postaju korisni članovi društva. Učenici uključeni u ovakav oblik rada, stjecat će korisno, trajno i u životu primjenljivo znanje.
Uz obvezujuće odgojno-obrazovne ishode, u domene VJERSKA PRAKSA 3. ishod povezan uz učenje arapskoga pisma je preporučen u svakom razredu. Učenju arapskog pisma od najranije dobi učenika potrebno je posvetiti dužnu pažnju, naročito u sredinama u kojima su učenici manje usmjereni na mekteb. Učitelj bi trebao iznaći način da se svaki učenik osposobi za samostalno učenje Kur’ana. Mogućnosti su brojne: krenuti od najranije dobi planirajući svaki sat po 5 minuta učenja kroz igru, pjesmice i praktičan rad; potom osmišljavanjem vannastavnih aktivnosti; organiziranjem intenzivnog učenja u ljetnim ili zimskim školama te u projektnim tjednima na kraju školske godine. Na učitelju je da temeljito isplanira, organizira i realizira aktivnosti putem kojih će učenici steći potrebna znanje i vještine te ostvariti zadane ciljeve učenja i poučavanja.
Osobito je važno naglasiti primjenu suvremene tehnologije koja će osvježiti odgojno-obrazovni proces i usvajanje znanja, vještina i stavova nastavnog predmeta Islamski vjeronauk. Ovisno o informatičkoj opremljenosti škole, učenici mogu samostalno prezentirati svoje radove koristeći suvremene medije što bitno pojačava učeničku motivaciju.
Materijalni izvori, okruženje i grupiranje učenika
Pored standardnih udžbenika i e-knjiga koje će se u budućnosti razvijati, preporučuje se korištenje platforme on line mekteb putem koje učenik uči na zanimljiviji način. Ova platforma nudi brojne mogućnosti; kako učenje kroz igru, tako i mogućnost da učenici samostalno ili uz pomoć učitelja kreiraju zanimljive igre i kvizove s vjerskim sadržajima. Od učitelja se očekuje da u odgojno-obrazovni proces uvede poučne priče, lektire, slikovnice, časopise i poglavlja iz stručnih knjiga primjerene dobi učenika, rječnike, leksikone, enciklopedije, kratke video zapise iz internetskih baza (Youtube), filmove, ilahije i sl.
Islamski vjeronauk može se provoditi u učionici i kroz razne oblike izvanučioničke nastave. Preporučuje se, povremeno s učenicima, praktični dio nastave planirati i realizirati u lokalnom mesdžidu. Učitelj treba stvarati poticajno okruženje za usvajanje znanja i stjecanje vještina predviđenih ovim kurikulumom, za što je on najodgovorniji.
Kada je riječ o grupiranju učenika, treba imati na umu specifičan status nastavnog predmeta Islamski vjeronauk i različite vrste kombiniranih grupa koje često uvjetuju vrstu kombinacije. Već od najranije dobi učenici se navikavaju na međugeneracijsko povezivanje, a učitelji Islamskog vjeronauka moraju imati posebne sposobnosti kod osmišljavanja i provođenja aktivnosti kako bi ostvarili zadane odgojno-obrazovne ishode.
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Vrednovanje se temelji na holističkom pristupu praćenja i poticanja individualnog razvoja svakoga učenika što podrazumijeva činjenicu da odgojno-obrazovni ishodi nisu usmjereni isključivo na usvojenost znanja već odražavaju složenost zadanih odgojno-obrazovnih ishoda. Pri vrednovanju odgojno-obrazovnih ishoda očekuje se pozitivna usmjerenost na učenikovu osobnost i način promišljanja te na njegovo ponašanje, djelovanje i postignuća.
Temeljenu smjernicu u vrednovanju predstavlja utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda kod učenika sukladno razradi ishoda i razini usvojenosti.
U vrednovanju promišljanja, učitelj procjenjuje i ocjenjuje korištenje pojmova koji olakšavaju formiranje vjerskih stavova. Osim toga, učitelj procjenjuje i ocjenjuje vještinu argumentacije kao i analize vjerskih izvora. Pri ocjenjivanju ponašanja naglasak se stavlja na učenikov odnos prema Bogu, potom na vještine uočavanja i primjenu naučenog (islamski kodeks ponašanja koji regulira cjelokupni ljudski život/ pitanje farzova, sunneta, vadžiba, halala i harama, mekruha i sl.), odnos prema drugim osobama i okolišu, artikuliranja te rješavanje pitanja, dilema i problema pred kojim se učenik nalazi u svakodnevnom životu.
Klasične provjere znanja (usmenim) prozivanjem učenika i njegovim izvođenjem pred školsku ploču mogle bi se zamijeniti tehnikama ocjenjivanja kroz razgovor s učenikom, organizaciju rasprave, debate ili “oluje ideja” među učenicima, usmeno izlaganje istraženih slučajeva (referati i prezentacije) te izradom kreativnih sadržaja (plakati, kratki video zapisi i sl.).
Vrednovanje za učenje, kao jedan od tri pristupa vrednovanja, podrazumijeva praćenje i vrednovanje usvojenog znanja, vještina i stavova tijekom učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk. Ovakvim pristupom, kojim se učenike nastoji potaknuti na usvajanje vjerskih i moralno-etičkih znanja, vještina i stavova, pomaže se i učiteljima. Oni na taj način procjenjuju informacije s kojima učenici dolaze na nastavu, razinu znanja o nastavnim sadržajima, vrijednosti i stavove učenika te njihov odnos prema nastavi islamskog vjeronauka kao predmeta učenja i poučavanja. Na taj način, također, nastavni proces usmjeravaju ka ispravljanju uočenih manjkavosti i propusta u stečenom znanju ili interpretiranju određenih sadržaja (sure i sl.). Učenicima ovaj pristup omogućava razumjeti što se predmetom želi postići, što se od njih očekuje u procesu učenja i poučavanja, što se i na koji način u predmetu vrednuje i na koji način nastavnik ostvaruje svoju ulogu. Vrednovanje kao učenje pristup je u kojem učenici preuzimaju odgovornost za učenje vrednujući svoj odnos prema nastavnim zadacima i aktivnostima, procjenjujući svoje rezultate i rezultate drugih učenika u svim oblicima nastavnog rada. U nastavi Islamskog vjeronauka ističemo i nužnost vrednovanja izvanučioničke nastave (vjeronauk u Islamskim centrima, posjete raznim vjerskim i kulturnim institucijama i sl.). Pri vrednovanju naučenog posebnu pozornost učitelj posvećuje procjeni generičkih kompetencija definiranih Okvirnim nacionalnim kurikulumom a one su: odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost te komunikacija i suradnja.
Temeljem individualnog praćenja učenika, evidentiraju se i ističu prisutne vrline i vještine a na ocjenjivanje utječu sljedeće komponente:
Usvojenost znanja o temeljnim islamskim pojmovima koje uključuju i prepoznavanje moralnih odlika čovjeka;
Nivo razvijenosti interesovanja za tematske sadržaje koji olakšavaju vjersku praksu;
Doprinos odgjno-obrazovnom procesu kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem te sudjelovanje u realizaciji projektnih zadataka;
Kultura međusobne komunikacije (pravilna i korektna komunikacija u grupi i podjela uloga);
Navika korištenja različitih izvora;
Nivo primjene i prakticiranja naučenog;
Razvijenost sposobnosti analize, sinteze i kritičkog prosuđivanja;
Sposobnost uočavanja problema i predlaganja mogućih rješenja;
Nastojanje da se poštuju sposobnosti i želje drugih ljudi.
Kriteriji za prosudbu razine učeničkih postignuća razradit će se nakon određenja učeničkih postignuća po pojedinim odgojno-obrazovnim područjima, nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Svaka uočena darovitost zahtijeva pozorno praćenje i stvaranje poticajnog okruženja za razvoj onih osobina u kojima je učenik izrazito sposoban ili darovit.
Prilikom vrednovanja mora postojati razumijevanje za prepreke u učenju nastale zbog učenikovih teškoća u učenju ili eventualnih poremećaja.
Vrednovanje kao učenje, za učenje i naučenog
Poglavlje Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu sadržava informacije:
Što se vrednuje u predmetnome kurikulumu (koji su elementi vrednovanja)?
Koji su preporučeni pristupi te metode i tehnike vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu?
Kako se određuje zaključna ocjena u predmetnome kurikulumu?
Potrebno je naznačiti osobitosti pojedinih pristupa vrednovanju:
vrednovanja za učenje,
vrednovanje kao učenje i
vrednovanja naučenoga u kontekstu predmeta, odnosno njegovih pojedinih elemenata vrednovanja.
Učitelji imaju autonomiju i odgovornost izabrati najprikladnije metode i tehnike vrednovanja unutar pojedinih pristupa vrednovanju (ovisno o obilježjima učenika i škole te određenim situacijskim čimbenicima). U ovom poglavlju daju se okvirne smjernice i preporuke o metodama i tehnikama koje su posebno pogodne za vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu. Preporučene metode i tehnike trebaju omogućiti dokumentiranje i procjenjivanje odgojno-obrazovnih ishoda i omogućiti utvrđivanje različitih razina usvojenosti. Učenicima kod kojih su opažena odstupanja u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda potrebno je pružiti odgovarajuću odgojno-obrazovnu podršku radi zadovoljavanja njihovih odgojno-obrazovnih potreba.
Potrebno je odrediti jesu li svi elementi vrednovanja jednakovrijedni pri određivanju zaključne ocjene. Veća/manja težina (ponder) može se davati određenom elementu vrednovanja (primjerice element A iznosi 50% zaključne ocjene, a elementi B i C po 25%). Ponder koji se daje pojedinim elementima vrednovanja može se razlikovati ovisno o odgojno-obrazovnom ciklusu ili godini učenja i poučavanja predmeta.
Izvješćivanje
Izvješćivanje je informiranje o postignućima i napretku učenika, može biti formalno (izvješće o praćenju, dodatak svjedodžbi, napomena u svjedodžbi, podatci i bilješke u e-Matici) i neformalno (razgovori i razmjena informacija između različitih subjekata u radu s darovitima, npr. mentora i roditelja).
U okviru kurikularnog sustava izvješćivanje o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima dobiva drugačiji oblik i svrhu.
Kroz kvalitativne osvrte učitelja nastoji se kvalitetnije i detaljnije opisati ukupnost i kvaliteta postignuća učenika u određenom obrazovnom razdoblju. Ti kvalitativni osvrti trebaju dati točan, konkretan i specifičan opis učenikovih dosadašnjih rezultata i napredovanja u pojedinim predmetima, u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikularnim dokumentima.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljno – 1, dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo dobro – 4, odlično – 5).
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ISLAMSKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Islamski vjeronauk za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Islamski vjeronauk.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
- Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Islamski vjeronauk objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
- Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Islamski vjeronauk, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
- Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Islamski vjeronauk, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Prijedlog predmetnog kurikuluma Islamski vjeronauk
Studeni 2018.
Sadržaj
A. Svrha i opis predmeta
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja Islamskog vjeronauka
C. Struktura - domena predmetnog kurikuluma
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Osnovna škola Islamski vjeronauk 1. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Islamski vjeronauk 2. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Islamski vjeronauk 3. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Islamski vjeronauk 4. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Islamski vjeronauk 5.razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Islamski vjeronauk 6. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Islamski vjeronauk 7. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Islamski vjeronauk 8. razred – 70 sati godišnje
Srednja škola Islamski vjeronauk 1. razred – 35 sati godišnje
Srednja škola Islamski vjeronauk 2. razred – 35 sati godišnje
Srednja škola Islamski vjeronauk 3. razred – 35 sati godišnje
Srednja škola Islamski vjeronauk 4. razred – 35 sati godišnje
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
F. Učenje i poučavanje predmeta
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
A. Svrha i opis predmeta
Islamski vjeronauk je izborni nastavni predmet u osnovnoj i srednjoj školi, integriran u nacionalni kurikulum Republike Hrvatske. Uvrštavanje Islamskog vjeronauka u školski odgojno-obrazovni sustav rezultat je stoljetnog prihvaćanja islama kao punopravne religije pored većinske katoličke i uvažavanja muslimana kao jednakopravnih građana Republike Hrvatske. Kurikulum Islamskog vjeronauka najveći je doprinos institucionalizaciji vjeronauka i znak ozbiljnog pristupa Islamske zajednice svojoj najvažnijoj zadaći. Iz perspektive društva, Islamski vjeronauk doprinosi razumijevanju religije kao jednog od mnogih društvenih fenomena. Za svoju polaznu točku uzima čovjekovo propitivanje o početku i smislu sveukupne egzistencije. Upoznavajući učenike s egzistencijalnim i religijskim pitanjima, Islamski vjeronauk kroz svoj kurikulum pomaže svakom učeniku u njegovom osobnom razvojnom procesu unutar jednog društva. Pored pedagoško-psihološke i metodičko-didaktičke utemeljenosti predmeta, Islamski vjeronauk ima i posebnu utemeljenost u islamskom učenju.
Cilj islamskog vjeronauka je razviti kod učenika znatiželju i iskreni interes za svoju vjeru, odnosno proširivati znanje o Bogu, životu, moralu i svijetu koji nas okružuje.
Osim o svojoj vjeri, Islamski vjeronauk kod učenika razvija znanje, osjećaj i toleranciju za druge i drugačije, odnosno za vjersku, etničku i kulturološku različitost te doprinosi boljem razumijevanju drugih religija, svjetonazora i kultura.
Islamski vjeronauk doprinosi proširivanju i produbljivanju znanja i etičke svijesti o problemima s kojima se susreće naše društvo, razvija temeljne sposobnosti kod učenika da na pravi način razumiju smisao svog života, da bolje shvate i prihvate okolinu, odnosno društvo u kojem žive, te pomaže učenicima u razvijanju potrebnih kompetencija za njihovo aktivno i odgovorno djelovanje u demokratskom i multikulturalnom društvu.
Za poučavanje nastavnog predmeta Islamski vjeronauk predviđena su dva školska sata tjedno. Izbor tematskih sadržaja uzet je iz pet primarnih područja (znanstvenih disciplina): ahlak (ćudoređe), akaid (dogmatika, nauka o islamskom vjerovanju), fikh (obredoslovlje), kiraet (pravilno učenje Kur'ana) i tarih (povijest islama). Neki se tematski sadržaji obnavljaju iz razreda u razred, što podrazumijeva da se prethodno stečena znanja, vještine i stavove nastavlja razvijati, širiti i primjenjivati na višim razinama. Time se učenicima omogućuje stjecanje trajnih znanja i usvajanje praktičnih vjerskih navika. Tijekom izučavanja Islamskog vjeronauka učenici se potiču na cjeloživotno učenje: razumijevanje, memoriranje i primjenjivanje kur’anskih poruka (ajeta, hadisa, dova) za svaku životnu situaciju. Na taj način stječu se ključne kompetencije koje će učenike obogatiti znanjem, vještinama i stavovima potrebnim za različite životne situacije. U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama, a u cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
Odgojno-obrazovna cjelovitost Islamskog vjeronauka i pristup učeniku kao cjelovitom biću omogućavaju razvoj vjerskog, kulturnog i duhovnog identiteta pojedinca koji teži postati odgovornim građaninom svoje države odnosno svijeta sa svim njegovim različitostima. Sve navedeno je i poveznica između Islamskog vjeronauka i Okvirnog nacionalnog kurikuluma. Mogućnosti međupredmetnih korelacija su nebrojene, a njima se razvijaju kognitivne sposobnosti koje učenicima koriste u svim segmentima života - od učenja do percepcije svijeta oko sebe. Uspješnost uočavanja korelacija ovisi o povezanosti i suradnji učitelja različitih nastavnih predmeta. Islamski vjeronauk se mora povezivati s drugim nastavnim predmetima, osobito onima iz društveno-humanističkog područja i sadržajima različitih religija kako bi učenici u potpunosti stekli sliku multietničkog, multikonfesionalnog i pluralnog društva u kojem žive i svijeta općenito u svoj njegovoj različitosti.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja Islamskog vjeronauka
Cilj islamskog odgoja i obrazovanja jeste živjeti islam a to podrazumijeva:
Institucionalno i planirano stjecanje znanja i sposobnosti za ostvarivanje sadržajnog vjerničkog i općeljudskog života, uvažavajući kontekst vremena i mjesta življenja, što će olakšati primjenu vjerskih i etičkih načela u svakodnevnoj praksi te prevenirati svaku vrstu zastranjivanja;
Susretanje s Kur’anom kao Božjom Riječju, što zahtijeva poznavanje kur’anskog pisma i teksta kao i temeljno poznavanje sadržaja Kur’ana;
Usmjeravanje na cjeloživotno učenje koje učenike osposobljava za zajednički život i rad s drugima te pridonosi razvoju i napretku vjerske zajednice i ukupnog društva;
Razumijevanje ljudi različitih kulturnih, religioznih i drugih pogleda na svijet te sposobnost da se njihovi stavovi, razmišljanja i ponašanja vrednuju u svjetlu islamske poruke (interkulturalni pristup).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
C. Struktura - domena predmetnog kurikuluma
Vjera u Boga predstavlja najveću, najsnažniju duhovnu, moralnu, društvenu i kulturnu snagu u povijesti čovječanstva i najstariju ljudsku tradiciju. U islamu je sam život svojstvo i dar Božji prema kojem se odnosimo kao prema najvećem blagu, čime pronalazimo put ka sreći. Učenik postiže sreću tako što živi život ispunjen vjerom, nadom, dobrim djelima, ljubavlju, milošću, zahvalnošću, ljepotom, pravdom, istinom. Život se prokazuje u svojoj raznolikosti i jedinstvenosti, ali i jedinstvu. Život je prožet vjerom, znanjem i moralnim postupanjem. Vjerovati znači živjeti vjeru i svakim svojim postupkom svjedočiti njene istine i vrijednosti. Vjerovati znači činiti dobro. Činiti dobro znači izvršavati islamske dužnosti, raditi ono što je halal (dozvoljeno) i izbjegavati ono što je haram (zabranjeno). Dobrota se u islamu sastoji u pravednosti i samilosti. Mir, ljubav i ljepota su ideali islamskog života. Ljubav prema Allahu dž.š. i prema Asllahovom Poslaniku, a.s., predstavljaju temelj ljubavi prema svim ljudima i prema svim bićima. Cilj je potaknuti učenika kako bi svjedočeći svoje islamsko opredjeljenje obavljao namaze, postio mjesec ramazan, dijelio sadaku, davao zekat, pomagao slabima i siromašnima, obavio hadž i time se približavao Allahu, Njegovom zadovoljstvu i milosti.
Put do odgovornog učenika vodi preko moralnih težnji i ostvarenja moralnih vrijednosti. Osnovu islamskih moralnih vrijednosti čini učenje o ljudskim dužnostima: dužnosti prema Bogu, prema drugom čovjeku, svojim bližnjima, prema ostalim živim bićima. Kur'an i Sunnet kao dva glavna izvora islama u najvećoj su mjeri odredili tokove i moralni okvir unutar kojeg se duhovno oblikuje učenik i razvija muslimanska zajednica. Zajednica je potrebna učeniku i ona je sastavni dio njegovog života. Odgajanjem i formiranjem učenika, mi gradimo kvalitetnu i prosperitetnu zajednicu koja nas čuva od raznih iskušenja, anomalija i devijantnog ponašanja.
Dijalog ima za cilj oblikovati jedinstvene ljudske zajednice kojima bi bile sačuvane sve razlike i priznate sve posebnosti. Dijalogom se postiže dogovor, a to je uvjet ispravnog i svrhovitog zajedničkog djelovanja članova muslimanske zajednice. Sudionici u dijalogu nisu samo ljudi nego i njihove kulture i religije.
Vjera i život
Učenik uči i spoznaje da cjelokupni ljudski život prožimaju vjera, znanje i moralno postupanje. Naglašava se da je vjera u samo Jednoga Boga, Stvoritelja i Upravitelja univerzuma, najvažnije ljudsko stanje koje svaki pojedinac prihvaća slobodoumno i dragovoljno. Osim toga, vjera podrazumijeva čvrsto vjerovanje u meleke, objavljene Knjige, odabrane Božje poslanike, Sudnji dan i da cjelokupan svemir opstoji po principu Božje Volje, Stvaranja i Određenja. Učenici promišljaju i traže odgovore na pitanja  ko nas je stvorio, zašto smo stvoreni i što će s nama biti nakon smrti. Shvaćaju da je vjera, kao i sam život, izravni Božji dar za koji će svaki čovjek biti odgovoran. Vjera, kao unutarnji doživljaj Boga, ne razdvaja se od svakodnevnog življenja života. Učenik svoj život usklađuje s Kur’anom i životnom praksom poslanika Muhammeda, a.s., te tako svojim postupcima, na svakom mjestu i u svako vrijeme, svjedoči vjerske istine i vrijednosti.
Vjerska praksa
Učenik saznaje i razumijeva da u življenju islama ne može biti unutarnje vjere (iman) bez vanjskog očitovanja (islam) i svakodnevnog prakticiranja islamskih propisa. Vjerska se praksa u islamu temelji na onome što je vjernicima teoretski u Kur’anu naređeno ili zabranjeno, a u svakodnevnoj životnoj praksi poslanika Muhammeda, a.s., objašnjeno i primijenjeno. Vjerska praksa obuhvaća i regulira odnos svakog pojedinca prema Bogu, bližnjima, svim ljudima, cijeloj prirodi i svemu stvorenom. Svjedočeći svoje islamsko opredjeljenje, učenici se i teorijski i praktično osposobljavaju da samostalno obavljaju dnevne molitve, poste mjesec ramazan, udjeljuju zekat te obave hodočašće u Mekku. Učenici stječu znanje o vjerskim običajima koji se tradicionalno prakticiraju u sredini u kojoj žive.
Osim što iz Kur’ana crpe norme ponašanja i postupcima primjenjuju znanje u vjerskoj praksi, učenici razumijevaju da je već i samo citiranje, odnosno učenje Božjih Riječi, čin ibadeta. Učenici se osposobljavaju da do kraja srednjoškolskog obrazovanja samostalno čitaju kur’ansko / arapsko pismo.
Moral
Učenik uči da su Kur'an i Sunnet, kao dva glavna izvora islama, moralni okvir unutar kojeg se duhovno oblikuje vjernik i razvija muslimanska zajednica. Spoznaje da su mir, ljubav, ljepota i solidarnost među najvažnijim idealima ukupnog islamskog života. Ljubav prema Bogu i prema Božjem poslaniku Muhammedu, a.s., predstavlja temelj ljubavi prema svim ljudima i prema svim bićima.
Učenik svojim promišljanjem temeljito shvaća da put do odgovornog čovjeka vodi preko moralnih težnji i ostvarivanja moralnih vrijednosti te da osnovu islamskih moralnih vrijednosti čini učenje o dužnostima prema Bogu, sebi, bližnjima, ostalim ljudima i živim bićima.
Učenik je svjestan važnosti promoviranja dobra a sprečavanja zla, odnosno svjestan je posljedica ako zlo ili nemoral postanu prevladavajuća društvena norma ponašanja. Sve društvene procese i pojave promatra kroz prizmu moralnih vrijednosti i o njima donosi prosudbu te ih prihvaća ili odbacuje, svjestan različitog kriterija vrednovanja kod ljudi različitog svjetonazora. Ne prihvaća sve društvene pojave, ali poštuje pravo drugih na samoopredjeljenje.
Susret s drugima
Učenik razvija osjećaj za druge i drugačije odnosno postaje svjestan vjerske, etničke i kulturološke raznolikosti sredine u kojoj živi i djeluje. Stječe znanje o drugim vjerama, svjetonazorima i kulturama, te pokazuje toleranciju prema drugačijima. Pomaže promoviranju jednakosti, poštuje prava svake osobe i razvija empatiju za pomaganjem slabima i ugrožnima. Razvija odgovornost za svoje najbliže, za dom i obitelj, ali i za svoj narod, njegovu duhovnost, tradiciju, jezik – uz punu toleranciju prema drugim narodima i njihovim vjerskim, kulturnim i etničkim identitetima.
Učenik kritički promišlja o različitim interesima unutar zajednice i angažiran je u kreiranju vlastitih životnih uvjeta sudjelujući i pridonoseći zajednici u kojoj živi. Istražuje položaj drugih vjerskih zajednica i osvještava vlastiti identitet. Naglasak je na poticanju pozitivnih stavova, na razvoju svijesti o pripadanju islamskom ummetu, ali i europskom kulturnom krugu te prihvaćanju i unapređenju temeljnih vrijednosti suvremenog demokratskog i pluralnog društva.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Osnovna škola Islamski vjeronauk 1. razred – 70 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV A.1.1.
Na kraju prve godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni VJERA I ŽIVOT učenik opisuje islam kao vjeru i osnovne odrednice vjere; slavi i veliča Boga te Mu zahvaljuje.
Naziva selam i odgovara selam. Imenuje vjeru, Boga, Poslanika, Svetu knjigu. Izgovara kelimei- šehadet s prijevodom. Veliča i slavi Boga učenjem Rabbi jessir i Subhaneke, zahvaljuje Gospodaru učenjem El- Fatiha s prijevodom. Definira vjeru islam.
Učenik definira islam i svjedoči vjeru učenjem kelimei-šehadeta.
OŠ IV A.1.2.
Učenik nabraja najveće islamske blagdane i opisuje običaje u vezi s njima. Upoznaje se s pojmovima halal i haram.
Učenik imenuje blagdane i načine njihovog obilježavanja. Upoznaje se s pojmovima halala i harama kako u prehrani tako i u načinima obilježavanja vjerskih blagdana.
Učenik imenuje blagdane, razlikuje ramazanski od kurban bajrama, navodi način pripreme za blagdan, i bajramske običaje. Razlikuje halal i haram prehrane uz pomoć učitelja.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme:
Tko sam-što sam?
Želim prihvatiti drugoga i želim biti prihvaćen
Dozvoljeno jelo i piće
Sve slavi i veliča Boga
Bajram u mom domu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenici učestvuju u osmišljavanju i realiziranju igrokaza u učionici vezanog za situacije u kojima se uči Euzubilla i Bismilla, crtaju te situacije i aktivnostima u kojima se ona uči, te aktivno učestvuju u raspravi o ponašanju u situacijama u kojima se ona uči;
Učeničke aktivnosti će biti raznolike, a sastoje se iz izrade čestitki za mubarek-dane; pričanja jednog bajramskog doživljaja; slušanje i uvježbavanja interpretiranja ilahije;
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV B.1.1.
Na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni vjerska praksa učenik definira osnovne islamske pojmove iz svakodnevnog života muslimana i upoznaje se s islamskim stajalištima prema onome što / tko ga okružuje. Prakticira ponašanje sukladno tim stajalištima.
U praktičnom životu učenik koristi pojmove: selam, islam, musliman, halal, haram, Allah dž.š., Muhammed a.s., Kur’an, kibla, dova, namaz, Bajram, abdest, sure. Razumije kad se upotrebljavaju i što znače. Može ih objasniti i neke od njih primijeniti u životu.
Uz pomoć vjeroučitelja definira navedene pojmove. Može dati primjer upotrebe nekih od njih.
OŠ IV B.1.2.
Učenik reproducira kur’anske sure i dove. Povezuje ih sa životnim situacijama u kojima se koriste i primjenjuje u svakodnevnom životu.
Reproducira sadržaje: euza i bismilla, Rabbi jessir, subhaneke, kelime i šehadet, fatiha, nas, felek, ihlas, kewser.
Uz pomoć učitelja reproducira sve planirane sadržaje na arapskom jeziku.
OŠ IV B.1.3.
Učeni prepoznaje svako slovo arapske abecede.Može pravilno izgovoriti većinu harfova i pojedinačno imenovati svaki.
Učenik navodi arapsku abecedu pjesmicom (ELIF, BA, TA, TSA…) i razlikuje slova u osnovnome obliku. S pomoću raznolikih materijala izrađuje slova kao didaktiku. Ilustrira i boji, slaže slovarice.
Učenik povezuje imena s oblicima harfova. Većinu ih pravilno izgovora.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme:
Tražim svoje mjesto
Bajramski darovi i bajramske posjete
Čistoća u islamu
Zahvaljujem se Bogu učeći poglavlje Elhamdulillahi
Čvrsto vjerujem u Božije jedinstvo učeći poglavlje Ihlas
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenici kroz semafor prikazuju dozvoljeno i zabranjeno jelo i piće; slušaju audio kur'anske sure (poglavlja), a potom ponavljaju;
Improvizirati slavinu i uvježbavati abdestne radnje;
Poticanje učenika da svoje obraćanje Allahu, dž.š., oblikuju u svoju dovu;
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV C.1.1.
Na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni Moral učenik uočava i prepoznaje islamske, a ujedno i univerzalne moralne vrijednosti.
Učenik recitira pjesmicu Islam mi je vjera. Nabraja moralne vrijednosti spomenute u njoj (vjera u Boga odgaja i doprinosi smjelosti, ljubavi prema svima, potrebi žrtve, odricanja i rada, nužnosti istinitoga govora i izbjegavanja laži). Prepričava, uz pomoć učitelja i roditelja, usvojena znanja o postojanju Boga te o tome da smo članovi zajednice unutar koje se ponašamo prema pravilima i principima vjere. Usvaja lijepe osobine uz osjećaj ugode jer je pohvaljen zbog toga, jer ga prijatelji bolje prihvaćaju, a roditelji zamjećuju i nagrađuju njegov trud.
Nabraja moralne vrijednosti koje se spominju u pjesmici (vjera u Boga odgaja i doprinosi smjelosti, ljubavi prema svima, potrebi žrtve, odricanja i rada, nužnosti istinitog agovora i izbjegavanja laži).
OŠ IV C.1.2.
Učenik prepoznaje i razlikuje etičke norme (dobro-loše, pošteno-nepošteno, prihvatljivo- neprihvatljivo) koje određuju njegovo ponašanje u domu, školi i na ulici
Učenik navodi što je potrebno za dobro ponašanje muslimana u svakodnevnom životu (u kući, u društvu, na ulici).
Razlikuje lijepe od loših postupaka.
Razvija umijeće ponašanja i odijevanja po pravilima (provedba discipline u domu, školi, na ulici). Raspravlja o ponašanju u pojedinim situacijama.
Razlikuje lijepe od loših postupaka.
Sadržaj za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme:
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV D.1.1.
Na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni SUSRET S DRUGIMA učenik uočava razliku između islamskog pozdrava i pozdrava koje čuje svakodnevno.
Učenik izgovara riječi selama.
Govori o doživljaju susreta s drugima te o praksi upućivanja selama.
Primjerima iz svakodnevnog života obrazlaže potrebu širenja lijepih želja koje su sadržane u selamu.
Učenik upotrebljava islamski pozdrav u svakodnevnom životu.
OŠ IV D.1.2.
Učenik otkriva i zaključuje kakve su dužnosti muslimana prema obitelji, prijateljima i drugim ljudima.
Učenik se interesira kakav treba biti odnos među ljudima a osobito među članovima uže obitelji.
Primjerima iz svakodnevnog života ukazuje na potrebu lijepih uzajamnih odnosa među ljudima. Učenik osvješćuje važnost pomaganja i skrbi za slabe i nemoćne (na poticaj vjeroučitelja sudjeluje u organizaciji humanitarnih akcija / priredbi / sajmova gdje bi se prikupljao novac od učeničkih radova.
Učenik uspoređuje norme uzornog i lošeg ponašanja prema drugima a osobito prema starijima.
Opisuje svoje odnose unutar obitelji i škole.
Sadržaj za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme:
Pozdrav mira
Slušati i poštovati roditelje moja je obaveza
Moje ponašanje
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učešće učenika će se ogledati u osmišljavanju i izvođenju prigodnih igara (uloga članova obitelji), crtanju članova obitelji, obiteljskog stabla, prezentaciji crteža, planiranju svoga načina učešća u pomoći u obitelji.
Osnovna škola Islamski vjeronauk 2. razred – 70 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
Odgojn
o-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV A.2.1.
Na kraju druge godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauka u domeni VJERA I ŽIVOT učenik imenuje islamske i imanske šarte, razlikuje ih i izgovara na arapskom i hrvatskom jeziku
Učenik nabraja islamske šarte po redoslijedu, izgovara kelime i šehadet i njegovo značenje. Povezuje islamske šarte sa životnom praksom. Nabraja imanske šarte po redoslijedu i navodi ih na arapskom i hrvatskom jeziku.
Učenik nabraja islamske šarte a imanske uz pomoć učitelja
OŠ IV A.2.2.
Učenik uočava vrijednost života, rada i susreta s drugima čitajući ajete i hadise koji potiču na rad i odgovoran život.. Nabraja i opisuje obrede vjerskog čišćenja.
Učenik citira kur’anske ajete i hadise koji govore o vrijednosti rada i života te navodi primjere iz svoje okoline u vezi s tim. Pokazuje brigu o drugima, brine o čistoći tijela. Navodi uvjete za namaz.
Učenik nabraja koristi rada i čišćenja, prepoznaje obred abdesta i gusula. Nabraja uvjete za namaz.
Sadržaj za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Znakovi vjerovanja-imanski šarti
Islamske obaveze-islamski šarti
Živjeti na teret drugih strogo je zabranjeno
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Govoriti o Allahu Uzvišenom kao Jedinom Bogu, Stvoritelju i Gospodaru svih svjetova, Vladaru Milostivom i Opskrbitelju..., pokušati kod djece razvijati osjećaj za vjeru u Jednog Boga i Njegovo opstojanje, zatim oblikovati lijepo mišljenje o Njemu Uzvišenom; inicirati memoriranje nekoliko imena Allaha Uzvišenog sa prijevodom: Rabb, Rahman, Rahim, Malik, Selam, Alim;
- Razgovarati o prirodi i prirodnim pojavama: nebo, kiša, zemlja, rijeke, planine, šume, more -
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ B.2.1.
Na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni vjerska praksa učenik opisuje određene islamske navike. Može ih samostalno primijeniti u svakodnevnom životu.
Koristi odgovarajuće sintagme za svakodnevne životne situacije: kod započinjanja svakog posla, način zahvaljivanja Bogu i ljudima, način pokajanja i traženja oprosta, izražavanja sućuti…
Povezuje higijenu tijela, odjeće i životnog prostora s propisima islama.
Pored toga što prepoznaje određene islamske navike, učenik pojedine može i opisati.
OŠ IV B.2.2.
Učenik reproducira kur’anske sure i dove. Povezuje ih sa životnim situacijama u kojima se koriste i primjenjuje prilikom obavljanja namaza.
Citira zadnje sure iz Kur’ana, ettehijjatu, salavate i dove.
Uz pomoć učitelja učenik reproducira zadnje sure iz Kur’ana i ettehijjatu, salavate i dove.
OŠ IV B.2.3.
Na kraju obrazovnog razdoblja 0-2 godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni VJERSKA PRAKSA, poddomena arapsko pismo, učenik prepoznaje svako slovo arapske abecede. Može pravilno izgovoriti većinu harfova i imenovati svaki pojedinačno .
Učenik navodi arapsku abecedu kroz pjesmicu (ELIF, BA, TA, TSA…) i razlikuje slova u osnovnom obliku. Uz pomoć raznolikih materijala izrađuje slova kao didaktiku. Ilustrira i boji, slaže slovarice.
Na kraju 2. godine učenik prepoznaje harfove arapske abecede, većinu ih pravilno izgovara i imenuje
Sadržaj za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme:
Kako se obogatiti dobrim navikama i time spriječiti loše navike
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U razgovoru sa učenicima dati zadatak da napišu za što su sve zahvalni Bogu na papir u određenom vremenu, i ponuditi primjer vlastitog lijepog ponašanja u određenoj životnoj situaciji.
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV C.2.1.
Na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL
učenik prepoznaje razlike između dobrog i lošeg ponašanja. Učenik uzima abdest slijedeći preporuku Poslanika prema čijim riječima je abdest oružje vjernika (štiti ga od svega lošeg a pomaže mu u održavanju duhovne čistoće)
Učenik navodi ajete i hadise koji govore o dobrim i lošim postupcima.
Razlikuje lijepe od loših postupaka.
Uzima abdest  ežeći duhovnoj čistoći i zaštiti od grijeha.
Učenik samostalno navodi dobre i loše osobine te redoslijed uzimanja abdesta.
OŠ IV C.2.2.
Učenik na osnovu vlastitog pozitivnog iskustva kroz život opisuje vrijednosti života.
Učenik prepoznaje vrijednosti života te navodi ajete i hadise koji opisuju život na ovom svijetu. Navodi primjere iz svakodnevnog života gdje život ljudi liči na neku igru.
Učenik samostalno definira život na ovom svijetu
Sadržaj za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pomoći drugoga obaveza je vjernika
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Kroz projekciju video-klipova o prihvatljivim oblicima ponašanja i neprihvatiljivim oblicima ponašanja učenicima će kroz svakodnevni društveni kontekst biti poslana poruka o implikacijama pozitivnog i negativnog ponašanja
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV D.2.1.
U domeni SUSRET S DRUGIMA
učenik uočava i predočava socijalni smisao posta u mjesecu ramazanu.
Učenik tumači što je post i kategorizira tko je dužan postiti.
Obrazlaže zašto muslimani poste.
Objašnjava važnost organiziranja iftara za siromašne i gladne.
Učenik, na poticaj roditelja i muallima, predlaže organiziranje iftara i pridonosi organizaciji socijalne akcije pripremanja iftara.
Učenik uspoređuje pojmove ramazan, post, iftar, kandilji
i objašnjava njihova značenja.
OŠ IV D.2.2.
Učenik otkriva i zaključuje kakav bi trebao biti odnos muslimana i muslimanke prema životu na ovom svijetu.
Učenik objašnjava kakav bi život muslimana trebao biti.
Recitira Kur'anski tekst i tekst hadisa o životu na dunjaluku i Ahiretu. Počinje napredovati u primjeni kur’anske i poruke Poslanika u svakodnevnom životu.
Učenik prikazuje u glavnim crtama čime treba biti ispunjen život na dunjaluku.
Sadržaj za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ustezati se od jela i pića uz Ramazan (postiti)
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Igrokazom „Postiti ili ne postiti“-pitanje je sad“ prikazati život dvojice najboljih prijatelja: jednog u čijem domu se osjeti Ramazan i drugog u čijem domu se ne posjeti Ramazan te na taj način kontekstualizirati praktično življenje islama kroz post u Ramazanu
Osnovna škola Islamski vjeronauk 3. razred – 70 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV A 3.1.
Na kraju treće godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauka u domeni vjera i život učenik navodi i objašnjava temeljna učenja vjere.
Učenik definira islam i ključne islamske pojmove vjerovanja: meleki, knjige, poslanike, Sudnji dan. Nabraja Božje objave i poslanike kojima je upućena objava, navodi osobine Božjih poslanika,
veliča uzvišenost Allaha dž.š, pripremajući se i obavljajući sabah namaz, obraća se Allahu dovom, učvršćuje i izražava vjeru izgovaranjem
imanskih i islamskih šarta.
Učenik nabraja dužnosti, diferencira imanske od islamskih dužnosti.
OŠ IV A 3.2.
Učenik otkriva ljepotu vjere i društvenih vrijednosti usklađenih s moralnim načelima.
Učenik prepoznaje vrijednosti društva u kojem živi, identificira sebe kao vjernika: po imenu, obitelji, porijeklu, odgoju i svom osobnom odabiru. Pokazuje razumijevanje za druge i drugačije. Opisuje Božja stvorenja i njihovu funkciju. Opisuje način zadobijanja Božje milosti. Uočava vrijednost znanja, ustrajnosti, poštenja i prijateljstva.
Učenik otkriva prednosti vjere, učenja, činjenja dobrih djela, govor istine, pokazuje razumijevanje za druge i drugačije; samostalno nabraja Božja svojstva na hrvatskom jeziku, nabraja ljepote Allahova stvaranja;
OŠ IV A 3.3.
Učenik saznaje o počecima stvaranja svijeta, prvih ljudi na zemlji te identificira Ka’bu kao prvi hram na Zemlji. Otkriva i pronalazi najljepši uzor u životu Muhammeda a.s.
Učenik navodi osnovne podatke o početku stvaranja svijeta, Ademu, a.s., i Havi te Ibrahimu, a.s., i njegovoj gradnji Kabe. Upoznaje se s najvažnijim biografskim podacima Muhammeda, a.s., i iskušenjima kroz koja je prolazio. Uspoređuje naučeno s primjerima iz svakodnevnog života..
Učenik navodi i prepoznaje činjenice iz povijesti islama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Temelji vjere-imanski šarti
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ovim je ishodom učeniku ponuđen stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukčiji od provjere znanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prezentira uradak razrednome odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud.
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV B 3.1.
Na kraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni vjerska praksa učenik prepričava poučne događaje iz života Muhammeda a.s., uspoređuje ih sa svakodnevnim životnim situacijama i uzima pouku za osobni život.
Učenik imenuje određene povijesne ličnosti, navodi epizode njihovih životnih sudbina i uzima pouku u osobnom životu. Upoznaje se s osobinama Božjih poslanika i primjenjuje ih u osobnoj životnoj praksi.
Pored davanja životnih primjera za navedene osobine, učenik osobine Božjih poslanika navodi i na hrvatskom jeziku.
OŠ IV B 3.2.
Učenik interpretira određene kur’anske sure i dove. Povezuje ih sa životnim situacijama u kojima se koriste i primjenjuje prilikom obavljanja namaza. Za pojedine navodi povode i okolnosti objavljivanja te ih dovodi u vezu s događajima iz suvremenog života.
Učenik interpretira sure i Et-Tehijjatu, salavate i dove.
Uz pomoć vjeroučitelja učenik interpretira sure: Ihlas, Fil, Asr, Ettehijjatu, salavate i dove.
OŠ IV B 3.3.
Na kraju obrazovnog razdoblja 3-5 godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni VJERSKA PRAKSA, poddomena arapsko pismo, učenik opisuje svako slovo arapske abecede. Suvereno piše arapska slova, grupira ih prema oblicima, pravopisnim i semantičkim skupinama: kratki vokali, dugi vokali, grupa EDRO, krupni harfovi. Izražava kreativnost izrađujući harfove i grupe harfova od različitih materijala. Prezentira ih u digitalnom obliku putem igrica i pp prezentacija.
U zadnjoj godini ovog odgojno-obrazovnog razdoblja uvježbava sadržaj sufare.
Učenik pojedinačno opisuje svako slovo arapske abecede. Vlastitim riječima prepoznaje položaj i mjesto svakog slova (BA je 2. slovo arapske abecede, nalazi se poslije ELIFA, a prije slova TSA). Može napisati svaki harf i otpjevati kroz pjesmicu izgovarajući ih s kratkim vokalima (E-I-U, BE-BI-BU, TE-TI-TU, TSE-TSI-TSU…). Razlikuje i druge grupe harfova: dugi, vokali, grupa EDRO, krupni harfovi. Na kraju ovog odgojno-obrazovnog razdoblja (5. godina učenja) demonstrira cjelokupan sadržaj sufare.
Krajem 5. godine učenja promoviranje novih učača Kur’ana.
Na kraju 3. godine učenik prepoznaje harfove arapske abecede, pravilno ih izgovara i imenuje. Većinu može svojim riječima opisati i uz pomoć vjeroučitelja napisati.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ovim je ishodom učeniku ponuđen stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukčiji od provjere znanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prezentira uradak razrednome odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud.
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV C 3.1.
Na kraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL
učenik otkriva razloge zabrane alkohola radi ostvarenja ljepšeg načina života.
Učenik prepričava priču Sumejja i pronalazi vezu između ovisnosti o alkoholu i ubojstvu, uzroku nesreće.
Učenik samostalno prepričava priču Sumejja
OŠ IV C 3.2.
Koristeći udžbenik i drugu dostupnu literaturu koja govori o životu Božjeg poslanika, ashaba ili drugih dobrih ljudi učenik opisuje dužnosti prema roditeljima, rodbini, prijateljima, susjedima i ostalim ljudima te uočava
islamske a ujedno i univerzalne moralne vrijednosti.
Temeljem pripovijetki o životu Božjeg poslanika i dobrih ljudi te zanimljivih i poučnih suvremenih pripovijetki učenik uočava i prepoznaje islamske a ujedno i univerzalne moralne vrijednosti poput poštenja, iskrenosti, pravednosti, velikodušnosti, jednakosti svih ljudi bez obzira na rasnu i etničku pripadnost.
Navodeći svojstva Božjih poslanika opisuje što je poštenje, iskrenost, povjerenje te kako u Božjim poslanicima možemo imati najljepše uzore.
Učenik samostalno objašnjava svojstva Božjih poslanika i nabraja dužnosti prema ostalima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja.
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV D 3.1.
U domeni susret s drugima učenik ističe i podupire potrebu pozdravljanja selamom - pozdravom mira.
Učenik interpretira riječi selama i objašnjava što je selam.
Surađuje s ljudima koji ga okružuju (prijatelji, učitelji, roditelji i dr.) i brine se za provedbu discipline, međusobnog pozdravljanja, pozdravljanja uposlenih u školi i sl.
Učenik navodi kome se naziva selam, na kojim mjestima i u kojim prilikama
OŠ IV D 3.2.
Učenik prikazuje kakav bi trebao biti odnos muslimana i muslimanke prema radu i ljudima koje tek upoznaje.
Učenik prepričava kakav je bio odnos Poslanika prema stanovnicima Medine nakon Hidžre. Navodeći primjere iz Poslanikovog života, objašnjava kako su svi ljudi pred Bogom jednaki te da se razlikuju jedino po bogobojaznosti.
Oprimjeruje postupke ensarija prema muhadžirima.
Učenik proučava ponašanje ensarija prema muhadžirima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja.
Osnovna škola Islamski vjeronauk 4. razred – 70 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV A 4.1.
Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja Islamskog vjeronauka u domeni vjera i život učenik potvrđuje vjeru u jednog Boga vjerovanjem u Njegova svojstva i prakticiranjem namaza. Definira post, zekat i hadž i pojašnjava propise o njima.
Učenik opisuje Boga temeljem Njegovih svojstava i govori o ljepoti Allahova stvaranja. Definira vjeru kao ljubav prema Bogu, Poslaniku i drugim ljudima, navodi primjere i iskustva prvih muslimana. Nabraja uvjete za namaz, opisuje pet dnevnih namaza. Razvija svijest o Bogu, opisuje doživljaj Boga, promišlja o važnosti, smislu i dobrobiti vjerovanja u svakodnevnom
životu.
Učenik navodi islamske dužnosti definira ih, navodi neke propise vezane za svaki islamski šart, pokazuje spremnost za odricanje u ime Boga i s ljubavlju govori o Bogu, Poslaniku i dr. dužnostima.
OŠ IV A 4.2.
Učenik otkriva značaj obveze prema sebi i drugima.
Učenik nabraja dužnosti prema sebi i drugima na temelju ajeta i hadisa. Pokazuje zahvalnost Bogu, Stvoritelju svih ljepota, učenjem novih poglavlja iz Kur’ana.
Uz pomoć učitelja učenik nabraja du nabraja žnosti prema sebi, susjedima, rodbini i prijateljima, zajednici, društvu i domovini i navodi primjere iz svojega života..
OŠ IV A 4.3.
Učenik se upoznaje s događajima iz rane povijesti islama koji su odredili tok razvoja islama i prve muslimanske zajednice. Iskustvo obilježavanja islamskih blagdana i mubarek noći u užoj i široj zajednici povezuje sa sadržajima blagdana.
Učenik prezentira Bedr kao važan događaj u povijesti islama povezujući njegov ishod sa snagom vjere. Prepričava i analizira ishode Uhuda, Hendeka i povratka u Mekku povezujući ih s vrijednostima opraštanja, tolerancije, mira i suživota. Upoznaje se s islamskim blagdanima i mubarek noćima.
Učenik nabraja tijek najvažnijih događaja u povijesti islama uz pomoć učitelja i navodi neke od primjera. Učenik nabraja islamske blagdane i mubarek noći tijekom godine.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Iz života poslanika Muhammeda a.s.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, strip, jednostavni kratki tekstovi od nekoliko kratkih rečenica popraćeni slikama, vrlo jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, prilagođena poznata priča, čestitka, kratki tekstovi popraćenim slikama i obrascima s osobnim podacima, razglednica, Neke preporučene aktivnosti:
bojanje, gestikulacija, slaganje slika ili dijelova kratkog teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije uz izmjenu pojedinih elemenata, prepričavanje slijeda nekog događaja uz pomoć vizualnih poticaja i pitanja, jednostavni projektni zadaci (izrada čestitke, plakata, lutkarska predstava, kraća dramatizacija, skeč, mentalne mape...) i dr.
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV B 4.1.
Na kraju 4. godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni vjerska praksa učenik demonstrira sve dnevne namaze.
Sadržaj Islamskih šarta usvojenih u ranijim godinama učenja i poučavanja, proširuje poučnim pričama iz svakodnevnog života.
Pored nabrajanja, opisivanja, kompariranja i obrazlaganja utjecaja dnevnih namaza na život čovjeka (sabah, podne, ikindija, akšam, jacija), učenik vodi dnevnik obavljanja namaza i razgovara s vršnjacima o načinima obavljanja molitve. Prepričava poučne priče o namazu, postu, zekatu, hadžu.
Uz pomoć učitelja učenik pokazuje praktično obavljanje dnevnih namaza. Vodi tjedni dnevnik o obavljenim namazima.
OŠ IV B 4.2.
Učenik interpretira određene kur’anske sure i dove. Povezuje ih sa životnim situacijama u kojima se koriste i primjenjuje prilikom obavljanja namaza. Za pojedine navodi povode i okolnosti objavljivanja te ih dovodi u vezu s događajima iz suvremenog života.
Učenik interpretira sure, Ajetul kursijju, Kunut dovu sa značenjem na hrvatskom jeziku.
Učenik interpretira sure Kadr, Kewser i Ajetul kursijju.
OŠ IV B 4.3.
Na kraju obrazovnog razdoblja 3-5 godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni vjerska praksa, poddomena arapsko pismo, učenik opisuje svako slovo arapske abecede. Suvereno piše arapska slova, grupira ih prema oblicima, pravopisnim i semantičkim skupinama: kratki vokali, dugi vokali, grupa EDRO, krupni harfovi. Izražava kreativnost izrađujući harfove i grupe harfova od različitih materijala. Prezentira ih u digitalnom obliku putem igrica i pp prezentacija.
U zadnjoj godini ovog odgojno-obrazovnog razdoblja uvježbava sadržaj sufare.
Učenik pojedinačno opisuje svako slovo arapske abecede. Vlastitim riječima prepoznaje položaj i mjesto svakog slova (BA je 2. slovo arapske abecede, nalazi se poslije ELIFA, a prije slova TSA). Može napisati svaki harf i otpjevati kroz pjesmicu izgovarajući ih s kratkim vokalima (E-I-U, BE-BI-BU, TE-TI-TU, TSE-TSI-TSU…). Razlikuje i druge grupe harfova: dugi, vokali, grupa EDRO, krupni harfovi. Na kraju ovog odgojno-obrazovnog razdoblja (5. godina učenja) demonstrira cjelokupan sadržaj sufare.
Krajem 5. godine učenja promoviranje novih učača Kur’ana.
Na kraju 4. godine učenik piše sve harfove arapske abecede. Uz pomoć vjeroučitelja većinu harfova grupira prema: kratkim i dugim vokalima, krupnim harfovima te onima iz grupe EDRO. Uz pomoć vjeroučitelja, na kreativan način od različitih materijala izrađuje harfove po grupama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV C 4.1.
Na kraju 4. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL
učenik objašnjava moralne dimenzije posta u mjesecu ramazanu i navodi radnje koje kvare namaz, a narušavaju lijepe ljudske postupke.
Učenik definira što znači postiti i navodi tko je dužan postiti. Opisuje doživljaj posta i iščekivanja paljenja kandilja. Primjerima iz svakodnevnog života objašnjava potrebu pridržavanja posta kao jednog od načina za dobivanje energije koja nas štiti od moralnog posrnuća. Navodi radnje koje kvare namaz, a narušavaju lijepe ljudske postupke.
Učenik uočava i uz pomoć vjeroučitelja objašnjava koje su sve koristi posta.
OŠ IV C 4.2.
Opisujući međuljudske odnose u užoj i široj rodbini uočava postupke pomaganja i suosjećanja s rodbinom u različitim životnim situacijama. Obrazlaže Božje naredbe i zabrane koje reguliraju pravilno postupanje u društvu.
Učenik prepričava kakav je bio odnos Muhammeda a.s. prema djeci i kakvi su bili njegovi moralni postupci prema mlađima.
Nabraja i razvrstava Božje naredbe i zabrane. kojima se regulira naređivanje dobra i odvraćanje od zla.
Imenuje svoju rodbinu i prijatelje, te nabraja dužnosti prema njima kako bi im bio od pomoći i iskazao poštovanje.
Učenik samostalno nabraja Božje naredbe i zabrane na putu promicanja dobra a sprečavanja zla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV D 4.1.
U domeni susret s drugima
učenik obrazlaže i sažima smisao i značaj zekata kao načina pravedne raspodjele imetka i prava siromašnih u imetku bogatih.
Učenik predstavlja koja je četvrta islamska obveza i kako je ona povezana s odnosom prema drugim ljudima.
Uočava socijalne i etičke ciljeve zekata i izražava spremnost da ga primjenjuje u životu.
Učenik uspoređuje pojmove zekat, nisab, imućni, siromašni, posjed, islamske ustanove
i objašnjava njihova značenja.
OŠ IV D 4.2.
Učenik gradi i razvija islamski odnos prema rodbini, susjedima, prijateljima i široj društvenoj zajednici.
Učenik zaključuje da je čovjek društveno biće (nikad nije sam - rađa se po Allahovoj volji; u društvu ljudi odrasta, uči, radi i stječe iskustva).
Oprimjeruje kako se iz bogatstva društvenih veza razvija prijateljstvo te objašnjava kako sve velike stvari započinju u krugu obitelji.
Brine o potrebama obitelji, rodbine i prijatelja.
Usklađuje svoj odnos prema obitelji, susjedima i prijateljima s islamskim propisima.
Učenik uočava elemente koji doprinose zbližavanju članova obitelji, susjeda i prijatelja i predlaže planove za očuvanje i jačanje razvijenog novog prijateljstva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Osnovna škola Islamski vjeronauk 5.razred – 70 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV A 5.1.Na kraju pete godine učenja i poučavanja islamskog vjeronauka u domeni VJERA I ŽIVOT učenik opisuje znakove vjerovanja i povezuje sadržaje s iskustvom vjere. Definira, opisuje i interpretira način obavljanja namaza.
Učenik analizira kelime i šehadet. Definira, opisuje i interpretira pripremu i način obavljanja namaza: pet dnevnih, džuma, dženaza, bajram i teravih namaz. Nabraja radnje koje kvare namaz i opisuje sehvi sedždu kao mogućnost ispravljanja pogreške u namazu. Uočava vrijednosti posta, zekata, sadekatul fitra i hadža. Kreira sliku u vezi s islamskim dužnostima
Učenik nabraja i objašnjava dužnosti; uz pomoć učitelja citira kur’anske ajete i hadise vezane za dužnosti; priprema se za namaz i opisuje način obavljanja pet dnevnih namaza; nabraja radnje koje kvare namaz i opisuje sehvi sedždu; nabraja farz, vadžib i sunnet namaze; nabraja imanske šarte i prijevod;
OŠ IV A 5.2. Učenik uočava utjecaj islamskih načela i običaja na način života, odnosa u društvu, općenito na kulturu i vrijednosti jednog društva.
Učenik uči euzu i bismillu prije svakog hajr posla, nabraja vrijednosti pristojnog i lijepog odijevanja prilikom klanjanja, izlaska na ulicu i u drugim prilikama. Uočava smisao islamskih propisa u vezi s higijenom tijela, odjeće i životnog prostora.
Učenik nabraja islamske obrede, opisuje način obavljanja, navodi argumente i raspravlja o svakodnevnim obredima koji mjenjaju životne navike
OŠ IV A 5.3.Učenik uočava povezanost ključnih islamskih blagdana sa propisima i temeljima vjere
Blagdan Kurban-bajramu učenik povezuje s institucijom kurbana i hadža.
Učenik opisuje Kurban-bajram i Hadž povezujući ih i navodeći njihovu ulogu,smisao i svrhu uz pomoć učitelja
OŠ IV A 5.4. Na kraju 5. godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni vjerska praksa učenik novostečeno znanje iz ahlaka i ibadeta povezuje s primjerima iz života. Formira pozitivne stavove prema lijepim navikama. Može prepoznati loše navike kao i djela koja umanjuju druga dobra djela ili kvare ibadete. Objašnjava smisao džemata i razvija naviku obavljanja namaza u džematu.
Navodi konkretne primjere za pozitivne i negativne primjere iz života. Daje konkretne primjere za naredbe i zabrane. Susreće se s terminom džemat kako u teoriji tako i u praksi.
Učenik definira pojmove: farz, sunnet, halal, haram, mekruh. Oprimjeruje ih događajima iz svakodnevnog života.Vodi dnevnik (tjedni ili mjesečni) svojih djela svrstavajući ih u odgovarajuću kategoriju.
OŠ IV A 5.5. Učenik interpretira određene kur’anske sure, dove i sadržaje vezane za namaze. Povezuje ih sa životnim situacijama u kojima se koriste i primjenjuje prilikom obavljanja namaza.
Učenik interpretira: namaske nijete, ezan, ikamet, sure, zikir poslije namaza.
Učenik interpretira na arapskom jeziku: nijete dnevnih namaza, ezan i ikamet, sure, ettehijjatu, salavate, dove,zikir poslije namaza.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme:
Kelime i šehadet
Namaz (pet dnevnih)
Uvjeti za namaz, glavni dijelovi namaza, radnje koje kvare namaz i abdest
džuma namaz
dženaza namaz
bajram namaz
Funkcije:
imenovanje obreda vezanih za namaz
ispravno ( po redoslijedu) pripremanje za namaz
praktična primjena namaza
imenovanje namaza i poznavanje njihove uloge
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova:
Rad na tekstovima zahtjeva obradu koja uspješno spaja koncentraciju i slobodu. Stoga se preporučaju kratki tekstovi, koji djeluju motivacijski, tekstove sa slikama prikazanih obreda, jednostavni opisni tekstovi. Obzirom na specifičnost Islamskog vjeronauka bitno je obratiti pozornost na arapski tekst, njegovu obradu i
interpretaciju. U obradi teksta prožimaju se četiri stupnja: susret s tekstom, otkrivanje teksta, suočavanje s tekstom i usvajanje teksta.
Neke preporučene aktivnosti:
Preporuča se upotreba metode: nepotpuni tekst - učenicima se daje tekst u kojem fale određene riječi pa ih oni umeću na odgovarajuće mjesto; slagalica riječi; “salata” od riječi; grafički prikaz naučenog; zadatak poticajnom riječi, naprimjer napiši tekst o riječi “Bogoslužje”; metodom usmjerenog pisanja, npr. učenici spajaju sadržaje nastave Islamskog vjeronauka sa životnim iskustvom i predođbama, skupljaju se asocijacije uz određeni sadržaj a učenici dobivaju zadatak da na temelju asocijacija zamisle tekst bilo koje vrste (pisma, dijaloga, vijesti, pjesme…); praktično uvježbavanje obreda abdesta, dijelova namaza i sl.; metodom od teksta do tablice ili slike…
Kod izbora tekstova i metoda bitno je voditi računa o primjerenosti uzrastu, razini razvoja i iskustva učenika.
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV B 5.1. Na kraju obrazovnog razdoblja 3-5 godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni VJERSKA PRAKSA, poddomena arapsko pismo, učenik opisuje svako slovo arapske abecede. Suvereno piše arapska slova, grupira ih prema oblicima, pravopisnim i semantičkim skupinama: kratki vokali, dugi vokali, grupa EDRO, krupni harfovi. Izražava kreativnost izrađujući harfove i grupe harfova od različitih materijala. Prezentira ih u digitalnom obliku putem igrica i pp prezentacija.
U zadnjoj godini ovog odgojno-obrazovnog razdoblja uvježbava sadržaj sufare.
Učenik pojedinačno opisuje svako slovo arapske abecede. Vlastitim riječima prepoznaje položaj i mjesto svakog slova (BA je 2. slovo arapske abecede, nalazi se poslije ELIFA, a prije slova TSA). Može napisati svaki harf i otpjevati kroz pjesmicu izgovarajući ih s kratkim vokalima (E-I-U, BE-BI-BU, TE-TI-TU, TSE-TSI-TSU…). Razlikuje i druge grupe harfova: dugi, vokali, grupa EDRO, krupni harfovi. Na kraju ovog odgojno-obrazovnog razdoblja (5. godina učenja) demonstrira cjelokupan sadržaj sufare.
Krajem 5. godine učenja promoviranje novih učača Kur’ana.
Na kraju 5. godine učenja, učenik samostalno čita sadržaj sufare.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- arapska abeceda
Funkcije:
opisuje svako slovo
pepoznaje položaj svakog slova u arapskoj abevedi
razlikuje grupe harfova
demonstrira cijelu sufaru
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova:
Kratke jednostavne priče popračene slikama, slikovnice, vrlo jednostavni dijaloški tekstovi, pjesme i brojalice.
Neke preporučene aktivnosti:
povezivanje verbalnih i neverbalnih tekstova, povezivanje harfova po grupama, bojanje određenih harfova u tekstu raspoređenih na početku, sredini i kraju riječi, izrezivanje, lijepljenje i spajanje harfova, izrađivanje harfova od plastelina, glinamola i drugih maretijala...
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV C 5.1. Na kraju 5. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL
učenik uočava i razlikuje pozitivna i negativna ponašanja kod ljudi i obrazlaže smisao kurbana kao vida pomaganja siromašnima i spremnost udjeljivanja najdražeg što posjedujemo.
Učenik definira ahlak.
Navodi pozitivna svojstva koja ljudi mogu izgraditi i usavršiti te negativna koja bi trebalo izbjegavati.
Nastoji osvijestiti važnost odgovornog ponašanja prema sebi i drugima, potrebu njegovanja prijateljstva i iskrenosti u međuljudskim odnosima, suzdržavanje od ogovaranja, laži, svađe, ružnih riječi  e svih oblika međuvršnjačkog nasilja.
Učenik samostalno definira ahlak i
objašnjava osnovne razlike između ramazanskog i Kurban bajrama,
OŠ IV C 5.2. Učenik objašnjava kakav je i koliki utjecaj pojedinih islamskih propisa na odgoj čovjeka i formiranje moralne ličnosti koja će činiti dobro a izbjegavati loše.
Učenik navodi koristi posta za očuvanje ljudskog zdravlja i poboljšanja osjećaja prema gladnim. Definira sadekatul fitr i zekat i njihovu ulogu u pomaganju siromašnih i unesrećenih. Svojim riječima objašnjava obveze hadžije i značaj hadždža i zekata
u kontekstu izgradnje plemenitih svojstava: odricanje, pomoć, učenje strpljivosti.
Definira sadekatul fitr i zekat i njihovu ulogu u pomaganju siromašnih i unesrećenih.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
ahlak
moralne islamske vrijednosti
prijateljstvo, odricanje, strpljenje i iskrenost
Funkcije:
definiranje i njegovanje ljudskih vrijednosti, prijateljstva, odricanja, strpljenja i iskrenosti u međuljudskim odnosima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishode
Odgojno-obrazovni ishodi u domeni Moral, ostvaruju se u svim tematskim područjima, stoga u ovoj domeni učenike treba uputiti i usmjeriti na usvajanje osnovnih ljudskih vrijednosti, na njihovu primjenu u svakodnevnom životu, u komunikaciji s drugim, u odnosu prema najbližima a i u odnosu prema sebi i svom životu.Omogućiti učenicima da kroz različite metode razgovora, dijaloga, igre uloga, ankete,pantomime i sl. izraze svoje osjećaje, potrebe ali i očekivanja od drugih i prema drugima.
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV D 5.1. U domeni SUSRET S DRUGIMA
učenik uočava i prepoznaje utjecaje imanskih šartova (osobito trečeg i četvrtog) na život pojedinca i njegov odnos prema društvu.
Učenik objašnjava način prenošenja Objave i očuvanja sunneta.
Pokazuje zanimanje za ranije objave i poslanike koje islam priznaje. Osvješćuje univerzalnost islamske objave i njegovu tolerantnost prema drugim religijskim tradicijama.
Primjenjuje naučeno pri susretu s drugima.
Učenik citira kur'anske ajete koji se odnose na Allahova svojstva, meleke, džine, šejtane, kitabe, poslanike, Sudnji dan i kada i kader.
Pronalazi dodatne informacije o imanskim šartima.
OŠ IV D 5.2. Učenik pronalazi i obrazlaže smisao islamskih blagdana u kontekstu odnosa prema članovima šire zajednice.
Učenik otkriva kako su vjerski običaji, mubarek dani i islamski blagdani prožeti brigom za druge i drugačije (primjer raspodjele kurbanskog mesa, davanja sadake, halve ili ašure nemuslimanima, dijeljenje darova s hadža i sl.).
Predlaže, osmišljava i nudi projekte koji doprinose suživotu i toleranciji.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
preporučene teme:
Objava i sunnet
Islamski blagdani
Funkcije:
Učenik objašnjava slijed događaja kako je Bog slao Objavu
Povezuje sadržaje Objave sa prethodnim Objavama i poslanicima
Prepoznaje vjerske običaje i njihovu doprinos suživotu i toleranciji
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova i neke aktivnosti:
Nastava vjeronauka može pomoću tekstova proširiti obzorje, svijet u kojem žive učenici treba postati jasniji i otvoren za novo u susretu sa svijetom tekstova. Tu umetnost razumijevanja treba naučiti. Ono što je roditeljima i učiteljima odmah razumljivo učenici često ostvaruju tek u dužem procesu pojašnjavanja i usvajanja. Preporuča se predavanje, koje izravno djeluje na učenikovu sposobnost doživljavanja i zamišljanja; slušanje teksta ili gledanje sa videozapisa; poticaj tekstom bez učiteljeva komentara ( učitelj šutke piše kratki kur’anski ili hadiski tekst, citat ili sl. i čeka reakciju učenika); pripremljena lektira ( učenici kući čitaju duži tekst npr. životopis ashaba, objava Kur’ana i njegov značaj…) sažeti ga u teze i prenijeti na nastavi. Ostvarivanje projekata vezanih za islamske blagdane: izrada bajramskih čestitki, izrada kabe i osmišljavanje projekata koji doprinose toleranciji i suživotu…(obred hadža i islamskih blagdana).
Osnovna škola Islamski vjeronauk 6. razred – 70 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV A 6.1.Na kraju šeste godine učenja i poučavanja islamskog vjeronauka u domeni VJERA I ŽIVOT učenik uočava i analizira sadržaje islamskog učenja težeći izgradnji ličnosti redovitim izvršavanjem islamskih propisa.
Učenik definira pojmove islam, iman i ihsan, navodi ajete i hadise s motivirajućim porukama za činjenje dobrih djela. Nabraja islamske i imanske šarte, definira i opisuje gajb. Analizira moralni, socijalni i zdravstveni aspekt islamskih dužnosti.
Učenik promišlja stvaranje svijeta i vrijednost života kao Božjeg dara
Učenik definira iman, islam i ihsan, citira hadis koji pojašnjava tri odrednice vjere Islam; definira vjeru i nabraja dini-islamske šarte; nabraja i analizira Allahova svojstva; definira i opisuje imanske i islamske šarte;
OŠ IV A 6.2. Učenik otkriva poseban društveni i kulturni aspekt života tijekom ramazana, Bajrama. Upoznajući se s propisima o kurbanu, uočava smisao pokornosti Bogu.
Kroz primjere Ibrahimove i Ismailove a.s. odanosti i pokornosti, učenik uočava smisao i važnost istinskog oslanjanja na Boga.
Učenik prepoznaje i nabraja utjecaje vjerskih obreda na društveni, kulturni i socijalni život muslimana
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme:
Imanski šarti
moralni, socijalni i zdravstveni aspekt islamskih dužnosti
Ibrahim a.s.
Funkcije:
Uočava smisao vjere, te pokornost i predanost Bogu
upoznaje propise kurbana
definira i opisuje svijet gajba
definira islam, iman i ihsan
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene aktivnosti:
Za uvježbavanje i memoriranje npr. Allahovih osobina ili imanskih šarta, meleka i njihovih uloga, definiranje islama imana i ihsana preporučaju se aktivnosti kao što su razne igrice spajanja i povezivanja arapskog teksta s prijevodom, tipa memori igre, slagalice, dodavanja balona i loptice kako bi svaki učenik izgovorio arapski tekst ili prijevod, dopunjavanje praznog teksta, igra piramide i sl.
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV B 6.1. Na kraju 6. godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni vjerska praksa učenik opisuje pojedine epizode iz života određenih Božjih poslanika i uzima pouku koju može primijeniti u praktičnom životu. Povezuje propise pojedinih islamskih dužnosti s osobnom vjerskom praksom i argumentira njihovu svrhovitost.
Učenik opisuje i povezuje životnu praksu pojedinih Božjih poslanika s praksom današnjih muslimana: Adem a.s., Nuh a.s., Ibrahim a.s., Musa a.s., Isa a.s., Muhammed a.s.
Definira pojmove u vezi s određenom islamskom praksom: sadekatul-fitr, nisab, itikaf, kurban, ihram, vukuf, tavaf, telbija.
Definira pojmove: sadekatul-fitr, nisab, itikaf, kurban, ihram, vukuf, tavaf, telbija. Povezuje ih s propisima i vremenom prakticiranja.
OŠ IV B 6.2. Učenik interpretira određene kur’anske sure na arapskom i hrvatskom jeziku, a pojedine sadržaje potkrepljuje citatima iz Kur’ana i izrekama Muhammeda a.s..
Učenik navodi ajete i hadise u vezi s određenim temama. Interpretira zadnje sure iz Kur’ana
Učenik interpretira sure na arapskom izvorniku i hrvatskom prijevodu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Aktivnosti koje se preporučuju su rad na tekstu, radionice na kojima će se u vidu izrade npr. Nuhove lađe, na jedrima istaknuti njegove najljepše osobine ili Kur’anska kazivanja o Božjim poslanicima, izraditi stablo Božjih poslanika na velikom plakatu ili staklu/prozoru, koji bi postepeno nadograđivali sa svakom obradom novog poslanika. U završnom dijelu sata
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV C 6.1. Na kraju 6. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL učenik uočava potrebu vjerovanja u razvijanju moralnih osobina.
Navodeći ono što vjera nudi čovjeku, učenik uočava smisao činjenja dobrih djela iz ljubavi prema Bogu te da se naša djela vrjednuju prema namjerama.
Učenik navodi ajete koji čovjeka motiviraju da bude što bolji i korisniji u društvu.
OŠ IV C 6.2. Učenik obrazlaže postupke Božjih poslanika u različitim životnim iskušenjima. iz njih uzima pouku. Uočava moralnu dimenziju pojedinih ibadeta.
Učenik prepričava sadržaje o Božjim poslanicima kao moralnim uzorima.
Uočava način razvijanja moralnih osobina putem namaza, posta, zekata, hadža.
Navodi koje osobine post razvija kod čovjeka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV D 6.1. Na kraju 6. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni SUSRET S DRUGIMA
učenik istražuje i procjenjuje kakav je i koliki utjecaj mjeseca ramazana na međusobno približavanje vjernika
Učenik predstavlja i prikazuje koje aktivnosti u mjesecu ramazanu izravno utječu na poboljšanje međuljudskih odnosa.
Oprimjeruje kako post i ramazanske aktivnosti bude u čovjeku osjećaj za drugog čovjeka.
Osvješćuje važnost njegovanja prijateljstva suzdržavanjem od ružnih riječi, ogovaranja i svađe koje se ne mogu naći kod postača.
Učenik pronalazi vezu između ibadeta u ramazanu i utjecaja na izgradnju plemenitih svojstava kod ljudi koja se ogledaju, između ostalog, i u lijepim odnosima prema svim ljudima.
OŠ IV D 6.2. Učenik ističe i obrazlaže kako islamski šarti utječu na formiranje ličnosti vjernika i kako djeluju na njegov odnos prema okruženju u kojem živi.
Učenik prikazuje kako islamski šarti ostavljaju trag na njegovom emocionalnom, intelektualnom, porodičnom i društvenom životu.
Obrazlaže koje mu sve radosti donosi prakticiranje islamskih šartova (odgajanja pojedinca, razvijanja njegovih kvalitetnih dimenzija ličnosti:
odgovornosti, preciznosti, ispravnosti).
Učenik povezuje
informacije o islamskim dužnostima i nastoji popraviti svoj odnos prema njima.
Pokazuje kako se određenim žrtvama i odricanjima dolazi do uspjeha, kao što se odricanjem u postu dolazi do uspjeha na Ahiretu.
Pronalazi vezu s postom u drugim religijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Osnovna škola Islamski vjeronauk 7. razred – 70 sati godišnje
A. DOMENA - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV A 7.1. Na kraju sedme godine učenja i poučavanja predmeta islamskog vjeronauka u domeni VJERA I ŽIVOT učenik navodi značaj manifesta i temelja vjere.
Učenik imenuje imanske šarte na arapskom i u prijevodu. Povezuje kur’anske sadržaje koji veličaju Boga i primjenjuje ih u svakodnevnom životu. Analizira odnos meleka i poslanika s Bogom i uči o vrijednostima pokornosti. Povezuje prethodne objave s Kur’anom, raspravlja o Sudnjem danu i njegovim predznacima. Navodi kur’anske ajete o kada i kaderu.
Učenik jasno objašnjava imanske šarte, navodi njihov značaj i propise, definira i pojašnjava šerijat, izvore šerijata i šerijatske oblasti
OŠ IV A 7.2. Učenik prepoznaje snagu i utjecaj vakufa na duhovno i materijalno stanje zajednice, te analizira vrijednost dove i potrebu čuvanja od grijeha u životu svakog muslimana.
Učenik definira i navodi značaj vakufa, opisuje načine i običaje obilježavanja mubarek noći i blagdana, nabraja mubarek noći i pojašnjava ulogu i vrste dove. Definira grijeh, vrste grijeha i njihov utjecaj na zajednicu. Učenik identificira selam kao džennetski pozdrav i pozdrav mira.
Učenik
uočava snagu vakufa i njegov značaj za zajednicu, upoznaje i opisuje načine obilježavanja mubarek noći i drugih blagdana, definira grijeh i dovu.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnihh ishoda
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
B. Domena- Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV B 7.1. Na kraju 7. godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni vjerska praksa učenik definira osnovne pojmove iz šerijatskog prava, daje primjer iz prakse za svaki i praktične primjere s kojima se susreće klasificira prema stupnju obvezatnosti. Zauzima stavove.
Usvaja propise o dženazi kako bi mogao sudjelovati u obredu.
Učenik navodi primjere za: ibadat, muamelat, ukubat; farz, vadžib, sunnet, mustehab, mekruh, haram. Definira šerijat, stupnjuje obveze i navodi primjere iz svakodnevnog života za svaku pojedinačno. Nabraja i objašnjava izvore šerijatskog prava.
Uz definiranje određenih pojmova, učenik navodi primjere iz svakodnevnog života za svaki od njih.
Učenik interpretira određene kur’anske dove na arapskom izvorniku i hrvatskom prijevodu. Pojedine sadržaje potkrepljuje citatima iz Kur’ana i izrekama Muhammeda a.s.
Učenik navodi ajete i hadise u vezi s određenim temama. Interpretira:suru Kadr, teube istigfar i preporučenu Poslanikovu dovu za svaku priliku.
Učenik interpretira suru Kadr, teube istigfar i preporučenu Poslanikovu dovu za svaku priliku.
OŠ IV B 7.1. Na kraju obrazovnog razdoblja 6-8 godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni VJERSKA PRAKSA, poddomena Kur'an, učenik čita originalan kur’anski tekst, usavršava MAHREDŽ (pravilno izgovaranje) i TEDŽVID (povezivanje i pravilno učenje). Predviđene ajete i sure uči izvorno, bez transkripcije.
Učenik samostalno čita kur’anske sure i ajete integrirane u nastavne jedinice. Određena poglavlja iz Kur’ana samostalno čita, a određena uči napamet. Kur’anske sure i stranice uči i uvježbava pojedinačno, u zboru, ponavljajući za muallimom ili nekim od učača / hafiza preko audio / video zapisa. Upoznaje se i sa značenjima ajeta i sura na maternjem jeziku. Kroz dodatnu nastavu (uputiti i u mekteb), projekte, domaće zadatke i partnerske zadatke s roditeljima - uvježbava suru Jasin i 10 zadnjih sura.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
C. Domena- Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV C 7.1. Na kraju 7. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL učenik obrazlaže i pokazuje koliki je i kakav utjecaj islamskih dužnosti na razvijanje moralnih osobina kod ljudi.
Učenik navodi ajete i hadise o izvršavanju islamskih dužnosti i njihovom utjecaju na razvijanje moralnih osobina.
Vlastitim riječima objašnjava što podrazumijeva pravednu raspodjelu zekata.
Opisuje način bacanja kamenčića na Mini za vrijeme Hadždža kao odgojnu metodu čovjeka u napuštanju činjenja loših djela.
Učenik samostalno navodi ajete i hadise o izvršavanju islamskih dužnosti i njihovom značaju u razvijanju moralnih osobina.
OŠ IV C 7.2. Učenik objašnjava na koji način Islamsko šerijatsko pravo regulira međuljudske odnose i daje poticaj za pravičnost, humanost i darežljivost. Zalaže se za moralne vrijednosti koje afirmiraju pozitivne međuljudske odnose, preporučuje ih prijateljima u školi i zajednici.
Učenik navodi ajete i hadise koji govore o vrijednosti svakog ljudskog života.
Kategorizira grijehe na male i velike te objašnjava način njihova okajanja kako bi nastavio poticajno kročiti kroz život.
Samostalno kategorizira grijehe na male i velike te objašnjava način njihova okajanja kako bi nastavio poticajno kročiti kroz život.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odogojno-obrazovnih ishoda
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV D 7.1. Na kraju 7. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni SUSRET S DRUGIMA
učenik istražuje i obrazlaže zašto je hadž vrhunac ibadeta i zašto ima obilježje sveislamskog mirovnog skupa.
Učenik izdvaja i određuje društvene dimenzije hadža.
Prikazuje hadž kao aktivnost mira na Zemlji.
Obrazlaže zašto hadž vidi kao mogućnost doživljaja najveće pobožnosti, čistoće i skromnosti, ugodnog raspoloženja i lijepih misli.
Učenik u glavnim crtama objašnjava pojmove mikat, ihram, tawaf, Arefat, Muzdelifa, sa'j, Mina i sl.
Kompletira informacije o islamskim dužnostima i nastoji popraviti svoj odnos prema njima.
OŠ IV D 7.2. Učenik prezentira kakav je stav islama prema ekologiji.
Učenik otkriva ekološki princip sklada i održavanja ravnoteže u onome što nas okružuje a na temelju Kur'ana.
Raščlanjuje i uočava vezu, sličnosti i razlike ciljeva ekologije i kur'anskog viđenja odnosa prema prirodi.
Prepoznaje odgovornost svakog pojedinca u zaštiti prirode.
Učenik sakuplja informacije i nastoji popraviti negativne navike prema prirodnim bogatstvima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odogojno-obrazovnih ishoda
Osnovna škola Islamski vjeronauk 8. razred – 70 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV A.8.1.
Na kraju osme godine učenja i poučavanja predmeta islamskog vjeronauka u domeni VJERA I ŽIVOT učenik analizira fenomen islama i definiciju muslimana kroz prizmu šerijatskog prava, pravnih škola, Božjih Objava i života na Dunjaluku i Ahiretu.
Učenik definira islam i značaj islama, temeljne povijesne podatke islama, izvore i sastavnice islama. Detaljno opisuje Božje knjige i poslanike, ustrojstvo Božjeg zakona na Zemlji, propast svijeta - kijametski dan. Nabraja mezhebe i osnivače, definira tesawwuf i tesawwufsko učenje. Učenik saznaje o pravednim halifama
Učenik objašnjava značaj islama, definira muslimane po imenu, porijeklu i djelu, opisuje objave i poslanike, život nakon smrti, nabraja mezhebe/ pravne škole, definira tesawwuf, prezentira u nekoliko rečenica životni put pravednih halifa
OŠ IV A. 8.2. Učenik opisuje odnos muslimana prema prirodi, znanosti i kulturi
Učenik opisuje i argumentira odnos muslimana prema prirodi: flori i fauni, zraku, vodi, prirodi, Zemlji i prirodnim resursima. Upoznaje se s doprinosom muslimana znanosti i kulturi, nabraja muslimanske velikane.
Učenik raspravlja o detaljima iz životne prakse Božjih poslanika, opisuje odnos muslimana prema prirodi, znanosti i kulturi.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odogojno-obrazovnih ishoda
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV B.8.1.
Na kraju 8. godine učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni vjerska praksa učenik praksu Božjih poslanika uspoređuje s ponašanjem današnjih muslimana, izvodi zaključke u vezi s tim, uzima pouku za praktičan život. Isto tako, povezujući životnu praksu pojedinaca iz prve generacije muslimana uočava poveznice s izazovima svakog vremena.
Navodi obveze i zadaće muslimana prema onome što / tko ga okružuje. Daje konkretne primjere, primjenjuje (prakticira) islamsko učenje.
Učenik opisuje i povezuje životnu praksu pojedinih Božjih poslanika i hulefai rašidina s praksom današnjih muslimana: Adem a.s., Idris a.s., Nuh a.s., Sulejman a.s., Ibrahim a.s., Ismail a.s., Jusuf a.s., Musa a.s., Isa a.s., Muhammed a.s., potom Ebu Bekr, Omer, Osman, Alija. Upoznaje se s islamskim stavovima o pojedinim pitanjima u međuljudskim odnosima.
Učenik se upoznaje s islamskim stavovima o pojedinim pitanjima u međuljudskim odnosima. Analizira međuljudske odnose, uspoređuje ih s islamskom praksom i kritički se odnosi prema njima.
OŠ IV B.8.2.
Učenik povezuje pojedine sadržaje iz života s kur’anskim sadržajima, potkrepljuje ih citatima iz Kur’ana i izrekama Muhammeda a.s.
Učenik navodi ajete i hadise u vezi s određenim temama
Svaku temu predviđenu nastavnim potkrepljuje najmanje 1 ajetom ili hadisom na hrvatskom jeziku
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odogojno-obrazovnih ishoda
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV C.8.1.
Na kraju 8. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL učenik percipira, razlikuje i pojašnjava najvažnije dužnosti vjernika prema Bogu, sebi, roditeljima, rodbini, djeci, bračnom drugu i svim ostalim ljudima.
Učenik definira i nabraja svoje dužnosti prema Bogu, roditeljima, rodbini i svim drugim skupinama ljudi s kojima dolazi u kontakt.
Navodi kur'anske ajete i hadise koji potiču čovjeka na dragovoljno izvršavanje obveza prema Bogu, sebi i drugima s ciljem jačanja vjere i unapređenja obiteljskih i dobrosusjedskih odnosa. Definira i objašnjava ibadete čijim se prakticiranjem razvijaju moralne osobine kod pojedinca te općenito jačaju međusobne veze u obitelji i društvu.
Uz pomoć vjeroučitelja navodi kur'anske ajete i hadise koji potiču čovjeka na izvršavanje obveza prema Bogu i drugima kako bi uljepšali svoj odnos i svoju ulogu u društvu.
OŠ IV C.8.2
Učenik ističe i vrednuje moralna načela koja utječu na međuljudske odnose, ljudska prava i slobode te na jasnu i nedvosmislenu komunikaciju u svakodnevnom životu..
Učenik razlikuje i razdvaja pozitivne i negativne odnose među ljudima.
Navodi kur'anske ajete i hadise kao izvore inspiracije lijepog pristupa drugima.
Temeljem kur’anskih ajeta zaključuje da su svi ljudi potekli od jednog čovjeka i žene te da su najbolji oni koji su najljepšeg ponašanja. Prepričava događaje iz života pravednih halifa i njihove lijepe postupke prema drugima.
Prepričava događaje iz života pravednih halifa i njihove lijepe postupke prema drugima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ IV D.8.1.
Na kraju 8. godine učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni SUSRET S DRUGIMA
učenik implementira usvojena znanja o odnosu prema roditeljima i rodbini.
Učenik slijedi praksu Božjeg poslanika poštujući oba roditelja a posebice majku (bez poštivanja majke, dijete ne može zaslužiti džennet).
Djeluje u skladu s naučenim. Razlikuje dobar od lošeg odnosa prema roditeljima i rodbini
Učenik interpretira kur'anski tekst i tekst hadisa koji ukazuje na ispravan odnos prema roditeljima i rodbini.
Sakuplja dodatne informacije o odnosu prema roditeljima i rodbini u današnje vrijeme.
OŠ IV D.8.2
Učenik ističe i demonstrira kakav je odnos islama prema ljudskim pravima i pitanje slobode u islamu
Učenik predstavlja i prikazuje pitanje slobode i slobodne volje u islamu. Izvještava kako ljudska prava u islamskom svijetu nisu na zavidnom nivou ali tumači da za takvo stanje nije odgovoran islam nego povijesne i druge okolnosti u kojima se nalazi islamski svijet. Opisuje i prepoznaje slobodu demokratskog društva i slobodu u islamu
Učenik sakuplja informacije o ljudskim pravima i slobodama.
Interpretira kur'anski tekst koji se odnosi na pravo izbora vjere.
Navodi i interpretira hadise o zabrani samovolje, strahovlade te ugrožavanja ljudskih prava i sloboda
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Srednja škola Islamski vjeronauk 1. razred – 35 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV A.1.1.
Na kraju prve godine srednjoškolskog učenja i poučavanja Islamskog vjeronauka u domeni VJERA I ŽIVOT učenik razumijeva islam kao vjeru koju su živjeli i propovijedali Ibrahim, Musa, Isa i Muhammed a.s. Učenik očituje vjeru u punom smislu kroz iman i islam te uspoređuje islam i muslimane odnosno islamske propise prije i nakon hidžre. Govori o načinu klanjanja, značenju i utemeljenju namaza u Kur’anu i hadisu. Definira šerijatsko pravo-fikh i njegovu podjelu na ibadat (Bogoštovlje) i muamelat (međuljudski odnosi).
Učenik istražuje i naglašava potrebu vjere, razumijeva i prakticira islam kao vjeru Ibrahima, Musaa, Isaa i Muhammeda, a.s., nabraja oblike očitovanja islama, opisuje islam i muslimane prije i nakon Hidžre, raspravlja o misiji i širenju islama. Analizira značaj i smisao poziva na namaz; opisuje način klanjanja namaza u različitim uvjetima. Analizira religioznost današnjih muslimana, analizira i dokučuje smisao Objave, opasnost idolopoklonstva, nevjerstva i licemjerstva (širk, kufr i nifak). Stvara predodžbu o Bogu i vjeri, definira i opisuje šerijatsko pravo – fikh.
Učenik istražuje potrebu vjere, prihvaća vjeru kao religiju Ibrahima, Musaa, Isaa i Muhammeda a.s., razlikuje načine očitovanja vjere kroz iman i islam, uspoređuje islam i muslimane prije i nakon Hidžre, govori o načinu klanjanja i vrstama namaza, definira šerijatsko pravo- fikh
SŠ IV A.1.2.
Učenik na tragu traženja životnog smisla analizira društveni značaj manifesta islama putem namaza, uloge džema’ata, lijepog i uzornog islamskog ponašanja- ahlaka
Učenik opisuje obrede vjerskog pranja (abdest, gusul i tejemum), ciklusa stanja žene i tretiranje žene u tim stanjima; smisao i značaj poziva za namaz, duhovna, fizička i društvena komponenta namaza i džema’ata; uvjeti formiranja džema’ata, učenik definira etiku; pojam i značenje uzornog ponašanja, moral i nauka u objavljenim vjerama te spoznajno prihvaćanje vjere;
Učenik opisuje manifest islama putem vjerskih obreda, raspravlja o ulozi džema’ata i ahlaka;
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Potreba vjere
Ibrahim a.s., Musa a.s., Isa a.s. i Muhammed a.s. kao misionari islama
Hidžra - prekretnica u životu muslimana
Praktičan musliman
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Vjeroučitelj potiče učenike na istraživački i prezentacijski rad po zadanim kriterijima uvažavajući samostalnost i mogućnosti učenika. Ishod se može ostvariti individualnim i timskim radom, a izvor istraživanja su preporučene internet stranice. Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno i sumativno. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju. Primjer upitnika za istraživanje i PowerPoint prezentacije u Metodičkom priručniku za 1. razred srednje škole.
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV B.1.1.
Na kraju 1. godine srednje škole učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni VJERSKA PRAKSA učenik proširuje i produbljuje ranije stečena znanja o namazu, postu, zekatu i hadžu. Uočava i razumijeva svrhovitost islamskih propisa u konekstu važnosti vjere i vjerske prakse. Razlikuje specifične situacije u načinu i vremenu prakticiranja islamskih naloga te se upoznaje s propisima koji ih tretiraju.
Putem razgovora, rasprava, projekata, učenik je aktivni sukreator realiziranja nastavnih sadržaja. Učenik dublje spoznaje kako očuvati, prezentirati i promovirati islam, odnosno promišljati, vjerovati i ponašati se u skladu s Kur'anom i osobnom praksom Muhammeda a.s.
Za samostalno prezentiranje koristi izvore islamskog učenja; potkrepljuje ajetom ili hadisom.
SŠ IV B.1.2.
Pored redovitog učenja Kur’ana kao vida ibadeta, učenik ulazi u srž pojedinih poglavlja, tumačeći njihova značenja i povezujući pojedine sadržaje sa svakodnevnim životom. U ovom odgojno-obrazovnom razdoblju akcenat je na razumijevanju Kur’ana, posebice onih poglavlja i ajeta koji govore o islamskim stavovima u vezi s predviđenim nastavnim sadržajima. Isto tako, učenik ulazi u dubinu sadržaja koje je memorirao u ranijim odgojno-obrazovnim razdobljima analizirajući ih, tumačeći i povezujući sa životnom praksom muslimana.
Osim učenja / čitanja Kur’ana na arapskom i u prijevodu, učenik se upoznaje sa značenjem (tefsir) određenih dijelova Kur’ana. Pojedine nastavne sadržaje potkrepljuje kur’anskim ajetima na arapskom ili u prijevodu. Upoznaje se s tumačenjem sura koje zna napamet kao i s tumačenjem ajeta povezanih s nastavnim sadržajima i svakodnevnim životnim situacijama.
Pojedine nastavne sadržaje potkrepljuje kur’anskim ajetima na arapskom ili u prijevodu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.
Svrhovitost islamskih propisa: Namaz, Post, Zekat, Hadž
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Vjeroučitelj potiče učenike na istraživački i prezentacijski rad po zadanim kriterijima uvažavajući samostalnost i mogućnosti učenika. Izvor za istraživanje je Kur’an, a ostvarivanje ishoda moguće je timskim radom s podijeljenim ulogama. Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okruženju. Primjer ankete za istraživanje i (digitalnog) plakata u Metodičkom priručniku za 1. razred srednje škole.
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV C.1.1.
Na kraju 1. godine srednje škole učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL učenik razlikuje moralnost i rad naspram nemoralnosti i nerada; istražuje utjecaj društva, medija i vršnjaka na nemoral i nerad te ulogu vjere i vlastite odgovornosti na moral i rad.
Učenik definira moralnost, moralna posrnuća te islamsku etiku rada. Predstavlja različite oblike nemoralnosti i njihovih posljedica za čovjeka i društvo.
Prepoznaje vrijednosti morala i rada.
Učenik ističe vrijednosti morala u društvu i kulturi kojoj pripada naspram nemorala i nerada.
Učenik objašnjava različite oblike nemoralnosti i njihovih posljedica za čovjeka i društvo iznoseći primjere iz svakodnevnog života.
SŠ IV C.1.2.
Učenik usklađuje svoj način života s moralnim dužnostima prema umrlim, obitelji umrlih, svojim blagdanskim obvezama prema obitelji, prijateljima i rodbini, te pomaganju siromašnima i bolesnima.
Učenik objašnjava klanjanje dženaze namaza umrlima i iskazivanje sućuti rodini umrlih osoba.
Navodi običaje muslimana prilikom džennaze namaza i bajram namaza od kojih svatko ima moralno potporu.
Na osnovu kur'anskih ajeta o pomaganju drugima obrazlaže koliko je lijepi biti od pomoći drugom,
Učenik interpretira molitve potrebne za obavljanje džennaze namaza i bajram namaza kako bi upotpunili svoje dužnosti prema drugima, živima i mrtvima.
Učenik objašnjava klanjanje dženaze namaza umrlima i iskazivanje sućuti rodini umrlih osoba
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Primjeri moralnog ponašanja
Smrt i dženaza, izražavanje sućuti
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Za prvi dio sadržaja: Debata, a za drugi istraživački i prezentacijski rad po zadanim kriterijima uvažavajući samostalnost i mogućnosti učenika. Izvor za istraživanje je Kur’an i preporučeni tekstovi. Ostvarivanje ishoda moguće je u timu. Primjer pitanja za istraživanje i (digitalnog) plakata u Metodičkom priručniku za 1. razred srednje škole.
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV D.1.1.
Na kraju 1. godine srednjoškolskog učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni SUSRET S DRUGIMA
učenik obrazlaže kakav je i koliki utjecaj zekata na razvijanje socijalne svijesti i doprinos jedinstvu i slozi među muslimanima.
Učenik razumijeva način raspodjele imetka i pravo siromašnih u imetku bogatih u učenju islama.
Komparira neka aktualna rješenja ubiranja poreza i davanja zekata.
Uočava koja izdvajanja imaju za cilj iskorjenjivanje siromaštva.
Istražuje socijalne i etičke ciljeve zekata. Pokazuje spremnost da ga primjenjuju u životu.
Učenik izdvaja i prikazuje koje probleme muslimana je rješavao zekat (oslobađa obveznika grijeha, zatim nekih duševnih, moralnih i mentalnih nedostataka kao npr. škrtosti; olakšava dužniku njegove dugove, pomaže putniku koji je ostao bez sredstava, učenicima i studentima pri obrazovanju čime se jača intelektualna strana islama i bori protiv neznanja).
SŠ IV D.1.2.
Učenik uočava i prepoznaje karakteristike materijalnog poslovanja po islamskim propisima.
Učenik zaključuje kako je jedno od najvažnijih poglavlja islama i njegovih propisa ono o materijalnom i financijskom poslovanju.
Obrazlaže razloge zabrane kamate (ugrožavanje međuljudskih odnosa, stvaranje društvene klase koja se bogati na drugima bez rada i zalaganja, omogućavanje prisvajanje tuđeg bogatstva bez naknade i sl.)
Učenik interpretira kur'anski tekst koji se odnosi na dug i zabranu kamate.
Navodi i hadis kojim Poslanik savjetuje udaljavanje od sedam sramotnih djela.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Socijalni i etički ciljevi zekata
Islamski propisi o materijalnom poslovanju .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Debata
Srednja škola Islamski vjeronauk 2. razred – 35 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV A.2.1.
Na kraju druge godine srednjoškolskog učenja i poučavanja islamskog vjeronauka u domeni VJERA I ŽIVOT učenik objašnjava svijet i čovjeka u njemu, život i smrt, smisao i značaj Objave, govori i navodi dokaze o Božjoj biti, opstojnosti i mogućnostima spoznaje Boga, navodi kur’anske ajete i hadise iz šerijatskog bračnog prava.
Učenik nabraja Allahova svojstva, načine objavljivanja, značaj i smisao vahja, navodi kozmološki i teološki dokaz Božje egzistencije, analizira svijet i čovjeka u njemu, uspoređuje islamski i kršćanski nauk o Bogu, nabraja Božja imena i tumači njihovo značenje, govori o Kur’anskom nauku o stvaranju čovjeka, životu - ruhu i duši - nefsu, o životu i smrti, Sudnjem danu.
SŠ IV A.2.2.
Učenik uspoređuje i analizira različite dimenzije posta (duhovna, socijalna, medicinska), socijalno-društvenu i duhovnu komponentu zekata, te duhovni, ekonomski, znanstveni i drugi značaj hadždža, analizira događaj Mi’radža kroz Suru Ei-Isra.
Učenik pojašnjava propise posta, nabraja vrste posta, prikazuje povijesni aspekt posta, pojašnjava pojmove fidja i kefaret te nabraja i razlučuje ostale ramazanski ibadete. Izlaže o socijalnoj i duhovnoj komponenti zekata, oplemenjivanju imetka, razlikuje zekat i porez, navodi duhovni, ekonomski, znanstveni i društveni značaj hadždža, ciljeve i najvažnije sastavnice hadždža, vrijeme i obveze hadždža, psihološku i fizičku pripremu te najvažnije pojmove vezane za hadž
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Islamski i kršćanski nauk o Bogu
Kur’anski nauk o stvaranju čovjeka, životu i smrti, Sudnjemu danu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Korelacija s Katoličkim vjeronaukom. Projektna nastava: posjete različitim bogomoljama; organizirati susret i razgovor između učenika Islamskog i Katoličkog vjeronauka
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV B.2.1.
Na kraju druge godine srednjoškolskog učenja i poučavanja Islamskog vjeronauka u domeni VJERSKA PRAKSA učenik se upoznaje s islamskim stavovima o pitanjima iz svakodnevne životne prakse muslimana i muslimanke. Uočava logičnost islamskih propisa i povezuje ih s kontekstom vremena.
Učenik uočava i objašnjava smisao pokrivanja žene u javnosti, pitanje nošenja brade u islamu, zabrane izvanbračne zajednice. Upoznaje se s islamskim propisima o aktualnim suvremenim pitanjima iz područja medicine povezanim sa životnom praksom muslimana i muslimanke kao što su pitanja: transplantacija organa, medicinska autopsija, transfuzija krvi, vanmaternična oplodnja, pobačaj.
Učenik uočava logičnost islamskih propisa u vezi sa suvremenim životnim pitanjima. Povezuje ih s kontekstom vremena.
SŠ IV B.2.2.
Pored redovitog učenja Kur’ana kao vida ibadeta, učenik ulazi u srž pojedinih poglavlja, tumačeći njihova značenja i povezujući pojedine sadržaje sa svakodnevnim životom. U ovom odgojno-obrazovnom razdoblju akcenat je na razumijevanju Kur’ana, posebice onih poglavlja i ajeta koji govore o islamskim stavovima u vezi s predviđenim nastavnim sadržajima. Isto tako, učenik ulazi u dubinu sadržaja koje je memorirao u ranijim odgojno-obrazovnim razdobljima analizirajući ih, tumačeći i povezujući sa životnom praksom muslimana.
Osim učenja / čitanja Kur’ana na arapskom i u prijevodu, učenik se upoznaje sa značenjem (tefsir) određenih dijelova Kur’ana. Pojedine nastavne sadržaje potkrepljuje kur’anskim ajetima na arapskom ili u prijevodu. Upoznaje se s tumačenjem sura koje zna napamet kao i s tumačenjem ajeta povezanih s nastavnim sadržajima i svakodnevnim životnim situacijama.
SŠ IV B.2.1.
Na kraju obrazovnog razdoblja 1-3,4. godine u srednjoj školi, pored redovitog učenja Kur’ana kao vida ibadeta, učenik ulazi u srž pojedinih poglavlja, tumačeći njihova značenja i povezujući pojedine sadržaje sa svakodnevnim životom. U ovom obrazovnom razdoblju akcenat je na razumijevanju Kur’ana, posebice onih poglavlja i ajeta koji govore o islamskim stavovima u vezi s predviđenim nastavnim sadržajima. Isto tako, učenik ulazi u dubinu sadržaja koje je memorirao u ranijim odgojno-obrazovnim razdobljima analizirajući ih, tumačeći i povezujući sa životnom praksom muslimana.
Osim učenja / čitanja Kur’ana na arapskom i u prijevodu, učenik se upoznaje sa značenjem (tefsir) određenih dijelova Kur’ana. Pojedine nastavne sadržaje potkrepljuje kur’anskim ajetima na arapskom ili u prijevodu. Upoznaje se s tumačenjem sura koje zna napamet kao i s
tumačenjem ajeta povezanih s nastavnim sadržajima i svakodnevnim životnim situacijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Islamsko učenje o pokrivanju žene, sunnetu nošenja brade, izvanbračnoj zajednici, transplantaciji organa, pobačaju
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Istraživački rad: skrivena kamera. Poveznice na linkove u Metodičkom priručniku za Islamski vjeronauk .
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV C.2.1.
Na kraju 2. godine srednje škole učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL raspravlja o dužnostima supružnika jednog prema drugom u bračnom životu, o dužnostima ljudi jednih prema drugima, slabijima i djeci na osnovi prakse Muhammeda a.s. i njegovom odnosu prema njegovim suprugama, drugima, slabijima i djeci.
Učenik prepričava događaje iz života Muhameda, a.s., objašnjava kakao je on postupao prema obitelji, suprugama, prijateljima, bolesnicima, udovicama i djeci.
Obrazlaže višeženstvo Muhammeda a.s. i njegove lijepe postupke prema svim ženama. Navodi mnogobrojne opise ponašanja Muhammeda, ,a.s., kako su ga opisali njegovi prijatelji i supruge.
Interpretira kuranske ajete koji govore o moralnim osobinama Muhammeda, a.s., na temelju kojih formira osobni moralni profil.
Navodi opise ponašanja Muhammeda, ,a.s., kako su ga opisali njegovi prijatelji i supruge.
SŠ IV C.2.2.
Istražuje islamski stav o svakodnevnim pitanjima i problemima koji se tiču očuvanja ljudskog zdravlja i života.
Učenik objašnjava pojmove: pobačaj, posvajanje djece, planiranje stanovništva, halal hrana, transplatacija organa. Upoznaje se s islamskim stavovima o određenim moralnim dilemama u vezi sa zdravljem. Na osnovu vlastitog zaključivanja i istraživanja obrazlaže prednost halal ishrane nad haram ishranom. Kategorizira prioritete očuvanja ljudskih života na relaciji majka-plod i očuvanja ljudskog zdravlja kod darivanja organa (duplih i jedinih).
Učenik obrazlaže na osnovu vlastitog zaključivanja i istraživanja prednost halal ishrane nad haram ishranom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV D.2.1.
Na kraju 2. godine srednjoškolskog učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni SUSRET S DRUGIMA
učenik vrednuje, podupire i u vlastiti život integrira Poslanikovu praksu koja se odnosi na ponašanje prema drugima.
Učenik u glavnim crtama prikazuje načine ponašanja Poslanika prema samome sebi, prema suprugama, ashabima i drugim ljudima, a osobito prema djeci, ženama, slabima i nemoćnima.
Učenik usklađuje svoj život prema praksi Božjeg poslanika.
Učenik izdvaja i prikazuje koje probleme muslimana je rješavao zekat (oslobađa obveznika grijeha, zatim nekih duševnih, moralnih i mentalnih nedostataka kao npr. škrtosti; olakšava dužniku njegove dugove, pomaže putniku koji je ostao bez sredstava, učenicima i studentima pri obrazovanju čime se jača intelektualna strana islama i bori protiv neznanja).
SŠ IV D.2.2.
Učenik istražuje, preispituje i podupire propise islama koji se odnose na transfuziju krvi i doniranje organa.
Učenik istražuje povijest prakse darivanja krvi i organa.
Razlikuje i izdvaja islamska stajališta o tome tko može biti darovatelj organa i koji organi se mogu donirati.
Vrednuje i preporučuje slijeđenje islamske prakse koja se odnosi na doniranje organa i transfuziju krvi.
Učenik proučava i istražuje pojavu prodaje ljudskih organa.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.
Srednja škola Islamski vjeronauk 3. razred – 35 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV A.3.1.
Na kraju treće godine srednjoškolskog učenja i poučavanja islamskog vjeronauka u domeni VJERA I ŽIVOT učenik se upoznaje s tesavvufom, preporoditeljskim i obnoviteljskih pokretima u islamu. Raspravlja o metodama tumačenja vjere.
Učenik se upoznaje s tesavvufom, preporoditeljskim i obnoviteljskih pokretima u islamu. Raspravlja o metodama tumačenja vjere, provodi samostalna istraživanja i daje prijedloge o načinima približavanja vjere čovjeku u suvremenom i pluralnom društvu u kojem živi, posebice prema mladima..
- Učenici uspoređuju individualne prezentacije.
SŠ IV A.3.2.
Učenik opisuje utjecaj islamske kulture u našim krajevima pod osmanskom vlašću, analizira razvoj kulturnih institucija i društava muslimana. Navodi primjere iz kur’anskog nauka o ljudskim pravima i slobodama.
Učenik opisuje utjecaj islamske kulture u našim krajevima pod osmanskom vlašću. Radi vlastita istraživanja s naglaskom na materijalnoj baštinu te predstavlja rezultate istraživanja. Analizira razvoj kulturnih institucija i društava muslimana. Navodi primjere iz kur’anskog nauka o ljudskim pravima i slobodama. Upoznaje se s ishodima odgojnih institucija u islamu: mektebi, vrtići, džamije i škole.
- Učenik uspoređuje kulturnu, etičku, zemljopisnu i rasnu raznolikost muslimana u svijetu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tesavvuf
Ljudska prava i slobode
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Istraživački rad:Usporediti kulturnu, etičku, zemljopisnu i rasnu raznolikost muslimana u različitim muslimanskim zemljama, prezentirati putem digitalnih prezentacijskih alata po izboru učenika
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV B.3.1.
Učenik se upoznaje s islamskim misionarstvom. Analizira suvremene metode prezentiranja i objašnjavanja vjere te njihov utjecaj na praksu vjernika. Uočava ishode odgojnih institucija u islamu: mekteb, vrtić, džamija i škola.
Kroz razgovore i rasprave učenik učenik se osposobljava za argumentirano predstavljanje islamskih načela. Aktivni je sukreator (van)nastavnih sadržaja, poruka i zaključaka kako na satu tako i putem društvenih mreža na kojima pokreće smislene islamske teme, argumentirano ih zastupa uvažavajući pravo na drugačije mišljenje i poštujući kulturu komunikacije.
Navodi primjere iz osobnog iskustva u vezi s pozivanjem na dobro i odvraćanjem od zla.
SŠ IV B.3.2.
U ovom odgojno-obrazovnom razdoblju akcenat je na razumijevanju Kur’ana, posebice onih poglavlja i ajeta koji govore o islamskim stavovima u vezi s predviđenim nastavnim sadržajima. Učenik se upoznaje s kur'anskim tumačenjima suvremenih pitanja i povezuje ih sa svakodnevnim životom.
Ključni sadržaji: Osim učenja / čitanja Kur’ana na arapskom i u prijevodu, učenik se upoznaje sa značenjem (tefsir) određenih dijelova Kur’ana. Pojedine nastavne sadržaje potkrepljuje kur’anskim ajetima na arapskom ili u prijevodu. Upoznaje se s tumačenjem sura koje zna napamet kao i s tumačenjem ajeta povezanih s nastavnim sadržajima i svakodnevnim životnim situacijama.
-
SŠ IV B.3.1.
Na kraju obrazovnog razdoblja 1-3,4. godine u srednjoj školi, pored redovitog učenja Kur’ana kao vida ibadeta, učenik ulazi u srž pojedinih poglavlja, tumačeći njihova značenja i povezujući pojedine sadržaje sa svakodnevnim životom. U ovom obrazovnom razdoblju akcenat je na razumijevanju Kur’ana, posebice onih poglavlja i ajeta koji govore o islamskim stavovima u vezi s predviđenim nastavnim sadržajima. Isto tako, učenik ulazi u dubinu sadržaja koje je memorirao u ranijim odgojno-obrazovnim razdobljima analizirajući ih, tumačeći i povezujući sa životnom praksom muslimana.
Osim učenja / čitanja Kur’ana na arapskom i u prijevodu, učenik se upoznaje sa značenjem (tefsir) određenih dijelova Kur’ana. Pojedine nastavne sadržaje potkrepljuje kur’anskim ajetima na arapskom ili u prijevodu. Upoznaje se s tumačenjem sura koje zna napamet kao i s tumačenjem ajeta povezanih s nastavnim sadržajima i svakodnevnim životnim situacijama.
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV C.3.1.
Na kraju 3. godine srednje škole učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL učenik se upoznaje s islamskim stavovima o suživotu i toleranciji u pluralnom društvu. Učenik promovira dijalog s pripadnicima različitih nacija i religija.
Učenik objašnjava bratimljenje Ensarija i Muhadžira nakon hidžre s ciljem razvijanja empatije i davanja moralne potpore slabima i ugroženima. Navodi primjere iz života Muhammeda, a.s., koji govore o pokušajima izgradnje mira i suživota sa stanovnicima Mekke.
Prepričava i objašnjava oproštajnu hutbu Muhammeda, a.s., u kojoj Muhammed, a.s., svim muslimanima nalaže zaštitu žena, slabih i nemoćnih te lijepo ophođenje prema svim ljudima ma kakvom i kojem svjetonazoru pripadali.
Učenik navodi primjere iz života Muhammeda, a.s., iz kojih je vidljiva potreba gradnja mira sa svima, pa čak i sa onima koji izražavaju neprijateljstvo.
SŠ IV C.3.2.
Učenik zaključuje da se islamski moral temelji na obožavanja Jednoga Boga. Uočava opasnosti egoizma. Nastoji primijeniti upute Muhammeda, a.s., koje govore kako se ponašati u svakodnevnom životu.
Učenik prepoznaje razlike među ljudima na temelju moralnih vrijednosti. Objašnjava da se djela vrednuju prema namjerama. Gradi plemenita osjećanja koja ga navode na kajanje nakon učinjenog lošeg djela, nastoji ispraviti neprihvatljivo ponašanje.
Učenik objašnjava da se djela vrednuju prema namjerama i na osnovu kur'anskih ajeta koji govore i činjenju dobrih djela, a izbjegavanju loših ljudi dobivaju poticaj da budu još bolji.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Naređivanje dobra, odvraćanje od zla
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Reklama za dobro djelo: ajet, hadis, mudra izreka ili osobna preporuka
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV D.3.1.
Na kraju 3. godine srednjoškolskog učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni SUSRET S DRUGIMA
učenik istražuje i obrazlaže propise islama o materijalnom i financijskom poslovanju (naglasak na zabrani kamate) i njihovom utjecaju na međuljudske odnose.
Učenik izdvaja i objašnjava sadržaje muamelata.
Posebno istražuje norme kojima se reguliraju odnosi s nemuslimanima.
Ističe zabranu zelenaštva (kamatarenja) u islamu.
Opravdava i obrazlaže zabranu kamate u islamu navodeći da kamatarenje, između ostalog, omogućava prisvajanje tuđeg bogatstva bez nadoknade, a to je najstroža zabrana jer Poslanik kaže: Vaši životi i vaši imeci su nepovrediva svetinja.
Učenik istražuje razloge zabrane kamate.
SŠ IV D.3.2.
Učenik uočava kakav je stav islama prema slobodi izbora vjere i nacionalnoj pripadnosti.
Učenik otkriva kako islam porijeklo ne smatra osnovom za solidarnost među ljudima.
Prosuđuje da nejednaka podjela prirodnih bogatstava čini svijet međuzavisnim.
Učenik objašnjava pojam nacionalnosti i ideologija. Ističe kako islam ostvaruje sintezu između tjelesnih i duhovnih potreba, preporučujući toleranciju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Zašto je zabranjena kamata?
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Debata o kamati.
Srednja škola Islamski vjeronauk 4. razred – 35 sati godišnje
A. Domena - Vjera i život
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV A.4.1.
Na kraju četvrte godine srednjoškolskog učenja i poučavanja islamskog vjeronauka u domeni VJERA I ŽIVOT učenik objašnjava pojam i značenje vjere, iznosi čvrste dokaze o potrebi vjere, urođenosti vjere i dokaze Božje egzistencije, potvrđuje univerzalnost Božje objave, Božje poruke i pouke, analizira i potvrđuje temeljne postulate islamskog vjerovanja i manifesta vjere; upoznaje se s tefsirskom i hadiskom naukom.
Učenik objašnjava pojam i značenje vjere, iznosi dokaze o potrebi vjere, urođenosti vjere te dokaze Božje egzistencije. Potvrđuje univerzalnost Božje objave, Božje poruke i pouke, analizira i potvrđuje temeljne postulate islamskog vjerovanja i manifesta vjere; analizira Božje objave do Kur’ana, Kur’an kao Božju riječ, povode objavljivanja, univerzalnost kur’anske poruke i pouke te odnose Kur’ana prema znanosti i suvremenom svijetu.
- Navodi ajete i hadise o temeljnim postulatima vjere.
SŠ IV A.4.2.
Učenik analizira i propituje pitanje političkog sustava islama koji je zasnovan na sustavu zajedništva (islam daje prednost ustaljenom životu, zahtijeva zajednički namaz s okretanjem prema zajedničkom mjestu (Kabi), traži izvršavanje posta i blagdana u istom momentu za vjernike u svim krajevima svijeta; stavlja naglasak na strogo osobnu odgovornost i ne zaboravlja razvoj individualnosti, organizira pojedince u jednu monolitnu cjelinu, muslimansku zajednicu, u kojoj isti zakon vrijedi za sve, ma o kojoj društvenoj klasi se radilo.
Učenik istražuje te vlastitim riječima objašnjava islamsko poimanje nacionalizma (kur’an odbacuje superiornost na osnovu jezika, boje kože ili kakve druge prirodne karakteristike koja nam je sama po sebi data, i priznaje osobnu superiornost, koja se zasniva na istinskoj pobožnosti. Analizira i opisuje instituciju svjetskog hilafeta (istorija hilafeta, savjetovanje i kontakt s narodom, inozemna politika)kao sredstvo ostvarivanja univerzalnosti (Poslanik je izjavio da je posljednji te da je Božji poslanik svim ljudima a halife su od njega naslijedile dvostruku vlast, svjetovnu i duhovnu.
- Analizira i opisuje instituciju hilafeta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Svi su ljudi jednaki pred Bogom
Institucija hilafeta
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Istraživački rad: Mediji o islamu i muslimanima
B. Domena - Vjerska praksa
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV B.4.1.
Na kraju četvrte godine srednjoškolskog učenja i poučavanja Islamskog vjeronauka u domeni VJERSKA PRAKSA učenik komparira Kur’an i znanstvena dostignuća. Uočava da je Kur’an prije više od 1400 godina najavio određene pojave. U Kur’anu pronalazi brojne primjere najavljivanja određenih znanstvenih dostignuća.
Teme: Kur'an i znanost, Kur'an i suvremeni svijet te suvremena znanstvena dostignuća učenik potkrepljuje navodima iz Kur’ana.
-
SŠ IV B.4.1. Učenik ulazi u dubinu sadržaja koje uči analizirajući ih, tumačeći i povezujući sa životnom praksom muslimana, a sve na temelju kur'anskih ajeta povezanih s temama o kojima uči.
Ključni sadržaji: Učenik se upoznaje sa značenjem određenih dijelova Kur’ana. Pojedine nastavne sadržaje potkrepljuje kur’anskim ajetima na arapskom ili u prijevodu. Upoznaje se s tumačenjem sura koje zna napamet kao i s tumačenjem ajeta povezanih s nastavnim sadržajima i svakodnevnim životnim situacijama.
-
SŠ IV B.4.2.
Na kraju obrazovnog razdoblja 1-3,4. godine u srednjoj školi, pored redovitog učenja Kur’ana kao vida ibadeta, učenik ulazi u srž pojedinih poglavlja, tumačeći njihova značenja i povezujući pojedine sadržaje sa svakodnevnim životom. U ovom obrazovnom razdoblju akcenat je na razumijevanju Kur’ana, posebice onih poglavlja i ajeta koji govore o islamskim stavovima u vezi s predviđenim nastavnim sadržajima. Isto tako, učenik ulazi u dubinu sadržaja koje je memorirao u ranijim odgojno-obrazovnim razdobljima analizirajući ih, tumačeći i povezujući sa životnom praksom muslimana.
Osim učenja / čitanja Kur’ana na arapskom i u prijevodu, učenik se upoznaje sa značenjem (tefsir) određenih dijelova Kur’ana. Pojedine nastavne sadržaje potkrepljuje kur’anskim ajetima na arapskom ili u prijevodu. Upoznaje se s tumačenjem sura koje zna napamet kao i s tumačenjem ajeta povezanih s nastavnim sadržajima i svakodnevnim životnim situacijama.
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Razumijevanje Kur’ana i musliman u praksi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Projektni rad: Sve ishode tematski povezati te sabrati kur’anske ajete o svakoj temi
C. Domena - Moral
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV D.4.1.
Na kraju 4. godine srednje škole učenja i počavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni MORAL učenik razlikuje i razdvaja islamske odgovore na izazove suvremenosti (zaštita zdravlja - prevencija ovisnosti, nasilje, nepravda, rat i terorizam) i procjenjuje njihov utjecaj na razvoj moralne ličnosti.
Učenik razvija i unaprjeđuje svoj odnos prema radu za dobrobit čovječanstva, zajednice i pojedinaca u njoj.
Pokazuje umijeće suočavanja sa suvremenim problemima čovjeka i zajednice.
Učenik priprema i organizira diskusiju s drugim učenicima temu koliko nam vjera pomaže u prevladavanju različitih vrsta suvremenih izazova, primjerice alkohol, pušenje, droga, kocka, diskoklubovi i sl.
SŠ IV D.4.2.
Učenik vrjednuje puteve duhovnog odgoja te ispituje povezanost između moralnosti i čuvanja od grijeha.
Učenik vrjednuje i preporučuje duhovno usavršavanje kroz primjenu ibadeta.
Učenik inicira uvažavanje svačijih sposobnosti.
Obrazlaže značaj stalnog sjećanja na Allahovu sveprisutnost i potiče okolinu na redovito spominjanje Allaha dž.š. s ciljem postizanja Njegove naklonosti i zaštite.
Učenik priprema i organizira literarne radove na temu tevbe, ljubavi prema bližnjima u ime Allaha dž.š.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Moral
Pokajanje
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Literarno izražavanje, tematske večeri duhovne poezije.
D. Domena - Susret s drugima
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ IV D.4.1.
Na kraju 4. godine srednjoškolskog učenja i poučavanja predmeta islamski vjeronauk u domeni SUSRET S DRUGIMA
učenik razvija svijest o nužnosti savjetovanja i kontakta s narodom pri donošenju odluka te potiče na odgovornost za izgovorenu riječ.
Učenik prikazuje znanje o govoru kao blagodat Božju.
Kritizira zloupotrebu govora, opravdava kuturu dijaloga, evaluira naučeno i doprinosi popravljanju kulture dijaloga.
Prikazuje u glavnim crtama važnost i korisnost savjetovanja pri donošenju odluka (Kur’an i sunnet traže od muslimana da svoje odluke donose nakon savjetovanja, bilo da se radi o privatnim ili javnim problemima).
Učenik istražuje ulogu govora u ljudskom životu i međuljudskim odnosima.
SŠ IV D.4.2.
Učenik razlučuje i upotpunjuje sliku o islamu kao religiji koja poziva na dijalog.
