Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TALIJANSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Talijanski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
-Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Talijanski jezik objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
-Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Talijanski jezik, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
-Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Talijanski jezik, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Prijedlog predmetnog kurikuluma za Talijanski jezik kao strani jezik
Kurikulum nastavnoga predmeta Talijanski jezik temelji se na suvremenim pristupima učenju i poučavanju stranih jezika i donosi promjene, uvažavajući kvalitetne ideje nacionalnih obrazovnih dokumenata koji su mu prethodili. To je prvi predmetni dokument koji obuhvaća osnovnu i srednju školu, odnosno cijelu obrazovnu vertikalu u pet odgojno‐obrazovnih ciklusa.
Ključna promjena koju donosi kurikulum nastavnoga predmeta Talijanski jezik jest odmak od dosadašnjih nastavnih planova i programa. Kurikulum nije nastavni plan i program, temelji se na drukčijim postavkama i tako mu treba i pristupiti.
Promjena koju kurikulum donosi prvenstveno je konceptualna; umjesto navođenja sadržaja koji se u pojedinoj godini učenja i poučavanja jezika moraju obraditi, kurikulum je organiziran po domenama, a temelji se na definiranju odgojno-obrazovnih ishoda usmjerenih na učenika. Kurikulum tako odgovara na zahtjev suvremenih odgojnih i obrazovnih znanosti gdje učenik preuzima središnju ulogu u procesu učenja i poučavanja.
Tri domene na temelju kojih je organiziran kurikulum nastavnoga predmeta Talijanski jezik – Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom– proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe samoga predmeta. Domene su polazišta odgojno‐obrazovnih ishoda koji jasno iskazuju što učenici znaju, mogu učiniti te koje stavove razvijaju u određenoj godini učenja, a formulirani su u skladu s učenikovim razvojnim obilježjima čime se učenicima osigurava kontinuitet u napredovanju i uravnotežen prelazak iz razreda u razred i iz ciklusa u ciklus. Određene su razine usvojenosti svakoga ishoda kako bi učitelj znao što se od učenika očekuje te kako bi prilagodio poučavanje potrebama učenika.
Ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencijausmjereni su k stjecanju znanja o stranome jeziku i ovladavanju djelatnostima za uporabu toga znanja u komunikacijskome činu; ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vode k osposobljenosti za uočavanje i interpretaciju sličnosti i razlika između kultura te učinkovitu i kontekstu primjerenu komunikaciju s govornicima talijanskoga jezika što rezultira izgrađivanjem skladnih međukulturnih odnosa; ostvarivanjem ishoda iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom učenika se osposobljava za samostalno i kritičko korištenje različitih izvora znanja i primjenu učinkovitih strategija učenja kao pretpostavke cjeloživotnoga učenja.
Kvalitetu realizacije novoga kurikuluma osigurava učitelj. Njemu je kurikulumom zajamčena autonomija i omogućena veća kreativnost u organizaciji cjelokupnoga procesa poučavanja koja se ogleda u slobodi izbora nastavnih sadržaja i načina poučavanja te u organizaciji vremena posvećenoga ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda.
Kurikulum stavlja naglasak na sigurno i poticajno ‐fizičko i digitalno‐ okruženje za učenje, autonomiju učitelja i učenika, suradničko i istraživačko učenje, autentičnost u poučavanju, poticanje međukulturnih susreta, razvoj kreativnoga i kritičkoga mišljenja te multidisciplinarnost i integrirano učenje jezika i sadržaja.
U skladu s promjenama u vezi sa sustavom vrednovanja, kurikulumom se navode elementi, pristupi i načini vrednovanja te sastavnice zaključne ocjene. Vrednovanje znanja kao integralnih dijelova djelatnosti i veća zastupljenost neformalnih načina vrednovanja učeniku pomaže da razumije važnost i smislenost vrednovanja i da preuzme odgovornost za vlastito učenje. Novi načini izvještavanja koji su usmjereni na ono što učenik može, što se od njega očekuje te što i kako treba poboljšati učeniku omogućuju daljnje planiranje i unapređivanje procesa učenja.
U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
U vrijeme globalizacije povećava se mobilnost ljudi i raste važnost znanja stranih jezika te se smanjuju jezične barijere, potiče se međunarodna razmjena i tolerancija. Sposobnost komunikacije na stranome jeziku jedna je od ključnih kompetencija u Europskoj uniji potrebna mladima da uspiju ne samo u današnjem gospodarstvu i suvremenome društvu nego i u osobnim životima.
Jezik je sredstvo komunikacije kojim se izražavaju mišljenja, ideje, informacije, osjećaji i stavovi. Učenjem stranoga jezika potiče se kognitivni, emocionalni, društveni i kulturni razvoj učenika kao osnova za razvijanje različitih strategija učenja kao temelja daljnjega cjeloživotnog učenja.
Svrha učenja stranoga jezika jest razvijanje komunikacijske i socijalne kompetencije radi proširivanja kulturnih i društvenih horizonata. Kako bismo razvili komunikacijske kompetencije, potrebno je osvijestiti važnost razvoja jezičnih djelatnosti. Jezik je jedan od razlikovnih elemenata kulture te njegovo učenje pridonosi upoznavanju međukulturnih sadržaja, a time i razvoju pozitivnih stavova i tolerancije među građanima. Uspoređujući druge kulture i uočavajući različitosti i sličnosti, gradi se vlastiti kulturni identitet. Na taj način učenici putem dijaloga, rasprave, raznolikosti mišljenja razvijaju kritičko mišljenje i uče poštovati raznolikosti (druge i drukčije) i obogaćuju se učeći od drugih. Stječe se iskustvo o tome kako su jezik i kultura neodvojivi i oblikuju identitet neke zemlje.
Cilj je učenja talijanskoga jezika da zajedno s učenjem materinskoga jezika i drugih stranih jezika pridonese razvoju svih oblika pismenosti, odgovornosti za vlastito učenje i samoreguliranoga učenja. Učenje i poučavanje stranih jezika zahtijeva otvoren i fleksibilan metodički pristup temeljen na suvremenim metodama i didaktičkim spoznajama uzimajući u obzir individualne čimbenike u učenju stranoga jezika. Nagla-sak je na uvođenju autentičnih sadržaja primjenjivih u svakodnevnome životu i na primjeni suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
Nastava stranoga jezika od velike je važnosti za aktivno sudjelovanje i uključivanje u obrazovnome i u profesionalnome okruženju te poslije u životu osigurava veću konkurentnost na tržištu rada.
Položaj nastavnoga predmeta Talijanski jezik
Talijanski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikuluma, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim ciklusima i vrstama odgoja i obrazovanja kao redovni, izborni ili fakultativni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o ciklusu i vrsti programa/zanimanja.
Talijanski jezik i materinski je jezik pripadnika talijanske nacionalne manjine i jezik društvene sredine koji omogućava asimilaciju i interkulturaciju u dvojezičnim područjima Republike Hrvatske.
Slika 1. Položaj nastavnoga predmeta Talijanski jezik u cjelokupnome kurikulumu
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
1. Razvoj komunikacijske kompetencije
-razviti produktivne i receptivne jezične djelatnosti (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje) razvijajući sposobnost učinkovite komunikacije u različitim situacijama svakodnevnoga života
-osposobiti učenike za stjecanje jezično-komunikacijske kompetencije u talijanskome jeziku s pomoću koje će zadovoljiti svoje temeljne potrebe i interese u društvenim interakcijama
2. Upoznavanje kultura
-omogućiti učenicima da steknu svijest o različitosti i sličnostima hrvatske i talijanske kulture i jezika te pridonijeti njihovu općem osobnom i društvenom razvoju
-razviti razumijevanje, zanimanje i poštovanje kultura i jezika drugih naroda u Hrvatskoj, Europi i svijetu
-poticati na međunarodnu suradnju i razmjenu te rad na međunarodnim projektima
3. Razvoj medijske pismenosti
-pronalaziti i razumjeti različite izvore informacija, posebno informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, te se njima učinkovito koristiti u učenju i komunikaciji
-osposobiti učenike za procjenjivanje pouzdanosti i korisnosti informacija za proučavanje određene teme
4. Poticanje cjeloživotnoga učenja
-pripremiti učenike za život u međunarodnome, višekulturnom i višejezičnom okruženju
-poticati učenike na nastavak učenja talijanskoga jezika te pridonijeti povećanju mogućnosti daljnjega rada, obrazovanja i provođenja slobodnoga vremena
5. Poticanje odgovornosti za vlastito učenje
-osposobiti učenike za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje i napredak
-poticati učenike na samostalan rad i samoprocjenu tijekom procesa učenja, tj. na samoregulirano učenje
C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma
Tri su domene predmetnoga kurikuluma talijanskoga kao stranoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe predmeta Talijanski jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti talijanskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta za cjeloživotni razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine cjelovitu strukturu predmetnoga kurikuluma predmeta Talijanski jezik i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve odgojno-obrazovne cikluse unutar predmeta Talijanski jezik, ali nisu nužno jednako zastupljene u svim odgojno-obrazovnim ciklusima.
Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet za takvu komunikaciju jest sposobnost razumijevanja te sposobnost usmene i pisane razmjene informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima.
Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:
-stjecanju znanja o specifičnostima talijanskoga jezika (vokabular i gramatika; stilovi i registri govorenoga i pisanoga stranog jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije) i
-ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnost slušanja i razumijevanja govorenih poruka; sposobnost govorenja; sposobnost započinjanja, održavanja i okončanja razgovora; sposobnost čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova; sposobnost posredovanja).
Razvojem komunikacijske jezične kompetencije, kao procesa izražavanja vlastitoga identiteta i razumijevanja identiteta sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenje jezika.
Jezično posredovanje (jezična medijacija) je složena jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje (recepciju) i proizvodnju (produkciju). Dok u usmenome jezičnome posredovanju treća osoba omogućuje sporazumijevanje drugih dviju ili više osoba koji ne govore isti jezik, u pismenome ili kombiniranome jezičnom posredovanju treća osoba za ine osobe koje ne razumiju polazni jezik sažima više pisanih ili govorenih tekstova ili ih prevodi u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje cilja.
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program nastave talijanskoga jezika na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje i učenje o različitosti.
Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima talijanskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan, što znači da je:
-sposoban razmotriti i usporediti sličnosti i razlike između kultura i jezika
-empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i poštovanje govornika talijanskoga jezika i njihove kulture
-sposoban učinkovito i u kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima talijanskoga jezika što rezultira uzajamnim zadovoljstvom sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanjem skladnih međukulturnih odnosa.
U konačnici, razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije pomaže učeniku da odbaci predrasude i osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i u nenasilnome rješavanju sukoba te pridonosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okruženju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljavanje.
Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom i preduvjet je za cjeloživotni razvoj, kako za talijanski jezik tako i za druge strane jezike, pa i za materinski jezik.
Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te njegova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća:
-sposobnost svjesne, fleksibilne i učinkovite primjene strategija učenja i korištenja jezika koje učeniku pomažu unaprijediti ovladavanje talijanskim jezikom
-razvoj medijske pismenosti te komunikacijskih i prezentacijskih vještina.
Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Samostalan učenik pronalazi, odabire, vrednuje informacije i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Domene Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom sastavni su dijelovi kurikuluma nastavnoga predmeta Talijanski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i nadopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima i ciklusima. Kurikulumom predložena razrada ishoda nije iscrpna te je učitelj nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. Razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne predstavljaju školske ocjene, već se njima određuje opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.
Ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija podijeljeni su prema receptivnim i produktivnim jezičnim djelatnostima, a razvojnost od nižih k višim razredima ostvaruje se povećavanjem složenosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe – govoreni, pisani, vizualni i multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorena riječ.
Ovisno o godini učenja i poučavanja jezika, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.
U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratki tekst broji do 100 riječi, kratki tekst između 100 i 200 riječi, srednje dugi tekst između 200 i 400 riječi, a dugi tekst više od 400 riječi. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratki tekst broji do 60 riječi, kratki tekst između 60 i 100 riječi, srednje dugi tekst između 100 i 250 riječi, a dugi tekst više od 250 riječi.
Vrlo kratak tekst
Kratak tekst
Srednje dugi tekst
Dugi tekst
Slušanje i čitanje
do 100 riječi
100-200 riječi
200-400 riječi
više od 400 riječi
Govorenje i pisanje
do 60 riječi
60-100 riječi
100-250 riječi
više od 250 riječi
Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, složenost izloženih ideja, stil autora i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran. Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojem ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni učitelja. Po složenosti tekstovi se dijele na: vrlo jednostavne, jednostavne, srednje složene, složene.
U odgojno-obrazovnim ishodima, u svim godinama učenja i poučavanja, navedene su ključne gramatičke strukture. Naveden je samo dio struktura te nije riječ o iscrpnome popisu gramatičkih sadržaja. Strukture su navedene u onome razredu u kojem se očekuje ovladanost na razini uporabe, što ne znači da se one neće pojaviti i prije na razini prepoznavanja ili da se poslije neće proširivati njihova funkcija; dapače, gramatičke bi se strukture trebale reciklirati kroz godine učenja. Isto tako sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putevima.
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija podijeljeni su u tri međusobno povezane komponente: znanja (kulturno specifična i općenita znanja o kulturi), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija, povezani s trećom komponentom - stavovi i vrijednosti, ne mogu se vrednovati po razinama usvojenosti jer su dio osobnoga iskustva i osjećanja svakoga pojedinog učenika.
Leksički sadržaji povezani s domenom Međukulturna komunikacijska kompetencija prisutni su u svim odgojno-obrazovnim ishodima. Stoga u razradi ishoda nisu detaljno navedeni leksički sadržaji povezani s međukulturnom tematikom, nego se sam izbor načina ostvarivanja istih ishoda stavlja na izbor stručnoj procjeni učitelja ovisno o interesima i razvojnoj dobi učenika. Aktivnosti povezane s razradom ishoda po potrebi se mogu provesti i na materinskome jeziku, ovisno o učenikovoj razini znanja stranog jezika.
Ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom podijeljeni su u tri područja – razvijanje pozitivnoga stava, razvijanje samopouzdanja u uporabi jezika te kritičkoga mišljenja, medijska pismenost te strategije učenja jezika. Strategije učenja složena su kategorija postupaka, razmišljanja i oblika ponašanja i pripadaju skupini individualnih čimbenika u učenju stranoga jezika. Neki učenici vjerojatno će biti uspješni i zahvaljujući primjeni manjega broja strategija, ali odabranih u skladu s njihovim osobnim karakteristikama i procjenom njihove učinkovitosti. S obzirom na to da se radi o individualnome čimbeniku, strategije učenja mogu se poučavati, ali se ne može mjeriti razina njihove usvojenosti, već samo učinkovitost njihove primjene u skladu s karakteristikama pojedinoga učenika.
Osnovna škola Talijanski jezik – 70 sati godišnje (učenje od 1.-8. razreda)
Osnovna škola Talijanski jezik 1. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ A.1.1.
Učenik reagira neverbalno i verbalno na slušne i vizualne poticaje poznate tematike.
-povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
- imenuje predmete i osobe u neposrednome okruženju ili na vizualnim predlošcima
- reagira pokretom i mimikom na verbalni poticaj
Učenik reagira neverbalno i verbalno na učestale slušne i vizualne poticaje poznate tematike.
OŠ (1)TJ A.1.2.
Učenik reproducira riječi i vrlo kratke rečenice poznate tematike.
- imenuje predmete i osobe u neposrednome okruženju oponašajući talijanski sustav glasova
- reproducira vrlo kratke i jednostavne brojalice i pjesmice
- predstavlja sebe
Učenik pravilno izgovara uz povremenu pomoć učestale riječi i vrlo kratke rečenice poznate tematike.
OŠ (1)TJ A.1.3.
Učenik preslikava grafijske slike jednostavnih riječi i vrlo kratkih rečenica.
- preslikava jednostavne poznate riječi ili vrlo jednostavne rečenice
Učenik preslikava riječi i vrlo kratke rečenice uglavnom točno i uz povremenu pomoć.
OŠ (1)TJ A.1.4.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
- odgovara na kratka i vrlo jednostavna pitanja
- sudjeluje u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim vođenim dramatizacijama
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim aktivnostima s naglaskom na djelatnosti slušanja s razumijevanjem i govorenja.
Novi sadržaji uvode se u kontekstu te se posreduju globalno, bez osvještavanja i uporabe metajezika. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Sve razredne aktivnosti raznolike su, zanimljive i zabavne i vrlo dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji. Jezični sadržaji uče se imitiranjem, ponavljanjem jezičnih obrazaca.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ B.1.1.
Učenik uočava vrlo jednostavne činjenice o talijanskoj kulturi u njemu bliskim situacijama te razvija radoznalost za talijansku kulturu.
- uočava osnovne i vrlo jednostavne informacije u vezi s kulturom talijanskoga jezika
- pokazuje interes za talijansku kulturu radeći na izvornim materijalima (pjesmice, brojalice, bajke)
Učenik uz povremenu pomoć uočava jednostavne činjenice o talijanskoj kulturi.
OŠ (1) TJ B.1.2.
Učenik prepoznaje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- pravilno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na talijanskome jeziku
Učenik se uglavnom uljudno ophodi na talijanskome jeziku.
- prepoznaje važnost dobre suradnje s vršnjacima i najvažnija pravila suradničkoga učenja (poštovanje redoslijeda, pomaganje prijateljima, ostvarivanje zajedničkoga cilja i međuovisnost skupine u radu u skupini)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ C.1.1.
Učenik razvija zanimanje za učenje talijanskoga jezika.
- razvija početni pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika upoznajući najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja crtanjem, igrama, pjesmicama, brojalicama i pokretom
Učenik uz povremenu pomoć upoznaje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
OŠ (1) TJ C.1.2.
Učenik prepoznaje temeljne izvore informacija.
- prepoznaje izvore informacija i koristi se temeljnim izvorima informacija (udžbenik, radna bilježnica, razni audiovizualni materijali)
- koristi slikovni rječnik
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje temeljne izvore informacija te se uz stalnu pomoć koristi slikovnim rječnikom.
OŠ (1) TJ C.1.3.
Učenik prepoznaje najosnovnije strategije učenja talijanskoga jezika.
- postupno usvaja temeljne strategije zapamćivanja značenja riječi i jezičnih struktura uz korištenje audiovizualnih poticaja (slikovne kartice)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje zanimanja za talijanski jezik, prepoznavanje temeljnih izvora informacija i najosnovnijih strategija učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 2. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ A.2.1.
Učenik reagira neverbalno i verbalno na slušne i vizualne poticaje poznate tematike.
- povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
- imenuje predmete i osobe u neposrednome okruženju ili na vizualnim predlošcima
-reagira pokretom i mimikom na verbalni poticaj
Učenik reagira neverbalno i verbalno na učestale slušne i vizualne poticaje poznate tematike.
OŠ (1) TJ A.2.2.
Učenik reproducira riječi i kratke rečenice poznate tematike.
- imenuje predmete i osobe u neposrednome okruženju oponašajući talijanski sustav glasova
- reproducira kratke i jednostavne brojalice i pjesmice
- predstavlja sebe i druge
Učenik pravilno izgovara uz povremenu pomoć učestale riječi i kratke rečenice poznate tematike.
OŠ (1)TJ A.2.3.
Učenik čita i razumije kratke i vrlo jednostavne rečenice u pisanome tekstu.
- čita kratke i vrlo jednostavne rečenice
- razumije usmeno usvojene riječi i kratke i vrlo jednostavne rečenice
Učenik uz povremenu pomoć čita uglavnom točno.
Učenik uz povremenu pomoć razumije kratke i vrlo jednostavne rečenice u pisanome tekstu.
OŠ (1)TJ A.2.4.
Učenik prepisuje jednostavne riječi i kratke rečenice.
- prepisuje jednostavne poznate riječi i kratke rečenice
Učenik prepisuje jednostavne riječi i kratke rečenice uglavnom točno i uz povremenu pomoć.
OŠ (1)TJ A.2.5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
- odgovara na kratka i vrlo jednostavna pitanja
- sudjeluje u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim vođenim dramatizacijama
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Novi sadržaji uvode se u kontekstu te se posreduju globalno, bez osvještavanja i uporabe metajezika. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Sve razredne aktivnosti raznolike su, zanimljive i zabavne i vrlo dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji. Jezični sadržaji uče se imitiranjem, ponavljanjem jezičnih obrazaca.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim aktivnostima s naglaskom na djelatnosti slušanja s razumijevanjem i govorenja. Novi sadržaji uvode se u kontekstu te se posreduju globalno, bez osvještavanja i uporabe metajezika. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Postupno se razvija vještina pisanja kroz prepisivanje jednostavnih, poznatih riječi i kratkih rečenica.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ B.2.1.
Učenik prepoznaje jednostavna obilježja talijanske kulture.
- navodi osnovna obilježja i informacije u vezi s kulturom talijanskoga jezika
- razvija radoznalost za talijansku kulturu radeći na izvornim materijalima (pjesmice, brojalice, priče)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje jednostavna obilježja talijanske kulture.
OŠ (1) TJ B.2.2.
Učenik razlikuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- koristi se osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja tipičnima za talijansku kulturu u školskoj okolini i neposrednoj okolini učenika
Učenik uz povremenu pomoć razlikuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- uspoređuje vlastite karakterne osobine s osobinama drugih učenika na jednostavnim i njemu bliskim primjerima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ C.2.1.
Učenik razvija zanimanje za učenje talijanskoga jezika.
- razvija pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika i prevladava strah od nerazumijevanja i pogrešaka te razumije da su pogreške sastavni dio učenja
- sudjeluje u aktivnostima koje povećavaju zadovoljstvo učenja talijanskoga jezika (crtanje, pjesmice, brojalice, dramatizacija…)
Učenik se uključuje na poticaj i sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (1) TJ C.2.2.
Učenik prepoznaje važnost i svrhu korištenja osnovnih izvora informacija.
- traži objašnjenje novih riječi u slikovnome rječniku
- traži informacije u osnovnim izvorima
Učenik se uz povremenu pomoć snalazi u traženju informacija u osnovnim izvorima.
OŠ (1) TJ C.2.3.
Učenik povezuje najosnovnije strategije učenja talijanskoga jezika.
- postupno usvaja najosnovnije strategije pamćenja značenja
riječi i jezičnih struktura uz korištenje audiovizualnih poticaja (slikovne kartice, mentalne mape i sl.)
- postupno razvija strategije čitanja ponavljanjem za jezičnim modelom
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje zanimanja za talijanski jezik, prepoznavanje važnosti korištenja osnovnih izvora informacija i povezivanje najosnovnijih strategija učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 3. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ A.3.1.
Učenik reagira neverbalno i verbalno na slušne i vizualne poticaje poznate tematike.
- povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
- imenuje predmete i osobe u neposrednome okruženju ili na vizualnim predlošcima
- reagira pokretom i mimikom na verbalni poticaj
Učenik reagira neverbalno i verbalno na učestale slušne i vizualne poticaje poznate tematike.
OŠ (1)TJ A.3.2.
Učenik reproducira riječi i kratke rečenice poznate tematike.
- imenuje predmete i osobe u neposrednome okruženju oponašajući talijanski sustav glasova
- reproducira kratke i jednostavne brojalice i pjesmice
- predstavlja sebe i druge
Učenik pravilno izgovara uz povremenu pomoć učestale riječi i kratke rečenice poznate tematike.
OŠ (1)TJ A.3.3.
Učenik čita i razumije kratke i jednostavne
Rečenice u pisanome tekstu.
- čita kratke i jednostavne rečenice u skladu s jezičnom normom
- razumije usmeno usvojene riječi i kratke i jednostavne rečenice
Učenik uz povremenu pomoć čita uglavnom točno.
Učenik uz povremenu pomoć razumije kratke i jednostavne rečenice u pisanome tekstu.
OŠ (1)TJ A.3.4.
Učenik piše jednostavne riječi i kratke rečenice.
- piše jednostavne poznate riječi i kratke rečenice u skladu s jezičnom normom
Učenik piše jednostavne riječi i kratke rečenice uglavnom točno i uz povremenu pomoć.
OŠ (1)TJ A.3.5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
- odgovara na kratka i vrlo jednostavna pitanja
- sudjeluje u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim vođenim dramatizacijama
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Blagdani.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Novi sadržaji uvode se u kontekstu i bez uporabe metajezika. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učenika se postupno upućuje na pojedine pravilnosti i analogije, a strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera. Iako je težište na govornoj komunikaciji, postupno se uvodi i pisano izražavanje.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ B.3.1.
Učenik opisuje jednostavna obilježja talijanske kulture te ih povezuje s poznatim sadržajima.
- navodi osnovna obilježja i informacije u vezi s kulturom talijanskoga jezika
- razvija pozitivan osjećaj prema talijanskoj kulturi radeći na izvornim materijalima (pjesmice, brojalice, priče, bajke)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje jednostavna obilježja talijanske kulture te ih povezuje s vlastitim životom i okruženjem.
OŠ (1) TJ B.3.2.
Učenik se koristi osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- koristi se osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja tipičnima za talijansku kulturu u školskoj okolini i neposrednoj okolini učenika
Učenik se uz povremenu pomoć koristi osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- uspoređuje vlastite karakterne osobine s osobinama drugih učenika na jednostavnim i njemu bliskim primjerima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ C.3.1.
Učenik stječe pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika.
- usvaja pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika putem pjesmica, dramatizacija i jezikolomki (scioglilingua)
Učenik se uključuje na poticaj i sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (1) TJ C.3.2.
Učenik se koristi temeljnim i vrlo jednostavnim izvorima informacija.
- pronalazi nove riječi u slikovnome rječniku
- koristi se temeljnim izvorima informacija
Učenik se uz povremenu pomoć koristi temeljnim izvorima informacija.
OŠ (1) TJ C.3.3.
Učenik razvija osnovne strategije učenja talijanskoga jezika.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- postupno usvaja osnovne strategije pamćenja značenja riječi i jezičnih struktura uz korištenje audiovizualnih poticaja (slikovne kartice, mentalne mape i sl.)
- razvija strategije čitanja ponavljanjem za jezičnim modelom
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje pozitivnog stava, korištenje vrlo temeljnih izvora informacija te razvijanje osnovnih strategija učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 4. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ A.4.1.
Učenik razumije odslušani vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome odslušanom tekstu
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu.
OŠ (1)TJ A.4.2.
Učenik čita i razumije vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- čita u skladu s jezičnom normom i razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove poznate tematike
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije
Učenik uz povremenu pomoć čita uglavnom točno.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu poznate tematike.
OŠ (1)TJ A.4.3.
Učenik govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška oponašajući talijanski sustav glasova
- imenuje i opisuje osobe, radnje i stvari u neposrednome okruženju vrlo jednostavnim rečenicama
Učenik uz povremenu pomoć govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (1)TJ A.4.4.
Učenik piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na temelju predloška
- odgovara na postavljena pitanja
- opisuje slikovne predloške koristeći se jednostavnim i kratkim rečenicama poznate tematike u skladu s jezičnom normom
Učenik uz povremenu pomoć piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (1)TJ A.4.5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
- odgovara na kratka i jednostavna pitanja
- sudjeluje u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim vođenim dramatizacijama
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Vrijeme; Blagdani.
Preporučene gramatičke strukture: articolo, singolare e plurale dei nomi e degli aggettivi, aggettivi possessivi, pronomi interrogativi, indicativo presente dei verbi regolari e irregolari.
Gramatičke strukture se ostvaruju na razini prepoznavanja i/ili globalnog razumijevanja.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Novi sadržaji uvode se u kontekstu i bez uporabe metajezika. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učenika se postupno upućuje na pojedine pravilnosti i analogije, a strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ B.4.1.
Učenik prepoznaje jednostavne činjenice o talijanskoj kulturi te ih povezuje s vlastitim životom i okruženjem.
- navodi osnovne činjenice i informacije u vezi s kulturom talijanskoga jezika
- globalno osvještava postojanje sličnosti i razlika između vlastite i talijanske kulture u aspektima svakodnevnoga života
- razvija pozitivan osjećaj prema talijanskoj kulturi radeći na izvornim materijalima (pjesmice, animirani filmovi, stripovi, priče, bajke)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje jednostavne činjenice o talijanskoj kulturi te ih povezuje s poznatim sadržajima uz stalnu pomoć.
OŠ (1) TJ B.4.2.
Učenik primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- koristi se najosnovnijim obrascima uljudnoga ophođenja tipičnima za talijansku kulturu u školskoj okolini i neposrednoj okolini učenika
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
OŠ (1) TJ B.4.3.
Učenik uočava postojanje različitosti između sebe i drugih te pristupa otvoreno i radoznalo novim situacijama.
- reagira otvoreno i radoznalo u različitim novim situacijama
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ C.4.1.
Učenik stječe pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika.
- razvija zanimanje za učenje talijanskoga jezika kreativno se izražavajući pjesmom i glumom
Učenik se uključuje na poticaj i sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (1) TJ C.4.2.
Učenik se koristi jednostavnim izvorima informacija.
- učenik se koristi popisom riječi na kraju udžbenika (abecedni rječnik)
- izrađuje dodatna nastavna vizualna sredstva (plakat, strip i sl.)
Učenik se uz povremenu pomoć koristi jednostavnim izvorima informacija.
OŠ (1) TJ C.4.3.
Učenik primjenjuje osnovne strategije učenja talijanskoga jezika.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- proširuje aktivni vokabular koristeći se mnemotehnikama
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Stjecanje pozitivnog stava, korištenje jednostavnih izvora informacija te primjena osnovnih strategija učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 5. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ A.5.1.
Učenik razumije odslušani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u vrlo kratkome i jednostavnome odslušanom tekstu
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u vrlo kratkome i jednostavnome tekstu.
OŠ (1)TJ A.5.2.
Učenik čita i razumije vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- čita i razumije vrlo kratke i jednostavne tekstove poznate tematike u skladu s jezičnom normom
Učenik uz povremenu pomoć čita uglavnom točno.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u vrlo kratkome i jednostavnome tekstu poznate tematike.
OŠ (1)TJ A.5.3.
Učenik govori vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- govori vrlo kratak i jednostavan tekst u sadašnjem vremenu poznate tematike na temelju predloška
- imenuje i opisuje osobe, radnje i stvari u neposrednome okruženju jednostavnim rečenicama
- izražava što mu se sviđa i što mu se ne sviđa
- prepričava vrlo kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć govori vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (1)TJ A.5.4.
Učenik piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- piše vrlo kratak i jednostavan tekst koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama na temelju predloška
- odgovora na postavljena pitanja
- opisuje slikovne predloške koristeći se jednostavnim i kratkim rečenicama poznate tematike u skladu s jezičnom normom
Učenik uz povremenu pomoć piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (1)TJ A.5.5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome vođenom razgovoru.
- odgovara na kratka i jednostavna pitanja
- postavlja jednostavna pitanja prema predlošku
- sudjeluje u vrlo kratkim i jednostavnim vođenim dramatizacijama
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome vođenom razgovoru uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Vrijeme; Slobodno vrijeme; Blagdani.
Preporučene gramatičke strukture: articolo, singolare e plurale dei nomi e degli aggettivi, aggettivi possessivi, pronomi interrogativi, indicativo presente dei verbi regolari e irregolari (essere, avere, andare, fare).
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Novi sadržaji uvode se u kontekstu i bez uporabe metajezika. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učenika se postupno upućuje na pojedine pravilnosti i analogije, a strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ B.5.1.
Učenik prepoznaje sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture.
- upoznaje svakodnevne navike i aktivnosti talijanskih vršnjaka
- upoznaje talijansku kulturu na izvornim materijalima
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture.
OŠ (1) TJ B.5.2.
Učenik primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- kulturno se ophodi u svakodnevnim situacijama u bližem okruženju
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
OŠ (1) TJ B.5.3.
Učenik opisuje jednostavne primjere međukulturnih susreta.
- uočava da jednako ponašanje u različitim kulturama može imati različito značenje
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ C.5.1.
Učenik stječe pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika.
- odabire jezične djelatnosti koristeći se elementima dramskoga izričaja
Učenik se uključuje na poticaj i sudjeluje u aktivnostima
OŠ (1) TJ C.5.2.
Učenik pronalazi, u skladu s potrebama, različite jednostavne izvore informacija.
- koristi se udžbeničkim rječnikom, internetom te ostalim izvorima znanja
Učenik uz povremenu pomoć pronalazi jednostavne izvore informacija.
OŠ (1) TJ C.5.3.
Učenik odabire i primjenjuje osnovne strategije učenja talijanskoga jezika.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- pronalazi i grupira ključne jezične sadržaje prema zajedničkim obilježjima te stvara primjere i radi bilješke u jezičnome ili grafičkome obliku
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Stjecanje pozitivnog stava, pronalaženje jednostavnih izvora informacija te odabir i primjena osnovnih strategija učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 6. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ A.6.1.
Učenik razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- razumije kratak i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u kratkome i jednostavnome tekstu (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u kratkome i jednostavnome tekstu.
OŠ (1)TJ A.6.2.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- govori kratak i jednostavan tekst u sadašnjem vremenu poznate tematike na temelju predloška
- opisuje i uspoređuje osobe, radnje i stvari u neposrednome okruženju jednostavnim rečenicama
- traži i daje upute
- prepričava kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- izražava obvezu, mogućnost i želju
- izražava ukus i vlastite interese
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (1)TJ A.6.3.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- piše kratak i jednostavan tekst koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama na temelju predloška
- odgovara na postavljena pitanja
- opisuje i uspoređuje osobe, radnje i stvari u neposrednome okruženju, izražava obvezu, mogućnost, želju i sviđanje
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (1)TJ A.6.4.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
- odgovara na jednostavna pitanja
- postavlja jednostavna pitanja
- sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim i improviziranim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Vrijeme; Slobodno vrijeme; Zanimanja i usluge; Blagdani.
Preporučene gramatičke strukture: indicativo presente dei verbi regolari e irregolari, comparazione degli aggettivi, imperativo diretto, pronomi diretti.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan i temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji, uz uvođenje u osnove metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Postupno se uravnotežuje odnos svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ B.6.1.
Učenik opisuje sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture.
- navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture u aspektima svakodnevnoga života
Učenik uz povremenu pomoć navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture.
OŠ (1) TJ B.6.2.
Učenik primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- kulturno se ophodi u kontaktima s izvornim govornicima
- primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u različitim vrstama komunikacije (razglednice, telefonski razgovor, e-mail, SMS)
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
OŠ (1) TJ B.6.3.
Učenik opisuje jednostavne primjere međukulturnih susreta te razmatra moguće uzroke nesporazuma.
- koristi se jednostavnim komunikacijskim strategijama
za rješavanje nesporazuma (neverbalna komunikacija, traženje dodatnih informacija, pojednostavljivanje, objašnjavanje i sl.)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ C.6.1.
Učenik razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- uz detaljne smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga života
Učenik se samostalno uključuje i aktivno sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (1) TJ C.6.2.
Učenik organizira, u skladu s potrebama, različite izvore informacija.
- učenik se koristi udžbeničkim i dvojezičnim rječnikom te ostalim izvorima znanja
- priprema jednostavna izlaganja uz pomoć smjernica u suradnji s drugim učenicima
Učenik uz povremenu pomoć organizira različite izvore informacija.
OŠ (1) TJ C.6.3.
Učenik odabire i primjenjuje osnovne strategije učenja talijanskoga jezika.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- pronalazi i grupira ključne jezične sadržaje prema zajedničkim obilježjima te stvara primjere i radi bilješke u jezičnome ili grafičkome obliku
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje samopouzdanja, organizacija različitih izvora informacija te odabir i primjena osnovnih strategija učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 7. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ A.7.1.
Učenik razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- razumije kratak i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike
- prepoznaje glavnu misao, izdvaja informacije u kratkome i jednostavnome tekstu i prepoznaje kronološki slijed događaja (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja
većinu informacija u kratkome i jednostavnome tekstu.
OŠ (1)TJ A.7.2.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike u sadašnjem i prošlom vremenu
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- prepričava kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike uz manje pogreške.
OŠ (1)TJ A.7.3.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- piše kratak i jednostavan tekst u sadašnjem i prošlom vremenu poznate tematike na temelju predloška koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (1)TJ A.7.4.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
- postavlja jednostavna pitanja i odgovara na jednostavna pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim i improviziranim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Vrijeme; Slobodno vrijeme; Zanimanja i usluge; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život; Blagdani.
U receptivnim djelatnostima učenik može razumjeti perfekt i imperfekt, dok je u produktivnim djelatnostima naglasak na perfektu.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan i temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji, uz uvođenje u osnove metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Postupno se uravnotežuje odnos svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ B.7.1.
Učenik opisuje osnovna obilježja talijanske kulture te uočava sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture.
- uspoređuje vlastite interese s interesima talijanskih vršnjaka (film, strip i glazba, prezentacija i video)
- upoznaje talijansku kulturu na izvornim materijalima
Učenik uz povremenu pomoć opisuje osnovna obilježja talijanske kulture i uočava sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture.
OŠ (1) TJ B.7.2.
Učenik primjenjuje primjerene obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- učenik primjenjuje obrasce uljudnoga ophođenja u svome širem okuženju te na putovanjima
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje primjerene obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
OŠ (1) TJ B.7.3.
Učenik na jednostavnim, konkretnim primjerima uočava važnost poštovanja vlastite i talijanske kulture.
- postupno razvija razumijevanje za talijansku kulturu i običaje i toleranciju
- poštuje svoje vrijednosti i običaje te osjeća suosjećanje i poštovanje prema vrijednostima i običajima drugih
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ C.7.1.
Učenik postupno razvija samopouzdanje i kritičko mišljenje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- uz detaljne smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga života
Učenik se samostalno uključuje i aktivno sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (1) TJ C.7.2.
Učenik odabire različite izvore informacija u skladu s vlastitim potrebama i interesima.
- koristi se udžbeničkim i dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
- razvija sposobnost prikazivanja rezultata skupnoga ili individualnoga istraživanja (plakati, prezentacije i sl.)
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite izvore informacija.
OŠ (1) TJ C.7.3.
Učenik vrednuje korištene strategije učenja talijanskoga jezika te postupno razvija oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- povezuje već poznate strukture za svladavanje novih sadržaja (s pomoću mentalnih mapa i mnemotehnika)
- bilježi i grupira ključne činjenice/ideje u svrhu globalnoga razumijevanja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje samopouzdanja i kritičkog mišljenja, odabir različitih izvora informacija, vrednovanje korištenih strategija učenja te razvijanje oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 8. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ A.8.1.
Učenik razumije srednje dug i jednostavan tekst poznate tematike.
- razumije srednje dug i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike
- prepoznaje glavnu misao, izdvaja informacije u srednje dugome i jednostavnome tekstu i primjenjuje ih u
novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima
-prepoznaje kronološki slijed događaja (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u srednje dugome i jednostavnome tekstu i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
OŠ (1)TJ A.8.2.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnoga interesa.
- govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnoga interesa u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu
- iznosi svoje planove i želje za budućnost
- prepričava kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- koristeći se zadanim smjernicama, priprema i drži kratko, uvježbano izlaganje poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnoga interesa uz manje pogreške.
OŠ (1)TJ A.8.3.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnoga interesa.
- piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnoga interesa na temelju predloška koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- iznosi svoje planove i želje za budućnost
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnoga interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (1)TJ A.8.4.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
- postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- sudjeluje u srednje dugim vođenim dijalozima i kratkim improviziranim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Vrijeme; Slobodno vrijeme; Zanimanja i usluge; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život; Obrazovanje; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Okoliš; Blagdani.
Kod sudjelovanja u formalnim oblicima govorne interakcije naglasak je na funkcionalnoj uporabi kondicionala.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan i temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji, uz uvođenje u osnove metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Postupno se uravnotežuje odnos svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ B.8.1.
Učenik razlikuje činjenice o talijanskoj kulturi te ih uspoređuje s vlastitim iskustvom.
- razlikuje značenje gesta u talijanskoj kulturi
- uspoređuje život mladih u Hrvatskoj i Italiji
- upoznaje talijansku kulturu na izvornim materijalima
Učenik uz povremenu pomoć razlikuje činjenice o talijanskoj kulturi te ih uspoređuje s vlastitim iskustvom.
OŠ (1) TJ B.8.2.
Učenik primjenjuje obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku te pristupa otvoreno i radoznalo novim sadržajima i situacijama.
- prepoznaje osnovna obilježja verbalne i neverbalne komunikacije karakteristična za govornike talijanskoga jezika
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku te u nekim situacijama pristupa otvoreno i radoznalo novim sadržajima i situacijama.
OŠ (1) TJ B.8.3.
Učenik na jednostavnim, konkretnim primjerima opisuje važnost poštovanja vlastite i talijanske kulture.
- uz pomoć sugovornika (učitelja) na vrlo jednostavan način traži dodatne informacije radi razumijevanja kulturološki uvjetovanih sadržaja, uključujući i proširenje stereotipnih predodžaba
- učenik prepoznaje važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja, altruizam i prihvaćanje različitosti te iskazuje empatiju prema drugima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ C.8.1.
Učenik razvija samopouzdanje i kritičko mišljenje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- uz smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga života
- otvoreno prihvaća prilike za korištenje talijanskoga jezika izvan nastave
Učenik se samostalno uključuje i aktivno sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (1) TJ C.8.2.
Učenik vrednuje izvore informacija potrebne za učenje talijanskoga jezika.
- koristi se udžbeničkim i dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
- koristeći se zadanim smjernicama, priprema i drži kratko, uvježbano izlaganje na temu iz svakodnevnoga života
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje izvore informacija potrebne za učenje talijanskoga jezika.
OŠ (1) TJ C.8.3.
Učenik razvija vlastite strategije učenja talijanskoga jezika te
Oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- usvaja novo gradivo s pomoću već poznatih struktura
- međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje samopouzdanja i kritičkog mišljenja, vrednovanje izvora informacija, razvijanje vlastitih strategija učenja te oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik – 70 sati godišnje (učenje od 4.-8. razreda)
Osnovna škola Talijanski jezik 4. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ A.4.1.
Učenik reagira neverbalno i verbalno na slušne i vizualne poticaje poznate tematike.
- povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
- imenuje predmete i osobe u neposrednome okruženju ili na vizualnim predlošcima
- reagira pokretom i mimikom na verbalni poticaj
Učenik reagira neverbalno i verbalno na učestale slušne i vizualne poticaje poznate tematike.
OŠ (2) TJ A.4.2.
Učenik razumije odslušani vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome odslušanom tekstu
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu.
OŠ (2) TJ A.4.3.
Učenik čita i razumije vrlo kratak i vrlo jednostavan tekt poznate tematike.
- čita u skladu s jezičnom normom i razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove poznate tematike
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije
Učenik uz povremenu pomoć čita uglavnom točno.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu poznate tematike.
OŠ (2) TJ A.4.4.
Učenik govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška oponašajući talijanski sustav glasova
- predstavlja sebe
- imenuje i opisuje osobe, radnje i stvari u neposrednome okruženju vrlo jednostavnim rečenicama
Učenik uz povremenu pomoć govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.4.5.
Učenik piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na temelju predloška
- odgovara na postavljena pitanja
- opisuje slikovne predloške koristeći se vrlo jednostavnim i vrlo kratkim rečenicama poznate tematike u skladu s jezičnom normom
Učenik uz povremenu pomoć piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.4.6.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
- odgovara na kratka i jednostavna pitanja
- sudjeluje u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim vođenim dramatizacijama
-sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Vrijeme; Blagdani.
Preporučene gramatičke strukture: articolo, singolare e plurale dei nomi e degli aggettivi, aggettivi possessivi, pronomi interrogativi, indicativo presente dei verbi regolari e irregolari.
Gramatičke strukture se ostvaruju na razini prepoznavanja i/ili globalnog razumijevanja.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Novi sadržaji uvode se u kontekstu i bez uporabe metajezika. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učenika se postupno upućuje na pojedine pravilnosti i analogije, a strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ B.4.1.
Učenik uočava i prepoznaje jednostavna obilježja talijanske kulture te razvija radoznalost za talijansku kulturu.
- prepoznaje osnovne i jednostavne činjenice u vezi s kulturom talijanskoga jezika
- pokazuje i razvija interes i radoznalost za talijansku kulturu radeći na izvornim materijalima (pjesmice, brojalice, priče, bajke, animirani filmovi)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje jednostavne činjenice o talijanskoj kulturi.
OŠ (2) TJ B.4.2.
Učenik prepoznaje i primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- pravilno reagira i koristi se osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja tipičnima za talijansku kulturu u školskoj okolini i neposrednoj okolini učenika
Učenik se uglavnom uljudno ophodi na talijanskome jeziku.
OŠ (2) TJ B.4.3.
Učenik prepoznaje važnost prijateljstva uočavanjem i prihvaćanjem različitosti.
- prepoznaje važnost dobre suradnje s vršnjacima i najvažnija pravila suradničkoga učenja
(poštovanje redoslijeda, pomaganje prijateljima, ostvarivanje zajedničkoga cilja i međuovisnost skupine u radu u skupini)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ C.4.1.
Učenik razvija zanimanje i pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika.
- razvija početni pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika upoznajući osnovne tehnike kreativnoga izražavanja igrama, crtanjem, pjesmicama, brojalicama i pokretom
Učenik se uključuje na poticaj i sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (2) TJ C.4.2.
Učenik prepoznaje važnost i svrhu korištenja osnovnih izvora informacija te se koristi jednostavnim izvorima informacija.
- prepoznaje izvore informacija i koristi se temeljnim izvorima informacija (udžbenik, radna bilježnica, razni audio-vizualni materijali)
- izrađuje i koristi se slikovnim rječnikom
Učenik se uz povremenu pomoć snalazi u traženju informacija u osnovnim izvorima informacija.
OŠ (2) TJ C.4.3.
Učenik prepoznaje i razvija osnovne strategije učenja talijanskoga jezika.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- postupno razvija temeljne strategije zapamćivanja riječi i jezičnih struktura uz korištenje audio-vizualnih poticaja (slikovne kartice)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje zanimanja za talijanski jezik, korištenje jednostavnih izvora informacija te prepoznavanje i razvijanje osnovnih strategija učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 5. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ A.5.1.
Učenik razumije odslušani vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome odslušanom tekstu
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu.
OŠ (2) TJ A.5.2.
Učenik čita i razumije vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- čita i razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove poznate tematike u skladu s jezičnom normom
Učenik uz povremenu pomoć čita uglavnom točno.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu poznate tematike.
OŠ (2) TJ A.5.3.
Učenik govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst u sadašnjem vremenu poznate tematike na temelju predloška
- predstavlja sebe
- imenuje i opisuje osobe, radnje i stvari u neposrednome okruženju jednostavnim rečenicama
- izražava što mu se sviđa i što mu se ne sviđa
- prepričava vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.5.4.
Učenik piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst u sadašnjem vremenu koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama na temelju predloška
- odgovara na postavljena pitanja
- opisuje slikovne predloške koristeći se jednostavnim i kratkim rečenicama poznate tematike u skladu s jezičnom normom
Učenik uz povremenu pomoć piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.5.5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
- odgovara na kratka i jednostavna pitanja
- postavlja jednostavna pitanja prema predlošku
- sudjeluje u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim vođenim dramatizacijama
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Vrijeme; Slobodno vrijeme; Blagdani.
Preporučene gramatičke strukture: articolo, singolare e plurale dei nomi e degli aggettivi, aggettivi possessivi, pronomi interrogativi, indicativo presente dei verbi regolari e irregolari (essere, avere, andare, fare).
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Novi sadržaji uvode se u kontekstu i bez uporabe metajezika. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učenika se postupno upućuje na pojedine pravilnosti i analogije, a strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ B.5..1
Učenik prepoznaje sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture.
- upoznaje svakodnevne navike i aktivnosti talijanskih vršnjaka
- upoznaje talijansku kulturu na izvornim materijalima
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture.
OŠ (2) TJ B.5.2.
Učenik primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- kulturno se ophodi u svakodnevnim situacijama u bližem okruženju
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
OŠ (2) TJ B.5.3.
Učenik pristupa otvoreno i radoznalo novim situacijama.
- reagira otvoreno i radoznalo u različitim novim situacijama
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ C.5.1.
Učenik razvija zanimanje i stječe pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika.
- razvija zanimanje za učenje talijanskoga jezika kreativno se izražavajući pjesmom i glumom
Učenik se uključuje na poticaj i sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (2) TJ C.5.2.
Učenik pronalazi, u skladu s potrebama, jednostavnim izvorima informacija.
- koristi se udžbeničkim rječnikom, internetom te ostalim izvorima informacija
Učenik uz povremenu pomoć pronalazi jednostavne izvore informacija.
OŠ (2) TJ C.5.3.
Učenik odabire i primjenjuje osnovne strategije učenja talijanskoga jezika.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- proširuje aktivni vokabular koristeći se mnemotehnikama
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Stjecanje pozitivnog stava, pronalaženje jednostavnih izvora informacija te odabir i primjena osnovnih strategija učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 6. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ A.6.1.
Učenik razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- razumije kratak i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u kratkome i jednostavnome tekstu (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u kratkome i jednostavnome tekstu.
OŠ (2) TJ A.6.2.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- govori kratak i jednostavan tekst u sadašnjem vremenu poznate tematike na temelju predloška
- opisuje i uspoređuje osobe, radnje i stvari u neposrednome okruženju jednostavnim rečenicama
- traži i daje upute
- prepričava kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- izražava obvezu, mogućnost i želju
- izražava ukus i vlastite interese
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.6.3.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- piše kratak i jednostavan tekst na temelju predloška u sadašnjem vremenu koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- odgovara na postavljena pitanja
- opisuje i uspoređuje osobe, radnje i stvari u neposrednome okruženju
- izražava obvezu, mogućnost, želju, sviđanje i vlastite interese
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.6.4.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome vođenom razgovoru.
- odgovara na jednostavna pitanja
- postavlja jednostavna pitanja
- sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim i improviziranim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Vrijeme; Slobodno vrijeme; Zanimanja i usluge; Blagdani.
Preporučene gramatičke strukture: indicativo presente dei verbi regolari e irregolari, comparazione degli aggettivi, imperativo diretto, pronomi diretti.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan i temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji, uz uvođenje u osnove metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Postupno se uravnotežuje odnos svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ B.6.1.
Učenik opisuje sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture.
- navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture u aspektima svakodnevnoga života i događaja
Učenik uz povremenu pomoć navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture.
OŠ (2) TJ B.6.2.
Učenik primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u različitim vrstama komunikacije (razglednice, telefonski razgovori, e-mail, SMS)
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
OŠ (2) TJ B.6.3.
Učenik opisuje jednostavne primjere međukulturnih susreta.
- uočava da jednako ponašanje u različitim kulturama može imati različito značenje
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ C.6.1.
Učenik razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- uz detaljne smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga života
Učenik se samostalno uključuje i aktivno sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (2) TJ C.6.2.
Učenik organizira, u skladu s potrebama, različite izvore informacija.
- učenik se koristi udžbeničkim i dvojezičnim rječnikom te ostalim izvorima znanja
- priprema jednostavna izlaganja uz pomoć smjernica u suradnji s drugim učenicima
Učenik uz povremenu pomoć organizira različite izvore informacija.
OŠ (2) TJ C.6.3.
Učenik odabire i primjenjuje osnovne strategije učenja talijanskoga jezika.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- pronalazi i grupira ključne jezične sadržaje prema zajedničkim obilježjima te stvara primjere i radi bilješke
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje samopouzdanja, organizacija različitih izvora informacija te odabir i primjena osnovnih strategija učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 7. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ A.7.1.
Učenik razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- razumije kratak i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike
- prepoznaje glavnu misao, izdvaja informacije u kratkome i jednostavnome tekstu i prepoznaje kronološki slijed događaja (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u kratkome i jednostavnome tekstu.
OŠ (2) TJ A.7.2.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike u sadašnjem i prošlom vremenu
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- prepričava jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.7.3.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška u sadašnjem i prošlom vremenu koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.7.4.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
- postavlja jednostavna pitanja i odgovara na jednostavna pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- sudjeluje u jednostavnim vođenim i improviziranim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Vrijeme; Slobodno vrijeme; Zanimanja i usluge; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život; Blagdani.
U receptivnim djelatnostima učenik može razumjeti perfekt i imperfekt, dok je u produktivnim djelatnostima naglasak na perfektu.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan i temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji, uz uvođenje u osnove metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Postupno se uravnotežuje odnos svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ B.7.1
Učenik opisuje osnovna obilježja talijanske kulture te uočava sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture.
- uspoređuje vlastite interese s interesima talijanskih vršnjaka (film, strip, glazba, prezentacija i video)
Učenik uz povremenu pomoć opisuje osnovna obilježja talijanske kulture te uočava sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture.
OŠ (2) TJ B.7.2.
Učenik primjenjuje primjerene obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- učenik primjenjuje obrasce uljudnoga ophođenja u svome širem okruženju te na putovanjima
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje primjerene obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
OŠ (2) TJ B.7.3.
Učenik na jednostavnim, konkretnim primjerima uočava važnost poštovanja vlastite i talijanske kulture.
- postupno razvija razumijevanje za talijansku kulturu i običaje i toleranciju
- poštuje svoje vrijednosti i običaje te osjeća suosjećanje i poštovanje prema vrijednostima i običajima drugih
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ C.7.1.
Učenik razvija samopouzdanje i kritičko mišljenje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- uz detaljne smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga života
Učenik se samostalno uključuje i aktivno sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (2) TJ C.7.2.
Učenik odabire različite izvore informacija u skladu s vlastitim potrebama i interesima.
- koristi se udžbeničkim i dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
- razvija sposobnost prikazivanja rezultata skupnoga ili individualnoga istraživanja (plakati, prezentacije i sl.)
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje izvore informacija potrebne za učenje talijanskoga jezika.
OŠ (2) TJ C.7.3.
Učenik vrednuje korištene strategije učenja talijanskoga jezika te postupno razvija oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- povezuje već poznate strukture za svladavanje novih sadržaja (s pomoću mentalnih mapa i mnemotehnika)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje samopouzdanja, organiziranje različitih izvora informacija, odabir i primjena osnovnih strategija ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 8. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ A.8.1.
Učenik razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- razumije kratak i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike
- prepoznaje glavnu misao, izdvaja informacije u kratkome i jednostavnome tekstu i primjenjuje ih u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima
- prepoznaje kronološki slijed događaja (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u kratkome i jednostavnome tekstu i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
OŠ (2) TJ A.8.2.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnog interesa.
- govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnoga interesa u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu
- iznosi svoje planove i želje za budućnost
- prepričava kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- koristeći se zadanim smjernicama, priprema i drži kratko, uvježbano izlaganje poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnog interesa uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.8.3.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnog interesa.
- piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnoga interesa u sadašnjem, prošlom ili budućem vremenu na temelju predloška koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnog interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.8.4.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
- postavlja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- sudjeluje u srednje dugim vođenim dijalozima i kratkim improviziranim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Vrijeme; Slobodno vrijeme; Zanimanja i usluge; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život; Obrazovanje; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Okoliš; Blagdani.
Kod sudjelovanja u formalnim oblicima govorne interakcije naglasak je na funkcionalnoj uporabi kondicionala.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan i temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji, uz uvođenje u osnove metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Postupno se uravnotežuje odnos svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ B.8.1.
Učenik razlikuje činjenice o talijanskoj kulturi te ih uspoređuje s vlastitim iskustvom.
- kulturno se ophodi u kontaktima s izvornim govornicima
- razlikuje značenje gesta u talijanskoj kulturi
- uspoređuje život mladih u Hrvatskoj i Italiji
- upoznaje talijansku kulturu na izvornim materijalima
Učenik uz povremenu pomoć razlikuje činjenice o talijanskoj kulturi te ih uspoređuje s vlastitim iskustvom.
OŠ (2) TJ B.8.2.
Učenik primjenjuje obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku te pristupa otvoreno i radoznalo novim sadržajima i situacijama.
- prepoznaje osnovna obilježja verbalne i neverbalne komunikacije karakteristična za govornike talijanskoga jezika
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje obrasce uljudnog ophođenja na talijanskome jeziku te u nekim situacijama pristupa otvoreno i radoznalo novim sadržajima i situacijama..
OŠ (2) TJ B.8.3.
Učenik na jednostavnim, konkretnim primjerima opisuje međukulturne razlike i razmatra moguće uzroke nesporazuma.
- koristi se jednostavnim komunikacijskim strategijama za rješavanje nesporazuma (neverbalna komunikacija, traženje dodatnih informacija, pojednostavljivanje, objašnjavanje i sl.)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
OŠ (2) TJ C.8.1.
Učenik razvija samopouzdanje i kritičko mišljenje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- uz smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga života
- otvoreno prihvaća prilike za korištenje talijanskoga jezika izvan nastave
Učenik se samostalno uključuje i aktivno sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (2) TJ C.8.2.
Učenik organizira i koristi izvore informacija potrebne za učenje talijanskoga jezika.
- koristi se udžbeničkim i dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
Učenik uz povremenu pomoć organizira izvore informacija potrebne za učenje talijanskoga jezika.
OŠ (2) TJ C.8.3.
Učenik razvija vlastite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- usvaja novo gradivo s pomoću već poznatih struktura
- međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje samopouzdanja i kritičkog mišljenja, organiziranje i korištenje izvora informacija, razvijanje vlastitih strategija učenja te oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik – 70 sati godišnje (početak učenja)
Gimnazija Talijanski jezik 1. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.1.1.
Učenik sluša i razumije vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije vrlo kratak i vrlo jednostavan slušani i audiovizualni tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu.
SŠ (2) TJ A.1.2.
Učenik čita i razumije vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnoga ili općega interesa.
- čita u skladu s jezičnom normom
- razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne pisane tekstove na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
Učenik uz povremenu pomoć čita uglavnom točno.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
SŠ (2) TJ A.1.3.
Učenik govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst u sadašnjem vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška oponašajući talijanski sustav glasova
- predstavlja sebe
- imenuje i opisuje osobe, radnje i stvari u neposrednom okruženju
- izražava obavezu, mogućnost i želju
- izražava što mu se sviđa i što mu se ne sviđa
- prepričava vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.1.4.
Učenik piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst u sadašnjem vremenu koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška u skladu s jezičnom normom
- predstavlja sebe
- odgovora na postavljena pitanja
- opisuje slikovne predloške
- izražava obavezu, mogućnost, želju i sviđanje
Učenik uz povremenu pomoć piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.1.5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općeg interesa.
- odgovara na kratka i jednostavna pitanja
-postavlja jednostavna pitanja prema predlošku
- sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim dijalozima
-sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici).
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.1.1.
Učenik uočava i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi uspoređujući ih s vlastitim iskustvom.
- uočava i navodi osnovna obilježja i informacije u vezi s kulturom talijanskoga jezika
- pokazuje i razvija interes i radoznalost za talijansku kulturu radeći na izvornim materijalima (pjesme, igre, časopisi, film, letak)
Učenik uz povremenu pomoć uočava i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi uspoređujući ih s vlastitim iskustvom.
SŠ (2) TJ B.1.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
- uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u jednostavnim međukulturnim situacijama
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje prikladne obrasce ponašanja.
SŠ (2) TJ B.1.3.
Učenik poštuje drugačije svjetonazore.
- otvoreno reagira na strane i nerazumljive sadržaje, ponašanja i situacije
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.1.1.
Učenik razvija zanimanje, pozitivan stav i samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- razvija početni pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika kreativno se izražavajući (pjesma, igra, strip, film)
Učenik se samostalno uključuje i aktivno sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.1.2.
Učenik odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija.
SŠ (2) TJ C.1.3.
Učenik primjenjuje osnovne strategije učenja stranoga jezika.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- učinkovito se koristi strategijama učenja u skladu s vlastitim stilovima i potrebama učenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje zanimanja za talijanski jezik, pozitivnog stava i samopouzdanje, odabir različitih vrsta izvora informacija te osnovne strategije učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 2. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.2.1.
Učenik razumije kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije kratke i jednostavne slušane, pisane i audiovizualne tekstove na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u kratkome i jednostavnome tekstu (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u kratkome i jednostavnome tekstu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
SŠ (2) TJ A.2.2.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori kratak i jednostavan tekst u sadašnjem i prošlom vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška
- opisuje i uspoređuje osobe, radnje i stvari u neposrednom okruženju
- izražava ukus i vlastite interese
- opisuje događaje iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- prepričava kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.2.3.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše kratak i jednostavan tekst u sadašnjem i prošlom vremenu koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška
- odgovora na postavljena pitanja, opisuje slikovne predloške
- izražava ukus i vlastite interese
- opisuje događaje iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.2.4.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome vođenom razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općeg interesa.
- odgovara na kratka i jednostavna pitanja
- postavlja jednostavna pitanja prema predlošku
- sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome vođenom razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život, Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji).
Preporučene gramatičke strukture: passato prossimo, comparazione degli aggettivi, pronomi diretti e indiretti.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.2.1.
Učenik razlikuje bitna obilježja talijanske kulture uspoređujući ih s obilježjima hrvatske kulture.
- traži dodatne informacije radi razumijevanja kulturološki uvjetovanih sadržaja
Učenik uz povremenu pomoć razlikuje bitna obilježja talijanske kulture.
SŠ (2) TJ B.2.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
- uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, skype, chat, telefonski razgovor, SMS, e-mail)
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te uz povremenu pomoć prilagođava obrasce vlastitoga ponašanja u jednostavnim nepoznatim situacijama.
SŠ (2) TJ B.2.3.
Učenik osvještava postojanje stereotipa i predrasuda.
- povezuje uzroke stereotipa s prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.2.1.
Učenik razvija pozitivan stav i samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- uz detaljne smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga života
- otvoreno prihvaća prilike za korištenje talijanskog jezika izvan nastave
Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.2.2.
Učenik pronalazi i organizira informacije u skladu sa svrhom i ciljem zadatka.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
SŠ (2) TJ C.2.3.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- učinkovito se koristi strategijama učenja jezika u skladu s vlastitim stilovima i potrebama učenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje pozitivnog stava i samopouzdanja, pronalaženje i organiziranje informacija te primjena jednostavnih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 3. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.3.1.
Učenik razumije kratak i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira kratke i srednje složene slušane, pisane i audiovizualne tekstove na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u kratkome i srednje složenome tekstu i primjenjuje ih u novonastaloj situaciji
- prepoznaje kronološki slijed događaja (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik prepoznaje glavnu misao, analizira većinu informacija u kratkome i srednje složenome tekstu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.3.2.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori kratak i jednostavan tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- iznosi planove za budućnost
- izriče i razlikuje uzrok i posljedicu u jednostavnoj govornoj produkciji
- govori kratke i jednostavne upute
- prepričava kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.3.3.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše kratak i jednostavan tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška
- odgovora na postavljena pitanja, opisuje slikovne predloške
- opisuje događaje i navike iz osobnog iskustva u prošlosti
- iznosi planove za budućnost
Učenik uz povremenu pomoćpiše kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.3.4.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općeg interesa.
- odgovara na kratka i jednostavna pitanja
-postavlja jednostavna pitanja prema predlošku
- sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim i improviziranim dijalozima
-sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život, Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Okoliš, Gospodarstvo).
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.3.1.
Učenik izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i talijanske kulture.
- istražuje i upoznaje talijansku kulturu koristeći se izvornim materijalima
- istražuje činjenice o talijanskome društvu i događajima
- poštuje vrijednosti talijanske umjetnosti i književnosti
Učenik uz povremenu pomoć izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i talijanske kulture.
SŠ (2) TJ B.3.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te fleksibilno reagira u nepoznatim situacijama.
- pokazuje zanimanje za upoznavanje talijanskih izvornih govornika te otvoreno pristupa komunikaciji
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u velikome broju poznatih te u manjem broju nepoznatih situacija.
SŠ (2) TJ B.3.3.
Učenik prihvaća različitosti te odgovorno sudjeluje u pitanjima bitnima za jezičnu i kulturnu zajednicu.
- iznosi stav o jednakosti svih kultura, svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti
- preispituje vlastite i tuđe pretpostavke, stereotipe, predrasude
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.3.1.
Učenik stječe samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- uz smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga života
- otvoreno prihvaća prilike za korištenje talijanskoga jezika izvan nastave
Učenik se samostalno uključuje i povremeno sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.3.2.
Učenik sažima i uspoređuje informacije iz različitih izvora.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja, uključujući i elektroničke medije
- priprema i izlaže prezentacije na odabranu temu
Učenik uz povremenu pomoć sažima i uspoređuje informacije iz različitih izvora informacija.
SŠ (2) TJ C.3.3.
Učenik analizira i kombinira različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- razvija naviku korištenja talijanskoga jezika u svakodnevnome životu
- međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Stjecanje samopouzdanja, sažimanje i uspoređivanje informacija iz različitih izvora te analiziranje i kombiniranje različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 4. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.4.1.
Učenik razumije dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira srednje duge i srednje složene slušane, pisane i audiovizualne tekstove na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u srednje dugome i srednje složenome tekstu i primjenjuje ih u novonastaloj situaciji
- prepoznaje kronološki slijed događaja (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik prepoznaje glavnu misao, analizira većinu informacija u srednje dugome i srednje složenome tekstu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.4.2.
Učenik govori kratak i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori kratak i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- iznosi planove i želje za budućnost te ih ukratko objašnjava
- govori kratke i jednostavne upute
- prepričava kratak i srednje složen tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- koristeći se zadanim smjernicama priprema i drži kratko, uvježbano izlaganje poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.4.3.
Učenik piše kratak i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše kratak i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška
- odgovora na postavljena pitanja, opisuje slikovne predloške
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- iznosi planove i želje za budućnost te ih ukratko objašnjava
- piše kratke i jednostavne upute
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.4.4.
Učenik sudjeluje u kratkome i srednje složenome razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općeg interesa.
- postavlja pitanja i odgovara na njih
- sudjeluje u kratkim improviziranim i srednje složenim vođenim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
interakcije koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život, Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Okoliš, Gospodarstvo; Aktualne društvene i kulturološke teme; Obrazovanje i svijet rada).
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.4.1.
Učenik procjenjuje utjecaj vlastite kulture na doživljavanje stranih kultura.
- stvara pretpostavke o razlikama i sličnostima između kulturnih skupina
- kritički promišlja o hrvatskoj i talijanskoj kulturi
Učenik na jednostavnim primjerima procjenjuje utjecaj vlastite kulture na doživljavanje stranih kultura.
SŠ (2) TJ B.4.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te fleksibilno reagira u nepoznatim situacijama.
- primjenjuje znanje, vještine, stavove i vrijednosti u ostvarivanju kvalitetne međukulturne komunikacije te pokušava riješiti kulturološki uvjetovane probleme
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u velikome broju poznatih te u manjem broju nepoznatih situacija.
SŠ (2) TJ B.4.3.
Učenik iznosi vlastiti stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti te različitost procjenjuje kao vrijednost i mogućnost za učenje.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- tumači obilježja talijanske kulture bez donošenja vrijednosnih prosudbi u odnosu na vlastitu ili druge kulture
- uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.4.1.
Učenik stječe samopouzdanje i kritičko mišljenje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- stvara prilike za doticaj i korištenje talijanskoga jezika izvan nastave
Učenik se samostalno uključuje i povremeno sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.4.2.
Učenik interpretira informacije iz različitih izvora.
- koristi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja uključujući i elektroničke medije
- priprema i izlaže prezentacije na odabranu temu
Učenik uz povremenu pomoć interpretira informacije iz različitih izvora.
SŠ (2) TJ C.4.3.
Učenik stvara i primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te primjenjuje oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- povezuje naučeno s vlastitim iskustvom te s budućim zanimanjem koristeći se pritom učinkovitim strategijama učenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Stjecanje samopouzdanja i kritičkog mišljenja, interpretiranje informacija iz različitih izvora te stvaranje i primjena različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik – 70 sati godišnje (nastavak učenja)
Gimnazija Talijanski jezik 1. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.1.1.
Učenik razumije srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira prilagođeni i autentični srednje dug i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima
-razlikuje slijed događaja u vremenu
Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne i specifične informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.1.2.
Učenik govori srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa u sadašnjem i prošlom vremenu
- ukratko objašnjava svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama
-prepričava srednje dug i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć govori srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.1.3.
Učenik piše srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše srednje dug i jednostavan tekst koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova
Učenik uz povremenu pomoć piše srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.1.4.
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i jednostavnog razgovora.
- postavlja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- sudjeluje u srednje dugim vođenim i kratkim improviziranim dijalozima
-sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i jednostavnog razgovora uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji).
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.1.1.
Učenik razlikuje i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi te ih primjenjuje u novome kontekstu.
- izvještava o sličnostima i razlikama hrvatske i talijanske kulture uspoređujući ih s vlastitim iskustvom
Učenik razlikuje i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi.
SŠ (2) TJ B.1.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
- uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, skype, chat, telefonski razgovor, SMS, e-mail)
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
SŠ (2) TJ B.1.3.
Učenik poštuje drukčije svjetonazore te ne prihvaća diskriminaciju.
- otvoreno reagira na strane i nerazumljive sadržaje, ponašanja i situacije
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.1.1.
Učenik razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- spontano iznosi vlastite stavove uz argumentaciju
- kritički pristupa različitim idejama, stavovima i vrijednostima
Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.1.2.
Učenik odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
- priprema i drži izlaganja iz područja osobnoga interesa i vlastite svakodnevnice
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
SŠ (2) TJ C.1.3.
Učenik primjenjuje složenije strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči
- učinkovito se koristi strategijama učenja jezika u skladu s vlastitim stilovima i potrebama učenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje samopouzdanja, odabir različitih vrsta izvora informacija te primjena složenijih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 2. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.2.1.
Učenik razumije srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira različite vrste prilagođenih i autentičnih slušanih, pisanih i audiovizualnih srednje dugih i srednje složenih tekstova na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima
Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne i specifične informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.2.2.
Učenik govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori srednje dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
-objašnjava svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- izriče i razlikuje uzrok i posljedicu
- izriče upute na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepričava srednje dug i srednje složen tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- koristeći se zadanim smjernicama priprema i drži uvježbano izlaganje poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.2.3.
Učenik piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
Učenik uz povremenu pomoć piše djelomično strukturiran srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.2.4.
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i srednje složenog razgovora.
- sudjeluje u srednje dugom vođenom i improviziranom razgovoru
-sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i srednje složenog razgovora uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život; Gospodarstvo).
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.2.1.
Učenik obrazlaže bitna obilježja talijanske kulture i uočava kulturološke uvjetovanosti
- objedinjuje i grupira elemente različitih kultura
- uočava da je sporazumijevanje s pripadnicima drugih kultura kulturološki uvjetovano
Učenik na poticaj obrazlaže bitna obilježja talijanske kulture.
SŠ (2) TJ B.2.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce vlastitoga ponašanja u nepoznatim situacijama.
- uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, skype, chat, telefonski razgovor, sms, e-mail)
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce vlastitoga ponašanja u jednostavnim nepoznatim situacijama.
SŠ (2) TJ B.2.3.
Učenik osvještava postojanje stereotipa i predrasuda te razmatra moguće strategije za njihovu razgradnju.
- povezuje uzroke stereotipa s prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.2.1.
Učenik razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika argumentirajući vlastite stavove.
- iznosi i argumentira vlastite stavove u izlaganjima, istraživačkim projektima i sl.
- nastavlja razvijati kritičko mišljenje te otvorenost prema različitim idejama, stavovima i vrijednostima
Učenik uz povremenu pomoć argumentira vlastite stavove i redovito sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.2.2.
Učenik sažima i organizira informacije iz različitih izvora.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
- priprema i izlaže prezentacije na odabranu temu
Učenik uz povremenu pomoć sažima i organizira informacije iz različitih izvora informacija.
SŠ (2) TJ C.2.3.
Učenik primjenjuje složene strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- zaključuje o značenju nepoznatih riječi na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje samopouzdanja, sažimanje i organiziranje informacija iz različitih izvora te primjena složenih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 3. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.3.1.
Učenik razumije srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira različite vrste prilagođenih i autentičnih slušanih, pisanih i audiovizualnih srednje dugih i srednje složenih tekstova na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima
- čita prilagođene književne tekstove zbog razvoja čitalačke pismenosti i obogaćivanja rječnika
Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne i specifične informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.3.2.
Učenik govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori srednje dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- iznosi planove i želje za budućnost te ih ukratko objašnjava
- objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- prepričava srednje dug i srednje složen tekst koristeći poznati rječnik i prikladne morfosintaktičke strukture
- koristeći se zadanim smjernicama priprema i drži uvježbano izlaganje poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.3.3.
Učenik piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar tekst
Učenik uz povremenu pomoć piše djelomično strukturiran srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.3.4.
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i srednje složenog razgovora.
- sudjeluje u srednje dugome vođenome i improviziranome razgovoru
-sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i srednje složenog razgovora uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život, Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Okoliš, Gospodarstvo; Aktualne društvene i kulturološke teme).
Preporučene gramatičke strukture: condizionale, pronomi relativi e combinati.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.3.1.
Učenik izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i talijanske kulture.
- istražuje i upoznaje talijansku kulturu koristeći se izvornim materijalima
- istražuje činjenice o talijanskome društvu i događajima
- poštuje vrijednosti talijanske umjetnosti i književnosti
Učenik uz povremenu pomoć izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i talijanske kulture.
SŠ (2) TJ B.3.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te fleksibilno reagira u nepoznatim situacijama.
- pokazuje zanimanje za upoznavanje talijanskih izvornih govornika te otvoreno pristupa komunikaciji
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u velikome broju poznatih te u manjem broju nepoznatih situacija.
SŠ (2) TJ B.3.3.
Učenik prihvaća različitosti te odgovorno sudjeluje u pitanjima bitnima za jezičnu i kulturnu zajednicu.
- iznosi stav o jednakosti svih kultura, svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti
- preispituje vlastite i tuđe pretpostavke, stereotipe, predrasude
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.3.1.
Učenik postiže samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika te uspoređuje i kritički razlikuje ideje, stavove i vrijednosti.
- sudjeluje u nizu suradničkih aktivnosti smještenih u stvarnome kontekstu talijanskoga jezika i pritom izražava svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje
Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.3.2.
Učenik interpretira i uspoređuje informacije iz različitih izvora.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
Učenik uz povremenu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih izvora.
SŠ (2) TJ C.3.3.
Učenik kombinira i vrednuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- primjenjuje naviku korištenja talijanskoga jezika u svakodnevnome životu te povezuje naučeno s vlastitim iskustvom
- međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Samopouzdanje te usporedba i kritičko razlikovanje ideja, stavova i vrijednosti, interpretiranje i uspoređivanje informacija iz različitih izvora te kombiniranje i vrednovanje različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 4. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.4.1.
Učenik razumije dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira duge i srednje složene slušane, pisane i audiovizualne tekstove na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu misao i analizira informacije u srednje dugome i srednje složenome tekstu i primjenjuje ih u novonastaloj situaciji
- čita i analizira prilagođene književne tekstove zbog razvoja čitalačke pismenosti i obogaćivanja rječnika
Učenik prepoznaje glavnu misao, analizira većinu informacija u dugome i srednje složenome tekstu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.4.2.
Učenik govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori srednje dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- izražava mišljenje, osjećaje, želje, nade i potrebu
- objašnjava i obrazlaže svoje stavove, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- koristeći se zadanim smjernicama priprema i drži uvježbano izlaganje poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.4.3.
Učenik piše srednje dug i srednje složen strukturirani tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše srednje dug i srednje složen strukturirani tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu koristeći prikladne morfosintaktičke strukture na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz smjernice
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
- izražava mišljenje, osjećaje, želje, nade i potrebu
- objašnjava i obrazlaže svoje stavove, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- primjenjuje neformalni i formalni stil pisanja tekstova na temelju predloška
Učenik uz povremenu pomoć piše srednje dug i srednje složen strukturirani tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz smjernice i uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.4.4.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- postavlja pitanja i odgovara na njih
- sudjeluje u srednje dugim i srednje složenim vođenim i improviziranim dijalozima
- sudjeluje u svim fazama formalnih i neformalnih oblika govorne interakcije koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik sudjeluje u srednje dugom i srednje složenom razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz povremenu pomoć
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život, Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Okoliš, Gospodarstvo; Aktualne društvene i kulturološke teme; Obrazovanje i svijet rada).
Preporučene gramatičke strukture: passato remoto, congiuntivo presente e passato.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.4.1.
Učenik procjenjuje utjecaj vlastite kulture na doživljavanje stranih kultura.
- stvara pretpostavke o razlikama i sličnostima između kulturnih skupina
- kritički promišlja o hrvatskoj i talijanskoj kulturi
Učenik na složenijim primjerima procjenjuje utjecaj vlastite kulture na doživljavanje stranih kultura.
SŠ (2) TJ B.4.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te fleksibilno reagira u nepoznatim situacijama.
- primjenjuje znanje, vještine, stavove i vrijednosti u ostvarivanju kvalitetne međukulturne komunikacije te pokušava riješiti kulturološki uvjetovane probleme
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u velikome broju poznatih te u manjem broju nepoznatih situacija.
SŠ (2) TJ B.4.3.
Učenik argumentira stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti te različitost procjenjuje kao vrijednost i mogućnost za učenje.
- zalaže se za ravnopravnost zbog poštovanja raznolikosti vrijednosnih sustava različitih kultura
- tumači obilježja talijanske kulture bez donošenja vrijednosnih prosudbi u odnosu na vlastitu ili druge kulture
- uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.4.1.
Učenik se izražava sa samopouzdanjem na talijanskome jeziku te kritički prosuđuje različite ideje, stavove i vrijednosti.
- stvara prilike za doticaj i korištenje talijanskoga jezika izvan nastave
- sudjeluje u nizu suradničkih aktivnosti smještenih u stvarnome kontekstu talijanskoga jezika i pritom izražava svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje
Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.4.2.
Učenik odabire i vrednuje informacije iz različitih izvora.
- koristi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
- priprema izlaganja u kojima ističe važne informacije te zastupa i obrazlaže svoje stavove
Učenik uz povremenu pomoć odabire i vrednuje informacije iz različitih izvora informacija.
SŠ (2) TJ C.4.3.
Učenik stvara i primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te primjenjuje oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- povezuje naučeno s vlastitim iskustvom o znanju i svijetu te s budućim zanimanjem
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Samopouzdanje te kritičko prosuđivanje ideja, stavova i vrijednosti, odabir i vrednovanje informacija iz različitih izvora te primjena različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik – 140/105 sati godišnje (početak učenja)
Gimnazija Talijanski jezik 1. razred – 140 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.1.1.
Učenik sluša i razumije kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije kratak i jednostavan slušani i audiovizualni tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u kratkome i jednostavnome tekstu (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u kratkome i jednostavnome tekstu.
SŠ (2) TJ A.1.2.
Učenik čita i razumije kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- čita u skladu s jezičnom normom
- razumije kratke i jednostavne pisane tekstove na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
Učenik uz povremenu pomoć čita uglavnom točno.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u kratkome i jednostavnome tekstu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
SŠ (2) TJ A.1.3.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori kratak i jednostavan tekst u sadašnjem i prošlom vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška oponašajući talijanski sustav glasova
- predstavlja sebe
- imenuje i opisuje osobe, radnje i stvari u neposrednom okruženju
- izražava obavezu, mogućnost i želju
- izražava što mu se sviđa i što mu se ne sviđa
- opisuje događaje iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- prepričava kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.1.4.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše kratak i jednostavan tekst u sadašnjem i prošlom vremenu koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška u skladu s jezičnom normom
- predstavlja sebe
- odgovora na postavljena pitanja, opisuje slikovne predloške
- izražava obavezu, mogućnost, želju i sviđanje
- opisuje događaje iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.1.5.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome vođenom razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- odgovara na kratka i jednostavna pitanja
- postavlja jednostavna pitanja prema predlošku
- sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome vođenom razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici).
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.1.1.
Učenik uočava i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi uspoređujući ih s vlastitim iskustvom.
- uočava i navodi osnovna obilježja i informacije u vezi s kulturom talijanskoga jezika
- pokazuje i razvija interes i radoznalost za talijansku kulturu radeći na izvornim materijalima (pjesme, igre, časopisi, film, letak)
Učenik uz povremenu pomoć uočava i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi uspoređujući ih s vlastitim iskustvom.
SŠ (2) TJ B.1.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
- uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u jednostavnim međukulturnim situacijama
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje prikladne obrasce ponašanja.
SŠ (2) TJ B.1.3.
Učenik poštuje drukčije svjetonazore.
- otvoreno reagira na strane i nerazumljive sadržaje, ponašanja i situacije
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.1.1.
Učenik razvija zanimanje, pozitivan stav i samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- razvija početni pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika kreativno se izražavajući pjesmom, igrom, stripom, filmom
Učenik se samostalno uključuje i aktivno sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.1.2.
Učenik odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija.
SŠ (2) TJ C.1.3.
Učenik primjenjuje osnovne strategije učenja stranog jezika.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- učinkovito se koristi strategijama učenja u skladu s vlastitim stilovima i potrebama učenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje zanimanja za talijanski jezik, pozitivnog stava i samopouzdanja, odabir različitih izvora informacija te primjena osnovnih strategija učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 2. razred – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.2.1.
Učenik razumije kratak i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira kratke i srednje složene slušane, pisane i audiovizualne tekstove na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu misao i analizira informacije u kratkome i srednje složenome tekstu i primjenjuje ih u novonastaloj situaciji
- prepoznaje kronološki slijed događaja (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik prepoznaje glavnu misao, analizira većinu informacija u kratkome i srednje složenome tekstu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.2.2.
Učenik govori kratak i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori kratak i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- iznosi planove za budućnost
- opisuje i uspoređuje osobe, radnje i stvari u neposrednom okruženju
- izražava ukus i vlastite interese
- izriče i razlikuje uzrok i posljedicu
- prepričava kratak i srednje složen tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.2.3.
Učenik piše kratak i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše kratak i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška
- odgovora na postavljena pitanja, opisuje slikovne predloške
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- iznosi planove za budućnost
- opisuje i uspoređuje osobe, radnje i stvari u neposrednom okruženju
- izražava ukus i vlastite interese
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.2.4.
Učenik sudjeluje u kratkome i srednje složenome razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- postavlja pitanja i odgovara na njih
-postavlja jednostavna pitanja prema predlošku
- sudjeluje u kratkim i srednje složenim vođenim dijalozima
-sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik sudjeluje u kratkome i srednje složenome razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život, Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji).
Preporučene gramatičke strukture: futuro, indicativo imperfetto, pronomi diretti e indiretti.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.2.1.
Učenik razlikuje bitna obilježja talijanske kulture uspoređujući ih s obilježjima hrvatske kulture.
- traži dodatne informacije radi razumijevanja kulturološki uvjetovanih sadržaja
Učenik uz povremenu pomoć razlikuje bitna obilježja talijanske kulture.
SŠ (2) TJ B.2.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
- uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, skype, chat, telefonski razgovor, sms, e-mail)
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te uz povremenu pomoć prilagođava obrasce vlastitog ponašanja u jednostavnim nepoznatim situacijama.
SŠ (2) TJ B.2.3.
Učenik osvještava postojanje stereotipa i predrasuda.
- povezuje uzroke stereotipa s prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.2.1.
Učenik razvija pozitivan stav i samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- uz detaljne smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga života
- otvoreno prihvaća prilike za korištenje talijanskoga jezika izvan nastave
Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.2.2.
Učenik pronalazi i organizira informacije u skladu sa svrhom i ciljem zadatka.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
SŠ (2) TJ C.2.3.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- učinkovito se koristi strategijama učenja jezika u skladu s vlastitim stilovima i potrebama učenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje pozitivnog stava i samopouzdanja, pronalaženje i organiziranje informacija te primjena jednostavnih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 3. razred – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.3.1.
Učenik razumije srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira srednje duge i srednje složene slušane, pisane i audiovizualne tekstove na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu misao i analizira informacije u srednje dugome i srednje složenome tekstu i primjenjuje ih u novonastaloj situaciji
- prepoznaje kronološki slijed događaja (prilagođeni i autentični materijali)
- čita prilagođene književne tekstove zbog razvoja čitalačke pismenosti i obogaćivanja rječnika
Učenik prepoznaje glavnu misao, analizira većinu informacija u srednje dugome i srednje složenome tekstu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.3.2.
Učenik govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori srednje dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- iznosi planove i želje za budućnost te ih ukratko objašnjava
- izriče upute na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- izražava mišljenje, osjećaje, želje, nade i potrebu u sadašnjem vremenu
- objašnjava svoje stavove, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- koristeći se zadanim smjernicama priprema i drži uvježbano izlaganje poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.3.3.
Učenik piše srednje dug i srednje složen strukturirani tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše srednje dug i srednje složen strukturirani tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz smjernice
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- iznosi planove i želje za budućnost te ih ukratko objašnjava
- izražava mišljenje, osjećaje, želje, nade i potrebu u sadašnjem vremenu
- objašnjava svoje stavove, slaganje ili neslaganje o različitim temama
Učenik uz povremenu pomoć piše srednje dug i srednje složen strukturirani tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz smjernice i uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.3.4.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- postavlja pitanja i odgovara na njih
- sudjeluje u srednje dugim i srednje složenim vođenim dijalozima i srednje dugim i jednostavnim improviziranim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život, Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Okoliš, Gospodarstvo).
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.3.1.
Učenik izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i talijanske kulture.
- istražuje i upoznaje talijansku kulturu koristeći izvorne materijale
- istražuje činjenice o talijanskome društvu i događajima
- poštuje vrijednosti talijanske umjetnosti i književnosti
Učenik uz povremenu pomoć izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i talijanske kulture.
SŠ (2) TJ B.3.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te fleksibilno reagira u nepoznatim situacijama.
- pokazuje zanimanje za upoznavanje talijanskih izvornih govornika te otvoreno pristupa komunikaciji
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u velikome broju poznatih te u manjem broju nepoznatih situacija.
SŠ (2) TJ B.3.3.
Učenik prihvaća različitosti te odgovorno sudjeluje u pitanjima bitnima za jezičnu i kulturnu zajednicu.
- iznosi stav o jednakosti svih kultura, svjetonazora te važnosti kulturne raznolikosti
- preispituje vlastite i tuđe pretpostavke, stereotipe, predrasude
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.3.1.
Učenik stječe samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- uz smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga života
- otvoreno prihvaća prilike za korištenje talijanskoga jezika izvan nastave
Učenik se samostalno uključuje i povremeno sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.3.2.
Učenik sažima i uspoređuje informacije iz različitih izvora.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja, uključujući i elektroničke medije
- priprema i izlaže prezentacije na odabranu temu
Učenik uz povremenu pomoć sažima i uspoređuje informacije iz različitih izvora.
SŠ (2) TJ C.3.3.
Učenik analizira i kombinira različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- razvija naviku korištenja talijanskoga jezika u svakodnevnom životu
- međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Stjecanje samopouzdanja, sažimanje i uspoređivanje informacija iz različitih izvora te analiziranje i kombiniranje različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 4. razred – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.4.1.
Učenik razumije dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira duge i srednje složene slušane, pisane i audiovizualne tekstove na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu misao i analizira informacije u srednje dugome i srednje složenome tekstu i primjenjuje ih u novonastaloj situaciji
- prepoznaje kronološki slijed događaja (prilagođeni i autentični materijali)
- čita i analizira prilagođene književne tekstove zbog razvoja čitalačke pismenosti i obogaćivanja rječnika
Učenik prepoznaje glavnu misao, analizira većinu informacija u dugome i srednje složenome tekstu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.4.2.
Učenik govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori srednje dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći prikladne morfosintaktičke strukture
- izražava mišljenje, osjećaje, želje, nade i potrebu u sadašnjem i prošlom vremenu
- objašnjava i obrazlaže svoje stavove, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- izražava pretpostavku i posljedicu u sadašnjem i budućem vremenu
- koristeći se zadanim smjernicama priprema i drži uvježbano izlaganje poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.4.3.
Učenik piše dug i srednje složen strukturirani tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše dug i srednje složen strukturirani tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu koristeći prikladne morfosintaktičke strukture na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz smjernice
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
- izražava mišljenje, osjećaje, želje, nade i potrebu u sadašnjem i prošlom vremenu
- objašnjava svoje stavove, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- izražava pretpostavku i posljedicu u sadašnjem i budućem vremenu
- primjenjuje neformalni i formalni stil pisanja tekstova na temelju predloška
Učenik uz povremenu pomoć piše dug i srednje složen strukturirani tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz smjernice i uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.4.4.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- postavlja pitanja i odgovara na njih
- sudjeluje u srednje dugim i srednje složenim vođenim i improviziranim dijalozima
-sudjeluje u svim fazama formalnih i neformalnih oblika govorne interakcije koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik sudjeluje u srednje dugom i srednje složenom razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život, Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Okoliš, Gospodarstvo; Aktualne društvene i kulturološke teme; Obrazovanje i svijet rada).
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.4.1.
Učenik procjenjuje utjecaj vlastite kulture na doživljavanje stranih kultura.
- stvara pretpostavke o sličnostima i razlikama između kulturnih skupina
- kritički promišlja o hrvatskoj i talijanskoj kulturi
Učenik na jednostavnim primjerima procjenjuje utjecaj vlastite kulture na doživljavanje stranih kultura.
SŠ (2) TJ B.4.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te fleksibilno reagira u nepoznatim situacijama.
- primjenjuje znanje, vještine, stavove i vrijednosti u ostvarivanju kvalitetne međukulturne komunikacije
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u velikome broju poznatih te u manjem broju nepoznatih situacija.
SŠ (2) TJ B.4.3.
Učenik iznosi vlastiti stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti te različitost procjenjuje kao vrijednost i mogućnost za učenje.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- tumači obilježja talijanske kulture bez donošenja vrijednosnih prosudbi u odnosu na vlastitu ili druge kulture
- uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.4.1.
Učenik stječe samopouzdanje i kritičko mišljenje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- stvara prilike za doticaj i korištenje talijanskoga jezika izvan nastave
Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.4.2.
Učenik interpretira informacije iz različitih izvora.
- koristi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja uključujući i elektroničke medije
- priprema i izlaže prezentacije na odabranu temu
Učenik uz povremenu pomoć interpretira informacije iz različitih izvora.
SŠ (2) TJ C.4.3.
Učenik stvara i primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te primjenjuje oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- povezuje naučeno s vlastitim iskustvom te s budućim zanimanjem koristeći se pritom učinkovitim strategijama učenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Stjecanje samopouzdanja i kritičkog mišljenja, interpretiranje informacija iz različitih izvora te primjena različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik – 140/105 sati godišnje (nastavak učenja)
Gimnazija Talijanski jezik 1. razred – 140 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.1.1.
Učenik razumije srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira prilagođeni i autentični srednje dug i srednje složen slušani, pisani i audiovizualni tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima
-razlikuje slijed događaja u vremenu
Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne i specifične informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.1.2.
Učenik govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu
- izražava sadašnje, prošle i buduće događaje, stavove i planove
- ukratko objašnjava svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- prepričava srednje dug i srednje složen tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- priprema i drži izlaganja poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.1.3.
Učenik piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
Učenik uz povremenu pomoć piše djelomično strukturiran srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.1.4.
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje dugoga i srednje složenoga razgovora.
- postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- sudjeluje u srednje dugim vođenim i kratkim improviziranim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje dugoga i srednje složenoga razgovora uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Obrazovanje i svijet rada).
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.1.1.
Učenik razlikuje i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi te ih primjenjuje u novome kontekstu.
- izvještava o sličnostima i razlikama hrvatske i talijanske kulture uspoređujući ih s vlastitim iskustvom
Učenik razlikuje i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi.
SŠ (2) TJ B.1.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
- uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, skype, chat, telefonski razgovor, sms, e-mail)
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
SŠ (2) TJ B.1.3.
Učenik poštuje drukčije svjetonazore te ne prihvaća diskriminaciju.
- otvoreno reagira na strane i nerazumljive sadržaje, ponašanja i situacije
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.1.1.
Učenik razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- spontano iznosi vlastite stavove uz argumentaciju
- kritički pristupa različitim idejama, stavovima i vrijednostima
Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.1.2.
Učenik odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
- priprema i drži izlaganja iz područja osobnoga interesa i vlastite svakodnevnice
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
SŠ (2) TJ C.1.3.
Učenik primjenjuje složenije strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči
- učinkovito se koristi strategijama učenja jezika u skladu s vlastitim stilovima i potrebama učenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje samopouzdanja, odabir različitih vrsta izvora informacija te primjena složenijih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 2. razred – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.2.1.
Učenik razumije srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira različite vrste prilagođenih i autentičnih slušanih, pisanih i audiovizualnih srednje dugih i srednje složenih tekstova na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- čita prilagođene književne tekstove zbog razvoja čitalačke pismenosti i obogaćivanja rječnika
- prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima
Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne i specifične informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.2.2.
Učenik govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori srednje dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- objašnjava svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- prepričava srednje dug i srednje složen tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- priprema i izlaže prezentaciju na odabranu temu
Učenik uz povremenu pomoć govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.2.3.
Učenik piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
Učenik uz povremenu pomoć piše djelomično strukturiran srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.2.4.
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje dugoga i srednje složenoga razgovora.
- sudjeluje u srednje dugome vođenom i improviziranom razgovoru
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama u svim fazama tijeka razgovora
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje dugoga i srednje složenoga razgovora uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Obrazovanje i svijet rada; Zdrav život; Okoliš).
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.2.1.
Učenik obrazlaže bitna obilježja talijanske kulture i uočava kulturološke uvjetovanosti.
- objedinjuje i grupira elemente različitih kultura
- uočava da je sporazumijevanje s pripadnicima drugih kultura kulturološki uvjetovano
Učenik na poticaj obrazlaže bitna obilježja talijanske kulture.
SŠ (2) TJ B.2.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce vlastitoga ponašanja u nepoznatim situacijama.
- uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, skype, chat, telefonski razgovor, sms, e-mail)
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijamate prilagođava obrasce vlastitoga ponašanja u jednostavnimnepoznatim situacijama.
SŠ (2) TJ B.2.3.
Učenik osvještava postojanje stereotipa i predrasuda te razmatra moguće strategije za njihovu razgradnju.
- povezuje uzroke stereotipa s prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.2.1.
Učenik razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika argumentirajući vlastite stavove.
- iznosi i argumentira vlastite stavove u izlaganjima, istraživačkim projektima i sl.
- nastavlja razvijati kritičko mišljenje te otvorenost prema različitim idejama, stavovima i vrijednostima
Učenik uz povremenu pomoć argumentira vlastite stavove i redovito sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.2.2.
Učenik sažima i organizira informacije iz različitih izvora.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
- priprema i izlaže prezentacije na odabranu temu
Učenik uz povremenu pomoć sažima i organizira informacije iz različitih izvora informacija.
SŠ (2) TJ C.2.3.
Učenik primjenjuje složene strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- zaključuje o značenju nepoznatih riječi na temelju cjelokupnoga znanja i iskustva
- međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje samopouzdanja, sažimanje i organiziranje informacija iz različitih izvora te primjena složenih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 3. razred – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.3.1.
Učenik razumije dug i složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira različite vrste prilagođenih i autentičnih slušanih, pisanih i audiovizualnih dugih i složenih tekstova na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- analizira prilagođene književne tekstove
- analizira glavnu poruku i ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima
Učenik analizira glavnu poruku, analizira neke ključne i specifične informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.3.2.
Učenik govori srednje dug i složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori srednje dug i složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- izražava osjećaje, snove, želje, nadu, potrebu
- izražava pretpostavku i posljedicu u sadašnjem i budućem vremenu
- priprema i izlaže prezentaciju na odabranu temu
Učenik uz povremenu pomoć govori srednje dug i složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.3.3.
Učenik piše srednje dug i složen strukturiran tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše srednje dug i složen tekst uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- izražava osjećaje, snove, želje, nadu, potrebu
- izražava pretpostavku i posljedicu u sadašnjem i budućem vremenu
- primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova i formalni stil pisanja tekstova na temelju predloška
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
Učenik uz povremenu pomoć piše djelomično strukturiran, srednje dug i složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.3.4.
Učenik sudjeluje u srednje dugim i složenim oblicima razgovora.
- sudjeluje u srednje dugim i složenim različitim oblicima razgovara i koristi se primjerenim jezičnim strukturama u svim fazama tijeka razgovora
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u srednje dugim i složenim oblicima razgovora.
SŠ (2) TJ A.3.5.
Učenik sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
- usmeno ili pisano sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na talijanskome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku
- prevodi pisani ili govoreni tekst na talijanskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Obrazovanje i svijet rada; Zdrav život; Okoliš, Gospodarstvo).
Preporučene gramatičke strukture: congiuntivo presente e passato, trapassato prossimo, passato remoto, pronomi combinati.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.3.1.
Učenik izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i talijanske kulture.
- istražuje i upoznaje talijansku kulturu koristeći se izvornim materijalima
- istražuje činjenice o talijanskome društvu i događajima
- poštuje vrijednosti talijanske umjetnosti i književnosti
Učenik uz povremenu pomoć izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i talijanske kulture.
SŠ (2) TJ B.3.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te fleksibilno reagira u nepoznatim situacijama.
- pokazuje zanimanje za upoznavanje talijanskih izvornih govornika te otvoreno pristupa komunikaciji
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u velikome broju poznatih te u manjem broju nepoznatih situacija.
SŠ (2) TJ B.3.3.
Učenik prihvaća različitosti te odgovorno sudjeluje u pitanjima bitnima za jezičnu i kulturnu zajednicu.
- iznosi stav o jednakosti svih kultura, svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti
- preispituje vlastite i tuđe pretpostavke, stereotipe, predrasude
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.3.1.
Učenik postiže samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika te uspoređuje i kritički razlikuje ideje, stavove i vrijednosti.
- sudjeluje u nizu suradničkih aktivnosti smještenih u stvarnome kontekstu talijanskoga jezika i pritom izražava svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje
Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima
SŠ (2) TJ C.3.2.
Učenik interpretira i uspoređuje informacije iz različitih izvora.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
- priprema i izlaže prezentacije i istraživačke projekte
Učenik uz povremenu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih izvora informacija.
SŠ (2) TJ C.3.3.
Učenik kombinira i vrednuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- primjenjuje naviku korištenja talijanskoga jezika u svakodnevnome životu te povezuje naučeno s vlastitim iskustvom
- međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Samopouzdanje te usporedba i kritičko razlikovanje ideja, stavova i vrijednosti, interpretiranje i uspoređivanje informacija iz različitih izvora te kombiniranje i vrednovanje različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 4. razred – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.4.1.
Učenik razumije dug i složen tekst na različite teme.
- analizira i kritički procjenjuje različite vrste prilagođenih i autentičnih, slušanih, pisanih i audiovizualnih dugih i složenih tekstova na različite teme
- analizira jednostavne književne tekstove
- analizira i kritički procjenjuje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjereno razvojnoj dobi i vlastitim interesima
Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne i specifične informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.4.2.
Učenik govori dug i složen tekst na različite teme.
- govori dug i složen tekst na različite teme koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- izražava osjećaje, snove, želje, nadu, potrebu
- izražava pretpostavku i posljedicu u sadašnjem, budućem i prošlom vremenu
- priprema i izlaže prezentaciju na odabranu temu
Učenik uz povremenu pomoć govori dug i složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.4.3.
Učenik piše dug i složen tekst na različite teme.
- piše dug i složen tekst uz smjernice na različite teme koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- izražava osjećaje, snove, želje, nadu, potrebu
- izražava pretpostavku i posljedicu u sadašnjem, budućem i prošlom vremenu
- primjenjuje neformalni i formalni stil pisanja tekstova
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
Učenik uz povremenu pomoć piše djelomično strukturiran dug i složen tekst na različite teme uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.4.4.
Učenik sudjeluje u dugim i složenim različitim oblicima razgovora.
- sudjeluje u dugim i složenim različitim oblicima razgovora i koristi se primjerenim jezičnim strukturama u svim fazama tijeka razgovora
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u dugim i složenim oblicima razgovora.
SŠ (2) TJ A.4.5.
Učenik sažima i prevodi srednje duge i srednje složene tekstove.
- usmeno ili pisano sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na talijanskome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku
- prevodi pisani ili govoreni tekst na talijanskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi srednje duge i srednje složene tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Obrazovanje i svijet rada; Zdrav život; Okoliš, Gospodarstvo; Aktualne društvene i kulturološke teme).
Preporučene gramatičke strukture: passato remoto, congiuntivo imperfetto e trapassato.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.4.1.
Učenik procjenjuje utjecaj vlastite kulture na doživljavanje stranih kultura.
- stvara pretpostavke o razlikama i sličnostima između kulturnih skupina
- kritički promišlja o hrvatskoj i talijanskoj kulturi
Učenik na složenijim primjerima procjenjuje utjecaj vlastite kulture na doživljavanje stranih kultura.
SŠ (2) TJ B.4.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te fleksibilno reagira u nepoznatim situacijama.
- primjenjuje znanje, vještine, stavove i vrijednosti u ostvarivanju kvalitetne međukulturne komunikacije te pokušava riješiti kulturološki uvjetovane probleme
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u velikome broju poznatih te u manjem broju nepoznatih situacija.
SŠ (2) TJ B.4.3.
Učenik argumentira stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti te različitost procjenjuje kao vrijednost i mogućnost za učenje.
- zalaže se za ravnopravnost zbog poštovanja raznolikosti vrijednosnih sustava različitih kultura
- tumači obilježja talijanske kulture bez donošenja vrijednosnih prosudbi u odnosu na vlastitu ili druge kulture
- uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.4.1.
Učenik se izražava sa samopouzdanjem na talijanskome jeziku te kritički prosuđuje različite ideje, stavove i vrijednosti.
- stvara prilike za doticaj i korištenje talijanskoga jezika izvan nastave
- sudjeluje u nizu suradničkih aktivnosti smještenih u stvarnome kontekstu talijanskoga jezika i pritom izražava svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje
Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.4.2.
Učenik odabire i vrednuje informacije iz različitih izvora.
- koristi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
- priprema izlaganja u kojima ističe važne informacije te zastupa i obrazlaže svoje stavove
Učenik uz povremenu pomoć odabire i vrednuje informacije iz različitih izvora informacija.
SŠ (2) TJ C.4.3.
Učenik stvara i primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te primjenjuje oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- povezuje naučeno s vlastitim iskustvom o znanju i svijetu te s budućim zanimanjem
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izražavanje sa samopouzdanjem te kritičko prosuđivanje ideja, stavova i vrijednosti, odabir i vrednovanje informacija iz različitih izvora te primjena različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Kurikulum predmeta Talijanski jezik je sastavni dio jezično-komunikacijskoga područja u sklopu kojega razvija jezično-komunikacijsku kao jednu od ključnih kompetencija za prijenos i stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti i usko je povezan sa svim sastavnim dijelovima kurikuluma na svim razinama obrazovanja.
Zbog činjenice da je u poučavanju i učenju stranih jezika jezik ujedno i sadržaj i sredstvo i poučavanja i učenja, kurikulum nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezan je sa svim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima.
S obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve predmeta Talijanski jezik, povezanost se prvenstveno ostvaruje s drugim predmetima koji čine jezično-komunikacijsko područje te s predmetima unutar društveno-humanističkoga i umjetničkoga područja. U ciklusima koji slijede, usložnjavanjem ishoda, a time i znanja i vještina, stavova i vrijednosti, ostvaruje povezanost s predmetima drugih područja: prirodoslovnim, tehničkim i informatičkim, matematičkim te tjelesnim i zdravstvenim.
Odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma predmeta Talijanski jezik izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulumima međupredmetnih tema Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, dok se međupredmetne teme Održivi razvoj, Zdravlje i Poduzetništvo realiziraju putem sadržaja na talijanskome jeziku.
Na razini nastavnih predmeta Talijanski jezik sadržajno je i metodološki blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Integriranim poučavanjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima, a učenju jezika dodaje element svrhovitosti. U ciklusima koji slijede takav se način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili karijernim putevima.
S obzirom na geografski položaj i povijesnu povezanost Republike Hrvatske i Italije, talijanski je jezik sredstvo kojim omogućujemo ekonomsku i obrazovnu mobilnost mladih, kao i ostalih građana Republike Hrvatske u cjeloživotnome učenju. Važnost učenja talijanskoga jezika konceptualizira se politikom i smjernicama Vijeća Europe kojima se potiče učenje stranih jezika bliskih zemalja radi povezivanja na zajedničkim projektima.
F. Učenje i poučavanje predmeta
Iskustva učenja
Suvremeno poučavanje i učenje talijanskoga jezika usmjereno je na učenika i njegov proces učenja. Takvim pristupom poučavanju i učenju uzima se u obzir učenikov identitet, kognitivni, afektivni, moralni i tjelesni razvoj, kao i njegove potrebe i interesi, što učeniku osigurava cjelovit razvoj i osposobljava ga za samostalno cjeloživotno učenje.
U nižim razredima osnovne škole u poučavanju i učenju talijanskoga jezika težište je na aktivnostima slušanja i govorenja, a učenje i poučavanje temelji se na učenju svim osjetilima te cjelovitome učenju. U odgojno–obrazovnim ciklusima koji slijede poučavanje i učenje postupno se sve više okreću osvještavanju jezičnih struktura i njihovih funkcija koje se temelje na kognitivnome pristupu te većoj samostalnosti učenika. Suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje poput projektne nastave, učenja usmjerenoga na rješavanje problema, interdisciplinarnoga učenja, učenja u izvanškolskome okruženju, učenja na daljinu, istraživačkoga učenja ili učenja u nastavi na radu za opće dobro u lokalnoj i široj društvenoj zajednici zauzima važno mjesto u svim odgojno-obrazovnim ciklusima. Sve nastavne aktivnosti organizirane su tako da uzimaju u obzir individualne razlike i razvojne mogućnosti učenika, tako da učeniku omogućuju povezivanje novih znanja i vještina s onima prethodno usvojenima te tako da potiču učeničku samostalnost i promiču razvoj odgovornosti za vlastito učenje, a usmjerene su k ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda svih triju domena koje čine zaokruženu smislenu cjelinu za svaku godinu učenja.
Razvijanje pozitivnih stavova o talijanskome jeziku i kulturi, uz motivaciju, osobne interese i pozitivne emocije, od izuzetne je važnosti u učenju i razvoju uvjerenja o vlastitoj uspješnosti u procesu ovladavanja talijanskim jezikom. Učenika se usmjerava na razumijevanje uloge talijanskoga jezika u svijetu i na spoznavanje opće potrebe razvoja osobne višejezičnosti i višekulturnosti. Primjenom pristupa učenju koji omogućuju povezivanje učenja s prethodnim znanjima i vještinama te s osobnim životom, učenika se, uzimajući u obzir njegove interese i potrebe u vezi s nastavkom obrazovanja i odabranim profesionalnim putem, priprema za cjeloživotno učenje.
Uloga učitelja
Uloga učitelja u poučavanju i učenju talijanskoga jezika iznimno je važna, ali i vrlo složena i izazovna. Učitelj je:
-voditelj i animator koji organizira iskustva učenja i usmjerava učenje i učenike te osigurava ugodno i poticajno razredno ozračje odabirom primjerenih aktivnosti i vodeći računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama učenika te prati i daje povratnu informaciju o napretku učenja i postignuću učenika
-mentor koji nadgleda samostalni rad učenika te osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih, učenike potiče na traženje podataka, odgovora i rješenja
-medijator koji učenicima olakšava ovladavanje talijanskim jezikom i razumijevanje talijanske kulture posredujući između jezika i kultura.
Autonomija suvremenoga učitelja temelji se na samostalnome donošenju odluka u vezi s primjenom kurikuluma, izborom metoda poučavanja, odabirom materijala i izvora za poučavanje, promišljanjem vlastitoga rada i izborom načina kontinuiranoga profesionalnog razvoja. Učitelj promišlja o vlastitim postupcima, metodama i rezultatima te ih kontinuirano prilagođava. Profesionalnost učitelja uz jezičnu i metodičku stručnost, kompetencije i osobnost uključuje i kvalitetnu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa, odgovornost prema učeniku, školi i cjelokupnoj zajednici radi određivanja i postizanja ciljeva u procesu učenja i poučavanja talijanskoga jezika.
Strategije poučavanja i pristupi poučavanju tehnike su koje učitelj odabire kako bi što učinkovitije ostvario odgojno-obrazovne ishode određene kurikulumom. Učitelj planira, kombinira i izmjenjuje znanstveno utemeljene strategije i pristupe poučavanja primjerene učenikovim razvojnim mogućnostima i potrebama radi ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda. Učitelj se koristi strategijama i pristupima poučavanju koji se razlikuju od tradicionalnih u kojima je učitelj bio prenositelj znanja. U suvremenoj nastavi učitelj usmjerava učenje stavljajući naglasak na zajedničko sudjelovanje učenika i učitelja u procesu učenja.
Učitelj se koristi strategijama poučavanja koje potiču učenike na razmišljanje o vlastitome učenju, o tome što trebaju znati i moći, na povezivanje s usvojenim znanjima i vještinama (vertikalno usklađivanje) i na primjenjivanje novostečenih znanja i vještina u drugim predmetima i područjima (horizontalno usklađivanje).
Kako bi svakome učeniku pružio mogućnost dosizanja visokih razina postignuća, učitelj stvara uvjete koji potiču proces učenja, prepoznaje osobne predispozicije svakoga učenika, njegove prednosti i slabosti te diferencira svoje poučavanje birajući metode i aktivnosti koje učeniku najbolje odgovaraju i koje dovode do učinkovitoga usvajanja vještina slušanja, govorenja, čitanja i pisanja u nastavi talijanskoga jezika.
Jedan od preduvjeta za uspješno ovladavanje jezikom jest izloženost i njegova uporaba, a s obzirom na nedovoljnu zastupljenost talijanskoga jezika u neposrednome okruženju učenika, učitelj jezika uključuje različite sadržaje u nastavu talijanskoga jezika, organizira izvanučioničku nastavu, ugošćuje izvorne govornike te učenicima omogućuje digitalno povezivanje s drugim učenicima govornicima talijanskoga jezika u RH, Europi i svijetu, a sve kako bi učenicima osigurao mogućnost za međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima talijanskoga jezika različitoga kulturnog porijekla.
Okruženje za učenje
Poučavanje i učenje odvija se u sigurnome i poticajnome okruženju u kojem se omogućuje razvoj učenikova osobnoga identiteta te njeguje kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja. Učenik usvaja znanja i razvija vještine, stavove i vrijednosti, komunicira i surađuje, prati svoje učenje te daje i prima povratne informacije koristeći se njima za učinkovitije ovladavanje jezikom. U takvu se okruženju razvija humanost, prihvaćaju se različitosti, prepoznaje se važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.
Učitelj osigurava razredne uvjete u kojima se potiče slobodna i smislena komunikacija, pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sastavnim dijelom ovladavanja talijanskim jezikom. Na taj se način njeguje i razvija učenikovo samopouzdanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku talijanskoga jezika.
Njegovanje suradničke atmosfere vidljivo je u odnosu između učenika, ali i u odnosu između učenika i učitelja: zajednički se dogovaraju pravila ponašanja u školskome i izvanškolskome okruženju, kao i izbor nastavnih sadržaja, materijala i aktivnosti.
Materijali i izvori
Učitelj odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.
Osim odobrenih udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava, učitelj se koristi prilagođenim i autentičnim materijalima, uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. U skladu sa svojom aktivnom ulogom u procesu učenja i poučavanja učenici sudjeluju u pronalasku, odabiru i izradi vlastitih materijala i izvora učenja koje dijele s drugim dionicima odgojno-obrazovnoga procesa u školskome i izvanškolskome okruženju, uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika. Nastavni materijali učenicima su smisleni i razumljivi, potiču na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.
Vrijeme poučavanja i učenja
Budući da odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena čine jednu integriranu cjelinu, učitelj im posvećuje jednaku pozornost, ali na drukčiji način: ishodi iz domena Komunikacijska jezična kompetencija i Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se sadržajno, a ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom integrirano tijekom čitavoga procesa učenja i poučavanja. Ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda učitelj posvećuje onoliko vremena koliko procijeni da je potrebno kako bi svi učenici postigli najvišu razinu usvojenosti u skladu sa svojim sposobnostima i mogućnostima.
Osim važnosti formalnoga obrazovanja, učitelj upozorava i na važnost i potrebu neformalnoga i informalnoga učenja kao sastavnoga dijela cjeloživotnoga učenja.
Grupiranje učenika
Jedan od objektivnih preduvjeta za kvalitetnu nastavu talijanskoga jezika jest rad u skupinama s manjim brojem učenika približno sličnih razvojnih obilježja i iste razine ovladanosti komunikacijskom kompetencijom. Kako bi svaki pojedinac imao mogućnost aktivnoga sudjelovanja i izražavanja, što je temeljni preduvjet za razvoj komunikacijske kompetencije, ne preporučuje se da u skupini bude više od 15 učenika. Stoga je s obzirom na specifičnosti organizacije nastave stranih jezika u osnovnim i srednjim školama, gdje se talijanski jezik uči kao redovni, izborni ili fakultativni predmet, prilikom oblikovanja razrednih odjeljenja potrebno voditi računa o razini poznavanja jezika, kao i o razvojnim obilježjima učenika koji čine jedno odjeljenje.
U nastavi talijanskoga jezika učenicima se omogućuje razvijanje suradničkih vještina organiziranjem rada u paru ili u skupinama, a darovitim pojedincima osigurava se i mogućnost mentoriranja drugih učenika.
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
U sklopu kurikuluma nastavnoga predmeta Talijanski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
U Talijanskom jeziku vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koje se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog ophođenja i njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ishod koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubrici bilježaka.
Elementi vrednovanja su jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Elementi vrednovanja razlikuju se u pojedinim razredima jer ovise o razvojnoj dobi učenika. U prvome i drugome razredu ocjenjuje se ostvarenost ishoda u govorenju i slušanju, a od drugoga razreda nadalje i u čitanju i pisanju. Učenička se izvedba procjenjuje temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja koriste portfolio, autobiografija međukulturnih susreta, dnevnik učenja, rubrike za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i slično. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, niti ovaj proces ne dovodi do ocjena, već kvalitativnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom Talijanskoga jezika tijekom ili na kraju školske godine kao i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Učitelj pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu ocjenu. Koriste se usmene i pisane provjere znanja, portfolio, učenički projekti, rasprave, debate, eseji, simulacije itd. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pri tome se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni učitelju, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne ocjene učitelj uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. U prvome i drugome razredu ostvarenost ishoda iz triju domena ima podjednak udio u zaključnoj ocjeni, a od rećega razreda nadalje daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Ostvarenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitim i drugim kulturama, vještina međukulturnog ophođenja, te medijska pismenost) ulazi u završnu ocjenu te se u prvome polugodištu prvoga razreda, navodi u opisnom praćenju. Tijekom učenja i poučavanja talijanskoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu (pr)ocjenu. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnom praćenju. Na isti način izvješćuje se o razvoju elemenata generičkih kompetencija odgovornosti, samostalnosti i samoinicijativnosti te komunikacije i suradnje.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljno – 1, dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo dobro – 4, odlično – 5).
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TALIJANSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Talijanski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
- Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Talijanski jezik objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
- Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Talijanski jezik, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
- Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Talijanski jezik, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlog predmetnog kurikuluma za Talijanski jezik kao strani jezik
Studeni 2018.
Sadržaj
A. Svrha i opis predmeta
Položaj nastavnoga predmeta Talijanski jezik
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma
Komunikacijska jezična kompetencija
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Samostalnost u ovladavanju jezikom
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Osnovna škola Talijanski jezik – 70 sati godišnje (učenje od 1.-8. razreda)
Osnovna škola Talijanski jezik 1. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Talijanski jezik 2. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Talijanski jezik 3. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Talijanski jezik 4. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Talijanski jezik 5. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Talijanski jezik 6. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Talijanski jezik 7. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Talijanski jezik 8. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Talijanski jezik – 70 sati godišnje (učenje od 4.-8. razreda)
Osnovna škola Talijanski jezik 4. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Talijanski jezik 5. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Talijanski jezik 6. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Talijanski jezik 7. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Talijanski jezik 8. razred – 70 sati godišnje
Gimnazija Talijanski jezik – 70 sati godišnje (početak učenja)
Gimnazija Talijanski jezik 1. razred – 70 sati godišnje
Gimnazija Talijanski jezik 2. razred – 70 sati godišnje
Gimnazija Talijanski jezik 3. razred – 70 sati godišnje
Gimnazija Talijanski jezik 4. razred – 70 sati godišnje
Gimnazija Talijanski jezik – 70 sati godišnje (nastavak učenja)
Gimnazija Talijanski jezik 1. razred – 70 sati godišnje
Gimnazija Talijanski jezik 2. razred – 70 sati godišnje
Gimnazija Talijanski jezik 3. razred – 70 sati godišnje
Gimnazija Talijanski jezik 4. razred – 70 sati godišnje
Gimnazija Talijanski jezik – 140/105 sati godišnje (početak učenja)
Gimnazija Talijanski jezik 1. razred – 140 sati godišnje
Gimnazija Talijanski jezik 2. razred – 105 sati godišnje
Gimnazija Talijanski jezik 3. razred – 105 sati godišnje
Gimnazija Talijanski jezik 4. razred – 105 sati godišnje
Gimnazija Talijanski jezik – 140/105 sati godišnje (nastavak učenja)
Gimnazija Talijanski jezik 1. razred – 140 sati godišnje
Gimnazija Talijanski jezik 2. razred – 105 sati godišnje
Gimnazija Talijanski jezik 3. razred – 105 sati godišnje
Gimnazija Talijanski jezik 4. razred – 105 sati godišnje
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
F. Učenje i poučavanje predmeta
Iskustva učenja
Uloga učitelja
Okruženje za učenje
Materijali i izvori
Vrijeme poučavanja i učenja
Grupiranje učenika
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. Svrha i opis predmeta
Kurikulum nastavnoga predmeta Talijanski jezik temelji se na suvremenim pristupima učenju i poučavanju stranih jezika i donosi promjene, uvažavajući kvalitetne ideje nacionalnih obrazovnih dokumenata koji su mu prethodili. To je prvi predmetni dokument koji obuhvaća osnovnu i srednju školu, odnosno cijelu obrazovnu vertikalu u pet odgojno ‐ obrazovnih ciklusa.
Ključna promjena koju donosi kurikulum nastavnoga predmeta Talijanski jezik jest odmak od dosadašnjih nastavnih planova i programa. Kurikulum nije nastavni plan i program, temelji se na drukčijim postavkama i tako mu treba i pristupiti.
Promjena koju kurikulum donosi prvenstveno je konceptualna; umjesto navođenja sadržaja koji se u pojedinoj godini učenja i poučavanja jezika moraju obraditi, kurikulum je organiziran po domenama, a temelji se na definiranju odgojno-obrazovnih ishoda usmjerenih na učenika. Kurikulum tako odgovara na zahtjev suvremenih odgojnih i obrazovnih znanosti gdje učenik preuzima središnju ulogu u procesu učenja i poučavanja.
Tri domene na temelju kojih je organiziran kurikulum nastavnoga predmeta Talijanski jezik – Komunikacijska jezična kompetencija , Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom – proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe samoga predmeta. Domene su polazišta odgojno ‐ obrazovnih ishoda koji jasno iskazuju što učenici znaju, mogu učiniti te koje stavove razvijaju u određenoj godini učenja, a formulirani su u skladu s učenikovim razvojnim obilježjima čime se učenicima osigurava kontinuitet u napredovanju i uravnotežen prelazak iz razreda u razred i iz ciklusa u ciklus. Određene su razine usvojenosti svakoga ishoda kako bi učitelj znao što se od učenika očekuje te kako bi prilagodio poučavanje potrebama učenika.
Ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija usmjereni su k stjecanju znanja o stranome jeziku i ovladavanju djelatnostima za uporabu toga znanja u komunikacijskome činu; ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vode k osposobljenosti za uočavanje i interpretaciju sličnosti i razlika između kultura te učinkovitu i kontekstu primjerenu komunikaciju s govornicima talijanskoga jezika što rezultira izgrađivanjem skladnih međukulturnih odnosa; ostvarivanjem ishoda iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom učenika se osposobljava za samostalno i kritičko korištenje različitih izvora znanja i primjenu učinkovitih strategija učenja kao pretpostavke cjeloživotnoga učenja.
Kvalitetu realizacije novoga kurikuluma osigurava učitelj. Njemu je kurikulumom zajamčena autonomija i omogućena veća kreativnost u organizaciji cjelokupnoga procesa poučavanja koja se ogleda u slobodi izbora nastavnih sadržaja i načina poučavanja te u organizaciji vremena posvećenoga ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda.
Kurikulum stavlja naglasak na sigurno i poticajno ‐ fizičko i digitalno ‐ okruženje za učenje, autonomiju učitelja i učenika, suradničko i istraživačko učenje, autentičnost u poučavanju, poticanje međukulturnih susreta, razvoj kreativnoga i kritičkoga mišljenja te multidisciplinarnost i integrirano učenje jezika i sadržaja.
U skladu s promjenama u vezi sa sustavom vrednovanja, kurikulumom se navode elementi, pristupi i načini vrednovanja te sastavnice zaključne ocjene. Vrednovanje znanja kao integralnih dijelova djelatnosti i veća zastupljenost neformalnih načina vrednovanja učeniku pomaže da razumije važnost i smislenost vrednovanja i da preuzme odgovornost za vlastito učenje. Novi načini izvještavanja koji su usmjereni na ono što učenik može, što se od njega očekuje te što i kako treba poboljšati učeniku omogućuju daljnje planiranje i unapređivanje procesa učenja.
U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
U vrijeme globalizacije povećava se mobilnost ljudi i raste važnost znanja stranih jezika te se smanjuju jezične barijere, potiče se međunarodna razmjena i tolerancija. Sposobnost komunikacije na stranome jeziku jedna je od ključnih kompetencija u Europskoj uniji potrebna mladima da uspiju ne samo u današnjem gospodarstvu i suvremenome društvu nego i u osobnim životima.
Jezik je sredstvo komunikacije kojim se izražavaju mišljenja, ideje, informacije, osjećaji i stavovi. Učenjem stranoga jezika potiče se kognitivni, emocionalni, društveni i kulturni razvoj učenika kao osnova za razvijanje različitih strategija učenja kao temelja daljnjega cjeloživotnog učenja.
Svrha učenja stranoga jezika jest razvijanje komunikacijske i socijalne kompetencije radi proširivanja kulturnih i društvenih horizonata. Kako bismo razvili komunikacijske kompetencije, potrebno je osvijestiti važnost razvoja jezičnih djelatnosti. Jezik je jedan od razlikovnih elemenata kulture te njegovo učenje pridonosi upoznavanju međukulturnih sadržaja, a time i razvoju pozitivnih stavova i tolerancije među građanima. Uspoređujući druge kulture i uočavajući različitosti i sličnosti, gradi se vlastiti kulturni identitet. Na taj način učenici putem dijaloga, rasprave, raznolikosti mišljenja razvijaju kritičko mišljenje i uče poštovati raznolikosti (druge i drukčije) i obogaćuju se učeći od drugih. Stječe se iskustvo o tome kako su jezik i kultura neodvojivi i oblikuju identitet neke zemlje.
Cilj je učenja talijanskoga jezika da zajedno s učenjem materinskoga jezika i drugih stranih jezika pridonese razvoju svih oblika pismenosti, odgovornosti za vlastito učenje i samoreguliranoga učenja. Učenje i poučavanje stranih jezika zahtijeva otvoren i fleksibilan metodički pristup temeljen na suvremenim metodama i didaktičkim spoznajama uzimajući u obzir individualne čimbenike u učenju stranoga jezika. Nagla-sak je na uvođenju autentičnih sadržaja primjenjivih u svakodnevnome životu i na primjeni suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
Nastava stranoga jezika od velike je važnosti za aktivno sudjelovanje i uključivanje u obrazovnome i u profesionalnome okruženju te poslije u životu osigurava veću konkurentnost na tržištu rada.
Položaj nastavnoga predmeta Talijanski jezik
Talijanski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikuluma, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim ciklusima i vrstama odgoja i obrazovanja kao redovni, izborni ili fakultativni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o ciklusu i vrsti programa/zanimanja.
Talijanski jezik i materinski je jezik pripadnika talijanske nacionalne manjine i jezik društvene sredine koji omogućava asimilaciju i interkulturaciju u dvojezičnim područjima Republike Hrvatske.
Slika 1. Položaj nastavnoga predmeta Talijanski jezik u cjelokupnome kurikulumu
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
1. Razvoj komunikacijske kompetencije
- razviti produktivne i receptivne jezične djelatnosti (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje) razvijajući sposobnost učinkovite komunikacije u različitim situacijama svakodnevnoga života
- osposobiti učenike za stjecanje jezično-komunikacijske kompetencije u talijanskome jeziku s pomoću koje će zadovoljiti svoje temeljne potrebe i interese u društvenim interakcijama
2. Upoznavanje kultura
- omogućiti učenicima da steknu svijest o različitosti i sličnostima hrvatske i talijanske kulture i jezika te pridonijeti njihovu općem osobnom i društvenom razvoju
- razviti razumijevanje, zanimanje i poštovanje kultura i jezika drugih naroda u Hrvatskoj, Europi i svijetu
- poticati na međunarodnu suradnju i razmjenu te rad na međunarodnim projektima
3. Razvoj medijske pismenosti
- pronalaziti i razumjeti različite izvore informacija, posebno informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, te se njima učinkovito koristiti u učenju i komunikaciji
- osposobiti učenike za procjenjivanje pouzdanosti i korisnosti informacija za proučavanje određene teme
4. Poticanje cjeloživotnoga učenja
- pripremiti učenike za život u međunarodnome, višekulturnom i višejezičnom okruženju
- poticati učenike na nastavak učenja talijanskoga jezika te pridonijeti povećanju mogućnosti daljnjega rada, obrazovanja i provođenja slobodnoga vremena
5. Poticanje odgovornosti za vlastito učenje
- osposobiti učenike za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje i napredak
- poticati učenike na samostalan rad i samoprocjenu tijekom procesa učenja, tj. na samoregulirano učenje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma
Tri su domene predmetnoga kurikuluma talijanskoga kao stranoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe predmeta Talijanski jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti talijanskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta za cjeloživotni razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine cjelovitu strukturu predmetnoga kurikuluma predmeta Talijanski jezik i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve odgojno-obrazovne cikluse unutar predmeta Talijanski jezik, ali nisu nužno jednako zastupljene u svim odgojno-obrazovnim ciklusima.
Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet za takvu komunikaciju jest sposobnost razumijevanja te sposobnost usmene i pisane razmjene informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima.
Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:
- stjecanju znanja o specifičnostima talijanskoga jezika (vokabular i gramatika; stilovi i registri govorenoga i pisanoga stranog jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije) i
- ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnost slušanja i razumijevanja govorenih poruka; sposobnost govorenja; sposobnost započinjanja, održavanja i okončanja razgovora; sposobnost čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova; sposobnost posredovanja).
Razvojem komunikacijske jezične kompetencije, kao procesa izražavanja vlastitoga identiteta i razumijevanja identiteta sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenje jezika.
Jezično posredovanje (jezična medijacija) je složena jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje (recepciju) i proizvodnju (produkciju). Dok u usmenome jezičnome posredovanju treća osoba omogućuje sporazumijevanje drugih dviju ili više osoba koji ne govore isti jezik, u pismenome ili kombiniranome jezičnom posredovanju treća osoba za ine osobe koje ne razumiju polazni jezik sažima više pisanih ili govorenih tekstova ili ih prevodi u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje cilja.
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program nastave talijanskoga jezika na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje i učenje o različitosti.
Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima talijanskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan, što znači da je:
- sposoban razmotriti i usporediti sličnosti i razlike između kultura i jezika
- empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i poštovanje govornika talijanskoga jezika i njihove kulture
- sposoban učinkovito i u kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima talijanskoga jezika što rezultira uzajamnim zadovoljstvom sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanjem skladnih međukulturnih odnosa.
U konačnici, razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije pomaže učeniku da odbaci predrasude i osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i u nenasilnome rješavanju sukoba te pridonosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okruženju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljavanje.
Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom i preduvjet je za cjeloživotni razvoj, kako za talijanski jezik tako i za druge strane jezike, pa i za materinski jezik.
Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te njegova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća:
- sposobnost svjesne, fleksibilne i učinkovite primjene strategija učenja i korištenja jezika koje učeniku pomažu unaprijediti ovladavanje talijanskim jezikom
- razvoj medijske pismenosti te komunikacijskih i prezentacijskih vještina.
Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Samostalan učenik pronalazi, odabire, vrednuje informacije i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Domene Komunikacijska jezična kompetencija , Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom sastavni su dijelovi kurikuluma nastavnoga predmeta Talijanski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i nadopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima i ciklusima. Kurikulumom predložena razrada ishoda nije iscrpna te je učitelj nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. Razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne predstavljaju školske ocjene, već se njima određuje opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.
Ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija podijeljeni su prema receptivnim i produktivnim jezičnim djelatnostima, a razvojnost od nižih k višim razredima ostvaruje se povećavanjem složenosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe – govoreni, pisani, vizualni i multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorena riječ.
Ovisno o godini učenja i poučavanja jezika, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.
U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratki tekst broji do 100 riječi, kratki tekst između 100 i 200 riječi, srednje dugi tekst između 200 i 400 riječi, a dugi tekst više od 400 riječi. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratki tekst broji do 60 riječi, kratki tekst između 60 i 100 riječi, srednje dugi tekst između 100 i 250 riječi, a dugi tekst više od 250 riječi.
Vrlo kratak tekst
Kratak tekst
Srednje dugi tekst
Dugi tekst
Slušanje i čitanje
do 100 riječi
100-200 riječi
200-400 riječi
više od 400 riječi
Govorenje i pisanje
do 60 riječi
60-100 riječi
100-250 riječi
više od 250 riječi
Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, složenost izloženih ideja, stil autora i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran. Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojem ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni učitelja. Po složenosti tekstovi se dijele na: vrlo jednostavne , jednostavne , srednje složene , složene .
U odgojno-obrazovnim ishodima, u svim godinama učenja i poučavanja, navedene su ključne gramatičke strukture. Naveden je samo dio struktura te nije riječ o iscrpnome popisu gramatičkih sadržaja. Strukture su navedene u onome razredu u kojem se očekuje ovladanost na razini uporabe, što ne znači da se one neće pojaviti i prije na razini prepoznavanja ili da se poslije neće proširivati njihova funkcija; dapače, gramatičke bi se strukture trebale reciklirati kroz godine učenja. Isto tako sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putevima.
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija podijeljeni su u tri međusobno povezane komponente: znanja (kulturno specifična i općenita znanja o kulturi), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija , povezani s trećom komponentom - stavovi i vrijednosti, ne mogu se vrednovati po razinama usvojenosti jer su dio osobnoga iskustva i osjećanja svakoga pojedinog učenika.
Leksički sadržaji povezani s domenom Međukulturna komunikacijska kompetencija prisutni su u svim odgojno-obrazovnim ishodima. Stoga u razradi ishoda nisu detaljno navedeni leksički sadržaji povezani s međukulturnom tematikom, nego se sam izbor načina ostvarivanja istih ishoda stavlja na izbor stručnoj procjeni učitelja ovisno o interesima i razvojnoj dobi učenika. Aktivnosti povezane s razradom ishoda po potrebi se mogu provesti i na materinskome jeziku, ovisno o učenikovoj razini znanja stranog jezika.
Ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom podijeljeni su u tri područja – razvijanje pozitivnoga stava, razvijanje samopouzdanja u uporabi jezika te kritičkoga mišljenja, medijska pismenost te strategije učenja jezika. Strategije učenja složena su kategorija postupaka, razmišljanja i oblika ponašanja i pripadaju skupini individualnih čimbenika u učenju stranoga jezika. Neki učenici vjerojatno će biti uspješni i zahvaljujući primjeni manjega broja strategija, ali odabranih u skladu s njihovim osobnim karakteristikama i procjenom njihove učinkovitosti. S obzirom na to da se radi o individualnome čimbeniku, strategije učenja mogu se poučavati, ali se ne može mjeriti razina njihove usvojenosti, već samo učinkovitost njihove primjene u skladu s karakteristikama pojedinoga učenika.
Osnovna škola Talijanski jezik – 70 sati godišnje (učenje od 1.-8. razreda)
Osnovna škola Talijanski jezik 1. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ A.1.1.
Učenik reagira neverbalno i verbalno na slušne i vizualne poticaje poznate tematike.
-povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
- imenuje predmete i osobe u neposrednome okruženju ili na vizualnim predlošcima
- reagira pokretom i mimikom na verbalni poticaj
Učenik reagira neverbalno i verbalno na učestale slušne i vizualne poticaje poznate tematike.
OŠ (1) TJ A.1.2.
Učenik reproducira riječi i vrlo kratke rečenice poznate tematike.
- imenuje predmete i osobe u neposrednome okruženju oponašajući talijanski sustav glasova
- reproducira vrlo kratke i jednostavne brojalice i pjesmice
- predstavlja sebe
Učenik pravilno izgovara uz povremenu pomoć učestale riječi i vrlo kratke rečenice poznate tematike.
OŠ (1) TJ A.1.3.
Učenik preslikava grafijske slike jednostavnih riječi i vrlo kratkih rečenica.
- preslikava jednostavne poznate riječi ili vrlo jednostavne rečenice
Učenik preslikava riječi i vrlo kratke rečenice uglavnom točno i uz povremenu pomoć .
OŠ (1) TJ A.1.4.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
- odgovara na kratka i vrlo jednostavna pitanja
- sudjeluje u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim vođenim dramatizacijama
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru uz povremenu pomoć .
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Obitelj; Škola; Okolina; Blagdani.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim aktivnostima s naglaskom na djelatnosti slušanja s razumijevanjem i govorenja.
Novi sadržaji uvode se u kontekstu te se posreduju globalno, bez osvještavanja i uporabe metajezika. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Sve razredne aktivnosti raznolike su, zanimljive i zabavne i vrlo dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji. Jezični sadržaji uče se imitiranjem, ponavljanjem jezičnih obrazaca.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ B.1.1.
Učenik uočava vrlo jednostavne činjenice o talijanskoj kulturi u njemu bliskim situacijama te razvija radoznalost za talijansku kulturu.
- uočava osnovne i vrlo jednostavne informacije u vezi s kulturom talijanskoga jezika
- pokazuje interes za talijansku kulturu radeći na izvornim materijalima (pjesmice, brojalice, bajke)
Učenik uz povremenu pomoć uočava jednostavne činjenice o talijanskoj kulturi.
OŠ (1) TJ B.1.2.
Učenik prepoznaje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- pravilno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na talijanskome jeziku
Učenik se uglavnom uljudno ophodi na talijanskome jeziku.
OŠ (1) TJ B.1.3.
Učenik uočava važnost prijateljstva prihvaćanjem različitosti.
- prepoznaje važnost dobre suradnje s vršnjacima i najvažnija pravila suradničkoga učenja (poštovanje redoslijeda, pomaganje prijateljima, ostvarivanje zajedničkoga cilja i međuovisnost skupine u radu u skupini)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ C.1.1.
Učenik razvija zanimanje za učenje talijanskoga jezika.
- razvija početni pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika upoznajući najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja crtanjem, igrama, pjesmicama, brojalicama i pokretom
Učenik uz povremenu pomoć upoznaje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
OŠ (1) TJ C.1.2.
Učenik prepoznaje temeljne izvore informacija.
- prepoznaje izvore informacija i koristi se temeljnim izvorima informacija (udžbenik, radna bilježnica, razni audiovizualni materijali)
- koristi slikovni rječnik
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje temeljne izvore informacija te se uz stalnu pomoć koristi slikovnim rječnikom.
OŠ (1) TJ C.1.3.
Učenik prepoznaje najosnovnije strategije učenja talijanskoga jezika.
- postupno usvaja temeljne strategije zapamćivanja značenja riječi i jezičnih struktura uz korištenje audiovizualnih poticaja (slikovne kartice)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje zanimanja za talijanski jezik, prepoznavanje temeljnih izvora informacija i najosnovnijih strategija učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 2. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ A.2.1.
Učenik reagira neverbalno i verbalno na slušne i vizualne poticaje poznate tematike.
- povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
- imenuje predmete i osobe u neposrednome okruženju ili na vizualnim predlošcima
-reagira pokretom i mimikom na verbalni poticaj
Učenik reagira neverbalno i verbalno na učestale slušne i vizualne poticaje poznate tematike.
OŠ (1) TJ A.2.2.
Učenik reproducira riječi i kratke rečenice poznate tematike.
- imenuje predmete i osobe u neposrednome okruženju oponašajući talijanski sustav glasova
- reproducira kratke i jednostavne brojalice i pjesmice
- predstavlja sebe i druge
Učenik pravilno izgovara uz povremenu pomoć učestale riječi i kratke rečenice poznate tematike.
OŠ (1) TJ A.2.3.
Učenik čita i razumije kratke i vrlo jednostavne rečenice u pisanome tekstu.
- čita kratke i vrlo jednostavne rečenice
- razumije usmeno usvojene riječi i kratke i vrlo jednostavne rečenice
Učenik uz povremenu pomoć čita uglavnom točno .
Učenik uz povremenu pomoć razumije kratke i vrlo jednostavne rečenice u pisanome tekstu.
OŠ (1) TJ A.2.4.
Učenik prepisuje jednostavne riječi i kratke rečenice.
- prepisuje jednostavne poznate riječi i kratke rečenice
Učenik prepisuje jednostavne riječi i kratke rečenice uglavnom točno i uz povremenu pomoć .
OŠ (1) TJ A.2.5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
- odgovara na kratka i vrlo jednostavna pitanja
- sudjeluje u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim vođenim dramatizacijama
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru uz povremenu pomoć .
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Obitelj; Škola; Okolina; Blagdani.
Novi sadržaji uvode se u kontekstu te se posreduju globalno, bez osvještavanja i uporabe metajezika. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Sve razredne aktivnosti raznolike su, zanimljive i zabavne i vrlo dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji. Jezični sadržaji uče se imitiranjem, ponavljanjem jezičnih obrazaca.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim aktivnostima s naglaskom na djelatnosti slušanja s razumijevanjem i govorenja. Novi sadržaji uvode se u kontekstu te se posreduju globalno, bez osvještavanja i uporabe metajezika. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Postupno se razvija vještina pisanja kroz prepisivanje jednostavnih, poznatih riječi i kratkih rečenica.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ B.2.1.
Učenik prepoznaje jednostavna obilježja talijanske kulture.
- navodi osnovna obilježja i informacije u vezi s kulturom talijanskoga jezika
- razvija radoznalost za talijansku kulturu radeći na izvornim materijalima (pjesmice, brojalice, priče)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje jednostavna obilježja talijanske kulture.
OŠ (1) TJ B.2.2.
Učenik razlikuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- koristi se osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja tipičnima za talijansku kulturu u školskoj okolini i neposrednoj okolini učenika
Učenik uz povremenu pomoć razlikuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
OŠ (1) TJ B.2.3.
Učenik uočava važnost prijateljstva prihvaćanjem različitosti.
- uspoređuje vlastite karakterne osobine s osobinama drugih učenika na jednostavnim i njemu bliskim primjerima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ C.2.1.
Učenik razvija zanimanje za učenje talijanskoga jezika.
- razvija pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika i prevladava strah od nerazumijevanja i pogrešaka te razumije da su pogreške sastavni dio učenja
- sudjeluje u aktivnostima koje povećavaju zadovoljstvo učenja talijanskoga jezika (crtanje, pjesmice, brojalice, dramatizacija…)
Učenik se uključuje na poticaj i sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (1) TJ C.2.2.
Učenik prepoznaje važnost i svrhu korištenja osnovnih izvora informacija.
- traži objašnjenje novih riječi u slikovnome rječniku
- traži informacije u osnovnim izvorima
Učenik se uz povremenu pomoć snalazi u traženju informacija u osnovnim izvorima.
OŠ (1) TJ C.2.3.
Učenik povezuje najosnovnije strategije učenja talijanskoga jezika.
- postupno usvaja najosnovnije strategije pamćenja značenja
riječi i jezičnih struktura uz korištenje audiovizualnih poticaja (slikovne kartice, mentalne mape i sl.)
- postupno razvija strategije čitanja ponavljanjem za jezičnim modelom
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje zanimanja za talijanski jezik, prepoznavanje važnosti korištenja osnovnih izvora informacija i povezivanje najosnovnijih strategija učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 3. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ A.3.1.
Učenik reagira neverbalno i verbalno na slušne i vizualne poticaje poznate tematike.
- povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
- imenuje predmete i osobe u neposrednome okruženju ili na vizualnim predlošcima
- reagira pokretom i mimikom na verbalni poticaj
Učenik reagira neverbalno i verbalno na učestale slušne i vizualne poticaje poznate tematike.
OŠ (1) TJ A.3.2.
Učenik reproducira riječi i kratke rečenice poznate tematike.
- imenuje predmete i osobe u neposrednome okruženju oponašajući talijanski sustav glasova
- reproducira kratke i jednostavne brojalice i pjesmice
- predstavlja sebe i druge
Učenik pravilno izgovara uz povremenu pomoć učestale riječi i kratke rečenice poznate tematike.
OŠ (1) TJ A.3.3.
Učenik čita i razumije kratke i jednostavne
Rečenice u pisanome tekstu.
- čita kratke i jednostavne rečenice u skladu s jezičnom normom
- razumije usmeno usvojene riječi i kratke i jednostavne rečenice
Učenik uz povremenu pomoć čita uglavnom točno .
Učenik uz povremenu pomoć razumije kratke i jednostavne rečenice u pisanome tekstu.
OŠ (1) TJ A.3.4.
Učenik piše jednostavne riječi i kratke rečenice.
- piše jednostavne poznate riječi i kratke rečenice u skladu s jezičnom normom
Učenik piše jednostavne riječi i kratke rečenice uglavnom točno i uz povremenu pomoć .
OŠ (1) TJ A.3.5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
- odgovara na kratka i vrlo jednostavna pitanja
- sudjeluje u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim vođenim dramatizacijama
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru uz povremenu pomoć .
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Blagdani.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Novi sadržaji uvode se u kontekstu i bez uporabe metajezika. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učenika se postupno upućuje na pojedine pravilnosti i analogije, a strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera. Iako je težište na govornoj komunikaciji, postupno se uvodi i pisano izražavanje.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ B.3.1.
Učenik opisuje jednostavna obilježja talijanske kulture te ih povezuje s poznatim sadržajima.
- navodi osnovna obilježja i informacije u vezi s kulturom talijanskoga jezika
- razvija pozitivan osjećaj prema talijanskoj kulturi radeći na izvornim materijalima (pjesmice, brojalice, priče, bajke)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje jednostavna obilježja talijanske kulture te ih povezuje s vlastitim životom i okruženjem.
OŠ (1) TJ B.3.2.
Učenik se koristi osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- koristi se osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja tipičnima za talijansku kulturu u školskoj okolini i neposrednoj okolini učenika
Učenik se uz povremenu pomoć koristi osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
OŠ (1) TJ B.3.3.
Učenik prepoznaje važnost prijateljstva prihvaćanjem različitosti.
- uspoređuje vlastite karakterne osobine s osobinama drugih učenika na jednostavnim i njemu bliskim primjerima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ C.3.1.
Učenik stječe pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika.
- usvaja pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika putem pjesmica, dramatizacija i jezikolomki ( scioglilingua)
Učenik se uključuje na poticaj i sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (1) TJ C.3.2.
Učenik se koristi temeljnim i vrlo jednostavnim izvorima informacija.
- pronalazi nove riječi u slikovnome rječniku
- koristi se temeljnim izvorima informacija
Učenik se uz povremenu pomoć koristi temeljnim izvorima informacija.
OŠ (1) TJ C.3.3.
Učenik razvija osnovne strategije učenja talijanskoga jezika.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- postupno usvaja osnovne strategije pamćenja značenja riječi i jezičnih struktura uz korištenje audiovizualnih poticaja (slikovne kartice, mentalne mape i sl.)
- razvija strategije čitanja ponavljanjem za jezičnim modelom
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje pozitivnog stava, korištenje vrlo temeljnih izvora informacija te razvijanje osnovnih strategija učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 4. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ A.4.1.
Učenik razumije odslušani vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome odslušanom tekstu
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu.
OŠ (1) TJ A.4.2.
Učenik čita i razumije vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- čita u skladu s jezičnom normom i razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove poznate tematike
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije
Učenik uz povremenu pomoć čita uglavnom točno .
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu poznate tematike.
OŠ (1) TJ A.4.3.
Učenik govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška oponašajući talijanski sustav glasova
- imenuje i opisuje osobe, radnje i stvari u neposrednome okruženju vrlo jednostavnim rečenicama
Učenik uz povremenu pomoć govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (1) TJ A.4.4.
Učenik piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na temelju predloška
- odgovara na postavljena pitanja
- opisuje slikovne predloške koristeći se jednostavnim i kratkim rečenicama poznate tematike u skladu s jezičnom normom
Učenik uz povremenu pomoć piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (1) TJ A.4.5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
- odgovara na kratka i jednostavna pitanja
- sudjeluje u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim vođenim dramatizacijama
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru uz povremenu pomoć .
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji s e odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Vrijeme; Blagdani.
Preporučene gramatičke strukture: articolo, singolare e plurale dei nomi e degli aggettivi, aggettivi possessivi, pronomi interrogativi, indicativo presente dei verbi regolari e irregolari.
Gramatičke strukture se ostvaruju na razini prepoznavanja i/ili globalnog razumijevanja.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Novi sadržaji uvode se u kontekstu i bez uporabe metajezika. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učenika se postupno upućuje na pojedine pravilnosti i analogije, a strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ B.4.1.
Učenik prepoznaje jednostavne činjenice o talijanskoj kulturi te ih povezuje s vlastitim životom i okruženjem.
- navodi osnovne činjenice i informacije u vezi s kulturom talijanskoga jezika
- globalno osvještava postojanje sličnosti i razlika između vlastite i talijanske kulture u aspektima svakodnevnoga života
- razvija pozitivan osjećaj prema talijanskoj kulturi radeći na izvornim materijalima (pjesmice, animirani filmovi , stripovi, priče, bajke)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje jednostavne činjenice o talijanskoj kulturi te ih povezuje s poznatim sadržajima uz stalnu pomoć.
OŠ (1) TJ B.4.2.
Učenik primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- koristi se najosnovnijim obrascima uljudnoga ophođenja tipičnima za talijansku kulturu u školskoj okolini i neposrednoj okolini učenika
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
OŠ (1) TJ B.4.3.
Učenik uočava postojanje različitosti između sebe i drugih te pristupa otvoreno i radoznalo novim situacijama.
- reagira otvoreno i radoznalo u različitim novim situacijama
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ C.4.1.
Učenik stječe pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika.
- razvija zanimanje za učenje talijanskoga jezika kreativno se izražavajući pjesmom i glumom
Učenik se uključuje na poticaj i sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (1) TJ C.4.2.
Učenik se koristi jednostavnim izvorima informacija.
- učenik se koristi popisom riječi na kraju udžbenika (abecedni rječnik)
- izrađuje dodatna nastavna vizualna sredstva (plakat, strip i sl.)
Učenik se uz povremenu pomoć koristi jednostavnim izvorima informacija.
OŠ (1) TJ C.4.3.
Učenik primjenjuje osnovne strategije učenja talijanskoga jezika.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- proširuje aktivni vokabular koristeći se mnemotehnikama
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Stjecanje pozitivnog stava, korištenje jednostavnih izvora informacija te primjena osnovnih strategija učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 5. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ A.5.1.
Učenik razumije odslušani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u vrlo kratkome i jednostavnome odslušanom tekstu
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u vrlo kratkome i jednostavnome tekstu.
OŠ (1) TJ A.5.2.
Učenik čita i razumije vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- čita i razumije vrlo kratke i jednostavne tekstove poznate tematike u skladu s jezičnom normom
Učenik uz povremenu pomoć čita uglavnom točno .
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u vrlo kratkome i jednostavnome tekstu poznate tematike.
OŠ (1) TJ A.5.3.
Učenik govori vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- govori vrlo kratak i jednostavan tekst u sadašnjem vremenu poznate tematike na temelju predloška
- imenuje i opisuje osobe, radnje i stvari u neposrednome okruženju jednostavnim rečenicama
- izražava što mu se sviđa i što mu se ne sviđa
- prepričava vrlo kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć govori vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (1) TJ A.5.4.
Učenik piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- piše vrlo kratak i jednostavan tekst koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama na temelju predloška
- odgovora na postavljena pitanja
- opisuje slikovne predloške koristeći se jednostavnim i kratkim rečenicama poznate tematike u skladu s jezičnom normom
Učenik uz povremenu pomoć piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (1) TJ A.5.5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome vođenom razgovoru.
- odgovara na kratka i jednostavna pitanja
- postavlja jednostavna pitanja prema predlošku
- sudjeluje u vrlo kratkim i jednostavnim vođenim dramatizacijama
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome vođenom razgovoru uz povremenu pomoć .
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se o dabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Vrijeme; Slobodno vrijeme; Blagdani.
Preporučene gramatičke strukture: articolo, singolare e plurale dei nomi e degli aggettivi, aggettivi possessivi, pronomi interrogativi, indicativo presente dei verbi regolari e irregolari (essere, avere, andare, fare).
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Novi sadržaji uvode se u kontekstu i bez uporabe metajezika. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učenika se postupno upućuje na pojedine pravilnosti i analogije, a strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ B.5.1.
Učenik prepoznaje sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture.
- upoznaje svakodnevne navike i aktivnosti talijanskih vršnjaka
- upoznaje talijansku kulturu na izvornim materijalima
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture.
OŠ (1) TJ B.5.2.
Učenik primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- kulturno se ophodi u svakodnevnim situacijama u bližem okruženju
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
OŠ (1) TJ B.5.3.
Učenik opisuje jednostavne primjere međukulturnih susreta.
- uočava da jednako ponašanje u različitim kulturama može imati različito značenje
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ C.5.1.
Učenik stječe pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika.
- odabire jezične djelatnosti koristeći se elementima dramskoga izričaja
Učenik se uključuje na poticaj i sudjeluje u aktivnostima
OŠ (1) TJ C.5.2.
Učenik pronalazi, u skladu s potrebama, različite jednostavne izvore informacija.
- koristi se udžbeničkim rječnikom, internetom te ostalim izvorima znanja
Učenik uz povremenu pomoć pronalazi jednostavne izvore informacija.
OŠ (1) TJ C.5.3.
Učenik odabire i primjenjuje osnovne strategije učenja talijanskoga jezika.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- pronalazi i grupira ključne jezične sadržaje prema zajedničkim obilježjima te stvara primjere i radi bilješke u jezičnome ili grafičkome obliku
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Stjecanje pozitivnog stava, pronalaženje jednostavnih izvora informacija te odabir i primjena osnovnih strategija učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 6. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ A.6.1.
Učenik razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- razumije kratak i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u kratkome i jednostavnome tekstu (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u kratkome i jednostavnome tekstu.
OŠ (1) TJ A.6.2.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- govori kratak i jednostavan tekst u sadašnjem vremenu poznate tematike na temelju predloška
- opisuje i uspoređuje osobe, radnje i stvari u neposrednome okruženju jednostavnim rečenicama
- traži i daje upute
- prepričava kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- izražava obvezu, mogućnost i želju
- izražava ukus i vlastite interese
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (1) TJ A.6.3.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- piše kratak i jednostavan tekst koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama na temelju predloška
- odgovara na postavljena pitanja
- opisuje i uspoređuje osobe, radnje i stvari u neposrednome okruženju, izražava obvezu, mogućnost, želju i sviđanje
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške .
OŠ (1) TJ A.6.4.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
- odgovara na jednostavna pitanja
- postavlja jednostavna pitanja
- sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim i improviziranim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru uz povremenu pomoć .
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se o dabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Vrijeme; Slobodno vrijeme; Zanimanja i usluge; Blagdani.
Preporučene gramatičke strukture: indicativo presente dei verbi regolari e irregolari, comparazione degli aggettivi, imperativo diretto, pronomi diretti.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan i temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji, uz uvođenje u osnove metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Postupno se uravnotežuje odnos svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ B.6.1.
Učenik opisuje sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture.
- navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture u aspektima svakodnevnoga života
Učenik uz povremenu pomoć navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture.
OŠ (1) TJ B.6.2.
Učenik primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- kulturno se ophodi u kontaktima s izvornim govornicima
- primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u različitim vrstama komunikacije (razglednice, telefonski razgovor, e-mail, SMS)
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
OŠ (1) TJ B.6.3.
Učenik opisuje jednostavne primjere međukulturnih susreta te razmatra moguće uzroke nesporazuma.
- koristi se jednostavnim komunikacijskim strategijama
za rješavanje nesporazuma (neverbalna komunikacija, traženje dodatnih informacija, pojednostavljivanje, objašnjavanje i sl.)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ C.6.1.
Učenik razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- uz detaljne smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga života
Učenik se samostalno uključuje i aktivno sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (1) TJ C.6.2.
Učenik organizira, u skladu s potrebama, različite izvore informacija.
- učenik se koristi udžbeničkim i dvojezičnim rječnikom te ostalim izvorima znanja
- priprema jednostavna izlaganja uz pomoć smjernica u suradnji s drugim učenicima
Učenik uz povremenu pomoć organizira različite izvore informacija.
OŠ (1) TJ C.6.3.
Učenik odabire i primjenjuje osnovne strategije učenja talijanskoga jezika.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- pronalazi i grupira ključne jezične sadržaje prema zajedničkim obilježjima te stvara primjere i radi bilješke u jezičnome ili grafičkome obliku
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje samopouzdanja, organizacija različitih izvora informacija te odabir i primjena osnovnih strategija učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 7. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ A.7.1.
Učenik razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- razumije kratak i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike
- prepoznaje glavnu misao, izdvaja informacije u kratkome i jednostavnome tekstu i prepoznaje kronološki slijed događaja (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja
većinu informacija u kratkome i jednostavnome tekstu.
OŠ (1) TJ A.7.2.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike u sadašnjem i prošlom vremenu
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- prepričava kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike uz manje pogreške .
OŠ (1) TJ A.7.3.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- piše kratak i jednostavan tekst u sadašnjem i prošlom vremenu poznate tematike na temelju predloška koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške .
OŠ (1) TJ A.7.4.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
- postavlja jednostavna pitanja i odgovara na jednostavna pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim i improviziranim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru uz povremenu pomoć .
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se o dabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Vrijeme; Slobodno vrijeme; Zanimanja i usluge; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život; Blagdani.
Preporučene gramatičke strukture: passato prossimo, indicativo imperfetto, pronomi indiretti.
U receptivnim djelatnostima učenik može razumjeti perfekt i imperfekt, dok je u produktivnim djelatnostima naglasak na perfektu.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan i temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji, uz uvođenje u osnove metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Postupno se uravnotežuje odnos svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ B.7.1.
Učenik opisuje osnovna obilježja talijanske kulture te uočava sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture.
- uspoređuje vlastite interese s interesima talijanskih vršnjaka (film, strip i glazba, prezentacija i video)
- upoznaje talijansku kulturu na izvornim materijalima
Učenik uz povremenu pomoć opisuje osnovna obilježja talijanske kulture i uočava sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture.
OŠ (1) TJ B.7.2.
Učenik primjenjuje primjerene obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- učenik primjenjuje obrasce uljudnoga ophođenja u svome širem okuženju te na putovanjima
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje primjerene obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
OŠ (1) TJ B.7.3.
Učenik na jednostavnim, konkretnim primjerima uočava važnost poštovanja vlastite i talijanske kulture.
- postupno razvija razumijevanje za talijansku kulturu i običaje i toleranciju
- poštuje svoje vrijednosti i običaje te osjeća suosjećanje i poštovanje prema vrijednostima i običajima drugih
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ C.7.1.
Učenik postupno razvija samopouzdanje i kritičko mišljenje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- uz detaljne smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga života
Učenik se samostalno uključuje i aktivno sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (1) TJ C.7.2.
Učenik odabire različite izvore informacija u skladu s vlastitim potrebama i interesima.
- koristi se udžbeničkim i dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
- razvija sposobnost prikazivanja rezultata skupnoga ili individualnoga istraživanja (plakati, prezentacije i sl.)
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite izvore informacija.
OŠ (1) TJ C.7.3.
Učenik vrednuje korištene strategije učenja talijanskoga jezika te postupno razvija oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- povezuje već poznate strukture za svladavanje novih sadržaja (s pomoću mentalnih mapa i mnemotehnika)
- bilježi i grupira ključne činjenice/ideje u svrhu globalnoga razumijevanja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje samopouzdanja i kritičkog mišljenja, odabir različitih izvora informacija, vrednovanje korištenih strategija učenja te razvijanje oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 8. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ A.8.1.
Učenik razumije srednje dug i jednostavan tekst poznate tematike.
- razumije srednje dug i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike
- prepoznaje glavnu misao, izdvaja informacije u srednje dugome i jednostavnome tekstu i primjenjuje ih u
novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima
-prepoznaje kronološki slijed događaja (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u srednje dugome i jednostavnome tekstu i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
OŠ (1) TJ A.8.2.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnoga interesa.
- govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnoga interesa u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu
- iznosi svoje planove i želje za budućnost
- prepričava kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- koristeći se zadanim smjernicama, priprema i drži kratko, uvježbano izlaganje poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnoga interesa uz manje pogreške .
OŠ (1) TJ A.8.3.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnoga interesa.
- piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnoga interesa na temelju predloška koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- iznosi svoje planove i želje za budućnost
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnoga interesa na temelju predloška uz manje pogreške .
OŠ (1) TJ A.8.4.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
- postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- sudjeluje u srednje dugim vođenim dijalozima i kratkim improviziranim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru uz povremenu pomoć .
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se o dabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Vrijeme; Slobodno vrijeme; Zanimanja i usluge; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život; Obrazovanje; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Okoliš; Blagdani.
Preporučene gramatičke strukture: futuro semplice, condizionale semplice, pronomi indiretti e diretti.
Kod sudjelovanja u formalnim oblicima govorne interakcije naglasak je na funkcionalnoj uporabi kondicionala.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan i temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji, uz uvođenje u osnove metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Postupno se uravnotežuje odnos svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ B.8.1.
Učenik razlikuje činjenice o talijanskoj kulturi te ih uspoređuje s vlastitim iskustvom.
- razlikuje značenje gesta u talijanskoj kulturi
- uspoređuje život mladih u Hrvatskoj i Italiji
- upoznaje talijansku kulturu na izvornim materijalima
Učenik uz povremenu pomoć razlikuje činjenice o talijanskoj kulturi te ih uspoređuje s vlastitim iskustvom.
OŠ (1) TJ B.8.2.
Učenik primjenjuje obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku te pristupa otvoreno i radoznalo novim sadržajima i situacijama.
- prepoznaje osnovna obilježja verbalne i neverbalne komunikacije karakteristična za govornike talijanskoga jezika
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku te u nekim situacijama pristupa otvoreno i radoznalo novim sadržajima i situacijama.
OŠ (1) TJ B.8.3.
Učenik na jednostavnim, konkretnim primjerima opisuje važnost poštovanja vlastite i talijanske kulture.
- uz pomoć sugovornika (učitelja) na vrlo jednostavan način traži dodatne informacije radi razumijevanja kulturološki uvjetovanih sadržaja, uključujući i proširenje stereotipnih predodžaba
- učenik prepoznaje važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja, altruizam i prihvaćanje različitosti te iskazuje empatiju prema drugima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (1) TJ C.8.1.
Učenik razvija samopouzdanje i kritičko mišljenje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- uz smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga života
- otvoreno prihvaća prilike za korištenje talijanskoga jezika izvan nastave
Učenik se samostalno uključuje i aktivno sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (1) TJ C.8.2.
Učenik vrednuje izvore informacija potrebne za učenje talijanskoga jezika.
- koristi se udžbeničkim i dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
- koristeći se zadanim smjernicama, priprema i drži kratko, uvježbano izlaganje na temu iz svakodnevnoga života
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje izvore informacija potrebne za učenje talijanskoga jezika.
OŠ (1) TJ C.8.3.
Učenik razvija vlastite strategije učenja talijanskoga jezika te
Oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- usvaja novo gradivo s pomoću već poznatih struktura
- međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje samopouzdanja i kritičkog mišljenja, vrednovanje izvora informacija, razvijanje vlastitih strategija učenja te oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik – 70 sati godišnje (učenje od 4.-8. razreda)
Osnovna škola Talijanski jezik 4. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ A.4.1.
Učenik reagira neverbalno i verbalno na slušne i vizualne poticaje poznate tematike.
- povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
- imenuje predmete i osobe u neposrednome okruženju ili na vizualnim predlošcima
- reagira pokretom i mimikom na verbalni poticaj
Učenik reagira neverbalno i verbalno na učestale slušne i vizualne poticaje poznate tematike.
OŠ (2) TJ A.4.2.
Učenik razumije odslušani vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome odslušanom tekstu
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu.
OŠ (2) TJ A.4.3.
Učenik čita i razumije vrlo kratak i vrlo jednostavan tekt poznate tematike.
- čita u skladu s jezičnom normom i razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove poznate tematike
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije
Učenik uz povremenu pomoć čita uglavnom točno.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu poznate tematike.
OŠ (2) TJ A.4.4.
Učenik govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška oponašajući talijanski sustav glasova
- predstavlja sebe
- imenuje i opisuje osobe, radnje i stvari u neposrednome okruženju vrlo jednostavnim rečenicama
Učenik uz povremenu pomoć govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.4.5.
Učenik piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na temelju predloška
- odgovara na postavljena pitanja
- opisuje slikovne predloške koristeći se vrlo jednostavnim i vrlo kratkim rečenicama poznate tematike u skladu s jezičnom normom
Učenik uz povremenu pomoć piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.4.6.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
- odgovara na kratka i jednostavna pitanja
- sudjeluje u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim vođenim dramatizacijama
-sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Vrijeme; Blagdani.
Preporučene gramatičke strukture: articolo, singolare e plurale dei nomi e degli aggettivi, aggettivi possessivi, pronomi interrogativi, indicativo presente dei verbi regolari e irregolari.
Gramatičke strukture se ostvaruju na razini prepoznavanja i/ili globalnog razumijevanja.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Novi sadržaji uvode se u kontekstu i bez uporabe metajezika. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učenika se postupno upućuje na pojedine pravilnosti i analogije, a strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ B.4.1.
Učenik uočava i prepoznaje jednostavna obilježja talijanske kulture te razvija radoznalost za talijansku kulturu.
- prepoznaje osnovne i jednostavne činjenice u vezi s kulturom talijanskoga jezika
- pokazuje i razvija interes i radoznalost za talijansku kulturu radeći na izvornim materijalima (pjesmice, brojalice, priče, bajke, animirani filmovi)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje jednostavne činjenice o talijanskoj kulturi.
OŠ (2) TJ B.4.2.
Učenik prepoznaje i primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- pravilno reagira i koristi se osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja tipičnima za talijansku kulturu u školskoj okolini i neposrednoj okolini učenika
Učenik se uglavnom uljudno ophodi na talijanskome jeziku.
OŠ (2) TJ B.4.3.
Učenik prepoznaje važnost prijateljstva uočavanjem i prihvaćanjem različitosti.
- prepoznaje važnost dobre suradnje s vršnjacima i najvažnija pravila suradničkoga učenja
(poštovanje redoslijeda, pomaganje prijateljima, ostvarivanje zajedničkoga cilja i međuovisnost skupine u radu u skupini)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ C.4.1.
Učenik razvija zanimanje i pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika.
- razvija početni pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika upoznajući osnovne tehnike kreativnoga izražavanja igrama, crtanjem, pjesmicama, brojalicama i pokretom
Učenik se uključuje na poticaj i sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (2) TJ C.4.2.
Učenik prepoznaje važnost i svrhu korištenja osnovnih izvora informacija te se koristi jednostavnim izvorima informacija.
- prepoznaje izvore informacija i koristi se temeljnim izvorima informacija (udžbenik, radna bilježnica, razni audio-vizualni materijali)
- izrađuje i koristi se slikovnim rječnikom
Učenik se uz povremenu pomoć snalazi u traženju informacija u osnovnim izvorima informacija.
OŠ (2) TJ C.4.3.
Učenik prepoznaje i razvija osnovne strategije učenja talijanskoga jezika.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- postupno razvija temeljne strategije zapamćivanja riječi i jezičnih struktura uz korištenje audio-vizualnih poticaja (slikovne kartice)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje zanimanja za talijanski jezik, korištenje jednostavnih izvora informacija te prepoznavanje i razvijanje osnovnih strategija učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 5. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ A.5.1.
Učenik razumije odslušani vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome odslušanom tekstu
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu.
OŠ (2) TJ A.5.2.
Učenik čita i razumije vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- čita i razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove poznate tematike u skladu s jezičnom normom
Učenik uz povremenu pomoć čita uglavnom točno.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu poznate tematike.
OŠ (2) TJ A.5.3.
Učenik govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst u sadašnjem vremenu poznate tematike na temelju predloška
- predstavlja sebe
- imenuje i opisuje osobe, radnje i stvari u neposrednome okruženju jednostavnim rečenicama
- izražava što mu se sviđa i što mu se ne sviđa
- prepričava vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.5.4.
Učenik piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst u sadašnjem vremenu koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama na temelju predloška
- odgovara na postavljena pitanja
- opisuje slikovne predloške koristeći se jednostavnim i kratkim rečenicama poznate tematike u skladu s jezičnom normom
Učenik uz povremenu pomoć piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.5.5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
- odgovara na kratka i jednostavna pitanja
- postavlja jednostavna pitanja prema predlošku
- sudjeluje u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim vođenim dramatizacijama
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Vrijeme; Slobodno vrijeme; Blagdani.
Preporučene gramatičke strukture: articolo, singolare e plurale dei nomi e degli aggettivi, aggettivi possessivi, pronomi interrogativi, indicativo presente dei verbi regolari e irregolari (essere, avere, andare, fare).
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Novi sadržaji uvode se u kontekstu i bez uporabe metajezika. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učenika se postupno upućuje na pojedine pravilnosti i analogije, a strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ B.5..1
Učenik prepoznaje sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture.
- upoznaje svakodnevne navike i aktivnosti talijanskih vršnjaka
- upoznaje talijansku kulturu na izvornim materijalima
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture.
OŠ (2) TJ B.5.2.
Učenik primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- kulturno se ophodi u svakodnevnim situacijama u bližem okruženju
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
OŠ (2) TJ B.5.3.
Učenik pristupa otvoreno i radoznalo novim situacijama.
- reagira otvoreno i radoznalo u različitim novim situacijama
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ C.5.1.
Učenik razvija zanimanje i stječe pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika.
- razvija zanimanje za učenje talijanskoga jezika kreativno se izražavajući pjesmom i glumom
Učenik se uključuje na poticaj i sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (2) TJ C.5.2.
Učenik pronalazi, u skladu s potrebama, jednostavnim izvorima informacija.
- koristi se udžbeničkim rječnikom, internetom te ostalim izvorima informacija
Učenik uz povremenu pomoć pronalazi jednostavne izvore informacija.
OŠ (2) TJ C.5.3.
Učenik odabire i primjenjuje osnovne strategije učenja talijanskoga jezika.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- proširuje aktivni vokabular koristeći se mnemotehnikama
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Stjecanje pozitivnog stava, pronalaženje jednostavnih izvora informacija te odabir i primjena osnovnih strategija učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 6. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ A.6.1.
Učenik razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- razumije kratak i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u kratkome i jednostavnome tekstu (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u kratkome i jednostavnome tekstu.
OŠ (2) TJ A.6.2.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- govori kratak i jednostavan tekst u sadašnjem vremenu poznate tematike na temelju predloška
- opisuje i uspoređuje osobe, radnje i stvari u neposrednome okruženju jednostavnim rečenicama
- traži i daje upute
- prepričava kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- izražava obvezu, mogućnost i želju
- izražava ukus i vlastite interese
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.6.3.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- piše kratak i jednostavan tekst na temelju predloška u sadašnjem vremenu koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- odgovara na postavljena pitanja
- opisuje i uspoređuje osobe, radnje i stvari u neposrednome okruženju
- izražava obvezu, mogućnost, želju, sviđanje i vlastite interese
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.6.4.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome vođenom razgovoru.
- odgovara na jednostavna pitanja
- postavlja jednostavna pitanja
- sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim i improviziranim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Vrijeme; Slobodno vrijeme; Zanimanja i usluge; Blagdani.
Preporučene gramatičke strukture: indicativo presente dei verbi regolari e irregolari, comparazione degli aggettivi, imperativo diretto, pronomi diretti.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan i temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji, uz uvođenje u osnove metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Postupno se uravnotežuje odnos svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ B.6.1.
Učenik opisuje sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture.
- navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture u aspektima svakodnevnoga života i događaja
Učenik uz povremenu pomoć navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture.
OŠ (2) TJ B.6.2.
Učenik primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u različitim vrstama komunikacije (razglednice, telefonski razgovori, e-mail, SMS)
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
OŠ (2) TJ B.6.3.
Učenik opisuje jednostavne primjere međukulturnih susreta.
- uočava da jednako ponašanje u različitim kulturama može imati različito značenje
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ C.6.1.
Učenik razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- uz detaljne smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga života
Učenik se samostalno uključuje i aktivno sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (2) TJ C.6.2.
Učenik organizira, u skladu s potrebama, različite izvore informacija.
- učenik se koristi udžbeničkim i dvojezičnim rječnikom te ostalim izvorima znanja
- priprema jednostavna izlaganja uz pomoć smjernica u suradnji s drugim učenicima
Učenik uz povremenu pomoć organizira različite izvore informacija.
OŠ (2) TJ C.6.3.
Učenik odabire i primjenjuje osnovne strategije učenja talijanskoga jezika.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- pronalazi i grupira ključne jezične sadržaje prema zajedničkim obilježjima te stvara primjere i radi bilješke
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje samopouzdanja, organizacija različitih izvora informacija te odabir i primjena osnovnih strategija učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 7. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ A.7.1.
Učenik razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- razumije kratak i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike
- prepoznaje glavnu misao, izdvaja informacije u kratkome i jednostavnome tekstu i prepoznaje kronološki slijed događaja (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u kratkome i jednostavnome tekstu.
OŠ (2) TJ A.7.2.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike u sadašnjem i prošlom vremenu
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- prepričava jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.7.3.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška u sadašnjem i prošlom vremenu koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.7.4.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
- postavlja jednostavna pitanja i odgovara na jednostavna pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- sudjeluje u jednostavnim vođenim i improviziranim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Vrijeme; Slobodno vrijeme; Zanimanja i usluge; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život; Blagdani.
Preporučene gramatičke strukture: passato prossimo, indicativo imperfetto, pronomi indiretti.
U receptivnim djelatnostima učenik može razumjeti perfekt i imperfekt, dok je u produktivnim djelatnostima naglasak na perfektu.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan i temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji, uz uvođenje u osnove metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Postupno se uravnotežuje odnos svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ B.7.1
Učenik opisuje osnovna obilježja talijanske kulture te uočava sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture.
- uspoređuje vlastite interese s interesima talijanskih vršnjaka (film, strip, glazba, prezentacija i video)
Učenik uz povremenu pomoć opisuje osnovna obilježja talijanske kulture te uočava sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture.
OŠ (2) TJ B.7.2.
Učenik primjenjuje primjerene obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
- učenik primjenjuje obrasce uljudnoga ophođenja u svome širem okruženju te na putovanjima
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje primjerene obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
OŠ (2) TJ B.7.3.
Učenik na jednostavnim, konkretnim primjerima uočava važnost poštovanja vlastite i talijanske kulture.
- postupno razvija razumijevanje za talijansku kulturu i običaje i toleranciju
- poštuje svoje vrijednosti i običaje te osjeća suosjećanje i poštovanje prema vrijednostima i običajima drugih
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ C.7.1.
Učenik razvija samopouzdanje i kritičko mišljenje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- uz detaljne smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga života
Učenik se samostalno uključuje i aktivno sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (2) TJ C.7.2.
Učenik odabire različite izvore informacija u skladu s vlastitim potrebama i interesima.
- koristi se udžbeničkim i dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
- razvija sposobnost prikazivanja rezultata skupnoga ili individualnoga istraživanja (plakati, prezentacije i sl.)
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje izvore informacija potrebne za učenje talijanskoga jezika.
OŠ (2) TJ C.7.3.
Učenik vrednuje korištene strategije učenja talijanskoga jezika te postupno razvija oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- povezuje već poznate strukture za svladavanje novih sadržaja (s pomoću mentalnih mapa i mnemotehnika)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje samopouzdanja, organiziranje različitih izvora informacija, odabir i primjena osnovnih strategija ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola Talijanski jezik 8. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ A.8.1.
Učenik razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- razumije kratak i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike
- prepoznaje glavnu misao, izdvaja informacije u kratkome i jednostavnome tekstu i primjenjuje ih u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima
- prepoznaje kronološki slijed događaja (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u kratkome i jednostavnome tekstu i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
OŠ (2) TJ A.8.2.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnog interesa.
- govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnoga interesa u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu
- iznosi svoje planove i želje za budućnost
- prepričava kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- koristeći se zadanim smjernicama, priprema i drži kratko, uvježbano izlaganje poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnog interesa uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.8.3.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnog interesa.
- piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnoga interesa u sadašnjem, prošlom ili budućem vremenu na temelju predloška koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnog interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.8.4.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
- postavlja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- sudjeluje u srednje dugim vođenim dijalozima i kratkim improviziranim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Preporučene teme: Osobni identitet; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Vrijeme; Slobodno vrijeme; Zanimanja i usluge; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život; Obrazovanje; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Okoliš; Blagdani.
Preporučene gramatičke strukture: futuro semplice, condizionale semplice, pronomi indiretti e diretti.
Kod sudjelovanja u formalnim oblicima govorne interakcije naglasak je na funkcionalnoj uporabi kondicionala.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan i temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji, uz uvođenje u osnove metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Postupno se uravnotežuje odnos svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ (2) TJ B.8.1.
Učenik razlikuje činjenice o talijanskoj kulturi te ih uspoređuje s vlastitim iskustvom.
- kulturno se ophodi u kontaktima s izvornim govornicima
- razlikuje značenje gesta u talijanskoj kulturi
- uspoređuje život mladih u Hrvatskoj i Italiji
- upoznaje talijansku kulturu na izvornim materijalima
Učenik uz povremenu pomoć razlikuje činjenice o talijanskoj kulturi te ih uspoređuje s vlastitim iskustvom.
OŠ (2) TJ B.8.2.
Učenik primjenjuje obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku te pristupa otvoreno i radoznalo novim sadržajima i situacijama.
- prepoznaje osnovna obilježja verbalne i neverbalne komunikacije karakteristična za govornike talijanskoga jezika
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje obrasce uljudnog ophođenja na talijanskome jeziku te u nekim situacijama pristupa otvoreno i radoznalo novim sadržajima i situacijama..
OŠ (2) TJ B.8.3.
Učenik na jednostavnim, konkretnim primjerima opisuje međukulturne razlike i razmatra moguće uzroke nesporazuma.
- koristi se jednostavnim komunikacijskim strategijama za rješavanje nesporazuma (neverbalna komunikacija, traženje dodatnih informacija, pojednostavljivanje, objašnjavanje i sl.)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
OŠ (2) TJ C.8.1.
Učenik razvija samopouzdanje i kritičko mišljenje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- uz smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga života
- otvoreno prihvaća prilike za korištenje talijanskoga jezika izvan nastave
Učenik se samostalno uključuje i aktivno sudjeluje u aktivnostima.
OŠ (2) TJ C.8.2.
Učenik organizira i koristi izvore informacija potrebne za učenje talijanskoga jezika.
- koristi se udžbeničkim i dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
Učenik uz povremenu pomoć organizira izvore informacija potrebne za učenje talijanskoga jezika.
OŠ (2) TJ C.8.3.
Učenik razvija vlastite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- usvaja novo gradivo s pomoću već poznatih struktura
- međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje samopouzdanja i kritičkog mišljenja, organiziranje i korištenje izvora informacija, razvijanje vlastitih strategija učenja te oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik – 70 sati godišnje (početak učenja)
Gimnazija Talijanski jezik 1. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.1.1.
Učenik sluša i razumije vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije vrlo kratak i vrlo jednostavan slušani i audiovizualni tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu.
SŠ (2) TJ A.1.2.
Učenik čita i razumije vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnoga ili općega interesa.
- čita u skladu s jezičnom normom
- razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne pisane tekstove na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
Učenik uz povremenu pomoć čita uglavnom točno.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
SŠ (2) TJ A.1.3.
Učenik govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst u sadašnjem vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška oponašajući talijanski sustav glasova
- predstavlja sebe
- imenuje i opisuje osobe, radnje i stvari u neposrednom okruženju
- izražava obavezu, mogućnost i želju
- izražava što mu se sviđa i što mu se ne sviđa
- prepričava vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.1.4.
Učenik piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst u sadašnjem vremenu koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška u skladu s jezičnom normom
- predstavlja sebe
- odgovora na postavljena pitanja
- opisuje slikovne predloške
- izražava obavezu, mogućnost, želju i sviđanje
Učenik uz povremenu pomoć piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.1.5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općeg interesa.
- odgovara na kratka i jednostavna pitanja
-postavlja jednostavna pitanja prema predlošku
- sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim dijalozima
-sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici).
Preporučene gramatičke strukture: articolo, nomi, aggettivi, pronomi, preposizioni, indicativo presente.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.1.1.
Učenik uočava i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi uspoređujući ih s vlastitim iskustvom.
- uočava i navodi osnovna obilježja i informacije u vezi s kulturom talijanskoga jezika
- pokazuje i razvija interes i radoznalost za talijansku kulturu radeći na izvornim materijalima ( pjesme , igre, časopisi, film, letak)
Učenik uz povremenu pomoć uočava i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi uspoređujući ih s vlastitim iskustvom.
SŠ (2) TJ B.1.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
- uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u jednostavnim međukulturnim situacijama
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje prikladne obrasce ponašanja.
SŠ (2) TJ B.1.3.
Učenik poštuje drugačije svjetonazore.
- otvoreno reagira na strane i nerazumljive sadržaje, ponašanja i situacije
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.1.1.
Učenik razvija zanimanje, pozitivan stav i samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- razvija početni pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika kreativno se izražavajući (pjesma, igra, strip, film)
Učenik se samostalno uključuje i aktivno sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.1.2.
Učenik odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija.
SŠ (2) TJ C.1.3.
Učenik primjenjuje osnovne strategije učenja stranoga jezika.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- učinkovito se koristi strategijama učenja u skladu s vlastitim stilovima i potrebama učenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje zanimanja za talijanski jezik, pozitivnog stava i samopouzdanje, odabir različitih vrsta izvora informacija te osnovne strategije učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 2. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.2.1.
Učenik razumije kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije kratke i jednostavne slušane, pisane i audiovizualne tekstove na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u kratkome i jednostavnome tekstu (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u kratkome i jednostavnome tekstu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
SŠ (2) TJ A.2.2.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori kratak i jednostavan tekst u sadašnjem i prošlom vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška
- opisuje i uspoređuje osobe, radnje i stvari u neposrednom okruženju
- izražava ukus i vlastite interese
- opisuje događaje iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- prepričava kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.2.3.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše kratak i jednostavan tekst u sadašnjem i prošlom vremenu koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška
- odgovora na postavljena pitanja, opisuje slikovne predloške
- izražava ukus i vlastite interese
- opisuje događaje iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.2.4.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome vođenom razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općeg interesa.
- odgovara na kratka i jednostavna pitanja
- postavlja jednostavna pitanja prema predlošku
- sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome vođenom razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život, Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji).
Preporučene gramatičke strukture: passato prossimo, comparazione degli aggettivi, pronomi diretti e indiretti.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.2.1.
Učenik razlikuje bitna obilježja talijanske kulture uspoređujući ih s obilježjima hrvatske kulture.
- traži dodatne informacije radi razumijevanja kulturološki uvjetovanih sadržaja
Učenik uz povremenu pomoć razlikuje bitna obilježja talijanske kulture.
SŠ (2) TJ B.2.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
- uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, skype, chat, telefonski razgovor, SMS, e-mail)
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te uz povremenu pomoć prilagođava obrasce vlastitoga ponašanja u jednostavnim nepoznatim situacijama.
SŠ (2) TJ B.2.3.
Učenik osvještava postojanje stereotipa i predrasuda.
- povezuje uzroke stereotipa s prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.2.1.
Učenik razvija pozitivan stav i samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- uz detaljne smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga života
- otvoreno prihvaća prilike za korištenje talijanskog jezika izvan nastave
Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.2.2.
Učenik pronalazi i organizira informacije u skladu sa svrhom i ciljem zadatka.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
SŠ (2) TJ C.2.3.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- učinkovito se koristi strategijama učenja jezika u skladu s vlastitim stilovima i potrebama učenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje pozitivnog stava i samopouzdanja, pronalaženje i organiziranje informacija te primjena jednostavnih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 3. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.3.1.
Učenik razumije kratak i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira kratke i srednje složene slušane, pisane i audiovizualne tekstove na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u kratkome i srednje složenome tekstu i primjenjuje ih u novonastaloj situaciji
- prepoznaje kronološki slijed događaja (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik prepoznaje glavnu misao, analizira većinu informacija u kratkome i srednje složenome tekstu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.3.2.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori kratak i jednostavan tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- iznosi planove za budućnost
- izriče i razlikuje uzrok i posljedicu u jednostavnoj govornoj produkciji
- govori kratke i jednostavne upute
- prepričava kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.3.3.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše kratak i jednostavan tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška
- odgovora na postavljena pitanja, opisuje slikovne predloške
- opisuje događaje i navike iz osobnog iskustva u prošlosti
- iznosi planove za budućnost
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.3.4.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općeg interesa.
- odgovara na kratka i jednostavna pitanja
-postavlja jednostavna pitanja prema predlošku
- sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim i improviziranim dijalozima
-sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život, Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Okoliš, Gospodarstvo).
Preporučene gramatičke strukture: futuro semplice, indicativo imperfetto.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.3.1.
Učenik izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i talijanske kulture.
- istražuje i upoznaje talijansku kulturu koristeći se izvornim materijalima
- istražuje činjenice o talijanskome društvu i događajima
- poštuje vrijednosti talijanske umjetnosti i književnosti
Učenik uz povremenu pomoć izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i talijanske kulture.
SŠ (2) TJ B.3.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te fleksibilno reagira u nepoznatim situacijama.
- pokazuje zanimanje za upoznavanje talijanskih izvornih govornika te otvoreno pristupa komunikaciji
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u velikome broju poznatih te u manjem broju nepoznatih situacija.
SŠ (2) TJ B.3.3.
Učenik prihvaća različitosti te odgovorno sudjeluje u pitanjima bitnima za jezičnu i kulturnu zajednicu.
- iznosi stav o jednakosti svih kultura, svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti
- preispituje vlastite i tuđe pretpostavke, stereotipe, predrasude
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.3.1.
Učenik stječe samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- uz smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga života
- otvoreno prihvaća prilike za korištenje talijanskoga jezika izvan nastave
Učenik se samostalno uključuje i povremeno sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.3.2.
Učenik sažima i uspoređuje informacije iz različitih izvora.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja, uključujući i elektroničke medije
- priprema i izlaže prezentacije na odabranu temu
Učenik uz povremenu pomoć sažima i uspoređuje informacije iz različitih izvora informacija.
SŠ (2) TJ C.3.3.
Učenik analizira i kombinira različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- razvija naviku korištenja talijanskoga jezika u svakodnevnome životu
- međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Stjecanje samopouzdanja, sažimanje i uspoređivanje informacija iz različitih izvora te analiziranje i kombiniranje različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 4. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.4.1.
Učenik razumije dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira srednje duge i srednje složene slušane, pisane i audiovizualne tekstove na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u srednje dugome i srednje složenome tekstu i primjenjuje ih u novonastaloj situaciji
- prepoznaje kronološki slijed događaja (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik prepoznaje glavnu misao, analizira većinu informacija u srednje dugome i srednje složenome tekstu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.4.2.
Učenik govori kratak i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori kratak i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- iznosi planove i želje za budućnost te ih ukratko objašnjava
- govori kratke i jednostavne upute
- prepričava kratak i srednje složen tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- koristeći se zadanim smjernicama priprema i drži kratko, uvježbano izlaganje poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.4.3.
Učenik piše kratak i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše kratak i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška
- odgovora na postavljena pitanja, opisuje slikovne predloške
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- iznosi planove i želje za budućnost te ih ukratko objašnjava
- piše kratke i jednostavne upute
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
OŠ (2) TJ A.4.4.
Učenik sudjeluje u kratkome i srednje složenome razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općeg interesa.
- postavlja pitanja i odgovara na njih
- sudjeluje u kratkim improviziranim i srednje složenim vođenim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
interakcije koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život, Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Okoliš, Gospodarstvo; Aktualne društvene i kulturološke teme; Obrazovanje i svijet rada).
Preporučene gramatičke strukture: condizionale semplice, imperativo.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.4.1.
Učenik procjenjuje utjecaj vlastite kulture na doživljavanje stranih kultura.
- stvara pretpostavke o razlikama i sličnostima između kulturnih skupina
- kritički promišlja o hrvatskoj i talijanskoj kulturi
Učenik na jednostavnim primjerima procjenjuje utjecaj vlastite kulture na doživljavanje stranih kultura.
SŠ (2) TJ B.4.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te fleksibilno reagira u nepoznatim situacijama.
- primjenjuje znanje, vještine, stavove i vrijednosti u ostvarivanju kvalitetne međukulturne komunikacije te pokušava riješiti kulturološki uvjetovane probleme
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u velikome broju poznatih te u manjem broju nepoznatih situacija.
SŠ (2) TJ B.4.3.
Učenik iznosi vlastiti stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti te različitost procjenjuje kao vrijednost i mogućnost za učenje.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- tumači obilježja talijanske kulture bez donošenja vrijednosnih prosudbi u odnosu na vlastitu ili druge kulture
- uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.4.1.
Učenik stječe samopouzdanje i kritičko mišljenje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- stvara prilike za doticaj i korištenje talijanskoga jezika izvan nastave
Učenik se samostalno uključuje i povremeno sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.4.2.
Učenik interpretira informacije iz različitih izvora.
- koristi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja uključujući i elektroničke medije
- priprema i izlaže prezentacije na odabranu temu
Učenik uz povremenu pomoć interpretira informacije iz različitih izvora.
SŠ (2) TJ C.4.3.
Učenik stvara i primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te primjenjuje oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- povezuje naučeno s vlastitim iskustvom te s budućim zanimanjem koristeći se pritom učinkovitim strategijama učenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Stjecanje samopouzdanja i kritičkog mišljenja, interpretiranje informacija iz različitih izvora te stvaranje i primjena različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik – 70 sati godišnje (nastavak učenja)
Gimnazija Talijanski jezik 1. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.1.1.
Učenik razumije srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira prilagođeni i autentični srednje dug i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima
-razlikuje slijed događaja u vremenu
Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne i specifične informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.1.2.
Učenik govori srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa u sadašnjem i prošlom vremenu
- ukratko objašnjava svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama
-prepričava srednje dug i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć govori srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.1.3.
Učenik piše srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše srednje dug i jednostavan tekst koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova
Učenik uz povremenu pomoć piše srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.1.4.
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i jednostavnog razgovora.
- postavlja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- sudjeluje u srednje dugim vođenim i kratkim improviziranim dijalozima
-sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i jednostavnog razgovora uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji).
Preporučene gramatičke strukture: indicativo presente, passato prossimo, pronomi diretti e indiretti.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.1.1.
Učenik razlikuje i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi te ih primjenjuje u novome kontekstu.
- izvještava o sličnostima i razlikama hrvatske i talijanske kulture uspoređujući ih s vlastitim iskustvom
Učenik razlikuje i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi.
SŠ (2) TJ B.1.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
- uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, skype, chat, telefonski razgovor, SMS, e-mail)
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
SŠ (2) TJ B.1.3.
Učenik poštuje drukčije svjetonazore te ne prihvaća diskriminaciju.
- otvoreno reagira na strane i nerazumljive sadržaje, ponašanja i situacije
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.1.1.
Učenik razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- spontano iznosi vlastite stavove uz argumentaciju
- kritički pristupa različitim idejama, stavovima i vrijednostima
Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.1.2.
Učenik odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
- priprema i drži izlaganja iz područja osobnoga interesa i vlastite svakodnevnice
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
SŠ (2) TJ C.1.3.
Učenik primjenjuje složenije strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči
- učinkovito se koristi strategijama učenja jezika u skladu s vlastitim stilovima i potrebama učenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje samopouzdanja, odabir različitih vrsta izvora informacija te primjena složenijih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 2. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.2.1.
Učenik razumije srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira različite vrste prilagođenih i autentičnih slušanih, pisanih i audiovizualnih srednje dugih i srednje složenih tekstova na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima
Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne i specifične informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.2.2.
Učenik govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori srednje dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
-objašnjava svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- izriče i razlikuje uzrok i posljedicu
- izriče upute na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepričava srednje dug i srednje složen tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- koristeći se zadanim smjernicama priprema i drži uvježbano izlaganje poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.2.3.
Učenik piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
Učenik uz povremenu pomoć piše djelomično strukturiran srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.2.4.
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i srednje složenog razgovora.
- sudjeluje u srednje dugom vođenom i improviziranom razgovoru
-sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i srednje složenog razgovora uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život; Gospodarstvo).
Preporučene gramatičke strukture: indicativo imperfetto, futuro, imperativo.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.2.1.
Učenik obrazlaže bitna obilježja talijanske kulture i uočava kulturološke uvjetovanosti
- objedinjuje i grupira elemente različitih kultura
- uočava da je sporazumijevanje s pripadnicima drugih kultura kulturološki uvjetovano
Učenik na poticaj obrazlaže bitna obilježja talijanske kulture.
SŠ (2) TJ B.2.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce vlastitoga ponašanja u nepoznatim situacijama.
- uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, skype, chat, telefonski razgovor, sms, e-mail)
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce vlastitoga ponašanja u jednostavnim nepoznatim situacijama.
SŠ (2) TJ B.2.3.
Učenik osvještava postojanje stereotipa i predrasuda te razmatra moguće strategije za njihovu razgradnju.
- povezuje uzroke stereotipa s prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.2.1.
Učenik razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika argumentirajući vlastite stavove.
- iznosi i argumentira vlastite stavove u izlaganjima, istraživačkim projektima i sl.
- nastavlja razvijati kritičko mišljenje te otvorenost prema različitim idejama, stavovima i vrijednostima
Učenik uz povremenu pomoć argumentira vlastite stavove i redovito sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.2.2.
Učenik sažima i organizira informacije iz različitih izvora.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
- priprema i izlaže prezentacije na odabranu temu
Učenik uz povremenu pomoć sažima i organizira informacije iz različitih izvora informacija.
SŠ (2) TJ C.2.3.
Učenik primjenjuje složene strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- zaključuje o značenju nepoznatih riječi na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje samopouzdanja, sažimanje i organiziranje informacija iz različitih izvora te primjena složenih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 3. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.3.1.
Učenik razumije srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira različite vrste prilagođenih i autentičnih slušanih, pisanih i audiovizualnih srednje dugih i srednje složenih tekstova na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima
- čita prilagođene književne tekstove zbog razvoja čitalačke pismenosti i obogaćivanja rječnika
Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne i specifične informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.3.2.
Učenik govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori srednje dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- iznosi planove i želje za budućnost te ih ukratko objašnjava
- objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- prepričava srednje dug i srednje složen tekst koristeći poznati rječnik i prikladne morfosintaktičke strukture
- koristeći se zadanim smjernicama priprema i drži uvježbano izlaganje poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.3.3.
Učenik piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar tekst
Učenik uz povremenu pomoć piše djelomično strukturiran srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.3.4.
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i srednje složenog razgovora.
- sudjeluje u srednje dugome vođenome i improviziranome razgovoru
-sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i srednje složenog razgovora uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda .
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život, Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Okoliš, Gospodarstvo; Aktualne društvene i kulturološke teme).
Preporučene gramatičke strukture: condizionale, pronomi relativi e combinati.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.3.1.
Učenik izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i talijanske kulture.
- istražuje i upoznaje talijansku kulturu koristeći se izvornim materijalima
- istražuje činjenice o talijanskome društvu i događajima
- poštuje vrijednosti talijanske umjetnosti i književnosti
Učenik uz povremenu pomoć izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i talijanske kulture.
SŠ (2) TJ B.3.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te fleksibilno reagira u nepoznatim situacijama.
- pokazuje zanimanje za upoznavanje talijanskih izvornih govornika te otvoreno pristupa komunikaciji
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u velikome broju poznatih te u manjem broju nepoznatih situacija.
SŠ (2) TJ B.3.3.
Učenik prihvaća različitosti te odgovorno sudjeluje u pitanjima bitnima za jezičnu i kulturnu zajednicu.
- iznosi stav o jednakosti svih kultura, svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti
- preispituje vlastite i tuđe pretpostavke, stereotipe, predrasude
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.3.1.
Učenik postiže samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika te uspoređuje i kritički razlikuje ideje, stavove i vrijednosti.
- sudjeluje u nizu suradničkih aktivnosti smještenih u stvarnome kontekstu talijanskoga jezika i pritom izražava svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje
Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.3.2.
Učenik interpretira i uspoređuje informacije iz različitih izvora.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
Učenik uz povremenu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih izvora.
SŠ (2) TJ C.3.3.
Učenik kombinira i vrednuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- primjenjuje naviku korištenja talijanskoga jezika u svakodnevnome životu te povezuje naučeno s vlastitim iskustvom
- međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Samopouzdanje te usporedba i kritičko razlikovanje ideja, stavova i vrijednosti, interpretiranje i uspoređivanje informacija iz različitih izvora te kombiniranje i vrednovanje različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 4. razred – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.4.1.
Učenik razumije dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira duge i srednje složene slušane, pisane i audiovizualne tekstove na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu misao i analizira informacije u srednje dugome i srednje složenome tekstu i primjenjuje ih u novonastaloj situaciji
- čita i analizira prilagođene književne tekstove zbog razvoja čitalačke pismenosti i obogaćivanja rječnika
Učenik prepoznaje glavnu misao, analizira većinu informacija u dugome i srednje složenome tekstu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.4.2.
Učenik govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori srednje dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- izražava mišljenje, osjećaje, želje, nade i potrebu
- objašnjava i obrazlaže svoje stavove, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- koristeći se zadanim smjernicama priprema i drži uvježbano izlaganje poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.4.3.
Učenik piše srednje dug i srednje složen strukturirani tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše srednje dug i srednje složen strukturirani tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu koristeći prikladne morfosintaktičke strukture na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz smjernice
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
- izražava mišljenje, osjećaje, želje, nade i potrebu
- objašnjava i obrazlaže svoje stavove, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- primjenjuje neformalni i formalni stil pisanja tekstova na temelju predloška
Učenik uz povremenu pomoć piše srednje dug i srednje složen strukturirani tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz smjernice i uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.4.4.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- postavlja pitanja i odgovara na njih
- sudjeluje u srednje dugim i srednje složenim vođenim i improviziranim dijalozima
- sudjeluje u svim fazama formalnih i neformalnih oblika govorne interakcije koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik sudjeluje u srednje dugom i srednje složenom razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz povremenu pomoć
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda .
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život, Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Okoliš, Gospodarstvo; Aktualne društvene i kulturološke teme; Obrazovanje i svijet rada).
Preporučene gramatičke strukture: passato remoto, congiuntivo presente e passato.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.4.1.
Učenik procjenjuje utjecaj vlastite kulture na doživljavanje stranih kultura.
- stvara pretpostavke o razlikama i sličnostima između kulturnih skupina
- kritički promišlja o hrvatskoj i talijanskoj kulturi
Učenik na složenijim primjerima procjenjuje utjecaj vlastite kulture na doživljavanje stranih kultura.
SŠ (2) TJ B.4.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te fleksibilno reagira u nepoznatim situacijama.
- primjenjuje znanje, vještine, stavove i vrijednosti u ostvarivanju kvalitetne međukulturne komunikacije te pokušava riješiti kulturološki uvjetovane probleme
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u velikome broju poznatih te u manjem broju nepoznatih situacija.
SŠ (2) TJ B.4.3.
Učenik argumentira stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti te različitost procjenjuje kao vrijednost i mogućnost za učenje.
- zalaže se za ravnopravnost zbog poštovanja raznolikosti vrijednosnih sustava različitih kultura
- tumači obilježja talijanske kulture bez donošenja vrijednosnih prosudbi u odnosu na vlastitu ili druge kulture
- uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.4.1.
Učenik se izražava sa samopouzdanjem na talijanskome jeziku te kritički prosuđuje različite ideje, stavove i vrijednosti.
- stvara prilike za doticaj i korištenje talijanskoga jezika izvan nastave
- sudjeluje u nizu suradničkih aktivnosti smještenih u stvarnome kontekstu talijanskoga jezika i pritom izražava svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje
Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.4.2.
Učenik odabire i vrednuje informacije iz različitih izvora.
- koristi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
- priprema izlaganja u kojima ističe važne informacije te zastupa i obrazlaže svoje stavove
Učenik uz povremenu pomoć odabire i vrednuje informacije iz različitih izvora informacija.
SŠ (2) TJ C.4.3.
Učenik stvara i primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te primjenjuje oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- povezuje naučeno s vlastitim iskustvom o znanju i svijetu te s budućim zanimanjem
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Samopouzdanje te kritičko prosuđivanje ideja, stavova i vrijednosti, odabir i vrednovanje informacija iz različitih izvora te primjena različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik – 140/105 sati godišnje (početak učenja)
Gimnazija Talijanski jezik 1. razred – 140 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.1.1.
Učenik sluša i razumije kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije kratak i jednostavan slušani i audiovizualni tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u kratkome i jednostavnome tekstu (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u kratkome i jednostavnome tekstu.
SŠ (2) TJ A.1.2.
Učenik čita i razumije kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- čita u skladu s jezičnom normom
- razumije kratke i jednostavne pisane tekstove na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
Učenik uz povremenu pomoć čita uglavnom točno.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje glavnu misao i izdvaja većinu informacija u kratkome i jednostavnome tekstu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
SŠ (2) TJ A.1.3.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori kratak i jednostavan tekst u sadašnjem i prošlom vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška oponašajući talijanski sustav glasova
- predstavlja sebe
- imenuje i opisuje osobe, radnje i stvari u neposrednom okruženju
- izražava obavezu, mogućnost i želju
- izražava što mu se sviđa i što mu se ne sviđa
- opisuje događaje iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- prepričava kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.1.4.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše kratak i jednostavan tekst u sadašnjem i prošlom vremenu koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška u skladu s jezičnom normom
- predstavlja sebe
- odgovora na postavljena pitanja, opisuje slikovne predloške
- izražava obavezu, mogućnost, želju i sviđanje
- opisuje događaje iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.1.5.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome vođenom razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- odgovara na kratka i jednostavna pitanja
- postavlja jednostavna pitanja prema predlošku
- sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome vođenom razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda .
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici).
Preporučene gramatičke strukture: indicativo presente, passato prossimo, articolo, aggettivi, pronomi, preposizioni.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.1.1.
Učenik uočava i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi uspoređujući ih s vlastitim iskustvom.
- uočava i navodi osnovna obilježja i informacije u vezi s kulturom talijanskoga jezika
- pokazuje i razvija interes i radoznalost za talijansku kulturu radeći na izvornim materijalima (pjesme, igre, časopisi, film, letak)
Učenik uz povremenu pomoć uočava i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi uspoređujući ih s vlastitim iskustvom.
SŠ (2) TJ B.1.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
- uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u jednostavnim međukulturnim situacijama
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje prikladne obrasce ponašanja.
SŠ (2) TJ B.1.3.
Učenik poštuje drukčije svjetonazore.
- otvoreno reagira na strane i nerazumljive sadržaje, ponašanja i situacije
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.1.1.
Učenik razvija zanimanje, pozitivan stav i samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- razvija početni pozitivan stav prema učenju talijanskoga jezika kreativno se izražavajući pjesmom, igrom, stripom, filmom
Učenik se samostalno uključuje i aktivno sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.1.2.
Učenik odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija.
SŠ (2) TJ C.1.3.
Učenik primjenjuje osnovne strategije učenja stranog jezika.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- učinkovito se koristi strategijama učenja u skladu s vlastitim stilovima i potrebama učenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje zanimanja za talijanski jezik, pozitivnog stava i samopouzdanja, odabir različitih izvora informacija te primjena osnovnih strategija učenja ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 2. razred – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.2.1.
Učenik razumije kratak i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira kratke i srednje složene slušane, pisane i audiovizualne tekstove na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu misao i analizira informacije u kratkome i srednje složenome tekstu i primjenjuje ih u novonastaloj situaciji
- prepoznaje kronološki slijed događaja (prilagođeni i autentični materijali)
Učenik prepoznaje glavnu misao, analizira većinu informacija u kratkome i srednje složenome tekstu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.2.2.
Učenik govori kratak i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori kratak i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- iznosi planove za budućnost
- opisuje i uspoređuje osobe, radnje i stvari u neposrednom okruženju
- izražava ukus i vlastite interese
- izriče i razlikuje uzrok i posljedicu
- prepričava kratak i srednje složen tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik uz povremenu pomoć govori kratak i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.2.3.
Učenik piše kratak i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše kratak i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška
- odgovora na postavljena pitanja, opisuje slikovne predloške
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- iznosi planove za budućnost
- opisuje i uspoređuje osobe, radnje i stvari u neposrednom okruženju
- izražava ukus i vlastite interese
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa na temelju predloška uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.2.4.
Učenik sudjeluje u kratkome i srednje složenome razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- postavlja pitanja i odgovara na njih
-postavlja jednostavna pitanja prema predlošku
- sudjeluje u kratkim i srednje složenim vođenim dijalozima
-sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik sudjeluje u kratkome i srednje složenome razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda .
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život, Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji).
Preporučene gramatičke strukture: futuro, indicativo imperfetto, pronomi diretti e indiretti.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.2.1.
Učenik razlikuje bitna obilježja talijanske kulture uspoređujući ih s obilježjima hrvatske kulture.
- traži dodatne informacije radi razumijevanja kulturološki uvjetovanih sadržaja
Učenik uz povremenu pomoć razlikuje bitna obilježja talijanske kulture.
SŠ (2) TJ B.2.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
- uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, skype, chat, telefonski razgovor, sms, e-mail)
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te uz povremenu pomoć prilagođava obrasce vlastitog ponašanja u jednostavnim nepoznatim situacijama.
SŠ (2) TJ B.2.3.
Učenik osvještava postojanje stereotipa i predrasuda.
- povezuje uzroke stereotipa s prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.2.1.
Učenik razvija pozitivan stav i samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- uz detaljne smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga života
- otvoreno prihvaća prilike za korištenje talijanskoga jezika izvan nastave
Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.2.2.
Učenik pronalazi i organizira informacije u skladu sa svrhom i ciljem zadatka.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
SŠ (2) TJ C.2.3.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- učinkovito se koristi strategijama učenja jezika u skladu s vlastitim stilovima i potrebama učenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje pozitivnog stava i samopouzdanja, pronalaženje i organiziranje informacija te primjena jednostavnih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 3. razred – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.3.1.
Učenik razumije srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira srednje duge i srednje složene slušane, pisane i audiovizualne tekstove na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu misao i analizira informacije u srednje dugome i srednje složenome tekstu i primjenjuje ih u novonastaloj situaciji
- prepoznaje kronološki slijed događaja (prilagođeni i autentični materijali)
- čita prilagođene književne tekstove zbog razvoja čitalačke pismenosti i obogaćivanja rječnika
Učenik prepoznaje glavnu misao, analizira većinu informacija u srednje dugome i srednje složenome tekstu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.3.2.
Učenik govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori srednje dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- iznosi planove i želje za budućnost te ih ukratko objašnjava
- izriče upute na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- izražava mišljenje, osjećaje, želje, nade i potrebu u sadašnjem vremenu
- objašnjava svoje stavove, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- koristeći se zadanim smjernicama priprema i drži uvježbano izlaganje poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.3.3.
Učenik piše srednje dug i srednje složen strukturirani tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše srednje dug i srednje složen strukturirani tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz smjernice
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
- opisuje događaje i navike iz osobnoga iskustva u prošlome vremenu
- iznosi planove i želje za budućnost te ih ukratko objašnjava
- izražava mišljenje, osjećaje, želje, nade i potrebu u sadašnjem vremenu
- objašnjava svoje stavove, slaganje ili neslaganje o različitim temama
Učenik uz povremenu pomoć piše srednje dug i srednje složen strukturirani tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz smjernice i uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.3.4.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- postavlja pitanja i odgovara na njih
- sudjeluje u srednje dugim i srednje složenim vođenim dijalozima i srednje dugim i jednostavnim improviziranim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda .
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život, Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Okoliš, Gospodarstvo).
Preporučene gramatičke strukture: imperativo, condizionale, congiuntivo presente, pronomi relativi e combinati.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.3.1.
Učenik izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i talijanske kulture.
- istražuje i upoznaje talijansku kulturu koristeći izvorne materijale
- istražuje činjenice o talijanskome društvu i događajima
- poštuje vrijednosti talijanske umjetnosti i književnosti
Učenik uz povremenu pomoć izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i talijanske kulture.
SŠ (2) TJ B.3.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te fleksibilno reagira u nepoznatim situacijama.
- pokazuje zanimanje za upoznavanje talijanskih izvornih govornika te otvoreno pristupa komunikaciji
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u velikome broju poznatih te u manjem broju nepoznatih situacija.
SŠ (2) TJ B.3.3.
Učenik prihvaća različitosti te odgovorno sudjeluje u pitanjima bitnima za jezičnu i kulturnu zajednicu.
- iznosi stav o jednakosti svih kultura, svjetonazora te važnosti kulturne raznolikosti
- preispituje vlastite i tuđe pretpostavke, stereotipe, predrasude
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.3.1.
Učenik stječe samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- uz smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga života
- otvoreno prihvaća prilike za korištenje talijanskoga jezika izvan nastave
Učenik se samostalno uključuje i povremeno sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.3.2.
Učenik sažima i uspoređuje informacije iz različitih izvora.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja, uključujući i elektroničke medije
- priprema i izlaže prezentacije na odabranu temu
Učenik uz povremenu pomoć sažima i uspoređuje informacije iz različitih izvora.
SŠ (2) TJ C.3.3.
Učenik analizira i kombinira različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- razvija naviku korištenja talijanskoga jezika u svakodnevnom životu
- međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Stjecanje samopouzdanja, sažimanje i uspoređivanje informacija iz različitih izvora te analiziranje i kombiniranje različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 4. razred – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.4.1.
Učenik razumije dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira duge i srednje složene slušane, pisane i audiovizualne tekstove na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu misao i analizira informacije u srednje dugome i srednje složenome tekstu i primjenjuje ih u novonastaloj situaciji
- prepoznaje kronološki slijed događaja (prilagođeni i autentični materijali)
- čita i analizira prilagođene književne tekstove zbog razvoja čitalačke pismenosti i obogaćivanja rječnika
Učenik prepoznaje glavnu misao, analizira većinu informacija u dugome i srednje složenome tekstu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.4.2.
Učenik govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori srednje dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći prikladne morfosintaktičke strukture
- izražava mišljenje, osjećaje, želje, nade i potrebu u sadašnjem i prošlom vremenu
- objašnjava i obrazlaže svoje stavove, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- izražava pretpostavku i posljedicu u sadašnjem i budućem vremenu
- koristeći se zadanim smjernicama priprema i drži uvježbano izlaganje poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.4.3.
Učenik piše dug i srednje složen strukturirani tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše dug i srednje složen strukturirani tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu koristeći prikladne morfosintaktičke strukture na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz smjernice
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
- izražava mišljenje, osjećaje, želje, nade i potrebu u sadašnjem i prošlom vremenu
- objašnjava svoje stavove, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- izražava pretpostavku i posljedicu u sadašnjem i budućem vremenu
- primjenjuje neformalni i formalni stil pisanja tekstova na temelju predloška
Učenik uz povremenu pomoć piše dug i srednje složen strukturirani tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz smjernice i uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.4.4.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- postavlja pitanja i odgovara na njih
- sudjeluje u srednje dugim i srednje složenim vođenim i improviziranim dijalozima
-sudjeluje u svim fazama formalnih i neformalnih oblika govorne interakcije koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Učenik sudjeluje u srednje dugom i srednje složenom razgovoru na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Zdrav život, Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Okoliš, Gospodarstvo; Aktualne društvene i kulturološke teme; Obrazovanje i svijet rada).
Preporučene gramatičke strukture: trapassato prossimo, passato remoto, congiuntivo passato.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.4.1.
Učenik procjenjuje utjecaj vlastite kulture na doživljavanje stranih kultura.
- stvara pretpostavke o sličnostima i razlikama između kulturnih skupina
- kritički promišlja o hrvatskoj i talijanskoj kulturi
Učenik na jednostavnim primjerima procjenjuje utjecaj vlastite kulture na doživljavanje stranih kultura.
SŠ (2) TJ B.4.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te fleksibilno reagira u nepoznatim situacijama.
- primjenjuje znanje, vještine, stavove i vrijednosti u ostvarivanju kvalitetne međukulturne komunikacije
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u velikome broju poznatih te u manjem broju nepoznatih situacija.
SŠ (2) TJ B.4.3.
Učenik iznosi vlastiti stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti te različitost procjenjuje kao vrijednost i mogućnost za učenje.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- tumači obilježja talijanske kulture bez donošenja vrijednosnih prosudbi u odnosu na vlastitu ili druge kulture
- uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.4.1.
Učenik stječe samopouzdanje i kritičko mišljenje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- stvara prilike za doticaj i korištenje talijanskoga jezika izvan nastave
Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.4.2.
Učenik interpretira informacije iz različitih izvora.
- koristi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja uključujući i elektroničke medije
- priprema i izlaže prezentacije na odabranu temu
Učenik uz povremenu pomoć interpretira informacije iz različitih izvora.
SŠ (2) TJ C.4.3.
Učenik stvara i primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te primjenjuje oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- povezuje naučeno s vlastitim iskustvom te s budućim zanimanjem koristeći se pritom učinkovitim strategijama učenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Stjecanje samopouzdanja i kritičkog mišljenja, interpretiranje informacija iz različitih izvora te primjena različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik – 140/105 sati godišnje (nastavak učenja)
Gimnazija Talijanski jezik 1. razred – 140 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.1.1.
Učenik razumije srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira prilagođeni i autentični srednje dug i srednje složen slušani, pisani i audiovizualni tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima
-razlikuje slijed događaja u vremenu
Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne i specifične informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.1.2.
Učenik govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu
- izražava sadašnje, prošle i buduće događaje, stavove i planove
- ukratko objašnjava svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- prepričava srednje dug i srednje složen tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- priprema i drži izlaganja poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.1.3.
Učenik piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
Učenik uz povremenu pomoć piše djelomično strukturiran srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.1.4.
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje dugoga i srednje složenoga razgovora.
- postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- sudjeluje u srednje dugim vođenim i kratkim improviziranim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje dugoga i srednje složenoga razgovora uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Obrazovanje i svijet rada).
Preporučene gramatičke strukture: indicativo presente, passato prossimo, futuro.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.1.1.
Učenik razlikuje i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi te ih primjenjuje u novome kontekstu.
- izvještava o sličnostima i razlikama hrvatske i talijanske kulture uspoređujući ih s vlastitim iskustvom
Učenik razlikuje i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi.
SŠ (2) TJ B.1.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
- uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, skype, chat, telefonski razgovor, sms, e-mail)
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
SŠ (2) TJ B.1.3.
Učenik poštuje drukčije svjetonazore te ne prihvaća diskriminaciju.
- otvoreno reagira na strane i nerazumljive sadržaje, ponašanja i situacije
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.1.1.
Učenik razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
- spontano iznosi vlastite stavove uz argumentaciju
- kritički pristupa različitim idejama, stavovima i vrijednostima
Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.1.2.
Učenik odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
- priprema i drži izlaganja iz područja osobnoga interesa i vlastite svakodnevnice
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
SŠ (2) TJ C.1.3.
Učenik primjenjuje složenije strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči
- učinkovito se koristi strategijama učenja jezika u skladu s vlastitim stilovima i potrebama učenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje samopouzdanja, odabir različitih vrsta izvora informacija te primjena složenijih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 2. razred – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.2.1.
Učenik razumije srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira različite vrste prilagođenih i autentičnih slušanih, pisanih i audiovizualnih srednje dugih i srednje složenih tekstova na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- čita prilagođene književne tekstove zbog razvoja čitalačke pismenosti i obogaćivanja rječnika
- prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima
Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne i specifične informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.2.2.
Učenik govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori srednje dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- objašnjava svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- prepričava srednje dug i srednje složen tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- priprema i izlaže prezentaciju na odabranu temu
Učenik uz povremenu pomoć govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.2.3.
Učenik piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
Učenik uz povremenu pomoć piše djelomično strukturiran srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.2.4.
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje dugoga i srednje složenoga razgovora.
- sudjeluje u srednje dugome vođenom i improviziranom razgovoru
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama u svim fazama tijeka razgovora
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje dugoga i srednje složenoga razgovora uz povremenu pomoć.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Obrazovanje i svijet rada; Zdrav život; Okoliš).
Preporučene gramatičke strukture: indicativo imperfetto, condizionale, imperativo, pronomi diretti e indiretti, pronomi relativi.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.2.1.
Učenik obrazlaže bitna obilježja talijanske kulture i uočava kulturološke uvjetovanosti.
- objedinjuje i grupira elemente različitih kultura
- uočava da je sporazumijevanje s pripadnicima drugih kultura kulturološki uvjetovano
Učenik na poticaj obrazlaže bitna obilježja talijanske kulture.
SŠ (2) TJ B.2.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce vlastitoga ponašanja u nepoznatim situacijama.
- uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, skype, chat, telefonski razgovor, sms, e-mail)
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce vlastitoga ponašanja u jednostavnim nepoznatim situacijama.
SŠ (2) TJ B.2.3.
Učenik osvještava postojanje stereotipa i predrasuda te razmatra moguće strategije za njihovu razgradnju.
- povezuje uzroke stereotipa s prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.2.1.
Učenik razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika argumentirajući vlastite stavove.
- iznosi i argumentira vlastite stavove u izlaganjima, istraživačkim projektima i sl.
- nastavlja razvijati kritičko mišljenje te otvorenost prema različitim idejama, stavovima i vrijednostima
Učenik uz povremenu pomoć argumentira vlastite stavove i redovito sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.2.2.
Učenik sažima i organizira informacije iz različitih izvora.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
- priprema i izlaže prezentacije na odabranu temu
Učenik uz povremenu pomoć sažima i organizira informacije iz različitih izvora informacija.
SŠ (2) TJ C.2.3.
Učenik primjenjuje složene strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- zaključuje o značenju nepoznatih riječi na temelju cjelokupnoga znanja i iskustva
- međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Razvijanje samopouzdanja, sažimanje i organiziranje informacija iz različitih izvora te primjena složenih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 3. razred – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.3.1.
Učenik razumije dug i složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- razumije i analizira različite vrste prilagođenih i autentičnih slušanih, pisanih i audiovizualnih dugih i složenih tekstova na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa
- analizira prilagođene književne tekstove
- analizira glavnu poruku i ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima
Učenik analizira glavnu poruku, analizira neke ključne i specifične informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.3.2.
Učenik govori srednje dug i složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- govori srednje dug i složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- izražava osjećaje, snove, želje, nadu, potrebu
- izražava pretpostavku i posljedicu u sadašnjem i budućem vremenu
- priprema i izlaže prezentaciju na odabranu temu
Učenik uz povremenu pomoć govori srednje dug i složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.3.3.
Učenik piše srednje dug i složen strukturiran tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
- piše srednje dug i složen tekst uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- izražava osjećaje, snove, želje, nadu, potrebu
- izražava pretpostavku i posljedicu u sadašnjem i budućem vremenu
- primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova i formalni stil pisanja tekstova na temelju predloška
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
Učenik uz povremenu pomoć piše djelomično strukturiran, srednje dug i složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.3.4.
Učenik sudjeluje u srednje dugim i složenim oblicima razgovora.
- sudjeluje u srednje dugim i složenim različitim oblicima razgovara i koristi se primjerenim jezičnim strukturama u svim fazama tijeka razgovora
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u srednje dugim i složenim oblicima razgovora.
SŠ (2) TJ A.3.5.
Učenik sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
- usmeno ili pisano sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na talijanskome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku
- prevodi pisani ili govoreni tekst na talijanskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Obrazovanje i svijet rada; Zdrav život; Okoliš, Gospodarstvo).
Preporučene gramatičke strukture: congiuntivo presente e passato, trapassato prossimo, passato remoto, pronomi combinati.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.3.1.
Učenik izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i talijanske kulture.
- istražuje i upoznaje talijansku kulturu koristeći se izvornim materijalima
- istražuje činjenice o talijanskome društvu i događajima
- poštuje vrijednosti talijanske umjetnosti i književnosti
Učenik uz povremenu pomoć izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i talijanske kulture.
SŠ (2) TJ B.3.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te fleksibilno reagira u nepoznatim situacijama.
- pokazuje zanimanje za upoznavanje talijanskih izvornih govornika te otvoreno pristupa komunikaciji
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u velikome broju poznatih te u manjem broju nepoznatih situacija.
SŠ (2) TJ B.3.3.
Učenik prihvaća različitosti te odgovorno sudjeluje u pitanjima bitnima za jezičnu i kulturnu zajednicu.
- iznosi stav o jednakosti svih kultura, svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti
- preispituje vlastite i tuđe pretpostavke, stereotipe, predrasude
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.3.1.
Učenik postiže samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika te uspoređuje i kritički razlikuje ideje, stavove i vrijednosti.
- sudjeluje u nizu suradničkih aktivnosti smještenih u stvarnome kontekstu talijanskoga jezika i pritom izražava svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje
Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima
SŠ (2) TJ C.3.2.
Učenik interpretira i uspoređuje informacije iz različitih izvora.
- koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
- priprema i izlaže prezentacije i istraživačke projekte
Učenik uz povremenu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih izvora informacija.
SŠ (2) TJ C.3.3.
Učenik kombinira i vrednuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- primjenjuje naviku korištenja talijanskoga jezika u svakodnevnome životu te povezuje naučeno s vlastitim iskustvom
- međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Samopouzdanje te usporedba i kritičko razlikovanje ideja, stavova i vrijednosti, interpretiranje i uspoređivanje informacija iz različitih izvora te kombiniranje i vrednovanje različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Gimnazija Talijanski jezik 4. razred – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ A.4.1.
Učenik razumije dug i složen tekst na različite teme.
- analizira i kritički procjenjuje različite vrste prilagođenih i autentičnih, slušanih, pisanih i audiovizualnih dugih i složenih tekstova na različite teme
- analizira jednostavne književne tekstove
- analizira i kritički procjenjuje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjereno razvojnoj dobi i vlastitim interesima
Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne i specifične informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć u novonastaloj situaciji.
SŠ (2) TJ A.4.2.
Učenik govori dug i složen tekst na različite teme.
- govori dug i složen tekst na različite teme koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama
- izražava osjećaje, snove, želje, nadu, potrebu
- izražava pretpostavku i posljedicu u sadašnjem, budućem i prošlom vremenu
- priprema i izlaže prezentaciju na odabranu temu
Učenik uz povremenu pomoć govori dug i složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.4.3.
Učenik piše dug i složen tekst na različite teme.
- piše dug i složen tekst uz smjernice na različite teme koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
- izražava osjećaje, snove, želje, nadu, potrebu
- izražava pretpostavku i posljedicu u sadašnjem, budućem i prošlom vremenu
- primjenjuje neformalni i formalni stil pisanja tekstova
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
Učenik uz povremenu pomoć piše djelomično strukturiran dug i složen tekst na različite teme uz manje pogreške.
SŠ (2) TJ A.4.4.
Učenik sudjeluje u dugim i složenim različitim oblicima razgovora.
- sudjeluje u dugim i složenim različitim oblicima razgovora i koristi se primjerenim jezičnim strukturama u svim fazama tijeka razgovora
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u dugim i složenim oblicima razgovora.
SŠ (2) TJ A.4.5.
Učenik sažima i prevodi srednje duge i srednje složene tekstove.
- usmeno ili pisano sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na talijanskome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku
- prevodi pisani ili govoreni tekst na talijanskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi srednje duge i srednje složene tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme su teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Obrazovanje i svijet rada; Zdrav život; Okoliš, Gospodarstvo; Aktualne društvene i kulturološke teme).
Preporučene gramatičke strukture: passato remoto, congiuntivo imperfetto e trapassato.
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan uz korištenje metajezika. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu, induktivno i deduktivno. Prilagođeni su razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ B.4.1.
Učenik procjenjuje utjecaj vlastite kulture na doživljavanje stranih kultura.
- stvara pretpostavke o razlikama i sličnostima između kulturnih skupina
- kritički promišlja o hrvatskoj i talijanskoj kulturi
Učenik na složenijim primjerima procjenjuje utjecaj vlastite kulture na doživljavanje stranih kultura.
SŠ (2) TJ B.4.2.
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te fleksibilno reagira u nepoznatim situacijama.
- primjenjuje znanje, vještine, stavove i vrijednosti u ostvarivanju kvalitetne međukulturne komunikacije te pokušava riješiti kulturološki uvjetovane probleme
Učenik primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u velikome broju poznatih te u manjem broju nepoznatih situacija.
SŠ (2) TJ B.4.3.
Učenik argumentira stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti te različitost procjenjuje kao vrijednost i mogućnost za učenje.
- zalaže se za ravnopravnost zbog poštovanja raznolikosti vrijednosnih sustava različitih kultura
- tumači obilježja talijanske kulture bez donošenja vrijednosnih prosudbi u odnosu na vlastitu ili druge kulture
- uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi ove domene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) TJ C.4.1.
Učenik se izražava sa samopouzdanjem na talijanskome jeziku te kritički prosuđuje različite ideje, stavove i vrijednosti.
- stvara prilike za doticaj i korištenje talijanskoga jezika izvan nastave
- sudjeluje u nizu suradničkih aktivnosti smještenih u stvarnome kontekstu talijanskoga jezika i pritom izražava svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje
Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
SŠ (2) TJ C.4.2.
Učenik odabire i vrednuje informacije iz različitih izvora.
- koristi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije
- priprema izlaganja u kojima ističe važne informacije te zastupa i obrazlaže svoje stavove
Učenik uz povremenu pomoć odabire i vrednuje informacije iz različitih izvora informacija.
SŠ (2) TJ C.4.3.
Učenik stvara i primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te primjenjuje oblike samoprocjene i međusobne procjene.
- prati vlastito učenje talijanskoga jezika
- povezuje naučeno s vlastitim iskustvom o znanju i svijetu te s budućim zanimanjem
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izražavanje sa samopouzdanjem te kritičko prosuđivanje ideja, stavova i vrijednosti, odabir i vrednovanje informacija iz različitih izvora te primjena različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Kurikulum predmeta Talijanski jezik je sastavni dio jezično-komunikacijskoga područja u sklopu kojega razvija jezično-komunikacijsku kao jednu od ključnih kompetencija za prijenos i stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti i usko je povezan sa svim sastavnim dijelovima kurikuluma na svim razinama obrazovanja.
Zbog činjenice da je u poučavanju i učenju stranih jezika jezik ujedno i sadržaj i sredstvo i poučavanja i učenja, kurikulum nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezan je sa svim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima.
S obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve predmeta Talijanski jezik, povezanost se prvenstveno ostvaruje s drugim predmetima koji čine jezično-komunikacijsko područje te s predmetima unutar društveno-humanističkoga i umjetničkoga područja. U ciklusima koji slijede, usložnjavanjem ishoda, a time i znanja i vještina, stavova i vrijednosti, ostvaruje povezanost s predmetima drugih područja: prirodoslovnim, tehničkim i informatičkim, matematičkim te tjelesnim i zdravstvenim.
Odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma predmeta Talijanski jezik izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulumima međupredmetnih tema Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, dok se međupredmetne teme Održivi razvoj, Zdravlje i Poduzetništvo realiziraju putem sadržaja na talijanskome jeziku.
Na razini nastavnih predmeta Talijanski jezik sadržajno je i metodološki blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Integriranim poučavanjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima, a učenju jezika dodaje element svrhovitosti. U ciklusima koji slijede takav se način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili karijernim putevima.
S obzirom na geografski položaj i povijesnu povezanost Republike Hrvatske i Italije, talijanski je jezik sredstvo kojim omogućujemo ekonomsku i obrazovnu mobilnost mladih, kao i ostalih građana Republike Hrvatske u cjeloživotnome učenju. Važnost učenja talijanskoga jezika konceptualizira se politikom i smjernicama Vijeća Europe kojima se potiče učenje stranih jezika bliskih zemalja radi povezivanja na zajedničkim projektima.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. Učenje i poučavanje predmeta
Iskustva učenja
Suvremeno poučavanje i učenje talijanskoga jezika usmjereno je na učenika i njegov proces učenja. Takvim pristupom poučavanju i učenju uzima se u obzir učenikov identitet, kognitivni, afektivni, moralni i tjelesni razvoj, kao i njegove potrebe i interesi, što učeniku osigurava cjelovit razvoj i osposobljava ga za samostalno cjeloživotno učenje.
U nižim razredima osnovne škole u poučavanju i učenju talijanskoga jezika težište je na aktivnostima slušanja i govorenja, a učenje i poučavanje temelji se na učenju svim osjetilima te cjelovitome učenju. U odgojno–obrazovnim ciklusima koji slijede poučavanje i učenje postupno se sve više okreću osvještavanju jezičnih struktura i njihovih funkcija koje se temelje na kognitivnome pristupu te većoj samostalnosti učenika. Suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje poput projektne nastave, učenja usmjerenoga na rješavanje problema, interdisciplinarnoga učenja, učenja u izvanškolskome okruženju, učenja na daljinu, istraživačkoga učenja ili učenja u nastavi na radu za opće dobro u lokalnoj i široj društvenoj zajednici zauzima važno mjesto u svim odgojno-obrazovnim ciklusima. Sve nastavne aktivnosti organizirane su tako da uzimaju u obzir individualne razlike i razvojne mogućnosti učenika, tako da učeniku omogućuju povezivanje novih znanja i vještina s onima prethodno usvojenima te tako da potiču učeničku samostalnost i promiču razvoj odgovornosti za vlastito učenje, a usmjerene su k ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda svih triju domena koje čine zaokruženu smislenu cjelinu za svaku godinu učenja.
Razvijanje pozitivnih stavova o talijanskome jeziku i kulturi, uz motivaciju, osobne interese i pozitivne emocije, od izuzetne je važnosti u učenju i razvoju uvjerenja o vlastitoj uspješnosti u procesu ovladavanja talijanskim jezikom. Učenika se usmjerava na razumijevanje uloge talijanskoga jezika u svijetu i na spoznavanje opće potrebe razvoja osobne višejezičnosti i višekulturnosti. Primjenom pristupa učenju koji omogućuju povezivanje učenja s prethodnim znanjima i vještinama te s osobnim životom, učenika se, uzimajući u obzir njegove interese i potrebe u vezi s nastavkom obrazovanja i odabranim profesionalnim putem, priprema za cjeloživotno učenje.
Uloga učitelja
Uloga učitelja u poučavanju i učenju talijanskoga jezika iznimno je važna, ali i vrlo složena i izazovna. Učitelj je:
- voditelj i animator koji organizira iskustva učenja i usmjerava učenje i učenike te osigurava ugodno i poticajno razredno ozračje odabirom primjerenih aktivnosti i vodeći računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama učenika te prati i daje povratnu informaciju o napretku učenja i postignuću učenika
- mentor koji nadgleda samostalni rad učenika te osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih, učenike potiče na traženje podataka, odgovora i rješenja
- medijator koji učenicima olakšava ovladavanje talijanskim jezikom i razumijevanje talijanske kulture posredujući između jezika i kultura.
Autonomija suvremenoga učitelja temelji se na samostalnome donošenju odluka u vezi s primjenom kurikuluma, izborom metoda poučavanja, odabirom materijala i izvora za poučavanje, promišljanjem vlastitoga rada i izborom načina kontinuiranoga profesionalnog razvoja. Učitelj promišlja o vlastitim postupcima, metodama i rezultatima te ih kontinuirano prilagođava. Profesionalnost učitelja uz jezičnu i metodičku stručnost, kompetencije i osobnost uključuje i kvalitetnu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa, odgovornost prema učeniku, školi i cjelokupnoj zajednici radi određivanja i postizanja ciljeva u procesu učenja i poučavanja talijanskoga jezika.
Strategije poučavanja i pristupi poučavanju tehnike su koje učitelj odabire kako bi što učinkovitije ostvario odgojno-obrazovne ishode određene kurikulumom. Učitelj planira, kombinira i izmjenjuje znanstveno utemeljene strategije i pristupe poučavanja primjerene učenikovim razvojnim mogućnostima i potrebama radi ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda. Učitelj se koristi strategijama i pristupima poučavanju koji se razlikuju od tradicionalnih u kojima je učitelj bio prenositelj znanja. U suvremenoj nastavi učitelj usmjerava učenje stavljajući naglasak na zajedničko sudjelovanje učenika i učitelja u procesu učenja.
Učitelj se koristi strategijama poučavanja koje potiču učenike na razmišljanje o vlastitome učenju, o tome što trebaju znati i moći, na povezivanje s usvojenim znanjima i vještinama (vertikalno usklađivanje) i na primjenjivanje novostečenih znanja i vještina u drugim predmetima i područjima (horizontalno usklađivanje).
Kako bi svakome učeniku pružio mogućnost dosizanja visokih razina postignuća, učitelj stvara uvjete koji potiču proces učenja, prepoznaje osobne predispozicije svakoga učenika, njegove prednosti i slabosti te diferencira svoje poučavanje birajući metode i aktivnosti koje učeniku najbolje odgovaraju i koje dovode do učinkovitoga usvajanja vještina slušanja, govorenja, čitanja i pisanja u nastavi talijanskoga jezika.
Jedan od preduvjeta za uspješno ovladavanje jezikom jest izloženost i njegova uporaba, a s obzirom na nedovoljnu zastupljenost talijanskoga jezika u neposrednome okruženju učenika, učitelj jezika uključuje različite sadržaje u nastavu talijanskoga jezika, organizira izvanučioničku nastavu, ugošćuje izvorne govornike te učenicima omogućuje digitalno povezivanje s drugim učenicima govornicima talijanskoga jezika u RH, Europi i svijetu, a sve kako bi učenicima osigurao mogućnost za međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima talijanskoga jezika različitoga kulturnog porijekla.
Okruženje za učenje
Poučavanje i učenje odvija se u sigurnome i poticajnome okruženju u kojem se omogućuje razvoj učenikova osobnoga identiteta te njeguje kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja. Učenik usvaja znanja i razvija vještine, stavove i vrijednosti, komunicira i surađuje, prati svoje učenje te daje i prima povratne informacije koristeći se njima za učinkovitije ovladavanje jezikom. U takvu se okruženju razvija humanost, prihvaćaju se različitosti, prepoznaje se važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.
Učitelj osigurava razredne uvjete u kojima se potiče slobodna i smislena komunikacija, pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sastavnim dijelom ovladavanja talijanskim jezikom. Na taj se način njeguje i razvija učenikovo samopouzdanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku talijanskoga jezika.
Njegovanje suradničke atmosfere vidljivo je u odnosu između učenika, ali i u odnosu između učenika i učitelja: zajednički se dogovaraju pravila ponašanja u školskome i izvanškolskome okruženju, kao i izbor nastavnih sadržaja, materijala i aktivnosti.
Materijali i izvori
Učitelj odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.
Osim odobrenih udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava, učitelj se koristi prilagođenim i autentičnim materijalima, uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. U skladu sa svojom aktivnom ulogom u procesu učenja i poučavanja učenici sudjeluju u pronalasku, odabiru i izradi vlastitih materijala i izvora učenja koje dijele s drugim dionicima odgojno-obrazovnoga procesa u školskome i izvanškolskome okruženju, uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika. Nastavni materijali učenicima su smisleni i razumljivi, potiču na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.
Vrijeme poučavanja i učenja
Budući da odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena čine jednu integriranu cjelinu, učitelj im posvećuje jednaku pozornost, ali na drukčiji način: ishodi iz domena Komunikacijska jezična kompetencija i Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se sadržajno, a ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom integrirano tijekom čitavoga procesa učenja i poučavanja. Ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda učitelj posvećuje onoliko vremena koliko procijeni da je potrebno kako bi svi učenici postigli najvišu razinu usvojenosti u skladu sa svojim sposobnostima i mogućnostima.
Osim važnosti formalnoga obrazovanja, učitelj upozorava i na važnost i potrebu neformalnoga i informalnoga učenja kao sastavnoga dijela cjeloživotnoga učenja.
Grupiranje učenika
Jedan od objektivnih preduvjeta za kvalitetnu nastavu talijanskoga jezika jest rad u skupinama s manjim brojem učenika približno sličnih razvojnih obilježja i iste razine ovladanosti komunikacijskom kompetencijom. Kako bi svaki pojedinac imao mogućnost aktivnoga sudjelovanja i izražavanja, što je temeljni preduvjet za razvoj komunikacijske kompetencije, ne preporučuje se da u skupini bude više od 15 učenika. Stoga je s obzirom na specifičnosti organizacije nastave stranih jezika u osnovnim i srednjim školama, gdje se talijanski jezik uči kao redovni, izborni ili fakultativni predmet, prilikom oblikovanja razrednih odjeljenja potrebno voditi računa o razini poznavanja jezika, kao i o razvojnim obilježjima učenika koji čine jedno odjeljenje.
U nastavi talijanskoga jezika učenicima se omogućuje razvijanje suradničkih vještina organiziranjem rada u paru ili u skupinama, a darovitim pojedincima osigurava se i mogućnost mentoriranja drugih učenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
U sklopu kurikuluma nastavnoga predmeta Talijanski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
U Talijanskom jeziku vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija . Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koje se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog ophođenja i njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija . Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija , ocjenjuje ishod koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubrici bilježaka.
Elementi vrednovanja su jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Elementi vrednovanja razlikuju se u pojedinim razredima jer ovise o razvojnoj dobi učenika. U prvome i drugome razredu ocjenjuje se ostvarenost ishoda u govorenju i slušanju, a od drugoga razreda nadalje i u čitanju i pisanju. Učenička se izvedba procjenjuje temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija .
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja koriste portfolio, autobiografija međukulturnih susreta, dnevnik učenja, rubrike za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i slično. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, niti ovaj proces ne dovodi do ocjena, već kvalitativnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom Talijanskoga jezika tijekom ili na kraju školske godine kao i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Učitelj pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu ocjenu. Koriste se usmene i pisane provjere znanja, portfolio, učenički projekti, rasprave, debate, eseji, simulacije itd. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pri tome se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni učitelju, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne ocjene učitelj uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom . U prvome i drugome razredu ostvarenost ishoda iz triju domena ima podjednak udio u zaključnoj ocjeni, a od rećega razreda nadalje daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija . Ostvarenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitim i drugim kulturama, vještina međukulturnog ophođenja, te medijska pismenost) ulazi u završnu ocjenu te se u prvome polugodištu prvoga razreda, navodi u opisnom praćenju. Tijekom učenja i poučavanja talijanskoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu (pr)ocjenu. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnom praćenju. Na isti način izvješćuje se o razvoju elemenata generičkih kompetencija odgovornosti, samostalnosti i samoinicijativnosti te komunikacije i suradnje.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljno – 1, dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo dobro – 4, odlično – 5).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja