I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1., a u vezi s člankom 49. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

Zakonom o računovodstvu (Narodne novine, broj 78/15, u daljnjem tekstu: Zakon) uređuju se pitanja računovodstva iz područja računovodstva poduzetnika, a koja se odnose na razvrstavanje poduzetnika i grupe poduzetnika, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis imovine i obveza, primjenu standarda financijskog izvještavanja, godišnji financijski izvještaji i konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja, izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća, sadržaj godišnjeg izvješća, javna objava godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća, Registar godišnjih financijskih izvještaja te obavljanje nadzora.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (Narodne novine, broj 120/16)

donesen je radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno prijenosa Direktive 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa, koja je izmijenila tzv. Računovodstvenu direktivu  (Direktiva 2013/34/EU) na način da ju je proširila s obvezom objavljivanja nefinancijskih informacija. Ujedno su dorađene odredbe Zakona koje propisuju sadržaj i sastavljanje knjigovodstvenih isprava te kontrolu vjerodostojnosti knjigovodstvenih isprava te je izmijenjena definicija subjekata od javnog interesa na način da veliki poduzetnici nisu subjekti od javnog interesa osim ako su financijske institucije ili ako su im vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, čime se omogućuje značajno smanjenje troškova poduzetnicima. Produljen je i rok za dostavu izvještaja za javnu objavu sa četiri mjeseca na šest mjeseci. U cilju smanjenja broja poduzetnika koji ne ispunjavanju svoju obvezu i ne predaju propisanu dokumentaciju Financijskoj agenciji za javnu objavu propisano je da će Financijska agencija sastaviti popis takvih poduzetnika i objaviti ga na svojoj mrežnoj stranici te pokretati prekršajne postupke protiv takvih poduzetnika.

Dana 1. siječnja 2018. godine na snagu je stupio Zakon o reviziji (Narodne novine, broj 127/17) kojim se, između ostalog, uređuje obavljanje revizorskih usluga, osobe ovlaštene za obavljanje revizorskih usluga, uvjeti za obavljanje revizorskih usluga, izdavanje i ukidanje odobrenja za rad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, registri, revizijski odbor, sustav nadzora i javnog nadzora nad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, nadzor nad drugim subjektima nadzora, Hrvatska revizorska komora te se utvrđuje nadležno tijelo i njegove ovlasti.

Imajući u vidu činjenicu da je odredbama članka 58. Zakona o reviziji (Narodne novine, broj 127/17) propisan sadržaj i ostale pojedinosti revizorskog izvješća, radi izbjegavanja preklapanja normi u dva zakona, odnosno razloga pravne sigurnosti navedene odredbe potrebno je brisati iz Zakona.

Ovim Prijedlogom zakona usklađuju se odredbe Zakona koje propisuju subjekte od javnog interesa s odredbama Zakona o reviziji (Narodne novine, broj 127/17) koji propisuje određenim poduzetnicima obvezu ugovaranja zakonske revizije s više revizorskih društava. Stoga je određeno da se subjektima od javnog interesa smatraju  poduzetnici koji samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim društvima, tijekom prethodne poslovne godine ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

1. zapošljavaju prosječno više od 5000 radnika tijekom poslovne godine u Republici Hrvatskoj

2. imaju aktivu veću od 5.000.000.000,00 kuna na zadnji dan poslovne godine.

Budući da odredbe Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine, broj 52/18) više ne navode podjelu trgovačkih društava i pravnih osoba na one od strateškog i one od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 2. kolovoza 2018. godine, donijela je Odluku o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 71/18) koja zamjenjuje Odluku o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine,  br. 120/13, 74/15, 44/16 i 02/18) pa je odredbe Zakona koje se pozivaju na predmetnu Odluku Vlade Republike Hrvatske potrebno uskladiti i u tom dijelu.

Radi izbjegavanja nedoumica kod primjene u praksi dodatno je dorađena odredba Zakona kojom se propisuje konsolidirano nefinancijsko izvješće. Člankom 24.a Zakona propisano je da subjekti od javnog interesa koji su matična društva velike grupe koja na datum bilance na konsolidiranoj osnovi prelaze kriterij prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine u svoje konsolidirano godišnje izvješće uključuju konsolidirano nefinancijsko izvješće koje sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja, položaja grupe te učinka njezinih aktivnosti koji se odnosi najmanje na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem. Nadalje, stavkom 7. istoga članka Zakona propisano je da se matično društvo koje je ujedno i društvo kći izuzima iz navedene obveze ako su to izuzeto matično društvo i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirano godišnje izvješće ili zasebno izvješće drugog poduzetnika sastavljeno u skladu s ovim člankom i člankom 24. Zakona. Imajući u vidu činjenicu da konsolidirano godišnje izvješće može biti sastavljeno na različitim jezicima, a kako bi se u postupku nadzora nedvojbeno moglo utvrditi da izuzeto matično društvo i njegova društva kćeri zaista i jesu uključeni u konsolidirano godišnje izvješće ili zasebno izvješće drugog poduzetnika, propisano je da, ako se ukaže potreba u postupku nadzora, izuzeto matično društvo mora biti u mogućnosti i dokazati navedenu činjenicu.

Ovim Prijedlogom zakona dodatno se uređuje ovlast Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u pogledu nadzora financijskih informacijama izdavatelja, a koja nadležnost je određena zakonom koji uređuje tržište kapitala kao posebnim zakonom.

Odredbe Zakona dopunjuju se u smislu omogućavanja poduzetnicima da isprave koje čuvaju u pisanom obliku, mogu pretvoriti u elektronički format, radi njihovog čuvanja i arhiviranja. Pri tome je bitno da se nakon pretvaranja računa u elektronički zapis osigura njegova vjerodostojnost, te da bude uredan i sastavljen na način da osigurava pravodobni nadzor, kao što je već propisano odredbama Zakona. Ovom odredbom omogućilo bi se poduzetnicima pretvaranje papirnatih knjigovodstvenih isprave u elektroničke isprave, uz pridržavanje odredbi Zakona koje propisuju vjerodostojnost knjigovodstvenih isprava, odnosno da iste budu uredne i sastavljene na način da se osigurava pravodobni nadzor te da pretvorena isprava bude istovjetna onoj u papirnatom obliku.

Nadalje, u svezi odredbe članka 7. stavka 4. Zakona koja je trebala od 1. siječnja 2019. godine uvesti tzv. licenciranje računovođa, Ministarstvo financija osnovalo je radnu skupinu s ciljem analize cjelokupnog tržišta računovodstvenih usluga u Republici Hrvatskoj, usporedbe s ostalim državama članicama te izrade prijedloga rješenja radi unaprjeđenja postojećeg stanja, a koje će uvažavati procjenu učinaka predloženog rješenja na gospodarstvo i postojeće tržište računovodstvenih usluga. U rad radne skupine uključena su relevantna tijela državne uprave, predstavnici strukovnih udruga i struke koji su izrazili interes za sudjelovanjem. Većina sudionika izrazila je stav da ne smatra opravdanim i korisnim licenciranje pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju funkciju i poslove računovodstva propisano navedenim člankom 7. Zakona.

Dodatno, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta ukazalo je na relevantne činjenice u svezi tzv. licenciranja računovođa u kontekstu nastavka regulatorne reforme tržišta profesionalnih i poslovnih usluga, sukladno Nacionalnom programu reformi 2018, kao i provedbe EU Strategije unutarnjeg tržišta. Odredbe Direktive 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (u daljnjem tekstu: Direktiva o uslugama) nalažu liberalizaciju tržišta usluga na način da je potrebno provesti administrativno pojednostavljenje za pristup tržištu usluga, umjesto uvođenja novih administrativnih obveza. Republika Hrvatska se u okviru Europskog semestra obvezala da neće uvoditi nove administrativne obveze i certificiranja. Uvođenje obveznog licenciranja računovođa tako bi znatno negativno utjecalo na hrvatski rezultat prema OECD-ovoj eng. Product Market Regulation (PMR) metodologiji glede regulatorne restriktivnosti profesionalnih usluga.  Republika Hrvatska je prema navedenoj metodologiji (mjereno 2013. godine) najrestriktivnije regulirano gospodarstvo unutar Europske unije. Licenciranje računovođa bi dodatno povećalo razinu restriktivnosti prema navedenoj metodologiji. Nadalje, prema članku 9. Direktive o uslugama pristup ili izvođenje uslužne djelatnosti u pravilu ne podliježe sustavu ovlašćivanja (ishođenja odobrenja, licenciranja i sl.). U konačnici, prema članku 26. Direktive o uslugama osiguravanje standarda kvalitete trebalo bi se provoditi na dobrovoljnoj osnovi kroz certifikate, kako bi se sprječavali nerazmjerni administrativni troškovi licenciranja koji se sve više ukidaju.

Europska komisija je 3. ožujka 2016. godine objavila dokument SWD(2016) 80: „Izvješće za Hrvatsku 2016. s detaljnim preispitivanjem sprječavanja i ispravljanja makroekonomskih neravnoteža“. Europska komisija je u tom dokumentu  iznijela primjedbu na prereguliranost tržišta usluga te posebno istaknula kako se Zakonom o računovodstvu uvelo obvezno kako navode certificiranje računovođa. Republika Hrvatska u okviru Europskog semestra kroz razgovore sa Europskom komisijom obvezala se da će smanjivati administrativno opterećenje pružatelja usluga, pogotovo u sektoru profesionalnih i poslovnih usluga. Europska komisija istaknula je: „Istodobno se novim Zakonom o računovodstvu namjerava regulirati jedino područje iz pokazatelja reguliranosti tržišta OECD-a u kojem Hrvatska nije bila jedna od najgorih u pogledu ograničavanja obavljanja zanimanja“.

Europska komisija je 22. veljače 2017. godine objavila dokument SWD(2017) 76: „Izvješće za Hrvatsku 2017. – s detaljnim preispitivanjem sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža.“ Europska komisija iznijela je kako “Podaci jasno govore kako je računovodstvena profesija već iznadprosječno regulirana u odnosu na EU prosjek (kao i u slučaju gotovo svih drugih ključnih profesija)“ te ističe jasnu poveznicu između visokog administrativnog i parafiskalnog opterećenja gospodarstva te funkcioniranja tržišta usluga, pogotovo u smislu prekomjerne regulacije profesionalnih usluga.

Nadalje, Europska komisija je u izvješću za Republiku Hrvatsku od 7. ožujka 2018. (SWD(2018) 209 final) iznova istaknula problem zakonskog licenciranja računovođa kao primjer u prilog prekomjernoj regulaciji tržišta usluga (mjerenoj prema OECD PMR).

Također, u novom setu reformskih preporuka (COM (2018) 410 final) od 23. svibnja 2018. godine, prema kojima Republika Hrvatska definira sve reformske aktivnosti, Europska komisija nastavlja isticati problem restriktivnosti regulacije tržišta usluga, pogotovo činjenicu da „veliki broj prekomjerno reguliranih profesija otežava tržišnu konkurenciju“. Europska komisija zadržava preporuku za Republiku Hrvatsku koja je izričito usmjerena na poticanje tržišne konkurencije u području profesionalnih i poslovnih usluga. U tom smislu, uvođenje nove regulirane profesije bio bi korak u suprotnom smjeru, što bi se jednoznačno potvrdilo OECD PMR metodologijom.

Slijedom svega navedenoga brišu se odredbe članka 7. stavka 4. Zakona koje popisuju da, ako poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva  drugim pravnim i fizičkim osobama, one moraju biti licencirane za obavljanje tih poslova na temelju posebnog zakona.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU PREDLOŽENOG ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Ključna izmjena koja se uvodi ovim Zakonom je brisanje odredbe članka 7. stavka 4. Zakona koja popisuje da, ako poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva drugim pravnim i fizičkim osobama, one moraju biti licencirane za obavljanje tih poslova na temelju posebnog zakona.

Budući da navedena odredba Zakona stupa na snagu 1. siječnja 2019. godine, a njezina obvezna primjena iziskivala bi posredno značajne troškove poduzetnicima, što bi u konačnici imalo negativnan utjecaj na rezultat poslovanja poduzetnika, potrebno je brisati navedenu odredbu prije njezinog stupanja na snagu.

Ukidanjem navedene obveze postiže se administrativno rasterećenje poduzetnika u pogledu troškova koje bi uvođenje licenciranja imalo kroz povećanje cijena obavljanja računovodstvenih poslova. Također, istim se ukida prepreka tržišnoj konkurentnosti i slobodi pružanja usluga, koja se veže i uz članke 49., 56. i 60. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Radi svega navedenog, a sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18), predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku, radi njegovog pravovemenog usvajanja i izbjegavanja uvođenja novog administrativnog opterećenja, odnosno uklanjanja tržišnih prepreka poduzetnicima. U suprotnom bi moglo doći do narušavanja poslovne klime na tržištu usluga te do značajne štete za gospodarstvo u cjelini.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU

Članak 1.

U Zakonu o računovodstvu (Narodne novine, br. 78/15 i 120/16, u daljnjem tekstu: Zakon) u članku 3. ispred riječi: „U smislu“ dodaje se oznaka stavka koja glasi: „(1)“.

U stavku 1. točki 1. podtočka 14. mijenja se i glasi:

„– trgovačka društva i druge pravne osobe obuhvaćeni odlukom o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koju donosi Vlada Republike Hrvatske sukladno zakonu kojim se uređuje upravljanje državnom imovinom, osim pravnih osoba koje vode poslovne knjige i sastavljaju financijske izvještaje u skladu s propisima kojima se uređuje proračunsko računovodstvo ili računovodstvo neprofitnih organizacija.

U stavku 1.točki 1. iza podtočke 14. dodaje se podtočka 15. koja glasi:

„- trgovačka društva, koja samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim društvima, tijekom prethodne poslovne godine ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

1. zapošljavaju prosječno više od 5000 radnika tijekom poslovne godine u Republici Hrvatskoj

2. imaju aktivu veću od 5.000.000.000,00 kuna na zadnji dan poslovne godine na konsolidiranoj osnovi.

U stavku 1. iza točke 13. dodaju se točke 14. i 15. koje glase:

„14. „izdavatelj“ je izdavatelj kako je određen zakonom koji uređuje tržište kapitala

15. „financijske informacije“ su financijske informacije kako su određene zakonom koji  uređuje tržište kapitala

Iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:

„(2) Trgovačka društva i druge pravne osobe iz stavka 1. točke 1. ovoga članka koji postanu subjekti od javnog interesa tijekom poslovne godine, sastavljaju prve godišnje financijske izvještaje kao subjekti od javnog interesa za poslovnu godinu tijekom koje su postali subjekti od javnog interesa, osim onih iz stavka 1. točke 1. podtočke 14. ovoga članka, koji sastavljaju prve godišnje financijske izvještaje kao subjekti od javnog interesa za poslovnu godinu koja slijedi nakon poslovne godine tijekom koje su postali subjekti od javnog interesa.

(3) Trgovačka društva i druge pravne osobe koji tijekom poslovne godine prestanu biti subjekti od javnog interesa, sastavljaju zadnje godišnje financijske izvještaje kao subjekti od javnog interesa za poslovnu godinu tijekom koje su prestali biti subjekti od javnog interesa.“.

Članak 2.

U članku 7. stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Ako poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva drugim pravnim ili fizičkim osobama, poduzetnik ostaje u potpunosti odgovoran za povjerene poslove, kao i za nesmetano obavljanje nadzora od strane nadzornih tijela.“.

Članak 3.

U članku 10. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

„(5) Poduzetnik može knjigovodstvene isprave koje čuva u izvornom pisanom obliku pretvoriti u elektronički zapis, ako je to dopušteno drugim propisima, i ako se time ne umanjuje njihova vjerodostojnost i dokazna snaga, ali se pri tome mora pridržavati odredbi iz članka 8. te članka 9. stavaka 1., 2., 3. 4., 6. i 7. ovoga Zakona.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.

Iza dosadašnjeg stavka 5. koji postaje stavak 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

„(7) Ministar financija donosi pravilnik o uvjetima pretvaranja knjigovodstvenih isprava koje se čuvaju u izvornom pisanom obliku u elektronički zapis.“.

Članak 4.

Članak 20. mijenja se i glasi:

„(1) Obvezi revizije godišnjih financijskih izvještaja podliježu godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji subjekata od javnog interesa te velikih i srednjih poduzetnika koji nisu subjekti od javnog interesa.

(2) Obvezi revizije godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja podliježu i poduzetnici koji su matična društva velikih i srednjih grupa ako nisu obveznici revizije sukladno stavku 1. ovoga članka.

(3) Matična društva malih grupa koja nemaju obvezu sastavljanja godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja nisu obveznici revizije iz stavka 2. ovoga članka za te godišnje konsolidirane financijske izvještaje.

(4) Ako nisu obveznici revizije sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka, obvezi revizije podliježu i godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji dioničkih društava, komanditnih društava i društava s ograničenom odgovornošću čiji pojedinačni, odnosno konsolidirani podaci u godini koja prethodi reviziji prelaze pokazatelje u barem dva od sljedeća tri uvjeta:

– iznos ukupne aktive 15.000.000,00 kuna

– iznos prihoda 30.000.000,00 kuna

– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine iznosi najmanje 25.

(5) Ako nisu obveznici revizije sukladno stavcima 1., 2. i 4. ovoga članka, obvezi revizije godišnjih financijskih izvještaja podliježu godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji poduzetnika koji su podnijeli zahtjev za uvrštavanje svojih vrijednosnih papira na uređeno tržište.

(6) Reviziji podliježu i godišnji financijski izvještaji poduzetnika koji su sudjelovali u poslovnim pripajanjima, spajanjima, odnosno podjelama kao preuzimatelji ili novoosnovana društva ako obvezi revizije ne podliježu prema stavcima 1., 2., 4. i 5. ovoga članka.

(7) Revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i godišnjih izvješća i konsolidiranih godišnjih izvješća obavlja se u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje revizija.

(8) Revizorsko izvješće mora imati datum sastavljanja te sadržaj, oblik i ostale pojedinosti propisane zakonom kojim se uređuje revizija.

(9) Revizor će obaviti reviziju dijelova izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja kako je uređeno zakonom kojim se uređuje revizija i o tome izdati mišljenje na način da ono uključuje: mišljenje i izjavu je li izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja usklađena s godišnjim financijskim izvještajima za istu poslovnu godinu, sastavljena u skladu sa ovim Zakonom i ostalim propisima te je li, a na temelju znanja i razumijevanja stečenih tijekom zakonske revizije o revidiranom subjektu i njegovu okruženju, revizor utvrdio značajne pogrešne prikaze u izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uz opis prirode tih utvrđenih značajnih pogrešnih prikaza.

(10) Ako se revizor sukladno propisima kojima se uređuje revizija suzdrži od izražavanja mišljenja ili izda negativno mišljenje, smatra se da obveza poduzetnika iz ovoga članka nije ispunjena.

(11) Revizorsko izvješće čuva se trajno u izvorniku.

(12) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na nefinancijsko izvješće iz članka 21.a stavka 1. ovoga Zakona i konsolidirano nefinancijsko izvješće iz članka 24.a stavka 1. ovoga Zakona niti na zasebna izvješća iz članka 21.a stavka 8. i članka 24.a stavka 8. ovoga Zakona.“.

Članak 5.

U članku 22. stavku 1. točki 1. podtočki c. u prvoj i drugoj rečenici riječi: „zakonskim“ brišu se.

U stavku 1. točki 2. riječi: „zakonskim“ brišu se.

U stavku 1. točki 5. riječi: „zakonskim“ brišu se.

U stavku 1. točki 7. riječ: „izvješće“ zamjenjuje se riječju: „izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja“.

Članak 6.

U članku 24.a stavku 7. iza riječi: „Zakona“ dodaju se riječi:

„a što moraju biti u mogućnosti dokazati u postupku nadzora.“.

Članak 7.

U članku 34. stavku 13. broj: „9.“ zamjenjuje se brojem: „12.“

Članak 8.

U članku 36. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:  

„(2) Uz Ministarstvo financija - Poreznu upravu, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadležna je provoditi nadzor nad izvršenjem obveze sastavljanja financijskih informacija izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u skladu s propisanim okvirom financijskog izvještavanja te nad izvršenjem ostalih obveza tih izdavatelja u odnosu na informacije izdavatelja koje proizlaze ili se temelje na financijskim izvještajima izdavatelja sastavljenih u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja i na način kako je propisano posebnim zakonom.

(3) Uz nadležnost iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadležna je obavljati i nadzor u dijelu računovodstvenih poslova izdavatelja radi provjere izvršavanja obveze sastavljanja financijskih informacija izdavatelja u skladu s propisanim okvirom financijskog izvještavanja te provjere ostalih informacija, uključujući i financijske pokazatelje, koje izdavatelji obvezno ili dobrovoljno objavljuju javnosti u skladu s odredbama o objavljivanju propisanih informacija javnosti u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala, podzakonskim propisima donesenim temeljem zakona koji uređuje tržište kapitala u pogledu objavljivanja propisanih informacija javnosti, kao i ostalim propisima Europske unije koji se primjenjuju na izdavatelje u pogledu objavljivanja propisanih informacija javnosti. “.

Dosadašnji stavci 2.i 3. postaju stavci 4. i 5.

Članak 9.

U članku 42. stavku 1. točki 4. riječi: „stavcima 1. i 2.“ zamjenjuju se riječima: „stavcima 1., 2. i 5.“:

U stavku 1. točki 19. riječi: „stavcima 1., 2, 4. – 6., 8. – 10.“ zamjenjuju se riječima: „stavcima 1., 2, 4. – 7. i 9.“

U stavku 1. točki 20. redni broj: „14.“ zamjenjuje se rednim brojem: „11.“.

Članak 10.

U članku 46. brišu se riječi:

„ i članka 7. stavka 4. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2019“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Donošenje pravilnika

Članak 11.

Ministar financija donijet će pravilnik iz članka 3. ovoga Zakona kojim se mijenja članak 10. Zakona o računovodstvu (Narodne novine, br. 78/15 i 120/16) do 15. ožujka 2019. godine.

Izvještajna razdoblja

Članak 12.

Trgovačka društva i pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio sukladno Odluci o izmjeni Odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 2/18), a koja su stupanjem na snagu Odluke o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 71/18), postali pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku sastavljaju prve godišnje financijske izvještaje kao subjekti od javnog interesa za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2019. godine ili tijekom kalendarske godine 2019. godine.

Naknadna procjena učinka

Članak 13.

Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Stupanje na snagu

Članak 14.

Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim članka 3. ovoga Zakona kojim se mijenja članak 10. Zakona o računovodstvu (Narodne novine, br.78/15 i 120/16) koji stupa na snagu 1. siječnja 2019. godine.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom usklađuje se odredba Zakona s Odlukom o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 71/18) koja zamjenjuje Odluku o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine,  br.120/13, 74/15, 44/16 i 02/18).

Određene kategorije poduzetnika od značaja za javni interes i Republiku Hrvatsku,a čiji značaj proizlazi iz veličine u smislu aktive i broja zaposlenih te povezanosti s drugim poslovnim subjektima u Republici Hrvatskoj, određuju se kao subjekti od javnog interesa.

Stupanjem na snagu Odluke o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 71/18, u daljnjem tekstu; Odluka) prestala je važiti Odluka o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, br. 120/13, 74/15, 44/16 i 2/18). Slijedom istoga, trgovačka društva koja su sukladno Odluci o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, br. 120/13, 74/15, 44/16 i 2/18) bila društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio sijedom čega nisu bili subjekti od javnog interesa stupanjem na snagu Odluke postali su subjekti od javnog interesa. (HŽ Cargo d.o.o., Zagreb, Zračna luka Dubrovnik d.o.o., Čilipi, Zračna luka Osijek d.o.o., Klisa, Zračna luka Pula d.o.o., Pula, Zračna luka Rijeka d.o.o., Omišalj, Zračna luka Split d.o.o., Kaštel Štafilić, Zračna luka Zadar d.o.o., Zadar, Zračna luka Zagreb d.o.o., Zagreb).

Imajući u vidu činjenicu da u odnosu na ostale subjekte od javnog interesa iz članka 3. stavka 1. točke 1. Zakona, trgovačka društva i druge pravne osobe koji subjekti od javnog interesa postaju odlukom Vlade Republike Hrvatske, a ne odlukom samog društva, Zakonom se za ta društva obveza sastavljanja prvih godišnjih financijskih izvještaja propisuje tek za poslovnu godinu koja slijedi nakon poslovne godine tijekom koje su postali subjekti od javnog interesa, kako bi se tim društvima osiguralo određeno kraće vrijeme za prilagodbu.

Uz članak 2.

Ovim člankom briše se odredba Zakona koja je propisivala da ako poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva drugim pravnim ili fizičkim osobama, one moraju biti licencirane za obavljanje tih poslova temeljem posebnog zakona.

Uz članak 3.

Ovim člankom, radi administrativnog rasterećenja poduzetnika, omogućuje  se poduzetnicima da isprave koje čuvaju u pisanom obliku, mogu pretvoriti u elektronički format, radi njihovog čuvanja i arhiviranja. Takav način pretvaranja u elektronički format mora zadovoljavati sve zahtjeve vjerodostojnosti, odnosno pretvorena isprava mora biti istovjetna onoj u papirnatom obliku, uredna i sastavljena na način da osigurava pravodobni nadzor.

Uz članak 4.

Ovima člankom brišu se odredbe Zakona koje propisuju sadržaj revizorskog izvješća, budući da je isti propisan odredbama Zakona o reviziji (Narodne novine, broj 127/17) kao posebnog zakona kojim se uređuje revizija.

Uz članak 5.

Ovim člankom nomotehnički se usklađuju odredbe Zakona.

Uz članak 6.

Ovim člankom dodatno se propisuju odredbe Zakona koje uređuju konsolidirano nefinancijsko izvješće. Imajući u vidu činjenicu da konsolidirano godišnje izvješće može biti sastavljeno na različitim jezicima jeziku, a kako bi se u postupku nadzora nedvojbeno moglo utvrditi da izuzeto matično društvo i njegova društva kćeri zaista i jesu uključeni u konsolidirano godišnje izvješće ili zasebno izvješće drugog poduzetnika, propisano je da, ako se ukaže potreba u postupku nadzora, izuzeto matično društvo mora biti u mogućnosti i dokazati navedenu činjenicu, izjavom ili na neki drugi odgovarajući način.

Uz članak 7.

Ovim člankom nomotehnički se usklađuju odredbe Zakona.

Uz članak 8.

Ovim člankom detaljnije se propisuje da je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadležna, uz Ministarstvo financija i Poreznu upravu provoditi računovodstveni nadzor nad izvršenjem obveze sastavljanja financijskih informacija izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja te nad izvršenjem ostalih obveza tih izdavatelja u odnosu na informacije izdavatelja koje proizlaze ili se temelje na financijskim izvještajima izdavatelja sastavljenih u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja, na način kako je propisano posebnim propisima. navedeno predstavlja usklađivanje s Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ, a kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013.o izmjenama Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje i Direktive Komisije 2007/14/EZ o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2004/109/EZ) u dijelu koji se odnosi na imenovanje nadležnog tijela koje je odgovorno i nadležno za nadzor sastavljanja financijskih informacija izdavatelja i ovlasti koje to Nadležno tijelo treba imati.

Uz članak 9.

Ovim člankom nomotehnički se usklađuju odredbe Zakona.

Uz članak 10.

Ovim člankom usklađuje se stupanje na snagu Zakona.

Uz članak 11.

Ovim člankom propisuje se rok u kojem će ministar financija donijeti podzakonski propis.

Uz članak 12.

Ovim člankom propisuje se da se odredbe članka 1. ovoga Zakona primjenjuju od 1.siječnja 2019. na trgovačka društva i pravne osobe od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio sukladno Odluci o izmjeni Odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 2/18), a koja su stupanjem na snagu Odluke, postali pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, odnosno subjekti od javnog interesa.

Uz članak 13.

Odredbom ovog članka propisano je da će Ministarstvo financija u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Uz članak 14.

Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Pojmovi i primjena

Članak 3.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1.  »Subjekt od javnog interesa«  je poduzetnik koji je osnovan sukladno propisima Republike Hrvatske i čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala. Subjektima od javnog interesa smatraju se također:

– kreditne institucije kako je određeno zakonom kojim se uređuju kreditne institucije

– institucije za elektronički novac kako je određeno zakonom kojim se uređuju institucije za elektronički novac

– društva za osiguranje kako je određeno zakonom kojim se uređuje osiguranje

– društva za reosiguranje kako je određeno zakonom kojim se uređuje osiguranje

–  leasing -društva kako je određeno zakonom kojim se uređuje leasing

– društva za upravljanje UCITS fondovima kako je određeno zakonom kojim se uređuju investicijski fondovi s javnom ponudom

– društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima kako je određeno zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi

– UCITS fondovi kako je određeno zakonom kojim se uređuju otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom

– alternativni investicijski fondovi kako je određeno zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi

– mirovinska društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima, mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima, dobrovoljni mirovinski fondovi, obvezni mirovinski fondovi i mirovinska osiguravajuća društva kako je određeno zakonom kojim se uređuju mirovinska osiguravajuća društva

– društva za dokup mirovine kako je određeno zakonom kojim se uređuje doživotna otpremnina, odnosno dokup mirovine

– faktoring-društva kako je određeno zakonom kojim se uređuje faktoring

– investicijska društva, burze, operateri MTP-a, središnja klirinška depozitarna društva, operateri središnjeg registra, operateri sustava poravnanja i/ili namire i operateri Fonda za zaštitu ulagatelja kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

– trgovačka društva i druge pravne osobe od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku i trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima vlasništvo manje od 50 % sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske kojom se utvrđuje popis trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, osim pravnih osoba koje vode poslovne knjige i sastavljaju financijske izvještaje u skladu s propisima kojima se uređuje proračunsko računovodstvo ili računovodstvo neprofitnih organizacija.

2.  »Matično društvo«  je poduzetnik koji kontrolira jedno ili više ovisnih društava.

3.  »Ovisno društvo odnosno društvo kći«  je poduzetnik kojeg kontrolira matično društvo uključujući i bilo koje društvo koje kontrolira krajnje matično društvo.

4.  »Grupa«  je matično društvo i sva njegova ovisna društva.

5.  »Država članica«  je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.

6.  »Treća država«  je strana država koja nije država članica.

7.  »Društvo povezano sudjelujućim udjelom ili interesom«  znači društvo u kojem drugo društvo ima sudjelujući udjel ili interes i nad čijom operativnom i financijskom politikom to drugo društvo vrši značajan utjecaj. Smatra se da neko društvo izvršava značajan utjecaj nad drugim društvom ako ima 20 % ili više glasačkih prava dioničara ili članova u tom drugom društvu.

8.  »Značajnost«  je obilježje informacije za čije se izostavljanje ili pogrešno prikazivanje može razumno očekivati da će imati utjecaja na odluke koje korisnici donose na temelju financijskih izvještaja poduzetnika. Značajnost pojedinačnih stavki ocjenjuje se u kontekstu drugih sličnih stavki.

9.  »Subjekt u djelatnosti rudarstva i vađenja«  je poduzetnik koji se bavi bilo kojom aktivnošću koja uključuje istraživanje, otkrivanje, planiranje, razvoj i vađenje minerala, nafte, prirodnog plina ili drugih materijala u okviru ekonomskih aktivnosti koje su propisane u Uredbi (EZ) 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revizija 2 u području B, odjeljku 05 – 08.

10.  »Subjekt u djelatnosti sječe primarnih šuma«  je poduzetnik koji se bavi aktivnostima koje su navedene u Uredbi (EZ) 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revizija 2 u području A, odjeljku 02., skupini 02.2.

11.  »Javni sektor«  je bilo koje tijelo središnje, područne (regionalne) ili lokalne vlasti države članice ili trećih država koje uključuje ustanove, agencije ili subjekte koje kontroliraju navedena tijela vlasti u smislu odredbi članka 27. ovoga Zakona.

12.  »Projekt«  su poslovne aktivnosti koje su predmet jednog ugovora, licencije, najma, koncesije ili sličnog pravnog posla i predstavljaju osnovu za nastanak obveze plaćanja javnom sektoru. Ako je više ugovora međusobno povezano, takvi povezani ugovori smatrat će se projektom.

13.  »Plaćanje«  je iznos plaćen u novcu ili naravi za aktivnosti opisane u članku 27. ovoga Zakona a koje obuhvaćaju sljedeće vrste naknada:

– naknade za prava vezana uz proizvodnju

– poreze koji se obračunavaju na dobit, proizvodnju ili dobit trgovačkih društava, isključujući poreze koji se obračunavaju na potrošnju kao što su porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak ili porez na promet

– naknade za korištenje prava

– dividende

– bonuse vezane uz ugovaranje, otkrivanje i proizvodnju

– naknade za licencije, najamnine, ulazne naknade i druge naknade za licencije i/ili koncesije i– plaćanja za poboljšanje infrastrukture.

Računovodstveni poslovi, dokumentacija i poslovna godina

Članak 7.

(1) Računovodstveni poslovi su prikupljanje i obrada podataka na temelju knjigovodstvenih isprava, priprema i vođenje poslovnih knjiga, priprema i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja, te prikupljanje i obrada podataka u vezi s pripremom i sastavljanjem godišnjeg izvješća, te financijskih podataka za statističke, porezne i druge potrebe.

(2) Poduzetnik je dužan prikupljati i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige, te sastavljati financijske izvještaje sukladno ovom Zakonu i na temelju njega donesenim propisima, poštujući pri tome standarde financijskog izvještavanja te temeljna načela urednog knjigovodstva.

(3) Poduzetnik je dužan organizirati prikupljanje i sastavljanje knjigovodstvenih isprava, vođenje poslovnih knjiga te sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja na način da je moguće provjeriti poslovne događaje, financijski položaj i uspješnost poslovanja poduzetnika.

(4) Ako poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva drugim pravnim ili fizičkim osobama one moraju biti licencirane za obavljanje tih poslova na temelju posebnog zakona. Poduzetnik ostaje u potpunosti odgovoran za povjerene poslove, kao i za nesmetano obavljanje nadzora od strane nadzornih tijela.

(5) Računovodstvena dokumentacija obuhvaća osobito knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje te godišnja izvješća i konsolidirana godišnja izvješća.

(6) Poduzetnik je dužan osigurati da računovodstvena dokumentacija bude točna, potpuna, provjerljiva, razumljiva i zaštićena od oštećenja i promjena.

(7) Ako poduzetnik utvrdi da je neka računovodstvena dokumentacija nepotpuna, neprovjerljiva, netočna ili nerazumljiva, poduzetnik je dužan istu ispraviti bez odgode na način koji će omogućiti identificiranje osobe koja je obavila ispravak, datum ispravka i sadržaj računovodstvenog dokumenta prije i nakon ispravka.

(8) Za bilo koji ispravak računovodstvene dokumentacije, potrebno je sastaviti knjigovodstvenu ispravu.

(9) Računovodstvena dokumentacija koja je nečitka ili se ne može konvertirati u čitljiv format neće se smatrati računovodstvenom dokumentacijom.

(10) Poduzetnik je dužan poduzeti mjere da računovodstvena dokumentacija bude zaštićena od gubitka, oštećenja i osigurati da potrebna tehnička oprema, nositelji podataka i softver budu zaštićeni od zlouporabe, oštećenja, uništenja, neovlaštenog ometanja, neovlaštenog pristupa, gubitka, krađe ili otuđenja.

(11) Poduzetnik je dužan u svojim poslovnim knjigama evidentirati sve knjigovodstvene promjene u poslovnoj godini.

(12) Poslovna godina jest kalendarska godina, osim u slučajevima navedenim u stavcima 13., 14. i 15. ovoga članka.

(13) Poduzetnik može promijeniti poslovnu godinu u izvještajno razdoblje od dvanaest uzastopnih kalendarskih mjeseci koje je različito od kalendarske godine ako je to razdoblje izjednačeno s poreznim razdobljem sukladno propisu kojim se uređuje oporezivanje dobiti.

(14) Poslovnom godinom smatraju se i izvještajna razdoblja kraća od dvanaest uzastopnih kalendarskih mjeseci ako su posljedica osnivanja poduzetnika, statusne promjene, promjene poslovne godine te likvidacije ili stečaja.

(15) Poslovnom godinom smatraju se i izvještajna razdoblja od početka do kraja likvidacije koja mogu biti duža od dvanaest uzastopnih kalendarskih mjeseci.

Čuvanje knjigovodstvenih isprava

Članak 10.

(1) Knjigovodstvene isprave čuvaju se kao izvorni pisani dokument, na nositelju elektroničkog zapisa ili pretvorene na nositelju mikrografske obrade.

(2) Knjigovodstvene isprave čuvaju se, i to:

1. isplatne liste, analitička evidencija o plaćama za koje se plaćaju obvezni doprinosi – trajno

2. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu – najmanje jedanaest godina

3. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige – najmanje jedanaest godina.

(3) Poduzetnik može odlučiti čuvati knjigovodstvene isprave izvan područja Republike Hrvatske, ali samo u drugoj državi članici. U tom slučaju poduzetnik je u svakom trenutku odgovoran za knjigovodstvene isprave te mora tijelima nadležnim za nadzor na njihov zahtjev bez odgađanja omogućiti korištenje istih za potrebe nadzora. Ako je drugim propisima za druge potrebe propisano čuvanje ili odlaganje knjigovodstvenih isprava u pojedinim registrima ili bazama, poduzetnik ne može, bez pisane suglasnosti nadležnog tijela, čuvati knjigovodstvene isprave izvan područja Republike Hrvatske i dužan je bez odgađanja osigurati povrat knjigovodstvenih isprava u Republiku Hrvatsku i njihovo odlaganje, sukladno takvim propisima.

(4) Poduzetnik koji knjigovodstvene isprave pohranjuje pomoću elektroničkih uređaja kojima se jamči  online  pristup podacima mora na zahtjev omogućiti tijelu koje obavlja nadzor pravo pristupa, preuzimanja i korištenja tih knjigovodstvenih isprava.

(5) Rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava iz stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga članka počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koje su isprave unesene.

Revizija godišnjih financijskih izvještaja

Članak 20.

(1) Obvezi revizije godišnjih financijskih izvještaja podliježu godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji subjekata od javnog interesa te velikih i srednjih poduzetnika koji nisu subjekti od javnog interesa.

(2) Obvezi revizije godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja podliježu i poduzetnici koji su matična društva velikih i srednjih grupa ako nisu obveznici revizije sukladno stavku 1. ovoga članka.

(3) Matična društva malih grupa koja nemaju obvezu sastavljanja godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja nisu obveznici revizije iz stavka 2. ovoga članka za te godišnje konsolidirane financijske izvještaje.

(4) Ako nisu obveznici revizije sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka, obvezi revizije podliježu i godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji dioničkih društava, komanditnih društava i društava s ograničenom odgovornošću čiji pojedinačni, odnosno konsolidirani podaci u godini koja prethodi reviziji prelaze pokazatelje u barem dva od sljedeća tri uvjeta:

– iznos ukupne aktive 15.000.000,00 kuna

– iznos prihoda 30.000.000,00 kuna

– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine iznosi najmanje 25.

(5) Ako nisu obveznici revizije sukladno stavcima 1., 2. i 4. ovoga članka, obvezi revizije godišnjih financijskih izvještaja podliježu godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji poduzetnika koji su podnijeli zahtjev za uvrštavanje svojih vrijednosnih papira na uređeno tržište.

(6) Reviziji podliježu i godišnji financijski izvještaji poduzetnika koji su sudjelovali u poslovnim pripajanjima, spajanjima, odnosno podjelama kao preuzimatelji ili novoosnovana društva ako obvezi revizije ne podliježu prema stavcima 1., 2., 4. i 5. ovoga članka.

(7) Revizorsko izvješće uključuje:

1. uvod u kojem se navode financijski izvještaji koji su predmetom revizije, zajedno s okvirom financijskog izvještavanja koji je uporabljen u njihovu sastavljanju

2. opis opsega zakonske revizije, uz navođenje revizijskih standarda u skladu s kojima je revizija obavljena

3. mišljenje revizora kojim se jasno izražava pružaju li godišnji financijski izvještaji istinit i fer prikaz financijskog položaja poduzetnika sukladno ovom Zakonu i Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja, odnosno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, ili jesu li godišnji financijski izvještaji u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje poduzetnika ako propisi zahtijevaju takvo mišljenje revizora. Mišljenje revizora može biti pozitivno ili uvjetno mišljenje ili negativno ili se revizor može suzdržati od izražavanja mišljenja ako ga nije u mogućnosti izraziti

4. isticanje pitanja i navođenje ostalih pitanja na koje revizor želi ukazati, ali bez izražavanja mišljenja s ogradom, ako to zahtijevaju Međunarodni revizijski standardi

5. mišljenje o usklađenosti izvješća poslovodstva s godišnjim financijskim izvještajima za istu poslovnu godinu

6. mišljenje o tome je li izvješće poslovodstva sastavljeno u skladu s ovim Zakonom

7. izjavu o tome je li, a na temelju znanja i razumijevanja poslovanja poduzetnika i njegova okruženja stečenog u okviru revizije, revizor identificirao značajne pogrešne prikaze u izvješću poslovodstva te, ako ih ima, opisati prirodu takvih pogrešaka.

(8) Odredbe stavka 7. točke 1. – 4. ovoga članka primjenjuju se i na godišnje konsolidirane financijske izvještaje.

(9) Odredbe stavka 7. točke 5. – 7. ovoga članka primjenjuju se i na konsolidirana izvješća poslovodstva.

(10) Revizor će obaviti reviziju dijelova izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja koji su navedeni u članku 22. stavku 1. točkama 3. i 4. ovoga Zakona i o tome izdati mišljenje na način koji je opisan u stavku 7. točkama 5., 6. i 7. ovoga članka. Revizor će provjeriti jesu li u izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključene informacije iz članka 22. stavka 1. točaka 2., 5., 6. i 7. ovoga Zakona.

(11) Zakonski zastupnik revizorskog društva, samostalni revizor ili ovlašteni revizori zajedničkog revizorskog ureda dužni su zajedno s ovlaštenim revizorom potpisati revizorsko izvješće i navesti datum sastavljanja.

(12) Ako se revizor sukladno propisima kojima se uređuje revizija suzdrži od izražavanja mišljenja ili izda negativno mišljenje, smatra se da obveza poduzetnika iz ovoga članka nije ispunjena.

(13) Revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i godišnjih izvješća i konsolidiranih godišnjih izvješća obavlja se u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje revizija.

(14) Revizorsko izvješće čuva se trajno u izvorniku.

(15) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na nefinancijsko izvješće iz članka 21.a stavka 1. ovoga Zakona i konsolidirano nefinancijsko izvješće iz članka 24.a stavka 1. ovoga Zakona niti na zasebna izvješća iz članka 21.a stavka 8. i članka 24.a stavka 8. ovoga Zakona.

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja

Članak 22.

(1) Subjekti od javnog interesa koji su osnovani sukladno propisima Republike Hrvatske i čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala dužni su u godišnje izvješće uključiti izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja kao poseban odjeljak godišnjeg izvješća koji mora sadržavati barem:

1. informacije, ako je primjenjivo:

a) o kodeksu korporativnog upravljanja koji poduzetnik mora primjenjivati

b) o kodeksu korporativnog upravljanja koji poduzetnik dobrovoljno primjenjuje

c) sve relevantne informacije o primijenjenim mjerama korporativnog upravljanja koje nisu zahtijevane zakonskim propisima. Za kodekse korporativnog upravljanja na koje se poziva, poduzetnik mora navesti i gdje su oni javno dostupni. Ako poduzetnik primjenjuje mjere korporativnog upravljanja koje nisu zahtijevane zakonskim propisima mora ih javno objaviti

2. ako poduzetnik u skladu sa zakonskim propisima odstupa od obveznog ili dobrovoljno prihvaćenog kodeksa korporativnog upravljanja, dužan je navesti dijelove kodeksa korporativnog upravljanja od kojih odstupa te objasniti razloge za odstupanje. Ako poduzetnik odluči ne navesti odredbe obveznog ili dobrovoljno prihvaćenog kodeksa korporativnog upravljanja dužan je obrazložiti razloge zbog kojih tako postupa

3. opis glavnih elemenata poduzetnikova sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizikom u odnosu na postupak financijskog izvještavanja

4. ako trgovačko društvo podliježe odredbama zakona kojim se uređuje preuzimanje dioničkih društava, podatke o značajnim neposrednim i posrednim imateljima dionica u društvu, uključujući posredno držanje dionica u piramidalnim strukturama i uzajamnim udjelima, imateljima vrijednosnih papira s posebnim pravima kontrole i opisom tih prava, ograničenjima prava glasa kao što su ograničenja prava glasa na određeni postotak ili broj glasova, vremenska ograničenja za ostvarenje prava glasa ili slučajevi u kojima su u suradnji s društvom financijska prava iz vrijednosnih papira odvojena od držanja tih papira, pravilima o imenovanju i opozivu imenovanja članova uprave, odnosno izvršnih direktora, odnosno nadzornog, odnosno upravnog odbora i izmjeni statuta, o ovlastima članova uprave, odnosno izvršnih direktora, odnosno nadzornog, odnosno upravnog odbora posebice o ovlastima da izdaju dionice društva ili stječu vlastite dionice

5. opis načina rada glavne skupštine te njezina ovlaštenja, prava dioničara te kako se njihova prava realiziraju ako ove informacije nisu javno dostupne u zakonskim propisima

6. sastav i rad izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela i njihovih odbora.

7. opis politike raznolikosti koja se primjenjuje u vezi s izvršnim, upravljačkim i nadzornim tijelima poduzetnika s obzirom na aspekte kao što su, na primjer, dob, spol ili obrazovanje i struka, te ciljeve politike raznolikosti, način na koji se ona provodi i rezultate u izvještajnom razdoblju. Ako se takva politika ne provodi, izvješće mora sadržavati obrazloženje.

(2) Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja malih i srednjih poduzetnika koji su subjekti od javnog interesa ne mora sadržavati podatke iz stavka 1. točke 7. ovoga članka.

Konsolidirano nefinancijsko izvješće

Članak 24.a

(1) Subjekti od javnog interesa koji su matična društva velike grupe koja na datum bilance na konsolidiranoj osnovi prelaze kriterij prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine u svoje konsolidirano godišnje izvješće uključuju konsolidirano nefinancijsko izvješće koje sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja, položaja grupe te učinka njezinih aktivnosti koji se odnosi najmanje na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem, uključujući:

a) kratak opis poslovnog modela grupe

b) opis politika grupe u vezi s tim pitanjima, uključujući postupke temeljite analize koji se provode

c) rezultate tih politika

d) osnovne rizike povezane s tim pitanjima koji se odnose na poslovanje grupe, uključujući, kad je to relevantno i razmjerno, njezine poslovne odnose, proizvode ili usluge koji mogu prouzročiti negativne učinke na tim područjima, te način na koji grupa upravlja tim rizicima

e) nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti važne za određeno poslovanje.

(2) Ako grupa ne provodi politike povezane s jednim od navedenih pitanja ili više njih, u konsolidiranom nefinancijskom izvješću navodi se jasno i razumno objašnjenje zašto se one ne provode.

(3) U konsolidirano nefinancijsko izvješće iz stavka 1. ovoga članka prema potrebi se uključuju pozivanja na iznose iskazane u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima te dodatna objašnjenja tih iznosa.

(4) Iznimno, matično društvo može izostaviti informacije o predstojećim događajima ili pitanjima tijekom pregovora kad bi, u skladu s obrazloženim mišljenjem članova izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela koji djeluju u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene nacionalnim pravom i koji snose kolektivnu odgovornost za to mišljenje, objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju grupe, pod uvjetom da takvo izostavljanje ne sprečava objektivno i uravnoteženo razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja grupe te učinka njezinih aktivnosti.

(5) Prilikom ispunjavanja zahtjeva za objavu informacija iz stavka 1. ovoga članka, matično društvo može se osloniti na nacionalne okvire, okvire Europske unije, međunarodne okvire ili neobvezujuće smjernice o metodologiji podnošenja izvješća o nefinancijskim informacijama (smjernice za izvješćivanje) koje objavljuje Europska komisija te je u tom slučaju matično društvo dužno navesti na koji se okvir oslanja.

(6) Matično društvo ispunjavanjem obveze iz stavka 1. ovoga članka ispunilo je i obvezu koja se odnosi na analizu nefinancijskih informacija iz članka 21. stavka 1. i članka 24. ovoga Zakona.

(7) Matično društvo koje je ujedno i društvo kći izuzima se iz obveze utvrđene u stavku 1. ovoga članka ako su to izuzeto matično društvo i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirano godišnje izvješće ili zasebno izvješće drugog poduzetnika sastavljeno u skladu s ovim člankom i člankom 24. ovoga Zakona.

(8) Ako matično društvo izradi zasebno izvješće koje se odnosi na istu poslovnu godinu i na cijelu grupu, a tim su izvješćem obuhvaćene informacije koje se zahtijevaju za konsolidirano nefinancijsko izvješće navedene u stavku 1. ovoga članka, smatra se da je to matično društvo ispunilo obvezu iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da se to zasebno izvješće:

a) objavi zajedno s konsolidiranim izvješćem poslovodstva u skladu s člankom 30. ovoga Zakona ili

b) objavi na mrežnoj stranici matičnog društva na koju se upućuje u konsolidiranom izvješću poslovodstva u razumnom roku koji nije dulji od šest mjeseci nakon datuma bilance.

(9) Zasebno izvješće iz stavka 8. ovoga članka mora biti dostupno na mrežnoj stranici matičnog društva najmanje pet godina.

(10) Na matična društva koja izrađuju zasebno izvješće iz stavka 8. ovoga članka primjenjuje se stavak 6. ovoga članka.

(11) Samostalni revizor ili revizorsko društvo dužno je u okviru zakonske revizije provjeriti je li konsolidirano nefinancijsko izvješće iz stavka 1. ovoga članka izrađeno i uključeno u konsolidirano izvješće poslovodstva ili je izrađeno zasebno izvješće iz stavka 8. ovoga članka.

(12) Poduzetnik može ugovoriti s neovisnom stručnom osobom za relevantna područja provjeru konsolidiranog nefinancijskog izvješća iz stavka 1. ovoga članka ili zasebnog izvješća iz stavka 8. ovoga članka.

Vođenje Registra godišnjih financijskih izvještaja

Članak 34.

(1) Registar godišnjih financijskih izvještaja nadzire i operativno vodi Financijska agencija u ime Ministarstva financija.

(2) Financijska agencija dužna je:

1. uspostaviti, održavati i upravljati registrom

2. prikupljati i obrađivati podatke iz godišnjih financijskih izvještaja

3. prikupljati i obrađivati podatke iz godišnjih izvješća

4. omogućiti korištenje podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja sukladno članku 35. ovoga Zakona.

(3) Financijska agencija dužna je podatke iz članka 33. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona unijeti u Registar godišnjih financijskih izvještaja i javno prikazati na mrežnim stranicama u roku od 30 dana od dana zaprimanja utvrđenog, točnog i potpunoga godišnjega financijskog izvještaja od poduzetnika.

(4) Financijska agencija dužna je godišnje financijske izvještaje, godišnje izvješće, revizorsko izvješće, godišnje konsolidirane godišnje financijske izvještaje, konsolidirano godišnje izvješće i revizorsko izvješće ako konsolidirani podaci podliježu reviziji te drugu dokumentaciju iz članka 30. ovoga Zakona čuvati trajno. Podatke iz članka 32. ovoga Zakona Financijska agencija dužna je čuvati jedanaest godina od dana zaprimanja od poduzetnika.

(5) Financijska agencija u svrhu vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja ovlaštena je prikupljati, evidentirati, obrađivati, arhivirati i javno objavljivati godišnje financijske izvještaje, godišnje izvješće poduzetnika i revizorsko izvješće, godišnje konsolidirane godišnje financijske izvještaje, konsolidirano godišnje izvješće i revizorsko izvješće ako konsolidirani podaci podliježu reviziji, distribuirati podatke iz godišnjih financijskih izvještaja te upravljati bazom podataka i osigurati zaštitu baze podataka i dokumenata koji su pohranjeni u arhivu.

(6) Financijska agencija dužna je održavati i ažurirati popis poduzetnika.

(7) Financijska agencija ovlaštena je preuzimati podatke iz sudskog registra krajem svakog mjeseca nastale u prethodnom mjesecu i registra Ministarstva financija, Porezne uprave sa stanjem na dan 31. prosinca, a radi upisa u Registar godišnjih financijskih izvještaja.

(8) Ministarstvo financija, Porezna uprava dužna je dostaviti Financijskoj agenciji popis pravnih i fizičkih osoba obveznika poreza na dobit iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona, odmah po unosu poreznih prijava u Informacijski sustav Porezne uprave za prethodnu kalendarsku godinu.

(9) Matično društvo dužno je obvezu konsolidacije prijaviti Registru godišnjih financijskih izvještaja najkasnije do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(10) Pravila postupka i način prijave obveze konsolidacije objavit će se na mrežnim stranicama Financijske agencije.

(11) Financijska agencija odgovorna je za vjerodostojnost elektroničkog unosa podataka iz godišnjih financijskih izvještaja, za javnu objavu te obradu drugih podataka i dokumenata koji se evidentiraju u Registru godišnjih financijskih izvještaja.

(12) Financijska agencija dužna je o primitku godišnjih financijskih izvještaja, odnosno godišnjih izvješća namijenjenih javnoj objavi obavijestiti sudski registar bez naknade.

(13) Obavijest iz stavka 9. ovoga članka mora sadržavati podatke o datumu primitka i razdoblju na koje se odnose godišnji financijski izvještaji, odnosno godišnje izvješće.

(14) Financijska agencija, na temelju podataka u Registru godišnjih financijskih izvještaja, utvrđuje dostavlja li poduzetnik Financijskoj agenciji dokumentaciju iz članka 30. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona radi javne objave sukladno rokovima iz članka 30. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona te dostavlja li poduzetnik i osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona financijske podatke za statističke i druge potrebe sukladno članku 32. ovoga Zakona.

(15) Financijska agencija je ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka protiv poduzetnika i odgovorne osobe poduzetnika koji ne dostave Financijskoj agenciji dokumentaciju iz članka 30. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona radi javne objave sukladno rokovima iz članka 30. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona te poduzetnika i osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona koji ne dostave financijske podatke za statističke i druge potrebe sukladno članku 32. ovoga Zakona.

(16) Financijska agencija u roku od mjesec dana po isteku rokova iz članka 30. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona objavljuje na svojoj mrežnoj stranici popis poduzetnika koji Financijskoj agenciji nisu dostavili dokumentaciju za javnu objavu iz članka 30. ovoga Zakona te u roku od tri mjeseca po isteku zakonskih rokova popis poduzetnika i osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona koji ne dostave financijske podatke za statističke i druge potrebe sukladno članku 32. ovoga Zakona.

(17) Financijska agencija dužna je prethodno izvijestiti Ministarstvo financija o paušalnom iznosu za troškove prekršajnog postupka i svim njegovim izmjenama zajedno s izračunom na temelju kojeg je određen.

(18) Način vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja te način primanja i postupak provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih izvještaja odnosno godišnjih izvješća detaljnije propisuje pravilnikom ministar financija.

(19) Vrste i visine naknada za uslugu javne objave pravilnikom propisuje ministar financija.

XII. NADZOR

Nadzor računovodstvenih poslova

Članak 36.

(1) Ministarstvo financija, Porezna uprava nadležna je za obavljanje nadzora poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova radi provjere obavlja li poduzetnik računovodstvene poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona, drugih zakona kojima se uređuje obavljanje poslova poduzetnika, a koji sadržavaju odredbe u vezi s računovodstvenim poslovima te propisima donesenim na temelju tih zakona.

(2) Nadzor poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova radi provjere obavlja li poduzetnik računovodstvene poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa kojima se uređuje obavljanje poslova poduzetnika, a koji sadržavaju odredbe u vezi s računovodstvenim poslovima, nadležna je obavljati i Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ako je tim propisima nadležna za obavljanje nadzora njihova poslovanja.

(3) Odredbe ovoga Zakona o nadzoru računovodstvenih poslova poduzetnika na odgovarajući način primjenjuju se i na pravne i fizičke osobe iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona.

XIII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Prekršajne odredbe

Članak 42.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poduzetnik, odnosno pravna i fizička osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona ako:

1. ne vodi računovodstvene poslove i dokumentaciju i poslovnu godinu u skladu s člankom 7. stavcima 2., 3., 6., 7., 8., 10. i 11. ovoga Zakona

2. ne sastavlja knjigovodstvene isprave u skladu s člankom 8. stavcima 2., 3. i 4. i člankom 9. stavcima 1., 2., 3. i 5. ovoga Zakona

3. ne provjerava knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige u skladu s člankom 9. stavkom 5. ovoga Zakona

4. ne čuva knjigovodstvene isprave u rokovima i na način u skladu s člankom 10. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona

5. ne omogući korištenje knjigovodstvenih isprava koje se čuvaju izvan područja Republike Hrvatske u skladu s člankom 10. stavkom 3. ovoga Zakona

6. ne omogući pristup, preuzimanje i korištenje knjigovodstvenih isprava pohranjenih pomoću elektroničkih uređaja u skladu s člankom 10. stavkom 4. ovoga Zakona

7. ne vodi poslovne knjige u skladu s člankom 12. stavcima 1. do 8., 10. i 11. ovoga Zakona i člankom 13. stavcima 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 11. ovoga Zakona

8. izvadak za pojedini konto ne sadržava najmanje podatke u skladu s člankom 12. stavkom 9. ovoga Zakona

9. ne zaključi poslovne knjige u skladu s člankom 13. stavcima 7. i 8. ovoga Zakona

10. ne zaštiti poslovne knjige koje se vode na elektroničkom mediju u skladu s člankom 14. stavkom 1. ovoga Zakona

11. ne čuva poslovne knjige u rokovima u skladu s člankom 14. stavkom 2. ovoga Zakona

12. ne omogući korištenje poslovnih knjiga koje se čuvaju izvan Republike Hrvatske u skladu s člankom 14. stavkom 3. ovoga Zakona

13. ne popiše imovinu i obveze u skladu s člankom 15. stavcima 1., 2. i 4. ovoga Zakona

14. ne sastavlja i ne prezentira godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, odnosno Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja u skladu s člankom 17. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona

15. ne sastavlja godišnje financijske izvještaje u skladu s člankom 19. stavcima 1., 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakona

16. godišnje financijske izvještaje ne potpišu predsjednik uprave i svi članovi uprave, odnosno svi izvršni direktori u skladu s člankom 19. stavkom 12. ovoga Zakona

17. ne čuva godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje trajno u skladu s člankom 19. stavkom 13. ovoga Zakona

18. ne primjenjuje ograničenja raspodjele dobiti sukladno članku 19. stavku 14. ovoga Zakona

19. ne revidira godišnje financijske izvještaje, godišnje  konsolidirane financijske izvještaje te godišnje izvješće u skladu s člankom 20. stavcima 1., 2, 4. – 6., 8. – 10. ovoga Zakona

20. ne čuva revizorsko izvješće trajno u skladu s člankom 20. stavkom 14. ovoga Zakona

21. ne izradi godišnje izvješće u skladu s člankom 21. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona

22. ne čuva godišnje izvješće trajno sukladno članku 21. stavku 5. ovoga Zakona

23. ne uključi nefinancijsko izvješće u svoje izvješće poslovodstva ili ne izradi zasebno izvješće u skladu s člankom 21. a ovoga Zakona

24. ne objavi zasebno izvješće u skladu s člankom 21.a stavkom 8. ovoga Zakona

25. u godišnje izvješće ne uključi izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja sukladno članku 22. ovoga Zakona

26. ne sastavi godišnje konsolidirane financijske izvještaje u skladu s člankom 23. stavkom 2. ovoga Zakona, osim u slučajevima izuzeća iz članka 25. ovoga Zakona

27. ne izradi konsolidirano godišnje izvješće u skladu s člankom 24. ovoga Zakona

28. ne uključi konsolidirano nefinancijsko izvješće u svoje konsolidirano izvješće poslovodstva ili ne izradi zasebno izvješće u skladu s člankom 24. a ovoga Zakona

29. ne objavi zasebno izvješće u skladu s člankom 24.a stavkom 8. ovoga Zakona

30. ne sastavlja poslovne knjige i ne sastavlja godišnje financijske izvještaje i druge financijske informacije na hrvatskom jeziku i u kunama u skladu s člankom 26. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona

31. ne sastavi izvještaj o plaćanjima javnom sektoru i ne uključi ga u godišnje izvješće u skladu s člankom 27. stavkom 1. ovoga Zakona

32. ne sastavi konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru u skladu s člankom 28. stavkom 1. ovoga Zakona

33. ne dostavi dokumentaciju iz članka 30. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona Financijskoj agenciji radi javne objave sukladno rokovima iz članka 30. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona

34. ne dostavi Financijskoj agenciji financijske izvještaje i dodatne podatke za nadzorne, statističke i druge potrebe u skladu s člankom 32. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 kuna do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba poduzetnika.

Stupanje na snagu

Članak 46.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2016., osim članka 44. ovoga Zakona koji stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« i članka 7. stavka 4. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2019.