Učenik ispituje što je dijalog, kakav dijalog nudi islam, kako se musliman treba odnositi prema drugom i drugačijem te kakve upute daje Kur'an za oblikovanje muslimanske kulture dijaloga.
Afirmira mudre, blage i lijepe riječi. Otvoren je prema trendu dijaloga u svijetu radi prevladavanja razlika svih oblika, kao i događajima koji su nastali zbog nedostatka dijaloga npr. ratovi i sl..
Identificira probleme i rješava ih dijalogom.
Učenik sakuplja informacije o dijalogu radi poboljšanja vlastitih dijaloških sposobnosti. Povezuje naučeno s problemima i vrši dijaloško uplitanje; posmatra i procjenjuje odnos prema dijalogu kod nas i u drugim sredinama (npr. putem medija), uspoređuje i određuje nivo kulture dijaloga kod nas i drugih radi vlastitog usavršavanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Susret u dijalogu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Scenarij za tv ili radio emisiju. Primjer u MP
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Islamski vjeronauk doprinosi razvijanju moralnih načela, nužnih znanja i sposobnosti kod učenika te im pomaže da na pravi način razumiju smisao cjelokupnog života i društva u kojem žive i da ga odgovorno razvijaju, jačaju i unapređuju. Upoznavajući učenike s egzistencijalnim i religijskim pitanjima, pomaže im u njihovom osobnom razvojnom procesu unutar jednog društva razvijajući moralno i odgovorno djelovanje u zajednici. Kroz svoj kurikulum, Islamski vjeronauk pomaže promicanju i ostvarivanju temeljnih vrijednosti koje navodi Okvir nacionalnog kurikuluma. Islamski vjeronauk, posredno ili neposredno, ostvaruje povezanost s drugim odgojno-obrazvonim područjima, predmetima i međupredmetnih temama, osobito onim iz društveno-humanističkog područja, ali i prirodoslovnog, umjetničkog, jezičko-komunikacijskog te tjelesnog i zdravstvenog područja. Ukratko, možemo reći da se Islamski vjernonauk, osim na religiju i povijest religija, svojim kurikulumom odnosi i na cjelokupnu ljudsku povijest, kulturu, civilizaciju i tradiciju, od stvaranja čovjeka do danas.
Islamski vjeronuk korelira s nastavnim predmetima iz društveno-humanističkog područja, posebice: Katolički vjeronauk, Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Filozofija, Sociologija, Etika. Mogućnosti međupredmetnih korelacija su nebrojene, a njima se razvijaju kognitivne sposobnosti koje učenicima koriste u svim segmentima života - od učenja do percepcije svijeta oko sebe. Povezanost s drugim odgojno-obrazovnim područjima omogućavaju učenicima stjecanje potpune slike multietničkog, multikonfesionalnog i pluralnog društva u kojem žive i svijeta općenito u svoj njegovoj različitosti. U promišljanju o značenju, važnosti i utjecaju moralnih načela, moralnih, političkih i pravnih normi te ostalih vrsta pravila na kvalitetu života pojedinca i zajednice ogleda se povezanost s Građanskim odgojem i obrazovanjem te Socijalnim i osobnim razvojem. Metodologija oblikovanja znanja u izravnoj je vezi s međupredmetnim temama Učiti kako učiti i Uporaba IKT-a.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
F. Učenje i poučavanje predmeta
Iskustva učenja i uloga učitelja
U skladu s definiranim domenama kroz koje se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi Islamskog vjeronauka, metodičko-didadičko polazište predstavlja kontinuirano povezivanje teorije i prakse na različitim razinama i na različite načine. Pored teorijskog poučavanja nastavnog predmeta, odabir i primjena različitih praktičnih metoda trebaju potaknuti praktičnu primjenu islamskih obveza. Okvirne smjernice za učenje i poučavanje Islamskog vjeronauka nude prijedloge o načinima organiziranja i podržavanja učenja i poučavanja uvažavajući pravo na različitost u pristupima i na prilagodbu načina izvedbe kurikuluma u skladu s potrebama i razinama znanja i vještina učenika, posebnim interesima, lokalnom okruženju i uvjetima rada. Učenje i poučavanje mora biti dobro osmišljeno, primjereno dobi učenika i njihovim kognitivnim sposobnostima. U planiranju odgojno-obrazovnoga procesa, učitelj treba posvetiti posebnu pozornost metodološkoj uputi u vezi s razradom odgojno-obrazovnih ishoda. Primjerice, ishod 2. D. 1. (srednja škola): - Na kraju 2. godine srednjoškolskog učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk u domeni SUSRET S DRUGIMA učenik vrednuje, podupire i u vlastiti život integrira Poslanikovu praksu koja se odnosi na ponašanje prema drugima. - Ovim ishodom od učenika se očekuje da usvoji Poslanikov način ponašanja prema drugima, kako teoretski tako i praktično, da to poveže s primjerima iz suvremenog života i pretoči u osobnu praksu. Od učitelja se očekuje da predstavi tematske sadržaje koji omogućavaju realizaciju navedenog ishoda, a potom da zajedno s učenicima stave naglasak na one kojima će posvetiti posebnu pažnju. Zajednički će odabrati metode koje najbolje doprinose odgojnim i obrazovnim ciljevima nastavnog predmeta Islamski vjeronauk, primjera radi: projektna nastava, debatiranje, istraživanje i bilježenje iskustava određene ciljne skupine putem ankete i slično. Tako će učenici biti sukreatori odgojno-obrazovnoga procesa, a učitelj će imati ulogu voditelja, inicijatora i motivatora raznovrsnih aktivnosti čime se potiče suradnički i konstruktivan odnos. Način realiziranja obvezujućih odgojno-obrazovnih ishoda razlikovat će se od razreda do razreda, od škole do škole, od učitelja do učitelja. Time se postiže veća autonomija učitelja i škole. O inventivnosti i kreativnosti učitelja ovisi kojim će metodama zainteresirati učenike i probuditi znatiželju u njima za otkrivanje života i svijeta u naravnom obliku u kojem ga je Bog stvorio. Pored uobičajenog pristupa, učitelj će nastojati odgojno-obrazovne ishode Islamskog vjeronauka ostvariti kroz prirodno učenje putem radionica, terenske i projektne nastave, kroz ljetne i zimske škole, vikend škole islama, natjecanja i sl. Od samog početka učenja Islamskoga vjeronauka, kod učenika je potrebno inicirati samostalne radove u obliku likovnih uradaka, referata, predavanja, skupljanja tematskih materijala i njihovog prezentiranja, sve do složeniijih zadataka u višim razredima kao što su: lektira, projekti ili različiti praktični i kreativni zadaci koje učenici trebaju realizirati u užoj ili široj zajednici, a kroz koje razvijaju solidarnost i odgovornost i na taj način postaju korisni članovi društva. Učenici uključeni u ovakav oblik rada, stjecat će korisno, trajno i u životu primjenljivo znanje.
Uz obvezujuće odgojno-obrazovne ishode, u domene VJERSKA PRAKSA 3. ishod povezan uz učenje arapskoga pisma je preporučen u svakom razredu. Učenju arapskog pisma od najranije dobi učenika potrebno je posvetiti dužnu pažnju, naročito u sredinama u kojima su učenici manje usmjereni na mekteb. Učitelj bi trebao iznaći način da se svaki učenik osposobi za samostalno učenje Kur’ana. Mogućnosti su brojne: krenuti od najranije dobi planirajući svaki sat po 5 minuta učenja kroz igru, pjesmice i praktičan rad; potom osmišljavanjem vannastavnih aktivnosti; organiziranjem intenzivnog učenja u ljetnim ili zimskim školama te u projektnim tjednima na kraju školske godine. Na učitelju je da temeljito isplanira, organizira i realizira aktivnosti putem kojih će učenici steći potrebna znanje i vještine te ostvariti zadane ciljeve učenja i poučavanja.
Osobito je važno naglasiti primjenu suvremene tehnologije koja će osvježiti odgojno-obrazovni proces i usvajanje znanja, vještina i stavova nastavnog predmeta Islamski vjeronauk. Ovisno o informatičkoj opremljenosti škole, učenici mogu samostalno prezentirati svoje radove koristeći suvremene medije što bitno pojačava učeničku motivaciju.
Materijalni izvori, okruženje i grupiranje učenika
Pored standardnih udžbenika i e-knjiga koje će se u budućnosti razvijati, preporučuje se korištenje platforme on line mekteb putem koje učenik uči na zanimljiviji način. Ova platforma nudi brojne mogućnosti; kako učenje kroz igru, tako i mogućnost da učenici samostalno ili uz pomoć učitelja kreiraju zanimljive igre i kvizove s vjerskim sadržajima. Od učitelja se očekuje da u odgojno-obrazovni proces uvede poučne priče, lektire, slikovnice, časopise i poglavlja iz stručnih knjiga primjerene dobi učenika, rječnike, leksikone, enciklopedije, kratke video zapise iz internetskih baza (Youtube), filmove, ilahije i sl.
Islamski vjeronauk može se provoditi u učionici i kroz razne oblike izvanučioničke nastave. Preporučuje se, povremeno s učenicima, praktični dio nastave planirati i realizirati u lokalnom mesdžidu. Učitelj treba stvarati poticajno okruženje za usvajanje znanja i stjecanje vještina predviđenih ovim kurikulumom, za što je on najodgovorniji.
Kada je riječ o grupiranju učenika, treba imati na umu specifičan status nastavnog predmeta Islamski vjeronauk i različite vrste kombiniranih grupa koje često uvjetuju vrstu kombinacije. Već od najranije dobi učenici se navikavaju na međugeneracijsko povezivanje, a učitelji Islamskog vjeronauka moraju imati posebne sposobnosti kod osmišljavanja i provođenja aktivnosti kako bi ostvarili zadane odgojno-obrazovne ishode.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Vrednovanje se temelji na holističkom pristupu praćenja i poticanja individualnog razvoja svakoga učenika što podrazumijeva činjenicu da odgojno-obrazovni ishodi nisu usmjereni isključivo na usvojenost znanja već odražavaju složenost zadanih odgojno-obrazovnih ishoda. Pri vrednovanju odgojno-obrazovnih ishoda očekuje se pozitivna usmjerenost na učenikovu osobnost i način promišljanja te na njegovo ponašanje, djelovanje i postignuća.
Temeljenu smjernicu u vrednovanju predstavlja utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda kod učenika sukladno razradi ishoda i razini usvojenosti.
U vrednovanju promišljanja, učitelj procjenjuje i ocjenjuje korištenje pojmova koji olakšavaju formiranje vjerskih stavova. Osim toga, učitelj procjenjuje i ocjenjuje vještinu argumentacije kao i analize vjerskih izvora. Pri ocjenjivanju ponašanja naglasak se stavlja na učenikov odnos prema Bogu, potom na vještine uočavanja i primjenu naučenog (islamski kodeks ponašanja koji regulira cjelokupni ljudski život/ pitanje farzova, sunneta, vadžiba, halala i harama, mekruha i sl.), odnos prema drugim osobama i okolišu, artikuliranja te rješavanje pitanja, dilema i problema pred kojim se učenik nalazi u svakodnevnom životu.
Klasične provjere znanja (usmenim) prozivanjem učenika i njegovim izvođenjem pred školsku ploču mogle bi se zamijeniti tehnikama ocjenjivanja kroz razgovor s učenikom, organizaciju rasprave, debate ili “oluje ideja” među učenicima, usmeno izlaganje istraženih slučajeva (referati i prezentacije) te izradom kreativnih sadržaja (plakati, kratki video zapisi i sl.).
Vrednovanje za učenje, kao jedan od tri pristupa vrednovanja, podrazumijeva praćenje i vrednovanje usvojenog znanja, vještina i stavova tijekom učenja i poučavanja predmeta Islamski vjeronauk. Ovakvim pristupom, kojim se učenike nastoji potaknuti na usvajanje vjerskih i moralno-etičkih znanja, vještina i stavova, pomaže se i učiteljima. Oni na taj način procjenjuju informacije s kojima učenici dolaze na nastavu, razinu znanja o nastavnim sadržajima, vrijednosti i stavove učenika te njihov odnos prema nastavi islamskog vjeronauka kao predmeta učenja i poučavanja. Na taj način, također, nastavni proces usmjeravaju ka ispravljanju uočenih manjkavosti i propusta u stečenom znanju ili interpretiranju određenih sadržaja (sure i sl.). Učenicima ovaj pristup omogućava razumjeti što se predmetom želi postići, što se od njih očekuje u procesu učenja i poučavanja, što se i na koji način u predmetu vrednuje i na koji način nastavnik ostvaruje svoju ulogu. Vrednovanje kao učenje pristup je u kojem učenici preuzimaju odgovornost za učenje vrednujući svoj odnos prema nastavnim zadacima i aktivnostima, procjenjujući svoje rezultate i rezultate drugih učenika u svim oblicima nastavnog rada. U nastavi Islamskog vjeronauka ističemo i nužnost vrednovanja izvanučioničke nastave (vjeronauk u Islamskim centrima, posjete raznim vjerskim i kulturnim institucijama i sl.). Pri vrednovanju naučenog posebnu pozornost učitelj posvećuje procjeni generičkih kompetencija definiranih Okvirnim nacionalnim kurikulumom a one su: odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost te komunikacija i suradnja.
Temeljem individualnog praćenja učenika, evidentiraju se i ističu prisutne vrline i vještine a na ocjenjivanje utječu sljedeće komponente:
Usvojenost znanja o temeljnim islamskim pojmovima koje uključuju i prepoznavanje moralnih odlika čovjeka;
Nivo razvijenosti interesovanja za tematske sadržaje koji olakšavaju vjersku praksu;
Doprinos odgjno-obrazovnom procesu kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem te sudjelovanje u realizaciji projektnih zadataka;
Kultura međusobne komunikacije (pravilna i korektna komunikacija u grupi i podjela uloga);
Navika korištenja različitih izvora;
Nivo primjene i prakticiranja naučenog;
Razvijenost sposobnosti analize, sinteze i kritičkog prosuđivanja;
Sposobnost uočavanja problema i predlaganja mogućih rješenja;
Nastojanje da se poštuju sposobnosti i želje drugih ljudi.
Kriteriji za prosudbu razine učeničkih postignuća razradit će se nakon određenja učeničkih postignuća po pojedinim odgojno-obrazovnim područjima, nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Svaka uočena darovitost zahtijeva pozorno praćenje i stvaranje poticajnog okruženja za razvoj onih osobina u kojima je učenik izrazito sposoban ili darovit.
Prilikom vrednovanja mora postojati razumijevanje za prepreke u učenju nastale zbog učenikovih teškoća u učenju ili eventualnih poremećaja.
Vrednovanje kao učenje, za učenje i naučenog
Poglavlje Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu sadržava informacije:
Što se vrednuje u predmetnome kurikulumu (koji su elementi vrednovanja)?
Koji su preporučeni pristupi te metode i tehnike vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu?
Kako se određuje zaključna ocjena u predmetnome kurikulumu?
Potrebno je naznačiti osobitosti pojedinih pristupa vrednovanju:
vrednovanja za učenje,
vrednovanje kao učenje i
vrednovanja naučenoga u kontekstu predmeta, odnosno njegovih pojedinih elemenata vrednovanja.
Učitelji imaju autonomiju i odgovornost izabrati najprikladnije metode i tehnike vrednovanja unutar pojedinih pristupa vrednovanju (ovisno o obilježjima učenika i škole te određenim situacijskim čimbenicima). U ovom poglavlju daju se okvirne smjernice i preporuke o metodama i tehnikama koje su posebno pogodne za vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu. Preporučene metode i tehnike trebaju omogućiti dokumentiranje i procjenjivanje odgojno-obrazovnih ishoda i omogućiti utvrđivanje različitih razina usvojenosti. Učenicima kod kojih su opažena odstupanja u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda potrebno je pružiti odgovarajuću odgojno-obrazovnu podršku radi zadovoljavanja njihovih odgojno-obrazovnih potreba.
Potrebno je odrediti jesu li svi elementi vrednovanja jednakovrijedni pri određivanju zaključne ocjene. Veća/manja težina (ponder) može se davati određenom elementu vrednovanja (primjerice element A iznosi 50% zaključne ocjene, a elementi B i C po 25%). Ponder koji se daje pojedinim elementima vrednovanja može se razlikovati ovisno o odgojno-obrazovnom ciklusu ili godini učenja i poučavanja predmeta.
Izvješćivanje
Izvješćivanje je informiranje o postignućima i napretku učenika, može biti formalno (izvješće o praćenju, dodatak svjedodžbi, napomena u svjedodžbi, podatci i bilješke u e-Matici) i neformalno (razgovori i razmjena informacija između različitih subjekata u radu s darovitima, npr. mentora i roditelja).
U okviru kurikularnog sustava izvješćivanje o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima dobiva drugačiji oblik i svrhu.
Kroz kvalitativne osvrte učitelja nastoji se kvalitetnije i detaljnije opisati ukupnost i kvaliteta postignuća učenika u određenom obrazovnom razdoblju. Ti kvalitativni osvrti trebaju dati točan, konkretan i specifičan opis učenikovih dosadašnjih rezultata i napredovanja u pojedinim predmetima, u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikularnim dokumentima.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljno – 1, dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo dobro – 4, odlično – 5).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH