I.

Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Talijanski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.

II.

Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik.

III.

Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:

- Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Talijanski jezik objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,

- Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Talijanski jezik, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),

- Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Talijanski jezik, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.

IV.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.

Klasa:

Urbroj:

Zagreb,

MINISTRICA

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Prijedlog predmetnog kurikuluma za Talijanski jezik kao strani jezik

Studeni 2018.

Sadržaj

A. Svrha i opis predmeta

Položaj nastavnoga predmeta Talijanski jezik

B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja

C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma

Komunikacijska jezična kompetencija

Međukulturna komunikacijska kompetencija

Samostalnost u ovladavanju jezikom

D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama

Osnovna škola Talijanski jezik – 70 sati godišnje (učenje od 1.-8. razreda)

Osnovna škola Talijanski jezik 1. razred – 70 sati godišnje

Osnovna škola Talijanski jezik 2. razred – 70 sati godišnje

Osnovna škola Talijanski jezik 3. razred – 70 sati godišnje

Osnovna škola Talijanski jezik 4. razred – 70 sati godišnje

Osnovna škola Talijanski jezik 5. razred – 70 sati godišnje

Osnovna škola Talijanski jezik 6. razred – 70 sati godišnje

Osnovna škola Talijanski jezik 7. razred – 70 sati godišnje

Osnovna škola Talijanski jezik 8. razred – 70 sati godišnje

Osnovna škola Talijanski jezik – 70 sati godišnje (učenje od 4.-8. razreda)

Osnovna škola Talijanski jezik 4. razred – 70 sati godišnje

Osnovna škola Talijanski jezik 5. razred – 70 sati godišnje

Osnovna škola Talijanski jezik 6. razred – 70 sati godišnje

Osnovna škola Talijanski jezik 7. razred – 70 sati godišnje

Osnovna škola Talijanski jezik 8. razred – 70 sati godišnje

Gimnazija Talijanski jezik – 70 sati godišnje (početak učenja)

Gimnazija Talijanski jezik 1. razred – 70 sati godišnje

Gimnazija Talijanski jezik 2. razred – 70 sati godišnje

Gimnazija Talijanski jezik 3. razred – 70 sati godišnje

Gimnazija Talijanski jezik 4. razred – 70 sati godišnje

Gimnazija Talijanski jezik – 70 sati godišnje (nastavak učenja)

Gimnazija Talijanski jezik 1. razred – 70 sati godišnje

Gimnazija Talijanski jezik 2. razred – 70 sati godišnje

Gimnazija Talijanski jezik 3. razred – 70 sati godišnje

Gimnazija Talijanski jezik 4. razred – 70 sati godišnje

Gimnazija Talijanski jezik – 140/105 sati godišnje (početak učenja)

Gimnazija Talijanski jezik 1. razred – 140 sati godišnje

Gimnazija Talijanski jezik 2. razred – 105 sati godišnje

Gimnazija Talijanski jezik 3. razred – 105 sati godišnje

Gimnazija Talijanski jezik 4. razred – 105 sati godišnje

Gimnazija Talijanski jezik – 140/105 sati godišnje (nastavak učenja)

Gimnazija Talijanski jezik 1. razred – 140 sati godišnje

Gimnazija Talijanski jezik 2. razred – 105 sati godišnje

Gimnazija Talijanski jezik 3. razred – 105 sati godišnje

Gimnazija Talijanski jezik 4. razred – 105 sati godišnje

E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama

F. Učenje i poučavanje predmeta

Iskustva učenja

Uloga učitelja

Okruženje za učenje

Materijali i izvori

Vrijeme poučavanja i učenja

Grupiranje učenika

G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda

A. Svrha i opis predmeta

Kurikulum nastavnoga predmeta Talijanski jezik temelji se na suvremenim pristupima učenju i poučavanju stranih jezika i donosi promjene, uvažavajući kvalitetne ideje nacionalnih obrazovnih dokumenata koji su mu prethodili. To je prvi predmetni dokument koji obuhvaća osnovnu i srednju školu, odnosno cijelu obrazovnu vertikalu u pet odgojno ‐ obrazovnih ciklusa.

Ključna promjena koju donosi kurikulum nastavnoga predmeta Talijanski jezik jest odmak od dosadašnjih nastavnih planova i programa. Kurikulum nije nastavni plan i program, temelji se na drukčijim postavkama i tako mu treba i pristupiti.

Promjena koju kurikulum donosi prvenstveno je konceptualna; umjesto navođenja sadržaja koji se u pojedinoj godini učenja i poučavanja jezika moraju obraditi, kurikulum je organiziran po domenama, a temelji se na definiranju odgojno-obrazovnih ishoda usmjerenih na učenika. Kurikulum tako odgovara na zahtjev suvremenih odgojnih i obrazovnih znanosti gdje učenik preuzima središnju ulogu u procesu učenja i poučavanja.

Tri domene na temelju kojih je organiziran kurikulum nastavnoga predmeta Talijanski jezik – Komunikacijska jezična kompetencija , Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom – proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe samoga predmeta. Domene su polazišta odgojno ‐ obrazovnih ishoda koji jasno iskazuju što učenici znaju, mogu učiniti te koje stavove razvijaju u određenoj godini učenja, a formulirani su u skladu s učenikovim razvojnim obilježjima čime se učenicima osigurava kontinuitet u napredovanju i uravnotežen prelazak iz razreda u razred i iz ciklusa u ciklus. Određene su razine usvojenosti svakoga ishoda kako bi učitelj znao što se od učenika očekuje te kako bi prilagodio poučavanje potrebama učenika.

Ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija usmjereni su k stjecanju znanja o stranome jeziku i ovladavanju djelatnostima za uporabu toga znanja u komunikacijskome činu; ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vode k osposobljenosti za uočavanje i interpretaciju sličnosti i razlika između kultura te učinkovitu i kontekstu primjerenu komunikaciju s govornicima talijanskoga jezika što rezultira izgrađivanjem skladnih međukulturnih odnosa; ostvarivanjem ishoda iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom učenika se osposobljava za samostalno i kritičko korištenje različitih izvora znanja i primjenu učinkovitih strategija učenja kao pretpostavke cjeloživotnoga učenja.

Kvalitetu realizacije novoga kurikuluma osigurava učitelj. Njemu je kurikulumom zajamčena autonomija i omogućena veća kreativnost u organizaciji cjelokupnoga procesa poučavanja koja se ogleda u slobodi izbora nastavnih sadržaja i načina poučavanja te u organizaciji vremena posvećenoga ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda.

Kurikulum stavlja naglasak na sigurno i poticajno ‐ fizičko i digitalno ‐ okruženje za učenje, autonomiju učitelja i učenika, suradničko i istraživačko učenje, autentičnost u poučavanju, poticanje međukulturnih susreta, razvoj kreativnoga i kritičkoga mišljenja te multidisciplinarnost i integrirano učenje jezika i sadržaja.

U skladu s promjenama u vezi sa sustavom vrednovanja, kurikulumom se navode elementi, pristupi i načini vrednovanja te sastavnice zaključne ocjene. Vrednovanje znanja kao integralnih dijelova djelatnosti i veća zastupljenost neformalnih načina vrednovanja učeniku pomaže da razumije važnost i smislenost vrednovanja i da preuzme odgovornost za vlastito učenje. Novi načini izvještavanja koji su usmjereni na ono što učenik može, što se od njega očekuje te što i kako treba poboljšati učeniku omogućuju daljnje planiranje i unapređivanje procesa učenja.

U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.

U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.

U vrijeme globalizacije povećava se mobilnost ljudi i raste važnost znanja stranih jezika te se smanjuju jezične barijere, potiče se međunarodna razmjena i tolerancija. Sposobnost komunikacije na stranome jeziku jedna je od ključnih kompetencija u Europskoj uniji potrebna mladima da uspiju ne samo u današnjem gospodarstvu i suvremenome društvu nego i u osobnim životima.

Jezik je sredstvo komunikacije kojim se izražavaju mišljenja, ideje, informacije, osjećaji i stavovi. Učenjem stranoga jezika potiče se kognitivni, emocionalni, društveni i kulturni razvoj učenika kao osnova za razvijanje različitih strategija učenja kao temelja daljnjega cjeloživotnog učenja.

Svrha učenja stranoga jezika jest razvijanje komunikacijske i socijalne kompetencije radi proširivanja kulturnih i društvenih horizonata. Kako bismo razvili komunikacijske kompetencije, potrebno je osvijestiti važnost razvoja jezičnih djelatnosti. Jezik je jedan od razlikovnih elemenata kulture te njegovo učenje pridonosi upoznavanju međukulturnih sadržaja, a time i razvoju pozitivnih stavova i tolerancije među građanima. Uspoređujući druge kulture i uočavajući različitosti i sličnosti, gradi se vlastiti kulturni identitet. Na taj način učenici putem dijaloga, rasprave, raznolikosti mišljenja razvijaju kritičko mišljenje i uče poštovati raznolikosti (druge i drukčije) i obogaćuju se učeći od drugih. Stječe se iskustvo o tome kako su jezik i kultura neodvojivi i oblikuju identitet neke zemlje.

Cilj je učenja talijanskoga jezika da zajedno s učenjem materinskoga jezika i drugih stranih jezika pridonese razvoju svih oblika pismenosti, odgovornosti za vlastito učenje i samoreguliranoga učenja. Učenje i poučavanje stranih jezika zahtijeva otvoren i fleksibilan metodički pristup temeljen na suvremenim metodama i didaktičkim spoznajama uzimajući u obzir individualne čimbenike u učenju stranoga jezika. Nagla-sak je na uvođenju autentičnih sadržaja primjenjivih u svakodnevnome životu i na primjeni suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Nastava stranoga jezika od velike je važnosti za aktivno sudjelovanje i uključivanje u obrazovnome i u profesionalnome okruženju te poslije u životu osigurava veću konkurentnost na tržištu rada.

Položaj nastavnoga predmeta Talijanski jezik

Talijanski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikuluma, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim ciklusima i vrstama odgoja i obrazovanja kao redovni, izborni ili fakultativni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o ciklusu i vrsti programa/zanimanja.

Talijanski jezik i materinski je jezik pripadnika talijanske nacionalne manjine i jezik društvene sredine koji omogućava asimilaciju i interkulturaciju u dvojezičnim područjima Republike Hrvatske.

Slika 1. Položaj nastavnoga predmeta Talijanski jezik u cjelokupnome kurikulumu

B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja

1. Razvoj komunikacijske kompetencije

- razviti produktivne i receptivne jezične djelatnosti (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje) razvijajući sposobnost učinkovite komunikacije u različitim situacijama svakodnevnoga života

- osposobiti učenike za stjecanje jezično-komunikacijske kompetencije u talijanskome jeziku s pomoću koje će zadovoljiti svoje temeljne potrebe i interese u društvenim interakcijama

2. Upoznavanje kultura

- omogućiti učenicima da steknu svijest o različitosti i sličnostima hrvatske i talijanske kulture i jezika te pridonijeti njihovu općem osobnom i društvenom razvoju

- razviti razumijevanje, zanimanje i poštovanje kultura i jezika drugih naroda u Hrvatskoj, Europi i svijetu

- poticati na međunarodnu suradnju i razmjenu te rad na međunarodnim projektima

3. Razvoj medijske pismenosti

- pronalaziti i razumjeti različite izvore informacija, posebno informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, te se njima učinkovito koristiti u učenju i komunikaciji

- osposobiti učenike za procjenjivanje pouzdanosti i korisnosti informacija za proučavanje određene teme

4. Poticanje cjeloživotnoga učenja

- pripremiti učenike za život u međunarodnome, višekulturnom i višejezičnom okruženju

- poticati učenike na nastavak učenja talijanskoga jezika te pridonijeti povećanju mogućnosti daljnjega rada, obrazovanja i provođenja slobodnoga vremena

5. Poticanje odgovornosti za vlastito učenje

- osposobiti učenike za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje i napredak

- poticati učenike na samostalan rad i samoprocjenu tijekom procesa učenja, tj. na samoregulirano učenje

C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma

Tri su domene predmetnoga kurikuluma talijanskoga kao stranoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe predmeta Talijanski jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti talijanskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta za cjeloživotni razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine cjelovitu strukturu predmetnoga kurikuluma predmeta Talijanski jezik i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve odgojno-obrazovne cikluse unutar predmeta Talijanski jezik, ali nisu nužno jednako zastupljene u svim odgojno-obrazovnim ciklusima.

Komunikacijska jezična kompetencija

Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet za takvu komunikaciju jest sposobnost razumijevanja te sposobnost usmene i pisane razmjene informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima.

Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:

- stjecanju znanja o specifičnostima talijanskoga jezika (vokabular i gramatika; stilovi i registri govorenoga i pisanoga stranog jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije) i

- ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnost slušanja i razumijevanja govorenih poruka; sposobnost govorenja; sposobnost započinjanja, održavanja i okončanja razgovora; sposobnost čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova; sposobnost posredovanja).

Razvojem komunikacijske jezične kompetencije, kao procesa izražavanja vlastitoga identiteta i razumijevanja identiteta sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenje jezika.

Jezično posredovanje (jezična medijacija) je složena jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje (recepciju) i proizvodnju (produkciju). Dok u usmenome jezičnome posredovanju treća osoba omogućuje sporazumijevanje drugih dviju ili više osoba koji ne govore isti jezik, u pismenome ili kombiniranome jezičnom posredovanju treća osoba za ine osobe koje ne razumiju polazni jezik sažima više pisanih ili govorenih tekstova ili ih prevodi u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje cilja.

Međukulturna komunikacijska kompetencija

Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program nastave talijanskoga jezika na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje i učenje o različitosti.

Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima talijanskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan, što znači da je:

- sposoban razmotriti i usporediti sličnosti i razlike između kultura i jezika

- empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i poštovanje govornika talijanskoga jezika i njihove kulture

- sposoban učinkovito i u kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima talijanskoga jezika što rezultira uzajamnim zadovoljstvom sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanjem skladnih međukulturnih odnosa.

U konačnici, razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije pomaže učeniku da odbaci predrasude i osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i u nenasilnome rješavanju sukoba te pridonosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okruženju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljavanje.

Samostalnost u ovladavanju jezikom

Učenikovo preuzimanje odgovornosti za učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom i preduvjet je za cjeloživotni razvoj, kako za talijanski jezik tako i za druge strane jezike, pa i za materinski jezik.

Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te njegova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća:

- sposobnost svjesne, fleksibilne i učinkovite primjene strategija učenja i korištenja jezika koje učeniku pomažu unaprijediti ovladavanje talijanskim jezikom

- razvoj medijske pismenosti te komunikacijskih i prezentacijskih vještina.

Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Samostalan učenik pronalazi, odabire, vrednuje informacije i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.

D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama

Domene Komunikacijska jezična kompetencija , Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom sastavni su dijelovi kurikuluma nastavnoga predmeta Talijanski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i nadopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima i ciklusima. Kurikulumom predložena razrada ishoda nije iscrpna te je učitelj nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. Razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne predstavljaju školske ocjene, već se njima određuje opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.

Ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija podijeljeni su prema receptivnim i produktivnim jezičnim djelatnostima, a razvojnost od nižih k višim razredima ostvaruje se povećavanjem složenosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe – govoreni, pisani, vizualni i multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorena riječ.

Ovisno o godini učenja i poučavanja jezika, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.

U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratki tekst broji do 100 riječi, kratki tekst između 100 i 200 riječi, srednje dugi tekst između 200 i 400 riječi, a dugi tekst više od 400 riječi. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratki tekst broji do 60 riječi, kratki tekst između 60 i 100 riječi, srednje dugi tekst između 100 i 250 riječi, a dugi tekst više od 250 riječi.

Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, složenost izloženih ideja, stil autora i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran. Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojem ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni učitelja. Po složenosti tekstovi se dijele na: vrlo jednostavne , jednostavne , srednje složene , složene .

U odgojno-obrazovnim ishodima, u svim godinama učenja i poučavanja, navedene su ključne gramatičke strukture. Naveden je samo dio struktura te nije riječ o iscrpnome popisu gramatičkih sadržaja. Strukture su navedene u onome razredu u kojem se očekuje ovladanost na razini uporabe, što ne znači da se one neće pojaviti i prije na razini prepoznavanja ili da se poslije neće proširivati njihova funkcija; dapače, gramatičke bi se strukture trebale reciklirati kroz godine učenja. Isto tako sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putevima.

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija podijeljeni su u tri međusobno povezane komponente: znanja (kulturno specifična i općenita znanja o kulturi), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija , povezani s trećom komponentom - stavovi i vrijednosti, ne mogu se vrednovati po razinama usvojenosti jer su dio osobnoga iskustva i osjećanja svakoga pojedinog učenika.

Leksički sadržaji povezani s domenom Međukulturna komunikacijska kompetencija prisutni su u svim odgojno-obrazovnim ishodima. Stoga u razradi ishoda nisu detaljno navedeni leksički sadržaji povezani s međukulturnom tematikom, nego se sam izbor načina ostvarivanja istih ishoda stavlja na izbor stručnoj procjeni učitelja ovisno o interesima i razvojnoj dobi učenika. Aktivnosti povezane s razradom ishoda po potrebi se mogu provesti i na materinskome jeziku, ovisno o učenikovoj razini znanja stranog jezika.

Ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom podijeljeni su u tri područja – razvijanje pozitivnoga stava, razvijanje samopouzdanja u uporabi jezika te kritičkoga mišljenja, medijska pismenost te strategije učenja jezika. Strategije učenja složena su kategorija postupaka, razmišljanja i oblika ponašanja i pripadaju skupini individualnih čimbenika u učenju stranoga jezika. Neki učenici vjerojatno će biti uspješni i zahvaljujući primjeni manjega broja strategija, ali odabranih u skladu s njihovim osobnim karakteristikama i procjenom njihove učinkovitosti. S obzirom na to da se radi o individualnome čimbeniku, strategije učenja mogu se poučavati, ali se ne može mjeriti razina njihove usvojenosti, već samo učinkovitost njihove primjene u skladu s karakteristikama pojedinoga učenika.

Osnovna škola Talijanski jezik – 70 sati godišnje (učenje od 1.-8. razreda)

Osnovna škola Talijanski jezik 1. razred – 70 sati godišnje

Osnovna škola Talijanski jezik 2. razred – 70 sati godišnje