Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET FIZIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Ukupno komentara:
Ukupno općih komentara:
Ukupno nadopuna teksta:
6
Komentiraj
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Fizika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
1
Komentiraj
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Fizika.
1
Komentiraj
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
-Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Fizika objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
-Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Fizika, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
-Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Fizika, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
0
Komentiraj
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 7. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 8. razreda osnovne škole i učenike 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Fizika proučava energiju i tvari, međudjelovanja te gibanja u prostoru i vremenu. Naziv potječe od grčke riječi fisis, što znači priroda. U svojim početcima fizika se kao filozofska disciplina bavila uglavnom astronomijom. Danas je ona temelj svih prirodnih, tehničkih i biomedicinskih znanosti te proširuje vidike tražeći odgovore na pitanja poput onih o nastanku i građi svemira, građi tvari i tajni života.
Fizičari se služe promatranjem i mjerenjem, stvaranjem teorijskih modela te njihovom provjerom kroz eksperimente. Na taj način stvaraju nove predodžbe te otkrivaju prirodne zakone koji omogućuju bolje razumijevanje prirode i predviđanje pojava. Pritom se koriste uređajima vrhunske tehnologije, a njihova istraživanja redovito vode do novih tehnoloških otkrića te se tako fizika i tehnologija međusobno podupiru i nadopunjuju. Tehnike koje su razvili fizičari potiču razvoj drugih znanosti, poput kemije, biologije i medicine te industrije (energetske, komunikacijske, računarske i dr.).
Kao nastavni predmet, Fizika (kratka oznaka FIZ) se ističe po tome što potiče razvoj kognitivnih sposobnosti te znanstvenog i stvaralačkog mišljenja. Učenici razvijaju sposobnosti znanstvenog objašnjavanja fizičkih pojava, provođenja i vrednovanja znanstvenog eksperimenta ili istraživanja te interpretiranja znanstvenih podataka i činjenica. Budući da pruža temeljna i univerzalna znanja, uloga je fizike u prirodoznanstvenom opismenjavanju vrlo važna.
Prirodoznanstveno pismena osoba uz deklarativno znanje ima i proceduralno znanje koje može primijeniti na rješavanje problemskih situacija u novim, drugačijim okolnostima. Tako znanja i vještine povezane s razumijevanjem fizičkog svijeta pogoduju kreativnom i poduzetnom djelovanju pojedinca u svakodnevnom i profesionalnom životu, što doprinosi njegovu cjelovitom razvoju. Stečeno znanje omogućuje odgovorno sudjelovanje u raspravama uz slobodno iznošenje i zastupanje vlastitih stavova pri donošenju odluka koje se odnose na život i rad u zajednici, čime zadobivaju poštovanje i stječu osobni integritet. Njegovanjem kulturne baštine kroz razvijanje svijesti o znanstvenom doprinosu poznatih hrvatskih fizičara te pravilnom uporabom standardnog jezika i stručnog nazivlja doprinosi se identitetu Republike Hrvatske i osobnom identitetu.
Poznavanje fizike i njezina povijesnog razvoja upućuje na globalnu povezanost znanstvenika, njihovih ideja i rezultata.
Učenik kao aktivni sudionik procesa učenja i poučavanja razvija niz različitih sposobnosti i vještina poput opažanja, opisivanja, postavljanja pitanja, razmjene ideja, izvođenja pokusa, objašnjavanja, planiranja, postavljanja pretpostavka, mjerenja, obrade i prikazivanja podataka, rješavanja problema, zaključivanja, rasprave i kritičkog prosuđivanja. Kroz zajednički eksperimentalni rad i rad na projektima učenici razvijaju sposobnost timskog rada i suradnje te međusobno poštovanje uz uzimanje u obzir različitih mišljenja i potreba drugih.
Zanimljive teme iz života i povezanost sa životnim iskustvima, interesima, očekivanjima i znanjima te raznovrsnost sadržaja, mjesta i metoda poučavanja potiču interes i motivaciju učitelja i učenika. Učenje i poučavanje provodi se izvan učionice, u laboratoriju, prirodi te tijekom posjeta zanimljivim objektima, resursima i ustanovama u poticajnom i sigurnom okruženju te uz suradnju i otvorenost prema zajednici.
Predmet Fizika poučava se od trećeg do petog obrazovnog ciklusa. U drugom i početkom trećeg ciklusa osnovna znanja iz fizike usvajaju se kroz predmet Priroda koji je priprema za buduće predmete Fizika, Kemija i Biologija. Predmet Fizika uvodi se kao obvezni u sedmom razredu osnovne škole. U četvrtom i petom ciklusu poučavanje fizike nastavlja se kroz obvezan zaseban predmet i s fizikom povezane predmete, s tim da se sadržaji usvojeni u osnovnoj školi produbljuju uz opsežnije uvođenje matematičkog formalizma i eksperimenta.
Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama kurikulum se prilagođuje u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanja postignuća djece i učenika s teškoćama. Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanja postignuća darovite djece i učenika.
1
Komentiraj
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Učenjem fizike stječu se vještine i sposobnosti potrebne u svakodnevnom životu, ali i znanja potrebna za razumijevanje prirodnih pojava, korištenje modernim tehnologijama te uporabu znanstvenih metoda na dobrobit pojedinca i civilizacije. Predmet Fizika priprema učenike za daljnje školovanje i cjeloživotno učenje.
U skladu s tim, odgojno-obrazovni ciljevi predmeta Fizika su:
-poticanje interesa za Fiziku i stjecanje temeljnih znanja potrebnih za razumijevanje fizičkih fenomena, koncepata, zakona i teorija
-razvoj znanstveno-istraživačkog pristupa, zaključivanja i eksperimentalnih vještina kroz formuliranje istraživačkih pitanja i hipoteza, provođenje kontrole varijabla, sistematiziranje i analiziranje podataka
-razvoj formalnog kritičko-logičkog i sustavnog razmišljanja
-razvoj vještina modeliranja fizičkih problema korištenjem matematičkih i računalnih alata te vještina rješavanja problema i vrednovanja rezultata
-razvoj komunikacijskih vještina i jezika fizike razmjenom ideja i rezultata
-razvijanje prirodoznanstvenog pogleda na svijet i odgovornog odnosa prema prirodi te svijesti o utjecaju fizike na društvo i njegov održivi razvoj.
-
1
Komentiraj
C. Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma
Fizika obuhvaća iznimno širok skup spoznaja o prirodi i njezinim zakonitostima, koje opisuje koristeći se različitim mjerljivim fizičkim veličinama i njihovim međuovisnostima. Fizika ujedinjuje skup dinamičkih znanja koja se razvijaju pomicanjem granica spoznaje kroz međuigru teorijskih pretpostavki i eksperimentalnih istraživanja. Uz ostale prirodoslovne predmete usmjerena je na razvoj modernog i znanstvenog pogleda na svijet, ali istodobno i na izgradnju održivog stava prema okolišu. Fizika kod učenika razvija kritičko i sustavno razmišljanje istražujući različite probleme i pitanja iz širokog spektra polja i područja života.
Sadržaj predmeta Fizika podijeljen je na domene - ključne koncepte koji se prepoznaju u svakoj cjelini i temi. Usto što domene pokrivaju cjelokupna znanja u fizici, također se međusobno isprepliću, te se zbog toga pojedine fizičke teme mogu obrađivati u više različitih domena.
Domene u predmetu Fizika izabrane su tako da se preklapaju s domenama prirodoslovlja. Uska veza između prirodoslovlja i temeljne prirodne znanosti - fizike - očituje se već i u sličnosti naziva domena. U Fizici su to: A. Struktura tvari, B. Međudjelovanja, C. Gibanje te D. Energija. Ovakav se izbor domena ne temelji na uobičajenoj tematskoj podjeli fizike na mehaniku, termodinamiku, elektromagnetizam i valove. Opisana klasična podjela ima dobru strukturu, no izrazito je sadržajno usmjerena te ne upućuje na povezanost i ispreplitanje tema, što je obilježje svakog realnog problema. Nasuprot tomu, podjela na nove navedene domene implicira povezanost među sadržajima te navodi učenike na ideju jedinstva prirode i bolje razumijevanje međuovisnosti prirodnih fenomena.
Struktura tvari
Upitan da izabere samo jednu kratku rečenicu koju bi sačuvao za buduće naraštaje u slučaju uništenja ljudskog znanja, poznati američki nobelovac Richard Feynman ustvrdio je da bi to bio čestični model tvari - sva tvar sačinjena je od atoma. Počevši od ovog modela, učenik istražuje strukturu tvari u dva smjera, od atoma do makrosvijeta te od atoma do subatomskih čestica. U jednom smjeru proučava na koji su način objekti iz svakodnevnog života sastavljeni od osnovnih građevnih elemenata: kako se atomi drže zajedno, koje sile postoje među njima, koja su različita stanja tvari te što uzrokuje različita svojstva tvari. Krećući se u suprotnom smjeru, učenik proučava sastav i svojstva samih atoma. Ovaj smjer vodi ga u svijet elektrona, kvarkova, gluona i ostalih „čestica” koje se, po zakonima kvantne fizike, ponašaju posve drugačije od subjekata makroskopskog svijeta. Nadalje, istražujući valna i čestična svojstva elektromagnetskog zračenja otkriva osnovna načela kvantne fizike. Učenik upoznaje značajke električnih i magnetskih pojava te još jedno neobično svojstvo tvari– da se može pretvoriti u energiju.
Međudjelovanja
Unutar ove domene učenik proučava ideje povezane s pitanjima: zašto tijela mijenjaju stanje gibanja, zašto padaju na Zemlju te zašto se neka tijela privlače, a druga ne. U tu svrhu učenik istražuje različita međudjelovanja tijela i čestica. Istražuje gravitacijsku silu koja djeluje između čestica zbog njihove mase i elektromagnetsku silu koja djeluje između nabijenih čestica. Opisuje jaku silu koja povezuje čestice unutar atomske jezgre te slabu silu koja uzrokuje nuklearne raspade i radioaktivno zračenje. Kroz ovo istraživanje uči da je razumijevanje međudjelovanja važno za opis promjene gibanja tijela, kao i za predviđanje stabilnosti ili nestabilnosti sistema na bilo kojoj ljestvici. Privlačenje i odbijanje električnih naboja na atomskoj ljestvici vodi ga prema razumijevanju strukture, svojstava i načina transformacije tvari. Da bi opisao sile koje djeluju na udaljenosti, učenik se dotiče i osnovne ideje koja leži u jezgri svih međudjelovanja, ideje polja koje sadrži energiju i može ju prenijeti kroz prostor.
Gibanje
Gibanje je promjena položaja nekog tijela u vremenu, a u širem smislu to je koncept koji se odnosi i na zračenje, i na polje, te na sam prostor. U ovoj domeni učenik opisuje gibanja s pomoću koncepata pomaka, brzine, akceleracije, zakona očuvanja, energije, količine gibanja te sudara tijela. Učenik izučava tri osnovne vrste gibanja: translaciju, rotaciju i oscilacije. Za svaku vrstu razvija kinematički opis gibanja koji potom, preko Newtonovih zakona i sila koje uzrokuju gibanje, povezuje s dinamičkim opisom. Kroz ovo istraživanje zaključuje da klasična mehanika precizno predviđa promjene gibanja makroskopskih objekata te da ovaj opis mora izmijeniti na subatomskoj ljestvici ili pri brzinama bliskim brzini svjetlosti. Ovo ga vodi u svijet kvantne fizike i svijet specijalne teorije relativnosti.
Energija
Od prve Aristotelove definicije pa sve do danas energija je jedna od najraširenijih fizičkih veličina i pojam koji prožima sve grane fizike, ostale prirodne znanosti i tehniku. Energija se ne može stvoriti ili uništiti, može se jedino pretvarati u različite oblike. U ovoj domeni učenik proučava energiju na dvije različite ljestvice. Na makroskopskoj ljestvici istražuje njezine različite manifestacije putem brojnih fenomena kao što su gibanje, svjetlost, zvuk, električno i magnetsko polje te unutarnja energija i toplina. S druge strane traži njezino dublje razumijevanje izučavajući je na mikroskopskoj ljestvici, na kojoj se energija manifestira kao zbroj potencijalnih i kinetičkih energija čestica ili kao energija pohranjena unutar polja sila. Ovaj koncept odvodi ga na elektromagnetsko zračenje, fenomen prijenosa energije spremljene u polju. U ovoj domeni učenik proučava i ostale prijenose energije putem tvari te s pomoću mehaničkih valova. Posebnu pozornost posvećuje zakonu očuvanja energije kao temeljnom principu za razumijevanje svemira i svijeta oko nas.
Slika 1. Grafički prikaz organizacije kurikuluma predmeta Fizika
Slika 2. Struktura predmeta Fizika kroz godine učenja i poučavanja
1
Komentiraj
D. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i razine usvojenosti po razredima i domenama/konceptima
I. Osnovna škola
Dvogodišnje učenje Fizike, model 2x2 (2x70 sati)
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.7.1.
Uspoređuje, dimenzije, masu i gustoću različitih tijela i tvari.
Uspoređuje dimenzije tijela. Uspoređuje mase tijela.
Objašnjava zapis i značenje i fizičke veličine.
Analizira gustoće tijela različitog oblika i sastava.
Opisuje primjene mjerenja gustoće.
Opisuje kako se određuje gustoća tijela.
Uspoređuje gustoće tekućina i čvrstih tijela na temelju podataka iz tablica. Na temelju gustoće procjenjuje od koje je tvari tijelo građeno. Objašnjava zašto jednaki volumeni različitih materijala imaju različite mase.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.7.2.
Analizira međudjelovanje tijela te primjenjuje koncept sile.
Analizira učinke međudjelovanja. Opisuje različite vrste sila.
Određuje rezultantnu silu.
Objašnjava silu težu i težinu.
Povezuje produljenje opruge s težinom ovješenog utega.
Određuje rezultantnu silu na pravcu (grafički i računski). Povezuje produljenje opruge s težinom ovješenog utega. Opisuje elastičnu silu i svojstvo elastičnosti na primjerima. Uspoređuje iznose sila u svakodnevnom životu (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Međudjelovanje, sila, vektor, sile na dodir i sile na daljinu, elastična sila, njutn, gravitacijska sila, sila teža, težina, uzgon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.7.3.
Interpretira silu trenja i njezine učinke.
Konstruira koncept sile trenja. Objašnjava trenje. Analizira učinke sile trenja.
Razlikuje trenje kotrljanja od trenja klizanja.
Opisuje ovisnost sile trenja o vrsti dodirnih ploha i pritisnoj sili. Objašnjava načine na koje se trenje može povećati i smanjiti te navodi primjene.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pritisna sila, sila trenja, faktor trenja.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.7.4.
Analizira uvjete ravnoteže tijela i zakonitost poluge.
Konstruira zakonitost ravnoteže poluge. Povezuje težište i ravnotežu.
Opisuje polugu. Objašnjava primjene poluge ( mjerenje težine, razni alati…).
Opisuje težište ploče nepravilnog oblika. Razlikuje stabilno od nestabilnog tijela.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Težište, ravnoteža, poluga, krak sile, oslonac.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.7.5.
Analizira utjecaj tlaka.
Konstruira koncept tlaka.
Kvalitativno objašnjava podrijetlo hidrostatskog i atmosferskog tlaka. Analizira utjecaj tlaka na primjerima.
Prepoznaje primjere tlakova iz svakodnevice (krvni tlak, atmosferski tlak,tlak u gumama,tlak u fluidima...).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.7.6.
Povezuje rad s energijom tijela i analizira pretvorbe energije.
Opisuje pojmove kinetičke i potencijalne energije.
Povezuje rad i energiju.
Analizira pretvorbe energije.
Primjenjuje zakon očuvanja energije na primjerima pretvorbe energije.
Objašnjava pojam rada.
Tumači pojmove kinetičke i potencijalne energije. Povezuje rad s promjenom energije na primjerima. Prepoznaje primjere međudjelovanja pri kojima se ne obavlja rad.
Tumači pojam snage.
Uspoređuje snagu različitih uređaja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Rad, džul, kinetička energija, gravitacijska i elastična potencijalna energija, zakon očuvanja energije, vrijeme, sekunda, snaga, vat.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.7.7.
Objašnjava agregacijska stanja i svojstva tvari na temelju njihove čestične građe.
Razlikuje svojstva tijela.
Opisuje model čestične građe tvari. Objašnjava agregacijska stanja modelom čestične građe tvari.
Povezuje agregacijska stanja i svojstva tvari s međudjelovanjem čestica i njihovim gibanjem.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.7.8.
Povezuje promjenu volumena tijela i tlaka plina s građom tvari i promjenom temperature.
Objašnjava toplinsko širenje tijela. Objašnjava promjenu gustoće tijela s temperaturom. Povezuje temperaturu tijela s kinetičkom energijom molekula.
Povezuje promjenu tlaka plina s promjenom temperature.
Tumači načelo rada alkoholnog termometra. Povezuje Celzijevu i Kelvinovu temperaturnu ljestvicu.
Povezuje temperaturu tijela s kinetičkom energijom molekula. Uspoređuje promjenu obujma različitih tvari s promjenom temperature.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Temperatura, kelvin, nula apsolutne temperature.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.7.9.
Povezuje promjenu unutarnje energije i toplinu.
Primjenjuje koncepte unutarnje energije, topline i temperature. Objašnjava načine promjene unutarnje energije toplinom (zračenje, strujanje i vođenje).
Analizira promjenu unutarnje energije.
Opisuje pojam toplinske ravnoteže. Objašnjava načine promjene unutarnje energije toplinom u tekućini i plinu. Objašnjava značenje specifičnog toplinskog kapaciteta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Zakon očuvanja energije, toplinska ravnoteža, vođenje, strujanje i zračenje, toplinski vodiči i izolatori, specifični toplinski kapacitet.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
FIZ ABCD.7.10. Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje pet eksperimentalnih istraživanja, od kojih dva trebaju uključivati mjerenja b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave jedan učenički projekt (izborno).
Istražuje pojavu u prirodi.
Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Prijedlozi učeničkih projekata:
Navodi pretpostavke i predviđa ishod eksperimenta na temelju iskustva. Izvodi fizička mjerenja.
Objašnjava razloge pridržavanja sigurnosnih pravila prilikom izvođenja eksperimenta. Prepoznaje varijable. Prepoznaje fizičke veličine koje je potrebno održavati stalnima.
1. Mjeri male dimenzije (npr. debljinu lista papira).
2. Mjeri površine pravilnih i nepravilnih ploha.
3. Mjeri volumen pluća.
4. Mjeri gustoću tijela.
5. Mjeri male mase tijela.
6. Istražuje elastičnu silu opruge.
7. Istražuje trenje.
8. Mjeri faktor trenja.
9. Istražuje ravnoteže poluge.
10. Istražuje težište ploče nepravilnog oblika.
11. Istražuje tlak.
12. Istražuje tlak u vodi.
13. Istražuje snagu s pomoću elektromotora.
14. Istražuje Brownovo gibanje.
15. Istražuje toplinsko širenje zraka.
16. Istražuje toplinsko širenje
17. Mjeri veličinu molekule.
18. Mjeri temperaturu smjese.
19. Istražuje temperaturu tijela različitih boja.
20. Istražuje toplinsku vodljivost.
21. Istražuje toplinsko strujanje.
22. Mjeri specifični toplinski kapacitet.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
FIZ ABCD.7.11. Rješava fizičke probleme.
Vizualizira situaciju u problemu.
Identificira ciljeve rješavanja problema. Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela.
Kvalitativno zaključuje primjenjujući fizičke koncepte i zakone. Interpretira i primjenjuje različite prikaze fizičkih veličina.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice. Vrednuje postupak i rješenje.
Pretvara mjerne jedinice.
Prepoznaje matematički model (vezu među veličinama iskazuje formulom).
Računa i iskazuje traženu veličinu.
Kvalitativno zaključuje povezujući koncepte vezane uz sadržaje na dobroj razini usvojenosti ishoda.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.8.1.
Povezuje pojavu razdvajanja električnog naboja s pojavom električne struje i napona.
Opisuje međudjelovanje električnih naboja. Povezuje pojavu električne struje s električnom silom. Objašnjava električnu struju u metalima i elektrolitima. Povezuje električni napon s energijom jediničnog naboja u izvoru.
Opisuje pojavu elektromagnetske indukcije.
Objašnjava elektriziranje tijela trljanjem na temelju građe atoma.
Povezuje pojavu električne struje s električnom silom. Povezuje električni napon s energijom jediničnog naboja u izvoru.
Razlikuje nositelje električne struje u metalima, tekućinama i plinovima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.8.2.
Analizira učinke električne struje i pojavu magnetizma.
Analizira učinke električne struje u jednostavnom strujnom krugu. Opisuje magnetsko djelovanje električne struje.
Opisuje magnetski učinak električne struje.
Objašnjava načelo rada elektromagneta. Opisuje Zemlju kao magnet i načelo rada kompasa.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Električni strujni krug, trošilo, magnetski, toplinski, svjetlosni i kemijski učinci električne struje, magnet, magnetska sila, elektromagnet.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET FIZIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Fizika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Fizika.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
- Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Fizika objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
- Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Fizika, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
- Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Fizika, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 7. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 8. razreda osnovne škole i učenike 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Prijedlog predmetnog kurikuluma Fizika
Studeni 2018.
Sadržaj
A. Svrha i opis predmeta
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
C. Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma
D. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i razine usvojenosti po razredima i domenama/konceptima
I. Osnovna škola
Dvogodišnje učenje Fizike, model 2x2 (2x70 sati)
II. Srednja škola
Četverogodišnje učenje fizike, model 4x2 (4x70 sati)
Četverogodišnje učenje fizike, model 4x3 (4x105 sati)
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
F. Učenje i poučavanje fizike
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
A. Svrha i opis predmeta
Fizika proučava energiju i tvari, međudjelovanja te gibanja u prostoru i vremenu. Naziv potječe od grčke riječi fisis, što znači priroda. U svojim početcima fizika se kao filozofska disciplina bavila uglavnom astronomijom. Danas je ona temelj svih prirodnih, tehničkih i biomedicinskih znanosti te proširuje vidike tražeći odgovore na pitanja poput onih o nastanku i građi svemira, građi tvari i tajni života.
Fizičari se služe promatranjem i mjerenjem, stvaranjem teorijskih modela te njihovom provjerom kroz eksperimente. Na taj način stvaraju nove predodžbe te otkrivaju prirodne zakone koji omogućuju bolje razumijevanje prirode i predviđanje pojava. Pritom se koriste uređajima vrhunske tehnologije, a njihova istraživanja redovito vode do novih tehnoloških otkrića te se tako fizika i tehnologija međusobno podupiru i nadopunjuju. Tehnike koje su razvili fizičari potiču razvoj drugih znanosti, poput kemije, biologije i medicine te industrije (energetske, komunikacijske, računarske i dr.).
Kao nastavni predmet, Fizika (kratka oznaka FIZ) se ističe po tome što potiče razvoj kognitivnih sposobnosti te znanstvenog i stvaralačkog mišljenja. Učenici razvijaju sposobnosti znanstvenog objašnjavanja fizičkih pojava, provođenja i vrednovanja znanstvenog eksperimenta ili istraživanja te interpretiranja znanstvenih podataka i činjenica. Budući da pruža temeljna i univerzalna znanja, uloga je fizike u prirodoznanstvenom opismenjavanju vrlo važna.
Prirodoznanstveno pismena osoba uz deklarativno znanje ima i proceduralno znanje koje može primijeniti na rješavanje problemskih situacija u novim, drugačijim okolnostima. Tako znanja i vještine povezane s razumijevanjem fizičkog svijeta pogoduju kreativnom i poduzetnom djelovanju pojedinca u svakodnevnom i profesionalnom životu, što doprinosi njegovu cjelovitom razvoju. Stečeno znanje omogućuje odgovorno sudjelovanje u raspravama uz slobodno iznošenje i zastupanje vlastitih stavova pri donošenju odluka koje se odnose na život i rad u zajednici, čime zadobivaju poštovanje i stječu osobni integritet. Njegovanjem kulturne baštine kroz razvijanje svijesti o znanstvenom doprinosu poznatih hrvatskih fizičara te pravilnom uporabom standardnog jezika i stručnog nazivlja doprinosi se identitetu Republike Hrvatske i osobnom identitetu.
Poznavanje fizike i njezina povijesnog razvoja upućuje na globalnu povezanost znanstvenika, njihovih ideja i rezultata.
Učenik kao aktivni sudionik procesa učenja i poučavanja razvija niz različitih sposobnosti i vještina poput opažanja, opisivanja, postavljanja pitanja, razmjene ideja, izvođenja pokusa, objašnjavanja, planiranja, postavljanja pretpostavka, mjerenja, obrade i prikazivanja podataka, rješavanja problema, zaključivanja, rasprave i kritičkog prosuđivanja. Kroz zajednički eksperimentalni rad i rad na projektima učenici razvijaju sposobnost timskog rada i suradnje te međusobno poštovanje uz uzimanje u obzir različitih mišljenja i potreba drugih.
Zanimljive teme iz života i povezanost sa životnim iskustvima, interesima, očekivanjima i znanjima te raznovrsnost sadržaja, mjesta i metoda poučavanja potiču interes i motivaciju učitelja i učenika. Učenje i poučavanje provodi se izvan učionice, u laboratoriju, prirodi te tijekom posjeta zanimljivim objektima, resursima i ustanovama u poticajnom i sigurnom okruženju te uz suradnju i otvorenost prema zajednici.
Predmet Fizika poučava se od trećeg do petog obrazovnog ciklusa. U drugom i početkom trećeg ciklusa osnovna znanja iz fizike usvajaju se kroz predmet Priroda koji je priprema za buduće predmete Fizika, Kemija i Biologija. Predmet Fizika uvodi se kao obvezni u sedmom razredu osnovne škole. U četvrtom i petom ciklusu poučavanje fizike nastavlja se kroz obvezan zaseban predmet i s fizikom povezane predmete, s tim da se sadržaji usvojeni u osnovnoj školi produbljuju uz opsežnije uvođenje matematičkog formalizma i eksperimenta.
Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama kurikulum se prilagođuje u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanja postignuća djece i učenika s teškoćama. Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanja postignuća darovite djece i učenika.
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Učenjem fizike stječu se vještine i sposobnosti potrebne u svakodnevnom životu, ali i znanja potrebna za razumijevanje prirodnih pojava, korištenje modernim tehnologijama te uporabu znanstvenih metoda na dobrobit pojedinca i civilizacije. Predmet Fizika priprema učenike za daljnje školovanje i cjeloživotno učenje.
U skladu s tim, odgojno-obrazovni ciljevi predmeta Fizika su:
- poticanje interesa za Fiziku i stjecanje temeljnih znanja potrebnih za razumijevanje fizičkih fenomena, koncepata, zakona i teorija
- razvoj znanstveno-istraživačkog pristupa, zaključivanja i eksperimentalnih vještina kroz formuliranje istraživačkih pitanja i hipoteza, provođenje kontrole varijabla, sistematiziranje i analiziranje podataka
- razvoj formalnog kritičko-logičkog i sustavnog razmišljanja
- razvoj vještina modeliranja fizičkih problema korištenjem matematičkih i računalnih alata te vještina rješavanja problema i vrednovanja rezultata
- razvoj komunikacijskih vještina i jezika fizike razmjenom ideja i rezultata
- razvijanje prirodoznanstvenog pogleda na svijet i odgovornog odnosa prema prirodi te svijesti o utjecaju fizike na društvo i njegov održivi razvoj.
-
C. Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma
Fizika obuhvaća iznimno širok skup spoznaja o prirodi i njezinim zakonitostima, koje opisuje koristeći se različitim mjerljivim fizičkim veličinama i njihovim međuovisnostima. Fizika ujedinjuje skup dinamičkih znanja koja se razvijaju pomicanjem granica spoznaje kroz međuigru teorijskih pretpostavki i eksperimentalnih istraživanja. Uz ostale prirodoslovne predmete usmjerena je na razvoj modernog i znanstvenog pogleda na svijet, ali istodobno i na izgradnju održivog stava prema okolišu. Fizika kod učenika razvija kritičko i sustavno razmišljanje istražujući različite probleme i pitanja iz širokog spektra polja i područja života.
Sadržaj predmeta Fizika podijeljen je na domene - ključne koncepte koji se prepoznaju u svakoj cjelini i temi. Usto što domene pokrivaju cjelokupna znanja u fizici, također se međusobno isprepliću, te se zbog toga pojedine fizičke teme mogu obrađivati u više različitih domena.
Domene u predmetu Fizika izabrane su tako da se preklapaju s domenama prirodoslovlja. Uska veza između prirodoslovlja i temeljne prirodne znanosti - fizike - očituje se već i u sličnosti naziva domena. U Fizici su to: A. Struktura tvari, B. Međudjelovanja, C. Gibanje te D. Energija. Ovakav se izbor domena ne temelji na uobičajenoj tematskoj podjeli fizike na mehaniku, termodinamiku, elektromagnetizam i valove. Opisana klasična podjela ima dobru strukturu, no izrazito je sadržajno usmjerena te ne upućuje na povezanost i ispreplitanje tema, što je obilježje svakog realnog problema. Nasuprot tomu, podjela na nove navedene domene implicira povezanost među sadržajima te navodi učenike na ideju jedinstva prirode i bolje razumijevanje međuovisnosti prirodnih fenomena.
Struktura tvari
Upitan da izabere samo jednu kratku rečenicu koju bi sačuvao za buduće naraštaje u slučaju uništenja ljudskog znanja, poznati američki nobelovac Richard Feynman ustvrdio je da bi to bio čestični model tvari - sva tvar sačinjena je od atoma. Počevši od ovog modela, učenik istražuje strukturu tvari u dva smjera, od atoma do makrosvijeta te od atoma do subatomskih čestica. U jednom smjeru proučava na koji su način objekti iz svakodnevnog života sastavljeni od osnovnih građevnih elemenata: kako se atomi drže zajedno, koje sile postoje među njima, koja su različita stanja tvari te što uzrokuje različita svojstva tvari. Krećući se u suprotnom smjeru, učenik proučava sastav i svojstva samih atoma. Ovaj smjer vodi ga u svijet elektrona, kvarkova, gluona i ostalih „čestica” koje se, po zakonima kvantne fizike, ponašaju posve drugačije od subjekata makroskopskog svijeta. Nadalje, istražujući valna i čestična svojstva elektromagnetskog zračenja otkriva osnovna načela kvantne fizike. Učenik upoznaje značajke električnih i magnetskih pojava te još jedno neobično svojstvo tvari– da se može pretvoriti u energiju.
Međudjelovanja
Unutar ove domene učenik proučava ideje povezane s pitanjima: zašto tijela mijenjaju stanje gibanja, zašto padaju na Zemlju te zašto se neka tijela privlače, a druga ne. U tu svrhu učenik istražuje različita međudjelovanja tijela i čestica. Istražuje gravitacijsku silu koja djeluje između čestica zbog njihove mase i elektromagnetsku silu koja djeluje između nabijenih čestica. Opisuje jaku silu koja povezuje čestice unutar atomske jezgre te slabu silu koja uzrokuje nuklearne raspade i radioaktivno zračenje. Kroz ovo istraživanje uči da je razumijevanje međudjelovanja važno za opis promjene gibanja tijela, kao i za predviđanje stabilnosti ili nestabilnosti sistema na bilo kojoj ljestvici. Privlačenje i odbijanje električnih naboja na atomskoj ljestvici vodi ga prema razumijevanju strukture, svojstava i načina transformacije tvari. Da bi opisao sile koje djeluju na udaljenosti, učenik se dotiče i osnovne ideje koja leži u jezgri svih međudjelovanja, ideje polja koje sadrži energiju i može ju prenijeti kroz prostor.
Gibanje
Gibanje je promjena položaja nekog tijela u vremenu, a u širem smislu to je koncept koji se odnosi i na zračenje, i na polje, te na sam prostor. U ovoj domeni učenik opisuje gibanja s pomoću koncepata pomaka, brzine, akceleracije, zakona očuvanja, energije, količine gibanja te sudara tijela. Učenik izučava tri osnovne vrste gibanja: translaciju, rotaciju i oscilacije. Za svaku vrstu razvija kinematički opis gibanja koji potom, preko Newtonovih zakona i sila koje uzrokuju gibanje, povezuje s dinamičkim opisom. Kroz ovo istraživanje zaključuje da klasična mehanika precizno predviđa promjene gibanja makroskopskih objekata te da ovaj opis mora izmijeniti na subatomskoj ljestvici ili pri brzinama bliskim brzini svjetlosti. Ovo ga vodi u svijet kvantne fizike i svijet specijalne teorije relativnosti.
Energija
Od prve Aristotelove definicije pa sve do danas energija je jedna od najraširenijih fizičkih veličina i pojam koji prožima sve grane fizike, ostale prirodne znanosti i tehniku. Energija se ne može stvoriti ili uništiti, može se jedino pretvarati u različite oblike. U ovoj domeni učenik proučava energiju na dvije različite ljestvice. Na makroskopskoj ljestvici istražuje njezine različite manifestacije putem brojnih fenomena kao što su gibanje, svjetlost, zvuk, električno i magnetsko polje te unutarnja energija i toplina. S druge strane traži njezino dublje razumijevanje izučavajući je na mikroskopskoj ljestvici, na kojoj se energija manifestira kao zbroj potencijalnih i kinetičkih energija čestica ili kao energija pohranjena unutar polja sila. Ovaj koncept odvodi ga na elektromagnetsko zračenje, fenomen prijenosa energije spremljene u polju. U ovoj domeni učenik proučava i ostale prijenose energije putem tvari te s pomoću mehaničkih valova. Posebnu pozornost posvećuje zakonu očuvanja energije kao temeljnom principu za razumijevanje svemira i svijeta oko nas.
Slika 1. Grafički prikaz organizacije kurikuluma predmeta Fizika
Slika 2. Struktura predmeta Fizika kroz godine učenja i poučavanja
D. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i razine usvojenosti po razredima i domenama/konceptima
I. Osnovna škola
Dvogodišnje učenje Fizike, model 2x2 (2x70 sati)
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.7.1.
Uspoređuje, dimenzije, masu i gustoću različitih tijela i tvari.
Uspoređuje dimenzije tijela. Uspoređuje mase tijela.
Objašnjava zapis i značenje i fizičke veličine.
Analizira gustoće tijela različitog oblika i sastava.
Opisuje primjene mjerenja gustoće.
Opisuje kako se određuje gustoća tijela.
Uspoređuje gustoće tekućina i čvrstih tijela na temelju podataka iz tablica. Na temelju gustoće procjenjuje od koje je tvari tijelo građeno. Objašnjava zašto jednaki volumeni različitih materijala imaju različite mase.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, metar, kilogram, gustoća tijela, gustoća tvari, kilogram po kubnome metru.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.7.2.
Analizira međudjelovanje tijela te primjenjuje koncept sile.
Analizira učinke međudjelovanja. Opisuje različite vrste sila.
Određuje rezultantnu silu.
Objašnjava silu težu i težinu.
Povezuje produljenje opruge s težinom ovješenog utega.
Određuje rezultantnu silu na pravcu (grafički i računski). Povezuje produljenje opruge s težinom ovješenog utega. Opisuje elastičnu silu i svojstvo elastičnosti na primjerima. Uspoređuje iznose sila u svakodnevnom životu (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Međudjelovanje, sila, vektor, sile na dodir i sile na daljinu, elastična sila, njutn, gravitacijska sila, sila teža, težina, uzgon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.7.3.
Interpretira silu trenja i njezine učinke.
Konstruira koncept sile trenja. Objašnjava trenje. Analizira učinke sile trenja.
Razlikuje trenje kotrljanja od trenja klizanja.
Opisuje ovisnost sile trenja o vrsti dodirnih ploha i pritisnoj sili. Objašnjava načine na koje se trenje može povećati i smanjiti te navodi primjene.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pritisna sila, sila trenja, faktor trenja.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.7.4.
Analizira uvjete ravnoteže tijela i zakonitost poluge.
Konstruira zakonitost ravnoteže poluge. Povezuje težište i ravnotežu.
Opisuje polugu. Objašnjava primjene poluge ( mjerenje težine, razni alati…).
Tumači zakonitost ravnoteže poluge. Objašnjava primjene poluge.
Opisuje težište ploče nepravilnog oblika. Razlikuje stabilno od nestabilnog tijela.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Težište, ravnoteža, poluga, krak sile, oslonac.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.7.5.
Analizira utjecaj tlaka.
Konstruira koncept tlaka.
Kvalitativno objašnjava podrijetlo hidrostatskog i atmosferskog tlaka. Analizira utjecaj tlaka na primjerima.
Prepoznaje primjere tlakova iz svakodnevice (krvni tlak, atmosferski tlak,tlak u gumama,tlak u fluidima...).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tlak, paskal, hidrostatski tlak, atmosferski tlak.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.7.6.
Povezuje rad s energijom tijela i analizira pretvorbe energije.
Opisuje pojmove kinetičke i potencijalne energije.
Povezuje rad i energiju.
Analizira pretvorbe energije.
Primjenjuje zakon očuvanja energije na primjerima pretvorbe energije.
Objašnjava pojam rada.
Tumači pojmove kinetičke i potencijalne energije. Povezuje rad s promjenom energije na primjerima. Prepoznaje primjere međudjelovanja pri kojima se ne obavlja rad.
Tumači pojam snage.
Uspoređuje snagu različitih uređaja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Rad, džul, kinetička energija, gravitacijska i elastična potencijalna energija, zakon očuvanja energije, vrijeme, sekunda, snaga, vat.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.7.7.
Objašnjava agregacijska stanja i svojstva tvari na temelju njihove čestične građe.
Razlikuje svojstva tijela.
Opisuje model čestične građe tvari. Objašnjava agregacijska stanja modelom čestične građe tvari.
Povezuje agregacijska stanja i svojstva tvari s međudjelovanjem čestica i njihovim gibanjem.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tijelo, tvar, međumolekulske sile, čestica, molekula, međuprostor, agregacijska stanja.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.7.8.
Povezuje promjenu volumena tijela i tlaka plina s građom tvari i promjenom temperature.
Objašnjava toplinsko širenje tijela. Objašnjava promjenu gustoće tijela s temperaturom. Povezuje temperaturu tijela s kinetičkom energijom molekula.
Povezuje promjenu tlaka plina s promjenom temperature.
Tumači načelo rada alkoholnog termometra. Povezuje Celzijevu i Kelvinovu temperaturnu ljestvicu.
Povezuje temperaturu tijela s kinetičkom energijom molekula. Uspoređuje promjenu obujma različitih tvari s promjenom temperature.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Temperatura, kelvin, nula apsolutne temperature.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.7.9.
Povezuje promjenu unutarnje energije i toplinu.
Primjenjuje koncepte unutarnje energije, topline i temperature. Objašnjava načine promjene unutarnje energije toplinom (zračenje, strujanje i vođenje).
Analizira promjenu unutarnje energije.
Opisuje pojam toplinske ravnoteže. Objašnjava načine promjene unutarnje energije toplinom u tekućini i plinu. Objašnjava značenje specifičnog toplinskog kapaciteta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Zakon očuvanja energije, toplinska ravnoteža, vođenje, strujanje i zračenje, toplinski vodiči i izolatori, specifični toplinski kapacitet.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
FIZ ABCD.7.10. Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje pet eksperimentalnih istraživanja, od kojih dva trebaju uključivati mjerenja b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave jedan učenički projekt (izborno).
Istražuje pojavu u prirodi.
Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Prijedlozi učeničkih projekata:
Navodi pretpostavke i predviđa ishod eksperimenta na temelju iskustva. Izvodi fizička mjerenja.
Objašnjava razloge pridržavanja sigurnosnih pravila prilikom izvođenja eksperimenta. Prepoznaje varijable. Prepoznaje fizičke veličine koje je potrebno održavati stalnima.
Bilježi opažanja samostalno. Prikazuje mjerne podatke tablično. Kvalitativno interpretira rezultate mjerenja.
Koristi predmetke i njihove znakove za označivanje određenih decimalnih višekratnika i nižekratnika. Pretvara mjerne jedinice.
Opisuje pojavu u prirodi prikazanu pokusom ili računalnom simulacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Hipoteza, teorijski model, eksperiment, mjerni uređaj, pogreška mjerenja, kontrola.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Prijedlozi učeničkih projekata:
1. Izrađuje pomičnu mjerku.
2. Izrađuje dinamometar.
3. Izrađuje vagu.
4. Izrađuje areometar.
5. Izrađuje crnu kutiju.
6. Izrađuje vodeni sat.
7. Izrađuje barometar.
8. Izrađuje pop-pop čamac.
9. Izrađuje balon na topli zrak.
10. Izrađuje termometar.
Prijedlozi učeničkih eksperimentalnih istraživanja:
1. Mjeri male dimenzije (npr. debljinu lista papira).
2. Mjeri površine pravilnih i nepravilnih ploha.
3. Mjeri volumen pluća.
4. Mjeri gustoću tijela.
5. Mjeri male mase tijela.
6. Istražuje elastičnu silu opruge.
7. Istražuje trenje.
8. Mjeri faktor trenja.
9. Istražuje ravnoteže poluge.
10. Istražuje težište ploče nepravilnog oblika.
11. Istražuje tlak.
12. Istražuje tlak u vodi.
13. Istražuje snagu s pomoću elektromotora.
14. Istražuje Brownovo gibanje.
15. Istražuje toplinsko širenje zraka.
16. Istražuje toplinsko širenje
17. Mjeri veličinu molekule.
18. Mjeri temperaturu smjese.
19. Istražuje temperaturu tijela različitih boja.
20. Istražuje toplinsku vodljivost.
21. Istražuje toplinsko strujanje.
22. Mjeri specifični toplinski kapacitet.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
FIZ ABCD.7.11. Rješava fizičke probleme.
Vizualizira situaciju u problemu.
Identificira ciljeve rješavanja problema. Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela.
Kvalitativno zaključuje primjenjujući fizičke koncepte i zakone. Interpretira i primjenjuje različite prikaze fizičkih veličina.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice. Vrednuje postupak i rješenje.
Pretvara mjerne jedinice.
Prepoznaje matematički model (vezu među veličinama iskazuje formulom).
Računa i iskazuje traženu veličinu.
Kvalitativno zaključuje povezujući koncepte vezane uz sadržaje na dobroj razini usvojenosti ishoda.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.8.1.
Povezuje pojavu razdvajanja električnog naboja s pojavom električne struje i napona.
Opisuje međudjelovanje električnih naboja. Povezuje pojavu električne struje s električnom silom. Objašnjava električnu struju u metalima i elektrolitima. Povezuje električni napon s energijom jediničnog naboja u izvoru.
Opisuje pojavu elektromagnetske indukcije.
Objašnjava elektriziranje tijela trljanjem na temelju građe atoma.
Povezuje pojavu električne struje s električnom silom. Povezuje električni napon s energijom jediničnog naboja u izvoru.
Razlikuje nositelje električne struje u metalima, tekućinama i plinovima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Elektriziranje, elektron, ion, električni naboj, kulon, električna sila, baterija, električna struja, električni napon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.8.2.
Analizira učinke električne struje i pojavu magnetizma.
Analizira učinke električne struje u jednostavnom strujnom krugu. Opisuje magnetsko djelovanje električne struje.
Opisuje magnetski učinak električne struje.
Objašnjava načelo rada elektromagneta. Opisuje Zemlju kao magnet i načelo rada kompasa.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Električni strujni krug, trošilo, magnetski, toplinski, svjetlosni i kemijski učinci električne struje, magnet, magnetska sila, elektromagnet.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr.