Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET FIZIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Fizika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Fizika.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
-Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Fizika objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
-Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Fizika, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
-Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Fizika, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 7. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 8. razreda osnovne škole i učenike 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Fizika proučava energiju i tvari, međudjelovanja te gibanja u prostoru i vremenu. Naziv potječe od grčke riječi fisis, što znači priroda. U svojim početcima fizika se kao filozofska disciplina bavila uglavnom astronomijom. Danas je ona temelj svih prirodnih, tehničkih i biomedicinskih znanosti te proširuje vidike tražeći odgovore na pitanja poput onih o nastanku i građi svemira, građi tvari i tajni života.
Fizičari se služe promatranjem i mjerenjem, stvaranjem teorijskih modela te njihovom provjerom kroz eksperimente. Na taj način stvaraju nove predodžbe te otkrivaju prirodne zakone koji omogućuju bolje razumijevanje prirode i predviđanje pojava. Pritom se koriste uređajima vrhunske tehnologije, a njihova istraživanja redovito vode do novih tehnoloških otkrića te se tako fizika i tehnologija međusobno podupiru i nadopunjuju. Tehnike koje su razvili fizičari potiču razvoj drugih znanosti, poput kemije, biologije i medicine te industrije (energetske, komunikacijske, računarske i dr.).
Kao nastavni predmet, Fizika (kratka oznaka FIZ) se ističe po tome što potiče razvoj kognitivnih sposobnosti te znanstvenog i stvaralačkog mišljenja. Učenici razvijaju sposobnosti znanstvenog objašnjavanja fizičkih pojava, provođenja i vrednovanja znanstvenog eksperimenta ili istraživanja te interpretiranja znanstvenih podataka i činjenica. Budući da pruža temeljna i univerzalna znanja, uloga je fizike u prirodoznanstvenom opismenjavanju vrlo važna.
Prirodoznanstveno pismena osoba uz deklarativno znanje ima i proceduralno znanje koje može primijeniti na rješavanje problemskih situacija u novim, drugačijim okolnostima. Tako znanja i vještine povezane s razumijevanjem fizičkog svijeta pogoduju kreativnom i poduzetnom djelovanju pojedinca u svakodnevnom i profesionalnom životu, što doprinosi njegovu cjelovitom razvoju. Stečeno znanje omogućuje odgovorno sudjelovanje u raspravama uz slobodno iznošenje i zastupanje vlastitih stavova pri donošenju odluka koje se odnose na život i rad u zajednici, čime zadobivaju poštovanje i stječu osobni integritet. Njegovanjem kulturne baštine kroz razvijanje svijesti o znanstvenom doprinosu poznatih hrvatskih fizičara te pravilnom uporabom standardnog jezika i stručnog nazivlja doprinosi se identitetu Republike Hrvatske i osobnom identitetu.
Poznavanje fizike i njezina povijesnog razvoja upućuje na globalnu povezanost znanstvenika, njihovih ideja i rezultata.
Učenik kao aktivni sudionik procesa učenja i poučavanja razvija niz različitih sposobnosti i vještina poput opažanja, opisivanja, postavljanja pitanja, razmjene ideja, izvođenja pokusa, objašnjavanja, planiranja, postavljanja pretpostavka, mjerenja, obrade i prikazivanja podataka, rješavanja problema, zaključivanja, rasprave i kritičkog prosuđivanja. Kroz zajednički eksperimentalni rad i rad na projektima učenici razvijaju sposobnost timskog rada i suradnje te međusobno poštovanje uz uzimanje u obzir različitih mišljenja i potreba drugih.
Zanimljive teme iz života i povezanost sa životnim iskustvima, interesima, očekivanjima i znanjima te raznovrsnost sadržaja, mjesta i metoda poučavanja potiču interes i motivaciju učitelja i učenika. Učenje i poučavanje provodi se izvan učionice, u laboratoriju, prirodi te tijekom posjeta zanimljivim objektima, resursima i ustanovama u poticajnom i sigurnom okruženju te uz suradnju i otvorenost prema zajednici.
Predmet Fizika poučava se od trećeg do petog obrazovnog ciklusa. U drugom i početkom trećeg ciklusa osnovna znanja iz fizike usvajaju se kroz predmet Priroda koji je priprema za buduće predmete Fizika, Kemija i Biologija. Predmet Fizika uvodi se kao obvezni u sedmom razredu osnovne škole. U četvrtom i petom ciklusu poučavanje fizike nastavlja se kroz obvezan zaseban predmet i s fizikom povezane predmete, s tim da se sadržaji usvojeni u osnovnoj školi produbljuju uz opsežnije uvođenje matematičkog formalizma i eksperimenta.
Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama kurikulum se prilagođuje u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanja postignuća djece i učenika s teškoćama. Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanja postignuća darovite djece i učenika.
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Učenjem fizike stječu se vještine i sposobnosti potrebne u svakodnevnom životu, ali i znanja potrebna za razumijevanje prirodnih pojava, korištenje modernim tehnologijama te uporabu znanstvenih metoda na dobrobit pojedinca i civilizacije. Predmet Fizika priprema učenike za daljnje školovanje i cjeloživotno učenje.
U skladu s tim, odgojno-obrazovni ciljevi predmeta Fizika su:
-poticanje interesa za Fiziku i stjecanje temeljnih znanja potrebnih za razumijevanje fizičkih fenomena, koncepata, zakona i teorija
-razvoj znanstveno-istraživačkog pristupa, zaključivanja i eksperimentalnih vještina kroz formuliranje istraživačkih pitanja i hipoteza, provođenje kontrole varijabla, sistematiziranje i analiziranje podataka
-razvoj formalnog kritičko-logičkog i sustavnog razmišljanja
-razvoj vještina modeliranja fizičkih problema korištenjem matematičkih i računalnih alata te vještina rješavanja problema i vrednovanja rezultata
-razvoj komunikacijskih vještina i jezika fizike razmjenom ideja i rezultata
-razvijanje prirodoznanstvenog pogleda na svijet i odgovornog odnosa prema prirodi te svijesti o utjecaju fizike na društvo i njegov održivi razvoj.
-
C. Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma
Fizika obuhvaća iznimno širok skup spoznaja o prirodi i njezinim zakonitostima, koje opisuje koristeći se različitim mjerljivim fizičkim veličinama i njihovim međuovisnostima. Fizika ujedinjuje skup dinamičkih znanja koja se razvijaju pomicanjem granica spoznaje kroz međuigru teorijskih pretpostavki i eksperimentalnih istraživanja. Uz ostale prirodoslovne predmete usmjerena je na razvoj modernog i znanstvenog pogleda na svijet, ali istodobno i na izgradnju održivog stava prema okolišu. Fizika kod učenika razvija kritičko i sustavno razmišljanje istražujući različite probleme i pitanja iz širokog spektra polja i područja života.
Sadržaj predmeta Fizika podijeljen je na domene - ključne koncepte koji se prepoznaju u svakoj cjelini i temi. Usto što domene pokrivaju cjelokupna znanja u fizici, također se međusobno isprepliću, te se zbog toga pojedine fizičke teme mogu obrađivati u više različitih domena.
Domene u predmetu Fizika izabrane su tako da se preklapaju s domenama prirodoslovlja. Uska veza između prirodoslovlja i temeljne prirodne znanosti - fizike - očituje se već i u sličnosti naziva domena. U Fizici su to: A. Struktura tvari, B. Međudjelovanja, C. Gibanje te D. Energija. Ovakav se izbor domena ne temelji na uobičajenoj tematskoj podjeli fizike na mehaniku, termodinamiku, elektromagnetizam i valove. Opisana klasična podjela ima dobru strukturu, no izrazito je sadržajno usmjerena te ne upućuje na povezanost i ispreplitanje tema, što je obilježje svakog realnog problema. Nasuprot tomu, podjela na nove navedene domene implicira povezanost među sadržajima te navodi učenike na ideju jedinstva prirode i bolje razumijevanje međuovisnosti prirodnih fenomena.
Struktura tvari
Upitan da izabere samo jednu kratku rečenicu koju bi sačuvao za buduće naraštaje u slučaju uništenja ljudskog znanja, poznati američki nobelovac Richard Feynman ustvrdio je da bi to bio čestični model tvari - sva tvar sačinjena je od atoma. Počevši od ovog modela, učenik istražuje strukturu tvari u dva smjera, od atoma do makrosvijeta te od atoma do subatomskih čestica. U jednom smjeru proučava na koji su način objekti iz svakodnevnog života sastavljeni od osnovnih građevnih elemenata: kako se atomi drže zajedno, koje sile postoje među njima, koja su različita stanja tvari te što uzrokuje različita svojstva tvari. Krećući se u suprotnom smjeru, učenik proučava sastav i svojstva samih atoma. Ovaj smjer vodi ga u svijet elektrona, kvarkova, gluona i ostalih „čestica” koje se, po zakonima kvantne fizike, ponašaju posve drugačije od subjekata makroskopskog svijeta. Nadalje, istražujući valna i čestična svojstva elektromagnetskog zračenja otkriva osnovna načela kvantne fizike. Učenik upoznaje značajke električnih i magnetskih pojava te još jedno neobično svojstvo tvari– da se može pretvoriti u energiju.
Međudjelovanja
Unutar ove domene učenik proučava ideje povezane s pitanjima: zašto tijela mijenjaju stanje gibanja, zašto padaju na Zemlju te zašto se neka tijela privlače, a druga ne. U tu svrhu učenik istražuje različita međudjelovanja tijela i čestica. Istražuje gravitacijsku silu koja djeluje između čestica zbog njihove mase i elektromagnetsku silu koja djeluje između nabijenih čestica. Opisuje jaku silu koja povezuje čestice unutar atomske jezgre te slabu silu koja uzrokuje nuklearne raspade i radioaktivno zračenje. Kroz ovo istraživanje uči da je razumijevanje međudjelovanja važno za opis promjene gibanja tijela, kao i za predviđanje stabilnosti ili nestabilnosti sistema na bilo kojoj ljestvici. Privlačenje i odbijanje električnih naboja na atomskoj ljestvici vodi ga prema razumijevanju strukture, svojstava i načina transformacije tvari. Da bi opisao sile koje djeluju na udaljenosti, učenik se dotiče i osnovne ideje koja leži u jezgri svih međudjelovanja, ideje polja koje sadrži energiju i može ju prenijeti kroz prostor.
Gibanje
Gibanje je promjena položaja nekog tijela u vremenu, a u širem smislu to je koncept koji se odnosi i na zračenje, i na polje, te na sam prostor. U ovoj domeni učenik opisuje gibanja s pomoću koncepata pomaka, brzine, akceleracije, zakona očuvanja, energije, količine gibanja te sudara tijela. Učenik izučava tri osnovne vrste gibanja: translaciju, rotaciju i oscilacije. Za svaku vrstu razvija kinematički opis gibanja koji potom, preko Newtonovih zakona i sila koje uzrokuju gibanje, povezuje s dinamičkim opisom. Kroz ovo istraživanje zaključuje da klasična mehanika precizno predviđa promjene gibanja makroskopskih objekata te da ovaj opis mora izmijeniti na subatomskoj ljestvici ili pri brzinama bliskim brzini svjetlosti. Ovo ga vodi u svijet kvantne fizike i svijet specijalne teorije relativnosti.
Energija
Od prve Aristotelove definicije pa sve do danas energija je jedna od najraširenijih fizičkih veličina i pojam koji prožima sve grane fizike, ostale prirodne znanosti i tehniku. Energija se ne može stvoriti ili uništiti, može se jedino pretvarati u različite oblike. U ovoj domeni učenik proučava energiju na dvije različite ljestvice. Na makroskopskoj ljestvici istražuje njezine različite manifestacije putem brojnih fenomena kao što su gibanje, svjetlost, zvuk, električno i magnetsko polje te unutarnja energija i toplina. S druge strane traži njezino dublje razumijevanje izučavajući je na mikroskopskoj ljestvici, na kojoj se energija manifestira kao zbroj potencijalnih i kinetičkih energija čestica ili kao energija pohranjena unutar polja sila. Ovaj koncept odvodi ga na elektromagnetsko zračenje, fenomen prijenosa energije spremljene u polju. U ovoj domeni učenik proučava i ostale prijenose energije putem tvari te s pomoću mehaničkih valova. Posebnu pozornost posvećuje zakonu očuvanja energije kao temeljnom principu za razumijevanje svemira i svijeta oko nas.
Slika 1. Grafički prikaz organizacije kurikuluma predmeta Fizika
Slika 2. Struktura predmeta Fizika kroz godine učenja i poučavanja
D. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i razine usvojenosti po razredima i domenama/konceptima
I. Osnovna škola
Dvogodišnje učenje Fizike, model 2x2 (2x70 sati)
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.7.1.
Uspoređuje, dimenzije, masu i gustoću različitih tijela i tvari.
Uspoređuje dimenzije tijela. Uspoređuje mase tijela.
Objašnjava zapis i značenje i fizičke veličine.
Analizira gustoće tijela različitog oblika i sastava.
Opisuje primjene mjerenja gustoće.
Opisuje kako se određuje gustoća tijela.
Uspoređuje gustoće tekućina i čvrstih tijela na temelju podataka iz tablica. Na temelju gustoće procjenjuje od koje je tvari tijelo građeno. Objašnjava zašto jednaki volumeni različitih materijala imaju različite mase.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.7.2.
Analizira međudjelovanje tijela te primjenjuje koncept sile.
Analizira učinke međudjelovanja. Opisuje različite vrste sila.
Određuje rezultantnu silu.
Objašnjava silu težu i težinu.
Povezuje produljenje opruge s težinom ovješenog utega.
Određuje rezultantnu silu na pravcu (grafički i računski). Povezuje produljenje opruge s težinom ovješenog utega. Opisuje elastičnu silu i svojstvo elastičnosti na primjerima. Uspoređuje iznose sila u svakodnevnom životu (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Međudjelovanje, sila, vektor, sile na dodir i sile na daljinu, elastična sila, njutn, gravitacijska sila, sila teža, težina, uzgon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.7.3.
Interpretira silu trenja i njezine učinke.
Konstruira koncept sile trenja. Objašnjava trenje. Analizira učinke sile trenja.
Razlikuje trenje kotrljanja od trenja klizanja.
Opisuje ovisnost sile trenja o vrsti dodirnih ploha i pritisnoj sili. Objašnjava načine na koje se trenje može povećati i smanjiti te navodi primjene.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pritisna sila, sila trenja, faktor trenja.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.7.4.
Analizira uvjete ravnoteže tijela i zakonitost poluge.
Konstruira zakonitost ravnoteže poluge. Povezuje težište i ravnotežu.
Opisuje polugu. Objašnjava primjene poluge ( mjerenje težine, razni alati…).
Opisuje težište ploče nepravilnog oblika. Razlikuje stabilno od nestabilnog tijela.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Težište, ravnoteža, poluga, krak sile, oslonac.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.7.5.
Analizira utjecaj tlaka.
Konstruira koncept tlaka.
Kvalitativno objašnjava podrijetlo hidrostatskog i atmosferskog tlaka. Analizira utjecaj tlaka na primjerima.
Prepoznaje primjere tlakova iz svakodnevice (krvni tlak, atmosferski tlak,tlak u gumama,tlak u fluidima...).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.7.6.
Povezuje rad s energijom tijela i analizira pretvorbe energije.
Opisuje pojmove kinetičke i potencijalne energije.
Povezuje rad i energiju.
Analizira pretvorbe energije.
Primjenjuje zakon očuvanja energije na primjerima pretvorbe energije.
Objašnjava pojam rada.
Tumači pojmove kinetičke i potencijalne energije. Povezuje rad s promjenom energije na primjerima. Prepoznaje primjere međudjelovanja pri kojima se ne obavlja rad.
Tumači pojam snage.
Uspoređuje snagu različitih uređaja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Rad, džul, kinetička energija, gravitacijska i elastična potencijalna energija, zakon očuvanja energije, vrijeme, sekunda, snaga, vat.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.7.7.
Objašnjava agregacijska stanja i svojstva tvari na temelju njihove čestične građe.
Razlikuje svojstva tijela.
Opisuje model čestične građe tvari. Objašnjava agregacijska stanja modelom čestične građe tvari.
Povezuje agregacijska stanja i svojstva tvari s međudjelovanjem čestica i njihovim gibanjem.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.7.8.
Povezuje promjenu volumena tijela i tlaka plina s građom tvari i promjenom temperature.
Objašnjava toplinsko širenje tijela. Objašnjava promjenu gustoće tijela s temperaturom. Povezuje temperaturu tijela s kinetičkom energijom molekula.
Povezuje promjenu tlaka plina s promjenom temperature.
Tumači načelo rada alkoholnog termometra. Povezuje Celzijevu i Kelvinovu temperaturnu ljestvicu.
Povezuje temperaturu tijela s kinetičkom energijom molekula. Uspoređuje promjenu obujma različitih tvari s promjenom temperature.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Temperatura, kelvin, nula apsolutne temperature.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.7.9.
Povezuje promjenu unutarnje energije i toplinu.
Primjenjuje koncepte unutarnje energije, topline i temperature. Objašnjava načine promjene unutarnje energije toplinom (zračenje, strujanje i vođenje).
Analizira promjenu unutarnje energije.
Opisuje pojam toplinske ravnoteže. Objašnjava načine promjene unutarnje energije toplinom u tekućini i plinu. Objašnjava značenje specifičnog toplinskog kapaciteta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Zakon očuvanja energije, toplinska ravnoteža, vođenje, strujanje i zračenje, toplinski vodiči i izolatori, specifični toplinski kapacitet.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
FIZ ABCD.7.10. Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje pet eksperimentalnih istraživanja, od kojih dva trebaju uključivati mjerenja b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave jedan učenički projekt (izborno).
Istražuje pojavu u prirodi.
Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Prijedlozi učeničkih projekata:
Navodi pretpostavke i predviđa ishod eksperimenta na temelju iskustva. Izvodi fizička mjerenja.
Objašnjava razloge pridržavanja sigurnosnih pravila prilikom izvođenja eksperimenta. Prepoznaje varijable. Prepoznaje fizičke veličine koje je potrebno održavati stalnima.
1. Mjeri male dimenzije (npr. debljinu lista papira).
2. Mjeri površine pravilnih i nepravilnih ploha.
3. Mjeri volumen pluća.
4. Mjeri gustoću tijela.
5. Mjeri male mase tijela.
6. Istražuje elastičnu silu opruge.
7. Istražuje trenje.
8. Mjeri faktor trenja.
9. Istražuje ravnoteže poluge.
10. Istražuje težište ploče nepravilnog oblika.
11. Istražuje tlak.
12. Istražuje tlak u vodi.
13. Istražuje snagu s pomoću elektromotora.
14. Istražuje Brownovo gibanje.
15. Istražuje toplinsko širenje zraka.
16. Istražuje toplinsko širenje
17. Mjeri veličinu molekule.
18. Mjeri temperaturu smjese.
19. Istražuje temperaturu tijela različitih boja.
20. Istražuje toplinsku vodljivost.
21. Istražuje toplinsko strujanje.
22. Mjeri specifični toplinski kapacitet.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
FIZ ABCD.7.11. Rješava fizičke probleme.
Vizualizira situaciju u problemu.
Identificira ciljeve rješavanja problema. Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela.
Kvalitativno zaključuje primjenjujući fizičke koncepte i zakone. Interpretira i primjenjuje različite prikaze fizičkih veličina.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice. Vrednuje postupak i rješenje.
Pretvara mjerne jedinice.
Prepoznaje matematički model (vezu među veličinama iskazuje formulom).
Računa i iskazuje traženu veličinu.
Kvalitativno zaključuje povezujući koncepte vezane uz sadržaje na dobroj razini usvojenosti ishoda.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.8.1.
Povezuje pojavu razdvajanja električnog naboja s pojavom električne struje i napona.
Opisuje međudjelovanje električnih naboja. Povezuje pojavu električne struje s električnom silom. Objašnjava električnu struju u metalima i elektrolitima. Povezuje električni napon s energijom jediničnog naboja u izvoru.
Opisuje pojavu elektromagnetske indukcije.
Objašnjava elektriziranje tijela trljanjem na temelju građe atoma.
Povezuje pojavu električne struje s električnom silom. Povezuje električni napon s energijom jediničnog naboja u izvoru.
Razlikuje nositelje električne struje u metalima, tekućinama i plinovima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.8.2.
Analizira učinke električne struje i pojavu magnetizma.
Analizira učinke električne struje u jednostavnom strujnom krugu. Opisuje magnetsko djelovanje električne struje.
Opisuje magnetski učinak električne struje.
Objašnjava načelo rada elektromagneta. Opisuje Zemlju kao magnet i načelo rada kompasa.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Električni strujni krug, trošilo, magnetski, toplinski, svjetlosni i kemijski učinci električne struje, magnet, magnetska sila, elektromagnet.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.8.3.
Analizira električnu struju i napon te primjenjuje koncepte rada i snage.
Objašnjava grananje električne struje u paralelnom spoju i napon na pojedinim otpornicima serijskoga spoja. Povezuje električnu energiju s radom električne struje. Analizira rad i snagu električne struje.
Analizira rad i snagu električne struje na primjerima. Shematski prikazuje električni strujni krug sa serijskim i paralelnim spojem trošila te mjernim instrumentima. Razmatra mogućnosti uštede energije u kućanstvu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ampermetar, amper, voltmetar, volt, izvori energije, štednja energije, kilovatsat.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.8.4.
Objašnjava električni otpor vodiča.
Razlikuje električne izolatore i vodiče. Analizira električni otpor trošila. Objašnjava zašto vodič ima otpor. Objašnjava Ohmov zakon.
Analizira električni otpor trošila. Analizira grafički prikaz ovisnosti električne struje o naponu za otpornik. Objašnjava Ohmov zakon.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Električni otpor, om, strujni udar.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.8.5.
Analizira gibanje tijela po pravcu
Analizira jednoliko i nejednoliko gibanje. Određuje srednju brzinu tijela. Grafički i tablično prikazuje vremensku ovisnost položaja i brzine.
Iz točkastih dijagrama gibanja izrađuje tablične prikaze.
Dopunjava i preračunava tablice gibanja. Grafički prikazuje ovisnost brzine o vremenu.
Razlikuje stalnu brzinu jednolikoga gibanja i srednju brzinu nejednolikoga gibanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Gibanje, vremenski interval, pomak, prijeđeni put, brzina, metar po sekundi.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
C.8.6.
Analizira povezanost promjene brzine, sile i mase tijela.
Povezuje promjenu brzine i akceleraciju. Povezuje promjenu brzine tijela s njegovom masom i rezultantnom silom. Opisuje svojstvo tromosti tijela.
Analizira akceleraciju tijela. Opisuje jednoliko ubrzano gibanje. Grafički prikazuje ovisnost brzine o vremenu.
Povezuje tromost tijela i masu. Objašnjava slobodni pad.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Akceleracija, metar u sekundi na kvadrat, tromost.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.8.7.
Povezuje pojavu titranja i prijenos energije valom.
Objašnjava nastanak i vrste valova.
Opisuje val. Kvalitativno opisuje odbijanje vala. Objašnjava zvuk. Objašnjava prijenos energije valom.
Opisuje period, brzinu i frekvenciju vala.
Razlikuje šum i ton.
Opisuje primjene ultrazvuka u svakodnevnom životu.
Opisuje nastajanje zvuka u različitim sredstvima. Opisuje zagađenje bukom (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: titranje čestica, frekvencija, valna duljina, brzina vala, zvuk, period, transverzalan i longitudinalan val, amplituda (izborno)
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda :
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.8.8.
Analizira rasprostiranje i odbijanje svjetlosti te nastanak slike u zrcalu
Analizira rasprostiranje svjetlosti. Objašnjava odbijanje svjetlosti na uglačanim i hrapavim plohama. Analizira nastanak slike u ravnom i sfernom zrcalu.
Objašnjava odbijanje svjetlosti na uglačanim i hrapavim plohama. Konstruira sliku u ravnom zrcalu. Opisuje sliku u sfernom zrcalu. Opisuje primjene ravnog zrcala.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Svjetlosni izvori, svjetlosna zraka, brzina svjetlosti, zakon odbijanja svjetlosti, difuzna svjetlost, žarište, stvarna i prividna slika.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda :
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.8.9.
Analizira lom i odbijanje svjetlosti na granici dvaju optičkih sredstava.
Objašnjava lom svjetlosti.
Analizira sliku predmeta koju stvara leća. Objašnjava razlaganje svjetlosti na boje.
Opisuje potpuno odbijanje svjetlosti.
Opisuje razlaganje bijele svjetlosti na boje.
Crta karakteristične zrake svjetlosti za različite vrste leća. Objašnjava prividnu dubinu mora i opasnost od pogrešne procjene dubine.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Optička prizma, sabirna i rastresna leća, potpuno odbijanje.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.8.10.
Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje pet eksperimentalnih istraživanja, od kojih dva trebaju uključivati mjerenja
b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave jedan učenički projekt (izborno)
Istražuje pojavu u prirodi.
Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Objašnjava svrhu eksperimenta. Objašnjava varijable. Prepoznaje fizičke veličine koje je potrebno održavati stalnima, a koje mijenjati. Objašnjava svoje pretpostavke. Izvodi pokus prema uputama. Mjerne podatke prikazuje tablično. Računa srednju vrijednost fizičke veličine.
Pravilno zaokružuje izmjerene vrijednosti. Prepoznaje grube pogreške mjerenja. Interpretira rezultate mjerenja. Prepoznaje funkcionalnu ovisnost varijabla. Opisuje pojavu u prirodi prikazanu pokusom ili računalnom simulacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Prijedlog učeničkih eksperimentalnih pokusa:
1. Mjeri gustoću tijela/tekućine s pomoću uzgona.
2. Mjeri silu uzgona.
3. Istražuje Pascalov zakon i njegovu primjenu.
4. Istražuje ovisnosti tlaka plina o obujmu uz konstantnu temperaturu.
5. Istražuje promjene unutarnje energije tijela prijelazom topline.
6. Istražuje promjene unutarnje energije tijela radom.
7. Istražuje ovisnosti otpora o vrsti materijala, površini poprečnog presjeka i duljini vodiča.
8. Mjeri strujno-naponska svojstva žaruljice i otpornika.
9. Mjeri ovisnosti Jouleove topline o električnoj struji.
10. Mjeri unutarnji otpor izvora električne struje.
11. Istražuje fizičke veličine koje utječu na električnu vodljivost slane vode.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.8.11.
Rješava fizičke probleme.
Vizualizira situaciju u problemu.
Identificira ciljeve rješavanja problema. Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela.
Kvalitativno zaključuje primjenjujući fizičke koncepte i zakone. Interpretira i primjenjuje različite prikaze fizičkih veličina.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice.
Vrednuje postupak i rješenje.
Pretvara mjerne jedinice. Prepoznaje matematički model (vezu među veličinama iskazuje formulom).
Računa i iskazuje traženu veličinu. Kvalitativno zaključuje povezujući koncepte vezane uz sadržaje na dobroj razini usvojenosti ishoda.
Sadržaji za ostvarianje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda :
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
II. Srednja škola
Četverogodišnje učenje fizike, model 4x2 (4x70 sati)
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.1.1.
Analizira pravocrtna gibanja.
Opisuje i grafički prikazuje jednoliko pravocrtno gibanje. Opisuje i grafički prikazuje jednoliko ubrzano gibanje.
Matematički opisuje i grafički prikazuje jednoliko ubrzano i jednoliko usporeno gibanje s početnom brzinom. Interpretira značenje nagiba kinematičkih grafova. Interpretira značenje površine ispod v-t grafa. Analizira jednoliko pravocrtno gibanje na temelju zapisa gibanja.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.1.2.
Primjenjuje I. Newtonov zakon.
Opisuje međudjelovanja tijela i vrste sila.
Primjenjuje I. Newtonov zakon. Objašnjava relativnost mirovanja i jednolikoga pravocrtnoga gibanja.
Tumači značenje pojma inercijskog sustava.
Navodi primjere realnih gibanja koja se mogu modelirati kao jednolika pravocrtna gibanja i povezuje ih s I. Newtonovim zakonom.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.1.3.
Primjenjuje II. Newtonov zakon.
Istražuje ovisnost ubrzanja o sili i masi. Određuje iznos sile teže i opisuje slobodni pad.
Određuje iznose elastične sile, reakcije podloge, sile trenja i napetost niti.
Istražuje i opisuje horizontalni hitac (izborno).
Prepoznaje istodobno djelovanje više sila na tijelo i prikazuje ih dijagramom sila. Određuje iznos rezultante više sila na pravcu.
Grafički prikazuje i tumači ovisnost a (F) i a (1/m). Tumači statičko i dinamičko trenje. Matematički prikazuje i tumači silu trenja. Matematički i grafički prikazuje elastičnu silu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati složene zadatke.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.1.4.
Primjenjuje III. Newtonov zakon i zakon očuvanja količine gibanja.
Primjenjuje III. Newtonov zakon. Povezuje impuls sile s promjenom količine gibanja.
Primjenjuje zakon očuvanja količine gibanja.
Određuje u primjerima odgovarajuće parove sila prema III. Newtonovu zakonu.
Na primjerima povezuje impuls sile i promjenu količine gibanja tijela.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Protusila, količina gibanja, impuls sile, elastični i neelastični sudar, zatvoreni sustav.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.1.5.
Primjenjuje zakon očuvanja energije.
Tumači i matematički opisuje kinetičku, elastičnu potencijalnu i gravitacijsku potencijalnu energiju. Tumači i primjenjuje pojmove rada, snage i korisnosti.
Primjenjuje zakon očuvanja energije.
Opisuje primjere zakona očuvanja energije.
Razlikuje pozitivan i negativan rad i navodi primjere. Razlikuje fizički koncept rada od pojma rada iz svakodnevnog života i navodi primjere.
Opisuje unutarnju energiju.
Tumači i primjenjuje pojam korisnosti rada i energije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati složene zadatke.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.1.6.
Analizira kružno gibanje.
Analizira kružno gibanje kao jednoliko ubrzano gibanje. Objašnjava i primjenjuje pojam centripetalne sile i centripetalne akceleracije. Primjenjuje Newtonove zakone na primjeru kružnoga gibanja.
Objašnjava uzrok centripetalne akceleracije. Objašnjava pojam centripetalne sile. Prepoznaje u primjerima kružnoga gibanja sile koje imaju ulogu centripetalne sile
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.1.7.
Opisuje zakon gravitacije i analizira gibanje Zemlje i nebeskih tijela.
Tumači povijesni razvoj ideja o gibanju Zemlje i nebeskih tijela.
Opisuje tijela u svemiru (zvijezde, planete, galaksije, jata galaksija) i njihova gibanja.
Primjenjuje Newtonov zakon gravitacije. Analizira gibanja satelita (izborno).
Kvalitativno zaključuje o gibanju tijela na temelju Newtonova zakona gravitacije. Tumači gibanje satelita.
Tumači Keplerove zakone.
Tumači izraz za prvu kozmičku brzinu (izborno).
Analizira gibanje satelita.
Opisuje nastanak i svojstva crne rupe (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Gravitacijska sila, satelit, planet, zvijezda, galaksija, crna rupa, orbita, bestežinsko stanje, prva kozmička brzina, svemir.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.1.8.
Rješava fizičke probleme.
Vizualizira situaciju u problemu.
Identificira ciljeve rješavanja problema. Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela.
Konstruira plan rješavanja problema. Kvalitativno zaključuje primjenjujući fizičke koncepte i zakone. Vrednuje realne fizikalne situacije. Interpretira i primjenjuje različite prikaze fizičkih veličina.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice. Vrednuje postupak i rješenje.
Interpretira i primjenjuje grafičke i dijagramske prikaze fizičkih veličina. Eksplicitno izražava nepoznatu veličinu preko poznatih veličina. Zaključuje o međuovisnosti fizičkih veličina na temelju matematičkog modela. Kvalitativno zaključuje povezujući koncepte vezane uz sadržaje na dobroj razini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.1.9.
Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje pet eksperimentalnih istraživanja
b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave jedan učenički projekt otvorenog tipa (izborno).
Istražuje prirodne pojave.
Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Objašnjava svrhu eksperimenta. Objašnjava teorijsku podlogu. Skicira pokus. Samostalno sastavlja opremu. Prepoznaje varijable. Prepoznaje varijable koje je potrebno održavati stalnima. Objašnjava svoje pretpostavke. Izvodi pokus prema uputama. Mjerne podatke prikazuje grafički.
Računa srednju vrijednost i apsolutnu pogrešku. Kvalitativno interpretira rezultate mjerenja. Objašnjava zaključke. Sastavlja jednostavno izvješće. Objašnjava pojavu u prirodi, prikazanu pokusom ili računalnom simulacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Prijedlog učeničkih eksperimentalnih pokusa:
1. Mjeri gustoću tijela/tekućine s pomoću uzgona.
2. Mjeri silu uzgona.
3. Istražuje Pascalov zakon i njegovu primjenu.
4. Istražuje ovisnosti tlaka plina o obujmu uz konstantnu temperaturu.
5. Istražuje promjene unutarnje energije tijela prijelazom topline.
6. Istražuje promjene unutarnje energije tijela radom.
7. Istražuje ovisnosti otpora o vrsti materijala, površini poprečnog presjeka i duljini vodiča.
8. Mjeri strujno-naponska svojstva žaruljice i otpornika.
9. Mjeri ovisnosti Jouleove topline o električnoj struji.
10. Mjeri unutarnji otpor izvora električne struje.
11. Istražuje fizičke veličine koje utječu na električnu vodljivost slane vode.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.2.1.
Primjenjuje zakone statike fluida.
Objašnjava sile u fluidima, pritisak i tlak.
Objašnjava načelo hidrauličkog tijeska. Objašnjava nastanak hidrostatskog i atmosferskog tlaka. Objašnjava ravnotežu tijela uronjenog u fluid. Primjenjuje silu uzgona.
Primjenjuje zakone statike fluida na primjerima.
Objašnjava načelo rada hidrauličkog uređaja.
Objašnjava utjecaj hidrostatskog i atmosferskog tlaka na ljudsko tijelo.
Crta dijagram sila na tijelo uronjeno tijelo u fluid.
Objašnjava uvjete lebdenja, plutanja i tonjenja tijela u fluidu te opisuje odgovarajuće pojave u prirodi.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.2.2.
Primjenjuje model čestične građe tvari.
Objašnjava strukturu tvari. Objašnjava Brownovo gibanje i difuziju.
Objašnjava četiri agregacijska stanja tvari i međumolekulsko djelovanje. Objašnjava toplinsko širenje tijela i primjene.
Tumači Brownovo gibanje.
Objašnjava toplinsko širenje tvari s pomoću čestično-kinetičkog modela.
Povezuje koeficijente linearnog i volumnog širenja tijela.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.2.3.
Analizira i primjenjuje plinske zakone i molekulsko-kinetički model plina.
Analizira izokornu, izobarnu i izotermnu promjena stanja plina.
Primjenjuje molekulsko- kinetičku teoriju plinova i model idealnog plina.
Matematički i grafički opisuje promjene stanja plina.
Tumači jednadžbu stanja plina. Objašnjava apsolutnu nulu temperature s pomoću p-t ili V-t grafičkog prikaza. Tumači značenje temperature s pomoću molekulsko-kinetičke teorije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izohora, izoterma, izobara, termodinamička temperatura, jednadžba stanja plina, množina tvari.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.2.4.
Analizira termodinamičke procese i sustave.
Analizira termodinamičke sustave i procese. Objašnjava promjenu unutarnje energije toplinom i radom.
Primjenjuje I. i II. zakon termodinamike. Objašnjava rad toplinskih strojeva i analizira njegovu korisnost.
Povezuje toplinu i rad s promjenom unutarnje energije na primjerima. Prikazuje grafički ovisnost termodinamičkih veličina u kružnom procesu.
Primjenjuje Richmannovo pravilo. Objašnjava latentnu toplinu taljenja i isparavanja. Objašnjava graf ovisnosti temperature tijela o dovedenoj toplini za promjene stanja od krutog do plinovitog.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.2.5.
Objašnjava elektrostatičke pojave, primjenjuje koncepte i zakone elektrostatike.
Objašnjava elektriziranje tijela. Primjenjuje Coulombov zakon. Primjenjuje zakon očuvanja naboja.
Uspoređuje električki nabijena i neutralna tijela.
Crta shematske prikaze raspodjele naboja i međudjelovanja na primjerima.
Objašnjava prirodne pojave statičkog elektriciteta: munje, elektriziranje kose ili odjeće.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Električni naboj, osnovni naboj, elektroskop, kulon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.2.6.
Opisuje električno polje.
Opisuje električno polje.
Objašnjava električnu potencijalnu energiju i primjenjuje zakon očuvanja energije u električnom polju. Primjenjuje koncept električnog napona i potencijala. Analizira gibanje naboja u električnom polju. Objašnjava pojam električnog kapaciteta i opisuje kondenzator.
Opisuje promjenu potencijalne energije pri pomicanju naboja u električnom polju. Objašnjava elektronvolt kao mjernu jedinicu Opisuje kondenzator i objašnjava pojam električnog kapaciteta energije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Električne silnice, elektronvolt, kondenzator, kapacitet kondenzatora.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.2.7.
Primjenjuje zakone elektrodinamike u električnom strujnom krugu
Objašnjava model vođenja električne struje.
Tumači Ohmov zakon za vodič i za cijeli električni strujni krug.
Objašnjava rad i snagu u električnom strujnom krugu. Analizira električni strujni krug. Objašnjava opasnosti od električne struje. Objašnjava zaštitu od strujnog udara.
Objašnjava električni otpor.
Tumači izraz za električni otpor vodiča. Objašnjava otpornost kao svojstvo materijala.
Primjenjuje Ohmov zakon na paralelni i serijski spoj otpornika u električnom strujnom krugu.
Objašnjava pretvorbe energije u vodiču pri prolasku električne struje.
Uspoređuje tipične snage električnih uređaja u svakodnevnoj upotrebi.
Objašnjava načelo rada električnog osigurača.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.2.8.
Rješava fizičke probleme.
Vizualizira situaciju u problemu. Identificira ciljeve rješavanja problema.
Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela.
Konstruira plan rješavanja problema. Kvalitativno zaključuje primjenjujući fizičke koncepte i zakone. Vrednuje realne fizikalne situacije. Interpretira i primjenjuje različite prikaze fizičkih veličina.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice.
Vrednuje postupak i rješenje.
Interpretira i primjenjuje grafičke i dijagramske prikaze fizičkih veličina. Eksplicitno izražava nepoznatu veličinu preko poznatih veličina.
Zaključuje o međuovisnosti fizičkih veličina na temelju matematičkog modela. Kvalitativno zaključuje povezujući koncepte vezane uz sadržaje na dobroj razini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.2.9.
Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje pet eksperimentalnih istraživanja
b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave jedan učenički projekt (izborno).
Istražuje prirodne pojave.
Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Postavlja hipotezu. Objašnjava svoje pretpostavke.
Opisuje varijable koje je potrebno održavati stalnima a koje mijenjati.
Izvodi mjerenja prema uputama.
Prepoznaje grube pogreške mjerenja. Raspravlja o doprinosima različitih pogrešaka u mjerenju. Računa i tumači relativnu pogrešku. Interpretira rezultate mjerenja.
Oslanja se na dokaze da bi podupro svoje zaključke.
Oblikuje zaključak koji odgovara na istraživačko pitanje. Sastavlja izvješće. Objašnjava pojavu u prirodi, prikazanu pokusom ili računalnom simulacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Prijedlog učeničkih eksperimentalnih pokusa:
1. Mjeri gustoću tijela/tekućine s pomoću uzgona.
2. Mjeri silu uzgona.
3. Istražuje Pascalov zakon i njegovu primjenu.
4. Istražuje ovisnosti tlaka plina o obujmu uz konstantnu temperaturu.
5. Istražuje promjene unutarnje energije tijela prijelazom topline.
6. Istražuje promjene unutarnje energije tijela radom.
7. Istražuje ovisnosti otpora o vrsti materijala, površini poprečnog presjeka i duljini vodiča.
8. Mjeri strujno-naponska svojstva žaruljice i otpornika.
9. Mjeri ovisnosti Jouleove topline o električnoj struji.
10. Mjeri unutarnji otpor izvora električne struje.
11. Istražuje fizičke veličine koje utječu na električnu vodljivost slane vode.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.3.1.
Opisuje svojstva magneta i analizira vezu između električne struje i magnetizma.
Opisuje svojstva magneta i magnetsko polje.
Povezuje nastanak magnetskog polja s gibanjem naboja. Uspoređuje permanentne magnete i elektromagnete.
Objašnjava Oerstedov pokus. Objašnjava nastajanje magnetskog polja petlje.
Povezuje smjer električne struje i smjer magnetskog polja.
Uspoređuje permanentne magnete i elektromagnete. Skicira vektor magnetskog polja u bilo kojoj točki prostora oko magneta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Magnetske domene, magnetsko polje, linije magnetskog polja, elektromagnet, tesla.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.3.2.
Analizira magnetsko međudjelovanje i objašnjava primjene.
Opisuje međudjelovanje magneta.
Povezuje Amperovu i Lorentzovu silu. Analizira gibanje naboja u magnetskom polju.
Analizira međudjelovanje dvaju paralelnih vodiča kojima teče električna struja.
Objašnjava putanju nabijene čestice u magnetskom polju. Objašnjava primjenu Amperove sile u uređajima (poput DC motora, zvučnika, magnetskog diska,... (izborno)).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Amperova sila, Lorentzova sila.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.3.3.
Analizira elektromagnetsku indukciju i primjene.
Primjenjuje Faradayev zakon.
Analizira primjene elektromagnetske indukcije.
Uspoređuje svojstva istosmjerne i izmjenične električne struje.
Opisuje pojam magnetskog toka. Tumači Faradayev zakon.
Opisuje načelo rada generatora. Tumači prednosti i nedostatke izmjenične i istosmjerne električne struje. Objašnjava efektivnu vrijednost izmjenične električne struje.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.3.4.
Analizira harmonijsko titranje.
Opisuje harmonijsko titranje.
Analizira titranje matematičkog njihala i tijela na opruzi. Primjenjuje zakon očuvanja energije na harmonijski oscilator. Povezuje harmonijsko titranje i jednoliko gibanje po kružnici. (izborno)
Tumači matematički opis harmonijskog titranja.
Razlikuje harmonijsko od ostalih vrsta titranja. Prepoznaje povratnu silu u različitim primjerima titranja. Raspravlja o vrijednostima brzine i sile pri titranju.
Opisuje na primjerima prisilno i prigušeno titranje te pojavu rezonancije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.3.5.
Objašnjava nastanak vala i analizira valna svojstva.
Objašnjava nastanak vala.
Opisuje zakon odbijanja vala na čvrstom i slobodnom kraju.
Opisuje lom vala. Objašnjava ogib i interferenciju. Primjenjuje Huygensov princip.
Objašnjava nastanak vala na primjerima iz prirode.
Očitava period, amplitudu i valnu duljinu iz grafičkih prikaza vala. Opisuje ovisnost brzine vala o vrsti sredstva.
Tumači lom vala na temelju promjene brzine.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Valna duljina, brzina vala, longitudinalni i transverzalni val, valna fronta, ogib, interferencija.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.3.6.
Analizira valna svojstva zvuka.
Opisuje nastanak zvučnog vala. Objašnjava nastanak stojnog vala.
Skicira stojni val u glazbenim instrumentima. Objašnjava Dopplerov učinak. (izborno)
Opisuje zvučno zagađenje. (izborno)
Opisuje nastanak stojnog vala. Skicira modove stojnog vala na žici i u cijevi. Objašnjava pojavu rezonancije na primjerima različitih glazbenih instrumenata. Objašnjava Dopplerov učinak crtanjem valnih fronta na primjerima relativnoga gibanja izvora zvuka u odnosu na opažača. (izborno)
Definira prag čujnosti, mjernu jedinicu decibel te navodi izvore zvučnog zagađenja. (izborno)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Stojni val, ultrazvuk, intenzitet zvuka, decibel.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.3.7.
Primjenjuje zakone geometrijske optike. (izborno)
Primjenjuje zakon odbijanjana ravna zrcala (izborno).
Primjenjuje Snellov zakon (izborno).
Opisuje potpuno odbijanje svjetlosti (izborno). Konstruira sliku predmeta koju stvara leća (izborno).
Opisuje razlaganje svjetlosti (izborno).
Opisuje nastanak slike kod optičkih instrumenata: mikroskop,teleskop, čovječje oko (izborno).
Crtežom i matematičkim izrazom opisuje lom zrake svjetlosti na granici dvaju optički različitih sredstava (izborno).
Povezuje brzinu širenja svjetlosti u tvari s indeksom loma (izborno).
Opisuje potpuno odbijanje svjetlosti te primjene (svjetlovod, optički kabel) (izborno).
Crta i opisuje sliku predmeta nastalu lomom svjetlosti kod divergentne leće (izborno).
Kvalitativno opisuje principe rada i uporabu optičkih pomagala poput povećala i naočala (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Indeks loma (izborno), potpuno odbijanje (izborno), granični kut (izborno), prizma (izborno), sabirne i rastresne leće (izborno), karakteristične zrake (izborno), realna i virtualna slika (izborno).
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.3.8.
Rješava fizičke probleme.
Vizualizira situaciju u problemu.
Identificira ciljeve rješavanja problema. Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela.
Konstruira plan rješavanja problema.
Idealizira, aproksimira i vrednuje realne fizikalne situacije. Matematički modelira situacije i računa potrebne fizičke veličine.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice. Vrednuje postupak i rješenje.
Eksplicitno izražava nepoznatu veličinu preko poznatih veličina.
Zaključuje o međuovisnosti fizičkih veličina na temelju matematičkog modela.
Rješava probleme u kojima određuje nepoznatu fizičku veličinu u obliku simboličkog (općeg) rješenja. Kvalitativno zaključuje povezujući koncepte vezane uz sadržaje na dobroj razini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.3.9.
Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje pet eksperimentalnih istraživanja
b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave učenički projekt ili istraživanje otvorenog tipa (izborno).
Istražuje prirodne pojave.
Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Odabire pribor i postavlja eksperiment. Samostalno izvodi eksperiment. Objašnjava koje je varijable potrebno održavati stalnima a koje mijenjati Objašnjava funkcionalnu ovisnost varijabla. Raspravlja o doprinosima različitih pogrešaka u mjerenju. Procjenjuje pogrešku mjernog instrumenta. Uočava funkcionalnu ovisnost varijabla. Objašnjava zaključke. Objašnjava pojavu u prirodi, prikazanu pokusom ili računalnom simulacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Prijedlog učeničkih eksperimentalnih pokusa:
1. Mjeri gustoću tijela/tekućine s pomoću uzgona.
2. Mjeri silu uzgona.
3. Istražuje Pascalov zakon i njegovu primjenu.
4. Istražuje ovisnosti tlaka plina o obujmu uz konstantnu temperaturu.
5. Istražuje promjene unutarnje energije tijela prijelazom topline.
6. Istražuje promjene unutarnje energije tijela radom.
7. Istražuje ovisnosti otpora o vrsti materijala, površini poprečnog presjeka i duljini vodiča.
8. Mjeri strujno-naponska svojstva žaruljice i otpornika.
9. Mjeri ovisnosti Jouleove topline o električnoj struji.
10. Mjeri unutarnji otpor izvora električne struje.
11. Istražuje fizičke veličine koje utječu na električnu vodljivost slane vode.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.4.1.
Analizira valnu prirodu svjetlosti.
Opisuje svjetlost kao val.
Analizira ogib i interferenciju svjetlosti.
Opisuje raspršenje i polarizaciju svjetlosti.
Objašnjava Youngov pokus.
Opisuje pojavu polarizacije i interferencije svjetlosti u prirodi (npr. sloj ulja na vodi, perje ptica, mjehur sapunice, polarizacijske naočale, dvolomac (izborno)) i primjene u tehnologiji. Objašnjava nastanak duge i raspršenje svjetlosti u Zemljinoj atmosferi (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.4.2.
Objašnjava nastanak, svojstva i primjene elektromagnetskih valova.
Analizira elektromagnetske valove.
Opisuje izvore elektromagnetskog zračenja.
Opisuje energijski spektar elektromagnetskog zračenja.
Objašnjava vrste elektromagnetskog zračenja i primjene. Objašnjava utjecaj elektromagnetskog zračenja na Zemlju i živi svijet.
Objašnjava razliku između elektromagnetskog i mehaničkog vala. Opisuje svojstva (valnu duljinu i frekvenciju) te primjenu različitih vrsta elektromagnetskih valova.
Opisuje utjecaj različitih vrsta elektromagnetskih valova na živi svijet.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.4.3.
Analizira valno-čestičnu prirodu svjetlosti i tvari.
Matematički opisuje i analizira fotoelektrični učinak. Opisuje valno-čestični model elektromagnetskog zračenja.
Opisuje de Broglievu hipotezu i difrakciju elektrona.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.4.4.
Analizira modele atoma i energetske spektre.
Analizira Rutherfordov model atoma.
Analizira emisijske i apsorpcijske spektre. Analizira Bohrov model atoma. Opisuje kvantno-mehanički model atoma.
Opisuje proces dobivanja stimulirane emisije fotona (laser) (izborno).
Opisuje Rutherfordov eksperiment. Uspoređuje energetske spektre pojedinih atoma i molekula.
Opisuje glavne značajke lasera i navodi važne primjene (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Kontinuirani i linijski spektar, kvantizacija energije, energijska razina, kvantni skok, osnovno i pobuđeno stanje, kvantni brojevi, stimulirana emisija fotona (izborno), učinak staklenika.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.4.5. Objašnjava model atomske jezgre i nuklearne reakcije.
Opisuje građu atomske jezgre. Opisuje svojstva jake sile.
Objašnjava nuklearne reakcije. Primjenjuje koncept defekta mase. Objašnjava procese nuklearne fisije i fuzije.
Objašnjava koncept defekta mase na primjerima. Objašnjava načela dobivanja energije iz nuklearnih reakcija (fisija i fuzija).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Nukleoni, atomski broj, maseni broj, izotop, jaka sila, slaba sila, zakon očuvanja broja nukleona, nuklearna energija, fuzija, fisija.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.4.6.
Analizira radioaktivne raspade i opisuje učinke ionizirajućeg zračenja na žive organizme.
Opisuje svojstva radioaktivnih zračenja te analizira njihove primjene i učinke na žive organizme.
Analizira i primjenjuje zakon radioaktivnog raspada.
Opisuje načine detekcije ionizirajućeg zračenja.
Grafički opisuje zakon radioaktivnog raspada.
Opisuje učinke ionizirajućeg zračena na žive organizme. Opisuje načine detekcije zračenja (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.4.7.
Opisuje i primjenjuje osnovne ideje STR-a.
Objašnjava postulate STR-a.
Opisuje dilataciju vremena.
Opisuje kontrakciju duljine.
Tumači načelo ekvivalencije mase i energije.
Opisuje relativnost simultanosti (izborno).
Kvalitativno opisuje relativističku dilataciju vremena. Kvalitativno opisuje relativističko skraćivanje duljina. Opisuje princip rada svjetlosnog sata (izborno). Zaključuje o različitim očitanjima satova dvaju promatrača u različitim inercijskim sustavima (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Inercijski sustav, Galileijeva relativnost, brzina svjetlosti, prostorno- -vremenski kontinuum, svjetlosni sat (izborno), energija mirovanja (izborno).
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.4.8.
Opisuje model nastanka i strukturu svemira.
Opisuje četiri fundamentalne sile. Objašnjava nastanak i razvoj svemira. Opisuje osnovne elementarne čestice (izborno). Objašnjava evoluciju zvijezda (izborno).
Objašnjava model nastanka Sunčeva sustava.
Navodi glavne tipove zvijezda i uspoređuje njihove osnovne značajke (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tamna tvar, tamna energija, termonuklearne reakcije, neutronska zvijezda, supernova, crna rupa, veliki prasak.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.4.9. Rješava fizičke probleme.
Vizualizira situaciju u problemu.
Identificira ciljeve rješavanja problema. Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela.
Konstruira plan rješavanja problema. Idealizira, aproksimira i vrednuje realne fizikalne situacije. Matematički modelira situacije i računa potrebne fizičke veličine.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice. Vrednuje postupak i rješenje.
Eksplicitno izražava nepoznatu veličinu preko poznatih veličina.
Zaključuje o međuovisnosti fizičkih veličina na temelju matematičkog modela.
Rješava probleme u kojima određuje nepoznatu fizičku veličinu u obliku simboličkog (općeg) rješenja.
Kvalitativno zaključuje povezujući koncepte vezane uz sadržaje na dobroj razini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.4.10. Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje pet eksperimentalnih istraživanja
b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave jedan učenički projekt (izborno).
Istražuje prirodne pojave.
Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Samostalno izvodi eksperiment. Raspravlja o doprinosima različitih pogrešaka u mjerenju.
Procjenjuje pogrešku mjerenja.
Računa i tumači relativnu pogrešku. Objašnjava teorijsku podlogu.
Ovisnost varijabla izražava u matematičkom obliku.
Uspoređuje rezultate mjerenja s modelom. Vrednuje proceduru i rezultate mjerenja. Analizira odnose između varijabli Izgrađuje argumente utemeljene na znanstvenim dokazima. Objašnjava pojavu u prirodi, prikazanu pokusom ili računalnom simulacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Predloženi pokusi:
1.Istražuje Youngove pruge interferencije.
2.Mjeri konstantu optičke rešetke.
3.Mjeri Brewsterov kut za staklo.
4.Istražuje fotoelektrični učinak s pomoću simulacije.
5.Istražuje radioaktivni raspad s pomoću kockica.
6.Istražuje alfa-raspade i beta- -raspade s pomoću simulacije.
7.Istražuje efekt staklenika.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Četverogodišnje učenje fizike, model 4x3 (4x105 sati)
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.1.1.
Analizira pravocrtna gibanja.
Opisuje i grafički prikazuje jednoliko pravocrtno gibanje. Opisuje i grafički prikazuje jednoliko ubrzano gibanje.
Matematički opisuje i grafički prikazuje jednoliko ubrzano i jednoliko usporeno gibanje s početnom brzinom. Interpretira značenje nagiba kinematičkih grafova. Interpretira značenje površine ispod v-t grafa. Analizira jednoliko pravocrtno gibanje na temelju zapisa gibanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.1.2.
Primjenjuje I. Newtonov zakon.
Opisuje međudjelovanja tijela i vrste sila.
Primjenjuje I. Newtonov zakon.
Objašnjava relativnost mirovanja i jednolikoga pravocrtnoga gibanja.
Tumači značenje pojma inercijskog sustava.
Tumači Galileijev misaoni pokus koji je doveo do principa inercije. Navodi primjere realnih gibanja koja se mogu modelirati kao jednolika pravocrtna gibanja i povezuje ih s I. Newtonovim zakonom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.1.3.
Primjenjuje II. Newtonov zakon.
Istražuje ovisnost ubrzanja o sili i masi. Određuje iznos sile teže i opisuje slobodni pad.
Određuje iznose elastične sile, reakcije podloge, sile trenja i napetost niti. Istražuje i opisuje horizontalni hitac.
Prepoznaje istodobno djelovanje više sila na tijelo i prikazuje ih dijagramom sila. Određuje iznos rezultante više sila na pravcu.
Grafički prikazuje i tumači ovisnost a (F) i a (1/m). Tumači statičko i dinamičko trenje.
Matematički prikazuje i tumači silu trenja. Matematički i grafički prikazuje elastičnu silu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.1.4.
Primjenjuje III. Newtonov zakon i zakon očuvanja količine gibanja.
Primjenjuje III. Newtonov zakon. Povezuje impuls sile s promjenom količine gibanja.
Primjenjuje zakon očuvanja količine gibanja.
Određuje u primjerima odgovarajuće parove sila prema III. Newtonovu zakonu.
Na primjerima povezuje impuls sile i promjenu količine gibanja tijela.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Protusila, količina gibanja, impuls sile, elastični i neelastični sudar, zatvoreni sustav.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.1.5.
Primjenjuje zakon očuvanja energije.
Tumači i matematički opisuje kinetičku, elastičnu potencijalnu i gravitacijsku potencijalnu energiju. Tumači i primjenjuje pojmove rada, snage i korisnosti.
Primjenjuje zakon očuvanja energije.
Opisuje primjere zakona očuvanja energije.
Razlikuje pozitivan i negativan rad i navodi primjere. Razlikuje fizički koncept rada od pojma rada iz svakodnevnog života i navodi primjere.
Opisuje unutarnju energiju.
Tumači i primjenjuje pojam korisnosti rada i energije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.1.6.
Analizira kružno gibanje.
Analizira kružno gibanje kao jednoliko ubrzano gibanje. Objašnjava i primjenjuje pojam centripetalne sile i centripetalne akceleracije. Primjenjuje Newtonove zakone na primjeru kružnoga gibanja.
Objašnjava uzrok centripetalne akceleracije. Objašnjava pojam centripetalne sile. Prepoznaje u primjerima kružnoga gibanja sile koje imaju ulogu centripetalne sile.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.1.7.
Primjenjuje zakon gravitacije i analizira gibanje Zemlje i nebeskih tijela.
Tumači povijesni razvoj ideja o gibanju Zemlje i nebeskih tijela. Primjenjuje Newtonov zakon gravitacije. Analizira gibanja satelita.
Opisuje tijela u svemiru (zvijezde, planete, galaksije, jata galaksija) i njihova gibanja. Primjenjuje Keplerove zakone (izborno).
Tumači izraz za prvu kozmičku brzinu.
Analizira gibanje satelita.
Opisuje nastanak i svojstva crne rupe.
Kvalitativno zaključuje o gibanju tijela na temelju Newtonova zakona gravitacije. Tumači gibanje satelita.
Tumači Keplerove zakone (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Gravitacijska sila, satelit, planet, zvijezda, galaksija, crna rupa, orbita, bestežinsko stanje, prva kozmička brzina, svemir.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.1.8.
Rješava fizičke probleme.
Vizualizira situaciju u problemu.
Identificira ciljeve rješavanja problema.
Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela.
Interpretira i primjenjuje različite prikaze fizičkih veličina.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice.
Vrednuje postupak i rješenje.
Interpretira i primjenjuje grafičke i dijagramske prikaze fizičkih veličina. Eksplicitno izražava nepoznatu veličinu preko poznatih veličina. Zaključuje o međuovisnosti fizičkih veličina na temelju matematičkog modela. Kvalitativno zaključuje povezujući koncepte vezane uz sadržaje na dobroj razini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.1.9. Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje deset eksperimentalnih istraživanja
b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave jedan učenički projekt (izborno)
Istražuje prirodne pojave.
Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Objašnjava svrhu eksperimenta. Objašnjava teorijsku podlogu. Skicira pokus. Samostalno sastavlja opremu. Prepoznaje varijable. Prepoznaje varijable koje je potrebno održavati stalnima. Objašnjava svoje pretpostavke. Izvodi pokus prema uputama. Mjerne podatke prikazuje grafički. Računa srednju vrijednost i apsolutnu pogrešku. Kvalitativno interpretira rezultate mjerenja. Objašnjava zaključke. Sastavlja jednostavno izvješće. Objašnjava pojavu u prirodi, prikazanu pokusom ili računalnom simulacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Predloženi pokusi:
1. Istražuje nejednoliko gibanje (uvođenje trenutačne brzine).
2. Istražuje gibanja pod djelovanjem stalne sile s pomoću dinamometra, kolica i tipkala.
3. Mjeri vrijeme reakcije.
4. Istražuje elastičnu silu i mjeri konstantu opruge.
5. Istražuje silu trenja.
6. Primjenjuje zakon očuvanja energije.
7. Primjenjuje zakon očuvanja energije i zakon očuvanja količine gibanja s dvije loptice, ravnalom i plastičnom cijevi.
8. Istražuje gibanja planeta s pomoću računalne simulacije.
9. Istražuje gibanja s pomoću detektora gibanja ili simulacije.
10. Istražuje ovisnost dometa horizontalnoga hitca o početnoj brzini s pomoću kosine, stola, mjerne trake i indigo-papira.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.2.1.
Primjenjuje zakone statike fluida.
Objašnjava sile u fluidima, pritisak i tlak. Objašnjava načelo hidrauličkog tijeska. Objašnjava nastanak hidrostatskog i atmosferskog tlaka. Objašnjava ravnotežu tijela uronjenog u fluid. Primjenjuje silu uzgona. Primjenjuje zakone statike fluida na primjerima.
Objašnjava načelo rada hidrauličkog uređaja.
Objašnjava utjecaj hidrostatskog i atmosferskog tlaka na ljudsko tijelo. Crta dijagram sila na tijelo uronjeno tijelo u fluid. Objašnjava uvjete lebdenja, plutanja i tonjenja tijela u fluidu te opisuje odgovarajuće pojave u prirodi.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.2.2.
Primjenjuje zakone dinamike fluida.
Primjenjuje zakon očuvanja energije na primjerima gibanja fluida.
Primjenjuje jednadžbu kontinuiteta i Bernoullijevu jednadžbu.
Tumači statički i dinamički tlak.
Tumači jednadžbu kontinuiteta i Bernoullijevu jednadžbu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Strujnice, statički tlak, dinamički tlak.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.2.3.
Primjenjuje model čestične građe tvari.
Objašnjava strukturu tvari.
Objašnjava Brownovo gibanje i difuziju. Objašnjava četiri agregacijska stanja tvari i međumolekulsko djelovanje.
Objašnjava linearno i volumno toplinsko širenje čvrstih tijela.
Objašnjava toplinsko širenje tijela i primjene.
Tumači Brownovo gibanje.
Objašnjava toplinsko širenje tvari s pomoću čestično-kinetičkog modela.
Povezuje koeficijente linearnog i volumnog širenja tijela.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.2.4.
Analizira i primjenjuje plinske zakone i molekulsko-kinetički model plina.
Analizira izokornu , izobarnu i izotermnu promjena stanja plina. Primjenjuje molekulsko-
kinetičku teoriju plinova i model idealnog plina.
Matematički i grafički opisuje promjene stanja plina.
Objašnjava apsolutnu nulu temperature s pomoću p-t ili V-t grafičkog prikaza. Tumači značenje temperature s pomoću molekulsko-kinetičke teorije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izohora, izoterma, izobara, termodinamička temperatura, jednadžba stanja plina, množina tvari.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.2.5.
Analizira termodinamičke procese i sustave.
Analizira termodinamičke sustave i procese.
Objašnjava promjenu unutarnje energije toplinom i radom. Primjenjuje I. i II. zakon termodinamike. Objašnjava rad toplinskih strojeva i analizira njegovu korisnost.
Povezuje toplinu i rad s promjenom unutarnje energije na primjerima.
Prikazuje grafički ovisnost termodinamičkih veličina u kružnom procesu. Primjenjuje Richmannovo pravilo.
Objašnjava latentnu toplinu taljenja i isparavanja. Objašnjava graf ovisnosti temperature tijela o dovedenoj toplini za promjene stanja od krutog do plinovitog.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.2.6.
Objašnjava elektrostatičke pojave, primjenjuje koncepte i zakone elektrostatike.
Objašnjava elektriziranje tijela.
Primjenjuje Coulombov zakon.
Primjenjuje zakon očuvanja naboja.
Uspoređuje električki nabijena i neutralna tijela. Crta shematske prikaze raspodjele naboja i međudjelovanja na primjerima. Objašnjava prirodne pojave statičkog elektriciteta: munje, elektriziranje kose ili odjeće.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Električni naboj, osnovni naboj, elektroskop, kulon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.2.7.
Opisuje električno polje.
Opisuje električno polje. Objašnjava električnu potencijalnu energiju i primjenjuje zakon očuvanja energije u električnom polju. Primjenjuje koncept električnog napona i potencijala.
Analizira gibanje naboja u električnom polju. Objašnjava pojam električnog kapaciteta i opisuje kondenzator.
Opisuje promjenu potencijalne energije pri pomicanju naboja u električnom polju. Objašnjava elektronvolt kao mjernu jedinicu energije.
Opisuje kondenzator i objašnjava pojam električnog kapaciteta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Električne silnice, elektronvolt, kondenzator, kapacitet kondenzatora.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.2.8.
Primjenjuje zakone elektrodinamike u električnom strujnom krugu.
Objašnjava model vođenja električne struje. Tumači Ohmov zakon za vodič i za cijeli električni strujni krug.
Objašnjava rad i snagu u električnom strujnom krugu.
Analizira električni strujni krug.
Objašnjava opasnosti od električne struje. Objašnjava zaštitu od strujnog udara. Primjenjuje Kirchhoffova pravila. (izborno)
Objašnjava električni otpor. Tumači izraz za električni otpor vodiča.
Objašnjava otpornost kao svojstvo materijala. Primjenjuje Ohmov zakon na paralelni i serijski spoj otpornika u električnom strujnom krugu. Objašnjava pretvorbe energije u vodiču pri prolasku električne struje. Uspoređuje tipične snage električnih uređaja u svakodnevnoj upotrebi. Objašnjava načelo rada električnog osigurača
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.2.9.
Rješava fizičke probleme.
Vizualizira situaciju u problemu.
Identificira ciljeve rješavanja problema. Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela. Konstruira plan rješavanja problema. Kvalitativno zaključuje primjenjujući fizičke koncepte i zakone. Vrednuje realne fizikalne situacije.
Interpretira i primjenjuje različite prikaze fizičkih veličina.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice.
Vrednuje postupak i rješenje.
Interpretira i primjenjuje grafičke i dijagramske prikaze fizičkih veličina.
Eksplicitno izražava nepoznatu veličinu preko poznatih veličina.
Zaključuje o međuovisnosti fizičkih veličina na temelju matematičkog modela. Kvalitativno zaključuje povezujući koncepte vezane uz sadržaje na dobroj razini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.2.10.
Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje deset eksperimentalnih istraživanja
b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave jedan učenički projekt (izborno).
Istražuje prirodne pojave. Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Postavlja hipotezu. Objašnjava svoje pretpostavke. Opisuje varijable koje je potrebno održavati stalnima a koje mijenjati. Izvodi mjerenja prema uputama. Prepoznaje grube pogreške mjerenja. Raspravlja o doprinosima različitih pogrešaka u mjerenju.
Računa i tumači relativnu pogrešku. Interpretira rezultate mjerenja. Oslanja se na dokaze da bi podupro svoje zaključke.
Oblikuje zaključak koji odgovara na istraživačko pitanje. Sastavlja izvješće. Objašnjava pojavu u prirodi, prikazanu pokusom ili računalnom simulacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Prijedlog pokusa i istraživanja:
1. Mjeri gustoću tijela/tekućine s pomoću uzgona.
2. Mjeri silu uzgona.
3. Istražuje Pascalov zakon i njegove primjene.
4. Istražuje ovisnosti tlaka plina o volumenu uz konstantnu temperaturu.
5. Mjeri ovisnosti volumena plina o temperaturi uz konstantan tlak.
6. Istražuje promjene unutarnje energije tijela prijelazom topline.
7. Istražuje ovisnosti otpora o vrsti materijala, površini poprečnog presjeka i duljini vodiča.
8. Mjeri strujno-naponska svojstva žaruljice.
9. Mjeri unutarnji otpor baterije.
10. Istražujepretvorbe električne energije u toplinu.
11. Istražujeprotjecanje fluida.
12. Istražuje ovisnost tlaka plina o temperaturi uz stalan obujam.
13. Istražuje Brownovo gibanje.
14. Istražuje pretvorbe mehaničke energije u toplinu.
15. Istražuje strujne krugove serijski/paralelno dva ili tri spojena otpornika.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.3.1.
Opisuje svojstva magneta i analizira vezu između električne struje i magnetizma.
Opisuje svojstva magneta i magnetsko polje.
Povezuje nastanak magnetskog polja s gibanjem naboja. Uspoređuje permanentne magnete i elektromagnete.
Objašnjava Oerstedov pokus. Objašnjava nastajanje magnetskog polja petlje.
Povezuje smjer električne struje i smjer magnetskog polja.
Uspoređuje permanentne magnete i elektromagnete.
Skicira vektor magnetskog polja u bilo kojoj točki prostora oko magneta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.3.2.
Analizira magnetsko međudjelovanje i objašnjava primjene.
Opisuje međudjelovanje magneta.
Povezuje Amperovu i Lorentzovu silu. Analizira gibanje naboja u magnetskom polju.
Analizira međudjelovanje dvaju paralelnih vodiča kojima teče električna struja.
Analizira rad ciklotrona i masenog spektrometra (izborno).
Objašnjava putanju nabijene čestice u magnetskom polju. Objašnjava primjenu Amperove sile u uređajima (poput DC motora, zvučnika, magnetskog diska,... (izborno)).
Opisuje načelo rada ciklotrona i masenog spektrometra te navodi primjene (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Amperova sila, Lorentzova sila.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.3.3.
Analizira elektromagnetsku indukciju i primjene.
Primjenjuje Faradayev zakon.
Analizira primjene elektromagnetske indukcije.
Uspoređuje svojstva istosmjerne i izmjenične električne struje.
Opisuje pojam magnetskog toka. Tumači Faradayev zakon.
Opisuje načelo rada generatora.
Tumači prednosti i nedostatke izmjenične i istosmjerne električne struje. Objašnjava efektivnu vrijednost izmjenične električne struje. Tumači kapacitivni i induktivni otpor (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.3.4.
Analizira harmonijsko titranje.
Opisuje harmonijsko titranje.
Analizira titranje matematičkog njihala i tijela na opruzi. Primjenjuje zakon očuvanja energije na harmonijski oscilator. Povezuje harmonijsko titranje i jednoliko gibanje po kružnici (izborno).
Tumači matematički opis harmonijskog titranja.
Razlikuje harmonijsko od ostalih vrsta titranja. Prepoznaje povratnu silu u različitim primjerima titranja.
Raspravlja o vrijednostima brzine i sile pri titranju. Opisuje na primjerima prisilno i prigušeno titranje te pojavu rezonancije. Uspoređuje značajke mehaničkog i titranja u LC titrajnom krugu (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.3.5.
Objašnjava nastanak vala i analizira valna svojstva.
Objašnjava nastanak vala.
Opisuje zakon odbijanja vala na čvrstom i slobodnom kraju.
Opisuje lom vala. Objašnjava ogib i interferenciju. Primjenjuje Huygensov princip.
Objašnjava nastanak vala na primjerima iz prirode.
Očitava period, amplitudu i valnu duljinu iz grafičkih prikaza vala. Opisuje ovisnost brzine vala o vrsti sredstva.
Tumači lom vala na temelju promjene brzine.
Objašnjava ogib vala pomoću Huygensova principa.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Valna duljina, brzina vala, longitudinalni i transverzalni val, valna fronta, ogib, interferencija.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.3.6.
Analizira valna svojstva zvuka.
Opisuje nastanak zvučnog vala. Objašnjava nastanak stojnog vala.
Skicira stojni val u glazbenim instrumentima. Objašnjava Dopplerov učinak.
Opisuje zvučno zagađenje (izborno).
Opisuje nastanak stojnog vala.
Skicira modove stojnog vala na žici i u cijevi. Objašnjava pojavu rezonancije na primjerima različitih glazbenih instrumenata. Objašnjava Dopplerov učinak crtanjem valnih fronta na primjerima relativnoga gibanja izvora zvuka u odnosu na opažača.
Definira prag čujnosti, mjernu jedinicu decibel te navodi izvore zvučnog zagađenja (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.3.7.
Primjenjuje zakone geometrijske optike (izborno).
Primjenjuje zakon odbijanja na ravna zrcala (izborno).
Primjenjuje Snellov zakon (izborno).
Opisuje potpuno odbijanje svjetlosti (izborno).
Konstruira sliku predmeta koju stvara leća (izborno).
Opisuje razlaganje svjetlosti (izborno).
Opisuje nastanak slike kod optičkih instrumenata: mikroskop,teleskop, čovječje oko (izborno).
Crtežom i matematičkim izrazom opisuje lom zrake svjetlosti na granici dvaju optički različitih sredstava (izborno).
Povezuje brzinu širenja svjetlosti u tvari s indeksom loma (izborno).
Opisuje potpuno odbijanje svjetlosti te primjene (svjetlovod, optički kabel) (izborno).
Crta i opisuje sliku predmeta nastalu lomom svjetlosti kod divergentne leće (izborno).
Kvalitativno opisuje principe rada i uporabu optičkih pomagala poput povećala i naočala (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Indeks loma (izborno),potpuno odbijanje (izborno), granični kut (izborno), prizma (izborno), sabirne i rastresne leće (izborno), karakteristične zrake (izborno), realna i virtualna slika (izborno).
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD. 3.8.
Rješava fizičke probleme.
Kvalitativno zaključuje primjenjujući fizičke koncepte i zakone. Matematički modelira situacije i računa potrebne fizičke veličine.
Primjenjuje i interpretira različite reprezentacije fizičkih veličina.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice. Vrednuje postupak i rješenje.
Simbolima označuje fizičke veličine na crtežu. Prikazuje situaciju grafičkim prikazom ili dijagramom. Eksplicitno izražava nepoznatu veličinu preko poznatih veličina.
Zaključuje o međuovisnosti fizičkih veličina na temelju matematičkog modela.
Zaokružuje vrijednosti fizičkih veličina na pouzdane znamenke. Kvalitativno zaključuje povezujući manji broj osnovnih koncepata.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, pouzdane znamenke, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon, teorija.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.3.9.
Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje deset eksperimentalnih istraživanja
b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave učenički projekt ili istraživanje otvorenog tipa (izborno).
Istražuje prirodne pojave.
Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Odabire pribor i postavlja eksperiment. Samostalno izvodi eksperiment. Objašnjava koje je varijable potrebno održavati stalnima a koje mijenjati Objašnjava funkcionalnu ovisnost varijabla. Raspravlja o doprinosima različitih pogrešaka u mjerenju. Procjenjuje pogrešku mjernog instrumenta. Uočava funkcionalnu ovisnost varijabla. Objašnjava zaključke. Objašnjava pojavu u prirodi, prikazanu pokusom ili računalnom simulacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Neki predloženi pokusi:
1. Ispituje djelovanje permanentnog magneta na različite materijale.
2. Analizira utjecaj broja namotaja zavojnice na jakost elektromagneta.
3. Mjeri magnetsko polje Zemlje.
4. Istražuje ovisnost induciranog napona o broju zavoja transformatora.
5. Mjeri ovisnost perioda titranja o duljini njihala.
6. Mjeri akceleraciju slobodnog pada s pomoću njihala.
7. Mjeri ovisnost perioda titranja opruge o masi utega.
8. Istražuje ogib i interferenciju valova na vodi.
9. Istražuje uvjete u kojima nastaje stojni val zvuka u Kundtovoj cijevi.
10. Mjeri brzinu zvuka metodom odjeka.
11. Mjeri brzinu zvuka s pomoću glazbene vilice i stupca zraka.
12. Mjeri indeks loma stakla/plastike.
13. Istražuje odbijanje svjetlosti i sliku u ravnom zrcalu.
14. Mjeri žarišnu daljinu sabirne leće.
15. Mjeri ovisnost valne duljine zvučnih valova o frekvenciji.
16. Istražuje efekt Faradayeva kaveza.
17.Istražuje čimbenike koji utječu na sagibanje grede.
18. Istražuje domino-efekt.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.4.1.
Analizira valnu prirodu svjetlosti.
Opisuje svjetlost kao val.
Analizira ogib i interferenciju svjetlosti.
Opisuje raspršenje i polarizaciju svjetlosti.
Objašnjava Youngov pokus.
Opisuje pojavu polarizacije i interferencije svjetlosti u prirodi (npr. sloj ulja na vodi, perje ptica, mjehur sapunice, polarizacijske naočale, dvolomac (izborno)) i primjene u tehnologiji. Objašnjava nastanak duge i raspršenje svjetlosti u Zemljinoj atmosferi. (izborno)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.4.2.
Objašnjava nastanak, svojstva i primjene elektromagnetskih valova.
Analizira elektromagnetske valove.
Opisuje izvore elektromagnetskog zračenja.
Opisuje energijski spektar elektromagnetskog zračenja.
Objašnjava vrste elektromagnetskog zračenja i primjene. Objašnjava utjecaj elektromagnetskog zračenja na Zemlju i živi svijet.
Objašnjava razliku između elektromagnetskog i mehaničkog vala. Opisuje svojstva (valnu duljinu i frekvenciju) te primjenu različitih vrsta elektromagnetskih valova.
Opisuje utjecaj različitih vrsta elektromagnetskih valova na živi svijet.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.4.3.
Analizira valno-čestični model svjetlosti i tvari.
Matematički opisuje i analizira fotoelektrični učinak.
Opisuje valno-čestični model elektromagnetskog zračenja.
Opisuje de Broglievu hipotezu i difrakciju elektrona.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.4.4.
Analizira modele atoma i energetske spektre
Opisuje modele atoma.
Analizira emisijske i apsorpcijske spektre. Analizira razvoj modela atoma. Opisuje proces dobivanja stimulirane emisije fotona (laser). (izborno)
Opisuje Rutherfordov eksperiment. Uspoređuje energetske spektre pojedinih atoma i molekula.
Opisuje glavne značajke lasera i navodi važne primjene. (izborno)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Kontinuirani i linijski spektar, kvantizacija energije, energijska razina, kvantni skok, osnovno i pobuđeno stanje, kvantni brojevi, stimulirana emisija fotona (izborno), učinak staklenika.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.4.5. Objašnjava model atomske jezgre i nuklearne reakcije.
Opisuje građu atomske jezgre. Opisuje svojstva jake sile.
Objašnjava nuklearne reakcije.
Primjenjuje koncept defekta mase. Objašnjava procese nuklearne fisije i fuzije.
Objašnjava koncept defekta mase na primjerima.
Definira atomsku jedinicu mase. Objašnjava načela dobivanja energije iz nuklearnih reakcija (fisija i fuzija).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Nukleoni, atomski broj, maseni broj, izotop, jaka sila, slaba sila, zakon očuvanja broja nukleona, nuklearna energija, fuzija, fisija.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.4.6.
Analizira radioaktivne raspade i opisuje učinke ionizirajućeg zračenja na žive organizme.
Opisuje svojstva radioaktivnih zračenja te analizira njihove primjene i učinke na žive organizme. Analizira i primjenjuje zakon radioaktivnog raspada.
Opisuje načine detekcije ionizirajućeg zračenja.
Grafički opisuje zakon radioaktivnog raspada.
Opisuje učinke ionizirajućeg zračena na žive organizme. Opisuje načine detekcije zračenja. (izborno)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.4.7.
Opisuje i primjenjuje osnovne ideje STR-a.
Objašnjava postulate STR-a.
Opisuje dilataciju vremena.
Opisuje kontrakciju duljine.
Tumači načelo ekvivalencije mase i energije.
Opisuje relativnost simultanosti (izborno).
Kvalitativno opisuje relativističku dilataciju vremena.
Kvalitativno opisuje relativističko skraćivanje duljina. Opisuje princip rada svjetlosnog sata (izborno). Zaključuje o različitim očitanjima satova dvaju promatrača u različitim inercijskim sustavima (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Inercijski sustav, Galileijeva relativnost, brzina svjetlosti, prostorno- vremenski kontinuum svjetlosni sat (izborno), energija mirovanja (izborno).
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.4.8.
Opisuje model nastanka i strukturu svemira.
Opisuje četiri fundamentalne sile. Objašnjava nastanak i razvoj svemira. Opisuje osnovne elementarne čestice. (izborno) Objašnjava evoluciju zvijezda. (izborno)
Objašnjava model nastanka Sunčeva sustava.
Navodi glavne tipove zvijezda i uspoređuje njihove osnovne značajke. (izborno)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tamna tvar, tamna energija, termonuklearne reakcije, neutronska zvijezda, supernova, crna rupa, veliki prasak.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.4.9.
Rješava fizičke probleme.
Kvalitativno zaključuje primjenjujući fizičke koncepte i zakone. Matematički modelira situacije i računa potrebne fizičke veličine.
Primjenjuje i interpretira različite reprezentacije fizičkih veličina.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice. Vrednuje postupak i rješenje.
Simbolima označuje fizičke veličine na crtežu.
Prikazuje situaciju grafičkim prikazom ili dijagramom. Eksplicitno izražava nepoznatu veličinu preko poznatih veličina.
Zaključuje o međuovisnosti fizičkih veličina na temelju matematičkog modela.
Zaokružuje vrijednosti fizičkih veličina na pouzdane znamenke. Kvalitativno zaključuje povezujući manji broj osnovnih koncepata.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, pouzdane znamenke, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon, teorija.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.4.10. Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje pet eksperimentalnih istraživanja
b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave jedan učenički projekt (izborno).
Istražuje prirodne pojave.
Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Samostalno izvodi eksperiment. Raspravlja o doprinosima različitih pogrešaka u mjerenju.
Procjenjuje pogrešku mjerenja.
Računa i tumači relativnu pogrešku. Objašnjava teorijsku podlogu.
Ovisnost varijabla izražava u matematičkom obliku. Uspoređuje rezultate mjerenja s modelom. Vrednuje proceduru i rezultate mjerenja. Analizira odnose između varijabli Izgrađuje argumente utemeljene na znanstvenim dokazima. Objašnjava pojavu u prirodi, prikazanu pokusom ili računalnom simulacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Cilj je kurikularnog povezivanja nastavnih predmeta u područjima kurikuluma veća prenosivost znanja i vještina koji pridonose razvijanju generičkih kompetencija, povećanje kreativnosti pri učenju i poučavanju svih predmeta i racionalizacija obrazovnih sadržaja. Načini na koji se može ostvariti provedba integriranih sadržaja podrazumijeva usuglašenost svih područja kurikuluma.
Fizika kao dio prirodoslovnog područja kurikuluma stvara poveznice s Prirodom i društvom, Prirodom, Tehničkom kulturom, Kemijom, Biologijom i Geografijom u vertikalnom i horizontalnom povezivanju nastavnih sadržaja na razini domena područja i domena samih nastavnih predmeta koje omogućuju pristup zajedničkim konceptima: energije i zakona očuvanja energije, gibanja, čestične građe tvari i međudjelovanja. Integriranje unutar područja moguće je i na razini izučavanja prirodnih procesa, učenja i primjene procesnih vještina kao što su eksperiment, rješavanje projektnih zadataka, analiza podataka i stvaranje izvješća.
Fizika kao znanost često se koristi matematičkim znanjima za opis fizičkih zakona, funkcionalne ovisnosti fizičkih veličina, crtanja grafičkih prikaza, vektorskog prikaza fizičkih veličina, rješavanja jednadžbi te primjenu logaritamskih, eksponencijalnih i trigonometrijskih funkcija. Stoga je nužno stvoriti poveznice s matematičkim područjem kurikuluma kako bi matematički sadržaji bili povezani s fizičkima na razini ciklusa poučavanja, učenja i korištenja procesnim vještinama radi razvijanja kreativnosti i inovativnosti u rješavanju fizičkih zadataka i mogućnosti matematičkog zapisa fizičkog zakona na temelju provedenoga eksperimentalnog istraživanja.
Za prikaz pokusa, virtualnih simulacija te zapisa mjerenja i njihovo grafičko prikazivanje te za obradu podataka učeničkih istraživanja mogu poslužiti informatičko-komunikacijske tehnologije.
Povezanost s ostalim područjima može se ostvariti kroz teme koje nadilaze sam sadržaj predmeta ili predstavljaju primjenu znanja fizike u nekom drugom području, u obliku interdisciplinarnih projekata. Provođenje interdisciplinarnih projekata moguće je ostvariti ne samo u klasičnoj učionici, već i izvanučioničkom i terenskom nastavom.
Problemi koje učenik rješava samostalnim istraživanjima u fizici utječu na razvoj odgovornosti za vlastito učenje, a sadrže elemente inicijative i preuzimanja rizika. Uviđanje važnosti kreativnih inovacija za gospodarski razvoj i odgovornog ponašanja prema prirodi sastavni su dio ishoda Fizike te doprinose usvajanju ishoda međupredmetnih tema Poduzetništvo i Održivi razvoj.
F. Učenje i poučavanje fizike
Konstruktivistički model učenja
Kognitivne znanosti, kao i rezultati edukacijskih istraživanja u fizici, pokazuju da se učenje najbolje može opisati konstruktivističkim modelom prema kojem učenik znanje gradi (konstruira) od već postojećeg prijašnjeg znanja i novih informacija. Stoga je učenje uvijek aktivan, premda najčešće nesvjestan proces konstrukcije znanja. Taj model učenja ima izravne posljedice i na način poučavanja. Potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Također je potrebno poznavati i uzeti u obzir učenikove postojeće ideje i znanja jer će oni izravno utjecati na kvalitetu i točnost njegovih mentalnih modela koji će se formirati u tom procesu. Neke učenikove intuitivne ideje o fizičkim pojavama bit će u suprotnosti s fizičkim idejama koje treba usvojiti pa će učenje katkad zahtijevati modificiranje ili čak radikalno restrukturiranje postojećih ideja.
Nastavne metode
Ako su učenici tijekom nastave uglavnom pasivni i nemotivirani, ona neće proizvesti željene ishode. Učenici neće razviti potrebno razumijevanje, zaključivanje i sposobnosti primjene znanja. Stoga je važno birati metode i načine poučavanja koji će potaknuti aktivno učenje. Pokazuje se da su to ponajviše metode koje potiču međudjelovanje između učenika i učitelja te učenika međusobno. Međudjelovanje je bitno jer se njime potiče intelektualna aktivnost učenika, razmišljanje, zaključivanje i verbaliziranje ideja, što sve zajedno vodi ne samo do formiranja novog znanja, nego i do razvoja brojnih učenikovih sposobnosti. Verbalizacija ideja izrazito je važan element u razvoju mišljenja 91 stoga u svakoj prilici treba kod učenika inzistirati na jasnom i potpunom izražavanju. Isto tako i pitanja koja učitelj postavlja imaju veliku ulogu u vođenju učenika u razmišljanju i zaključivanju te je izrazito važno da ona budu formulirana tako da zahtijevaju i potiču na razmišljanje. Interaktivne nastavne metode su brojne, a uključuju na primjer usmjerenu raspravu, kooperativno rješavanje zadataka u malim skupinama, izvođenje eksperimenata, prikupljanje odgovora cijelog razreda na konceptualna pitanja s pomoću elektroničkog sustava za odgovore ili kartica. Interaktivne nastavne metode omogućavaju učenicima da dobiju povratnu informaciju o svojem učenju tijekom nastave, a učitelju daju dobar uvid u znanje učenika, kao i u poteškoće s kojima se tijekom učenja suočava te smanjuju potrebu za klasičnim usmenim ispitivanjem.
Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima). Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Uloga eksperimenata u nastavi fizike Fizike
U nastavi Fizike veliku ulogu imaju i eksperimenti, i demonstracijski koje obično izvodi učitelj, i učenički. Učenje se najlakše ostvaruje ako se polazi od konkretnog prema apstraktnom, stoga je važno da eksperiment, koji predstavlja konkretno iskustvo fizičke pojave koja se proučava, bude ishodište i okosnica nastave. Povremeno je moguće primjenjivati i snimljene pokuse ili računalne simulacije, ali prednost uvijek treba dati stvarnim pokusima koje što češće trebaju izvoditi upravo učenici. Pokusi trebaju biti uklopljeni u nastavni proces kao sredstvo upoznavanja i istraživanja fizičkih pojava. Izvode se tako da angažiraju učenike i potiču njihovu intelektualnu aktivnost, tražeći od njih da pritom što više samostalno daju svoje pretpostavke, opažanja, opise, zaključke i analize rezultata.
Istraživački usmjerena nastava Fizike
Učenici trebaju učenjem Fizike razviti sposobnost znanstvenog razmišljanja i zaključivanja i upoznati načine stjecanja novih znanja u području prirodnih znanosti. Drugim riječima trebaju učiti i o znanstvenim metodama, a ne samo o znanstvenim rezultatima. Fizika je istraživačka disciplina pa je važno da nastava Fizike bude također istraživački usmjerena kako bi mogla ostvariti navedene ciljeve.
Istraživački usmjerena nastava Fizike započinje otvaranjem problema pokusom ili pitanjima koja novu pojavu ili koncept smještaju u kontekst realnog života. Nakon početne faze prikupljanja i diskutiranja ideja učenika slijedi važan korak upoznavanja nove pojave kroz pokus. Potom se postavlja jedno ili više istraživačkih pitanja na koja učenici nastoje odgovoriti kroz vođeno istraživanje, tj. planiranjem i provođenjem novih pokusa uz učiteljevo vodstvo. Istraživanje najčešće ima za cilj otkriti pravilnosti karakteristične za pojavu koja se proučava i izgraditi model koji je može opisati, a može se provoditi kroz učeničke pokuse ili kroz frontalne istraživačke pokuse i raspravu. U oba je slučaja izrazito važno da učenici postavljaju i testiraju hipoteze, daju svoja predviđanja, grade modele, provode kontrolu varijabla, samostalno opisuju, organiziraju i usustavljuju opažanja i rezultate mjerenja te ih predstavljaju ostatku razreda. U razrednoj se raspravi tada formiraju zaključci iz dobivenih rezultata. Uz učiteljevu pomoć najčešće se tada formulira i matematički model koji opisuje novu pojavu, a potom se razmatra njegovo značenje i mogućnosti primjene. Sve navedene aktivnosti i procesi imaju veliku vrijednost i ulogu u razvijanju intelektualnih sposobnosti učenika, njihova prelaženja s konkretnog na formalno mišljenje, kao i za upoznavanje prirode znanosti.
Fizika kao općeobrazovni predmet
Pri nastavi Fizike važno je istaknuti i razvoj ideja u fizici tijekom povijest te ih ilustrirati odabranim primjerima. Cilj je da učenici upoznaju fiziku kao specifičnu ljudsku djelatnost koja ima velik utjecaj na razvoj društva i svakodnevni život. Razvoj fizičkih ideja treba predočiti na odabranim primjerima iz povijesti fizike uz naglašavanje odnosa teorije i eksperimentalnih podataka. Povijesna perspektiva važna je i kako bi se naglasio međuodnos i utjecaj društva i znanosti u različitim vremenima. Također je važno upozoriti na povezanost fizike s razvojem tehnike i tehnologije te s drugim prirodnim znanostima. Za učenike koji se u svojem profesionalnom životu neće izravno baviti prirodnim i tehničkim znanostima, Fizika je općeobrazovni predmet koji razvija razumijevanje temeljnih prirodnih zakonitosti i funkcioniranja znanosti te sposobnost formalnog mišljenja i osnovne načine znanstvenog zaključivanja.
Rješavanje zadataka u nastavi Fizike
Rješavanje zadataka složena je vještina koja se postupno razvija. Iako je važna, ne treba joj davati središnje mjesto u nastavi Fizike. Treba primjenjivati i konceptualne i numeričke zadatke. Konceptualni zadatci ne uključuju ili minimalno uključuju matematičke operacije, a svrha im je razvijanje i provjeravanje učenikova razumijevanja fizičkih koncepata i njihovih reprezentacija, veza među konceptima, sposobnosti kvalitativnog zaključivanja te nekih osnovnih oblika znanstvenog zaključivanja. Numerički zadatci također zahtijevaju konceptualno razumijevanje, no primarno služe razvijanju i provjeravanju sposobnosti matematičkog modeliranja fizičkih situacija. Nakon obrade novih sadržaja prvo dolaze konceptualni, a tek potom numerički zadatci. Zadatci se trebaju razlikovati prema stupnju složenosti i kognitivne zahtjevnosti. Zadatci niske složenosti najčešće se odnose samo na jedan koncept, relaciju ili pravilo. Zadatci srednje složenosti uključuju povezivanje manjeg broja koncepata, relacija, pravila ili reprezentacija (npr. grafovi, dijagrami sila itd.) te manji broj koraka u planiranju i provođenju postupka rješavanja. Oni se također češće odnose na poznatije kontekste. Zadatci veće složenosti tipično uključuju povezivanje i interpretiranje većeg broja koncepata, relacija, pravila ili reprezentacija te veći broj koraka u planiranju i provođenju postupka rješavanja. Zadatci srednje i veće složenosti zahtijevaju primjenu strateškog znanja i pristupa problemu, koji uključuju vizualizaciju problema, fizički opis situacije i odabir relevantnoga fizičkog modela, matematički opis, provođenje postupka rješavanja i evaluaciju dobivenog rješenja. Složeniji zadatci redovito u većoj mjeri zahtijevaju uporabu viših kognitivnih operacija.
U osnovnoj školi zadatci će uglavnom biti na niskoj razini složenosti. U srednjim školama treba uvesti zadatke svih triju razina kako bi se osigurala postupnost u razvijanju vještine matematičkog modeliranja. Zbog ograničenja koja postavljaju broj sati nastavnih predmeta te matematička znanja i kognitivna zrelost učenika neće se u svim razredima i na svim temama očekivati jednak stupanj složenosti zadataka. Zadatci veće složenosti preporučuju se raditi na dvije do tri odabrane teme po razredu. Treba naglasiti da bi se u srednjoj školi trebale početi više primjenjivati i nove vrste zadataka, koje su edukacijska istraživanja u fizici identificirala kao potencijalno učinkovitije u razvijanju viših kognitivnih sposobnosti (npr. zadatci s opsežnijim kontekstom, zadatci rangiranja i usporedbe, opisivanje fizičke situacije koja odgovara zadanoj jednadžbi, otvoreni problemi itd.).
Poticanje interesa za Fiziku i izvrsnosti
Učenicima je moguće povremeno dati otvorene samostalne projekte koje mogu samostalno realizirati izvan redovne nastave - kod kuće ili u sklopu dodatne nastave. Takvi samostalni radovi mogu biti izrazito poticajni za učenike te razviti i njihove sposobnosti i znanja, i njihovu znatiželju i sklonost fizici. Velik je zadatak nastave Fizike također i poticanje izvrsnosti kod učenika te rad s darovitim učenicima kroz njihovo praćenje i uključivanje u razna natjecanja i projekte. U tom je smislu važna suradnja škola i istraživačkih ustanova (fakulteta i instituta), kako bi se darovitim i zainteresiranim učenicima već vrlo rano moglo dati priliku da upoznaju autentičan istraživački rad i u njega se djelomično i uključe. Učenje i poučavanje Fizike, koje ima naglašen istraživački aspekt, može znatno potaknuti interes učenika za prirodne i tehničke znanosti općenito, a posebno za fiziku, te time potencijalno utjecati na povećanje broja učenika koji će svoju profesiju birati u tim područjima.
Nužni materijalni uvjeti za izvođenje nastave Fizike
Kako suvremena i kvalitetna nastava Fizike nije zamisliva bez eksperimenata, nužna je pretpostavka za njeno izvođenje postojanje specijalizirane učionice za fiziku (kabineta) u školi i dostatne opreme za izvođenje pokusa. U nastavi se treba koristiti brojnim suvremenim tehnologijama poput računala, suvremene nastavne eksperimentalne opreme, interneta i drugog, koje trebaju biti na raspolaganju učitelju i učenicima.
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda odražava stupanj ostvarenja ciljeva učenja i poučavanja Fizike. Ljestvica razina usvojenosti ishoda daje smjernice za vrednovanje koje tijekom učenja i poučavanja provodi učitelj. Vrednovanje podrazumijeva sustavno prikupljanje podataka o napredovanju učenika tijekom učenja i poučavanja, a ostvaruje se praćenjem, provjeravanjem i ocjenjivanjem, uključujući samoprocjenu učenika o vlastitom napretku tijekom procesa učenja i poučavanja. Cilj i svrha vrednovanja prije svega je unapređenje procesa učenja i napredovanja učenika i sastavni je dio planiranja učenja i poučavanja.
Metode i tehnike kojima se učitelj može koristiti pri učenju i poučavanju Fizike za vrednovanje su: pisane provjere, usmeno ispitivanje, ciljana pitanja, rasprave, kartice, praćenje aktivnosti učenika tijekom individualnog rada, rada u skupini, prezentacija rezultata rada, radne mape, provjera školskih i domaćih uradaka, mrežne platforme za kreiranje 93 kvizova i slično. Umjesto klasičnoga usmenog ispitivanja preporučuje se kontinuirano praćenje učenikovih odgovora kroz interaktivan, istraživački usmjeren proces učenja i poučavanja.
S ciljem unapređenja učenja provode se tri pristupa vrednovanju:
● Vrednovanje za učenje integrirano je u proces učenja i poučavanja. Pritom se prepoznaju inicijalne učenikove koncepcije, prati njegovo konstruiranje koncepata i modela u fizici, a sve radi napredovanja učenika i ostvarenja ishoda.
● Vrednovanje kao učenje usmjereno je na učenika, pri čemu se učenik potiče na praćenje, refleksiju i samovrednovanje vlastitog učenja, samoanalizu vlastitog i procjenu rezultata rada drugih učenika.
● Vrednovanje naučenoga ima svrhu uvida u ostvarenje razina usvojenosti znanja, vještina, stavova nakon učenja neke nastavne cjeline, više cjelina ili pri završetku nastavne godine. Planirano ga provodi učitelj, najčešće usmenim provjerama i pisanim ispitima.
Vrednovanja za učenje i kao učenje su formativna, usmjerena na poticanje učenikova napredovanja tijekom procesa učenja i u pravilu se ne ocjenjuju, no mogu rezultirati ocjenom u poticajnom smislu. Vrednovanje naučenoga je sumativno i završava ocjenom.
Elementi vrednovanja u nastavnom predmetu Fizika su:
A: Usvojenost znanja - vrednuje se učenikovo poznavanje, opisivanje i razumijevanje fizičkih koncepata te njihovo povezivanje i primjena u objašnjavanju fizičkih pojava, zakona i teorija na znanstveni način. To uključuje logičko povezivanje i zaključivanje u tumačenju raznih reprezentacija poput dijagrama, grafičkih prikaza, jednadžbi, skica i slično, uzimajući u obzir značajke znanstvenog stila izražavanja kao što su racionalnost, konciznost i objektivnost. Ostvaruje se formativno ili sumativno, usmeno ili pisano.
B: Primjena znanja - vrednuje se učenikova sposobnost primjene fizičkih koncepata u rješavanju konceptualnih i numeričkih problema. Vrednuje se i kreativnost u rješavanju te sposobnost kritičkog osvrta na rješenja. Također se prati i vrednuje učenikov napredak u strategiji rješavanja zadataka. Ta strategija podrazumijeva korištenje određenim procedurama u specifičnom fizičkom kontekstu, čime se posredno vrednuje i usvojenost elementa A. Ostvaruje se formativno ili sumativno, pisano ili usmeno. Pismeni ispit treba sastavljati od nekoliko ravnomjerno zastupljenih konceptualnih i numeričkih zadataka koji su graduirani po složenosti.
C: Istraživanje pojava - vrednuje se kontinuiranim praćenjem učenikove aktivnosti u istraživački usmjerenom učenju i poučavanju. Vrednuju se eksperimentalne vještine, obrada i prikaz podataka, donošenje zaključaka na temelju podataka, doprinos timskom radu pri izvođenju pokusa u skupinama, doprinos istraživanju i raspravi koji se provode frontalno, sustavnost i potpunost u opisu pokusa i zapisu vlastitih pretpostavka, opažanja i zaključaka, kreativnost u osmišljavanju novih pokusa te generiranju i testiranju hipoteza. Vrednovanje uključuje kontinuirano praćenje i pregledavanje učenikovih zapisa eksperimentalnog rada (npr. bilježnica, portfolija) te praćenje i bilježenje učenikovih postignuća.
Elementi A, B i C vrednuju se ocjenama od 1 do 5. Doprinos elementa A, B i C u zaključnoj ocjeni u jednakim je postotcima. Razine usvojenosti su smjernice za učenje i poučavanje.
Učitelj opisno procjenjuje i sljedeća tri elementa generičkih kompetencija:
1. odgovornost (prati se kroz sve elemente praćenja učenika)
2. samostalnosti samoinicijativnost (prati se kroz učenikova istraživanja i projekte, rješavanje zadataka, služenje literaturom, prezentacije, rasprave)
3. komunikacija i suradnja (prati se tijekom rada u skupinama kod eksperimentalnih istraživanja i učeničkih projekata).
Važno je da učitelj vrednuje učenika po svim elementima vrednovanja, različitim metodama, i to kontinuiranim praćenjem tijekom nastavne godine koje povremeno završava ocjenom kako bi njegova procjena bila što pouzdanija i realnija. Na temelju tako prikupljenih i dokumentiranih informacija učitelj donosi odluku o zaključnoj ocjeni na kraju nastavne godine.
Zaključna ocjena ne mora biti aritmetička sredina pojedinačnih ocjena dodijeljenih tijekom nastavne godine.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET FIZIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Fizika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Fizika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
- Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Fizika objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
- Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Fizika, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
- Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Fizika, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 7. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 8. razreda osnovne škole i učenike 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlog predmetnog kurikuluma Fizika
Studeni 2018.
Sadržaj
A. Svrha i opis predmeta
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
C. Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma
D. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i razine usvojenosti po razredima i domenama/konceptima
I. Osnovna škola
Dvogodišnje učenje Fizike, model 2x2 (2x70 sati)
II. Srednja škola
Četverogodišnje učenje fizike, model 4x2 (4x70 sati)
Četverogodišnje učenje fizike, model 4x3 (4x105 sati)
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
F. Učenje i poučavanje fizike
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. Svrha i opis predmeta
Fizika proučava energiju i tvari, međudjelovanja te gibanja u prostoru i vremenu. Naziv potječe od grčke riječi fisis, što znači priroda. U svojim početcima fizika se kao filozofska disciplina bavila uglavnom astronomijom. Danas je ona temelj svih prirodnih, tehničkih i biomedicinskih znanosti te proširuje vidike tražeći odgovore na pitanja poput onih o nastanku i građi svemira, građi tvari i tajni života.
Fizičari se služe promatranjem i mjerenjem, stvaranjem teorijskih modela te njihovom provjerom kroz eksperimente. Na taj način stvaraju nove predodžbe te otkrivaju prirodne zakone koji omogućuju bolje razumijevanje prirode i predviđanje pojava. Pritom se koriste uređajima vrhunske tehnologije, a njihova istraživanja redovito vode do novih tehnoloških otkrića te se tako fizika i tehnologija međusobno podupiru i nadopunjuju. Tehnike koje su razvili fizičari potiču razvoj drugih znanosti, poput kemije, biologije i medicine te industrije (energetske, komunikacijske, računarske i dr.).
Kao nastavni predmet, Fizika (kratka oznaka FIZ) se ističe po tome što potiče razvoj kognitivnih sposobnosti te znanstvenog i stvaralačkog mišljenja. Učenici razvijaju sposobnosti znanstvenog objašnjavanja fizičkih pojava, provođenja i vrednovanja znanstvenog eksperimenta ili istraživanja te interpretiranja znanstvenih podataka i činjenica. Budući da pruža temeljna i univerzalna znanja, uloga je fizike u prirodoznanstvenom opismenjavanju vrlo važna.
Prirodoznanstveno pismena osoba uz deklarativno znanje ima i proceduralno znanje koje može primijeniti na rješavanje problemskih situacija u novim, drugačijim okolnostima. Tako znanja i vještine povezane s razumijevanjem fizičkog svijeta pogoduju kreativnom i poduzetnom djelovanju pojedinca u svakodnevnom i profesionalnom životu, što doprinosi njegovu cjelovitom razvoju. Stečeno znanje omogućuje odgovorno sudjelovanje u raspravama uz slobodno iznošenje i zastupanje vlastitih stavova pri donošenju odluka koje se odnose na život i rad u zajednici, čime zadobivaju poštovanje i stječu osobni integritet. Njegovanjem kulturne baštine kroz razvijanje svijesti o znanstvenom doprinosu poznatih hrvatskih fizičara te pravilnom uporabom standardnog jezika i stručnog nazivlja doprinosi se identitetu Republike Hrvatske i osobnom identitetu.
Poznavanje fizike i njezina povijesnog razvoja upućuje na globalnu povezanost znanstvenika, njihovih ideja i rezultata.
Učenik kao aktivni sudionik procesa učenja i poučavanja razvija niz različitih sposobnosti i vještina poput opažanja, opisivanja, postavljanja pitanja, razmjene ideja, izvođenja pokusa, objašnjavanja, planiranja, postavljanja pretpostavka, mjerenja, obrade i prikazivanja podataka, rješavanja problema, zaključivanja, rasprave i kritičkog prosuđivanja. Kroz zajednički eksperimentalni rad i rad na projektima učenici razvijaju sposobnost timskog rada i suradnje te međusobno poštovanje uz uzimanje u obzir različitih mišljenja i potreba drugih.
Zanimljive teme iz života i povezanost sa životnim iskustvima, interesima, očekivanjima i znanjima te raznovrsnost sadržaja, mjesta i metoda poučavanja potiču interes i motivaciju učitelja i učenika. Učenje i poučavanje provodi se izvan učionice, u laboratoriju, prirodi te tijekom posjeta zanimljivim objektima, resursima i ustanovama u poticajnom i sigurnom okruženju te uz suradnju i otvorenost prema zajednici.
Predmet Fizika poučava se od trećeg do petog obrazovnog ciklusa. U drugom i početkom trećeg ciklusa osnovna znanja iz fizike usvajaju se kroz predmet Priroda koji je priprema za buduće predmete Fizika, Kemija i Biologija. Predmet Fizika uvodi se kao obvezni u sedmom razredu osnovne škole. U četvrtom i petom ciklusu poučavanje fizike nastavlja se kroz obvezan zaseban predmet i s fizikom povezane predmete, s tim da se sadržaji usvojeni u osnovnoj školi produbljuju uz opsežnije uvođenje matematičkog formalizma i eksperimenta.
Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama kurikulum se prilagođuje u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanja postignuća djece i učenika s teškoćama. Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanja postignuća darovite djece i učenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Učenjem fizike stječu se vještine i sposobnosti potrebne u svakodnevnom životu, ali i znanja potrebna za razumijevanje prirodnih pojava, korištenje modernim tehnologijama te uporabu znanstvenih metoda na dobrobit pojedinca i civilizacije. Predmet Fizika priprema učenike za daljnje školovanje i cjeloživotno učenje.
U skladu s tim, odgojno-obrazovni ciljevi predmeta Fizika su:
- poticanje interesa za Fiziku i stjecanje temeljnih znanja potrebnih za razumijevanje fizičkih fenomena, koncepata, zakona i teorija
- razvoj znanstveno-istraživačkog pristupa, zaključivanja i eksperimentalnih vještina kroz formuliranje istraživačkih pitanja i hipoteza, provođenje kontrole varijabla, sistematiziranje i analiziranje podataka
- razvoj formalnog kritičko-logičkog i sustavnog razmišljanja
- razvoj vještina modeliranja fizičkih problema korištenjem matematičkih i računalnih alata te vještina rješavanja problema i vrednovanja rezultata
- razvoj komunikacijskih vještina i jezika fizike razmjenom ideja i rezultata
- razvijanje prirodoznanstvenog pogleda na svijet i odgovornog odnosa prema prirodi te svijesti o utjecaju fizike na društvo i njegov održivi razvoj.
-
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma
Fizika obuhvaća iznimno širok skup spoznaja o prirodi i njezinim zakonitostima, koje opisuje koristeći se različitim mjerljivim fizičkim veličinama i njihovim međuovisnostima. Fizika ujedinjuje skup dinamičkih znanja koja se razvijaju pomicanjem granica spoznaje kroz međuigru teorijskih pretpostavki i eksperimentalnih istraživanja. Uz ostale prirodoslovne predmete usmjerena je na razvoj modernog i znanstvenog pogleda na svijet, ali istodobno i na izgradnju održivog stava prema okolišu. Fizika kod učenika razvija kritičko i sustavno razmišljanje istražujući različite probleme i pitanja iz širokog spektra polja i područja života.
Sadržaj predmeta Fizika podijeljen je na domene - ključne koncepte koji se prepoznaju u svakoj cjelini i temi. Usto što domene pokrivaju cjelokupna znanja u fizici, također se međusobno isprepliću, te se zbog toga pojedine fizičke teme mogu obrađivati u više različitih domena.
Domene u predmetu Fizika izabrane su tako da se preklapaju s domenama prirodoslovlja. Uska veza između prirodoslovlja i temeljne prirodne znanosti - fizike - očituje se već i u sličnosti naziva domena. U Fizici su to: A. Struktura tvari, B. Međudjelovanja, C. Gibanje te D. Energija. Ovakav se izbor domena ne temelji na uobičajenoj tematskoj podjeli fizike na mehaniku, termodinamiku, elektromagnetizam i valove. Opisana klasična podjela ima dobru strukturu, no izrazito je sadržajno usmjerena te ne upućuje na povezanost i ispreplitanje tema, što je obilježje svakog realnog problema. Nasuprot tomu, podjela na nove navedene domene implicira povezanost među sadržajima te navodi učenike na ideju jedinstva prirode i bolje razumijevanje međuovisnosti prirodnih fenomena.
Struktura tvari
Upitan da izabere samo jednu kratku rečenicu koju bi sačuvao za buduće naraštaje u slučaju uništenja ljudskog znanja, poznati američki nobelovac Richard Feynman ustvrdio je da bi to bio čestični model tvari - sva tvar sačinjena je od atoma. Počevši od ovog modela, učenik istražuje strukturu tvari u dva smjera, od atoma do makrosvijeta te od atoma do subatomskih čestica. U jednom smjeru proučava na koji su način objekti iz svakodnevnog života sastavljeni od osnovnih građevnih elemenata: kako se atomi drže zajedno, koje sile postoje među njima, koja su različita stanja tvari te što uzrokuje različita svojstva tvari. Krećući se u suprotnom smjeru, učenik proučava sastav i svojstva samih atoma. Ovaj smjer vodi ga u svijet elektrona, kvarkova, gluona i ostalih „čestica” koje se, po zakonima kvantne fizike, ponašaju posve drugačije od subjekata makroskopskog svijeta. Nadalje, istražujući valna i čestična svojstva elektromagnetskog zračenja otkriva osnovna načela kvantne fizike. Učenik upoznaje značajke električnih i magnetskih pojava te još jedno neobično svojstvo tvari– da se može pretvoriti u energiju.
Međudjelovanja
Unutar ove domene učenik proučava ideje povezane s pitanjima: zašto tijela mijenjaju stanje gibanja, zašto padaju na Zemlju te zašto se neka tijela privlače, a druga ne. U tu svrhu učenik istražuje različita međudjelovanja tijela i čestica. Istražuje gravitacijsku silu koja djeluje između čestica zbog njihove mase i elektromagnetsku silu koja djeluje između nabijenih čestica. Opisuje jaku silu koja povezuje čestice unutar atomske jezgre te slabu silu koja uzrokuje nuklearne raspade i radioaktivno zračenje. Kroz ovo istraživanje uči da je razumijevanje međudjelovanja važno za opis promjene gibanja tijela, kao i za predviđanje stabilnosti ili nestabilnosti sistema na bilo kojoj ljestvici. Privlačenje i odbijanje električnih naboja na atomskoj ljestvici vodi ga prema razumijevanju strukture, svojstava i načina transformacije tvari. Da bi opisao sile koje djeluju na udaljenosti, učenik se dotiče i osnovne ideje koja leži u jezgri svih međudjelovanja, ideje polja koje sadrži energiju i može ju prenijeti kroz prostor.
Gibanje
Gibanje je promjena položaja nekog tijela u vremenu, a u širem smislu to je koncept koji se odnosi i na zračenje, i na polje, te na sam prostor. U ovoj domeni učenik opisuje gibanja s pomoću koncepata pomaka, brzine, akceleracije, zakona očuvanja, energije, količine gibanja te sudara tijela. Učenik izučava tri osnovne vrste gibanja: translaciju, rotaciju i oscilacije. Za svaku vrstu razvija kinematički opis gibanja koji potom, preko Newtonovih zakona i sila koje uzrokuju gibanje, povezuje s dinamičkim opisom. Kroz ovo istraživanje zaključuje da klasična mehanika precizno predviđa promjene gibanja makroskopskih objekata te da ovaj opis mora izmijeniti na subatomskoj ljestvici ili pri brzinama bliskim brzini svjetlosti. Ovo ga vodi u svijet kvantne fizike i svijet specijalne teorije relativnosti.
Energija
Od prve Aristotelove definicije pa sve do danas energija je jedna od najraširenijih fizičkih veličina i pojam koji prožima sve grane fizike, ostale prirodne znanosti i tehniku. Energija se ne može stvoriti ili uništiti, može se jedino pretvarati u različite oblike. U ovoj domeni učenik proučava energiju na dvije različite ljestvice. Na makroskopskoj ljestvici istražuje njezine različite manifestacije putem brojnih fenomena kao što su gibanje, svjetlost, zvuk, električno i magnetsko polje te unutarnja energija i toplina. S druge strane traži njezino dublje razumijevanje izučavajući je na mikroskopskoj ljestvici, na kojoj se energija manifestira kao zbroj potencijalnih i kinetičkih energija čestica ili kao energija pohranjena unutar polja sila. Ovaj koncept odvodi ga na elektromagnetsko zračenje, fenomen prijenosa energije spremljene u polju. U ovoj domeni učenik proučava i ostale prijenose energije putem tvari te s pomoću mehaničkih valova. Posebnu pozornost posvećuje zakonu očuvanja energije kao temeljnom principu za razumijevanje svemira i svijeta oko nas.
Slika 1. Grafički prikaz organizacije kurikuluma predmeta Fizika
Slika 2. Struktura predmeta Fizika kroz godine učenja i poučavanja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i razine usvojenosti po razredima i domenama/konceptima
I. Osnovna škola
Dvogodišnje učenje Fizike, model 2x2 (2x70 sati)
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.7.1.
Uspoređuje, dimenzije, masu i gustoću različitih tijela i tvari.
Uspoređuje dimenzije tijela. Uspoređuje mase tijela.
Objašnjava zapis i značenje i fizičke veličine.
Analizira gustoće tijela različitog oblika i sastava.
Opisuje primjene mjerenja gustoće.
Opisuje kako se određuje gustoća tijela.
Uspoređuje gustoće tekućina i čvrstih tijela na temelju podataka iz tablica. Na temelju gustoće procjenjuje od koje je tvari tijelo građeno. Objašnjava zašto jednaki volumeni različitih materijala imaju različite mase.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, metar, kilogram, gustoća tijela, gustoća tvari, kilogram po kubnome metru.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.7.2.
Analizira međudjelovanje tijela te primjenjuje koncept sile.
Analizira učinke međudjelovanja. Opisuje različite vrste sila.
Određuje rezultantnu silu.
Objašnjava silu težu i težinu.
Povezuje produljenje opruge s težinom ovješenog utega.
Određuje rezultantnu silu na pravcu (grafički i računski). Povezuje produljenje opruge s težinom ovješenog utega. Opisuje elastičnu silu i svojstvo elastičnosti na primjerima. Uspoređuje iznose sila u svakodnevnom životu (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Međudjelovanje, sila, vektor, sile na dodir i sile na daljinu, elastična sila, njutn, gravitacijska sila, sila teža, težina, uzgon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.7.3.
Interpretira silu trenja i njezine učinke.
Konstruira koncept sile trenja. Objašnjava trenje. Analizira učinke sile trenja.
Razlikuje trenje kotrljanja od trenja klizanja.
Opisuje ovisnost sile trenja o vrsti dodirnih ploha i pritisnoj sili. Objašnjava načine na koje se trenje može povećati i smanjiti te navodi primjene.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pritisna sila, sila trenja, faktor trenja.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.7.4.
Analizira uvjete ravnoteže tijela i zakonitost poluge.
Konstruira zakonitost ravnoteže poluge. Povezuje težište i ravnotežu.
Opisuje polugu. Objašnjava primjene poluge ( mjerenje težine, razni alati…).
Tumači zakonitost ravnoteže poluge. Objašnjava primjene poluge.
Opisuje težište ploče nepravilnog oblika. Razlikuje stabilno od nestabilnog tijela.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Težište, ravnoteža, poluga, krak sile, oslonac.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.7.5.
Analizira utjecaj tlaka.
Konstruira koncept tlaka.
Kvalitativno objašnjava podrijetlo hidrostatskog i atmosferskog tlaka. Analizira utjecaj tlaka na primjerima.
Prepoznaje primjere tlakova iz svakodnevice (krvni tlak, atmosferski tlak,tlak u gumama,tlak u fluidima...).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tlak, paskal, hidrostatski tlak, atmosferski tlak.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.7.6.
Povezuje rad s energijom tijela i analizira pretvorbe energije.
Opisuje pojmove kinetičke i potencijalne energije.
Povezuje rad i energiju.
Analizira pretvorbe energije.
Primjenjuje zakon očuvanja energije na primjerima pretvorbe energije.
Objašnjava pojam rada.
Tumači pojmove kinetičke i potencijalne energije. Povezuje rad s promjenom energije na primjerima. Prepoznaje primjere međudjelovanja pri kojima se ne obavlja rad.
Tumači pojam snage.
Uspoređuje snagu različitih uređaja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Rad, džul, kinetička energija, gravitacijska i elastična potencijalna energija, zakon očuvanja energije, vrijeme, sekunda, snaga, vat.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.7.7.
Objašnjava agregacijska stanja i svojstva tvari na temelju njihove čestične građe.
Razlikuje svojstva tijela.
Opisuje model čestične građe tvari. Objašnjava agregacijska stanja modelom čestične građe tvari.
Povezuje agregacijska stanja i svojstva tvari s međudjelovanjem čestica i njihovim gibanjem.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tijelo, tvar, međumolekulske sile, čestica, molekula, međuprostor, agregacijska stanja.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.7.8.
Povezuje promjenu volumena tijela i tlaka plina s građom tvari i promjenom temperature.
Objašnjava toplinsko širenje tijela. Objašnjava promjenu gustoće tijela s temperaturom. Povezuje temperaturu tijela s kinetičkom energijom molekula.
Povezuje promjenu tlaka plina s promjenom temperature.
Tumači načelo rada alkoholnog termometra. Povezuje Celzijevu i Kelvinovu temperaturnu ljestvicu.
Povezuje temperaturu tijela s kinetičkom energijom molekula. Uspoređuje promjenu obujma različitih tvari s promjenom temperature.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Temperatura, kelvin, nula apsolutne temperature.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.7.9.
Povezuje promjenu unutarnje energije i toplinu.
Primjenjuje koncepte unutarnje energije, topline i temperature. Objašnjava načine promjene unutarnje energije toplinom (zračenje, strujanje i vođenje).
Analizira promjenu unutarnje energije.
Opisuje pojam toplinske ravnoteže. Objašnjava načine promjene unutarnje energije toplinom u tekućini i plinu. Objašnjava značenje specifičnog toplinskog kapaciteta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Zakon očuvanja energije, toplinska ravnoteža, vođenje, strujanje i zračenje, toplinski vodiči i izolatori, specifični toplinski kapacitet.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
FIZ ABCD.7.10. Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje pet eksperimentalnih istraživanja, od kojih dva trebaju uključivati mjerenja b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave jedan učenički projekt (izborno).
Istražuje pojavu u prirodi.
Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Prijedlozi učeničkih projekata:
Navodi pretpostavke i predviđa ishod eksperimenta na temelju iskustva. Izvodi fizička mjerenja.
Objašnjava razloge pridržavanja sigurnosnih pravila prilikom izvođenja eksperimenta. Prepoznaje varijable. Prepoznaje fizičke veličine koje je potrebno održavati stalnima.
Bilježi opažanja samostalno. Prikazuje mjerne podatke tablično. Kvalitativno interpretira rezultate mjerenja.
Koristi predmetke i njihove znakove za označivanje određenih decimalnih višekratnika i nižekratnika. Pretvara mjerne jedinice.
Opisuje pojavu u prirodi prikazanu pokusom ili računalnom simulacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Hipoteza, teorijski model, eksperiment, mjerni uređaj, pogreška mjerenja, kontrola.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Prijedlozi učeničkih projekata:
1. Izrađuje pomičnu mjerku.
2. Izrađuje dinamometar.
3. Izrađuje vagu.
4. Izrađuje areometar.
5. Izrađuje crnu kutiju.
6. Izrađuje vodeni sat.
7. Izrađuje barometar.
8. Izrađuje pop-pop čamac.
9. Izrađuje balon na topli zrak.
10. Izrađuje termometar.
Prijedlozi učeničkih eksperimentalnih istraživanja:
1. Mjeri male dimenzije (npr. debljinu lista papira).
2. Mjeri površine pravilnih i nepravilnih ploha.
3. Mjeri volumen pluća.
4. Mjeri gustoću tijela.
5. Mjeri male mase tijela.
6. Istražuje elastičnu silu opruge.
7. Istražuje trenje.
8. Mjeri faktor trenja.
9. Istražuje ravnoteže poluge.
10. Istražuje težište ploče nepravilnog oblika.
11. Istražuje tlak.
12. Istražuje tlak u vodi.
13. Istražuje snagu s pomoću elektromotora.
14. Istražuje Brownovo gibanje.
15. Istražuje toplinsko širenje zraka.
16. Istražuje toplinsko širenje
17. Mjeri veličinu molekule.
18. Mjeri temperaturu smjese.
19. Istražuje temperaturu tijela različitih boja.
20. Istražuje toplinsku vodljivost.
21. Istražuje toplinsko strujanje.
22. Mjeri specifični toplinski kapacitet.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
FIZ ABCD.7.11. Rješava fizičke probleme.
Vizualizira situaciju u problemu.
Identificira ciljeve rješavanja problema. Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela.
Kvalitativno zaključuje primjenjujući fizičke koncepte i zakone. Interpretira i primjenjuje različite prikaze fizičkih veličina.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice. Vrednuje postupak i rješenje.
Pretvara mjerne jedinice.
Prepoznaje matematički model (vezu među veličinama iskazuje formulom).
Računa i iskazuje traženu veličinu.
Kvalitativno zaključuje povezujući koncepte vezane uz sadržaje na dobroj razini usvojenosti ishoda.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.8.1.
Povezuje pojavu razdvajanja električnog naboja s pojavom električne struje i napona.
Opisuje međudjelovanje električnih naboja. Povezuje pojavu električne struje s električnom silom. Objašnjava električnu struju u metalima i elektrolitima. Povezuje električni napon s energijom jediničnog naboja u izvoru.
Opisuje pojavu elektromagnetske indukcije.
Objašnjava elektriziranje tijela trljanjem na temelju građe atoma.
Povezuje pojavu električne struje s električnom silom. Povezuje električni napon s energijom jediničnog naboja u izvoru.
Razlikuje nositelje električne struje u metalima, tekućinama i plinovima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Elektriziranje, elektron, ion, električni naboj, kulon, električna sila, baterija, električna struja, električni napon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.8.2.
Analizira učinke električne struje i pojavu magnetizma.
Analizira učinke električne struje u jednostavnom strujnom krugu. Opisuje magnetsko djelovanje električne struje.
Opisuje magnetski učinak električne struje.
Objašnjava načelo rada elektromagneta. Opisuje Zemlju kao magnet i načelo rada kompasa.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Električni strujni krug, trošilo, magnetski, toplinski, svjetlosni i kemijski učinci električne struje, magnet, magnetska sila, elektromagnet.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.8.3.
Analizira električnu struju i napon te primjenjuje koncepte rada i snage.
Objašnjava grananje električne struje u paralelnom spoju i napon na pojedinim otpornicima serijskoga spoja. Povezuje električnu energiju s radom električne struje. Analizira rad i snagu električne struje.
Analizira rad i snagu električne struje na primjerima. Shematski prikazuje električni strujni krug sa serijskim i paralelnim spojem trošila te mjernim instrumentima. Razmatra mogućnosti uštede energije u kućanstvu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ampermetar, amper, voltmetar, volt, izvori energije, štednja energije, kilovatsat.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.8.4.
Objašnjava električni otpor vodiča.
Razlikuje električne izolatore i vodiče. Analizira električni otpor trošila. Objašnjava zašto vodič ima otpor. Objašnjava Ohmov zakon.
Analizira električni otpor trošila. Analizira grafički prikaz ovisnosti električne struje o naponu za otpornik. Objašnjava Ohmov zakon.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Električni otpor, om, strujni udar.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.8.5.
Analizira gibanje tijela po pravcu
Analizira jednoliko i nejednoliko gibanje. Određuje srednju brzinu tijela. Grafički i tablično prikazuje vremensku ovisnost položaja i brzine.
Iz točkastih dijagrama gibanja izrađuje tablične prikaze.
Dopunjava i preračunava tablice gibanja. Grafički prikazuje ovisnost brzine o vremenu.
Razlikuje stalnu brzinu jednolikoga gibanja i srednju brzinu nejednolikoga gibanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Gibanje, vremenski interval, pomak, prijeđeni put, brzina, metar po sekundi.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
C.8.6.
Analizira povezanost promjene brzine, sile i mase tijela.
Povezuje promjenu brzine i akceleraciju. Povezuje promjenu brzine tijela s njegovom masom i rezultantnom silom. Opisuje svojstvo tromosti tijela.
Analizira akceleraciju tijela. Opisuje jednoliko ubrzano gibanje. Grafički prikazuje ovisnost brzine o vremenu.
Povezuje tromost tijela i masu. Objašnjava slobodni pad.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Akceleracija, metar u sekundi na kvadrat, tromost.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.8.7.
Povezuje pojavu titranja i prijenos energije valom.
Objašnjava nastanak i vrste valova.
Opisuje val. Kvalitativno opisuje odbijanje vala. Objašnjava zvuk. Objašnjava prijenos energije valom.
Opisuje period, brzinu i frekvenciju vala.
Razlikuje šum i ton.
Opisuje primjene ultrazvuka u svakodnevnom životu.
Opisuje nastajanje zvuka u različitim sredstvima. Opisuje zagađenje bukom (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: titranje čestica, frekvencija, valna duljina, brzina vala, zvuk, period, transverzalan i longitudinalan val, amplituda (izborno)
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda :
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.8.8.
Analizira rasprostiranje i odbijanje svjetlosti te nastanak slike u zrcalu
Analizira rasprostiranje svjetlosti. Objašnjava odbijanje svjetlosti na uglačanim i hrapavim plohama. Analizira nastanak slike u ravnom i sfernom zrcalu.
Objašnjava odbijanje svjetlosti na uglačanim i hrapavim plohama. Konstruira sliku u ravnom zrcalu. Opisuje sliku u sfernom zrcalu. Opisuje primjene ravnog zrcala.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Svjetlosni izvori, svjetlosna zraka, brzina svjetlosti, zakon odbijanja svjetlosti, difuzna svjetlost, žarište, stvarna i prividna slika.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda :
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.8.9.
Analizira lom i odbijanje svjetlosti na granici dvaju optičkih sredstava.
Objašnjava lom svjetlosti.
Analizira sliku predmeta koju stvara leća. Objašnjava razlaganje svjetlosti na boje.
Opisuje potpuno odbijanje svjetlosti.
Opisuje razlaganje bijele svjetlosti na boje.
Crta karakteristične zrake svjetlosti za različite vrste leća. Objašnjava prividnu dubinu mora i opasnost od pogrešne procjene dubine.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Optička prizma, sabirna i rastresna leća, potpuno odbijanje.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.8.10.
Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje pet eksperimentalnih istraživanja, od kojih dva trebaju uključivati mjerenja
b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave jedan učenički projekt (izborno)
Istražuje pojavu u prirodi.
Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Objašnjava svrhu eksperimenta. Objašnjava varijable. Prepoznaje fizičke veličine koje je potrebno održavati stalnima, a koje mijenjati. Objašnjava svoje pretpostavke. Izvodi pokus prema uputama. Mjerne podatke prikazuje tablično. Računa srednju vrijednost fizičke veličine.
Pravilno zaokružuje izmjerene vrijednosti. Prepoznaje grube pogreške mjerenja. Interpretira rezultate mjerenja. Prepoznaje funkcionalnu ovisnost varijabla. Opisuje pojavu u prirodi prikazanu pokusom ili računalnom simulacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda
Hipoteza, teorijski model, eksperiment, mjerni uređaj, pogreška mjerenja, kontrola varijabla, zaključak.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Prijedlog učeničkih eksperimentalnih pokusa:
1. Mjeri gustoću tijela/tekućine s pomoću uzgona.
2. Mjeri silu uzgona.
3. Istražuje Pascalov zakon i njegovu primjenu.
4. Istražuje ovisnosti tlaka plina o obujmu uz konstantnu temperaturu.
5. Istražuje promjene unutarnje energije tijela prijelazom topline.
6. Istražuje promjene unutarnje energije tijela radom.
7. Istražuje ovisnosti otpora o vrsti materijala, površini poprečnog presjeka i duljini vodiča.
8. Mjeri strujno-naponska svojstva žaruljice i otpornika.
9. Mjeri ovisnosti Jouleove topline o električnoj struji.
10. Mjeri unutarnji otpor izvora električne struje.
11. Istražuje fizičke veličine koje utječu na električnu vodljivost slane vode.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.8.11.
Rješava fizičke probleme.
Vizualizira situaciju u problemu.
Identificira ciljeve rješavanja problema. Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela.
Kvalitativno zaključuje primjenjujući fizičke koncepte i zakone. Interpretira i primjenjuje različite prikaze fizičkih veličina.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice.
Vrednuje postupak i rješenje.
Pretvara mjerne jedinice. Prepoznaje matematički model (vezu među veličinama iskazuje formulom).
Računa i iskazuje traženu veličinu. Kvalitativno zaključuje povezujući koncepte vezane uz sadržaje na dobroj razini usvojenosti ishoda.
Sadržaji za ostvarianje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda :
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
II. Srednja škola
Četverogodišnje učenje fizike, model 4x2 (4x70 sati)
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.1.1.
Analizira pravocrtna gibanja.
Opisuje i grafički prikazuje jednoliko pravocrtno gibanje. Opisuje i grafički prikazuje jednoliko ubrzano gibanje.
Matematički opisuje i grafički prikazuje jednoliko ubrzano i jednoliko usporeno gibanje s početnom brzinom. Interpretira značenje nagiba kinematičkih grafova. Interpretira značenje površine ispod v - t grafa. Analizira jednoliko pravocrtno gibanje na temelju zapisa gibanja.
Sadržaji za ostvarianje odgojno-obrazovnih ishoda
Položaj, put, pomak, vremenski interval, referentni sustav, brzina, akceleracija.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.1.2.
Primjenjuje I. Newtonov zakon.
Opisuje međudjelovanja tijela i vrste sila.
Primjenjuje I. Newtonov zakon. Objašnjava relativnost mirovanja i jednolikoga pravocrtnoga gibanja.
Tumači značenje pojma inercijskog sustava.
Navodi primjere realnih gibanja koja se mogu modelirati kao jednolika pravocrtna gibanja i povezuje ih s I. Newtonovim zakonom.
Sadržaji za ostvarianje odgojno-obrazovnih ishoda
Sila, masa, tromost, inercijski sustav, relativnost gibanja.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.1.3.
Primjenjuje II. Newtonov zakon.
Istražuje ovisnost ubrzanja o sili i masi. Određuje iznos sile teže i opisuje slobodni pad.
Određuje iznose elastične sile, reakcije podloge, sile trenja i napetost niti.
Istražuje i opisuje horizontalni hitac (izborno).
Prepoznaje istodobno djelovanje više sila na tijelo i prikazuje ih dijagramom sila. Određuje iznos rezultante više sila na pravcu.
Grafički prikazuje i tumači ovisnost a ( F ) i a (1/ m ). Tumači statičko i dinamičko trenje. Matematički prikazuje i tumači silu trenja. Matematički i grafički prikazuje elastičnu silu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Trenje, konstanta elastičnosti, reakcija podloge, napetost niti, dijagram sila, rezultantna sila, domet hitca (izborno).
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati složene zadatke.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.1.4.
Primjenjuje III. Newtonov zakon i zakon očuvanja količine gibanja.
Primjenjuje III. Newtonov zakon. Povezuje impuls sile s promjenom količine gibanja.
Primjenjuje zakon očuvanja količine gibanja.
Određuje u primjerima odgovarajuće parove sila prema III. Newtonovu zakonu.
Na primjerima povezuje impuls sile i promjenu količine gibanja tijela.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Protusila, količina gibanja, impuls sile, elastični i neelastični sudar, zatvoreni sustav.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.1.5.
Primjenjuje zakon očuvanja energije.
Tumači i matematički opisuje kinetičku, elastičnu potencijalnu i gravitacijsku potencijalnu energiju. Tumači i primjenjuje pojmove rada, snage i korisnosti.
Primjenjuje zakon očuvanja energije.
Opisuje primjere zakona očuvanja energije.
Razlikuje pozitivan i negativan rad i navodi primjere. Razlikuje fizički koncept rada od pojma rada iz svakodnevnog života i navodi primjere.
Opisuje unutarnju energiju.
Tumači i primjenjuje pojam korisnosti rada i energije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Energija, unutrašnja energija, rad, snaga, korisnost.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati složene zadatke.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.1.6.
Analizira kružno gibanje.
Analizira kružno gibanje kao jednoliko ubrzano gibanje. Objašnjava i primjenjuje pojam centripetalne sile i centripetalne akceleracije. Primjenjuje Newtonove zakone na primjeru kružnoga gibanja.
Objašnjava uzrok centripetalne akceleracije. Objašnjava pojam centripetalne sile. Prepoznaje u primjerima kružnoga gibanja sile koje imaju ulogu centripetalne sile
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrzovnih ishoda
Jednoliko kružno gibanje, obodna brzina, kutna brzina, centripetalna sila, centripetalna akceleracija.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.1.7.
Opisuje zakon gravitacije i analizira gibanje Zemlje i nebeskih tijela.
Tumači povijesni razvoj ideja o gibanju Zemlje i nebeskih tijela.
Opisuje tijela u svemiru (zvijezde, planete, galaksije, jata galaksija) i njihova gibanja.
Primjenjuje Newtonov zakon gravitacije. Analizira gibanja satelita (izborno).
Kvalitativno zaključuje o gibanju tijela na temelju Newtonova zakona gravitacije. Tumači gibanje satelita.
Tumači Keplerove zakone.
Tumači izraz za prvu kozmičku brzinu (izborno).
Analizira gibanje satelita.
Opisuje nastanak i svojstva crne rupe (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Gravitacijska sila, satelit, planet, zvijezda, galaksija, crna rupa, orbita, bestežinsko stanje, prva kozmička brzina, svemir.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.1.8.
Rješava fizičke probleme.
Vizualizira situaciju u problemu.
Identificira ciljeve rješavanja problema. Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela.
Konstruira plan rješavanja problema. Kvalitativno zaključuje primjenjujući fizičke koncepte i zakone. Vrednuje realne fizikalne situacije. Interpretira i primjenjuje različite prikaze fizičkih veličina.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice. Vrednuje postupak i rješenje.
Interpretira i primjenjuje grafičke i dijagramske prikaze fizičkih veličina. Eksplicitno izražava nepoznatu veličinu preko poznatih veličina. Zaključuje o međuovisnosti fizičkih veličina na temelju matematičkog modela. Kvalitativno zaključuje povezujući koncepte vezane uz sadržaje na dobroj razini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.1.9.
Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje pet eksperimentalnih istraživanja
b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave jedan učenički projekt otvorenog tipa (izborno).
Istražuje prirodne pojave.
Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Objašnjava svrhu eksperimenta. Objašnjava teorijsku podlogu. Skicira pokus. Samostalno sastavlja opremu. Prepoznaje varijable. Prepoznaje varijable koje je potrebno održavati stalnima. Objašnjava svoje pretpostavke. Izvodi pokus prema uputama. Mjerne podatke prikazuje grafički.
Računa srednju vrijednost i apsolutnu pogrešku. Kvalitativno interpretira rezultate mjerenja. Objašnjava zaključke. Sastavlja jednostavno izvješće. Objašnjava pojavu u prirodi, prikazanu pokusom ili računalnom simulacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Hipoteza, teorijski model, eksperiment, mjerni uređaj, račun pogreške, pogreška mjerenja, kontrola varijabla, zaključak.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Prijedlog učeničkih eksperimentalnih pokusa:
1. Mjeri gustoću tijela/tekućine s pomoću uzgona.
2. Mjeri silu uzgona.
3. Istražuje Pascalov zakon i njegovu primjenu.
4. Istražuje ovisnosti tlaka plina o obujmu uz konstantnu temperaturu.
5. Istražuje promjene unutarnje energije tijela prijelazom topline.
6. Istražuje promjene unutarnje energije tijela radom.
7. Istražuje ovisnosti otpora o vrsti materijala, površini poprečnog presjeka i duljini vodiča.
8. Mjeri strujno-naponska svojstva žaruljice i otpornika.
9. Mjeri ovisnosti Jouleove topline o električnoj struji.
10. Mjeri unutarnji otpor izvora električne struje.
11. Istražuje fizičke veličine koje utječu na električnu vodljivost slane vode.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.2.1.
Primjenjuje zakone statike fluida.
Objašnjava sile u fluidima, pritisak i tlak.
Objašnjava načelo hidrauličkog tijeska. Objašnjava nastanak hidrostatskog i atmosferskog tlaka. Objašnjava ravnotežu tijela uronjenog u fluid. Primjenjuje silu uzgona.
Primjenjuje zakone statike fluida na primjerima.
Objašnjava načelo rada hidrauličkog uređaja.
Objašnjava utjecaj hidrostatskog i atmosferskog tlaka na ljudsko tijelo.
Crta dijagram sila na tijelo uronjeno tijelo u fluid.
Objašnjava uvjete lebdenja, plutanja i tonjenja tijela u fluidu te opisuje odgovarajuće pojave u prirodi.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fluid, hidrostatski tlak, atmosferski tlak, hidraulički tlak, Pascalov zakon, vakuum, uzgon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.2.2.
Primjenjuje model čestične građe tvari.
Objašnjava strukturu tvari. Objašnjava Brownovo gibanje i difuziju.
Objašnjava četiri agregacijska stanja tvari i međumolekulsko djelovanje. Objašnjava toplinsko širenje tijela i primjene.
Tumači Brownovo gibanje.
Objašnjava toplinsko širenje tvari s pomoću čestično-kinetičkog modela.
Povezuje koeficijente linearnog i volumnog širenja tijela.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Molekula, atom, difuzija, međumolekulsko djelovanje, titranje molekula, linearni koeficijent širenja.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.2.3.
Analizira i primjenjuje plinske zakone i molekulsko-kinetički model plina.
Analizira izokornu, izobarnu i izotermnu promjena stanja plina.
Primjenjuje molekulsko- kinetičku teoriju plinova i model idealnog plina.
Matematički i grafički opisuje promjene stanja plina.
Tumači jednadžbu stanja plina. Objašnjava apsolutnu nulu temperature s pomoću p - t ili V - t grafičkog prikaza. Tumači značenje temperature s pomoću molekulsko-kinetičke teorije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izohora, izoterma, izobara, termodinamička temperatura, jednadžba stanja plina, množina tvari.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.2.4.
Analizira termodinamičke procese i sustave.
Analizira termodinamičke sustave i procese. Objašnjava promjenu unutarnje energije toplinom i radom.
Primjenjuje I. i II. zakon termodinamike. Objašnjava rad toplinskih strojeva i analizira njegovu korisnost.
Povezuje toplinu i rad s promjenom unutarnje energije na primjerima. Prikazuje grafički ovisnost termodinamičkih veličina u kružnom procesu.
Primjenjuje Richmannovo pravilo. Objašnjava latentnu toplinu taljenja i isparavanja. Objašnjava graf ovisnosti temperature tijela o dovedenoj toplini za promjene stanja od krutog do plinovitog.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Termodinamička ravnoteža, unutarnja energija, toplina, vođenje, strujanje i zračenje, specifični toplinski kapacitet, rad plina, kružni proces, adijabatski procesi, perpetuum mobile, entropija (izborno).
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.2.5.
Objašnjava elektrostatičke pojave, primjenjuje koncepte i zakone elektrostatike.
Objašnjava elektriziranje tijela. Primjenjuje Coulombov zakon. Primjenjuje zakon očuvanja naboja.
Uspoređuje električki nabijena i neutralna tijela.
Crta shematske prikaze raspodjele naboja i međudjelovanja na primjerima.
Objašnjava prirodne pojave statičkog elektriciteta: munje, elektriziranje kose ili odjeće.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Električni naboj, osnovni naboj, elektroskop, kulon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.2.6.
Opisuje električno polje.
Opisuje električno polje.
Objašnjava električnu potencijalnu energiju i primjenjuje zakon očuvanja energije u električnom polju. Primjenjuje koncept električnog napona i potencijala. Analizira gibanje naboja u električnom polju. Objašnjava pojam električnog kapaciteta i opisuje kondenzator.
Opisuje promjenu potencijalne energije pri pomicanju naboja u električnom polju. Objašnjava elektronvolt kao mjernu jedinicu Opisuje kondenzator i objašnjava pojam električnog kapaciteta energije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Električne silnice, elektronvolt, kondenzator, kapacitet kondenzatora.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.2.7.
Primjenjuje zakone elektrodinamike u električnom strujnom krugu
Objašnjava model vođenja električne struje.
Tumači Ohmov zakon za vodič i za cijeli električni strujni krug.
Objašnjava rad i snagu u električnom strujnom krugu. Analizira električni strujni krug. Objašnjava opasnosti od električne struje. Objašnjava zaštitu od strujnog udara.
Objašnjava električni otpor.
Tumači izraz za električni otpor vodiča. Objašnjava otpornost kao svojstvo materijala.
Primjenjuje Ohmov zakon na paralelni i serijski spoj otpornika u električnom strujnom krugu.
Objašnjava pretvorbe energije u vodiču pri prolasku električne struje.
Uspoređuje tipične snage električnih uređaja u svakodnevnoj upotrebi.
Objašnjava načelo rada električnog osigurača.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Slobodni elektroni, pokretljivi ioni, električna struja, električni otpor, otpornost, elektromotorni napon, unutarnji otpor izvora.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.2.8.
Rješava fizičke probleme.
Vizualizira situaciju u problemu. Identificira ciljeve rješavanja problema.
Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela.
Konstruira plan rješavanja problema. Kvalitativno zaključuje primjenjujući fizičke koncepte i zakone. Vrednuje realne fizikalne situacije. Interpretira i primjenjuje različite prikaze fizičkih veličina.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice.
Vrednuje postupak i rješenje.
Interpretira i primjenjuje grafičke i dijagramske prikaze fizičkih veličina. Eksplicitno izražava nepoznatu veličinu preko poznatih veličina.
Zaključuje o međuovisnosti fizičkih veličina na temelju matematičkog modela. Kvalitativno zaključuje povezujući koncepte vezane uz sadržaje na dobroj razini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.2.9.
Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje pet eksperimentalnih istraživanja
b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave jedan učenički projekt (izborno).
Istražuje prirodne pojave.
Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Postavlja hipotezu. Objašnjava svoje pretpostavke.
Opisuje varijable koje je potrebno održavati stalnima a koje mijenjati.
Izvodi mjerenja prema uputama.
Prepoznaje grube pogreške mjerenja. Raspravlja o doprinosima različitih pogrešaka u mjerenju. Računa i tumači relativnu pogrešku. Interpretira rezultate mjerenja.
Oslanja se na dokaze da bi podupro svoje zaključke.
Oblikuje zaključak koji odgovara na istraživačko pitanje. Sastavlja izvješće. Objašnjava pojavu u prirodi, prikazanu pokusom ili računalnom simulacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Hipoteza, teorijski model, eksperiment, mjerni uređaj, račun pogreške, pogreška mjerenja, kontrola varijabla, zaključak.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Prijedlog učeničkih eksperimentalnih pokusa:
1. Mjeri gustoću tijela/tekućine s pomoću uzgona.
2. Mjeri silu uzgona.
3. Istražuje Pascalov zakon i njegovu primjenu.
4. Istražuje ovisnosti tlaka plina o obujmu uz konstantnu temperaturu.
5. Istražuje promjene unutarnje energije tijela prijelazom topline.
6. Istražuje promjene unutarnje energije tijela radom.
7. Istražuje ovisnosti otpora o vrsti materijala, površini poprečnog presjeka i duljini vodiča.
8. Mjeri strujno-naponska svojstva žaruljice i otpornika.
9. Mjeri ovisnosti Jouleove topline o električnoj struji.
10. Mjeri unutarnji otpor izvora električne struje.
11. Istražuje fizičke veličine koje utječu na električnu vodljivost slane vode.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.3.1.
Opisuje svojstva magneta i analizira vezu između električne struje i magnetizma.
Opisuje svojstva magneta i magnetsko polje.
Povezuje nastanak magnetskog polja s gibanjem naboja. Uspoređuje permanentne magnete i elektromagnete.
Objašnjava Oerstedov pokus. Objašnjava nastajanje magnetskog polja petlje.
Povezuje smjer električne struje i smjer magnetskog polja.
Uspoređuje permanentne magnete i elektromagnete. Skicira vektor magnetskog polja u bilo kojoj točki prostora oko magneta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Magnetske domene, magnetsko polje, linije magnetskog polja, elektromagnet, tesla.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.3.2.
Analizira magnetsko međudjelovanje i objašnjava primjene.
Opisuje međudjelovanje magneta.
Povezuje Amperovu i Lorentzovu silu. Analizira gibanje naboja u magnetskom polju.
Analizira međudjelovanje dvaju paralelnih vodiča kojima teče električna struja.
Objašnjava putanju nabijene čestice u magnetskom polju. Objašnjava primjenu Amperove sile u uređajima (poput DC motora, zvučnika, magnetskog diska,... (izborno)).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Amperova sila, Lorentzova sila.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.3.3.
Analizira elektromagnetsku indukciju i primjene.
Primjenjuje Faradayev zakon.
Analizira primjene elektromagnetske indukcije.
Uspoređuje svojstva istosmjerne i izmjenične električne struje.
Opisuje pojam magnetskog toka. Tumači Faradayev zakon.
Opisuje načelo rada generatora. Tumači prednosti i nedostatke izmjenične i istosmjerne električne struje. Objašnjava efektivnu vrijednost izmjenične električne struje.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Elektromagnetska indukcija, magnetski tok, Lenzovo pravilo, generator, transformator, izmjenična električna struja, efektivna vrijednost.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.3.4.
Analizira harmonijsko titranje.
Opisuje harmonijsko titranje.
Analizira titranje matematičkog njihala i tijela na opruzi. Primjenjuje zakon očuvanja energije na harmonijski oscilator. Povezuje harmonijsko titranje i jednoliko gibanje po kružnici. (izborno)
Tumači matematički opis harmonijskog titranja.
Razlikuje harmonijsko od ostalih vrsta titranja. Prepoznaje povratnu silu u različitim primjerima titranja. Raspravlja o vrijednostima brzine i sile pri titranju.
Opisuje na primjerima prisilno i prigušeno titranje te pojavu rezonancije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Period, frekvencija, elongacija, amplituda, kružna frekvencija, povratna sila, rezonancija, prisilno i prigušeno titranje.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.3.5.
Objašnjava nastanak vala i analizira valna svojstva.
Objašnjava nastanak vala.
Opisuje zakon odbijanja vala na čvrstom i slobodnom kraju.
Opisuje lom vala. Objašnjava ogib i interferenciju. Primjenjuje Huygensov princip.
Objašnjava nastanak vala na primjerima iz prirode.
Očitava period, amplitudu i valnu duljinu iz grafičkih prikaza vala. Opisuje ovisnost brzine vala o vrsti sredstva.
Tumači lom vala na temelju promjene brzine.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Valna duljina, brzina vala, longitudinalni i transverzalni val, valna fronta, ogib, interferencija.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.3.6.
Analizira valna svojstva zvuka.
Opisuje nastanak zvučnog vala. Objašnjava nastanak stojnog vala.
Skicira stojni val u glazbenim instrumentima. Objašnjava Dopplerov učinak. (izborno)
Opisuje zvučno zagađenje. (izborno)
Opisuje nastanak stojnog vala. Skicira modove stojnog vala na žici i u cijevi. Objašnjava pojavu rezonancije na primjerima različitih glazbenih instrumenata. Objašnjava Dopplerov učinak crtanjem valnih fronta na primjerima relativnoga gibanja izvora zvuka u odnosu na opažača. (izborno)
Definira prag čujnosti, mjernu jedinicu decibel te navodi izvore zvučnog zagađenja. (izborno)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Stojni val, ultrazvuk, intenzitet zvuka, decibel.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.3.7.
Primjenjuje zakone geometrijske optike. (izborno)
Primjenjuje zakon odbijanjana ravna zrcala (izborno).
Primjenjuje Snellov zakon (izborno).
Opisuje potpuno odbijanje svjetlosti (izborno). Konstruira sliku predmeta koju stvara leća (izborno).
Opisuje razlaganje svjetlosti (izborno).
Opisuje nastanak slike kod optičkih instrumenata: mikroskop,teleskop, čovječje oko (izborno).
Crtežom i matematičkim izrazom opisuje lom zrake svjetlosti na granici dvaju optički različitih sredstava (izborno).
Povezuje brzinu širenja svjetlosti u tvari s indeksom loma (izborno).
Opisuje potpuno odbijanje svjetlosti te primjene (svjetlovod, optički kabel) (izborno).
Crta i opisuje sliku predmeta nastalu lomom svjetlosti kod divergentne leće (izborno).
Kvalitativno opisuje principe rada i uporabu optičkih pomagala poput povećala i naočala (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Indeks loma (izborno), potpuno odbijanje (izborno), granični kut (izborno), prizma (izborno), sabirne i rastresne leće (izborno), karakteristične zrake (izborno), realna i virtualna slika (izborno).
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.3.8.
Rješava fizičke probleme.
Vizualizira situaciju u problemu.
Identificira ciljeve rješavanja problema. Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela.
Konstruira plan rješavanja problema.
Idealizira, aproksimira i vrednuje realne fizikalne situacije. Matematički modelira situacije i računa potrebne fizičke veličine.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice. Vrednuje postupak i rješenje.
Eksplicitno izražava nepoznatu veličinu preko poznatih veličina.
Zaključuje o međuovisnosti fizičkih veličina na temelju matematičkog modela.
Rješava probleme u kojima određuje nepoznatu fizičku veličinu u obliku simboličkog (općeg) rješenja. Kvalitativno zaključuje povezujući koncepte vezane uz sadržaje na dobroj razini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.3.9.
Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje pet eksperimentalnih istraživanja
b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave učenički projekt ili istraživanje otvorenog tipa (izborno).
Istražuje prirodne pojave.
Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Odabire pribor i postavlja eksperiment. Samostalno izvodi eksperiment. Objašnjava koje je varijable potrebno održavati stalnima a koje mijenjati Objašnjava funkcionalnu ovisnost varijabla. Raspravlja o doprinosima različitih pogrešaka u mjerenju. Procjenjuje pogrešku mjernog instrumenta. Uočava funkcionalnu ovisnost varijabla. Objašnjava zaključke. Objašnjava pojavu u prirodi, prikazanu pokusom ili računalnom simulacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Hipoteza, teorijski model, eksperiment, mjerni uređaj, račun pogreške, pogreška mjerenja, kontrola varijabla, zaključak.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Prijedlog učeničkih eksperimentalnih pokusa:
1. Mjeri gustoću tijela/tekućine s pomoću uzgona.
2. Mjeri silu uzgona.
3. Istražuje Pascalov zakon i njegovu primjenu.
4. Istražuje ovisnosti tlaka plina o obujmu uz konstantnu temperaturu.
5. Istražuje promjene unutarnje energije tijela prijelazom topline.
6. Istražuje promjene unutarnje energije tijela radom.
7. Istražuje ovisnosti otpora o vrsti materijala, površini poprečnog presjeka i duljini vodiča.
8. Mjeri strujno-naponska svojstva žaruljice i otpornika.
9. Mjeri ovisnosti Jouleove topline o električnoj struji.
10. Mjeri unutarnji otpor izvora električne struje.
11. Istražuje fizičke veličine koje utječu na električnu vodljivost slane vode.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.4.1.
Analizira valnu prirodu svjetlosti.
Opisuje svjetlost kao val.
Analizira ogib i interferenciju svjetlosti.
Opisuje raspršenje i polarizaciju svjetlosti.
Objašnjava Youngov pokus.
Opisuje pojavu polarizacije i interferencije svjetlosti u prirodi (npr. sloj ulja na vodi, perje ptica, mjehur sapunice, polarizacijske naočale, dvolomac (izborno)) i primjene u tehnologiji. Objašnjava nastanak duge i raspršenje svjetlosti u Zemljinoj atmosferi (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Nekoherentna i koherentna svjetlost, fazni pomak Youngov pokus, raspršenje svjetlosti, optička rešetka, Brewsterov kut (izborno).
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.4.2.
Objašnjava nastanak, svojstva i primjene elektromagnetskih valova.
Analizira elektromagnetske valove.
Opisuje izvore elektromagnetskog zračenja.
Opisuje energijski spektar elektromagnetskog zračenja.
Objašnjava vrste elektromagnetskog zračenja i primjene. Objašnjava utjecaj elektromagnetskog zračenja na Zemlju i živi svijet.
Objašnjava razliku između elektromagnetskog i mehaničkog vala. Opisuje svojstva (valnu duljinu i frekvenciju) te primjenu različitih vrsta elektromagnetskih valova.
Opisuje utjecaj različitih vrsta elektromagnetskih valova na živi svijet.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Elektromagnetski valovi, elektromagnetsko zračenje, elektromagnetski spektar.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.4.3.
Analizira valno-čestičnu prirodu svjetlosti i tvari.
Matematički opisuje i analizira fotoelektrični učinak. Opisuje valno-čestični model elektromagnetskog zračenja.
Opisuje de Broglievu hipotezu i difrakciju elektrona.
Interpretira valnu funkciju.
Primjenjuje Heisenbergovo načelo neodređenosti (izborno).
Kvalitativno i matematički opisuje fotoelektrični učinak. Objašnjava princip rada fotoelektrične ćelije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Foton, Planckova konstanta, fotoelektrična ćelija, kvantizacija energije, valna funkcija.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.4.4.
Analizira modele atoma i energetske spektre.
Analizira Rutherfordov model atoma.
Analizira emisijske i apsorpcijske spektre. Analizira Bohrov model atoma. Opisuje kvantno-mehanički model atoma.
Opisuje proces dobivanja stimulirane emisije fotona (laser) (izborno).
Opisuje Rutherfordov eksperiment. Uspoređuje energetske spektre pojedinih atoma i molekula.
Opisuje glavne značajke lasera i navodi važne primjene (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Kontinuirani i linijski spektar, kvantizacija energije, energijska razina, kvantni skok, osnovno i pobuđeno stanje, kvantni brojevi, s timulirana emisija fotona (izborno), učinak staklenika.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.4.5. Objašnjava model atomske jezgre i nuklearne reakcije.
Opisuje građu atomske jezgre. Opisuje svojstva jake sile.
Objašnjava nuklearne reakcije. Primjenjuje koncept defekta mase. Objašnjava procese nuklearne fisije i fuzije.
Objašnjava koncept defekta mase na primjerima. Objašnjava načela dobivanja energije iz nuklearnih reakcija (fisija i fuzija).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Nukleoni, atomski broj, maseni broj, izotop, jaka sila, slaba sila, zakon očuvanja broja nukleona, nuklearna energija, fuzija, fisija.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.4.6.
Analizira radioaktivne raspade i opisuje učinke ionizirajućeg zračenja na žive organizme.
Opisuje svojstva radioaktivnih zračenja te analizira njihove primjene i učinke na žive organizme.
Analizira i primjenjuje zakon radioaktivnog raspada.
Opisuje načine detekcije ionizirajućeg zračenja.
Grafički opisuje zakon radioaktivnog raspada.
Opisuje učinke ionizirajućeg zračena na žive organizme. Opisuje načine detekcije zračenja (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Gama-raspad, alfa-raspad, beta-raspad, alfa-čestica, antičestice, neutrino, vrijeme poluraspada, doza zračenja, sivert.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.4.7.
Opisuje i primjenjuje osnovne ideje STR-a.
Objašnjava postulate STR-a.
Opisuje dilataciju vremena.
Opisuje kontrakciju duljine.
Tumači načelo ekvivalencije mase i energije.
Opisuje relativnost simultanosti (izborno).
Kvalitativno opisuje relativističku dilataciju vremena. Kvalitativno opisuje relativističko skraćivanje duljina. Opisuje princip rada svjetlosnog sata (izborno). Zaključuje o različitim očitanjima satova dvaju promatrača u različitim inercijskim sustavima (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Inercijski sustav, Galileijeva relativnost, brzina svjetlosti, prostorno- -vremenski kontinuum, svjetlosni sat (izborno), energija mirovanja (izborno).
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.4.8.
Opisuje model nastanka i strukturu svemira.
Opisuje četiri fundamentalne sile. Objašnjava nastanak i razvoj svemira. Opisuje osnovne elementarne čestice (izborno). Objašnjava evoluciju zvijezda (izborno).
Objašnjava model nastanka Sunčeva sustava.
Navodi glavne tipove zvijezda i uspoređuje njihove osnovne značajke (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tamna tvar, tamna energija, termonuklearne reakcije, neutronska zvijezda, supernova, crna rupa, veliki prasak.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.4.9. Rješava fizičke probleme.
Vizualizira situaciju u problemu.
Identificira ciljeve rješavanja problema. Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela.
Konstruira plan rješavanja problema. Idealizira, aproksimira i vrednuje realne fizikalne situacije. Matematički modelira situacije i računa potrebne fizičke veličine.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice. Vrednuje postupak i rješenje.
Eksplicitno izražava nepoznatu veličinu preko poznatih veličina.
Zaključuje o međuovisnosti fizičkih veličina na temelju matematičkog modela.
Rješava probleme u kojima određuje nepoznatu fizičku veličinu u obliku simboličkog (općeg) rješenja.
Kvalitativno zaključuje povezujući koncepte vezane uz sadržaje na dobroj razini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.4.10. Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje pet eksperimentalnih istraživanja
b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave jedan učenički projekt (izborno).
Istražuje prirodne pojave.
Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Samostalno izvodi eksperiment. Raspravlja o doprinosima različitih pogrešaka u mjerenju.
Procjenjuje pogrešku mjerenja.
Računa i tumači relativnu pogrešku. Objašnjava teorijsku podlogu.
Ovisnost varijabla izražava u matematičkom obliku.
Uspoređuje rezultate mjerenja s modelom. Vrednuje proceduru i rezultate mjerenja. Analizira odnose između varijabli Izgrađuje argumente utemeljene na znanstvenim dokazima. Objašnjava pojavu u prirodi, prikazanu pokusom ili računalnom simulacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Hipoteza, teorijski model, eksperiment, mjerni uređaj, račun pogreške, pogreška mjerenja, kontrola varijabla, zaključak.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Predloženi pokusi:
1.Istražuje Youngove pruge interferencije.
2.Mjeri konstantu optičke rešetke.
3.Mjeri Brewsterov kut za staklo.
4.Istražuje fotoelektrični učinak s pomoću simulacije.
5.Istražuje radioaktivni raspad s pomoću kockica.
6.Istražuje alfa-raspade i beta- -raspade s pomoću simulacije.
7.Istražuje efekt staklenika.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Četverogodišnje učenje fizike, model 4x3 (4x105 sati)
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.1.1.
Analizira pravocrtna gibanja.
Opisuje i grafički prikazuje jednoliko pravocrtno gibanje. Opisuje i grafički prikazuje jednoliko ubrzano gibanje.
Matematički opisuje i grafički prikazuje jednoliko ubrzano i jednoliko usporeno gibanje s početnom brzinom. Interpretira značenje nagiba kinematičkih grafova. Interpretira značenje površine ispod v - t grafa. Analizira jednoliko pravocrtno gibanje na temelju zapisa gibanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Položaj, put, pomak, vremenski interval, referentni sustav, brzina, akceleracija.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.1.2.
Primjenjuje I. Newtonov zakon.
Opisuje međudjelovanja tijela i vrste sila.
Primjenjuje I. Newtonov zakon.
Objašnjava relativnost mirovanja i jednolikoga pravocrtnoga gibanja.
Tumači značenje pojma inercijskog sustava.
Tumači Galileijev misaoni pokus koji je doveo do principa inercije. Navodi primjere realnih gibanja koja se mogu modelirati kao jednolika pravocrtna gibanja i povezuje ih s I. Newtonovim zakonom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sila, masa, tromost, inercijski sustav, relativnost gibanja.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.1.3.
Primjenjuje II. Newtonov zakon.
Istražuje ovisnost ubrzanja o sili i masi. Određuje iznos sile teže i opisuje slobodni pad.
Određuje iznose elastične sile, reakcije podloge, sile trenja i napetost niti. Istražuje i opisuje horizontalni hitac.
Prepoznaje istodobno djelovanje više sila na tijelo i prikazuje ih dijagramom sila. Određuje iznos rezultante više sila na pravcu.
Grafički prikazuje i tumači ovisnost a ( F ) i a (1/ m ). Tumači statičko i dinamičko trenje.
Matematički prikazuje i tumači silu trenja. Matematički i grafički prikazuje elastičnu silu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Trenje, konstanta elastičnosti, reakcija podloge, napetost niti, dijagram sila, rezultantna sila, domet hitca.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.1.4.
Primjenjuje III. Newtonov zakon i zakon očuvanja količine gibanja.
Primjenjuje III. Newtonov zakon. Povezuje impuls sile s promjenom količine gibanja.
Primjenjuje zakon očuvanja količine gibanja.
Određuje u primjerima odgovarajuće parove sila prema III. Newtonovu zakonu.
Na primjerima povezuje impuls sile i promjenu količine gibanja tijela.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Protusila, količina gibanja, impuls sile, elastični i neelastični sudar, zatvoreni sustav.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.1.5.
Primjenjuje zakon očuvanja energije.
Tumači i matematički opisuje kinetičku, elastičnu potencijalnu i gravitacijsku potencijalnu energiju. Tumači i primjenjuje pojmove rada, snage i korisnosti.
Primjenjuje zakon očuvanja energije.
Opisuje primjere zakona očuvanja energije.
Razlikuje pozitivan i negativan rad i navodi primjere. Razlikuje fizički koncept rada od pojma rada iz svakodnevnog života i navodi primjere.
Opisuje unutarnju energiju.
Tumači i primjenjuje pojam korisnosti rada i energije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Energija, unutrašnja energija, rad, snaga, korisnost.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.1.6.
Analizira kružno gibanje.
Analizira kružno gibanje kao jednoliko ubrzano gibanje. Objašnjava i primjenjuje pojam centripetalne sile i centripetalne akceleracije. Primjenjuje Newtonove zakone na primjeru kružnoga gibanja.
Objašnjava uzrok centripetalne akceleracije. Objašnjava pojam centripetalne sile. Prepoznaje u primjerima kružnoga gibanja sile koje imaju ulogu centripetalne sile.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Jednoliko kružno gibanje, obodna brzina, kutna brzina,centripetalna sila, centripetalna akceleracija.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.1.7.
Primjenjuje zakon gravitacije i analizira gibanje Zemlje i nebeskih tijela.
Tumači povijesni razvoj ideja o gibanju Zemlje i nebeskih tijela. Primjenjuje Newtonov zakon gravitacije. Analizira gibanja satelita.
Opisuje tijela u svemiru (zvijezde, planete, galaksije, jata galaksija) i njihova gibanja. Primjenjuje Keplerove zakone (izborno).
Tumači izraz za prvu kozmičku brzinu.
Analizira gibanje satelita.
Opisuje nastanak i svojstva crne rupe.
Kvalitativno zaključuje o gibanju tijela na temelju Newtonova zakona gravitacije. Tumači gibanje satelita.
Tumači Keplerove zakone (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Gravitacijska sila, satelit, planet, zvijezda, galaksija, crna rupa, orbita, bestežinsko stanje, prva kozmička brzina, svemir.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.1.8.
Rješava fizičke probleme.
Vizualizira situaciju u problemu.
Identificira ciljeve rješavanja problema.
Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela.
Konstruira plan rješavanja problema.
Kvalitativno zaključuje primjenjujući fizičke koncepte i zakone. Vrednuje realne fizikalne situacije.
Interpretira i primjenjuje različite prikaze fizičkih veličina.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice.
Vrednuje postupak i rješenje.
Interpretira i primjenjuje grafičke i dijagramske prikaze fizičkih veličina. Eksplicitno izražava nepoznatu veličinu preko poznatih veličina. Zaključuje o međuovisnosti fizičkih veličina na temelju matematičkog modela. Kvalitativno zaključuje povezujući koncepte vezane uz sadržaje na dobroj razini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.1.9. Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje deset eksperimentalnih istraživanja
b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave jedan učenički projekt (izborno)
Istražuje prirodne pojave.
Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Objašnjava svrhu eksperimenta. Objašnjava teorijsku podlogu. Skicira pokus. Samostalno sastavlja opremu. Prepoznaje varijable. Prepoznaje varijable koje je potrebno održavati stalnima. Objašnjava svoje pretpostavke. Izvodi pokus prema uputama. Mjerne podatke prikazuje grafički. Računa srednju vrijednost i apsolutnu pogrešku. Kvalitativno interpretira rezultate mjerenja. Objašnjava zaključke. Sastavlja jednostavno izvješće. Objašnjava pojavu u prirodi, prikazanu pokusom ili računalnom simulacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Hipoteza, teorijski model, eksperiment, mjerni uređaj, račun pogreške, pogreška mjerenja, kontrola varijabla, zaključak.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Predloženi pokusi:
1. Istražuje nejednoliko gibanje (uvođenje trenutačne brzine).
2. Istražuje gibanja pod djelovanjem stalne sile s pomoću dinamometra, kolica i tipkala.
3. Mjeri vrijeme reakcije.
4. Istražuje elastičnu silu i mjeri konstantu opruge.
5. Istražuje silu trenja.
6. Primjenjuje zakon očuvanja energije.
7. Primjenjuje zakon očuvanja energije i zakon očuvanja količine gibanja s dvije loptice, ravnalom i plastičnom cijevi.
8. Istražuje gibanja planeta s pomoću računalne simulacije.
9. Istražuje gibanja s pomoću detektora gibanja ili simulacije.
10. Istražuje ovisnost dometa horizontalnoga hitca o početnoj brzini s pomoću kosine, stola, mjerne trake i indigo-papira.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.2.1.
Primjenjuje zakone statike fluida.
Objašnjava sile u fluidima, pritisak i tlak. Objašnjava načelo hidrauličkog tijeska. Objašnjava nastanak hidrostatskog i atmosferskog tlaka. Objašnjava ravnotežu tijela uronjenog u fluid. Primjenjuje silu uzgona. Primjenjuje zakone statike fluida na primjerima.
Objašnjava načelo rada hidrauličkog uređaja.
Objašnjava utjecaj hidrostatskog i atmosferskog tlaka na ljudsko tijelo. Crta dijagram sila na tijelo uronjeno tijelo u fluid. Objašnjava uvjete lebdenja, plutanja i tonjenja tijela u fluidu te opisuje odgovarajuće pojave u prirodi.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fluid, hidrostatski tlak, atmosferski tlak, hidraulički tlak, Pascalov zakon, vakuum, uzgon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.2.2.
Primjenjuje zakone dinamike fluida.
Primjenjuje zakon očuvanja energije na primjerima gibanja fluida.
Primjenjuje jednadžbu kontinuiteta i Bernoullijevu jednadžbu.
Tumači statički i dinamički tlak.
Tumači jednadžbu kontinuiteta i Bernoullijevu jednadžbu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Strujnice, statički tlak, dinamički tlak.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.2.3.
Primjenjuje model čestične građe tvari.
Objašnjava strukturu tvari.
Objašnjava Brownovo gibanje i difuziju. Objašnjava četiri agregacijska stanja tvari i međumolekulsko djelovanje.
Objašnjava linearno i volumno toplinsko širenje čvrstih tijela.
Objašnjava toplinsko širenje tijela i primjene.
Tumači Brownovo gibanje.
Objašnjava toplinsko širenje tvari s pomoću čestično-kinetičkog modela.
Povezuje koeficijente linearnog i volumnog širenja tijela.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Molekula, atom, difuzija, međumolekulsko djelovanje, titranje molekula, linearni koeficijent širenja.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.2.4.
Analizira i primjenjuje plinske zakone i molekulsko-kinetički model plina.
Analizira izokornu , izobarnu i izotermnu promjena stanja plina. Primjenjuje molekulsko-
kinetičku teoriju plinova i model idealnog plina.
Matematički i grafički opisuje promjene stanja plina.
Objašnjava apsolutnu nulu temperature s pomoću p - t ili V - t grafičkog prikaza. Tumači značenje temperature s pomoću molekulsko-kinetičke teorije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izohora, izoterma, izobara, termodinamička temperatura, jednadžba stanja plina, množina tvari.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.2.5.
Analizira termodinamičke procese i sustave.
Analizira termodinamičke sustave i procese.
Objašnjava promjenu unutarnje energije toplinom i radom. Primjenjuje I. i II. zakon termodinamike. Objašnjava rad toplinskih strojeva i analizira njegovu korisnost.
Povezuje toplinu i rad s promjenom unutarnje energije na primjerima.
Prikazuje grafički ovisnost termodinamičkih veličina u kružnom procesu. Primjenjuje Richmannovo pravilo.
Objašnjava latentnu toplinu taljenja i isparavanja. Objašnjava graf ovisnosti temperature tijela o dovedenoj toplini za promjene stanja od krutog do plinovitog.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Termodinamička ravnoteža, unutarnja energija, toplina, vođenje, strujanje i zračenje, specifični toplinski kapacitet, rad plina, kružni proces, adijabatski procesi, perpetuum mobile, entropija (izborno).
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.2.6.
Objašnjava elektrostatičke pojave, primjenjuje koncepte i zakone elektrostatike.
Objašnjava elektriziranje tijela.
Primjenjuje Coulombov zakon.
Primjenjuje zakon očuvanja naboja.
Uspoređuje električki nabijena i neutralna tijela. Crta shematske prikaze raspodjele naboja i međudjelovanja na primjerima. Objašnjava prirodne pojave statičkog elektriciteta: munje, elektriziranje kose ili odjeće.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Električni naboj, osnovni naboj, elektroskop, kulon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.2.7.
Opisuje električno polje.
Opisuje električno polje. Objašnjava električnu potencijalnu energiju i primjenjuje zakon očuvanja energije u električnom polju. Primjenjuje koncept električnog napona i potencijala.
Analizira gibanje naboja u električnom polju. Objašnjava pojam električnog kapaciteta i opisuje kondenzator.
Opisuje promjenu potencijalne energije pri pomicanju naboja u električnom polju. Objašnjava elektronvolt kao mjernu jedinicu energije.
Opisuje kondenzator i objašnjava pojam električnog kapaciteta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Električne silnice, elektronvolt, kondenzator, kapacitet kondenzatora.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.2.8.
Primjenjuje zakone elektrodinamike u električnom strujnom krugu.
Objašnjava model vođenja električne struje. Tumači Ohmov zakon za vodič i za cijeli električni strujni krug.
Objašnjava rad i snagu u električnom strujnom krugu.
Analizira električni strujni krug.
Objašnjava opasnosti od električne struje. Objašnjava zaštitu od strujnog udara. Primjenjuje Kirchhoffova pravila. (izborno)
Objašnjava električni otpor. Tumači izraz za električni otpor vodiča.
Objašnjava otpornost kao svojstvo materijala. Primjenjuje Ohmov zakon na paralelni i serijski spoj otpornika u električnom strujnom krugu. Objašnjava pretvorbe energije u vodiču pri prolasku električne struje. Uspoređuje tipične snage električnih uređaja u svakodnevnoj upotrebi. Objašnjava načelo rada električnog osigurača
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Slobodni elektroni, pokretljivi ioni, električna struja, električni otpor, otpornost, elektromotorni napon, unutarnji otpor izvora.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.2.9.
Rješava fizičke probleme.
Vizualizira situaciju u problemu.
Identificira ciljeve rješavanja problema. Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela. Konstruira plan rješavanja problema. Kvalitativno zaključuje primjenjujući fizičke koncepte i zakone. Vrednuje realne fizikalne situacije.
Interpretira i primjenjuje različite prikaze fizičkih veličina.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice.
Vrednuje postupak i rješenje.
Interpretira i primjenjuje grafičke i dijagramske prikaze fizičkih veličina.
Eksplicitno izražava nepoznatu veličinu preko poznatih veličina.
Zaključuje o međuovisnosti fizičkih veličina na temelju matematičkog modela. Kvalitativno zaključuje povezujući koncepte vezane uz sadržaje na dobroj razini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.2.10.
Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje deset eksperimentalnih istraživanja
b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave jedan učenički projekt (izborno).
Istražuje prirodne pojave. Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Postavlja hipotezu. Objašnjava svoje pretpostavke. Opisuje varijable koje je potrebno održavati stalnima a koje mijenjati. Izvodi mjerenja prema uputama. Prepoznaje grube pogreške mjerenja. Raspravlja o doprinosima različitih pogrešaka u mjerenju.
Računa i tumači relativnu pogrešku. Interpretira rezultate mjerenja. Oslanja se na dokaze da bi podupro svoje zaključke.
Oblikuje zaključak koji odgovara na istraživačko pitanje. Sastavlja izvješće. Objašnjava pojavu u prirodi, prikazanu pokusom ili računalnom simulacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Hipoteza, teorijski model, eksperiment, mjerni uređaj, račun pogreške, pogreška mjerenja, kontrola varijabla, zaključak.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Prijedlog pokusa i istraživanja:
1. Mjeri gustoću tijela/tekućine s pomoću uzgona.
2. Mjeri silu uzgona.
3. Istražuje Pascalov zakon i njegove primjene.
4. Istražuje ovisnosti tlaka plina o volumenu uz konstantnu temperaturu.
5. Mjeri ovisnosti volumena plina o temperaturi uz konstantan tlak.
6. Istražuje promjene unutarnje energije tijela prijelazom topline.
7. Istražuje ovisnosti otpora o vrsti materijala, površini poprečnog presjeka i duljini vodiča.
8. Mjeri strujno-naponska svojstva žaruljice.
9. Mjeri unutarnji otpor baterije.
10. Istražujepretvorbe električne energije u toplinu.
11. Istražujeprotjecanje fluida.
12. Istražuje ovisnost tlaka plina o temperaturi uz stalan obujam.
13. Istražuje Brownovo gibanje.
14. Istražuje pretvorbe mehaničke energije u toplinu.
15. Istražuje strujne krugove serijski/paralelno dva ili tri spojena otpornika.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.3.1.
Opisuje svojstva magneta i analizira vezu između električne struje i magnetizma.
Opisuje svojstva magneta i magnetsko polje.
Povezuje nastanak magnetskog polja s gibanjem naboja. Uspoređuje permanentne magnete i elektromagnete.
Objašnjava Oerstedov pokus. Objašnjava nastajanje magnetskog polja petlje.
Povezuje smjer električne struje i smjer magnetskog polja.
Uspoređuje permanentne magnete i elektromagnete.
Skicira vektor magnetskog polja u bilo kojoj točki prostora oko magneta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Magnetske domene, magnetsko polje, linije magnetskog polja, elektromagnet, tesla, feromagnetizam, paramagnetizam (izborno).
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.3.2.
Analizira magnetsko međudjelovanje i objašnjava primjene.
Opisuje međudjelovanje magneta.
Povezuje Amperovu i Lorentzovu silu. Analizira gibanje naboja u magnetskom polju.
Analizira međudjelovanje dvaju paralelnih vodiča kojima teče električna struja.
Analizira rad ciklotrona i masenog spektrometra (izborno).
Objašnjava putanju nabijene čestice u magnetskom polju. Objašnjava primjenu Amperove sile u uređajima (poput DC motora, zvučnika, magnetskog diska,... (izborno)).
Opisuje načelo rada ciklotrona i masenog spektrometra te navodi primjene (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Amperova sila, Lorentzova sila.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Međudjelovanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ B.3.3.
Analizira elektromagnetsku indukciju i primjene.
Primjenjuje Faradayev zakon.
Analizira primjene elektromagnetske indukcije.
Uspoređuje svojstva istosmjerne i izmjenične električne struje.
Opisuje pojam magnetskog toka. Tumači Faradayev zakon.
Opisuje načelo rada generatora.
Tumači prednosti i nedostatke izmjenične i istosmjerne električne struje. Objašnjava efektivnu vrijednost izmjenične električne struje. Tumači kapacitivni i induktivni otpor (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Elektromagnetska indukcija, magnetski tok, Lenzovo pravilo, generator, transformator, izmjenična električna struja, efektivna vrijednost.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.3.4.
Analizira harmonijsko titranje.
Opisuje harmonijsko titranje.
Analizira titranje matematičkog njihala i tijela na opruzi. Primjenjuje zakon očuvanja energije na harmonijski oscilator. Povezuje harmonijsko titranje i jednoliko gibanje po kružnici (izborno).
Tumači matematički opis harmonijskog titranja.
Razlikuje harmonijsko od ostalih vrsta titranja. Prepoznaje povratnu silu u različitim primjerima titranja.
Raspravlja o vrijednostima brzine i sile pri titranju. Opisuje na primjerima prisilno i prigušeno titranje te pojavu rezonancije. Uspoređuje značajke mehaničkog i titranja u LC titrajnom krugu (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Period, frekvencija, elongacija, amplituda, kružna frekvencija, povratna sila, rezonancija, prisilno i prigušeno titranje.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.3.5.
Objašnjava nastanak vala i analizira valna svojstva.
Objašnjava nastanak vala.
Opisuje zakon odbijanja vala na čvrstom i slobodnom kraju.
Opisuje lom vala. Objašnjava ogib i interferenciju. Primjenjuje Huygensov princip.
Objašnjava nastanak vala na primjerima iz prirode.
Očitava period, amplitudu i valnu duljinu iz grafičkih prikaza vala. Opisuje ovisnost brzine vala o vrsti sredstva.
Tumači lom vala na temelju promjene brzine.
Objašnjava ogib vala pomoću Huygensova principa.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Valna duljina, brzina vala, longitudinalni i transverzalni val, valna fronta, ogib, interferencija.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.3.6.
Analizira valna svojstva zvuka.
Opisuje nastanak zvučnog vala. Objašnjava nastanak stojnog vala.
Skicira stojni val u glazbenim instrumentima. Objašnjava Dopplerov učinak.
Opisuje zvučno zagađenje (izborno).
Opisuje nastanak stojnog vala.
Skicira modove stojnog vala na žici i u cijevi. Objašnjava pojavu rezonancije na primjerima različitih glazbenih instrumenata. Objašnjava Dopplerov učinak crtanjem valnih fronta na primjerima relativnoga gibanja izvora zvuka u odnosu na opažača.
Definira prag čujnosti, mjernu jedinicu decibel te navodi izvore zvučnog zagađenja (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Stojni val, ultrazvuk, intenzitet zvuka (izborno), decibel (izborno).
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.3.7.
Primjenjuje zakone geometrijske optike (izborno).
Primjenjuje zakon odbijanja na ravna zrcala (izborno).
Primjenjuje Snellov zakon (izborno).
Opisuje potpuno odbijanje svjetlosti (izborno).
Konstruira sliku predmeta koju stvara leća (izborno).
Opisuje razlaganje svjetlosti (izborno).
Opisuje nastanak slike kod optičkih instrumenata: mikroskop,teleskop, čovječje oko (izborno).
Crtežom i matematičkim izrazom opisuje lom zrake svjetlosti na granici dvaju optički različitih sredstava (izborno).
Povezuje brzinu širenja svjetlosti u tvari s indeksom loma (izborno).
Opisuje potpuno odbijanje svjetlosti te primjene (svjetlovod, optički kabel) (izborno).
Crta i opisuje sliku predmeta nastalu lomom svjetlosti kod divergentne leće (izborno).
Kvalitativno opisuje principe rada i uporabu optičkih pomagala poput povećala i naočala (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Indeks loma (izborno),potpuno odbijanje (izborno), granični kut (izborno), prizma (izborno), sabirne i rastresne leće (izborno), karakteristične zrake (izborno), realna i virtualna slika (izborno).
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD. 3.8.
Rješava fizičke probleme.
Kvalitativno zaključuje primjenjujući fizičke koncepte i zakone. Matematički modelira situacije i računa potrebne fizičke veličine.
Primjenjuje i interpretira različite reprezentacije fizičkih veličina.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice. Vrednuje postupak i rješenje.
Simbolima označuje fizičke veličine na crtežu. Prikazuje situaciju grafičkim prikazom ili dijagramom. Eksplicitno izražava nepoznatu veličinu preko poznatih veličina.
Zaključuje o međuovisnosti fizičkih veličina na temelju matematičkog modela.
Zaokružuje vrijednosti fizičkih veličina na pouzdane znamenke. Kvalitativno zaključuje povezujući manji broj osnovnih koncepata.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, pouzdane znamenke, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon, teorija.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.3.9.
Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje deset eksperimentalnih istraživanja
b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave učenički projekt ili istraživanje otvorenog tipa (izborno).
Istražuje prirodne pojave.
Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Odabire pribor i postavlja eksperiment. Samostalno izvodi eksperiment. Objašnjava koje je varijable potrebno održavati stalnima a koje mijenjati Objašnjava funkcionalnu ovisnost varijabla. Raspravlja o doprinosima različitih pogrešaka u mjerenju. Procjenjuje pogrešku mjernog instrumenta. Uočava funkcionalnu ovisnost varijabla. Objašnjava zaključke. Objašnjava pojavu u prirodi, prikazanu pokusom ili računalnom simulacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Hipoteza, teorijski model, eksperiment, mjerni uređaj, račun pogreške, pogreška mjerenja, kontrola varijabla, zaključak.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Neki predloženi pokusi:
1. Ispituje djelovanje permanentnog magneta na različite materijale.
2. Analizira utjecaj broja namotaja zavojnice na jakost elektromagneta.
3. Mjeri magnetsko polje Zemlje.
4. Istražuje ovisnost induciranog napona o broju zavoja transformatora.
5. Mjeri ovisnost perioda titranja o duljini njihala.
6. Mjeri akceleraciju slobodnog pada s pomoću njihala.
7. Mjeri ovisnost perioda titranja opruge o masi utega.
8. Istražuje ogib i interferenciju valova na vodi.
9. Istražuje uvjete u kojima nastaje stojni val zvuka u Kundtovoj cijevi.
10. Mjeri brzinu zvuka metodom odjeka.
11. Mjeri brzinu zvuka s pomoću glazbene vilice i stupca zraka.
12. Mjeri indeks loma stakla/plastike.
13. Istražuje odbijanje svjetlosti i sliku u ravnom zrcalu.
14. Mjeri žarišnu daljinu sabirne leće.
15. Mjeri ovisnost valne duljine zvučnih valova o frekvenciji.
16. Istražuje efekt Faradayeva kaveza.
17.Istražuje čimbenike koji utječu na sagibanje grede.
18. Istražuje domino-efekt.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Napomena: Navedeni redoslijed ostvarivanja ishoda unutar pojedinog razreda nije obvezan.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.4.1.
Analizira valnu prirodu svjetlosti.
Opisuje svjetlost kao val.
Analizira ogib i interferenciju svjetlosti.
Opisuje raspršenje i polarizaciju svjetlosti.
Objašnjava Youngov pokus.
Opisuje pojavu polarizacije i interferencije svjetlosti u prirodi (npr. sloj ulja na vodi, perje ptica, mjehur sapunice, polarizacijske naočale, dvolomac (izborno)) i primjene u tehnologiji. Objašnjava nastanak duge i raspršenje svjetlosti u Zemljinoj atmosferi. (izborno)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Nekoherentna i koherentna svjetlost, fazni pomak, Youngov pokus, raspršenje svjetlosti, optička rešetka, Brewsterov kut.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.4.2.
Objašnjava nastanak, svojstva i primjene elektromagnetskih valova.
Analizira elektromagnetske valove.
Opisuje izvore elektromagnetskog zračenja.
Opisuje energijski spektar elektromagnetskog zračenja.
Objašnjava vrste elektromagnetskog zračenja i primjene. Objašnjava utjecaj elektromagnetskog zračenja na Zemlju i živi svijet.
Objašnjava razliku između elektromagnetskog i mehaničkog vala. Opisuje svojstva (valnu duljinu i frekvenciju) te primjenu različitih vrsta elektromagnetskih valova.
Opisuje utjecaj različitih vrsta elektromagnetskih valova na živi svijet.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Elektromagnetski valovi, elektromagnetsko zračenje, elektromagnetski spektar.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.4.3.
Analizira valno-čestični model svjetlosti i tvari.
Matematički opisuje i analizira fotoelektrični učinak.
Opisuje valno-čestični model elektromagnetskog zračenja.
Opisuje de Broglievu hipotezu i difrakciju elektrona.
Interpretira valnu funkciju.
Primjenjuje Heisenbergovo načelo neodređenosti (izborno).
Kvalitativno i matematički opisuje fotoelektrični učinak. Objašnjava izlazni rad elektrona. Objašnjava princip rada fotoelektrične ćelije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Foton, Planckova konstanta, fotoelektrična ćelija, zaustavni napon, kvantizacija energije, valna funkcija.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
U ovom odgojno-obrazovnom ishodu preporučuje se primjenjivati zadatke više složenosti.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.4.4.
Analizira modele atoma i energetske spektre
Opisuje modele atoma.
Analizira emisijske i apsorpcijske spektre. Analizira razvoj modela atoma. Opisuje proces dobivanja stimulirane emisije fotona (laser). (izborno)
Opisuje Rutherfordov eksperiment. Uspoređuje energetske spektre pojedinih atoma i molekula.
Opisuje glavne značajke lasera i navodi važne primjene. (izborno)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Kontinuirani i linijski spektar, kvantizacija energije, energijska razina, kvantni skok, osnovno i pobuđeno stanje, kvantni brojevi, stimulirana emisija fotona (izborno), učinak staklenika.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ A.4.5. Objašnjava model atomske jezgre i nuklearne reakcije.
Opisuje građu atomske jezgre. Opisuje svojstva jake sile.
Objašnjava nuklearne reakcije.
Primjenjuje koncept defekta mase. Objašnjava procese nuklearne fisije i fuzije.
Objašnjava koncept defekta mase na primjerima.
Definira atomsku jedinicu mase. Objašnjava načela dobivanja energije iz nuklearnih reakcija (fisija i fuzija).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Nukleoni, atomski broj, maseni broj, izotop, jaka sila, slaba sila, zakon očuvanja broja nukleona, nuklearna energija, fuzija, fisija.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ D.4.6.
Analizira radioaktivne raspade i opisuje učinke ionizirajućeg zračenja na žive organizme.
Opisuje svojstva radioaktivnih zračenja te analizira njihove primjene i učinke na žive organizme. Analizira i primjenjuje zakon radioaktivnog raspada.
Opisuje načine detekcije ionizirajućeg zračenja.
Grafički opisuje zakon radioaktivnog raspada.
Opisuje učinke ionizirajućeg zračena na žive organizme. Opisuje načine detekcije zračenja. (izborno)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Gama-raspad, alfa-raspad, beta- -raspad, alfa-čestica, antičestice, neutrino, vrijeme poluraspada, doza zračenja, sivert.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Gibanje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ C.4.7.
Opisuje i primjenjuje osnovne ideje STR-a.
Objašnjava postulate STR-a.
Opisuje dilataciju vremena.
Opisuje kontrakciju duljine.
Tumači načelo ekvivalencije mase i energije.
Opisuje relativnost simultanosti (izborno).
Kvalitativno opisuje relativističku dilataciju vremena.
Kvalitativno opisuje relativističko skraćivanje duljina. Opisuje princip rada svjetlosnog sata (izborno). Zaključuje o različitim očitanjima satova dvaju promatrača u različitim inercijskim sustavima (izborno).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Inercijski sustav, Galileijeva relativnost, brzina svjetlosti, prostorno- vremenski kontinuum svjetlosni sat (izborno), energija mirovanja (izborno).
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.4.8.
Opisuje model nastanka i strukturu svemira.
Opisuje četiri fundamentalne sile. Objašnjava nastanak i razvoj svemira. Opisuje osnovne elementarne čestice. (izborno) Objašnjava evoluciju zvijezda. (izborno)
Objašnjava model nastanka Sunčeva sustava.
Navodi glavne tipove zvijezda i uspoređuje njihove osnovne značajke. (izborno)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tamna tvar, tamna energija, termonuklearne reakcije, neutronska zvijezda, supernova, crna rupa, veliki prasak.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima).
Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.4.9.
Rješava fizičke probleme.
Kvalitativno zaključuje primjenjujući fizičke koncepte i zakone. Matematički modelira situacije i računa potrebne fizičke veličine.
Primjenjuje i interpretira različite reprezentacije fizičkih veličina.
Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice. Vrednuje postupak i rješenje.
Simbolima označuje fizičke veličine na crtežu.
Prikazuje situaciju grafičkim prikazom ili dijagramom. Eksplicitno izražava nepoznatu veličinu preko poznatih veličina.
Zaključuje o međuovisnosti fizičkih veličina na temelju matematičkog modela.
Zaokružuje vrijednosti fizičkih veličina na pouzdane znamenke. Kvalitativno zaključuje povezujući manji broj osnovnih koncepata.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Fizička veličina, vrijednost fizičke veličine, mjerna jedinica, poznata i nepoznata veličina, procjena, pouzdane znamenke, vrednovanje rješenja, fizički koncept, zakon, teorija.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda uglavnom kroz rješavanje zadataka niske složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.
Zadatke srednje složenosti treba primjenjivati samo u nekim ishodima kao poticaj darovitim učenicima.
Struktura tvari, Međudjelovanje, Gibanje, Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
FIZ ABCD.4.10. Istražuje fizičke pojave:
a) izvodeći (samostalno, u paru ili u manjoj skupini) tijekom učenja i poučavanja najmanje pet eksperimentalnih istraživanja
b) sudjelujući tijekom učenja i poučavanja u istraživanjima s pomoću demonstracijskih pokusa i računalnih simulacija
c) izvodeći (samostalno, u paru ili u timu) izvan nastave jedan učenički projekt (izborno).
Istražuje prirodne pojave.
Istražuje pojavu izvodeći učenički pokus.
Istražuje pojavu s pomoću demonstracijskog pokusa.
Istražuje pojavu s pomoću računalne simulacije.
Istražuje pojavu izvodeći učenički projekt.
Samostalno izvodi eksperiment. Raspravlja o doprinosima različitih pogrešaka u mjerenju.
Procjenjuje pogrešku mjerenja.
Računa i tumači relativnu pogrešku. Objašnjava teorijsku podlogu.
Ovisnost varijabla izražava u matematičkom obliku. Uspoređuje rezultate mjerenja s modelom. Vrednuje proceduru i rezultate mjerenja. Analizira odnose između varijabli Izgrađuje argumente utemeljene na znanstvenim dokazima. Objašnjava pojavu u prirodi, prikazanu pokusom ili računalnom simulacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Hipoteza, teorijski model, eksperiment, mjerni uređaj, račun pogreške, pogreška mjerenja, kontrola varijabla, zaključak.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Predloženi pokusi:
1. Istražuje Youngove pruge interferencije.
2. Mjeri konstantu optičke rešetke.
3. Istražuje mikrovalove s pomoću pećnice.
4. Mjeri Brewsterov kut za staklo.
5. Mjeri zakret ravnine polarizacije u šećernoj otopini.
6.Istražuje fotoelektrični učinak s pomoću simulacije.
7. Istražuje radioaktivni raspad s pomoću kockica.
8. Istražuje alfa-raspad i beta-raspad s pomoću simulacije.
9. Istražuje efekt staklenika.
10. Istražuje koeficijent restitucije elastične loptice.
11. Istražuje optičko razlučivanje.
Učitelji uz predložena mogu izabrati i druga eksperimentalna istraživanja.
Mjerenje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine izravnim mjerenjem ili izračunavanjem uz pomoć drugih fizičkih veličina od kojih se barem jedna izravno mjeri, tj. uspoređuje s istovrsnom normiranom jediničnom mjerom.
Određivanje podrazumijeva postupak kojim se saznaje vrijednost fizičke veličine preko drugih fizičkih veličina, koje se ne mjere.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Cilj je kurikularnog povezivanja nastavnih predmeta u područjima kurikuluma veća prenosivost znanja i vještina koji pridonose razvijanju generičkih kompetencija, povećanje kreativnosti pri učenju i poučavanju svih predmeta i racionalizacija obrazovnih sadržaja. Načini na koji se može ostvariti provedba integriranih sadržaja podrazumijeva usuglašenost svih područja kurikuluma.
Fizika kao dio prirodoslovnog područja kurikuluma stvara poveznice s Prirodom i društvom, Prirodom, Tehničkom kulturom, Kemijom, Biologijom i Geografijom u vertikalnom i horizontalnom povezivanju nastavnih sadržaja na razini domena područja i domena samih nastavnih predmeta koje omogućuju pristup zajedničkim konceptima: energije i zakona očuvanja energije, gibanja, čestične građe tvari i međudjelovanja. Integriranje unutar područja moguće je i na razini izučavanja prirodnih procesa, učenja i primjene procesnih vještina kao što su eksperiment, rješavanje projektnih zadataka, analiza podataka i stvaranje izvješća.
Fizika kao znanost često se koristi matematičkim znanjima za opis fizičkih zakona, funkcionalne ovisnosti fizičkih veličina, crtanja grafičkih prikaza, vektorskog prikaza fizičkih veličina, rješavanja jednadžbi te primjenu logaritamskih, eksponencijalnih i trigonometrijskih funkcija. Stoga je nužno stvoriti poveznice s matematičkim područjem kurikuluma kako bi matematički sadržaji bili povezani s fizičkima na razini ciklusa poučavanja, učenja i korištenja procesnim vještinama radi razvijanja kreativnosti i inovativnosti u rješavanju fizičkih zadataka i mogućnosti matematičkog zapisa fizičkog zakona na temelju provedenoga eksperimentalnog istraživanja.
Za prikaz pokusa, virtualnih simulacija te zapisa mjerenja i njihovo grafičko prikazivanje te za obradu podataka učeničkih istraživanja mogu poslužiti informatičko-komunikacijske tehnologije.
Povezanost s ostalim područjima može se ostvariti kroz teme koje nadilaze sam sadržaj predmeta ili predstavljaju primjenu znanja fizike u nekom drugom području, u obliku interdisciplinarnih projekata. Provođenje interdisciplinarnih projekata moguće je ostvariti ne samo u klasičnoj učionici, već i izvanučioničkom i terenskom nastavom.
Problemi koje učenik rješava samostalnim istraživanjima u fizici utječu na razvoj odgovornosti za vlastito učenje, a sadrže elemente inicijative i preuzimanja rizika. Uviđanje važnosti kreativnih inovacija za gospodarski razvoj i odgovornog ponašanja prema prirodi sastavni su dio ishoda Fizike te doprinose usvajanju ishoda međupredmetnih tema Poduzetništvo i Održivi razvoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. Učenje i poučavanje fizike
Konstruktivistički model učenja
Kognitivne znanosti, kao i rezultati edukacijskih istraživanja u fizici, pokazuju da se učenje najbolje može opisati konstruktivističkim modelom prema kojem učenik znanje gradi (konstruira) od već postojećeg prijašnjeg znanja i novih informacija. Stoga je učenje uvijek aktivan, premda najčešće nesvjestan proces konstrukcije znanja. Taj model učenja ima izravne posljedice i na način poučavanja. Potrebno je osigurati i održavati visok stupanj učenikove intelektualne aktivnosti tijekom nastave, kako bi se potaknuo proces učenja. Također je potrebno poznavati i uzeti u obzir učenikove postojeće ideje i znanja jer će oni izravno utjecati na kvalitetu i točnost njegovih mentalnih modela koji će se formirati u tom procesu. Neke učenikove intuitivne ideje o fizičkim pojavama bit će u suprotnosti s fizičkim idejama koje treba usvojiti pa će učenje katkad zahtijevati modificiranje ili čak radikalno restrukturiranje postojećih ideja.
Nastavne metode
Ako su učenici tijekom nastave uglavnom pasivni i nemotivirani, ona neće proizvesti željene ishode. Učenici neće razviti potrebno razumijevanje, zaključivanje i sposobnosti primjene znanja. Stoga je važno birati metode i načine poučavanja koji će potaknuti aktivno učenje. Pokazuje se da su to ponajviše metode koje potiču međudjelovanje između učenika i učitelja te učenika međusobno. Međudjelovanje je bitno jer se njime potiče intelektualna aktivnost učenika, razmišljanje, zaključivanje i verbaliziranje ideja, što sve zajedno vodi ne samo do formiranja novog znanja, nego i do razvoja brojnih učenikovih sposobnosti. Verbalizacija ideja izrazito je važan element u razvoju mišljenja 91 stoga u svakoj prilici treba kod učenika inzistirati na jasnom i potpunom izražavanju. Isto tako i pitanja koja učitelj postavlja imaju veliku ulogu u vođenju učenika u razmišljanju i zaključivanju te je izrazito važno da ona budu formulirana tako da zahtijevaju i potiču na razmišljanje. Interaktivne nastavne metode su brojne, a uključuju na primjer usmjerenu raspravu, kooperativno rješavanje zadataka u malim skupinama, izvođenje eksperimenata, prikupljanje odgovora cijelog razreda na konceptualna pitanja s pomoću elektroničkog sustava za odgovore ili kartica. Interaktivne nastavne metode omogućavaju učenicima da dobiju povratnu informaciju o svojem učenju tijekom nastave, a učitelju daju dobar uvid u znanje učenika, kao i u poteškoće s kojima se tijekom učenja suočava te smanjuju potrebu za klasičnim usmenim ispitivanjem.
Učenje će biti najučinkovitije ako se isti koncepti susreću u različitim kontekstima, ako se na njih vraća u više navrata na različitim razinama složenosti (tzv. spiralno učenje) te ako se iskazuju kroz više različitih reprezentacija (npr. grafički, jednadžbom, riječima). Izrazito je važno, gdje god je moguće, fizičke pojave povezati sa stvarnim situacijama i učenikovim iskustvima iz života jer to podiže motivaciju za učenje i povećava relevantnost sadržaja za učenika.
Uloga eksperimenata u nastavi fizike Fizike
U nastavi Fizike veliku ulogu imaju i eksperimenti, i demonstracijski koje obično izvodi učitelj, i učenički. Učenje se najlakše ostvaruje ako se polazi od konkretnog prema apstraktnom, stoga je važno da eksperiment, koji predstavlja konkretno iskustvo fizičke pojave koja se proučava, bude ishodište i okosnica nastave. Povremeno je moguće primjenjivati i snimljene pokuse ili računalne simulacije, ali prednost uvijek treba dati stvarnim pokusima koje što češće trebaju izvoditi upravo učenici. Pokusi trebaju biti uklopljeni u nastavni proces kao sredstvo upoznavanja i istraživanja fizičkih pojava. Izvode se tako da angažiraju učenike i potiču njihovu intelektualnu aktivnost, tražeći od njih da pritom što više samostalno daju svoje pretpostavke, opažanja, opise, zaključke i analize rezultata.
Istraživački usmjerena nastava Fizike
Učenici trebaju učenjem Fizike razviti sposobnost znanstvenog razmišljanja i zaključivanja i upoznati načine stjecanja novih znanja u području prirodnih znanosti. Drugim riječima trebaju učiti i o znanstvenim metodama, a ne samo o znanstvenim rezultatima. Fizika je istraživačka disciplina pa je važno da nastava Fizike bude također istraživački usmjerena kako bi mogla ostvariti navedene ciljeve.
Istraživački usmjerena nastava Fizike započinje otvaranjem problema pokusom ili pitanjima koja novu pojavu ili koncept smještaju u kontekst realnog života. Nakon početne faze prikupljanja i diskutiranja ideja učenika slijedi važan korak upoznavanja nove pojave kroz pokus. Potom se postavlja jedno ili više istraživačkih pitanja na koja učenici nastoje odgovoriti kroz vođeno istraživanje, tj. planiranjem i provođenjem novih pokusa uz učiteljevo vodstvo. Istraživanje najčešće ima za cilj otkriti pravilnosti karakteristične za pojavu koja se proučava i izgraditi model koji je može opisati, a može se provoditi kroz učeničke pokuse ili kroz frontalne istraživačke pokuse i raspravu. U oba je slučaja izrazito važno da učenici postavljaju i testiraju hipoteze, daju svoja predviđanja, grade modele, provode kontrolu varijabla, samostalno opisuju, organiziraju i usustavljuju opažanja i rezultate mjerenja te ih predstavljaju ostatku razreda. U razrednoj se raspravi tada formiraju zaključci iz dobivenih rezultata. Uz učiteljevu pomoć najčešće se tada formulira i matematički model koji opisuje novu pojavu, a potom se razmatra njegovo značenje i mogućnosti primjene. Sve navedene aktivnosti i procesi imaju veliku vrijednost i ulogu u razvijanju intelektualnih sposobnosti učenika, njihova prelaženja s konkretnog na formalno mišljenje, kao i za upoznavanje prirode znanosti.
Fizika kao općeobrazovni predmet
Pri nastavi Fizike važno je istaknuti i razvoj ideja u fizici tijekom povijest te ih ilustrirati odabranim primjerima. Cilj je da učenici upoznaju fiziku kao specifičnu ljudsku djelatnost koja ima velik utjecaj na razvoj društva i svakodnevni život. Razvoj fizičkih ideja treba predočiti na odabranim primjerima iz povijesti fizike uz naglašavanje odnosa teorije i eksperimentalnih podataka. Povijesna perspektiva važna je i kako bi se naglasio međuodnos i utjecaj društva i znanosti u različitim vremenima. Također je važno upozoriti na povezanost fizike s razvojem tehnike i tehnologije te s drugim prirodnim znanostima. Za učenike koji se u svojem profesionalnom životu neće izravno baviti prirodnim i tehničkim znanostima, Fizika je općeobrazovni predmet koji razvija razumijevanje temeljnih prirodnih zakonitosti i funkcioniranja znanosti te sposobnost formalnog mišljenja i osnovne načine znanstvenog zaključivanja.
Rješavanje zadataka u nastavi Fizike
Rješavanje zadataka složena je vještina koja se postupno razvija. Iako je važna, ne treba joj davati središnje mjesto u nastavi Fizike. Treba primjenjivati i konceptualne i numeričke zadatke. Konceptualni zadatci ne uključuju ili minimalno uključuju matematičke operacije, a svrha im je razvijanje i provjeravanje učenikova razumijevanja fizičkih koncepata i njihovih reprezentacija, veza među konceptima, sposobnosti kvalitativnog zaključivanja te nekih osnovnih oblika znanstvenog zaključivanja. Numerički zadatci također zahtijevaju konceptualno razumijevanje, no primarno služe razvijanju i provjeravanju sposobnosti matematičkog modeliranja fizičkih situacija. Nakon obrade novih sadržaja prvo dolaze konceptualni, a tek potom numerički zadatci. Zadatci se trebaju razlikovati prema stupnju složenosti i kognitivne zahtjevnosti. Zadatci niske složenosti najčešće se odnose samo na jedan koncept, relaciju ili pravilo. Zadatci srednje složenosti uključuju povezivanje manjeg broja koncepata, relacija, pravila ili reprezentacija (npr. grafovi, dijagrami sila itd.) te manji broj koraka u planiranju i provođenju postupka rješavanja. Oni se također češće odnose na poznatije kontekste. Zadatci veće složenosti tipično uključuju povezivanje i interpretiranje većeg broja koncepata, relacija, pravila ili reprezentacija te veći broj koraka u planiranju i provođenju postupka rješavanja. Zadatci srednje i veće složenosti zahtijevaju primjenu strateškog znanja i pristupa problemu, koji uključuju vizualizaciju problema, fizički opis situacije i odabir relevantnoga fizičkog modela, matematički opis, provođenje postupka rješavanja i evaluaciju dobivenog rješenja. Složeniji zadatci redovito u većoj mjeri zahtijevaju uporabu viših kognitivnih operacija.
U osnovnoj školi zadatci će uglavnom biti na niskoj razini složenosti. U srednjim školama treba uvesti zadatke svih triju razina kako bi se osigurala postupnost u razvijanju vještine matematičkog modeliranja. Zbog ograničenja koja postavljaju broj sati nastavnih predmeta te matematička znanja i kognitivna zrelost učenika neće se u svim razredima i na svim temama očekivati jednak stupanj složenosti zadataka. Zadatci veće složenosti preporučuju se raditi na dvije do tri odabrane teme po razredu. Treba naglasiti da bi se u srednjoj školi trebale početi više primjenjivati i nove vrste zadataka, koje su edukacijska istraživanja u fizici identificirala kao potencijalno učinkovitije u razvijanju viših kognitivnih sposobnosti (npr. zadatci s opsežnijim kontekstom, zadatci rangiranja i usporedbe, opisivanje fizičke situacije koja odgovara zadanoj jednadžbi, otvoreni problemi itd.).
Poticanje interesa za Fiziku i izvrsnosti
Učenicima je moguće povremeno dati otvorene samostalne projekte koje mogu samostalno realizirati izvan redovne nastave - kod kuće ili u sklopu dodatne nastave. Takvi samostalni radovi mogu biti izrazito poticajni za učenike te razviti i njihove sposobnosti i znanja, i njihovu znatiželju i sklonost fizici. Velik je zadatak nastave Fizike također i poticanje izvrsnosti kod učenika te rad s darovitim učenicima kroz njihovo praćenje i uključivanje u razna natjecanja i projekte. U tom je smislu važna suradnja škola i istraživačkih ustanova (fakulteta i instituta), kako bi se darovitim i zainteresiranim učenicima već vrlo rano moglo dati priliku da upoznaju autentičan istraživački rad i u njega se djelomično i uključe. Učenje i poučavanje Fizike, koje ima naglašen istraživački aspekt, može znatno potaknuti interes učenika za prirodne i tehničke znanosti općenito, a posebno za fiziku, te time potencijalno utjecati na povećanje broja učenika koji će svoju profesiju birati u tim područjima.
Nužni materijalni uvjeti za izvođenje nastave Fizike
Kako suvremena i kvalitetna nastava Fizike nije zamisliva bez eksperimenata, nužna je pretpostavka za njeno izvođenje postojanje specijalizirane učionice za fiziku (kabineta) u školi i dostatne opreme za izvođenje pokusa. U nastavi se treba koristiti brojnim suvremenim tehnologijama poput računala, suvremene nastavne eksperimentalne opreme, interneta i drugog, koje trebaju biti na raspolaganju učitelju i učenicima.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. Vred novanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda odražava stupanj ostvarenja ciljeva učenja i poučavanja Fizike. Ljestvica razina usvojenosti ishoda daje smjernice za vrednovanje koje tijekom učenja i poučavanja provodi učitelj. Vrednovanje podrazumijeva sustavno prikupljanje podataka o napredovanju učenika tijekom učenja i poučavanja, a ostvaruje se praćenjem, provjeravanjem i ocjenjivanjem, uključujući samoprocjenu učenika o vlastitom napretku tijekom procesa učenja i poučavanja. Cilj i svrha vrednovanja prije svega je unapređenje procesa učenja i napredovanja učenika i sastavni je dio planiranja učenja i poučavanja.
Metode i tehnike kojima se učitelj može koristiti pri učenju i poučavanju Fizike za vrednovanje su: pisane provjere, usmeno ispitivanje, ciljana pitanja, rasprave, kartice, praćenje aktivnosti učenika tijekom individualnog rada, rada u skupini, prezentacija rezultata rada, radne mape, provjera školskih i domaćih uradaka, mrežne platforme za kreiranje 93 kvizova i slično. Umjesto klasičnoga usmenog ispitivanja preporučuje se kontinuirano praćenje učenikovih odgovora kroz interaktivan, istraživački usmjeren proces učenja i poučavanja.
S ciljem unapređenja učenja provode se tri pristupa vrednovanju:
● Vrednovanje za učenje integrirano je u proces učenja i poučavanja. Pritom se prepoznaju inicijalne učenikove koncepcije, prati njegovo konstruiranje koncepata i modela u fizici, a sve radi napredovanja učenika i ostvarenja ishoda.
● Vrednovanje kao učenje usmjereno je na učenika, pri čemu se učenik potiče na praćenje, refleksiju i samovrednovanje vlastitog učenja, samoanalizu vlastitog i procjenu rezultata rada drugih učenika.
● Vrednovanje naučenoga ima svrhu uvida u ostvarenje razina usvojenosti znanja, vještina, stavova nakon učenja neke nastavne cjeline, više cjelina ili pri završetku nastavne godine. Planirano ga provodi učitelj, najčešće usmenim provjerama i pisanim ispitima.
Vrednovanja za učenje i kao učenje su formativna, usmjerena na poticanje učenikova napredovanja tijekom procesa učenja i u pravilu se ne ocjenjuju, no mogu rezultirati ocjenom u poticajnom smislu. Vrednovanje naučenoga je sumativno i završava ocjenom.
Elementi vrednovanja u nastavnom predmetu Fizika su:
A: Usvojenost znanja - vrednuje se učenikovo poznavanje, opisivanje i razumijevanje fizičkih koncepata te njihovo povezivanje i primjena u objašnjavanju fizičkih pojava, zakona i teorija na znanstveni način. To uključuje logičko povezivanje i zaključivanje u tumačenju raznih reprezentacija poput dijagrama, grafičkih prikaza, jednadžbi, skica i slično, uzimajući u obzir značajke znanstvenog stila izražavanja kao što su racionalnost, konciznost i objektivnost. Ostvaruje se formativno ili sumativno, usmeno ili pisano.
B: Primjena znanja - vrednuje se učenikova sposobnost primjene fizičkih koncepata u rješavanju konceptualnih i numeričkih problema. Vrednuje se i kreativnost u rješavanju te sposobnost kritičkog osvrta na rješenja. Također se prati i vrednuje učenikov napredak u strategiji rješavanja zadataka. Ta strategija podrazumijeva korištenje određenim procedurama u specifičnom fizičkom kontekstu, čime se posredno vrednuje i usvojenost elementa A. Ostvaruje se formativno ili sumativno, pisano ili usmeno. Pismeni ispit treba sastavljati od nekoliko ravnomjerno zastupljenih konceptualnih i numeričkih zadataka koji su graduirani po složenosti.
C: Istraživanje pojava - vrednuje se kontinuiranim praćenjem učenikove aktivnosti u istraživački usmjerenom učenju i poučavanju. Vrednuju se eksperimentalne vještine, obrada i prikaz podataka, donošenje zaključaka na temelju podataka, doprinos timskom radu pri izvođenju pokusa u skupinama, doprinos istraživanju i raspravi koji se provode frontalno, sustavnost i potpunost u opisu pokusa i zapisu vlastitih pretpostavka, opažanja i zaključaka, kreativnost u osmišljavanju novih pokusa te generiranju i testiranju hipoteza. Vrednovanje uključuje kontinuirano praćenje i pregledavanje učenikovih zapisa eksperimentalnog rada (npr. bilježnica, portfolija) te praćenje i bilježenje učenikovih postignuća.
Elementi A, B i C vrednuju se ocjenama od 1 do 5. Doprinos elementa A, B i C u zaključnoj ocjeni u jednakim je postotcima. Razine usvojenosti su smjernice za učenje i poučavanje.
Učitelj opisno procjenjuje i sljedeća tri elementa generičkih kompetencija:
1. odgovornost (prati se kroz sve elemente praćenja učenika)
2. samostalnosti samoinicijativnost (prati se kroz učenikova istraživanja i projekte, rješavanje zadataka, služenje literaturom, prezentacije, rasprave)
3. komunikacija i suradnja (prati se tijekom rada u skupinama kod eksperimentalnih istraživanja i učeničkih projekata).
Važno je da učitelj vrednuje učenika po svim elementima vrednovanja, različitim metodama, i to kontinuiranim praćenjem tijekom nastavne godine koje povremeno završava ocjenom kako bi njegova procjena bila što pouzdanija i realnija. Na temelju tako prikupljenih i dokumentiranih informacija učitelj donosi odluku o zaključnoj ocjeni na kraju nastavne godine.
Zaključna ocjena ne mora biti aritmetička sredina pojedinačnih ocjena dodijeljenih tijekom nastavne godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja