REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET PRIRODE I DRUŠTVA ZA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Priroda i društvo za osnovne škole u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Priroda i društvo.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
- Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Priroda i društvo objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. razreda osnovne škole od školske godine 2019./2020., za učenike 2. i 3. razreda osnovne škole od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. razreda osnovne škole od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Prijedlog predmetnog kurikuluma Priroda i društvo
Studeni 2018.
Sadržaj
A. Opis nastavnoga predmeta Priroda i društvo
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Priroda i društvo
C. Koncepti u organizaciji kurikuluma nastavnoga predmeta Priroda i društvo
Organiziranost svijeta oko nas
D. Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Priroda i društvo po razredima i konceptima
Osnovna škola Priroda i društvo 1. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Priroda i društvo 2. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Priroda i društvo 3. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Priroda i društvo 4. razred – 105 sati godišnje
Primjer razrade odgojno-obrazovnih ishoda u izvedbenome kurikulumu
F. Učenje i poučavanje nastavnoga predmeta Priroda i društvo
G. Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Priroda i društvo
A. Opis nastavnoga predmeta Priroda i društvo
Priroda i društvo interdisciplinaran je nastavni predmet koji integrira znanstvene spoznaje prirodoslovnoga, društveno-humanističkoga i tehničko-informatičkoga područja. Prirodne znanosti uvode učenika u svijet istraživanja i spoznavanja prirode, a društvene i humanističke znanosti u život ljudi i društvene odnose koji se temelje na uvažavanju i prihvaćanju ljudske prirode. U procesu učenja i poučavanja bitne su i spoznaje tehničko-informatičkoga područja što uključuje pravilnu, sigurnu i svrsishodnu uporabu različitih oblika tehnologije, a posebice informacijsko- komunikacijske tehnologije.
Poticanjem prirodne radoznalosti, želje za učenjem i otkrivanjem svijeta oko sebe, učenik razvija zanimanje za prirodne i društvene pojave i odnose, usvaja ključna znanja i koncepte navedenih područja te razvija vještine i stavove za promišljen, aktivan i odgovoran osobni doprinos zajednici.
Učenje i poučavanje nastavnoga predmeta Priroda i društvo usmjerava učenika na:
◊ postavljanje pitanja o prirodi i promjenama koje se zbivaju oko nas
◊ otkrivanje povezanosti i međuovisnosti procesa i pojava u prirodnome i društvenome okružju
◊ istraživanje i brigu za svijet u kojemu živi
◊ spoznavanje sebe i odnosa čovjeka prema drugima i prema okolišu
◊ informiranje, kritičko mišljenje i odgovorno djelovanje
◊ poštivanje jednakosti i prava svih ljudi te prihvaćanje različitosti.
Znanja, vještine i stavovi stečeni u nastavnome predmetu Priroda i društvo omogućavaju učeniku bolje razumijevanje svijeta koji ga okružuje, lakše snalaženje u novim situacijama u prirodnome i društvenome okružju te donošenje odluka za osobnu dobrobit, dobrobit zajednice i prirode. Učenjem o domu, obitelji te lokalnoj i široj zajednici sustavno se izgrađuje osobni, kulturni i nacionalni identitet uz istodobno razvijanje osjetljivosti za druge i cjelokupno životno okružje. Primjenom različitih strategija aktivnoga učenja i poučavanja promiče se odgovornost i osnažuje integritet čime učenik postaje pouzdan, moralan i dosljedan pojedinac koji poštuje sebe i druge. Time se potiče i osigurava cjelovit razvoj i dobrobit učenika uvažavajući jedinstvenost svake osobe.
Pružanjem veće slobode učiteljima pri izboru sadržaja, metoda i oblika rada, učenje i poučavanje usklađeno s interesima učenika postaje zanimljivije i motivirajuće učeniku i učitelju. Sustavno se stvaraju veze između stečenih spoznaja, vlastitoga iskustva i primjene u svakodnevnome životu.
Iskustvena, istraživački usmjerena i problemska nastava u kojoj je učenik u središtu procesa učenja osigurava njegovu aktivnu ulogu u učenju i poučavanju. Prikupljanjem, obradom i prikazivanjem podataka te primjenom različitih oblika tehnologije razvijaju se informacijska, komunikacijska i digitalna pismenost. Učenjem s drugima i od drugih u različitim okružjima te suradnjom škole s roditeljima, lokalnom i širom zajednicom učenika se usmjerava na suradnju i otvorenost prema zajednici.
Nastavni predmet Priroda i društvo uči se i poučava u prvome i dijelu drugoga odgojno-obrazovnog ciklusa, a osnovnim konceptima usko je povezan s drugim nastavnim predmetima, međupredmetnim temama i područjima kurikuluma. Na kraju drugoga odgojno-obrazovnog ciklusa (u 5. razredu) učenik spoznaje i vještine iz ovoga predmeta nadograđuje u Prirodi, Geografiji, Povijesti i Tehničkoj kulturi, a u trećemu ciklusu i u Biologiji, Fizici i Kemiji.
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Priroda i društvo
U nastavnome predmetu Priroda i društvo učenik će:
1. spoznati složenost svijeta koji ga okružuje, povezanost čovjeka, društva i prirode u vremenu i prostoru potaknut znatiželjom, vođen vlastitim iskustvom i interesima
2. razumjeti svoj rast i razvoj u interakciji s drugima i prirodom, razvijati integritet, osobni i nacionalni identitet, oblikujući pozitivan odnos prema sebi, drugima, prirodi i društvu kao cjelini
3. razvijati istraživačke kompetencije važne za spoznavanje svijeta oko sebe i kompetencije za cjeloživotno učenje te prepoznati mogućnosti primjene znanstvenih spoznaja u svakodnevnome životu i različitim djelatnostima
4. poštivati i uvažavati različitosti, poznavati svoja i uvažavati prava drugih, razvijati odgovornost i empatiju prema okružju te kritički promišljati o pitanjima iz svakodnevnoga života (društvenim, etičkim, ekološkim i sl.)
5. sigurno i odgovorno koristiti se tehnologijom u svakodnevnome životu, kao i informacijsko-komunikacijskom tehnologijom za pristup, prikupljanje, obradu i prezentaciju informacija
6. povezati spoznaje iz nastavnoga predmeta Priroda i društvo s drugim nastavnim predmetima, međupredmetnim temama i područjima kurikuluma te razviti inovativnost, kreativnost i otvorenost za nove ideje kako bi aktivno pridonosio održivomu razvoju.
C. Koncepti u organizaciji kurikuluma nastavnoga predmeta Priroda i društvo
U izradi kurikuluma nastavnoga predmeta Priroda i društvo primijenjen je konceptualni pristup kako bi se učenje usmjerilo na povezivanje, razumijevanje i integriranje znanja na različitim kognitivnim razinama uz razvijanje vještina i stavova. Učenika se usmjerava na stjecanje kompetencija važnih za život povezivanjem učenja s vlastitim iskustvima. Aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja pomaže u povezivanju i razumijevanju koncepata te ih priprema za cjeloživotno učenje.
Kontekst prilagođen interesima učenika, lokalnim specifičnostima i aktualnim zbivanjima pridonosi razvoju znatiželje i motivacije učenika za usvajanjem novih znanja, razvijanjem vještina i stavova za daljnje obrazovanje i svakodnevni život.
Kurikulum nastavnoga predmeta Priroda i društvo obuhvaća koncepte: Organiziranost svijeta oko nas , Promjene i odnosi , Pojedinac i društvo te Energija . Koncepti se međusobno prožimaju pružajući učeniku mogućnost da različitim sadržajima i aktivnostima u svakome razredu neprestano nadograđuje njihovo razumijevanje. Svaki od koncepata u sebi integrira više različitih nižih razina koje su ključne za razumijevanje cjeline.
Zadatak je nastavnoga predmeta Priroda i društvo poticati i razvijati ljudsku potrebu za istraživanjem i uočavanjem uzročno-posljedičnih veza u svijetu koji ga okružuje. Zbog toga je u Prirodi i društvu važan metodološki pristup koji je nazvan Istraživački pristup kojemu su, na sličan način kao i za četiri koncepta, određeni ishodi koje učenik ostvaruje učenjem ovoga nastavnog predmeta. Taj pristup spoznavanja prirode, prirodnih ili društvenih pojava i/ili različitih izvora informacija moguće je razvijati jedino povezivanjem sa svim ostalim konceptima predmeta Priroda i društvo. Bitno je naglasiti da učitelj samostalno odlučuje kad će se i na kojim primjerima ti ishodi ostvarivati u odgojno- obrazovnome procesu.
Istraživačkim pristupom učenik razvija vještine koje će kasnije primijeniti i u svakodnevnome životu te na temelju kritičkoga razmatranja valjanih dokaza i argumenata donositi relevantne odluke. Istraživački pristup pridonosi razvijanju znatiželje, kreativnosti, vještina promatranja, uspoređivanja, razvrstavanja, postavljanja pitanja, predviđanja, analiziranja, generaliziranja, vrednovanja, komuniciranja, prikupljanja informacija i slično. Osim toga učenik uči koristiti se različitim informacijama i izvorima informacija. Na taj se način učenik osposobljava i za daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje. Kako bi učenici ostvarili ishode, učitelj može prema svome izboru odabrati različite načine učenja i poučavanja kao što su istraživanje, rješavanje problema, demonstracije, didaktičke igre, kvizovi, igranje uloga, crtanje, konceptualne mape, mentalne mape i slično. Pritom se može primijeniti projektno i suradničko učenje, a odgojno-obrazovni proces može se izvoditi u učionici, kao i izvan učionice.
U prvome obrazovnom ciklusu učenike je potrebno postupno uvoditi u istraživačke aktivnosti i razvijati temeljne istraživačke vještine, a u ostalim ciklusima poticati razvoj istraživačkih kompetencija integrirano, manjim istraživačkim projektima, ali uvijek aktivnostima i sadržajima primjerenima njihovim mogućnostima i interesima.
Organiziranost svijeta oko nas
Svijet oko nas organiziran je kao sklad prirodnih i društvenih sustava. U svim njegovim cjelinama i dijelovima postoji red. Dijelovi živoga i neživoga u prirodi razlikuju se po svojim osnovnim obilježjima i svojstvima. Organiziranost živoga i neživoga u prirodi omogućava međusobnu povezanost i opstanak svih živih bića. Različita živa bića organizirana su u zajednice u kojima zadovoljavaju svoje potrebe i ostvaruju svoje uloge. Čovjek kao prirodno, misaono, duhovno i društveno biće organizira život u različitim društvenim zajednicama: obitelji, vrtiću, školi, u lokalnome i globalnome okružju.Teži urediti svoj životni prostor na estetski prihvatljiv, zdrav, održiv i funkcionalan način. Stanovništvo, naselja i gospodarske djelatnosti oblikuju funkcionalnu organizaciju prostora. U organizaciji života ljudi, ali i društva, bitna je i vremenska organizacija. Možemo prikazati i pratiti organizaciju vlastitoga vremena i organiziranost društva tijekom određenih vremenskih razdoblja. Svojim djelovanjem čovjek može pozitivno ili negativno utjecati na organiziranost svijeta oko sebe.
Promjene i odnosi u prostoru, vremenu i prirodi oblikuju život kakav poznajemo i omogućavaju organiziranost svijeta oko nas. Promjene, kao rezultat prilagodbe, ostavile su trag u vremenu zabilježen u prirodnim oblicima i povijesnim izvorima koji nas uče o prošlosti i pripremaju za budućnost. Razumijevanje promjena i odnosa pomaže čovjeku predvidjeti događaje i procese te poštovati samoodrživost Zemlje. U prirodi uočavamo obrasce koji se ponavljaju poput životnih ciklusa, kruženja vode, izmjene dana i noći, godišnjih doba i sl. Rast i razvoj živih bića ovisi o životnim uvjetima, a za očuvanje zdravlja čovjeka bitno je usvojiti i zdrave životne navike. U neprestanome razvoju živoga svijeta uz stalne je promjene važno uočiti međuovisnost čovjeka i svih drugih organizama i okoliša. Svojim djelovanjem čovjek često narušava prirodnu i društvenu ravnotežu ostavljajući vidljive posljedice. Njegovo djelovanje trebalo bi biti u skladu s održivim razvojem, usmjereno na očuvanje okoliša te unapređivanje društva. Međuodnos ljudi, naselja i gospodarskih djelatnosti rezultira procesima i stalnim promjenama u prostoru i vremenu, što se očituje u promjeni njihova prostornog rasporeda, krajolika i važnosti pojedinih regija. Odnosi u obitelji i drugim zajednicama ključni su za razvoj socijalizacije i identiteta.
Čovjek je društveno biće koje se ostvaruje životom u zajednici. Obitelj je temeljna zajednica u kojoj čovjek stječe iskustva i pripadajući joj, izgrađuje identitet. U suživotu s članovima obitelji i članovima zajednice dijete ostvaruje svoja prava i ispunjava obveze te preuzima odgovornost. U zajednicama poput vrtića, škole i razreda, važnima za razvoj identiteta, donose se, prihvaćaju i provode pravila ponašanja važna za red i suživot te razvija odgovornost za sebe i druge. Ljudske zajednice nastanjuju prostor i svojim jezikom, kulturom, tradicijom, načinom življenja i djelatnostima, povijesnim i suvremenim događajima tomu prostoru daju identitet. S druge strane, prostor i njegova obilježja pružaju identitetnu osnovu zajednicama koje u njemu žive. Različiti prirodni ili izgrađeni krajolici, vremenski uvjeti i prirodni resursi utječu na razvoj određenih djelatnosti, na način življenja i odnos prema okolišu. Izgradnja nacionalnoga identiteta ima svoj temelj u obiteljskoj zajednici pri čemu dijete upoznaje svoj materinski jezik i razvija svijest o nacionalnoj pripadnosti, a nastavlja s upoznavanjem povijesti svoga zavičaja i domovine te očuvanjem baštine. Pritom pojedinac razvija građansku, kulturnu, etičku, ekološku i zdravstvenu svijest te postaje odgovoran i aktivan građanin koji djeluje i pridonosi boljitku zajednice izgrađujući sebe.
Energija je potrebna svim organizmima za životne procese i promjene. Njihovo preživljavanje ovisi o unosu, uporabi i pretvorbi energije. Postoje različiti oblici i izvori energije, ona se upotrebljava u različitim procesima i pritom mijenja oblik i/ili prelazi s jednoga tijela na drugo. Potrebna je našemu tijelu, ali i za različite uređaje u našemu svakodnevnom životu, u prometu, industriji i sl. Važnost energije najlakše spoznamo kad je nema dovoljno. Čovjek stalno pronalazi nove, obnovljive i neobnovljive izvore energije, načine dobivanja i pohranjivanja te iskorištavanja energije nužne za opstanak i razvoj društva. Proizvodnja i potrošnja energije ima i nepovoljne posljedice za okoliš, te je potrebno izgraditi pravilan odnos prema uporabi energije te svijest o različitim opasnostima i mjerama opreza. Razumijevanje energije omogućava shvaćanje različitih pojava, promjena i procesa u svakodnevnome životu kojima je potrebna energija te važnosti održivoga načina proizvodnje, prijenosa, pretvorbe i uporabe energije.
Povezanost koncepata nastavnoga predmeta Priroda i društvo s generičkim kompetencijama i međupredmetnim temama u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva prikazan je na Slici 1.
Slika 1. Organizacija kurikuluma nastavnoga predmeta Priroda i društvo
D. Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Priroda i društvo po razredima i konceptima
Osnovna škola Priroda i društvo 1. razred – 70 sati godišnje
A. Organiziranost svijeta oko nas |
||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||
OŠ PID. A.1.1. Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi opažajući neposredni okoliš. |
Otkriva da cjelinu čine dijelovi, da se različite cjeline mogu dijeliti na sitnije dijelove. Dijelovi i cjeline imaju različita svojstva/obilježja. Uočava red u prirodi na primjeru biljaka, životinja i ljudi. Uspoređuje obilježja živoga, svojstva neživoga u neposrednome okolišu. Imenuje i razlikuje tvari u svome okružju (voda, zrak, zemlja, plastika, staklo, tkanine, drvo, metal i sl.). Razlikuje svojstva tvari koja istražuje svojim osjetilima. Otkriva da se tvari mogu miješati te osjetilima istražuje njihova nova svojstva. Razvrstava bića, tvari ili pojave u skupine primjenom određenoga kriterija, objašnjavajući sličnosti i razlike među njima. Imenuje dijelove svoga tijela i prepoznaje razlike između djevojčice i dječaka; Navodi dnevne obroke i primjere redovitoga održavanja osobne čistoće i tjelovježbe povezujući s očuvanjem zdravlja. |
Opisuje obilježja bića i svojstva tvari, bilježi vremenske pojave i uočava cjelinu i njezine dijelove opažajući neposredni okoliš. |
||
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Na primjerima iz svakodnevnoga okružja učenik otkriva da se cjelina sastoji od dijelova (šuma se sastoji od drveća, razred od učenika, kuća/stan od prostorija i dr.). Na primjerima iz prirode uspoređuje obilježja bića (živoga) i svojstva tvari (neživoga) opažajući sličnosti i razlike i odgovarajući na pitanja: kakvog su oblika, teksture, boje, mirisa, po čemu se razlikuju, što će se dogoditi ako bi ih stavili u čašu vode i sl. Na primjerima učenik otkriva da dijelovi i cjeline imaju različita svojstva/obilježja, npr. ako pomiješamo sok i vodu, dobijemo drukčiji okus, otopimo šećer u vodi. |
||||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Na primjerima iz prirode uočava da dijelovi cjeline različitim kombinacijama i postupcima poprimaju nove oblike i svojstva (zrna pšenice mljevenjem postaju brašno, morske stijene od udaraca valova usitnjavaju se u morske kamenčiće). Od prikupljenih prirodnih materijala (žireva, školjaka, kamenčića i sl.) oblikuje različite cjeline (kućice, životinje i sl.), potom ih razlaže te osjetilima opaža njihova osnovna svojstva (glatko-hrapavo; tvrdo-meko i sl.). |
||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||
OŠ PID. A.1.2. Učenik prepoznaje važnost Organiziranosti vremena i prikazuje vremenski slijed događaja. |
Određuje i imenuje doba dana, dane u tjednu i godišnja doba opažajući organiziranost vremena. P rikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na jučer, danas i sutra i u odnosu na doba dana (npr. vremenska crta). Reda pravilno dane u tjednu i prepoznaje važnost organiziranosti vremena. |
Opisuje i prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na doba dana, dane u tjednu i/ili godišnja doba. |
||
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenik na vremenskoj crti ili lenti vremena prikazuje i smješta događaje u odnose: doba dana, dani u tjednu, jučer/danas/sutra, prekjučer, prekosutra, godišnja doba. |
||||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Primjenjuje IKT na različite načine (npr. prikazuje i reda dane u tjednu, koristi se različitim online igrama za učenje); |
||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||
OŠ PID. A.1.3. Učenik uspoređuje organiziranost različitih prostora i zajednica u neposrednome okružju. |
Uspoređuje organizaciju doma i škole (članovi obitelji, djelatnici u školi, radni prostor, prostorije...) Prepoznaje važnost uređenja prostora u domu i školi te vodi brigu o redu u domu i školi. Prepoznaje organizaciju prometa (promet, prometnica, pješaci, vozači, prometni znakovi). Opisuje organiziranost zajednice u svome okružju te prepoznaje važnost pravila za njezino djelovanje; Uspoređuje pravila u domu i školi. Opisuje svoje dužnosti u zajednicama kojima pripada; |
Opisuje organiziranost različitih prostora i pravila te primjere njihove primjene u neposrednome okružju te navodi svoje dužnosti u obitelji i školi. |
||
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Uzimaju se primjeri organizacije iz neposrednoga učenikova okružja kao što su dom, obitelj, razred, škola i promet. Učenik navodi i opisuje članove svoje obitelji. Prepoznaje i pojašnjava po čemu je njegova obitelj posebna i jedinstvena. Uočava da svaki član obitelji ima svoja prava i dužnosti te da poštivanje tih prava i ispunjavanje dužnosti pomaže u organiziranosti obiteljske zajednice. Navodi primjere pravila, npr. prometna pravila, pravila za očuvanje i zaštitu okoliša, važnost simbola i/ili piktograma (jednostavni slikovni znakovi poput prometnih znakova, znakova upozorenja, znakova koji poručuju neku radnju) i dr. Na primjerima iz neposrednoga okružja učenik spoznaje red u prostoru (svoje radno mjesto) i zajednici kao i pravila za djelovanje zajednice. |
||||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučuje se u izvanučioničkoj nastavi (okolica škole) prepoznati organizaciju prometa. Učenik izrađuje modele prometnih znakova i/ili prometnih sredstava. Učenik istražuje značenje simbola i piktograma (znakovi upozorenja i znakovi sigurnosti, obavijesti, putokazi, upute i sl.). Učenik uz učiteljevu pomoć oblikuje postojeće uratke služeći se IKT-om; |
||||
B. Promjene i odnosi |
||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||
OŠ PID. B.1.1. Učenik u spoređuje promjene u prirodi i opisuje važnost brige za prirodu i osobno zdravlje. |
Opisuje vremenske prilike, rast i razvoj biljke, svoj rast i razvoj; Povezuje izmjenu dana i noći i godišnjih doba s promjenama u životu biljaka, životinja i ljudi. Promatra i predviđa promjene u prirodi u neposrednome okolišu. Brine se za očuvanje osobnoga zdravlja i okružja u kojemu živi i boravi; |
Opisuje i prikazuje promjene u prirodi oko sebe. Brine se o sebi i prirodi oko sebe te navodi posljedice nebrige. |
||
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Prepoznati ptice selice i stanarice u neposrednome okolišu. Seobe ptica povezati s načinom njihove prehrane jer se sele zbog nedostatka hrane. Voditi brigu o živim bićima u različitim uvjetima, npr. hraniti ptice stanarice zimi. Na primjerima osobnoga ponašanja uočava važnost održavanja osobne čistoće, raznolike prehrane, pravilnoga držanja tijela i nošenja školske torbe, tjelesne aktivnosti, zaštite od sunca, poznavanja vremenskoga ograničenja rada s digitalnom tehnologijom i sl. za očuvanje zdravlja. Povezuje pravilnu prehranu sa svojim rastom i razvojem.Na primjerima uočava važnost osobnoga djelovanja u okružju u kojemu živi i boravi, tj. u održavanju čistoće učionice, okoliša škole i sl. |
||||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Opažanjem i praćenjem promjena u prirodi u svome neposrednom okolišu učenik bilježi promjene, opisuje viđeno, prikazuje crtežom i predstavlja dobivene rezultate, na primjer vremenske promjene, promjene u biljnome i životinjskome svijetu, djelatnost ljudi tijekom godišnjih doba. Uočavanjem pravilnosti i odnosa promjena učenik u nekim situacijama može predvidjeti događaje (npr. toplije vrijeme najavljuje buđenje prirode u proljeće, padanje obilnih kiša utječe na razinu vode u rijekama, hladnije vrijeme utječe na aktivnosti ljudi i sl.). Razgovarati o predznacima prema kojima su se predviđali izgledi vremena za sljedeći dan (kako su nastale različite narodne prognoze). |
||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||
OŠ PID. B.1.2. Učenik se s nalazi u vremenskim ciklusima, prikazuje promjene i odnose među njima te objašnjava povezanost vremenskih ciklusa s aktivnostima u životu. |
Razlikuje dan i noć te povezuje doba dana s vlastitim i obiteljskim obvezama i aktivnostima. Određuje odnos jučer-danas-sutra na primjerima iz svakodnevnoga života i opisuje njihovu promjenjivosti. Prepoznaje smjenu godišnjih doba i svoje navike prilagođava određenomu godišnjem dobu. Promatra, prati i bilježi promjene i aktivnosti s obzirom na izmjenu dana i noći i smjenu godišnjih doba. Reda svoje obveze, aktivnosti, događaje i promjene u danu i/ili tjednu prikazujući ih na vremenskoj crti ili lenti vremena ili crtežom ili dijagramom ili uz korištenje IKT-a ovisno o uvjetima; |
Opisuje i prikazuje promjene i odnose dana i noći, dana u tjednu i godišnjih doba te ih povezuje s aktivnostima u životu. |
||
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenik se koristi vremenskom crtom ili drugim prikazima vremenskoga slijeda kako bi pratio ili planirao vlastite aktivnosti u danu i/ili tjednu. |
||||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Pritom se može koristiti različitim načinima: od crtanja do IKT-a, ovisno o mogućnostima i interesima učenika ili opremljenosti škole. |
||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||
OŠ PID. B.1.3. Učenik se s nalazi u prostoru oko sebe poštujući pravila i zaključuje o utjecaju promjene položaja na odnose u prostoru. |
Snalazi se u neposrednome okružju doma i škole uz poštivanje i primjenu prometnih pravila Istražuje vlastiti položaj, položaj druge osobe i položaj predmeta u prostornim odnosima u učionici i izvan učionice. Prepoznaje, razlikuje i primjenjuje odnose: gore-dolje, naprijed-natrag, ispred-iza, lijevo-desno, unutar-izvan, ispod-iznad. Uočava promjenjivost prostornih odnosa mijenjajući položaje u prostoru. |
Određuje položaj prema zadanim prostornim odrednicama uz poštivanje i primjenu pravila. |
||
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda U ostvarenju ishoda valja voditi računa o povezanosti s drugim ishodima u poučavanju, pa se tako npr. povezuje snalaženje učenika u određenome neposrednom okružju uz opisivanje svih međuodnosa, npr. gore-dolje, naprijed-natrag, ispred-iza, lijevo-desno, unutar-izvan, ispod-iznad s njegovom organiziranošću ili promjenama. |
||||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučuje se ishod ostvarivati u izvanučioničkoj nastavi. |
||||
C. Pojedinac i društvo |
||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||
OŠ PID. C.1.1. Učenik z aključuje o sebi, svojoj ulozi u zajednici i uviđa vrijednosti sebe i drugih. |
Prepoznaje svoju posebnost i vrijednosti kao i posebnost i vrijednosti drugih osoba i zajednica kojima pripada. Otkriva svoju ulogu u zajednici i povezanost s ostalim članovima s kojima je povezan događajima, interesima, vrijednostima; Zaključuje o svome ponašanju, odnosu i postupcima prema drugima i promišlja o utjecaju tih postupaka na druge; Zaključuje o utjecaju pojedinca i zajednice na njegovu osobnost i ponašanje; Sudjeluje u obilježavanju događaja, praznika, blagdana. |
Opisuje svoju ulogu i posebnost, kao i ulogu i posebnost drugih i zajednice kojoj pripada. |
||
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgovara na pitanja Tko sam ja? Po čemu sam poseban? Što me razlikuje od drugih? Napomena: Zajednica u prvome razrednu podrazumijeva obitelj, razrednu zajednicu, školu i interesne skupine. Organizirati obilježavanje državnih praznika, blagdana, značajnih dana i događaja. |
||||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Izrađuje osobnu iskaznicu: moje vrline, moji nedostatci, moje posebnosti. Izvodi male dramatizacije (strip-junaci, likovi iz bajke i sl.).Preporučiti roditeljima da svomu djetetu napišu po čemu je ono posebno i po čemu je jedinstven član svoje obitelji te zašto su ponosni jer su njegovi roditelji. |
||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||
OŠ PID. C.1.2. Učenik u spoređuje ulogu i utjecaj prava, pravila i dužnosti na pojedinca i zajednicu te preuzima odgovornost za svoje postupke. |
Upoznaje ljudska prava i prava djece i razgovara o njima. Primjenjuje pravila, obavlja dužnosti te poznaje posljedice za njihovo nepoštivanje u razrednoj zajednici i školi. Obavlja dužnosti i pomaže u obitelji te preuzima odgovornost; Prepoznaje svoju posebnost i vrijednost kao i posebnosti i vrijednosti drugih osoba i zajednica kojima pripada te uočava važnost različitosti i ravnopravnosti. Otkriva svoju ulogu u zajednici, povezanost s ostalim članovima s kojima je povezan događajima, interesima, vrijednostima. Ponaša se u skladu s pravima djece i razgovara o njima. Uvažava različitosti u svome okružju. Predlaže načine rješavanja problema. Koristi se, svjesno i odgovorno, telefonskim brojem 112 Ponaša se odgovorno u domu, školi, javnim mjestima, prometu, prema svome zdravlju i okolišu. Koristi se, odgovorno i sigurno, ikt-om uz učiteljevu pomoć (sigurnost, zaštita, komunikacija). |
Opisuje utjecaj različitih prava, pravila i dužnosti na pojedinca i zajednicu, opisuje posljedice nepoštivanja te preuzima odgovornost za svoje postupke. |
||
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenici dogovaraju pravila i dužnosti u razrednome okružju. Prepoznaje piktograme s kojima se češće susreće u svakodnevnome životu i sam ih izrađuje (sigurnost u domu, razredna pravila, zaštita okoliša).Upoznaje osnovna pravila primjernoga ponašanja na internetu; IKT – B 1.3.Prikazuje određene životne situacije kad je potrebno koristiti se telefonskim brojem 112 (simulacija ugrožavajuće situacije). |
||||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Sudjeluje u radionicama i projektima. Igrom uloga upoznaje se s mogućim rješenjima nesporazuma i problema u razredu. Sudjeluje u rješavanju nesporazuma i problema u razredu. |
||||
D. Energija |
||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||
OŠ PID. D.1.1. Učenik o bjašnjava na temelju vlastitih iskustava važnost energije u svakodnevnome životu i opasnosti s kojima se može susresti pri korištenju te navodi mjere opreza. |
Opisuje uređaje iz svakodnevnoga života i njihovu svrhu. Prepoznaje i opisuje opasnosti koje se mogu javiti pri uporabi uređaja. Razvija naviku isključivanja uređaja kad se ne koristi njime, brine se o čišćenju i čuvanju svojih uređaja te je svjestan štetnosti dugotrajne i nepravilne upotrebe tehnologije. |
Opisuje na temelju vlastitih iskustava važnost energije u svakodnevnome životu, navodi uređaje ili predmete kojima se koristi, opaža što ih pokreće te opisuje sigurnu uporabu i postupke u slučaju opasnosti. |
||
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Opisuje i razvrstava uređaje s kojima se susreće u svakodnevnome životu (računalo, kućanski aparati, mobitel, igračke i sl.) prema sličnostima i razlikama i prepoznaje one kojima je za rad potrebna električna energija (npr. upotreba IKT-a i obrazovnih računalnih igara). |
||||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Prema mogućnostima pokazuje uporabu uređaja iz svakodnevnoga života te postupke u slučaju opasnosti. |
||||
A.B.C.D. Istraživački pristup |
||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||
OŠ PID A.B.C.D. 1.1. Učenik u z usmjeravanje opisuje i predstavlja rezultate promatranja prirode, prirodnih ili društvenih pojava u neposrednome okružju i koristi se različitim izvorima informacija. |
Uz usmjeravanje opisuje i predstavlja rezultate promatranja prirode, prirodnih ili društvenih pojava u neposrednome okružju i koristi se različitim izvorima informacija. |
Opaža i uz pomoć opisuje svijet oko sebe, postavlja pitanja povezana s opažanjima i prikazuje rezultate. |
||
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ostvaruje se uz sadržaje svih ostalih koncepata. |
||||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se do kraja prvoga ciklusa (do kraja drugoga razreda). * učitelj samostalno odlučuje kada i na kojim će se primjerima ti ishodi ostvarivati u učenju i poučavanju. Tijekom učenja i poučavanja potrebno je što više primijeniti metode aktivnoga učenja u kojima učenik sudjeluje u promatranju i prikupljanju podataka te donošenju zaključaka. Učenik rezultate može prikazati crtežom, tablično, dijagramom ili ih ponekad samo opisati, a izvori podataka mogu biti i usmeni, npr. od roditelja ili drugih osoba. Istraživački pristup potrebno je integrirati u proces učenja i poučavanja svih koncepata na različite načine: od istraživanja u neposrednoj stvarnosti, izvođenja pokusa, promatranja, upotrebe simulacija do problemskih zadataka i drugih načina kako bi se poticalo aktivno, istraživačko i iskustveno učenje. |
Primjer razrade odgojno-obrazovnih ishoda u izvedbenome kurikulumu
Prijedlog  ematskog okvira s primjerom konceptualne povezanosti i razradom odgojno-obrazovnih ishoda u izvedbenome kurikulumu za četvrti razred prikazan je na slikama 2. i 3.
Slika 2. Prijedlog  ematskog okvira za četvrti razred
Slika 3. Primjer konceptualne povezanosti i ostvarivosti odgojno-obrazovnih ishoda u 4. razredu
E. Povezanost nastavnoga predmeta priroda i društvo s drugim područjima, međupredmetnim temama i ostalim nastavnim predmetima
Nastavni predmet Priroda i društvo konceptualno je povezan s različitim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim nastavnim predmetima što omogućava sustavnost, povezivanje i bolje razumijevanje koncepata.
Tijekom samostalnoga prikupljanja informacija i predstavljanja rezultata rada učenik se koristi različitim alatima i tehničko-informatičkima vještinama  e je potaknut na kreativno i inovativno rješavanje problema i donošenje promišljenih odluka.
Poticanjem samostalnoga osmišljavanja, izrade i predstavljanja učeničkih proizvoda, učenik stječe samopouzdanje,
preuzima odgovornost za osobni uspjeh i razvija poduzetnički duh.
Aktivna uloga učenika u odgojno-obrazovnome procesu, koja uključuje promatranje, propitivanje, promišljanje, zaključivanje i vrednovanje, sustavno razvija njegovo kritičko mišljenje i metakogniciju.
Ishodi nastavnoga predmeta Priroda i društvo, povezani s međupredmetnim temama, omogućavaju izgradnju građanske, kulturne, etičke, ekološke i zdravstvene svijesti učenika čime on postaje odgovoran i aktivan građanin koji djeluje i pridonosi boljitku zajednice.
Očekivanja međupredmetne teme Učiti kako učiti ostvaruju se na svakome nastavnome satu Prirode i društva aktivnim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnome procesu. Tako se bolje i lakše povezuju znanja i vještine iz različitih područja te se primjenjuju u svakodnevnim životnim situacijama, a učenici postaju samostalniji u učenju i pripremljeniji za cjeloživotno učenje.
Povezanost s matematičkim područjem ostvaruje se primjenom vještina opažanja, procjenjivanja, mjerenja, računanja,
uspoređivanja te analiziranja prostora, vremena i prirode, kao i uporabom simboličkoga jezika.
Govorenje, pisanje i drugi oblici komunikacije, kao i različiti oblici suradnje među učenicima, prate sve aktivnosti učenika. On pritom primjenjuje jezično-komunikacijske vještine hrvatskoga jezika, dok povezivanjem sadržaja ishoda predmeta Priroda i društvo s ishodima nastavnih predmeta stranih jezika upoznaje i druge jezike.
Sadržaji i aktivnosti ishoda povezani s baštinom, značajnim osobama i događajima iz prošlosti zavičaja i domovine
istodobno se ostvaruju i u nastavnim predmetima umjetničkoga područja i tjelesno-zdravstvenoga područja.
Briga o osobnome zdravlju, kretanje tijekom izvanučioničke nastave, kao i praktični radovi učenika utječu na razvoj fine motorike, potiču svijest o važnosti zdravlja i boravka u prirodi te su nadogradnja sadržajima tjelesne i zdravstvene kulture.
Zahvaljujući interdisciplinarnosti nastavnoga predmeta Priroda i društvo, postoje brojne mogućnosti konceptualnoga povezivanja s ostalim nastavnim predmetima (Slika 3.).
F. Učenje i poučavanje nastavnoga predmeta Priroda i društvo
Nastavni pristupi utemeljeni na konstruktivizmu naglašavaju da je učenje učinkovito, a razumijevanje dublje:
◊ kad se aktivnosti učenja oslanjaju na prethodna znanja, iskustva i interese učenika
◊ kad učenik aktivno sudjeluje u procesu učenja i može vidjeti povezanost među konceptima koje uči s njihovom primjenom u stvarnim situacijama
◊ kad je učenik u mogućnosti učiti na razne načine – pojedinačno, suradnički, samostalno, uz učiteljevu pomoć
◊ kad se ostvaruje praktičnim radom
◊ kad se raspravlja o novome znanju u interakciji s drugim učenicima i učiteljem.
Da bi se postigli opisani ciljevi nastavnoga predmeta Priroda i društvo, bitno je osmisliti sadržajno primjerene i učeniku zanimljive, otvorene i integrirane metodičke scenarije učenja i poučavanja s različitim aktivnostima koji potiču interes, daju konkretan smisao onomu što se uči i omogućavaju učeniku primjenu u stvarnim životnim situacijama. Metodički je scenarij otvoren kad se informacije i podatci upotrebljavaju na različite načine, čime se omogućavaju različiti putovi do oblikovanja i odgovaranja na pitanja i rješavanja problema. Metodički je scenarij integriran kad uključuje znanja, vještine i stavove iz različitih koncepata koji čine okosnicu nastavnoga predmeta Priroda i društvo. Integracija uključuje i primjenu kritičkoga mišljenja, kreativnosti, inovativnosti, rješavanja problema, donošenja odluka i metakognicije.
Ispravno osmišljen metodički scenarij učenja i poučavanja uključuje različite aktivnosti poput otkrivanja igrom, igranja uloga, rješavanja problema, izrade projekata, izrade vizualnih prikaza, pričanja priča, igranja didaktičkih igara, posjeta i sl. Učenik aktivno uključen u proces učenja, u učionici ili izvan nje, traži odgovore na različita pitanja, razmjenjuje informacije, predstavlja rezultate te tako razvija istraživačke vještine, ali i stavove i vrijednosti važne za svakodnevni život. Aktivno učenje ciklički je proces s različitim etapama na koje se učenik vraća i o kojima ponovno promišlja postavljajući nova pitanja i izgrađujući nova znanja. Prirodna znatiželja učenika i pitanja o svijetu oko sebe pokretač su procesa učenja. Stoga učenika valja usmjeravati k postavljanju pitanja. Dobro oblikovana pitanja potiču učenika na istraživanje, interpretaciju podataka, rješavanje problema i razvoj novih pitanja. Pitanja učitelja također utječu na proces učenja i produbljuju učeničko konceptualno razumijevanje. Stoga je bitno da su otvorena, ponekad provokativna, zahtijevaju znanje viših kognitivnih razina i iskustvo te pokreću dijalog ili raspravu.
Zbog svega navedenoga, u kurikulumu nastavnoga predmeta Priroda i društvo posebna pažnja posvećena je istraživačkomu pristupu integriranome u proces poučavanja i učenja u svim konceptima. Tako učenik već u prvome razredu opaža i opisuje svijet oko sebe služeći se svojim osjetilima i mjerenjima, prepoznaje uzročno-posljedične veze u neposrednome okružju te postavlja pitanja povezana s opaženim promjenama u prirodi, prirodnim ili društvenim pojavama. Učenik objašnjava uočeno, iskustveno, doživljeno ili istraženo i raspravlja, uspoređuje i prikazuje rezultate te prepoznaje da se znanošću koristi u svakodnevnome životu. Sa završetkom četvrtoga razreda učenik je osposobljen za provođenje jednostavnijih istraživanja prirodnih ili društvenih pojava i/ili različitih izvora informacija. On oblikuje istraživačka pitanja, predviđa pojave, događaje i promjene, objašnjava uzročno-posljedične veze, koristi se materijalom i priborom, uspoređuje, vrednuje i prikazuje rezultate. Učenik na jednostavnim primjerima opisuje utjecaj znanosti na razvoj društva.
Uloga je učitelja briga za dobrobit i cjelovit razvoj svakoga učenika te poštivanje njegova integriteta i identiteta uz stvaranje sigurnoga i poticajnoga okružja. Učiteljeva je odgovornost organizirati odgojno-obrazovni proces koji uključuje različite metode, tehnike poučavanja i stilove učenja te izbor sadržaja. Učitelj motivira učenika da uči na smislen način, razvija kompetencije, postavlja temelje cjeloživotnoga učenja. Učitelj pruža učeniku brojne mogućnosti za praktičan rad, kritičko i kreativno mišljenje, rješavanje problema, razvoj komunikacijskih vještina, stavova i vrijednosti. Aktivnosti trebaju omogućiti učeniku povezivanje i primjenu koncepata prirode i društva u društvenim, ekološkim i ekonomskim situacijama i pitanjima o svijetu u kojemu živi. Širenje konceptualnoga okvira zahtijeva od učitelja pronalaženje načina povezivanja postojećega znanja i sposobnosti s novim. Za potrebe konceptualnoga razumijevanja ishodi se iz različitih koncepata ostvaruju istodobno.
Učitelj primjenjuje diferencirane i individualizirane pristupe učenja i poučavanja uzimajući u obzir osobnost svakoga učenika, njegove interese i motivaciju te mnogo različitih načina na koji on uči. Primjenom načela inkluzivnosti svakomu se učeniku pruža prilika za optimalan razvoj obrazovnih potencijala.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s  eškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama. Uvodi se i razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanja postignuća darovite djece i učenika, da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika.
U učenju i poučavanju nastavnoga predmeta Priroda i društvo i koncepata unutar predmeta očekivane ishode učenja ostvarujemo različitim materijalima i izvorima znanja. Za povezivanje predmeta sa svakodnevnim životom koristi se, kad god je to moguće, izvornom stvarnošću, odnosno svime što možemo iz učenikova okružja upotrijebiti kao materijal ili izvor znanja. Uz izvornu stvarnost i udžbenike koristi se internetom, enciklopedijama, dječjim časopisima, aktualnim informacijama iz medija, suradnjom s raznim osobama i ustanovama (muzeji, knjižnice, arhivi, botanički vrtovi, parkovi prirode, nacionalni parkovi...) i dr. Materijali za učenje su i pribor za izvođenje pokusa, vremenska crta ili lenta vremena, geografske karte, ručni i tehnološki alati, umne i konceptualne mape, plakati, prezentacije, predmeti iz neposredne stvarnosti i sl. U izboru, pripremi i izradi izvora znanja i materijala za učenje i poučavanje učitelj ima autonomiju te se koristi svojom kreativnošću, ali i kreativnošću učenika.
Okružje u kojemu se odvija proces učenja pobuđuje zanimanje učenika, održava motiviranost za učenje i potiče na aktivnost. Različita okružja, u učionici i izvan učionice, pridonose bogatstvu iskustva i uspješnosti učenja. Iskustvo prvoga aktivnog učenja dijete stječe u neposrednome okružju i s onima koji žive u njemu – u svojoj obitelji u kojoj bi se trebali postaviti temelji za učenje. Učenje otkrivanjem osnova je za razumijevanje viših apstraktnih pojmova. Stoga je izvanučionička nastava okružje koje bi što češće trebalo primijeniti. Takvo okružje potiče radost otkrivanja, istraživanja i stvaranja, pogodno je za različite socijalne oblike rada i potiče razvoj socijalnih kompetencija te utječe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine. Za razvoj učenika važno je okružje u kojemu se učenici mogu koristiti svim osjetilima, uređenost prostora u kojemu učenici uče i rade, zanimljiv materijali te njihov doprinos uređenju prostora i izradi materijala. Online okružje također može povećati motivaciju. Virtualnom stvarnošću i simulacijama možemo se koristiti kad nam neposredna stvarnost nije dostupna. Informacijsko- komunikacijska tehnologija omogućava nam i povezanost s učenicima ili stručnjacima u drugim mjestima i različitim dijelovima države i/ili Europe. Pozitivno i poticajno okružje za učenje ostvaruje se i međusobnim povjerenjem i uvažavanjem sudionika u procesu učenja, dogovaranjem pravila te uzajamnim pomaganjem. Osjećaj sigurnosti u učenika potiče aktivnost i kvalitetnije rezultate rada.
Spiralno-uzlazni pristup poučavanju osigurava poučavanje pojedinih koncepata i vještina na različitim razinama s povećanjem dubine i prilagodbe dobi učenika te se tako nadograđuje pojedini ishod prema stupnju samostalnosti učenika i razini kognitivnih procesa. Koncepti se uče i poučavaju koliko je potrebno da bi se ostvarili ishodi određeni za pojedine koncepte tijekom nastavne godine ili tijekom ciklusa. Vrijeme poučavanja i učenja određuje učitelj, i to prema potrebama svojih učenika. Pritom se vodi briga o darovitim učenicima i učenicima s teškoćama te se teži razvoju socijalne osjetljivosti učenika.
Učitelj ima slobodu primijeniti različite načine organizacije rada i učenja uz kombiniranje i grupiranje učenika kako bi što bolje iskoristio potencijale svih u razredu i osigurao uspjeh svakoga učenika i razvoj njegove osobnosti. Međuvršnjačkim učenjem i poučavanjem učenik stječe i primjenjuje znanja i vještine, razvija socijalnu osjetljivost, razmjenjuje mišljenja i stavove, aktivno sudjeluje i motiviran je za učenje i suradnju. Bitno je svaki oblik grupiranja učenika unaprijed isplanirati s jasno određenim ciljem te pratiti napredak svakoga pojedinca u skupini i rad skupine u cjelini na temelju različitih metoda samovrednovanja i vrednovanja.
G. Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Priroda i društvo
Vrednovanje u nastavnome predmetu Priroda i društvo treba biti učestalo, različito i redovito tijekom školske godine. Primjenjuju se tri pristupa vrednovanja: za učenje, kao učenje i vrednovanje naučenoga. Cilj vrednovanja nije samo ocjena, već praćenje napredovanja učenika, njegova individualnoga razvoja te usmjeravanje i poticanje učenika kako bi postigao maksimalne rezultate prema svojim sposobnostima. Učenik se aktivno uključuje u proces vrednovanja od samoga početka.
U vrednovanju za učenje formativno se prati napredovanje učenika pri čemu je važna redovita povratna informacija o napredovanju i postignutome uspjehu učenika u odnosu na očekivanja. Vrednovanje za učenje ne rezultira ocjenom, već kvalitativnom povratnom informacijom o  ijeku procesa učenja i usmjereno je na napredak učenika koje je ostvario u određenome vremenu. Trenutačna postignuća učenika uspoređuju se s njegovim prethodnim postignućima, a ne s drugim učenicima.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja s ciljem razvoja autonomnoga i samoreguliranoga učenja. Učitelj planira vrijeme potrebno za poticanje, usmjeravanje i modeliranje vrednovanja kao učenja. Učenik, posebno u prvome ciklusu, treba podršku, vođenje i pravodobne povratne informacije, u početku od strane učitelja, a kasnije i od svojih vršnjaka.
Vrednovanje naučenoga uglavnom se primjenjuje kao sumativno vrednovanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u određenome trenutku. Vrednovanje je kriterijsko, što znači da se temelji na unaprijed određenim kriterijima razine usvojenosti znanja, vještina i vrijednosti, odnosno odgojno-obrazovnih ishoda.
Pri svakome vrednovanju valja voditi računa o primjeni različitih metoda i tehnika kako bi učenici imali priliku pokazati stečene kompetencije na način na koji to njima najviše odgovara. Osim usmenoga i pisanoga provjeravanja, učitelj se može koristiti i opažanjima učenikova rada, praktičnim radovima, učeničkim izvješćima, grafičkim organizatorima, crtežima, modelima, učeničkom mapom i sl., pri čemu mu u vrednovanju mogu pomoći liste provjera i/ili rubrike. Bez obzira na metodu ili tehniku vrednovanja, nužno je voditi računa da pitanja postavljena učenicima budu primjerena, različite težine i kognitivnih razina. Različitim pristupima i zahtjevima prema učeniku te integracijom različitih vrsta i izvora podataka o njegovu napredovanju, prikupljaju se kvalitetni i pouzdani dokazi o njegovim postignućima.
U nastavnome predmetu Priroda i društvo dva su elementa vrednovanja:
◊ usvojenost znanja
◊ istraživačke vještine.
Usvojenost znanja i razvijenost istraživačkih vještina iskazuje se ocjenom, bez obzira na metodu kojom su informacije o tome prikupljene. Usvojenost znanja obuhvaća znanja svih kognitivnih razina koja je učenik stekao u skladu s određenim ishodima kurikuluma. U elementu istraživačke vještine vrednuju se vještine učenika, i/ili praćenjem njegovih aktivnosti i/ili rezultata tih aktivnosti.
Za svako vrednovanje učitelj izrađuje kriterije i s njima upoznaje učenike ili ih izrađuje zajedno s njima.
Uz brojčane ocjene jednako su važan dio vrednovanja i bilješke kojima učitelj redovito opisuje i prati napredovanje učenika. One su povratna informacija učeniku, roditelju i samomu učitelju o svim aktivnostima učenika, razvoju
stavova, procesima učenja, kreativnome i samostalnome mišljenju, suradnji i radu u paru i/ili skupini, donošenju valjanih odluka, učeničkome vrednovanju i samovrednovanju.
Nastavnim predmetom Priroda i društvo razvijaju se navike, vrijednosti i stavovi te pozitivan odnos prema sebi, drugima i prirodi, stoga pojedini navedeni ishodi nisu mjerljivi kao konačan rezultat, ali su jednako važni i vrednujemo ih u procesu učenja prateći sudjelovanje učenika u različitim svakodnevnim aktivnostima.
Posebnost su Prirode i društva i razredni projekti, različitih tema i trajanja, tijekom kojih je poželjno razvijati vještine vrednovanja i samovrednovanja i rada na projektu i postignutih rezultata po završetku te utjecaja samoga projekta (sagledati sve etape planiranja i izvođenja, poteškoće koje su se pojavile te primjenu u svakodnevnome životu).
U prvome odgojno-obrazovnom ciklusu nema brojčanih ocjena, već se postignuća učenika u izvješću opisuju kvalitativnim opisnicima na ljestvici od tri stupnja u odnosu na ishode u kurikulumu:
◊ potrebna podrška u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda
◊ ostvareni odgojno-obrazovni ishodi za taj razred
◊ iznimno ostvareni odgojno-obrazovni ishodi za taj razred u kurikulumu.
Jasna i smislena povratna informacija učeniku služi i za praćenje osobne učinkovitosti i napretka te daje preporuke za daljnje napredovanje. Potrebno je uspostaviti pozitivno ozračje u kojemu učenik prati svoja postignuća i prepoznaje uspjeh i napredovanje u učenju što je jedino moguće ako se svakodnevno razgovara o tome. Učenici i roditelji trebaju dobiti pravodobne i jasne povratne informacije o tome što su učenici naučili, koliko (kvantiteta) i koliko dobro (kvaliteta) kako bi znali sljedeći korak u procesu učenja. Učitelj za svakoga učenika upisuje i kratak osvrt na postignuća konkretnim i autentičnim opisom „jakih strana“ te preporuka za napredovanje u predmetu. Kvalitativni osvrt treba ukazati na to što učenik zna i može izvesti, u kojim elementima je posebno uspješan, a u kojima treba unaprijediti učenje i rezultate tj. u kojima treba podršku. Učitelj također opisuje razvoj generičkih kompetencija učenika u svom predmetu.
U drugome odgojno-obrazovnom ciklusu postignuća učenika opisuju se na isti kvalitativan način kao u prvome ciklusu, ali se dodatno vrednuju i brojčanom ocjenom. Pritom se zadržava ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Zaključna se ocjena izriče brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
Zaključna ocjena tijekom drugoga ciklusa za svakoga učenika treba odgovarati ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja zadanih kurikularnim dokumentima, ali ne mora biti jednaka aritmetičkoj sredini pojedinačnih ocjena. U zaključnoj ocjeni podjednak udio čine ocjene iz obaju elemenata vrednovanja (usvojenost znanja i istraživačke vještine), ali i elementi opisnoga praćenja.
Komentari