Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET PRIRODE ZA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Priroda za osnovne škole u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Priroda.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
-Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Priroda objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 5. razreda osnovne škole od školske godine 2019./2020. te za učenike 6. razreda osnovne škole od školske godine 2020./2021.
Prirodu čine živa bića, neživa priroda te pojave i procesi koji se u njoj zbivaju. Prirodu istražuju astronomija, biologija, fizika, fizička geografija, geologija i kemija. Svrha je učenja nastavnoga predmeta Priroda, kao početnoga, integriranog učenja prirodoslovlja, razumijevanje svijeta u kojemu živimo kako bi se u njemu održivo živjelo. Učenjem o prirodi sagledava se njezina cjelovitost, od čestica koje grade tvari, preko živoga i neživoga svijeta na Zemlji, do najvećih struktura u svemiru. Naglasak je na razumijevanju osnovnih koncepata biologije, fizike i kemije te na razumijevanju metoda kojima se u prirodnim znanostima dolazi do spoznaja. Te se metode mogu primijeniti u svakodnevnome životu za stjecanje znanja i donošenje odgovornih odluka. Znanja, vještine i stavovi razvijaju se aktivnim uključivanjem učenika u proces učenja, čime se potiče dublje razumijevanje pojava i procesa u prirodi te razvija osjetljivost i odgovornost prema okolini. Upoznavanjem svijeta oko sebe učenik stvara predodžbu o bogatstvu njegove različitosti, postupno spoznajući vlastito mjesto i ulogu u zajednici i svijetu.
Učenjem i poučavanjem Prirode potiče se, podržava i upotpunjava urođena dječja znatiželja o svijetu oko nas. Primjenom osnovnih znanstvenih metoda u jednostavnim istraživanjima učenici razvijaju vještinu opažanja, prepoznavanja istraživačkog pitanja, oblikovanja pretpostavki koje se mogu potvrditi ili opovrgnuti pokusom, donošenja zaključaka na temelju prikupljenih podataka, izvješćivanja o rezultatima te predviđanja na njihovoj osnovi. Time se razvijaju suradnja, komunikacija te logičko, kritičko i kreativno mišljenje. Učenike se usmjerava na učinkovito i sigurno korištenje novim tehnologijama u samostalnome i zajedničkome učenju.
Učenjem Prirode osvješćuje se potreba za racionalnom uporabom prirodnih dobara te pridonosi boljemu razumijevanju i razlikovanju pozitivnih i negativnih utjecaja ljudskoga djelovanja na prirodna staništa te lokalni i globalni okoliš. Stečeno znanje učenicima omogućava donošenje odluka važnih za sigurnost, očuvanje zdravlja, bioraznolikosti i okoliša te djelovanje u skladu s načelima održivoga razvoja.
Priroda se poučava na prijelazu iz drugoga u treći ciklus nadovezujući se na znanja, vještine i stavove stečene u nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno predstavlja postupni prijelaz od integriranoga učenja i poučavanja prirodoslovlja prema samostalnim predmetima Biologiji, Fizici i Kemiji.
U 5. razredu učenici istražuju svijet koji ih okružuje provodeći mjerenja i opažanja, usvajajući metodologiju prirodoznanstvenoga istraživanja s njegovim osnovnim etapama i načelima. Promatranjem, pokusima i terenskim istraživanjima upoznaju koncept tvari i čestične građe prirode, istražuju svojstva tla, vode i zraka te razmatrajući životne uvjete zaključuju o odgovarajućim prilagodbama živih bića. Upoznaju osobine živih bića. Povezuju osobinu promjenljivosti živih bića s prilagodbama na različite životne uvjete te dovode u vezu promjene uvjeta u prošlosti Zemlje s promjenama životnih oblika i evolucijom života na Zemlji. Razlikuju osnovne izvore energije upoznajući pojam obnovljivih i neobnovljivih izvora.
U 6. razredu učenici proširuju koncept organiziranosti prirode uočavajući na konkretnim primjerima razine organizacije. Izvodeći opažanja i mjerenja u okolišu, uočavaju međuovisnost žive i nežive prirode, međusobne odnose živih bića na staništu, njihove prilagodbe i životne cikluse. Razmatraju povezanost energije s procesima u prirodi i spoznaju da energija ne može ni nastati ni nestati, već da samo prelazi iz jednoga oblika u drugi. U odnosu na prirodnu organiziranost, cikličke procese i međuovisnost, učenici razmatraju životna razdoblja čovjeka sagledavajući povezanost ljudi s prirodom. Na temelju provedenih istraživanja uočavaju čovjekov utjecaj na prirodu.
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
prepoznavanju i razumijevanju bioloških, kemijskih i fizikalnih pojava i procesa. Učenici razvijaju konceptualno mišljenje te stvaraju temelje za predmete Biologiju, Kemiju i Fiziku.
Opći ciljevi nastavnoga predmeta Priroda jesu:
-poticati znatiželju i zanimanje za znanost i istraživanje prirode
-usvajati osnovne prirodoslovne koncepte i povezivati ih sa svakodnevnim životom
-razvijati prirodoslovnu pismenost i poticati logičko, kritičko i kreativno mišljenje
-razvijati vještine potrebne za izvođenje praktičnih i istraživačkih radova
-oblikovati pozitivan stav o sebi i svijetu oko sebe uz razvijanje odgovornosti za vlastite postupke.
C. Struktura - makrokoncepti predmetnog kurikuluma
Kurikulum nastavnoga predmeta Priroda organiziran je prema Nacionalnom dokumentu prirodoslovnoga područja kurikuluma, u četiri makrokoncepta: Organiziranost prirode, Procesi i međudjelovanja, Energija, te Prirodoznanstveni pristup. Makrokoncepti se međusobno prožimaju, objašnjavaju jedan drugoga integrirajući spoznaje i ideje temeljnih prirodnih znanosti.
U makrokonceptu Organiziranost prirode objašnjava se ustrojstvo prirode. U petome razredu poimanje usložnjavanja prirode zasniva se na spoznavanju čestice kao najmanje sastavnice prirode i stanice kao osnove za razumijevanje građe živih bića. U šestome razredu teži se razumijevanju odnosa veličina pojedinih ustrojstvenih razina, odnosno usložnjavanja manjih cjelina u veće, te uočavanju temeljnih i zajedničkih načela građe živoga i neživoga svijeta.
Na poznatim primjerima iz svakodnevnog života objašnjava se kruženje tvari i protok energije u živim i neživim sustavima. Sunce i hrana poimaju se kao glavni izvori energije za živa bića, a fotosinteza i razgradnja hranjivih tvari, kao ključni procesi za život na Zemlji, uvode se na razini prepoznavanja.
Spoznaje o energiji proširuju se i povezuju s procesima i međudjelovanjem koji se odvijaju unutar ustrojstvenih razina i među njima. Životni uvjeti povezuju se s prilagodbama živih bića, uočava se njihova promjenjivost i zaključuje da je raznolikost živih bića posljedica evolucije. Raspravlja se o dinamičkoj ravnoteži koja vlada u prirodnim sustavima i prosuđuje utjecaj čovjeka i prirodnih pojava na njezino narušavanje. U prirodi se uočavaju ciklusi, koji imaju utjecaj na živi svijet te se i životi niza živih bića promatraju kao ciklusi.
Koncepti nastavnoga predmeta Priroda usvajaju se ponajprije promatranjem i istraživanjem. To je dio prirodoznanstvenog pristupa koji se ostvaruje primjenom jednostavnih istraživanja koja učenici provode prema uputama učitelja. Promatranjem, istraživanjem i interpretiranjem pojava, procesa i međuodnosa u neposrednom okolišu i u svakodnevnome životu, učenici na temelju stečenih iskustava razvijaju sposobnost predviđanja posljedica procesa, djelovanja i vlastitih postupaka. Uviđaju i shvaćaju važnost znanosti za svakodnevni život te kritički procjenjuju utjecaj znanosti na društvo. Učenici prepoznaju i primjenjuju relevantne podatke koristeći se različitim izvorima informacija. Na taj način razvijaju logičko, kritičko i kreativno mišljenje koje omogućava vođenje argumentiranih rasprava i interpretaciju sadržaja. Prirodoznanstveni pristup postupno se usvaja u procesu učenja povećanjem samostalnosti, odgovornosti i sigurnosti tijekom provođenja istraživanja te sve dubljega poimanja znanosti, njezina utjecaja, mogućnosti primjene i opće važnosti za život ljudi.
Primjenom suradničkog učenja u integriranom ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda svih makrokoncepata razvijaju se socijalne vještine poput komunikacije, asertivnosti, empatije, suradnje i uvažavanja drugih.
C.1. Organiziranost prirode
Makrokoncept Organiziranost prirode nužan je za razumijevanje ustrojstva žive i nežive prirode koje su uzročno-posljedično povezane i čine neraskidivu cjelinu. Na svim ustrojstvenim razinama postoji organiziranost, odnosno red. Strukturna je osobina živoga i neživoga svijeta združivanje čestica u sve složenije tvari, do stanica, tkiva, organa, organskih sustava, jedinki, ekosustava i dalje sve do svemira. Svaka ustrojstvena razina ima svoje značajke te je svaka sljedeća razina složenija, sa sebi svojstvenim značajkama. Za sve procese koji se odvijaju na svakoj razini nužna je energija. Ishodi u sklopu ovog makrokoncepta označeni su slovom A.
C.2. Procesi i međudjelovanja
Sve ustrojstvene razine u prirodi teže postizanju ravnoteže i svi procesi koji se u prirodi odvijaju utječu na nju. Svijet koji nas okružuje promjenjiv je i neprekidno se odvijaju različiti procesi koji dovode do promjena poput izmjene godišnjih doba, dana i noći, Mjesečevih mijena, kruženja vode, niza razvojnih procesa tijekom života, protjecanja energije te prilagodbi živih bića. Ti se procesi uočavaju u svakodnevnome životu što je važno za razumijevanje svijeta koji nas okružuje, te je temelj za razumijevanje složenijih mehanizama i ciklusa u prirodi i ljudskom tijelu. Svi procesi u prirodi povezani su međudjelovanjem živih bića i okoliša. Tako i djelovanje čovjeka utječe na živi svijet i sve procese na Zemlji. Život ljudi prema načelima održivog razvoja traži što manje ometanja prirodnih procesa i međudjelovanja. Ishodi u sklopu ovog makrokoncepta označeni su slovom B.
C.3. Energija
Energija se izmjenjuje u procesima koji se odvijaju na svim ustrojstvenim razinama prirode. Energija ne može ni nastati ni nestati, može samo prelaziti iz jednoga oblika u drugi, a te se pretvorbe odvijaju i u živom i u neživom svijetu. Sunce je temeljni izvor energije za sva živa bića na Zemlji. Izmjena energije posebno je važna pri izgradnji i razgradnji tvari što omogućava održavanje života. Sunčeva energija pohranjena je u mnogim izvorima energije na Zemlji. S obzirom da su neobnovljivi izvori energije ograničeni, ljudi se njima moraju održivo koristiti. Ishodi u sklopu ovog makrokoncepta označeni su slovom C.
C.4. Prirodoznanstveni pristup
Ovo je krovni i neizostavni makrokoncept u učenju nastavnoga predmeta Priroda. Cilj je produbiti razumijevanje prirodnih pojava, procesa i međuodnosa provedbom jednostavnih istraživanja. Istraživanje je strukturirano, započinje opažanjem i postavljanjem pitanja uz razvoj vještine prepoznavanja istraživačkih pitanja. Potom slijedi provedba istraživanja, bilježenje i organiziranje rezultata, donošenje zaključaka te izvješćivanje o istraživanju uz primjenu različitih izvora za pronalaženje relevantnih informacija.
Provedba istraživanja je vještina kojom se ovladava postupno. Može se izvoditi samostalno, a radom u paru ili skupini učenike se potiče na međusobno uvažavanje i pomaganje te se razvija osjećaj odgovornosti pojedinca za postizanje zajedničkog cilja. Sadržaji i aktivnosti ovog makrokoncepta potiču razumijevanje prirodnih znanosti, uz isticanje njihove uloge i primjene razvojem tehnologije za dobrobit čovječanstva. Znanost i društvo međusobno su ovisni, stoga je potrebno razvijati znanost, uz poštivanje prirodnih zakonitosti te moralnih i etičkih načela. Ishodi u sklopu ovog makrokoncepta označeni su slovom D.
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima
Osnovna škola Priroda 5. razred – 52,5sati godišnje
A. Organiziranost prirode
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ PRI A.5.1. Učenik objašnjava temeljnu građu prirode.
- objašnjava da prirodu grade tvari različitih svojstava
- uočava na temelju praktičnih radova da su tvari građene od sitnih čestica
- opisuje primjere smjesa
- objašnjava da se između čestica nalazi prostor
- objašnjava da međusobnim djelovanjem različitih tvari mogu nastati nove tvari
- opisuje obilježja živih bića
Učenik opisuje svojstva nekih tvari;
opisuje da se između čestica nalazi prostor;
prepoznaje obilježja živih bića.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda Učenici proučavaju tvari koje susreću u svakodnevnom životu i opisuju njihova svojstva.
Promatraju čestice tvari nežive i žive prirode različitih veličina.
Opisuju promjene tvari razlikujući one u kojima nastaju nove tvari od onih u kojima ne nastaju.
Opisuju primjere smjesa, razlikujući smjese u kojima se pojedini sastojci uočavaju od onih u kojima se sastojci ne uočavaju.
Opisuju obilježja živih bića na temelju promatranja: stanična građa, hranjenje, disanje, izlučivanje, podražljivost, kretanje, rast i razvoj, promjenjivost, razmnožavanje, ugibanje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Preporučuje se:
- promatranje i analiziranje tvari koje učenici susreću u svakodnevnom životu (drvo, kamen, pijesak, tlo, zrak, voda...) i opisivanje njihovih svojstava (boja, miris, opip, ....)
-promatranje čestica tvari nežive i žive prirode lupom i mikroskopom (npr. tla, pijeska, dijelova biljaka i životinja, ...) uočavanje stanice samo kao organizacijske razine živih bića
-primjeri smjesa iz svakodnevnog života (hrana za ptice, mješavina žitnih pahuljica, mješavine začina...)
-za uočavanje prostora između čestica predlaže: demonstracija: staklena čaša napuni se krupnim česticama (većim kamenjem), zatim sve sitnijim materijalom (manji kamenčići, pijesak, voda); u čašu sa suhim pijeskom naliti vodu (obujam se ne poveća)
-primjer promjena tvari iz svakodnevnog života (tekuća voda- led, rezanje papira, otapanje šećera u vodi) pri kojima ne nastaju nove tvari.
-primjer različitih tvari u prehrani, npr. miješanjem šećera, brašna, jaja i termičkom obradom te smjese dobiva se tijesto, tj. smjesa koja ima drukčija svojstva od početnih tvari
-promjenljivost protumačiti na primjeru jednog organizma koji se mijenja u različitim uvjetima, ali i na primjerima promjena u većoj grupi organizama kada zbog promijenjenih uvjeta u okolišu neke osobine postanu korisne za preživljavanje i omogućuju opstanak organizama koji ih imaju. Organizmi koji nemaju te osobine slabije preživljavaju pa se te vrsta organizama tijekom dužeg vremena mijenja.Poučavanje promjenjivosti potrebno je integrirati s ishodom B.5.2.
-pri vrednovanju treba izbjeći nabrajanje obilježja živih bića, a uključiti zadatke koji traže razumijevanje njihova poznavanja.
-ne obrađuje se stanična građa, nego se stanica prepoznaje samo kao ustrojstvena razina.
-bitno je povezivati nove nazive s pojavama i procesima u svakodnevnom životu, a u izboru izvora znanja prednost treba dati promatranju izvorne stvarnost. Tvari koje se istražuju trebaju biti iz učenikova neposrednog okruženja.
-istraživačke se aktivnosti izvode i vrednuju integrirano s ishodima OŠ PRI D.5.1. i OŠ PRI D.5.2.
B Procesi i međudjelovanja
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ PRI B.5.1. Učenik objašnjava svojstva zraka, vode i tla na temelju istraživanja u neposrednom okolišu.
- istražuje sastav i svojstva zraka vode i tla
-uspoređuje promjene svojstava zraka, vode i tla tijekom godišnjih doba, povezujući ih s promjenom životnih uvjeta
- zaključuje da su životni uvjeti na Zemlji proizišli iz sastava i svojstava zraka, vode i tla
Učenik opisuje osnovna svojstva zraka, vode i tla, navodeći sličnosti i razlike na primjerima iz neposrednog okoliša.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Učenici trebaju na temelju promatranja i pokusa steći predodžbu o sastavu zraka kao smjesi plinova i lebdećih čestica e istražiti svojstva zraka ( gustoća, temperatura, strujanje). Od svojstava vode istražuje se boja, miris, gustoća, kiselost, prozirnost, strujanje, temperatura, agregacijska stanja.
Svojstva tla proučavaju se kroz njegovu boju, sastav (veličinu čestica), opip, čvrstoća, vlažnost, prozirnost, temperaturu i kiselost.
Osim što stječu predodžbe o sastavu i svojstvima zraka, vode i tla, provodeći istraživanja, pokuse i praktične radove učenici razvijaju prirodoznanstvene kompetencije.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Preporučuje se:
-kod ispitivanja sastava zraka - izvesti pokus dokazivanja prisutnosti kisika i vodene pareu zraku, a kod istraživanja svojstva zraka mogu se pratiti promjene temperature zraka kroz godišnja doba, istražiti kako se mijenja gustoća zraka porastom nadmorske visine
-kod istraživanja svojstava vode, može se ispitati: boja, miris, gustoća, kiselost, prozirnost, strujanje, temperatura, kako agregacijska stanja prati promjena volumena, promjenljivost oblika tekućine, voda kao otapalo, površinska napetost
- kod istraživanja svojstava tla može se ispitivati boja, sastav (veličina čestica), čvrstoća, vlažnost, poroznost, temperatura, kiselost
-promatrana svojstva zraka, vode i tla valja povezati s uvjetima staništa tijekom terenskih istraživanja;
-istraživanja se, kad god je to moguće provode na terenu - izvanučionički, a moguće je odabrati najpogodniji lokalitet, s obzirom na dostupnost i sigurnost učenika. Na primjer, kod istraživanja svojstava vode moguće je kao uzorak uzeti slatku ili slanu vodu, vodu stajačicu ili tekućicu.
-istraživačke se aktivnosti izvode i vrednuju integrirano s ishodima OŠ PRI D.5.1. i OŠ PRI D.5.2..
OŠ PRI B.5.2. Učenik objašnjava međuodnose životnih uvjeta i živih bića.
- objašnjava prilagodbe živih bića u različitim uvjetima u prirodi na temelju promatranja, istraživanja u neposrednome okolišu i praktičnih radova
- ističe promjenjivost kao obilježje živih bića
- objašnjava kako organizmi bolje prilagođeni određenim uvjetima opstaju
- povezuje promjene uvjeta na Zemlji tijekom prošlosti s razvojem živoga svijeta – evolucijom
- prepoznaje fosile kao dokaze postojanja izumrlih oblika života
- proučava utjecaj živih bića na životne uvjete
Učenik povezuje prilagodbe na životne uvjete s evolucijom života na Zemlji.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Učenici
Učenici objašnjavaju prilagodbe živih bića na različite životne uvjete koji su proizašli iz sastava i svojstava zraka, vode i tla.
Pojam prilagodbe na određene uvjete povezuje se s idejom uspješnog preživljavanja i parenja, odnosno stvaranja potomaka. Opstanak i produžavanje vrste moguće je za organizme koji imaju određene značajke, odnosno korisne prilagodbe. Organizmi čije osobine ili značajke nisu u određenim uvjetima korisne za opstanak, ne preživljavaju. Učenici prepoznaju fosile kao dokaze evolucije, a sam pojam evolucije razumiju samo kao proces u kojem su se živa bića mijenjala jer su se mijenjali životni uvjeti. Evolucija se događa zahvaljujući svojstvu promjenljivosti živih bića, svojstvu koje omogućuje prilagodbe na promijenjene životne uvjete.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Preporučuje se:
-ispitivanje različitih oblika kretanja kroz vodu, zrak ili tlo pomoću modela
-ispitivanje djelovanja plivaćega mjehura s pomoću modela (balon s kovanicom)
-istraživanje učinka masnoga tkiva, perja i dlake kao toplinskih izolatora (dokazivanje mjerenjem temperature)
-praćenje klijavosti sjemenki biljaka u različitim uvjetima
-istraživanje utjecaja svjetlosti, temperature i vode na rast i razvoj biljke
-istraživanje literature/ mrežnih stranica o organizmima i životnim uvjetima iz raznih razdoblja u prošlosti
-ispitivanje kako životinje u akvariju mijenjaju sastav vode
-istraživanje kako životinje mogu utjecati na rahlost i sastav tla (gujavice, ostaci uginulih organizama povećavaju plodnost tla, životinjski izmet kao gnojivo), uočavanje ljušturica uginulih organizama u vapnenačkim stijenama
-povezati učenje s pojavama i procesima poznatim iz svakodnevnog života, te je poželjno dati prednost promatranju izvorne stvarnost.
-istraživačke se aktivnosti izvode i vrednuju integrirano s ishodima OŠ PRI D.5.1. i OŠ PRI D.5.2.
C Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ PRI C.5.1. Učenik razlikuje najvažnije izvore i oblike energije i raspravlja o njihovu utjecaju na život na zemlji.
- izdvaja Sunce kao glavni izvor energije za Zemlju
- objašnjava da je hrana izvor energije za živa bića
- navodi primjere skladištenja energije u živoj i neživoj prirodi
- opisuje primjer promjene iz jednog oblika energije u drugi
- prepoznaje veliku energiju u prirodnim pojavama
- razlikuje obnovljive od neobnovljivih izvora energije te uspoređuje njihove prednosti i nedostatke
Učenik objašnjava važnost Sunca kao izvora energije za Zemlju te važnost hrane kao izvora energije za živa bića;
razlikuje obnovljive i neobnovljive izvore energije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Upoznaju se najvažniji oblici energije, poput: toplinske, svjetlosne, kemijske, električne, mehaničke energije . Navode se obnovljivi i neobnovljivi izvori energije te se analiziraju njihove prednosti i nedostaci. Govori se o skladištenju energije u živim bićima te o fosilnim gorivima kao uskladištenoj energiji u neživoj prirodi. Uskladištena kemijska energija može prijeći u drugi oblik koji je moguće iskoristiti: kemijska energija iz fosilnih goriva i hrane prelazi u mehaničku koja se koristi za rad i/ ili toplinsku energiju.
Primjer pojava velikih energija može biti jak vjetar, munja, potres, erupcija vulkana, požar, poplava.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Preporučuje se:
- naglasak staviti na oblike, izvore i skladištenje energije u živoj i neživoj prirodi.
-oblike energije povezati s iskustvima iz života učenika te koristiti demonstracije i vizualne izvore znanja.
-ispitivanje prisutnosti uskladištene energije u okolišu, npr. fosilnim gorivima, akumulacijskom jezeru, baterijskom ulošku može se provesti izvođenjem pokusa i praktičnih radova (izgaranje fosilnih goriva dovodi do oslobađanja svjetlosti i topline, vodeničko kolo se okreće kad na lopatice pada voda, baterijska svjetiljka oslobađa svjetlost kad se kemijska energija baterijskog uloška pretvori u električnu).
-dokazivanje prisutnosti hranjivih tvari koje su glavni izvori energije za živa bića (škrob/šećer, masnoće) u namirnicama, npr. salo, sjemenka, plod, korijen, gomolj; -ne obrađuje se građa sjemenke, ploda i drugih dijelova biljke
- ne obrađuje se reakcija fotosinteze , odnosno kod provjeravanja znanja učenike se NE traži navođenje reaktanata ni produkata. Učenici trebaju steći predodžbu da se Sunčeva svjetlosna energija u procesu fotosinteze pretvara u kemijsku energiju, koja se može uskladištiti u obliku škroba (hrane). Kod obrade životnih uvjeta učenici su već naučili da je biljkama za rast i razvoj potrebna voda te da je za disanje živih bića potreban kisik, kojeg proizvode biljke. Na taj se način složeni koncept fotosinteze postupno gradi i njegovo se razumijevanje produbljuje daljnjim učenjem
- istraživačke se aktivnosti izvode i vrednuju integrirano s ishodima D.5.1. i D.5.2
D Prirodoznanstveni pristup
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ PRI D.5.1. Učenik tumači uočene pojave, procese i međuodnose na temelju opažanja prirode i jednostavnih istraživanja.
- odgovorno i prema uputama koristi se različitim laboratorijskim posuđem, priborom, uređajima i kemikalijama uz primjenu mjera opreza i zaštite
- prepoznaje istraživačka pitanja
- bilježi i prikazuje rezultate mjerenja i opažanja te iz njih izvodi zaključke
- uočava uzročno-posljedične veze
- raspravlja o svojim rezultatima i uspoređuje ih s rezultatima drugih učenika
- prepoznaje važne podatke iz ponuđenih izvora
Učenik izvodi jednostavno istraživanje uz pomoć: opaža i postavlja pitanja povezana s predmetom opažanja, bilježi i prikazuje rezultate te na njihovoj osnovi donosi zaključke.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Upoznaje se s pravilima ponašanja, mjera opreza i zaštite tijekom laboratorijskoga rada (piktogrami opasnosti i znakovi upozorenja na kemikalijama s kojima učenici mogu doći u dodir), u skladu sa zakonskim propisima. Učenik prepoznaje istraživačka pitanja povezana s predmetom opažanja te predviđa tijek procesa ili rezultate pokusa ili istraživanja.
Prikupljaju se podaci na temelju opažanja i mjerenja prema i izrađuju se jednostavne tablice, grafovi, crteži.
Izvode se zaključci o rezultatu istraživanja i pišu kratka, jednostavna izvješća o istraživanju.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Ishod se odnosi na metodologiju kojom se ostvaruju svi ostali ishodi, odnosno ostvaruje se integrirano s njima.
Prilikom vrednovanja učenike se ne ispituje poznavanje naziva laboratorijskog posuđa, već ga oni upoznaju postupno, kroz primjenu.
Upoznaje se značenje piktograma koji su važni za sigurnost učenika i učenici ih trebaju razlikovati.
Prilikom vrednovanja učenike se ne ispituje teorija prirodoznanstvenog istraživanja, već se njezino poznavanje vrednuje kroz primjenu u sklopu sastavnice prirodoznastvene kompetencije. Valja imati na umu da se sve praktične vještine pa i složene prirodoznanstvene kompetencije razvijaju postupno te da je potrebno vježbanje. U petom razredu učenici ih mogu razviti tek na elementarnoj razini.
OŠ PRI D.5.2.
Učenik objašnjava cilj i ulogu znanosti te međuodnos znanosti i društva
- prepoznaje da je cilj prirodnih znanosti objasniti pojave u prirodi
- prepoznaje da znanost ima utjecaj na društvo
Učenik objašnjava važnost pokusa u razumijevanju prirodnih pojava;
opisuje primjer promjene u društvu do koje je došlo zahvaljujući prirodnim znanostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Svi odgojno obrazovni ishodi mogu se povezati sa sadržajima koji mogu biti teme učeničkih istraživanja u neposrednom okolišu ili u učionici.
Učenici postupno upoznaju funkcioniranje znanosti koja se temelji na opažanjima, mjerenjima, prikupljanju i analiziranju podataka, kao dokaza za znanstveno objašnjavanje pojava u prirodi.
Kao primjer utjecaja znanosti na društvo može se navesti razvoj tehnike i tehnologije, poput otkrića sve boljih mikroskopa, digitalnih uređaja, istraživanja koja su dovela do razumijevanja i primjene elektriciteta i korištenja obnovljivih izvora energije, istraživanja koja otkrivaju kako zaštititi zrak, tlo i vodu te kako povećati poljoprivrednu proizvodnju.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Ishod se ostvaruje integrirano s ostalim ishodima, odnosno sadržaje je moguće povezati s različitim temama ponajprije uz korištenje iskustava učenika, dodatnih izvora znanja te kroz razgovor.
Osnovna škola Priroda 6. razred – 70sati godišnje
A Organiziranost prirode
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ PRI A.6.1. Učenik objašnjava organiziranost prirode uspoređujući cjelinu i sastavne dijelove.
- prepoznaje organiziranost prirode od sitnih čestica do svemira istraživanjem i promatranjem svijeta oko sebe
- razlikuje odnose između različitih organizacijskih razina
- prepoznaje osnovni plan građe ljudskoga organizma i položaj najvažnijih organa
Učenik razvrstava na primjeru ekosustava organizacijske razine žive i nežive prirode.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Zemlja, Sunčev sustav, galaksija, svemir; stanica, tkivo, organ, sustavi organa, jedinka, populacija, životna zajednica, ekosustav. Prepoznaje građu tijela čovjeka kroz položaj najvažnijih organa u ljudskome tijelu (npr. mozga, srca, pluća, želuca, crijeva) te određuje kako se oni udružuju u organske sustave.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se:
- promatranje noćnog neba teleskopom ili odlazak u zvjezdarnicu ili planetarij u skladu s mogućnostima škole. Prednost treba dati izvornoj stvarnosti, a ukoliko to nije moguće može se pristupiti mrežnim stranicama povezanim s astronomijom
-poželjno je mikroskopiranje različitih tkiva i uočavanje različitosti stanica koje ih grade te da je pojedino tkivo građeno od istovrsnih stanica;
-istraživanje razina organiziranosti prirode treba provoditi izvanučionički, zorno i primjenom iskustvenoga učenja kad je to moguće, a građa tijela čovjeka može se promatrati na modelu i/ili korištenjem IKT-a, aplikacija koja prikazuju 3D građu ljudskoga tijela.
- istraživačke se aktivnosti izvode i vrednuju integrirano s ishodima OŠ PRI D.6.1. i OŠ PRI D.6.2.
B Procesi i međudjelovanja
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ PRI B.6.1. Učenik objašnjava međusobne odnose živih bića s obzirom na zajedničko stanište.
- povezuje zadovoljavanje potreba, ponašanje i preživljavanje živih bića s uvjetima i promjenama u okolišu
- objašnjava važnost međusobnih odnosa živih bića (iste vrste i različitih vrsta) koja dijele zajedničko stanište
- raspravlja o nadmetanju živih bića (iste vrste i različitih vrsta) pri zadovoljavanju životnih potreba
- predviđa posljedice neumjerene potrošnje ljudi i utjecaj na ostala živa bića i okoliš
Učenik opisuje kako različite skupine živih bića na istome staništu zadovoljavaju svoje životne potrebe te kako promjene na staništu utječu na njihove međusobne odnose.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda (jednog ili više njih)
Učenik proučava zadovoljavanje potreba živih bića, razmatra odnose između organizama u kontekstu koristi za oba organizma ili samo za jedan, odnosno korisnost jednomu znači štetu drugomu.Određuje gustoću populacije na određenom prostoru.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Preporučuje se:
-gustoću populacije određivati na staništu u blizini škole ili u školskome dvorištu
-uspoređivanje pokrovnosti krošnje i prizemnoga sloja biljaka u šumi, slojevitosti životne zajednice na primjeru šume i mora.
-istraživati međusobno natjecanja organizama u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba (biljke za svjetlost, prostor, vodu i tvari iz tla, a životinje za stanište, hranu i partnera za razmnožavanje)
-princip nametničkoga načina života proučavati na poznatim primjerima iz okoliša te ih povezuje s mjerama higijene
-hranidbene odnose valja obraditi na nekoliko primjera hranidbenih lanaca, izostaviti iz provjere i obrade hranidbene piramide
-primjeri suživota različitih organizama obrađuju se bez uvođenja stručnoga nazivlja: sa stajališta korisnosti
- ishod se ostvaruje terenskom nastavom na barem jednome staništu. Rezultati se mogu usporediti s primjerima drugih staništa, a do podataka se može doći na dodatnoj terenskoj nastavi ili pretraživanjem literature, pronalaženjem zanimljivosti o različitim organizmima.
-istraživačke se aktivnosti izvode i vrednuju integrirano s ishodima OŠ PRI D.6.1. i OŠ PRI D.6.2.
OŠ PRI B.6.2.
Učenik raspravlja o važnosti održavanja uravnoteženoga stanja u prirodi i uzrocima njegova narušavanja.
- na temelju istraživanja u svome neposrednom okolišu objašnjava uzroke i posljedice onečišćenja zraka, vode i tla
- objašnjava utjecaj svjetlosnoga onečišćenja i onečišćenja bukom na živa bića
- razlikuje vrste otpada
- objašnjava načine zbrinjavanja različitih vrsta otpada
- objašnjava utjecaj prirodnih nepogoda i katastrofa na uravnoteženo stanje u prirodi
- analizira svoje postupke u kontekstu održivoga razvoja te predlaže osobni doprinos
- istražuje biološku raznolikost te raspravlja o važnosti njezinog očuvanja
Učenik objašnjava podrijetlo uočenih poremećaja uravnoteženoga stanja u prirodi;
opisuje razloge zaštićenosti određenoga područja i vrsta;
opisuje primjere ograničenosti prirodnih dobara.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Učenik proučava uzroke i posljedice onečišćenja zraka, vode i tla. Istražuje biološku raznolikost svog kraja. Naglašava važnost njezinoga očuvanja i razmatra svoju ulogu u cijelom procesu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Preporučuje se:
-kartiranje divlja odlagališta
-ispitivanje onečišćenja zraka izlaganjem vlažnoga papira ili vate uz prometnicu, -ispitivanje prisutnosti tvari koje utječu na živa bića u sastavu tla i vode (kvalitativna ispitivanja)
-mjerenje kiselosti kiše,
-istraživanje zaštićenih vrsta i područja u neposrednoj blizini obraditi na primjerima u bližoj okolici, zavičaju, npr. jezero, more, rijeka, rude, šume, riblji fond, fond divljači
-određivanje ekološkog otiska
-uspoređivanje bioraznolikost na dva staništa koja se razlikuju s obzirom na čovjekovo djelovanje npr. oranice i livade ;
-igranje uloga: rasprava između zaštitara prirode i gospodarstvenika (poljoprivrednika, vlasnika tvornice, zbrinjavatelja otpada);
-ukazivanje na razloge koji su doveli do potrebe zaštite određenih lokaliteta i vrsta
-raspravljanje o utjecaju i načinima zaštite prirode
-prema mogućnostima i specifičnostima okoliša, učitelj odabire odgovarajuća ispitivanja onečišćenja koja će provesti s učenicima.
-preporučuje se dio sadržaja povezan sa zaštitom prirode i provoditi izvanučioničkom nastavom, prema mogućnostima u nekome od zaštićenih područja RH.
-istraživačke se aktivnosti izvode i vrednuju integrirano s ishodima OŠ PRI D.6.1. i OŠ PRI D.6.2.
OŠ PRI B.6.3. Učenik objašnjava značenje ciklusa na primjerima iz žive i nežive prirode
- objašnjava da u prirodi postoje pojave koje se ponavljaju ciklički
- istražuje utjecaj ciklusa u prirodi na ponašanje živih bića
- objašnjava utjecaj kruženja vode u prirodi na živi svijet i utjecaj živoga svijeta na kruženje vode
- objašnjava životne cikluse na primjerima biljaka i životinja
- opisuje procese i promjene u životnim razdobljima čovjeka
- opisuje pubertet kao razdoblje reproduktivnoga sazrijevanja te naglih tjelesnih i psihičkih promjena
Učenik opisuje na primjerima utjecaj prirodnih ciklusa na živa bića; opisuje na primjeru životne cikluse biljaka i životinja.
Prepoznaje obilježja životnih razdoblja čovjeka;
razlikuje uloge organa reproduktivnoga sustava.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Učenik promatra različite cikluse npr. dnevno-noćni ritam, Mjesečeve mijene, godišnja doba, kruženje tvari (kruženje vode) te ih stavlja u kontekst utjecaja na živu i neživu prirodu. Opaža i opisuje životni ciklus biljaka. Opisuje poznate primjere zaštite kod biljaka, životinja i ljudi. U sklopu učenja o životnom ciklusu čovjeka opisuje se uloga i važnost glavnih organa spolnog sustava u kontekstu promjena koje se događaju u pubertetu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se:
-pokusima istražiti protjecanje vode kroz biljku i njezinu ulogu (otapanje tvari i kolanje tvari u organizmu)
-pratiti vremensku prognozu tijekom godine i povezati učestalost oborina sa šumovitim područjima
-životni ciklus biljaka može se obraditi fenološkim opažanjem vegetacijskoga ciklusa različitih biljnih vrsta: od pupanja i otvaranja listova / cvjetanja do sjemenke / ploda i rasprostranjivanja, do promjene boje, opadanja listova i zimskoga mirovanja te usporedbom rezultata i raspravom o mogućim uzrocima uočenih razlika među vrstama ili kod iste vrste na različitim staništima;
-promatrati životni ciklus kukca u insektariju, iz provjere izostaviti nazive pojedinih stadija kod preobrazbe kukaca
-istražiti neke nove primjere zaštite biljaka, životinja promatranjem i s pomoću literature.
-povezati organe spolnoga sustava s njihovim ulogama, objašnjavajući važnost odgovornog ponašanja; nije potrebno detaljno ulaziti u fiziologiju reprodukcije, već naglasak valja staviti na promjene koje se događaju u pubertetu povezujući ih sa spolnim sazrijevanjem
-za istraživanja moguće je koristiti se protokolima za mjerenja i opažanja prema programu GLOBE, www.globe.gov
-učenje se može organizirati u obliku radionica i projekata koji potiču razvoj osobnosti, poučavaju o metodama donošenja odluka i prihvaćanju različitosti.
-istraživačke se aktivnosti izvode i vrednuju integrirano s ishodima OŠ PRI D.6.1. i OŠ PRI D.6.2.
C Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ PRI C.6.1. Učenik analizira
prijenos i pretvorbu energije u živim i neživim sustavima.
- demonstrira pretvorbe energije
- uspoređuje prijenos i pretvorbu energije u živome i neživome sustavu
- prepoznaje da energija ne može nastati ni nestati, nego samo prelaziti iz jednoga oblika u drugi
- opisuje pretvorbu energije pri izgradnji i razgradnji hranjivih tvari na primjeru hranidbenoga lanca
- navodi primjer prijenosa energije
- predviđa posljedice koje mogu nastati uslijed viška ili manjka energije u živim i neživim sustavim
Učenik opisuje prijenos i pretvorbe energije na primjerima iz svakodnevnoga života; demonstrira oslobađanje topline pri različitim pretvorbama energije i navodi primjere sprječavanja neželjenog prelaska topline.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik razmatra prijenos energije i pretvorbu iz jednoga oblika u drugi. Uspoređuje prijenos i pretvorbu energije u živom i neživom sustavi.
Razmatraju se pojmovi potrošač, proizvođač kroz hranidbeni lanac te kakve će posljedice imati višak ili manjak hrane, topline u organizmu / ekosustav u živim i neživim sustavima.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Preporučuje se:
-prijenos i pretvorba energije promatrati se na primjerima iz svakodnevnoga života i neposrednoga okoliša.
-demonstriranja pretvorbe energije mogu biti: npr. učenik skoči, upali svjetlo, baci lopticu, gorenje svijeće, vodeničko kolo pod mlazom vode, dječja vjetrenjača;
-za demonstriranje oslobađanja topline kao primjer se mogu uzeti: gorenje svijeće, računalo, kuhinjski mikser;
-prijenos energije može se objasniti na primjeru živih bića i strojeva
-fotosintezu treba objasniti u kontekstu hranidbenog lanca i uloge proizvođača, s naglaskom na pretvorbu svjetlosne energije u kemijsku energiju hranjivih tvari. Ne treba prikazivati kemijske simbole i sumarnu jednadžbu fotosinteze i nije potrebno tumačenje građe stanice i njezinih dijelova;
-može se dokazivati prisutnosti škroba u listovima (koji su bili izloženi svjetlosti i koji su bili u mraku)
-proučavati prijenos topline s jednoga tijela na drugo - npr. vruća šalica na stolu, dva organizma jedan uz drugi; usporediti principe toplinske izolacije u prirodi s mogućnošću primjene u svakodnevnome životu (odjeća u odnosu na dlaku / perje, toplinska izolacija u gradnji kuća)
-istraživačke se aktivnosti izvode i vrednuju integrirano s ishodima OŠ PRI D.6.1. i OŠ PRI D.6.2.
D Prirodoznanstveni pristup
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ PRI D.6.1. Učenik tumači uočene pojave, procese i međuodnose na temelju opažanja prirode i jednostavnih istraživanja.
- odgovorno se i prema uputama koristi različitim laboratorijskim posuđem, priborom, uređajima i kemikalijama, uz primjenu mjera opreza i zaštite
- na temelju opažanja prirode postavlja pitanja povezana s predmetom opažanja
- prepoznaje i uz pomoć postavlja istraživačka pitanja
- bilježi i prikazuje rezultate mjerenja i opažanja te iz njih izvodi zaključke
- uočava uzročno-posljedične veze i obrasce te na njihovoj osnovi predviđa pojave i događaje
- raspravlja o svojim rezultatima i uspoređuje ih s rezultatima drugih učenika i ostalim izvorima
- prepoznaje relevantne podatke iz ponuđenih izvora te izvješćuje usmeno i pisano rabeći ispravne nazive
Učenik izvodi jednostavno istraživanje uz pomoć: opaža i postavlja pitanja, bilježi i prikazuje rezultate, donosi zaključke i izvješćuje o svome istraživanju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Ishod se odnosi na metodologiju kojom se ostvaruju svi ostali ishodi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Preporučuje se:
ostvarivanje ishoda integrirano sa svim ostalim ishodim povezanost s očekivanjima iz međupredmetnih tema.
OŠ PRI D.6.2. Učenik objašnjava osnovne principe znanosti te odnose znanosti, tehnologije i društvenoga napretka.
- prepoznaje da znanstvene teorije objašnjavaju prirodne pojave i procese na temelju činjenica koje su prošle brojne provjere
- opisuje na povijesnom primjeru da se znanstvene teorije mogu mijenjati u svjetlu novih činjenica
- objašnjava odnos znanosti, tehnologije i društvenoga napretka
Učenik uspoređuje znanstvena objašnjenja s objašnjenjima temeljenima na mišljenju ili vjerovanju;
povezuje razvoj tehnologije s razvojem znanosti i društva te uočava njihov međusobni utjecaj.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Ishod se ostvaruje integrirano sa sadržajima ostalih ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Preporučuje se:
-mogući primjeri: teorije razvoja života na Zemlji, teorija nastanka svemira; utjecaj novih znanstvenih spoznaja na svakodnevni život ljudi može se ilustrirati na primjerima spoznaja o štetnosti pretjeranoga izlaganja Sunčevu zračenju, štetnosti pesticida (npr. DDT-a) ili nekih lijekova, štetnosti ispušnih plinova (smog, učinak staklenika)
-primjeri su važnih otkrića npr. otkriće stanice, otkrića mikroba - uzročnika bolesti, parni stroj; primjena električne, nuklearne energije
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Nastavni predmet Priroda pripada prirodoslovnomu odgojno-obrazovnom području te integrira sadržaje Biologije, Fizike i Kemije. U neposrednoj je vezi s odgojno-obrazovnim ishodima Geografije u ključnim konceptima izvora i oblika energije, životnih uvjeta, međuodnosa živih bića i životnih uvjeta, poremećaja ravnoteže u prirodi i prirodnih ciklusa, što daje mogućnost integriranoga učenja i poučavanja. Na različite je načine povezana sa svim ostalim odgojno-obrazovnim područjima. Najviše poveznica ima s tehničkim i informatičkim područjem u makrokonceptima Energija i Prirodoznanstveni pristup, tj. u primjeni spoznaja iz prirodoslovlja u svakodnevnome životu te primjeni informacijsko-komunikacijskih tehnologija u učenju i poučavanju Prirode. Učenici će se koristiti znanjima predmeta jezično-komunikacijskoga područja pretražujući različite izvore informacija te izvješćujući o rezultatima istraživanja. S tjelesnim i zdravstvenim područjem povezuje se s ishodom koji se odnosi na ljudsko tijelo i zdravlje te ostalim ishodima koji podrazumijevaju izvanučioničku nastavu. Povezanost s matematičkim područjem ostvaruje se primjenom temeljnih matematičkih znanja i vještina pri rješavanju problema i obradi podataka istraživanja, a s umjetničkim područjem korištenjem različitih osjetila tijekom opažanja prirode i bilježenjem rezultata crtežima i fotografijama.
Sve međupredmetne teme imaju poveznicu s Prirodom. Zastupljeni sadržaji i aktivnosti tema Osobnoga i socijalnoga razvoja, Zdravlja i Održivoga razvoja usmjereni su na oblikovanje pozitivnoga stava o sebi i svijetu oko sebe uz razvijanje odgovornosti za vlastite postupke. Teme Zdravlja u Prirodi se obrađuju sadržajima o čovjekovim životnim razdobljima. S Osobnim i socijalnim razvojem povezani su ishodi makrokoncepta Prirodoznanstvenoga pristupa, a Održivi razvoj, Poduzetništvo te Građanski odgoj i obrazovanje isprepleću se s makrokonceptom Energija i temama koje obrađuju međuodnose životnih uvjeta i živih bića te poremećaje ravnoteže u prirodi. Ishodi koji obuhvaćaju odnose znanosti i društva također uključuju sadržaje Građanskoga odgoja i obrazovanja. Pristup učenju i poučavanju u Prirodi podrazumijeva ostvarivanje očekivanja međupredmetnih tema Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Učiti kako učiti te Građanskoga odgoja i obrazovanja.
Odgojno-obrazovni ishodi predmeta Priroda povezani su s ishodima predmeta Geografija, stoga je moguće i preporučljivo organizirati integrirano učenje i poučavanje, odnosno primijeniti integriranu terensku nastavu. U nekoliko je ishoda moguća povezanost s Tehničkom kulturom, a posebno je u ishodima koji se odnose na Prirodoznanstveni pristup bitna povezanost s Hrvatskim jezikom i Matematikom.
F. Učenje i poučavanje predmeta
Prirodni proces učenja usko je povezan s iskustvom pa je i u školskome okruženju iskustveno učenje onaj najučinkovitiji način koji bi trebao dominirati u poučavanju. Učenik će mnogo bolje razumjeti i zapamtiti ono što je neposredno doživio, nego nešto što mu je prepričano ili samo demonstrirano. Stoga je bitno učenicima omogućiti stjecanje neposrednoga iskustva, stavljati ih u situacije u kojima će nove informacije primati različitim senzoričkim putovima, preraditi ih i učvrstiti njihovo zadržavanje nekim oblikom primjene. Takva su iskustva npr. izvođenje pokusa, odnosno promatranje i istraživanje prirodnih pojava, procesa ili objekata. Ako izvorna stvarnost nije dostupna, gledanje filma ili računalne simulacije također mogu biti vrijedno iskustvo. Djelovanje u zajednici, suprotstavljanje mišljenja, donošenje odluka te rješavanje konfliktnih situacija iznimno su važne životne vještine koje učenici mogu razvijati u simuliranim situacijama poput igranja uloga ili dramatizacije nekoga scenarija, te i na taj način stjecati iskustva koja su stvarna u promišljanju o uzrocima i posljedicama postupanja, u emocijama te propitivanju stavova i vrijednosti. Suradničko učenje i rješavanje zadataka u skupini pružaju višestruke mogućnosti stjecanja iskustava koja se odnose i na sadržaj učenja i na socijalne kontakte.
Učenje je učinkovito ako se nadovezuje na prethodna znanja i iskustva pa je neobično važno novo učenje započeti utvrđivanjem onoga što je već poznato, uz otkrivanje mogućih miskoncepcija koje mogu biti ozbiljna smetnja razumijevanju i povezivanju novih informacija, odnosno konstruiranju novoga znanja.
U prirodoslovlju je istraživačko učenje temeljni način učenja. Ono polazi od prirodne znatiželje i težnje za otkrivanjem kako funkcionira svijet u kojemu živimo, od nagađanja i predviđanja slijeda događaja ili uzročno-posljedičnih veza. Kad se na temelju prethodnoga znanja i iskustva ne može doći do odgovora, potrebno je provesti temeljitije istraživanje. Rezultati istraživanja ne doprinose samo kognitivnoj sferi razvoja učenika koji je došao do odgovora na postavljeno pitanje, već se tijekom cijeloga procesa razvijaju brojne psihomotoričke vještine i sposobnosti, što značajno doprinosi usvajanju svih generičkih kompetencija. Stoga se u ovome dokumentu naglašava stalna primjena prirodoznanstvenoga pristupa tijekom učenja i poučavanja Prirode pa je istaknuto da se Prirodoznanstveni pristup ne uči kao zasebna cjelina.
U ostvarivanju sadržaja i aktivnosti predmeta Priroda vrlo su bitne strategije aktivnoga učenja u vidu projektne nastave te raznovrsnih izvanučioničkih i izvannastavnih aktivnosti (dani otvorenih vrata, projektni dani, radionice, izleti, posjete muzejima, vrtovima, istraživačkim centrima, ustanovama i sl.).
Učitelj planira proces učenja i poučavanja na temelju odgojno-obrazovnih ishoda koje trebaju usvojiti svi učenici do kraja nastavne godine. Odgojno-obrazovni ishodi nisu tematske cjeline. Oni su postavljeni u okviru hijerarhije koncepata, definiranih u prirodoslovnom području kurikuluma te upućuju na najvažnije ideje koje učenik treba razumjeti i na temelju kojih će postupno konstruirati sve složenija znanja. Na temelju razrade odgojno-obrazovnih ishoda i smjernica za učenje i poučavanje učitelj će autonomno komponirati tematske cjeline u svojemu godišnjem izvedbenom kurikulumu. To znači da redoslijed odgojno-obrazovnih ishoda u kurikulumu ne određuje redoslijed učenja i poučavanja te da se dijelovi pojedinih ishoda mogu ostvariti u sklopu različitih tematskih cjelina, a neki se ostvaruju usporedno i integrirano.
U ostvarenju ciljeva Prirode i razvoju učenika ključnu ulogu ima škola koja zajedno s predmetnim učiteljem treba pružiti pogodno i poticajno okruženje za učenje. Najbolje okruženje za učenje je ono u kojemu se učenici osjećaju prihvaćeno i gdje se potiče suradnički odnos s drugim učenicima i učiteljem. Učitelj planira nastavu na temelju ishoda koje autonomno razrađuje, pri čemu vodi računa o dobi, interesima i kognitivnim sposobnostima učenika. Blisko surađuje s učiteljima onih nastavnih predmeta s kojima se u odgojno-obrazovnim ishodima ostvaruje korelacija. Motivira svoje učenike time što postavlja pozitivna i prikladna očekivanja, vjeruje u njihov uspjeh te poštuje različite stavove. Potiče pozitivne međuljudske odnose i stvara pozitivno razredno ozračje u kojemu nema straha od postavljanja pitanja, glasnoga razmišljanja i razmjenjivanja misli. Istraživačke aktivnosti mogu se provoditi individualno, u paru ili skupini. Učenike se može grupirati prema različitim kriterijima, npr. prema interesu učenika, a da se pritom prilagođava njihovim različitim potrebama i postignućima, pružajući im prikladne izazove u okviru planiranih ishoda predmeta Priroda.
Učitelj potiče učenike na opažanje, primjenu istraživačke metodologije i uporabu pribora, podučava bilježenje i prikazivanje rezultata. Uvažavanjem prethodnoga znanja i iskustva učenika učitelj nadograđuje postojeće koncepte i olakšava stvaranje novih. Traži veze sa svakodnevnim životom, čime potiče urođenu dječju radoznalost. Učitelj potiče učenike na postavljanje različitih pitanja među kojima će izdvojiti ona istraživačka. Vježba ih oblikovati pretpostavke te ih uči kako različitim istraživačkim aktivnostima doći do podataka koji se mogu analizirati, kako interpretacijom rezultata dobiti odgovor na istraživačko pitanje te potvrditi ili opovrgnuti svoje pretpostavke. Upućuje učenike kako se zaključak donosi na temelju dobivenih rezultata, a ne prijašnjega znanja te ih uči rješavati probleme razvijanjem kritičkoga mišljenja. Svoje učenike višestruko izlaže situacijama koje od njih zahtijevaju primjenu istraživačkih vještina jer to vodi razvijanju motivacije i samostalnoga učenja.
Osim poticajnih međuljudskih odnosa i kreativnoga pristupa planiranju i ostvarivanju učenja i poučavanja, uređenje učioničkoga prostora bitno pridonosi ostvarivanju ishoda. Poželjno je da učionica Prirode, uz radne stolove, bude opremljena sudoperima i električnim sklopovima, dovodima vode i plina te prostorom za prirodoslovne zbirke uz pripadajući kabinet. Ostvarivanje ishoda zahtijeva upotrebu laboratorijskoga pribora i posuđa, instrumenata i kemikalija. Uz navedenu istraživačku opremu potrebna je i zaštitna oprema kako bi se rad odvijao u sigurnome okruženju uz primjenu mjera zaštite. Učenici se upoznaju s organizacijom učionice i pravilima ponašanja. Posebna pozornost pridaje se uputama za rukovanje te mjerama opreza i zaštite tijekom uporabe laboratorijskih uređaja, instrumenata, posuđa, pribora i kemikalija.
Usvajanje koncepata zasniva se na učeničkome promatranju i istraživanju prirode te se kao nastavna sredstva gdje je god moguće upotrebljavaju materijali iz prirode, s naglaskom na izvornu stvarnost, načelo zornosti i zavičajnosti. Učenici se potiču na donošenje materijala iz neposrednoga okoliša za proučavanje u školi. Učenje o prirodi izvan učionice posebno je dragocjeno jer pridonosi lakšemu usvajanju ishoda te je znanje stečeno na taj način trajnije.
Osim učionice za Prirodu, važno je mjesto u školi školska knjižnica u kojoj učenici mogu prikupljati informacije o različitim temama. Učenike se potiče na istraživanje prikupljanjem informacija u knjižnici koristeći se stručnom literaturom i časopisima koji populariziraju prirodne znanosti. U učenju i poučavanju Prirode primjenjuje se i e-učenje ili učenje potpomognuto informacijskom i komunikacijskom tehnologijom (IKT). Ono omogućava pronalaženje informacija kao i virtualni uvid u prirodu i prirodne procese. Izvori informacija, sadržaji i aktivnosti dostupni IKT-om mogu se prilagoditi individualnim i razvojnim različitostima i potrebama učenika u različitim situacijama procesa učenja i poučavanja. Osim što učenici mogu prikupljati informacije, uče prepoznati i primijeniti one koje su bitne, a korištenjem društvenih mreža i virtualnoga okruženja primjenjuju suradničko učenje izvan učionice. Upotreba IKT-a omogućava učenicima kreativnije prikazivanje rezultata učenja. Dio su IKT-a i prezentacijski alati koji olakšavaju usvajanje prezentacijskih vještina.
Ovisno o uvjetima, kurikulumu škole i ostvarivanju korelacija s drugim predmetima te različitome obimu makrokoncepata Prirode, učitelj autonomno razrađuje sadržaje i aktivnosti ishoda i raspoređuje predviđeni fond sati. Za ostvarenje svih ishoda Prirode u petome razredu nastavnim je planom predviđeno 52,5 sata, a za šesti razred 70 sati u nastavnoj godini. Tjedni raspored može se mijenjati ovisno o aktivnostima planiranima kurikulumom škole. Taj kurikulum daje mogućnost izrade fleksibilnijega rasporeda koji ne mora biti stalan tijekom cijele nastavne godine i može se prilagoditi provođenju istraživačkih aktivnosti. Ako se broj sati u kurikulumu škole određuje na tjednoj bazi, bilo bi poželjno da se učenje i poučavanje Prirode odvija kao dvosat.
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Kurikulum predmeta Priroda usmjeren je na integrirani pristup učenju, poučavanju i vrednovanju. Svi odgojno-obrazovni ishodi predmetnoga kurikuluma vrednuju se za svakoga učenika u prijateljskome i poticajnome ozračju s aktivnim uključivanjem učenika u proces kriterijskoga vrednovanja.
Primjenjuju se tri pristupa vrednovanju:
-Vrednovanje za učenje ne rezultira ocjenom, već osigurava učeniku, učitelju, roditeljima i školi povratnu informaciju o procesima učenja i usvojenosti znanja i vještina u odnosu na postavljena očekivanja. Tim pristupom učitelj provjerava uspješnost poučavanja i unapređuje ga, procjenjuje spremnost učenika za istraživačko učenje kao i učenikovo razumijevanje koncepata, dok učenik dobiva povratnu informaciju i preporuke o svome procesu učenja.
-Vrednovanje kao učenje podrazumijeva učenikovu samoprocjenu ostvarenoga napretka. Na osnovi toga planira buduće učenje, razvija osjećaj odgovornosti za vlastito učenje te samokritičnost. Osim samovrednovanja, učenik aktivno vrednuje rezultate rada / učenja svojih vršnjaka. Također ne rezultira ocjenom.
-Vrednovanje naučenoga sumativno je vrednovanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u određenome trenutku. Rezultira ocjenom. Učeničko se postignuće vrednuje prema unaprijed određenim kriterijima na osnovi razine usvojenosti znanja, vještina i vrijednosti pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda.
U premetu Priroda primjenjuju se dva elementa vrednovanja:
-usvojenost prirodoslovnih koncepata
-prirodoznanstvene kompetencije.
Usvojenost prirodoslovnih koncepata obuhvaća znanja onih kognitivnih razina koja je učenik stekao u skladu s definiranim ishodima kurikuluma. U sklopu toga elementa vrednuje se poznavanje temeljnih pojmova, razumijevanje pojava, procesa i međuodnosa, objašnjavanje međusobnih utjecaja i uočavanje uzročno-posljedičnih veza i kompleksne međuovisnosti žive i nežive prirode.
U elementu prirodoznanstvene vještine vrednuju se stečene kompetencije. Prate se učenikove aktivnosti tijekom istraživačkoga rada i njihov rezultat (pokusi, modeli, crteži, grafički i tablični prikaz rezultata, usmena i pisana izvješća - posteri, prezentacije i sl.).
U zaključnoj ocjeni podjednak udio čine ocjene iz obaju elemenata vrednovanja.
Učitelj se za oba elementa vrednovanja i u svim pristupima vrednovanju može koristiti različitim metodama i tehnikama poput rubrika za ocjenjivanje praktičnih radova i učeničkih izvješća, lista provjere, procjene aktivnosti i ponašanja tijekom rada u paru ili skupini, procjene aktivnosti i ponašanja tijekom rasprave, portfolija (mape učenja) i sl. Bitno je da se svim učenicima kontinuirano vrednuju znanja, vještine, trud i rad. Pitanja postavljena učenicima moraju biti primjerena njihovoj razvojnoj dobi, stoga je potrebno ispitivati različite kognitivne razine znanja s naglaskom na konceptualno razumijevanje, a ne memoriranje činjenica.
Učitelje se potiče da pronalaze i osmišljavaju metode i tehnike vrednovanja primjerene ishodu učenja i različitim pristupima učenju te da pritom uključe i učenika koji može sugerirati način na koji je spreman pokazati svoje znanje.
U izvješćivanju o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Priroda na kraju petog razreda učitelj iskazuje brojčanu ocjenu te kvalitativno opisuje postignuća i napredovanje učenika u predmetu. Brojčana ocjena je numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom s ljestvicom od pet stupnjeva - nedovoljan (1), dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4) i odličan (5). Uz brojčanu ocjenu učitelj piše i kratak osvrt na postignuća i napredovanje učenika s konkretnim i autentičnim opisom učenikovih jakih strana i područja u kojima je moguće daljnje napredovanje u predmetu. Pritom se oslanja na bilješke koje je primjenom različitih pristupa, metoda i tehnika vrednovanja prikupio tijekom odgojno-obrazovnoga procesa.
Na kraju šestoga razreda učitelj unutar svoga predmeta određuje zaključnu brojčanu ocjenu. Uz nju daje i sumarnu procjenu razvoja određenih elemenata generičkih kompetencija: odgovornosti, samostalnosti i samoinicijativnosti te komunikacije i suradnje. Te procjene iskazuju se u svjedodžbi s pomoću lista procjena, prema ljestvici od tri stupnja: potrebna podrška, dobro i izvrsno.
Zaključna ocjena u predmetu temelji se na dokazima o ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda prikupljenima različitim pristupima, tehnikama i metodama tijekom cijele školske godine. Učenik treba zadovoljiti sve odgojno-obrazovne ishode na minimalno zadovoljavajućoj razini kako bi bio pozitivno ocijenjen. Završna ocjena predstavlja skup vjerodostojnih, valjanih i dokazivih informacija o učenikovu učenju i napretku, o onome što je naučio i kako je napredovao. Zaključna ocjena nije aritmetička sredina svih ocjena i temelji se na profesionalnoj odluci učitelja.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET PRIRODE ZA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Priroda za osnovne škole u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Priroda.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
- Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Priroda objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 5. razreda osnovne škole od školske godine 2019./2020. te za učenike 6. razreda osnovne škole od školske godine 2020./2021.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlog predmetnog kurikuluma Priroda
Studeni 2018.
Sadržaj
A.Svrha i opis predmeta
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
C. Struktura - makrokoncepti predmetnog kurikuluma
C.1. Organiziranost prirode
C.2. Procesi i međudjelovanja
C.3. Energija
C.4. Prirodoznanstveni pristup
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima
Osnovna škola Priroda 5 . razred – 52,5 sati godišnje
Osnovna škola Priroda 6 . razred – 70 sati godišnje
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
F. Učenje i poučavanje predmeta
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. Svrha i opis predmeta
Prirodu čine živa bića, neživa priroda te pojave i procesi koji se u njoj zbivaju. Prirodu istražuju astronomija, biologija, fizika, fizička geografija, geologija i kemija. Svrha je učenja nastavnoga predmeta Priroda, kao početnoga, integriranog učenja prirodoslovlja, razumijevanje svijeta u kojemu živimo kako bi se u njemu održivo živjelo. Učenjem o prirodi sagledava se njezina cjelovitost, od čestica koje grade tvari, preko živoga i neživoga svijeta na Zemlji, do najvećih struktura u svemiru. Naglasak je na razumijevanju osnovnih koncepata biologije, fizike i kemije te na razumijevanju metoda kojima se u prirodnim znanostima dolazi do spoznaja. Te se metode mogu primijeniti u svakodnevnome životu za stjecanje znanja i donošenje odgovornih odluka. Znanja, vještine i stavovi razvijaju se aktivnim uključivanjem učenika u proces učenja, čime se potiče dublje razumijevanje pojava i procesa u prirodi te razvija osjetljivost i odgovornost prema okolini. Upoznavanjem svijeta oko sebe učenik stvara predodžbu o bogatstvu njegove različitosti, postupno spoznajući vlastito mjesto i ulogu u zajednici i svijetu.
Učenjem i poučavanjem Prirode potiče se, podržava i upotpunjava urođena dječja znatiželja o svijetu oko nas. Primjenom osnovnih znanstvenih metoda u jednostavnim istraživanjima učenici razvijaju vještinu opažanja, prepoznavanja istraživačkog pitanja, oblikovanja pretpostavki koje se mogu potvrditi ili opovrgnuti pokusom, donošenja zaključaka na temelju prikupljenih podataka, izvješćivanja o rezultatima te predviđanja na njihovoj osnovi. Time se razvijaju suradnja, komunikacija te logičko, kritičko i kreativno mišljenje. Učenike se usmjerava na učinkovito i sigurno korištenje novim tehnologijama u samostalnome i zajedničkome učenju.
Učenjem Prirode osvješćuje se potreba za racionalnom uporabom prirodnih dobara te pridonosi boljemu razumijevanju i razlikovanju pozitivnih i negativnih utjecaja ljudskoga djelovanja na prirodna staništa te lokalni i globalni okoliš. Stečeno znanje učenicima omogućava donošenje odluka važnih za sigurnost, očuvanje zdravlja, bioraznolikosti i okoliša te djelovanje u skladu s načelima održivoga razvoja.
Priroda se poučava na prijelazu iz drugoga u treći ciklus nadovezujući se na znanja, vještine i stavove stečene u nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno predstavlja postupni prijelaz od integriranoga učenja i poučavanja prirodoslovlja prema samostalnim predmetima Biologiji, Fizici i Kemiji.
U 5. razredu učenici istražuju svijet koji ih okružuje provodeći mjerenja i opažanja, usvajajući metodologiju prirodoznanstvenoga istraživanja s njegovim osnovnim etapama i načelima. Promatranjem, pokusima i terenskim istraživanjima upoznaju koncept tvari i čestične građe prirode, istražuju svojstva tla, vode i zraka te razmatrajući životne uvjete zaključuju o odgovarajućim prilagodbama živih bića. Upoznaju osobine živih bića. Povezuju osobinu promjenljivosti živih bića s prilagodbama na različite životne uvjete te dovode u vezu promjene uvjeta u prošlosti Zemlje s promjenama životnih oblika i evolucijom života na Zemlji. Razlikuju osnovne izvore energije upoznajući pojam obnovljivih i neobnovljivih izvora.
U 6. razredu učenici proširuju koncept organiziranosti prirode uočavajući na konkretnim primjerima razine organizacije. Izvodeći opažanja i mjerenja u okolišu, uočavaju međuovisnost žive i nežive prirode, međusobne odnose živih bića na staništu, njihove prilagodbe i životne cikluse. Razmatraju povezanost energije s procesima u prirodi i spoznaju da energija ne može ni nastati ni nestati, već da samo prelazi iz jednoga oblika u drugi. U odnosu na prirodnu organiziranost, cikličke procese i međuovisnost, učenici razmatraju životna razdoblja čovjeka sagledavajući povezanost ljudi s prirodom. Na temelju provedenih istraživanja uočavaju čovjekov utjecaj na prirodu.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
prepoznavanju i razumijevanju bioloških, kemijskih i fizikalnih pojava i procesa. Učenici razvijaju konceptualno mišljenje te stvaraju temelje za predmete Biologiju, Kemiju i Fiziku.
Opći ciljevi nastavnoga predmeta Priroda jesu:
- poticati znatiželju i zanimanje za znanost i istraživanje prirode
- usvajati osnovne prirodoslovne koncepte i povezivati ih sa svakodnevnim životom
- razvijati prirodoslovnu pismenost i poticati logičko, kritičko i kreativno mišljenje
- razvijati vještine potrebne za izvođenje praktičnih i istraživačkih radova
- oblikovati pozitivan stav o sebi i svijetu oko sebe uz razvijanje odgovornosti za vlastite postupke.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. Struktura - makrokoncepti predmetnog kurikuluma
Kurikulum nastavnoga predmeta Priroda organiziran je prema Nacionalnom dokumentu prirodoslovnoga područja kurikuluma, u četiri makrokoncepta: Organiziranost prirode, Procesi i međudjelovanja, Energija, te Prirodoznanstveni pristup. Makrokoncepti se međusobno prožimaju, objašnjavaju jedan drugoga integrirajući spoznaje i ideje temeljnih prirodnih znanosti.
U makrokonceptu Organiziranost prirode objašnjava se ustrojstvo prirode. U petome razredu poimanje usložnjavanja prirode zasniva se na spoznavanju čestice kao najmanje sastavnice prirode i stanice kao osnove za razumijevanje građe živih bića. U šestome razredu teži se razumijevanju odnosa veličina pojedinih ustrojstvenih razina, odnosno usložnjavanja manjih cjelina u veće, te uočavanju temeljnih i zajedničkih načela građe živoga i neživoga svijeta.
Na poznatim primjerima iz svakodnevnog života objašnjava se kruženje tvari i protok energije u živim i neživim sustavima. Sunce i hrana poimaju se kao glavni izvori energije za živa bića, a fotosinteza i razgradnja hranjivih tvari, kao ključni procesi za život na Zemlji, uvode se na razini prepoznavanja.
Spoznaje o energiji proširuju se i povezuju s procesima i međudjelovanjem koji se odvijaju unutar ustrojstvenih razina i među njima. Životni uvjeti povezuju se s prilagodbama živih bića, uočava se njihova promjenjivost i zaključuje da je raznolikost živih bića posljedica evolucije. Raspravlja se o dinamičkoj ravnoteži koja vlada u prirodnim sustavima i prosuđuje utjecaj čovjeka i prirodnih pojava na njezino narušavanje. U prirodi se uočavaju ciklusi, koji imaju utjecaj na živi svijet te se i životi niza živih bića promatraju kao ciklusi.
Koncepti nastavnoga predmeta Priroda usvajaju se ponajprije promatranjem i istraživanjem. To je dio prirodoznanstvenog pristupa koji se ostvaruje primjenom jednostavnih istraživanja koja učenici provode prema uputama učitelja. Promatranjem, istraživanjem i interpretiranjem pojava, procesa i međuodnosa u neposrednom okolišu i u svakodnevnome životu, učenici na temelju stečenih iskustava razvijaju sposobnost predviđanja posljedica procesa, djelovanja i vlastitih postupaka. Uviđaju i shvaćaju važnost znanosti za svakodnevni život te kritički procjenjuju utjecaj znanosti na društvo. Učenici prepoznaju i primjenjuju relevantne podatke koristeći se različitim izvorima informacija. Na taj način razvijaju logičko, kritičko i kreativno mišljenje koje omogućava vođenje argumentiranih rasprava i interpretaciju sadržaja. Prirodoznanstveni pristup postupno se usvaja u procesu učenja povećanjem samostalnosti, odgovornosti i sigurnosti tijekom provođenja istraživanja te sve dubljega poimanja znanosti, njezina utjecaja, mogućnosti primjene i opće važnosti za život ljudi.
Primjenom suradničkog učenja u integriranom ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda svih makrokoncepata razvijaju se socijalne vještine poput komunikacije, asertivnosti, empatije, suradnje i uvažavanja drugih.
C.1. Organiziranost prirode
Makrokoncept Organiziranost prirode nužan je za razumijevanje ustrojstva žive i nežive prirode koje su uzročno-posljedično povezane i čine neraskidivu cjelinu. Na svim ustrojstvenim razinama postoji organiziranost, odnosno red. Strukturna je osobina živoga i neživoga svijeta združivanje čestica u sve složenije tvari, do stanica, tkiva, organa, organskih sustava, jedinki, ekosustava i dalje sve do svemira. Svaka ustrojstvena razina ima svoje značajke te je svaka sljedeća razina složenija, sa sebi svojstvenim značajkama. Za sve procese koji se odvijaju na svakoj razini nužna je energija. Ishodi u sklopu ovog makrokoncepta označeni su slovom A.
C.2. Procesi i međudjelovanja
Sve ustrojstvene razine u prirodi teže postizanju ravnoteže i svi procesi koji se u prirodi odvijaju utječu na nju. Svijet koji nas okružuje promjenjiv je i neprekidno se odvijaju različiti procesi koji dovode do promjena poput izmjene godišnjih doba, dana i noći, Mjesečevih mijena, kruženja vode, niza razvojnih procesa tijekom života, protjecanja energije te prilagodbi živih bića. Ti se procesi uočavaju u svakodnevnome životu što je važno za razumijevanje svijeta koji nas okružuje, te je temelj za razumijevanje složenijih mehanizama i ciklusa u prirodi i ljudskom tijelu. Svi procesi u prirodi povezani su međudjelovanjem živih bića i okoliša. Tako i djelovanje čovjeka utječe na živi svijet i sve procese na Zemlji. Život ljudi prema načelima održivog razvoja traži što manje ometanja prirodnih procesa i međudjelovanja. Ishodi u sklopu ovog makrokoncepta označeni su slovom B.
C.3. Energija
Energija se izmjenjuje u procesima koji se odvijaju na svim ustrojstvenim razinama prirode. Energija ne može ni nastati ni nestati, može samo prelaziti iz jednoga oblika u drugi, a te se pretvorbe odvijaju i u živom i u neživom svijetu. Sunce je temeljni izvor energije za sva živa bića na Zemlji. Izmjena energije posebno je važna pri izgradnji i razgradnji tvari što omogućava održavanje života. Sunčeva energija pohranjena je u mnogim izvorima energije na Zemlji. S obzirom da su neobnovljivi izvori energije ograničeni, ljudi se njima moraju održivo koristiti. Ishodi u sklopu ovog makrokoncepta označeni su slovom C.
C.4. Prirodoznanstveni pristup
Ovo je krovni i neizostavni makrokoncept u učenju nastavnoga predmeta Priroda. Cilj je produbiti razumijevanje prirodnih pojava, procesa i međuodnosa provedbom jednostavnih istraživanja. Istraživanje je strukturirano, započinje opažanjem i postavljanjem pitanja uz razvoj vještine prepoznavanja istraživačkih pitanja. Potom slijedi provedba istraživanja, bilježenje i organiziranje rezultata, donošenje zaključaka te izvješćivanje o istraživanju uz primjenu različitih izvora za pronalaženje relevantnih informacija.
Provedba istraživanja je vještina kojom se ovladava postupno. Može se izvoditi samostalno, a radom u paru ili skupini učenike se potiče na međusobno uvažavanje i pomaganje te se razvija osjećaj odgovornosti pojedinca za postizanje zajedničkog cilja. Sadržaji i aktivnosti ovog makrokoncepta potiču razumijevanje prirodnih znanosti, uz isticanje njihove uloge i primjene razvojem tehnologije za dobrobit čovječanstva. Znanost i društvo međusobno su ovisni, stoga je potrebno razvijati znanost, uz poštivanje prirodnih zakonitosti te moralnih i etičkih načela. Ishodi u sklopu ovog makrokoncepta označeni su slovom D.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima
Osnovna škola Priroda 5 . razred – 52,5 sati godišnje
A. Organiziranost prirode
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ PRI A.5.1. Učenik objašnjava temeljnu građu prirode.
- objašnjava da prirodu grade tvari različitih svojstava
- uočava na temelju praktičnih radova da su tvari građene od sitnih čestica
- opisuje primjere smjesa
- objašnjava da se između čestica nalazi prostor
- objašnjava da međusobnim djelovanjem različitih tvari mogu nastati nove tvari
- opisuje obilježja živih bića
Učenik opisuje svojstva nekih tvari;
opisuje da se između čestica nalazi prostor;
prepoznaje obilježja živih bića.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Učenici proučavaju tvari koje susreću u svakodnevnom životu i opisuju njihova svojstva.
Promatraju čestice tvari nežive i žive prirode različitih veličina.
Opisuju promjene tvari razlikujući one u kojima nastaju nove tvari od onih u kojima ne nastaju.
Opisuju primjere smjesa, razlikujući smjese u kojima se pojedini sastojci uočavaju od onih u kojima se sastojci ne uočavaju.
Opisuju obilježja živih bića na temelju promatranja: stanična građa, hranjenje, disanje, izlučivanje, podražljivost, kretanje, rast i razvoj, promjenjivost, razmnožavanje, ugibanje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Preporučuje se:
- promatranje i analiziranje tvari koje učenici susreću u svakodnevnom životu (drvo, kamen, pijesak, tlo, zrak, voda...) i opisivanje njihovih svojstava (boja, miris, opip, ....)
-promatranje čestica tvari nežive i žive prirode lupom i mikroskopom (npr. tla, pijeska, dijelova biljaka i životinja, ...) uočavanje stanice samo kao organizacijske razine živih bića
-primjeri smjesa iz svakodnevnog života (hrana za ptice, mješavina žitnih pahuljica, mješavine začina...)
-za uočavanje prostora između čestica predlaže: demonstracija: staklena čaša napuni se krupnim česticama (većim kamenjem), zatim sve sitnijim materijalom (manji kamenčići, pijesak, voda); u čašu sa suhim pijeskom naliti vodu (obujam se ne poveća)
-primjer promjena tvari iz svakodnevnog života (tekuća voda- led, rezanje papira, otapanje šećera u vodi) pri kojima ne nastaju nove tvari.
-primjer različitih tvari u prehrani, npr. miješanjem šećera, brašna, jaja i termičkom obradom te smjese dobiva se tijesto, tj. smjesa koja ima drukčija svojstva od početnih tvari
-promjenljivost protumačiti na primjeru jednog organizma koji se mijenja u različitim uvjetima, ali i na primjerima promjena u većoj grupi organizama kada zbog promijenjenih uvjeta u okolišu neke osobine postanu korisne za preživljavanje i omogućuju opstanak organizama koji ih imaju. Organizmi koji nemaju te osobine slabije preživljavaju pa se te vrsta organizama tijekom dužeg vremena mijenja.Poučavanje promjenjivosti potrebno je integrirati s ishodom B.5.2.
-pri vrednovanju treba izbjeći nabrajanje obilježja živih bića, a uključiti zadatke koji traže razumijevanje njihova poznavanja.
-ne obrađuje se stanična građa, nego se stanica prepoznaje samo kao ustrojstvena razina.
-bitno je povezivati nove nazive s pojavama i procesima u svakodnevnom životu, a u izboru izvora znanja prednost treba dati promatranju izvorne stvarnost. Tvari koje se istražuju trebaju biti iz učenikova neposrednog okruženja.
-istraživačke se aktivnosti izvode i vrednuju integrirano s ishodima OŠ PRI D.5.1. i OŠ PRI D.5.2.
B Procesi i međudjelovanja
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ PRI B.5.1. Učenik objašnjava svojstva zraka, vode i tla na temelju istraživanja u neposrednom okolišu.
- istražuje sastav i svojstva zraka vode i tla
-uspoređuje promjene svojstava zraka, vode i tla tijekom godišnjih doba, povezujući ih s promjenom životnih uvjeta
- zaključuje da su životni uvjeti na Zemlji proizišli iz sastava i svojstava zraka, vode i tla
Učenik opisuje osnovna svojstva zraka, vode i tla, navodeći sličnosti i razlike na primjerima iz neposrednog okoliša.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Učenici trebaju na temelju promatranja i pokusa steći predodžbu o sastavu zraka kao smjesi plinova i lebdećih čestica e istražiti svojstva zraka ( gustoća, temperatura, strujanje). Od svojstava vode istražuje se boja, miris, gustoća, kiselost, prozirnost, strujanje, temperatura, agregacijska stanja.
Svojstva tla proučavaju se kroz njegovu boju, sastav (veličinu čestica), opip, čvrstoća, vlažnost, prozirnost, temperaturu i kiselost.
Osim što stječu predodžbe o sastavu i svojstvima zraka, vode i tla, provodeći istraživanja, pokuse i praktične radove učenici razvijaju prirodoznanstvene kompetencije.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Preporučuje se:
-kod ispitivanja sastava zraka - izvesti pokus dokazivanja prisutnosti kisika i vodene pare u zraku, a kod istraživanja svojstva zraka mogu se pratiti promjene temperature zraka kroz godišnja doba, istražiti kako se mijenja gustoća zraka porastom nadmorske visine
-kod istraživanja svojstava vode, može se ispitati: boja, miris, gustoća, kiselost, prozirnost, strujanje, temperatura, kako agregacijska stanja prati promjena volumena, promjenljivost oblika tekućine, voda kao otapalo, površinska napetost
- kod istraživanja svojstava tla može se ispitivati boja, sastav (veličina čestica), čvrstoća, vlažnost, poroznost, temperatura, kiselost
-promatrana svojstva zraka, vode i tla valja povezati s uvjetima staništa tijekom terenskih istraživanja;
-istraživanja se, kad god je to moguće provode na terenu - izvanučionički, a moguće je odabrati najpogodniji lokalitet, s obzirom na dostupnost i sigurnost učenika. Na primjer, kod istraživanja svojstava vode moguće je kao uzorak uzeti slatku ili slanu vodu, vodu stajačicu ili tekućicu.
-istraživačke se aktivnosti izvode i vrednuju integrirano s ishodima OŠ PRI D.5.1. i OŠ PRI D.5.2..
OŠ PRI B.5.2. Učenik objašnjava međuodnose životnih uvjeta i živih bića.
- objašnjava prilagodbe živih bića u različitim uvjetima u prirodi na temelju promatranja, istraživanja u neposrednome okolišu i praktičnih radova
- ističe promjenjivost kao obilježje živih bića
- objašnjava kako organizmi bolje prilagođeni određenim uvjetima opstaju
- povezuje promjene uvjeta na Zemlji tijekom prošlosti s razvojem živoga svijeta – evolucijom
- prepoznaje fosile kao dokaze postojanja izumrlih oblika života
- proučava utjecaj živih bića na životne uvjete
Učenik povezuje prilagodbe na životne uvjete s evolucijom života na Zemlji.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Učenici
Učenici objašnjavaju prilagodbe živih bića na različite životne uvjete koji su proizašli iz sastava i svojstava zraka, vode i tla.
Pojam prilagodbe na određene uvjete povezuje se s idejom uspješnog preživljavanja i parenja, odnosno stvaranja potomaka. Opstanak i produžavanje vrste moguće je za organizme koji imaju određene značajke, odnosno korisne prilagodbe. Organizmi čije osobine ili značajke nisu u određenim uvjetima korisne za opstanak, ne preživljavaju. Učenici prepoznaju fosile kao dokaze evolucije, a sam pojam evolucije razumiju samo kao proces u kojem su se živa bića mijenjala jer su se mijenjali životni uvjeti. Evolucija se događa zahvaljujući svojstvu promjenljivosti živih bića, svojstvu koje omogućuje prilagodbe na promijenjene životne uvjete.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Preporučuje se:
-ispitivanje različitih oblika kretanja kroz vodu, zrak ili tlo pomoću modela
-ispitivanje djelovanja plivaćega mjehura s pomoću modela (balon s kovanicom)
-istraživanje učinka masnoga tkiva, perja i dlake kao toplinskih izolatora (dokazivanje mjerenjem temperature)
-praćenje klijavosti sjemenki biljaka u različitim uvjetima
-istraživanje utjecaja svjetlosti, temperature i vode na rast i razvoj biljke
-istraživanje literature/ mrežnih stranica o organizmima i životnim uvjetima iz raznih razdoblja u prošlosti
-ispitivanje kako životinje u akvariju mijenjaju sastav vode
-istraživanje kako životinje mogu utjecati na rahlost i sastav tla (gujavice, ostaci uginulih organizama povećavaju plodnost tla, životinjski izmet kao gnojivo), uočavanje ljušturica uginulih organizama u vapnenačkim stijenama
-povezati učenje s pojavama i procesima poznatim iz svakodnevnog života, te je poželjno dati prednost promatranju izvorne stvarnost.
-istraživačke se aktivnosti izvode i vrednuju integrirano s ishodima OŠ PRI D.5.1. i OŠ PRI D.5.2.
C Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ PRI C.5.1. Učenik razlikuje najvažnije izvore i oblike energije i raspravlja o njihovu utjecaju na život na zemlji.
- izdvaja Sunce kao glavni izvor energije za Zemlju
- objašnjava da je hrana izvor energije za živa bića
- navodi primjere skladištenja energije u živoj i neživoj prirodi
- opisuje primjer promjene iz jednog oblika energije u drugi
- prepoznaje veliku energiju u prirodnim pojavama
- razlikuje obnovljive od neobnovljivih izvora energije te uspoređuje njihove prednosti i nedostatke
Učenik objašnjava važnost Sunca kao izvora energije za Zemlju te važnost hrane kao izvora energije za živa bića;
razlikuje obnovljive i neobnovljive izvore energije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Upoznaju se najvažniji oblici energije, poput: toplinske, svjetlosne, kemijske, električne, mehaničke energije . Navode se obnovljivi i neobnovljivi izvori energije te se analiziraju njihove prednosti i nedostaci. Govori se o skladištenju energije u živim bićima te o fosilnim gorivima kao uskladištenoj energiji u neživoj prirodi. Uskladištena kemijska energija može prijeći u drugi oblik koji je moguće iskoristiti: kemijska energija iz fosilnih goriva i hrane prelazi u mehaničku koja se koristi za rad i/ ili toplinsku energiju.
Primjer pojava velikih energija može biti jak vjetar, munja, potres, erupcija vulkana, požar, poplava.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Preporučuje se:
- naglasak staviti na oblike, izvore i skladištenje energije u živoj i neživoj prirodi.
-oblike energije povezati s iskustvima iz života učenika te koristiti demonstracije i vizualne izvore znanja.
-ispitivanje prisutnosti uskladištene energije u okolišu, npr. fosilnim gorivima, akumulacijskom jezeru, baterijskom ulošku može se provesti izvođenjem pokusa i praktičnih radova (izgaranje fosilnih goriva dovodi do oslobađanja svjetlosti i topline, vodeničko kolo se okreće kad na lopatice pada voda, baterijska svjetiljka oslobađa svjetlost kad se kemijska energija baterijskog uloška pretvori u električnu).
-dokazivanje prisutnosti hranjivih tvari koje su glavni izvori energije za živa bića (škrob/šećer, masnoće) u namirnicama, npr. salo, sjemenka, plod, korijen, gomolj; -ne obrađuje se građa sjemenke, ploda i drugih dijelova biljke
- ne obrađuje se reakcija fotosinteze , odnosno kod provjeravanja znanja učenike se NE traži navođenje reaktanata ni produkata. Učenici trebaju steći predodžbu da se Sunčeva svjetlosna energija u procesu fotosinteze pretvara u kemijsku energiju, koja se može uskladištiti u obliku škroba (hrane). Kod obrade životnih uvjeta učenici su već naučili da je biljkama za rast i razvoj potrebna voda te da je za disanje živih bića potreban kisik, kojeg proizvode biljke. Na taj se način složeni koncept fotosinteze postupno gradi i njegovo se razumijevanje produbljuje daljnjim učenjem
- istraživačke se aktivnosti izvode i vrednuju integrirano s ishodima D.5.1. i D.5.2
D Prirodoznanstveni pristup
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ PRI D.5.1. Učenik tumači uočene pojave, procese i međuodnose na temelju opažanja prirode i jednostavnih istraživanja.
- odgovorno i prema uputama koristi se različitim laboratorijskim posuđem, priborom, uređajima i kemikalijama uz primjenu mjera opreza i zaštite
- prepoznaje istraživačka pitanja
- bilježi i prikazuje rezultate mjerenja i opažanja te iz njih izvodi zaključke
- uočava uzročno-posljedične veze
- raspravlja o svojim rezultatima i uspoređuje ih s rezultatima drugih učenika
- prepoznaje važne podatke iz ponuđenih izvora
Učenik izvodi jednostavno istraživanje uz pomoć: opaža i postavlja pitanja povezana s predmetom opažanja, bilježi i prikazuje rezultate te na njihovoj osnovi donosi zaključke.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Upoznaje se s pravilima ponašanja, mjera opreza i zaštite tijekom laboratorijskoga rada (piktogrami opasnosti i znakovi upozorenja na kemikalijama s kojima učenici mogu doći u dodir), u skladu sa zakonskim propisima. Učenik prepoznaje istraživačka pitanja povezana s predmetom opažanja te predviđa tijek procesa ili rezultate pokusa ili istraživanja.
Prikupljaju se podaci na temelju opažanja i mjerenja prema i izrađuju se jednostavne tablice, grafovi, crteži.
Izvode se zaključci o rezultatu istraživanja i pišu kratka, jednostavna izvješća o istraživanju.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Ishod se odnosi na metodologiju kojom se ostvaruju svi ostali ishodi, odnosno ostvaruje se integrirano s njima.
Prilikom vrednovanja učenike se ne ispituje poznavanje naziva laboratorijskog posuđa, već ga oni upoznaju postupno, kroz primjenu.
Upoznaje se značenje piktograma koji su važni za sigurnost učenika i učenici ih trebaju razlikovati.
Prilikom vrednovanja učenike se ne ispituje teorija prirodoznanstvenog istraživanja, već se njezino poznavanje vrednuje kroz primjenu u sklopu sastavnice prirodoznastvene kompetencije. Valja imati na umu da se sve praktične vještine pa i složene prirodoznanstvene kompetencije razvijaju postupno te da je potrebno vježbanje. U petom razredu učenici ih mogu razviti tek na elementarnoj razini.
OŠ PRI D.5.2.
Učenik objašnjava cilj i ulogu znanosti te međuodnos znanosti i društva
- prepoznaje da je cilj prirodnih znanosti objasniti pojave u prirodi
- prepoznaje da znanost ima utjecaj na društvo
Učenik objašnjava važnost pokusa u razumijevanju prirodnih pojava;
opisuje primjer promjene u društvu do koje je došlo zahvaljujući prirodnim znanostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Svi odgojno obrazovni ishodi mogu se povezati sa sadržajima koji mogu biti teme učeničkih istraživanja u neposrednom okolišu ili u učionici.
Učenici postupno upoznaju funkcioniranje znanosti koja se temelji na opažanjima, mjerenjima, prikupljanju i analiziranju podataka, kao dokaza za znanstveno objašnjavanje pojava u prirodi.
Kao primjer utjecaja znanosti na društvo može se navesti razvoj tehnike i tehnologije, poput otkrića sve boljih mikroskopa, digitalnih uređaja, istraživanja koja su dovela do razumijevanja i primjene elektriciteta i korištenja obnovljivih izvora energije, istraživanja koja otkrivaju kako zaštititi zrak, tlo i vodu te kako povećati poljoprivrednu proizvodnju.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Ishod se ostvaruje integrirano s ostalim ishodima, odnosno sadržaje je moguće povezati s različitim temama ponajprije uz korištenje iskustava učenika, dodatnih izvora znanja te kroz razgovor.
Osnovna škola Priroda 6 . razred – 70 sati godišnje
A Organiziranost prirode
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ PRI A.6.1. Učenik objašnjava organiziranost prirode uspoređujući cjelinu i sastavne dijelove.
- prepoznaje organiziranost prirode od sitnih čestica do svemira istraživanjem i promatranjem svijeta oko sebe
- razlikuje odnose između različitih organizacijskih razina
- prepoznaje osnovni plan građe ljudskoga organizma i položaj najvažnijih organa
Učenik razvrstava na primjeru ekosustava organizacijske razine žive i nežive prirode.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik proučava odnose veličina ustrojstvenih razina: čestice, tvari, stanište /tlo, zrak, voda/, biosfera,
Zemlja, Sunčev sustav, galaksija, svemir; stanica, tkivo, organ, sustavi organa, jedinka, populacija, životna zajednica, ekosustav. Prepoznaje građu tijela čovjeka kroz položaj najvažnijih organa u ljudskome tijelu (npr. mozga, srca, pluća, želuca, crijeva) te određuje kako se oni udružuju u organske sustave.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se:
- promatranje noćnog neba teleskopom ili odlazak u zvjezdarnicu ili planetarij u skladu s mogućnostima škole. Prednost treba dati izvornoj stvarnosti, a ukoliko to nije moguće može se pristupiti mrežnim stranicama povezanim s astronomijom
-poželjno je mikroskopiranje različitih tkiva i uočavanje različitosti stanica koje ih grade te da je pojedino tkivo građeno od istovrsnih stanica;
-istraživanje razina organiziranosti prirode treba provoditi izvanučionički, zorno i primjenom iskustvenoga učenja kad je to moguće, a građa tijela čovjeka može se promatrati na modelu i/ili korištenjem IKT-a, aplikacija koja prikazuju 3D građu ljudskoga tijela.
- istraživačke se aktivnosti izvode i vrednuju integrirano s ishodima OŠ PRI D.6.1. i OŠ PRI D.6.2.
B Procesi i međudjelovanja
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ PRI B.6.1. Učenik objašnjava međusobne odnose živih bića s obzirom na zajedničko stanište.
- povezuje zadovoljavanje potreba, ponašanje i preživljavanje živih bića s uvjetima i promjenama u okolišu
- objašnjava važnost međusobnih odnosa živih bića (iste vrste i različitih vrsta) koja dijele zajedničko stanište
- raspravlja o nadmetanju živih bića (iste vrste i različitih vrsta) pri zadovoljavanju životnih potreba
- predviđa posljedice neumjerene potrošnje ljudi i utjecaj na ostala živa bića i okoliš
Učenik opisuje kako različite skupine živih bića na istome staništu zadovoljavaju svoje životne potrebe te kako promjene na staništu utječu na njihove međusobne odnose.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda (jednog ili više njih)
Učenik proučava zadovoljavanje potreba živih bića, razmatra odnose između organizama u kontekstu koristi za oba organizma ili samo za jedan, odnosno korisnost jednomu znači štetu drugomu.Određuje gustoću populacije na određenom prostoru.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Preporučuje se:
-gustoću populacije određivati na staništu u blizini škole ili u školskome dvorištu
-uspoređivanje pokrovnosti krošnje i prizemnoga sloja biljaka u šumi, slojevitosti životne zajednice na primjeru šume i mora.
-istraživati međusobno natjecanja organizama u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba (biljke za svjetlost, prostor, vodu i tvari iz tla, a životinje za stanište, hranu i partnera za razmnožavanje)
-princip nametničkoga načina života proučavati na poznatim primjerima iz okoliša te ih povezuje s mjerama higijene
-hranidbene odnose valja obraditi na nekoliko primjera hranidbenih lanaca, izostaviti iz provjere i obrade hranidbene piramide
-primjeri suživota različitih organizama obrađuju se bez uvođenja stručnoga nazivlja: sa stajališta korisnosti
- ishod se ostvaruje terenskom nastavom na barem jednome staništu. Rezultati se mogu usporediti s primjerima drugih staništa, a do podataka se može doći na dodatnoj terenskoj nastavi ili pretraživanjem literature, pronalaženjem zanimljivosti o različitim organizmima.
-istraživačke se aktivnosti izvode i vrednuju integrirano s ishodima OŠ PRI D.6.1. i OŠ PRI D.6.2.
OŠ PRI B.6.2.
Učenik raspravlja o važnosti održavanja uravnoteženoga stanja u prirodi i uzrocima njegova narušavanja.
- na temelju istraživanja u svome neposrednom okolišu objašnjava uzroke i posljedice onečišćenja zraka, vode i tla
- objašnjava utjecaj svjetlosnoga onečišćenja i onečišćenja bukom na živa bića
- razlikuje vrste otpada
- objašnjava načine zbrinjavanja različitih vrsta otpada
- objašnjava utjecaj prirodnih nepogoda i katastrofa na uravnoteženo stanje u prirodi
- razmatra važnost promišljenoga gospodarenja prirodnim dobrima
- analizira svoje postupke u kontekstu održivoga razvoja te predlaže osobni doprinos
- istražuje biološku raznolikost te raspravlja o važnosti njezinog očuvanja
Učenik objašnjava podrijetlo uočenih poremećaja uravnoteženoga stanja u prirodi;
opisuje razloge zaštićenosti određenoga područja i vrsta;
opisuje primjere ograničenosti prirodnih dobara.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Učenik proučava uzroke i posljedice onečišćenja zraka, vode i tla. Istražuje biološku raznolikost svog kraja. Naglašava važnost njezinoga očuvanja i razmatra svoju ulogu u cijelom procesu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Preporučuje se:
-kartiranje divlja odlagališta
-ispitivanje onečišćenja zraka izlaganjem vlažnoga papira ili vate uz prometnicu, -ispitivanje prisutnosti tvari koje utječu na živa bića u sastavu tla i vode (kvalitativna ispitivanja)
-mjerenje kiselosti kiše,
-istraživanje zaštićenih vrsta i područja u neposrednoj blizini obraditi na primjerima u bližoj okolici, zavičaju, npr. jezero, more, rijeka, rude, šume, riblji fond, fond divljači
-određivanje ekološkog otiska
-uspoređivanje bioraznolikost na dva staništa koja se razlikuju s obzirom na čovjekovo djelovanje npr. oranice i livade ;
-igranje uloga: rasprava između zaštitara prirode i gospodarstvenika (poljoprivrednika, vlasnika tvornice, zbrinjavatelja otpada);
-ukazivanje na razloge koji su doveli do potrebe zaštite određenih lokaliteta i vrsta
-raspravljanje o utjecaju i načinima zaštite prirode
-prema mogućnostima i specifičnostima okoliša, učitelj odabire odgovarajuća ispitivanja onečišćenja koja će provesti s učenicima.
-preporučuje se dio sadržaja povezan sa zaštitom prirode i provoditi izvanučioničkom nastavom, prema mogućnostima u nekome od zaštićenih područja RH.
-istraživačke se aktivnosti izvode i vrednuju integrirano s ishodima OŠ PRI D.6.1. i OŠ PRI D.6.2.
OŠ PRI B.6.3. Učenik objašnjava značenje ciklusa na primjerima iz žive i nežive prirode
- objašnjava da u prirodi postoje pojave koje se ponavljaju ciklički
- istražuje utjecaj ciklusa u prirodi na ponašanje živih bića
- objašnjava utjecaj kruženja vode u prirodi na živi svijet i utjecaj živoga svijeta na kruženje vode
- objašnjava životne cikluse na primjerima biljaka i životinja
- opisuje procese i promjene u životnim razdobljima čovjeka
- opisuje pubertet kao razdoblje reproduktivnoga sazrijevanja te naglih tjelesnih i psihičkih promjena
Učenik opisuje na primjerima utjecaj prirodnih ciklusa na živa bića; opisuje na primjeru životne cikluse biljaka i životinja.
Prepoznaje obilježja životnih razdoblja čovjeka;
razlikuje uloge organa reproduktivnoga sustava.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Učenik promatra različite cikluse npr. dnevno-noćni ritam, Mjesečeve mijene, godišnja doba, kruženje tvari (kruženje vode) te ih stavlja u kontekst utjecaja na živu i neživu prirodu. Opaža i opisuje životni ciklus biljaka. Opisuje poznate primjere zaštite kod biljaka, životinja i ljudi. U sklopu učenja o životnom ciklusu čovjeka opisuje se uloga i važnost glavnih organa spolnog sustava u kontekstu promjena koje se događaju u pubertetu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se:
-pokusima istražiti protjecanje vode kroz biljku i njezinu ulogu (otapanje tvari i kolanje tvari u organizmu)
-pratiti vremensku prognozu tijekom godine i povezati učestalost oborina sa šumovitim područjima
-životni ciklus biljaka može se obraditi fenološkim opažanjem vegetacijskoga ciklusa različitih biljnih vrsta: od pupanja i otvaranja listova / cvjetanja do sjemenke / ploda i rasprostranjivanja, do promjene boje, opadanja listova i zimskoga mirovanja te usporedbom rezultata i raspravom o mogućim uzrocima uočenih razlika među vrstama ili kod iste vrste na različitim staništima;
-promatrati životni ciklus kukca u insektariju, iz provjere izostaviti nazive pojedinih stadija kod preobrazbe kukaca
-istražiti neke nove primjere zaštite biljaka, životinja promatranjem i s pomoću literature.
-povezati organe spolnoga sustava s njihovim ulogama, objašnjavajući važnost odgovornog ponašanja; nije potrebno detaljno ulaziti u fiziologiju reprodukcije, već naglasak valja staviti na promjene koje se događaju u pubertetu povezujući ih sa spolnim sazrijevanjem
-za istraživanja moguće je koristiti se protokolima za mjerenja i opažanja prema programu GLOBE, www.globe.gov
-učenje se može organizirati u obliku radionica i projekata koji potiču razvoj osobnosti, poučavaju o metodama donošenja odluka i prihvaćanju različitosti.
-istraživačke se aktivnosti izvode i vrednuju integrirano s ishodima OŠ PRI D.6.1. i OŠ PRI D.6.2.
C Energija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ PRI C.6.1. Učenik analizira
prijenos i pretvorbu energije u živim i neživim sustavima.
- demonstrira pretvorbe energije
- uspoređuje prijenos i pretvorbu energije u živome i neživome sustavu
- prepoznaje da energija ne može nastati ni nestati, nego samo prelaziti iz jednoga oblika u drugi
- opisuje pretvorbu energije pri izgradnji i razgradnji hranjivih tvari na primjeru hranidbenoga lanca
- navodi primjer prijenosa energije
- predviđa posljedice koje mogu nastati uslijed viška ili manjka energije u živim i neživim sustavim
Učenik opisuje prijenos i pretvorbe energije na primjerima iz svakodnevnoga života; demonstrira oslobađanje topline pri različitim pretvorbama energije i navodi primjere sprječavanja neželjenog prelaska topline.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik razmatra prijenos energije i pretvorbu iz jednoga oblika u drugi. Uspoređuje prijenos i pretvorbu energije u živom i neživom sustavi.
Razmatraju se pojmovi potrošač, proizvođač kroz hranidbeni lanac te kakve će posljedice imati višak ili manjak hrane, topline u organizmu / ekosustav u živim i neživim sustavima.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Preporučuje se:
-prijenos i pretvorba energije promatrati se na primjerima iz svakodnevnoga života i neposrednoga okoliša.
-demonstriranja pretvorbe energije mogu biti: npr. učenik skoči, upali svjetlo, baci lopticu, gorenje svijeće, vodeničko kolo pod mlazom vode, dječja vjetrenjača;
-za demonstriranje oslobađanja topline kao primjer se mogu uzeti: gorenje svijeće, računalo, kuhinjski mikser;
-prijenos energije može se objasniti na primjeru živih bića i strojeva
-fotosintezu treba objasniti u kontekstu hranidbenog lanca i uloge proizvođača, s naglaskom na pretvorbu svjetlosne energije u kemijsku energiju hranjivih tvari. Ne treba prikazivati kemijske simbole i sumarnu jednadžbu fotosinteze i nije potrebno tumačenje građe stanice i njezinih dijelova;
-može se dokazivati prisutnosti škroba u listovima (koji su bili izloženi svjetlosti i koji su bili u mraku)
-proučavati prijenos topline s jednoga tijela na drugo - npr. vruća šalica na stolu, dva organizma jedan uz drugi; usporediti principe toplinske izolacije u prirodi s mogućnošću primjene u svakodnevnome životu (odjeća u odnosu na dlaku / perje, toplinska izolacija u gradnji kuća)
-istraživačke se aktivnosti izvode i vrednuju integrirano s ishodima OŠ PRI D.6.1. i OŠ PRI D.6.2.
D Prirodoznanstveni pristup
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ PRI D.6.1. Učenik tumači uočene pojave, procese i međuodnose na temelju opažanja prirode i jednostavnih istraživanja.
- odgovorno se i prema uputama koristi različitim laboratorijskim posuđem, priborom, uređajima i kemikalijama, uz primjenu mjera opreza i zaštite
- na temelju opažanja prirode postavlja pitanja povezana s predmetom opažanja
- prepoznaje i uz pomoć postavlja istraživačka pitanja
- bilježi i prikazuje rezultate mjerenja i opažanja te iz njih izvodi zaključke
- uočava uzročno-posljedične veze i obrasce te na njihovoj osnovi predviđa pojave i događaje
- raspravlja o svojim rezultatima i uspoređuje ih s rezultatima drugih učenika i ostalim izvorima
- prepoznaje relevantne podatke iz ponuđenih izvora te izvješćuje usmeno i pisano rabeći ispravne nazive
Učenik izvodi jednostavno istraživanje uz pomoć: opaža i postavlja pitanja, bilježi i prikazuje rezultate, donosi zaključke i izvješćuje o svome istraživanju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Ishod se odnosi na metodologiju kojom se ostvaruju svi ostali ishodi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Preporučuje se:
ostvarivanje ishoda integrirano sa svim ostalim ishodim povezanost s očekivanjima iz međupredmetnih tema.
OŠ PRI D.6.2. Učenik objašnjava osnovne principe znanosti te odnose znanosti, tehnologije i društvenoga napretka.
- prepoznaje da znanstvene teorije objašnjavaju prirodne pojave i procese na temelju činjenica koje su prošle brojne provjere
- opisuje na povijesnom primjeru da se znanstvene teorije mogu mijenjati u svjetlu novih činjenica
- objašnjava odnos znanosti, tehnologije i društvenoga napretka
Učenik uspoređuje znanstvena objašnjenja s objašnjenjima temeljenima na mišljenju ili vjerovanju;
povezuje razvoj tehnologije s razvojem znanosti i društva te uočava njihov međusobni utjecaj.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Ishod se ostvaruje integrirano sa sadržajima ostalih ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda
Preporučuje se:
-mogući primjeri: teorije razvoja života na Zemlji, teorija nastanka svemira; utjecaj novih znanstvenih spoznaja na svakodnevni život ljudi može se ilustrirati na primjerima spoznaja o štetnosti pretjeranoga izlaganja Sunčevu zračenju, štetnosti pesticida (npr. DDT-a) ili nekih lijekova, štetnosti ispušnih plinova (smog, učinak staklenika)
-primjeri su važnih otkrića npr. otkriće stanice, otkrića mikroba - uzročnika bolesti, parni stroj; primjena električne, nuklearne energije
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Nastavni predmet Priroda pripada prirodoslovnomu odgojno-obrazovnom području te integrira sadržaje Biologije, Fizike i Kemije. U neposrednoj je vezi s odgojno-obrazovnim ishodima Geografije u ključnim konceptima izvora i oblika energije, životnih uvjeta, međuodnosa živih bića i životnih uvjeta, poremećaja ravnoteže u prirodi i prirodnih ciklusa, što daje mogućnost integriranoga učenja i poučavanja. Na različite je načine povezana sa svim ostalim odgojno-obrazovnim područjima. Najviše poveznica ima s tehničkim i informatičkim područjem u makrokonceptima Energija i Prirodoznanstveni pristup, tj. u primjeni spoznaja iz prirodoslovlja u svakodnevnome životu te primjeni informacijsko-komunikacijskih tehnologija u učenju i poučavanju Prirode. Učenici će se koristiti znanjima predmeta jezično-komunikacijskoga područja pretražujući različite izvore informacija te izvješćujući o rezultatima istraživanja. S tjelesnim i zdravstvenim područjem povezuje se s ishodom koji se odnosi na ljudsko tijelo i zdravlje te ostalim ishodima koji podrazumijevaju izvanučioničku nastavu. Povezanost s matematičkim područjem ostvaruje se primjenom temeljnih matematičkih znanja i vještina pri rješavanju problema i obradi podataka istraživanja, a s umjetničkim područjem korištenjem različitih osjetila tijekom opažanja prirode i bilježenjem rezultata crtežima i fotografijama.
Sve međupredmetne teme imaju poveznicu s Prirodom. Zastupljeni sadržaji i aktivnosti tema Osobnoga i socijalnoga razvoja, Zdravlja i Održivoga razvoja usmjereni su na oblikovanje pozitivnoga stava o sebi i svijetu oko sebe uz razvijanje odgovornosti za vlastite postupke. Teme Zdravlja u Prirodi se obrađuju sadržajima o čovjekovim životnim razdobljima. S Osobnim i socijalnim razvojem povezani su ishodi makrokoncepta Prirodoznanstvenoga pristupa, a Održivi razvoj, Poduzetništvo te Građanski odgoj i obrazovanje isprepleću se s makrokonceptom Energija i temama koje obrađuju međuodnose životnih uvjeta i živih bića te poremećaje ravnoteže u prirodi. Ishodi koji obuhvaćaju odnose znanosti i društva također uključuju sadržaje Građanskoga odgoja i obrazovanja. Pristup učenju i poučavanju u Prirodi podrazumijeva ostvarivanje očekivanja međupredmetnih tema Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Učiti kako učiti te Građanskoga odgoja i obrazovanja.
Odgojno-obrazovni ishodi predmeta Priroda povezani su s ishodima predmeta Geografija, stoga je moguće i preporučljivo organizirati integrirano učenje i poučavanje, odnosno primijeniti integriranu terensku nastavu. U nekoliko je ishoda moguća povezanost s Tehničkom kulturom, a posebno je u ishodima koji se odnose na Prirodoznanstveni pristup bitna povezanost s Hrvatskim jezikom i Matematikom.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. Učenje i poučavanje predmeta
Prirodni proces učenja usko je povezan s iskustvom pa je i u školskome okruženju iskustveno učenje onaj najučinkovitiji način koji bi trebao dominirati u poučavanju. Učenik će mnogo bolje razumjeti i zapamtiti ono što je neposredno doživio, nego nešto što mu je prepričano ili samo demonstrirano. Stoga je bitno učenicima omogućiti stjecanje neposrednoga iskustva, stavljati ih u situacije u kojima će nove informacije primati različitim senzoričkim putovima, preraditi ih i učvrstiti njihovo zadržavanje nekim oblikom primjene. Takva su iskustva npr. izvođenje pokusa, odnosno promatranje i istraživanje prirodnih pojava, procesa ili objekata. Ako izvorna stvarnost nije dostupna, gledanje filma ili računalne simulacije također mogu biti vrijedno iskustvo. Djelovanje u zajednici, suprotstavljanje mišljenja, donošenje odluka te rješavanje konfliktnih situacija iznimno su važne životne vještine koje učenici mogu razvijati u simuliranim situacijama poput igranja uloga ili dramatizacije nekoga scenarija, te i na taj način stjecati iskustva koja su stvarna u promišljanju o uzrocima i posljedicama postupanja, u emocijama te propitivanju stavova i vrijednosti. Suradničko učenje i rješavanje zadataka u skupini pružaju višestruke mogućnosti stjecanja iskustava koja se odnose i na sadržaj učenja i na socijalne kontakte.
Učenje je učinkovito ako se nadovezuje na prethodna znanja i iskustva pa je neobično važno novo učenje započeti utvrđivanjem onoga što je već poznato, uz otkrivanje mogućih miskoncepcija koje mogu biti ozbiljna smetnja razumijevanju i povezivanju novih informacija, odnosno konstruiranju novoga znanja.
U prirodoslovlju je istraživačko učenje temeljni način učenja. Ono polazi od prirodne znatiželje i težnje za otkrivanjem kako funkcionira svijet u kojemu živimo, od nagađanja i predviđanja slijeda događaja ili uzročno-posljedičnih veza. Kad se na temelju prethodnoga znanja i iskustva ne može doći do odgovora, potrebno je provesti temeljitije istraživanje. Rezultati istraživanja ne doprinose samo kognitivnoj sferi razvoja učenika koji je došao do odgovora na postavljeno pitanje, već se tijekom cijeloga procesa razvijaju brojne psihomotoričke vještine i sposobnosti, što značajno doprinosi usvajanju svih generičkih kompetencija. Stoga se u ovome dokumentu naglašava stalna primjena prirodoznanstvenoga pristupa tijekom učenja i poučavanja Prirode pa je istaknuto da se Prirodoznanstveni pristup ne uči kao zasebna cjelina.
U ostvarivanju sadržaja i aktivnosti predmeta Priroda vrlo su bitne strategije aktivnoga učenja u vidu projektne nastave te raznovrsnih izvanučioničkih i izvannastavnih aktivnosti (dani otvorenih vrata, projektni dani, radionice, izleti, posjete muzejima, vrtovima, istraživačkim centrima, ustanovama i sl.).
Učitelj planira proces učenja i poučavanja na temelju odgojno-obrazovnih ishoda koje trebaju usvojiti svi učenici do kraja nastavne godine. Odgojno-obrazovni ishodi nisu tematske cjeline. Oni su postavljeni u okviru hijerarhije koncepata, definiranih u prirodoslovnom području kurikuluma te upućuju na najvažnije ideje koje učenik treba razumjeti i na temelju kojih će postupno konstruirati sve složenija znanja. Na temelju razrade odgojno-obrazovnih ishoda i smjernica za učenje i poučavanje učitelj će autonomno komponirati tematske cjeline u svojemu godišnjem izvedbenom kurikulumu. To znači da redoslijed odgojno-obrazovnih ishoda u kurikulumu ne određuje redoslijed učenja i poučavanja te da se dijelovi pojedinih ishoda mogu ostvariti u sklopu različitih tematskih cjelina, a neki se ostvaruju usporedno i integrirano.
U ostvarenju ciljeva Prirode i razvoju učenika ključnu ulogu ima škola koja zajedno s predmetnim učiteljem treba pružiti pogodno i poticajno okruženje za učenje. Najbolje okruženje za učenje je ono u kojemu se učenici osjećaju prihvaćeno i gdje se potiče suradnički odnos s drugim učenicima i učiteljem. Učitelj planira nastavu na temelju ishoda koje autonomno razrađuje, pri čemu vodi računa o dobi, interesima i kognitivnim sposobnostima učenika. Blisko surađuje s učiteljima onih nastavnih predmeta s kojima se u odgojno-obrazovnim ishodima ostvaruje korelacija. Motivira svoje učenike time što postavlja pozitivna i prikladna očekivanja, vjeruje u njihov uspjeh te poštuje različite stavove. Potiče pozitivne međuljudske odnose i stvara pozitivno razredno ozračje u kojemu nema straha od postavljanja pitanja, glasnoga razmišljanja i razmjenjivanja misli. Istraživačke aktivnosti mogu se provoditi individualno, u paru ili skupini. Učenike se može grupirati prema različitim kriterijima, npr. prema interesu učenika, a da se pritom prilagođava njihovim različitim potrebama i postignućima, pružajući im prikladne izazove u okviru planiranih ishoda predmeta Priroda.
Učitelj potiče učenike na opažanje, primjenu istraživačke metodologije i uporabu pribora, podučava bilježenje i prikazivanje rezultata. Uvažavanjem prethodnoga znanja i iskustva učenika učitelj nadograđuje postojeće koncepte i olakšava stvaranje novih. Traži veze sa svakodnevnim životom, čime potiče urođenu dječju radoznalost. Učitelj potiče učenike na postavljanje različitih pitanja među kojima će izdvojiti ona istraživačka. Vježba ih oblikovati pretpostavke te ih uči kako različitim istraživačkim aktivnostima doći do podataka koji se mogu analizirati, kako interpretacijom rezultata dobiti odgovor na istraživačko pitanje te potvrditi ili opovrgnuti svoje pretpostavke. Upućuje učenike kako se zaključak donosi na temelju dobivenih rezultata, a ne prijašnjega znanja te ih uči rješavati probleme razvijanjem kritičkoga mišljenja. Svoje učenike višestruko izlaže situacijama koje od njih zahtijevaju primjenu istraživačkih vještina jer to vodi razvijanju motivacije i samostalnoga učenja.
Osim poticajnih međuljudskih odnosa i kreativnoga pristupa planiranju i ostvarivanju učenja i poučavanja, uređenje učioničkoga prostora bitno pridonosi ostvarivanju ishoda. Poželjno je da učionica Prirode, uz radne stolove, bude opremljena sudoperima i električnim sklopovima, dovodima vode i plina te prostorom za prirodoslovne zbirke uz pripadajući kabinet. Ostvarivanje ishoda zahtijeva upotrebu laboratorijskoga pribora i posuđa, instrumenata i kemikalija. Uz navedenu istraživačku opremu potrebna je i zaštitna oprema kako bi se rad odvijao u sigurnome okruženju uz primjenu mjera zaštite. Učenici se upoznaju s organizacijom učionice i pravilima ponašanja. Posebna pozornost pridaje se uputama za rukovanje te mjerama opreza i zaštite tijekom uporabe laboratorijskih uređaja, instrumenata, posuđa, pribora i kemikalija.
Usvajanje koncepata zasniva se na učeničkome promatranju i istraživanju prirode te se kao nastavna sredstva gdje je god moguće upotrebljavaju materijali iz prirode, s naglaskom na izvornu stvarnost, načelo zornosti i zavičajnosti. Uče nici se potiču na donošenje materijala iz neposrednoga okoliša za proučavanje u školi. Učenje o prirodi izvan učionice posebno je dragocjeno jer pridonosi lakšemu usvajanju ishoda te je znanje stečeno na taj način trajnije.
Osim učionice za Prirodu, važno je mjesto u školi školska knjižnica u kojoj učenici mogu prikupljati informacije o različitim temama. Učenike se potiče na istraživanje prikupljanjem informacija u knjižnici koristeći se stručnom literaturom i časopisima koji populariziraju prirodne znanosti. U učenju i poučavanju Prirode primjenjuje se i e-učenje ili učenje potpomognuto informacijskom i komunikacijskom tehnologijom (IKT). Ono omogućava pronalaženje informacija kao i virtualni uvid u prirodu i prirodne procese. Izvori informacija, sadržaji i aktivnosti dostupni IKT-om mogu se prilagoditi individualnim i razvojnim različitostima i potrebama učenika u različitim situacijama procesa učenja i poučavanja. Osim što učenici mogu prikupljati informacije, uče prepoznati i primijeniti one koje su bitne, a korištenjem društvenih mreža i virtualnoga okruženja primjenjuju suradničko učenje izvan učionice. Upotreba IKT-a omogućava učenicima kreativnije prikazivanje rezultata učenja. Dio su IKT-a i prezentacijski alati koji olakšavaju usvajanje prezentacijskih vještina.
Ovisno o uvjetima, kurikulumu škole i ostvarivanju korelacija s drugim predmetima te različitome obimu makrokoncepata Prirode, učitelj autonomno razrađuje sadržaje i aktivnosti ishoda i raspoređuje predviđeni fond sati. Za ostvarenje svih ishoda Prirode u petome razredu nastavnim je planom predviđeno 52,5 sata, a za šesti razred 70 sati u nastavnoj godini. Tjedni raspored može se mijenjati ovisno o aktivnostima planiranima kurikulumom škole. Taj kurikulum daje mogućnost izrade fleksibilnijega rasporeda koji ne mora biti stalan tijekom cijele nastavne godine i može se prilagoditi provođenju istraživačkih aktivnosti. Ako se broj sati u kurikulumu škole određuje na tjednoj bazi, bilo bi poželjno da se učenje i poučavanje Prirode odvija kao dvosat.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Kurikulum predmeta Priroda usmjeren je na integrirani pristup učenju, poučavanju i vrednovanju. Svi odgojno-obrazovni ishodi predmetnoga kurikuluma vrednuju se za svakoga učenika u prijateljskome i poticajnome ozračju s aktivnim uključivanjem učenika u proces kriterijskoga vrednovanja.
Primjenjuju se tri pristupa vrednovanju:
- Vrednovanje za učenje ne rezultira ocjenom, već osigurava učeniku, učitelju, roditeljima i školi povratnu informaciju o procesima učenja i usvojenosti znanja i vještina u odnosu na postavljena očekivanja. Tim pristupom učitelj provjerava uspješnost poučavanja i unapređuje ga, procjenjuje spremnost učenika za istraživačko učenje kao i učenikovo razumijevanje koncepata, dok učenik dobiva povratnu informaciju i preporuke o svome procesu učenja.
- Vrednovanje kao učenje podrazumijeva učenikovu samoprocjenu ostvarenoga napretka. Na osnovi toga planira buduće učenje, razvija osjećaj odgovornosti za vlastito učenje te samokritičnost. Osim samovrednovanja, učenik aktivno vrednuje rezultate rada / učenja svojih vršnjaka. Također ne rezultira ocjenom.
- Vrednovanje naučenoga sumativno je vrednovanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u određenome trenutku. Rezultira ocjenom. Učeničko se postignuće vrednuje prema unaprijed određenim kriterijima na osnovi razine usvojenosti znanja, vještina i vrijednosti pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda.
U premetu Priroda primjenjuju se dva elementa vrednovanja:
- usvojenost prirodoslovnih koncepata
- prirodoznanstvene kompetencije.
Usvojenost prirodoslovnih koncepata obuhvaća znanja onih kognitivnih razina koja je učenik stekao u skladu s definiranim ishodima kurikuluma. U sklopu toga elementa vrednuje se poznavanje temeljnih pojmova, razumijevanje pojava, procesa i međuodnosa, objašnjavanje međusobnih utjecaja i uočavanje uzročno-posljedičnih veza i kompleksne međuovisnosti žive i nežive prirode .
U elementu prirodoznanstvene vještine vrednuju se stečene kompetencije. Prate se učenikove aktivnosti tijekom istraživačkoga rada i njihov rezultat (pokusi, modeli, crteži, grafički i tablični prikaz rezultata, usmena i pisana izvješća - posteri, prezentacije i sl.).
U zaključnoj ocjeni podjednak udio čine ocjene iz obaju elemenata vrednovanja.
Učitelj se za oba elementa vrednovanja i u svim pristupima vrednovanju može koristiti različitim metodama i tehnikama poput rubrika za ocjenjivanje praktičnih radova i učeničkih izvješća, lista provjere, procjene aktivnosti i ponašanja tijekom rada u paru ili skupini, procjene aktivnosti i ponašanja tijekom rasprave, portfolija (mape učenja) i sl. Bitno je da se svim učenicima kontinuirano vrednuju znanja, vještine, trud i rad. Pitanja postavljena učenicima moraju biti primjerena njihovoj razvojnoj dobi, stoga je potrebno ispitivati različite kognitivne razine znanja s naglaskom na konceptualno razumijevanje, a ne memoriranje činjenica.
Učitelje se potiče da pronalaze i osmišljavaju metode i tehnike vrednovanja primjerene ishodu učenja i različitim pristupima učenju te da pritom uključe i učenika koji može sugerirati način na koji je spreman pokazati svoje znanje.
U izvješćivanju o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Priroda na kraju petog razreda učitelj iskazuje brojčanu ocjenu te kvalitativno opisuje postignuća i napredovanje učenika u predmetu. Brojčana ocjena je numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom s ljestvicom od pet stupnjeva - nedovoljan (1), dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4) i odličan (5). Uz brojčanu ocjenu učitelj piše i kratak osvrt na postignuća i napredovanje učenika s konkretnim i autentičnim opisom učenikovih jakih strana i područja u kojima je moguće daljnje napredovanje u predmetu. Pritom se oslanja na bilješke koje je primjenom različitih pristupa, metoda i tehnika vrednovanja prikupio tijekom odgojno-obrazovnoga procesa.
Na kraju šestoga razreda učitelj unutar svoga predmeta određuje zaključnu brojčanu ocjenu. Uz nju daje i sumarnu procjenu razvoja određenih elemenata generičkih kompetencija: odgovornosti, samostalnosti i samoinicijativnosti te komunikacije i suradnje. Te procjene iskazuju se u svjedodžbi s pomoću lista procjena, prema ljestvici od tri stupnja: potrebna podrška, dobro i izvrsno.
Zaključna ocjena u predmetu temelji se na dokazima o ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda prikupljenima različitim pristupima, tehnikama i metodama tijekom cijele školske godine. Učenik treba zadovoljiti sve odgojno-obrazovne ishode na minimalno zadovoljavajućoj razini kako bi bio pozitivno ocijenjen. Završna ocjena predstavlja skup vjerodostojnih, valjanih i dokazivih informacija o učenikovu učenju i napretku, o onome što je naučio i kako je napredovao. Zaključna ocjena nije aritmetička sredina svih ocjena i temelji se na profesionalnoj odluci učitelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja