A. Prostorni identitet

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A. 5. 1. Učenik objašnjava važnost geografije u svakodnevnom životu.

- navodi definiciju geografije kao znanosti

-opisuje geografske sadržaje koji se poučavaju u nastavnom predmetu

-objašnjava svrhu učenja geografije

Opisuje geografske sadržaje.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B. 5.2. Učenik opisuje osnovna obilježja Zemlje koristeći se globusom.

-opisuje Zemlju kao kuglu i navodi dokaze o njezinu obliku                                        -opisuje važnost znanosti i tehnologije u objašnjavanju oblika Zemlje                                 -rabi model kao model Zemlje -pokazuje ekvator(polutnik) ipolove na globusu i uspoređuje ih s prikazom na geografskoj karti                                                         -opisuje i demonstrira rotaciju Zemlje s pomoću globusa, navodi njezino trajanje i glavnu posljedicu rotacije

Učenik opisuje Zemlju kao kuglu i navodi dokaze o njezinu obliku.  

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B. 5. 3. Učenik analizira globalnu raspodjelu kopna i mora te uspoređuje prostorne identitete na kontinentskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

-pokazuje i uspoređuje kontinente i oceane na globusu i geografskoj karti te ih imenuje na slijepoj karti                       -razlikuje kontinente Starog i Novog svijeta                                                           obrazlaže kako se određuje geografski položaj                                                                               -opisuje položaj Europe među kontinentima                                                              -imenuje europske regije i Hrvatsku kao članicu Europske unije s pomoću tematske karte                                             - uspoređuje različite prostorne identitete Hrvatske

Uspoređuje kontinente i oceane premaveličini te razlikuje kontinente Starog i Novog svijeta.

             Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Matematika.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.5.4. Učenik opisuje oblik, granice i državne  simbole Republike Hrvatske, vrednuje aspekte položaja te izdvaja prirodno-geografske regije i upravno-teritorijalne jedinice koristeći se geografskim kartama.

-opisuje državne granice, oblik teritorija i državne simbole                                                          - opisuje posebnosti položaja Hrvatske*                                                                  - izdvaja i uspoređuje prirodno-geografske  regije i upravno-teritorijalne jedinice**Hrvatske-objašnjava pritodna obilježja kao identitetsku osnovu Hrvatske (panonska,dinarska,jadranska)

Opisuje  položaj Hrvatske, izdvaja i pokazuje na karti prirodno- geografskeregije i upravno-teritorijalne jedinice Hrvatske smještajući u njih svoj zavičaj.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda                                                 

*naglasak na prometnom i graničnom položaju između Srednje, Jugoistočne i Južne Europe te velikih prirodno- geografskih cjelina

**županije

B. Prostorne organizacije i procesi

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO B.5.1.* Učenik analizira prostorne organizacije i procese kroz istraživački rad

- postavlja jednostavno istraživačko pitanje/ hipotezu*                                                      -prikuplja podatke na terenu i/ili iz drugih izvora**                                                                 -obrađuje podatke, prikazuje ih tablično te donosi zaključak                                                                 -pravilno navodi popis literature i izvora***                                                                                -predstavlja rezultate istraživačkog rada****

-Učenik uz manju pomoć učitelja i povremene pogreške postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, navodi popis literature i izvora te predstavlja istraživački rad

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda                                                 

*IZBORNI ILI OBVEZNI ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD                           *istraživačko pitanje/ hipoteza, tema istraživačkoga rada te njegov obujam trebaju biti usklađeni s dobi učenika i odgojno-obrazovnim ishodima za 5.r.                                                                                                            ** učenik podatke može prikupiti iz dostupne literature, pouzdanih internetskih izvora, terenskim radom (primjer ispod ishoda OŠ GEO C.5.2.) i/ili vlastitim mjerenjem (primjer ispod ishoda OŠ GEO C.5.1.)                                                                                                                                                                           *** ostvaruje se u suradnji sa stručnim suradnikom školskim knjižničarem                                                                                         ****predstavljanje rezultata može biti usmeno (javno) ili pisano te u različitim oblicima (poster, digitalna prezentacija, …) ovisno o prethodnom dogovoru učenika i učitelja

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO B.5.2. Učenik razlikuje  vrste geografskih karata prema mjerilu isadržaju te s pomoću tumača interpretira elemente karte na različitim prostornim razinama.

-razlikuje grafičko od brojčanog mjerila                                                                  - razlikuje geografske karte  prema mjerilu i sadržaju                                                             - opisuje tradicionalne i suvremene načine  izrade geografskih karata, ulogu kartografije te probleme prikazivanja zakrivljene površine                                                                                         - čita geografsku kartu s pomoću tumača                                              - razlikuje elemente geografske mreže i koristi ih za određivanje smještaja*                                                                                                      - služi se atlasom**

Opisuje tradicionalne i suvremene načine izrade geografskih karata i ulogu kartografije te probleme koji proizlaze zbog prikazivanja zakrivljene površine na ravnom listu papira.

               Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda                                                 

*Učenik određuje smještaj u geografskoj mreži tako što s pomoću geografske karte određuje nalazi li se zadana točka sjeverno ili južno od ekvatora, odnosno  istočno ili zapadno od početnoga meridijana te strani svijeta pridružuje brojku u stupnjevima (npr. 45° sjeverno od ekvatora (polutnika) i 10° istočno od početnoga meridijana (podnevnika).                                                                                                              **Služenje atlasom podrazumijeva pronalazak odgovarajuće geografske karte s pomoću sadržaja atlasa i služenje pripadajućom legendom (tumačem).                                                                                                                    Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO B.5.3. Učenik se orijentira u zavičaju s pomoću topografske karte, plana grada (naselja) i kompasa.

- objašnjava pojam orijentacije                                                      - određuje glavne i sporedne strane svijeta kompasom                                                                   - prepoznaje  Sjevernjaču na crtežu-nabraja primjere suvremene orijentacije (GNSS)                                                         -usjeveruje topografsku kartu s pomoću kompasa                                                                     -prepoznaje na topografskoj karti/planu grada/(naselja) osnovne elemente prirodne i društvene osnove svojeg zavičaja                                                                     - koristi se grafičkim mjerilom*                                   - izrađuje jednostavnu skicu kretanja po terenu**                                                                    - koristi se pravcima u prirodi za orijentaciju***                                                                        - radom u skupini razvija toleranciju i odgovornost****

Određuje glavne i sporedne strane svijeta, usjeveruje topografsku kartu s pomoću kompasa te prepoznaje Sjevernjaču na crtežu

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda   

*Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika                                         ** Za razumijevanje geografske karte i problematike prikazivanja njezina sadržaja učenike se može suočiti s izradom jednostavne karte imaginarnoga prostora. Svaki učenik na papiru s dijagonalno određenom početnom i krajnjom točkom svoga imaginarnog puta (kako bi rad bio zanimljiviji, točke mogu biti označene kao start i cilj, kretanje od kuće do škole, put Ivice i Marice iz šume do kuće ili sl.) crta kartu koristeći se topografskim znakovima i bojama, razmišlja o sadržajima u prostoru i njihovim odnosima, ali i pronalazi vlastite načine prikazivanja sadržaja u prostoru koristeći se vlastitom kreativnošću i shvaćajući teškoće prikazivanja mnogih sadržaja u prostoru te važnost korištenja i poznavanja topografskih znakova.

***Učenik u zavičaju vježba određivanje stajališta koristeći se pravcima u prirodi. Taj način određivanja stajališta već stoljećima koriste ribari kako bi mogli, na primjer, upamtiti mjesto na kojemu su ostavili vršu u moru. Ta vještina može se koristiti i na moru i na kopnu. Vrlo je jednostavna i ne treba nikakva sredstava, osim dobrog zapažanja u prostoru.                                                                                               Da bismo učenika tome poučili, on treba odrediti tri pravca koja su okrenuta prema različitim stranama svijeta, a sjecište tih pravaca je njegovo stajalište. Na svakom pravcu treba odabrati  dvije istaknute točke koje trebaju biti što više razmaknute jedna od druge. Te markantne točke mogu biti, na primjer, vrh brda, crkveni zvonik, usamljeno stablo, stup dalekovoda ili  dimnjak. Na Visu taj način određivanja stajališta  zovu "vazest morke“", a u ostatku Dalmacije "uzet sinjale". Svaka učenička skupina na određenome mjestu u školskom okolišu „zakopa blago”. Potom opiše mjesto gdje je blago zakopano, koristeći se pravcima s pripadajućim orijentirima. Zadatak je druge skupine da s pomoću toga opisa pronađe “blago”.                                                                                                                   ****Ostvaruju se očekivanja međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO B.5.4. Učenik objašnjava mehanizme nastanka i oblikovanja reljefa na Zemlji.

- opisuje građu Zemlje                                                                 - opisuje pomicanje razlomljenih dijelova Zemljine kore                                                           - objašnjava promjenjivost reljefa pod utjecajem unutarnjih i vanjskih procesa*                                                                    -opisuje postupke i načine ponašanja prilikom potresa                                                                    - razlikuje relativnu od nadmorske visine

Opisuje građu Zemlje,  razlikuje unutarnje od vanjskih procesa, opisuje pomicanje razlomljenih dijelova Zemljine kore s pomoću crteža te razlikuje nadmorsku od relativne visine.

                                                   Sadržaji                                                  

* Unutarnji procesi: pokreti dijelova kore, potresi i vulkanizam.

Vanjski procesi: trošenje, padinski, fluvijalni, marinski, krški, glacijalni, eolski, biogeni i antropogeni procesi.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO B.C.5.5. Učenik uspoređuje reljefna obilježja panonskog i  dinarskoga prostora Hrvatske te ih vrednuje kao životni prostor.

- navodi i opisuje primjere reljefnih oblika uz pomoć grafičkih prikaza i fotografija*                                                                 - pokazuje na geografskoj karti primjere planina, prapornih zaravni, rječnih dolina, poloja, riječnih terasa, zavala, kotlina i polja u kršu                                                                 -prepoznaje, navodi i imenuje reljefne oblike u zavičajnom prostoru uspoređuje reljefna obilježja panonskoga i dinarskoga prostora                           -uspoređuje reljefna obilježja panonskoga i dinarskoga prostora            -opisuje međuovisnost reljefa te naseljenosti i djelatnosti**

Opisuje pojedine reljefne oblike s pomoću grafičkih prikaza i fotografija.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Izbor reljefnih oblika: planina, brdo, pobrđe, lesna/praporna zaravan, ravnica, dolina, poloj, riječna terasa, zavala (npr. Crna mlaka), kotlina (npr. Požeška kotlina), polje u kršu, zaravan u kršu, klanac (npr. Velika i Mala Paklenica), uvala, ponikva, špilja, jama.                                                                                                          **Međuovisnost prirodnih obilježja, naseljenosti i tradicionalnih djelatnosti može se poučavati radom u skupinama. Učenike treba podijeliti u tri skupine. Za svaku skupinu pripremiti fotografiju jedne prirodne cjeline Hrvatske (nizinski, gorski i primorski prostor), koja će sadržavati krajolik, ali i elemente naseljenosti i ljudskih aktivnosti. Zadati svakoj skupini da promotri fotografiju i na temelju nje odredi dio Hrvatske gdje je mogla biti snimljena te imenuje prirodnu cjelinu. Pripremiti radni listić sa zadatcima usklađenima s fotografijama s pomoću kojih se od učenika traži uočavanje reljefnih obilježja prostora, pretpostavljanje na temelju vlastitih iskustava klimatskih obilježja, opisivanje vegetacije koju mogu vidjeti, opisivanje izgleda naselja (raspored kuća, način gradnje i sl.) te prepoznavanje djelatnosti karakterističnih za taj prostor. Zatražiti određivanje prednosti i nedostataka života u prikazanome prostoru te obrazlaganje odgovora na pitanje bi li htjeli živjeti u prikazanom prostoru.

C. Održivost

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO C.5.1. Učenik objašnjava raspodjelu i kruženje vode na Zemlji te njenu važnost za život i istražuje mogućnosti vlastitoga doprinosa u racionalnom korištenju voda

- opisuje osnovne pojavne oblike vode na Zemlji                                                                             - opisuje kruženje vode u prirodi                                 - objašnjava važnost vode za život                             - istražuje mogućnosti vlastitoga doprinosa u racionalnom korištenju vode u školi/domu*

Uspoređuje zastupljenost slatke i slane vode na Zemlji te objašnjava njihovu važnost za život na Zemlji.

        Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

*Učenik može provesti istraživanje o potrošnji vode u svojoj obitelji (ili na nekome drugom primjeru). Može, na primjer, izmjeriti količinu vode koja izlazi iz tuša u određenom vremenu (npr. 10 sekundi) i pomnožiti taj podatak s prosječnim trajanjem jednog tuširanja (npr. 10 minuta). Ako u domaćinstvu postoji kada može usporediti količinu vode utrošene na jedno tuširanje s količinom vode potrebnom za jedno kupanje. Usporedbom dobivenih podataka osvijestit će koliko se vode ponekad nepotrebno troši. Učenik može dobivene podatke pomnožiti s brojem ukućana i/ili cijenom prostornoga metra vode kako bi dobio podatke o potrošnji. U istraživanje se na isti način može uključiti potrošnja sanitarne vode (npr. WC), potrošnja vode za pranje automobila, zalijevanje cvijeća, pranje posuđa i drugo. Dobivene podatke učenik može iskoristiti za istraživački rad. U zaključku će predložiti mjere za smanjenje potrošnje vode u kućanstvu te osvijestiti sebe i članove svoje obitelji o potrebi racionalnijega korištenja vode. Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika.

     A.      Prostorni identitet

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.6.1. Učenik objašnjava stvaranje suvremene hrvatske države, opisuje političko uređenje i upravno-teritorijalnu organizaciju Republike Hrvatske.

- objašnjava stvaranje suvremene hrvatske države te utjecaje   susjednih prostora na oblikovanje identiteta                                                                  - opisuje pojam republike i trodiobu vlasti                                                                       - objašnjava vrijednosti demokracije građanskih prava s naglaskom na prava djece                                                                                                              - opisuje upravno-teritorijalnu organizaciju Hrvatske

Opisuje utjecaje susjednih prostora na oblikovanje hrvatskoga identiteta, navodi s pomoću političke karte hrvatske županije.

               Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Povijest. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.

                  B. Prostorne organizacije i procesi

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B.6.1. Učenik interpretira podatke o broju i razmještaju stanovnika i gustoći naseljenosti na primjerima iz Hrvatske i svijeta.

- navodi približan broj stanovnika u Hrvatskoj i svijetu                                                - opisuje postupak popisa stanovništva Hrvatske                                                                   - analizira linijski dijagram kretanja broja stanovnika                                                      - s pomoću dobivenih podataka izrađuje linijski dijagram                                         - izračunava gustoću naseljenosti*                                                                           - analizira tematske karte i navodi uzroke neravnomjerne naseljenosti s pomoću tematskih karata opisuje razmještaj stanovništva i gustoću naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu

-identificira depopulacijukao dominantan proces u Hrvatskoj                                              

Izračunava gustoću naseljenosti (uz uporabu džepnog računala)  e opisuje s pomoću tematskih karata razmještaj stanovništva i gustoću naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Priroda i Matematika

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B.6.2. Učenik analizira sastavnice općega kretanja stanovništva svijeta i Hrvatske te njezinih prirodnih cjelina i županija.

- opisuje prirodnu promjenu broja stanovnika                                                                - objašnjava odrednice prirodnoga kretanja (rodnost, smrtnost)                                - navodi uzroke i posljedice prirodne promjene na primjerima iz Hrvatske i svijeta                                                                                               - objašnjava pojam, vrste te uzroke posljedice migracija                                                     - objašnjava prirodno i prostorno kretanje stanovništva Hrvatske                             - analizira opće kretanje stanovništva koristeći se jednostavnim dijagramima (linijskim, stupčastim) i tematskim kartama

Objašnjava odrednice prirodnoga kretanja, pojam i vrste migracija.

               Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Matematika

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B.6.3 Učenik objašnjava raznolikost svjetskoga stanovništva analizirajući pojedine strukture, identificira probleme koji iz toga prizlaze te izgrađuje pozitivan i tolerantan odnos prema drugim kulturnim zajednicama poštujući raznolikosti.

- objašnjava s pomoću dijagrama i tematskih karata jezičnu, religijsku, obrazovnu, gospodarsku, nacionalnu i biološku strukturu stanovništva na primjerima iz svijeta i Hrvatske                                                        - navodi primjere različitih pisama                                                                                           - razlikuje važne jezike međunarodnoga sporazumijevanja od jezika s najvećim brojem govornika jezika s najvećim brojem govornika                                                             -razlikuje vjeroispovijesti u Hrvatskoj*                                                            - identificira demografske probleme na temelju biološke i gospodarske strukture

Opisuje osnovne strukture stanovništva s pomoću dijagrama i tematskih karata te navodi jezike s najvećim brojem govornika razlikujući ih od jezika važnih za međunarodno sporazumijevanje.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Matematika (Primjenjuje različite zapise pozitivnih racionalnih brojeva; Prikazuje podatke tablično te linijskim i stupčastim dijagramom frekvencija).                                             Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.                                                                                                                                                                                                          *Religiju poistovjećujemo s organiziranim sustavom vjerovanja, vjerovanje s osobnim činom prihvaćanja istina, a vjeroispovijest s razlikama u vršenju bogoslužja. U kršćanstvu (kršćanskoj religiji) razlikujemo sljedeće vjeroispovijesti: katoličanstvo, pravoslavlje i protestantizam.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B.6.4. Učenik razlikuje ruralna i urbana naselja, prepoznaje funkcije i njihov prostorni raspored te objašnjava hijerarhiju gradskih naselja na primjeru Hrvatske

- razlikuje urbana i ruralna naselja te način života u njima objašnjava njihov utjecaj na  prostor(rad, stanovanje, školovanje, turizam, trgovina, kultura…) i s njima povezane migracije                                                        - identificira sustav naselja kao oblik prostorne organizacije i  objašnjava hijerarhiju gradskih naselja                                                          - razlikuje i pokazuje na geografskoj karti makroregionalne i regionalne centre u Hrvatskoj

Nabraja i opisuje više gradskih funkcija identificira sustav naselja kao oblik prostorne organizacije te na slijepoj karti imenuje makroregionalne i regionalne centre u Hrvatskoj.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Povijest.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO B.6.5. Učenik opisuje atmosferu i vrijeme, objašnjava najvažnije i analizira podatke o vremenu te obrazlaže važnost vremenske prognoze.

- opisuje atmosferu  e položaj i važnost troposfere- opisuje vrijeme subjektivno i objektivno                                                                                                               - objašnjava najvažnije klimatske elemente*                                                               - obrazlaže važnost prikupljanja podataka o vremenu i važnost vremenske prognoze **                                                                                                  - opisuje da se zrak zagrijava od podloge te s tim u vezi pad temperature u troposferi s porastom nadmorske visine                                           - opisuje da se topli zrak (zagrijan od podloge) uzdiže a hladan spušta                                                                                                                          - povezuje tlak zraka s nastankom vjetra i stabilnošću vremena, opisuje ciklonu i anticiklonu***                                                                                    - opisuje planetarne vjetrove i njihova obilježja****                                                          - razlikuje vrste padalina i opisuje njihov nastanak*****

Opisuje da se zrak zagrijava od podloge te s tim u vezi pad temperature u troposferi s porastom nadmorske visine, povezuje tlak zraka s nastankom vjetra i stabilnošću vremena, navodi planetarne vjetrove, služi se termometrom, opisuje uvjete nastanka pojedinih vrsta padalina.

                                                   Sadržaji

*temperatura zraka, tlak zraka, vjetar, naoblaka, vlaga u zraku, padaline                                                                                                                                                                                                  

               Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika.                              

**Učenik će tijekom određenoga razdoblja (mjesec dana) svakodnevno prikupljati i bilježiti podatke o temperaturi zraka u svojem zavičaju služeći se podatcima DHMZ-a s njemu najbliže službene meteorološke postaje (podatci se svakodnevno objavljuju na službenoj web stranici DHMZ-a). Temeljem podataka o temperaturi zraka u 7, 14, i 21 sat izračunavat će srednje dnevne temperature zraka tijekom mjesec dana kako bi se na kraju mogla izračunati i srednja mjesečna temperatura zraka. Formula za izračunavanje srednje dnevne temperature zraka prema službenome meteorološkom protokolu glasi: (T7h + T14h +2T21h):4.                                                                                                                                                              Npr., ako je u 7:00 sati zabilježena temperatura od 12 °C, u 14:00 sati od 30 °C, a u 21:00 sat temperatura od 17 °C, tada račun glasi: (12 + 30 + 17 + 17) : 4 = 76 : 4 = 19 °C (prosječna dnevna temperatura zraka iznosi 19 °C.) Srednja mjesečna temperatura izračunava se tako da se zbroje sve srednje dnevne temperature i podijele s brojem dana u mjesecu.                                                                                           U istom razdoblju učenik će bilježiti i podatke o količini i vrsti padalina, služeći se podatcima DHMZ-a s njemu najbliže službene meteorološke postaje. Na kraju mjeseca zbrojit će podatke svakodnevnih mjerenja kako bi dobio vrijednost ukupne mjesečne količine padalina.                                                                                                                                                           Dobivene podatke učenik treba prikazati tablično, analizirati ih i ukratko predstaviti u pisanom izvješću. Istraživanje će imati još veću vrijednost ako se podatci iz zavičaja usporede s podatcima ostalih odabranih krajeva Hrvatske (npr.,onih koji se nalaze u drugačijoj klimi).                                                                                                                                                                                           Učenici iz škola uključenih u GLOBE program trebaju se koristiti svojim mjernim podatcima, računati srednjake prema GLOBE protokolima te ih uspoređivati s drugim GLOBE školama.                                                                                                                                                       ***Poznavanje tlaka zraka ima presudno značenje za analizu i prognozu vremena pa se kao klimatski element ovdje ne može izbjeći, ali valja imati na umu da učenici nemaju predznanje iz fizike potrebno za razumijevanje mehanizama povezanih s tlakom zraka. Stoga s učenicima ne treba ulaziti u problematiku nastanka i globalne raspodjele tlaka zraka, nego ostati na razini prepoznavanja vrijednosti normalnog tlaka zraka kao granice između visokoga i niskog tlaka kako bi mogli povezati tlak zraka i vjerojatnost padalina (pad tlaka zraka obično znači veću vjerojatnost padalina i obratno) te opisati vjetar kao strujanje zraka iz polja višega u polje nižeg tlaka zraka.                                                                                                       Ciklonu i anticiklonu učenik opisuje pojednostavnjeno kao područje niskog ili visokog tlaka zraka koje u umjerenim širinama donose tipično vrijeme; opisuje strujanje vjetra u njima na sjevernoj polutki.                                                                                                                                           ****Učenik planetarne vjetrove (polarne istočne, glavne zapadne i pasate) opisuje kao postojane vjetrove, koji pušu tijekom cijele godine u određenom toplinskom pojasu iz određenoga smjera kojeg učenik pokazuje na geografskoj karti svijeta.                                                                                                                                                                                                                    *****Učenik na ovoj razini ne objašnjava uzroke postojanja tih vjetrova. Učenik razlikuje glavne vrste padalina: kišu, snijeg, tuču, rosu, mraz i inje te opisuje u kojim se uvjetima tipično javljaju i kako izgledaju. Opisuje nastanak oblaka i padalina iz oblaka (tri načina izdizanja zraka i stvaranja oblaka: iznad zagrijane podloge, izdizanjem uz planine i izdizanjem toplog zraka kada nailazi na hladan zrak, što je uobičajeno za ciklonu - na ovoj razini ne spominju se pojmovi: konvekcijske, orografske i frontalne padaline ).

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO B.6.6. Učenik objašnjava složene utjecaje na obilježja klime, uspoređuje klimatske dijagrame te čita kartu klasifikacija klima.

-opisuje revoluciju Zemlje, navodi trajanje i posljedice revolucije i nagnutosti Zemljine osi                                                                                                                   - opisuje obilježja godišnjih doba prostora u kojemu živi                                                                           - pokazuje na geografskoj karti obratnice i polarnice                                               - imenuje na crtežu i određuje na geografskoj karti i globusu toplinske pojaseve te navodi njihove specifičnosti                                                   - razlikuje vrijeme i  klimu                                                                                              - objašnjava utjecaj pojedinih klimatskih čimbenika* na obilježja klime                                                                                                                          - očitava/čita klimatski dijagram                                                                                                 - razlikuje klimatske razrede** i na klimatskoj karti analizira njihov prostorni raspored                                                                                                           - analizira i uspoređuje tipove klima u Hrvatskoj s pomoću klimatskih dijagrama i tematske karte

Određuje na geografskoj karti i globusu toplinske pojaseve, objašnjava razliku između vremena i klime, objašnjava utjecaj pojedinih klimatskih čimbenika na obilježja klime te očitava klimatski dijagram

                                                         Sadržaji

*udaljenost od ekvatora te utjecaj kopna i mora, nadmorske visine, reljefa, morskih struja i prevladavajućeg vjetra                                                                                                                                **prema Kӧppenu: A- tropske kišne klime, B-suhe klime, C- umjereno tople kišne klime, D- snježno- šumske klime, E- snježne klime.                                                                                                              

                    Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika.                                               Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO B.6.7.*

Učenik analizira prostorne organizacije i procese kroz istraživački rad

- postavlja jednostavno istraživačko pitanje/ hipotezu*-prikuplja podatke na terenu i/ili iz drugih izvora**                                                                               -obrađuje podatke, prikazuje ih tablično i grafički (linijski i/ili stupčasti  i/ili kružni dijagram) te donosi zaključak                                                         -pravilno navodi popis literature i izvora***                                                                     -predstavlja rezultate istraživačkog rada****

Učenik uz manju pomoć učitelja povremene pogreške postavlja istraživačko pitanje/hipotezu prikuplja, obrađuje i, prikazuje podatke, donosi zaključak, navodi popis litarature i izvora te predstavlja istraživački rad.

                Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda   

*IZBORNI ILI OBVEZNI ODGOJNO- OBRAZOVNI ISHOD                                                                                                                                                                               *istraživačko pitanje/ hipoteza, tema istraživačkoga rada te njegov obujam trebaju biti usklađeni s dobi učenika i odgojno- obrazovnim ishodima za 6.r. **učenik podatke može prikupiti iz dostupne literature, pouzdanih internetskih izvora, terenskim radom (primjer ispod ishoda OŠ GEO C.6.3.) i/ili vlastitim mjerenjem (primjer ispod ishoda OŠ GEO B.6.5.)                                                                                                                                                                                                     ***ostvaruje se u suradnji sa stručnim suradnikom školskim knjižničarem                                                                                                                                                                                ****predstavljanje rezultata može biti usmeno (javno) ili pisano te u različitim oblicima (poster, digitalna prezentacija, …) ovisno o prethodnom dogovoru učenika i učitelja                                                                                                                                                                                                                                                                  

                                     C. Održivost

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.C.6.1. Učenik razlikuje kategorije zaštite prirode, navodi primjere zaštićene prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj, objašnjava važnost zaštićenih područja i lokaliteta kao gospodarskoga potencijala i elementa identiteta te sudjeluje u aktivnostima čuvanja i adekvatnoga vrednovanja baštine na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

- obrazlaže potrebu zaštite prirode na primjerima iz Hrvatske                                - razlikuje oblike zaštite prirode i imenuje na slijepoj karti stroge rezervate (SR), nacionalne parkove(NP), parkove prirode (PP) i regionalne parkove (RP) u Hrvatskoj                                                                               - objašnjava pojam i važnost  baštine                                                                                       - navodi primjere kulturne materijalne i nematerijalne baštine u Hrvatskoj                                                                                                                - pokazuje na geografskoj karti i prepoznaje na karakterističnim fotografijama hrvatske lokalitete s UNESCO-ova popisa svjetske baštine                                  

Obrazlaže potrebu zaštite prirode na zaštite prirode na primjerima iz Hrvatske i zavičaja, navodi oblike  zaštite(SR, NP, PP, RP) na tematskoj karti i za svaku pokazuje na geografskoj karti više primjera iz Hrvatske te navodi primjere kulturne materijalne i nematerijalne baštine u Hrvatskoj.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda   

Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Poduzetništvo, Održivi razvoj te Građanski odgoj i obrazovanje.                                                                                                      Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Priroda i Povijest, a može se ostvariti i posjet nekoj baštinskoj ustanovi i/ili nekom drugom lokalitetu prirodne/društvene baštine.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO B.C.6.2. Učenik analizira podatke o gospodarskoj razvijenosti i procjenjuje stupanj razvijenosti države te objašnjava važnost usklađivanja gospodarskoga napretka i održivoga razvoja napretka i održivoga razvoja Hrvatske

- analizira pokazatelje gospodarske razvijenosti (BNP, udio sektora djelatnosti, HDI)*                                                                                                              - objašnjava važnost pojedinih djelatnosti za gospodarstvo zavičaja Hrvatske u okvirima održivoga razvoja

Objašnjava održivi razvoj i najvažnije pokazatelje razvoja gospodarstva te opisuje važnost pojedinih djelatnosti pojedinih djelatnosti Hrvatske i zavičaja.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda   

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika.                                        Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj                                                *Učenik uspoređuje udio zaposlenih u četiri sektora djelatnosti s udjelom sektora u ukupnom BNP-u. Pritom treba voditi računa da statistika prati tri sektora djelatnosti: primarni (poljoprivreda i gospodarenje sirovinama), sekundarni (proizvodni) i tercijarni (uslužni), pri čemu se u tercijarni pribraja i kvartarni sektor (istraživanje i ekonomije temeljene na znanju).                                                                                                                                                   Učenik analizira vrijednosti bruto nacionalnoga proizvoda (BNP) po državama, objašnjavajući BNP kao ukupnu tržišnu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom godine koje proizvode domaći čimbenici, bez obzira na to nalaze li se u zemlji ili inozemstvu.                                                                                                                                                     Učenik analizira odabrane pokazatelje gospodarske razvijenosti koristeći se dostupnim podatcima Svjetske banke. Indeksi svjetskoga razvoja obuhvaćaju više od 800 indikatora podijeljenih u 20 kategorija. Kao posebno bitna kategorija izdvaja se HDI (human development index ili indeks ljudskoga razvoja) koji je agregirani indeks nastao zbrajanjem očekivanoga trajanja života prilikom rođenja, prosječnoga broja godina obrazovanja (osoba u dobi od 25 godina), očekivanoga trajanja školovanja (za djecu koja ulaze u sustav obrazovanja) te BNP-a po stanovniku (prema paritetu kupovne moći).

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO C.6.3. Učenik objašnjava međuovisnost klime, tla i živoga svijeta te utjecaj čovjeka na promjenu bioraznolikosti na primjerima iz zavičaja i Hrvatske

- navodi definiciju tla te navodi i opisuje najčešće vrste tala u Hrvatskoj                                                                                                                             - objašnjava međusobnu povezanost klime, tla, biljnoga i životinjskog svijeta na primjerima iz Hrvatske                                                           - objašnjava na temelju terenskog istraživanja u zavičaju antropogeni utjecaj na tlo i živi svijet*                                                                                                                - navodi načine očuvanja bioraznolikosti

Klasificira tlo, biljke i životinje prema pripadnosti prostoru umjereno tople i sredozemne klime.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda     

*Učenik sudjeluje u terenskom istraživačkom radu. Za lokalitet istraživanja preporuča se odabrati prostor u zavičaju koji je doživio znatniju transformaciju tla i/ili živog svijeta antropogenim utjecajem (npr. šumski prostor transformiran u poljoprivredni, livada transformirana u stambenu četvrt ili park i sl.). Prije terenskoga istraživanja učenici trebaju postaviti istraživačka pitanja (npr. Kako je čovjek utjecao na promjenu tla i živoga svijeta u mojem zavičaju?) na koja će istraživanjem odgovoriti.                                                                                                                                                                                               Ishod se ostvaruje samostalno ili u suradnji s nastavnim predmetom Priroda                                                                                                                 Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj i održivi razvoj.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO C.6.4. Učenik navodi i opisuje prirodna bogatstva, sirovine i izvore energije, navodi vrste onečišćenja i mjere zaštite te objašnjava važnost selektiranja otpada.

- navodi i opisuje prirodna bogatstva, sirovine i izvore energije                        - razlikuje obnovljive od neobnovljivih izvora energije i objašnjava utjecaj njihova korištenja na okoliš                                                                      - navodi primjere onečišćenja okoliša na lokalnoj i globalnoj razini                    - opisuje važnost selektiranja recikliranja otpada                                               - navodi moguće mjere zaštite od onečišćenja                                                          - samostalno ili u skupini istražuje u zavičaju vrste onečišćenja, analizira i prezentira prikupljene podatke te raspravlja o mogućim mjerama zaštite

Razlikuje obnovljive od neobnovljivih izvora energije i objašnjava njihov utjecaj na okoliš te opisuje različite vrste onečišćenja na nacionalnoj razini.

               Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda     

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika.                               Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Održivi razvoj te Osobni i socijalni razvoj.

A. Prostorni identitet

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B.7.1. Učenik objašnjava geografski smještaj i utjecaj geografskoga položaja na razvijenost Europe te opisuje utjecaj Europljana na druge dijelove svijeta.

- opisuje granice i geografski smještaj Europe s pomoću geografske karte                                                    - obrazlaže geografski položaj Europe i njegove posljedice                                  -opisuje prometno značenje Europe s posebnim osvrtom na uključenost Hrvatske u mrežu paneuropskih prometnih koridora

Samostalno opisuje geografski smještaj i položaj Europe s pomoću geografske karte.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda     

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B.7.2. Učenik objašnjava nastanak političke karte Europe, procese integriranja te važnost suradnje i poštivanja različitosti.*

- obrazlaže brojnost država Europe                                                       - razlikuje republike i monarhije                           - analizira razlike u površini i broju stanovnika europskih država                                                   - obrazlaže važnost interesnih integracija na razini Europe                                                             - imenuje najvažnije europske integracije ( EU, EFTA, CEFTA, NATO) i navodi njihovo područje djelovanja

Razlikuje republike i monarhije  pokazujući primjere na geografskoj karti, navodi važnije europske integracije i objašnjava njihovo područje djelovanja.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

*Predlaže se posjet učenika veleposlanstvu neke europske države ili nekoj zajednici europskih manjina u Hrvatskoj.                                                                                              

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B.7.3. Učenik obrazlaže nastanak, razvoj i značenje Europske unije u Europi i svijetu te unije u Europi i svijetu te EU-a na pojedinca i države.*

- obrazlaže nastanak i proširenje Europske unije uz pomoć tematske karte                                                                          - obrazlaže značenje EU-a u Europi i svijetu

- navodi najvažnije institucije EU-a i njihova sjedišta te ih locira na geografskoj karti                                     - analizira utjecaj institucija i glavnih politika EU-a na pojedinca i države

Objašnjava važnost EU-a kao integracije, navodi važnije institucije EU-a te na geografskoj karti pokazuje njihova sjedišta.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

*Učenik može istražiti jednu od predloženih tema:                                                                   Primjer 1. - “Europski tjedan”                                                                                           Učenici će u sklopu Europskoga tjedna, koji se održava između 5. i 9. svibnja, istražiti i prezentirati posebnosti pojedinih država članica EU. Učenici mogu istražiti i prezentirati društvena obilježja pojedinih država (hrana, običaji, odjeća, glazba, jezik, religija, zastave i drugo) te prirodne posebnosti (reljef, vode, klima). Prezentacija može biti unutar razreda, ali treba potaknuti učenike na javnu prezentaciju, npr. u školskom holu. Pristup istraživanju je vrlo širok i postoji velik broj načina kako ga provesti te se daje velika autonomija i potiče kreativnost učenika uz mentoriranje učitelja. Preporuča se istraživanje u skupinama, ali rad može biti i samostalan ako učenik pokaže zanimanje za to. Ako postoji mogućnost, učenicima se preporuča i sudjelovanje u organiziranim aktivnostima koje provodi Europska komisija u Republici Hrvatskoj (podatci se mogu naći na: http://ec.europa.eu/index_hr.htm)                                                                                      Primjer 2. - “Raznolikost država EU-a i Hrvatska”                                                                   Cilj je istraživanja usporediti države EU-a prema različitim kriterijima, s posebnim osvrtom na RH. Učenici u skupinama obrađuju neki od aspekata različite problematike, npr.:                                                                                                                                        • gospodarska razvijenost - odabire se jedan ili više kriterija razvijenosti, pronalaze se aktualni podatci, izrađuje tematska karta EU-a uz pokušaj određivanja tipova država s obzirom na odabrani kriterij te se RH uspoređuje s ostalim članicama                                                                              •  demografska obilježja - odabire se određena problematika (dominantne etničko-jezične skupine, pismo, oblik vladavine, prirodno kretanje stanovništva, stupanj obrazovanja i sl.) te se na temelju podataka vrši regionalizacija EU-a prema obrađenome kriteriju s naglaskom na položaj RH u takvoj regionalizaciji                                                                                                     • elementi životnoga standarda - prosječna plaća, broj liječnika na 1000 stanovnika, prosječna veličina stambenoga prostora, korištenje interneta... Na temelju prikupljenih podataka treba usporediti države EU-a i odrediti rang RH među državama EU                                                                                                                     Na temelju prikupljenih i obrađenih podataka prezentirati rezultate istraživanja i kritički se osvrnuti na stanje u RH.                                                                             Primjer 3. - “Utjecaj institucija EU-a na pojedinca i države” Utjecaj institucija EU-a na pojedinca učenik će moći bolje razumjeti ako istraži mogućnosti koje nude razni fondovi EU-a. U tu svrhu valja ga uputiti na službeni portal o fondovima EU-a eu-projekti.info gdje će istražiti koja je namjena toga portala. Zadatak je učitelja pregledati portal prije učenika i usmjeriti ih na one aktualne natječaje koji se mogu povezati s lokalnom zajednicom. Potom će tražiti od učenika da u svojem zavičaju prepoznaju potencijalne investicije koje bi mogli prijaviti na natječaj (npr. gradnja i/ili oprema vatrogasnoga doma, društvenoga doma/kulturnoga centra, planinarskog doma, turističkoga informativnog centra, dječjega igrališta, sportske građevine, rekreacijske zone na rijeci/jezeru, biciklističke staze i trake, tematskoga puta, poučne staze, pješačke staze…). Nakon što su odabrali moguće investicije, zadatak je svakog učenika u pisanom izvješću (do 400 riječi, koje uključuje uvod, opis projekta i zaključak) obrazložiti važnost izabranoga projekta za lokalnu zajednicu i na taj način osvijestiti mogućnosti koje pruža njihov zavičaj. Ovim radom učenici će ostvariti veze s međupredmetnim temama poduzetništva, građanskoga odgoja i obrazovanja te IKT-a, a njihove ideje mogu poslužiti školi ili nekoj drugoj lokalnoj ustanovi/udruzi kao poticaj za apliciranje projekta za fondove EU-a. Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika te s očekivanjima međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje i Održivi razvoj .

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B.7.4. Učenik objašnjava demografske i gospodarske posebnosti europskih država na temelju prikupljenih i obrađenih podataka.

-objašnjava promjenu broja stanovnika Europe od 17. st. do današnjice s pomoću linijskog dijagrama                                                           - analizira podatke o gustoći naseljenosti europskih država, prikazuje ih na slijepoj karti te izdvaja prostore najgušće i najrjeđe naseljenosti Europe                                                   - analizom odgovarajućih dijagrama obrazlaže strukture europskoga stanovništva                                         - objašnjava opće kretanje stanovništva Europe prema njegovim sastavnicama                                    - uspoređuje obilježja i na geografskoj karti pokazuje prostorni raspored hrvatskoga iseljeništva                        - objašnjava uzroke i posljedice neravnomjernoga gospodarskog razvoja Europe te pokazuje na geografskoj karti prostore najveće razvijenosti i navodi važnije gospodarske djelatnosti

Samostalno objašnjava promjenu broja stanovnika, razlike u gustoći naseljenosti, strukture stanovništva, prirodno, prostorno i opće kretanje stanovništva te razlike u gospodarskom razvoju Europe služeći se dijagramima i drugim grafičkim prikazima.

               Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Matematika.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B.7.5. Učenik analizira europske regije s obzirom na njihove posebnosti.

- opisuje i uspoređuje geografske posebnosti europskih regija                                   - navodi države prema pripadnosti europskim regijama s pomoću geografske karte

Opisuje prirodno- geografska i društveno-geografska obilježja europskih regija i pokazuje ih na geografskoj karti.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Matematika.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B.7.6. Učenik analizira specifične uvjete života u velikim prirodnim regijama Srednje Europe te objašnjava utjecaj povijesnih zbivanja gospodarskog razvoja pojedinih država.

- opisuje Alpe i posebnosti života u njima                                                                    - uspoređuje Pribaltičku i Panonsku nizinu prema prirodnoj osnovi, gospodarskoj valorizaciji i načinu života- objašnjava utjecaj povijesnoga, kulturnog i političkog razvoja na različit razvoj istočnoga i zapadnoga dijela Srednje Europe te Hrvatske                                                                - analizira posebnosti i značenje Njemačke u Europi i svijetu

Objašnjava specifične uvjete života u velikim prirodnim regijama Srednje Europe i u Njemačkoj.

               Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Matematik a.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A. B.7.7. Učenik analizira utjecaj prirodno-geografskih i društveno-geografskih posebnosti na oblikovanje mediteranskoga kulturno- civilizacijskog kruga te njegov utjecaj na Hrvatsku i svijet

- razlikuje Sredozemlje (Mediteran)  i Sredozemno more                                           -opisuje osnovna obilježja Sredozemnoga mora                                                 - objašnjava prilagodbu čovjeka životu na mediteranskom kršu* i opisuje specifičnosti mediteranskoga kulturno-civilizacijskoga kruga                                            - analizira gospodarsku važnost turizma i utjecaj na preobrazbu prostora u državama Južne Europe                    - analizira posebnosti Italije i njezinu ulogu u regiji, Europi i svijetu

Objašnjava utjecaj prirodno-geografskih čimbenika na naseljavanje i životne navike stanovništva te objašnjava prilagodbu čovjeka životu na mediteranskom kršu s posebnim osvrtom na mediteranski dio Hrvatske.

                                                  Sadržaji    

*oskudica vodom, nedostatak obradivog tla (suhozid, terase)

               Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Povijest.                                        

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B.7.8. Učenik analizira specifične uvjete života u državama Jugoistočne Europe te utjecaj povijesnih zbivanja na različit stupanj gospodarskoga razvoja pojedinih država.

- obrazlaže prometnu važnost Jugoistočne Europe                                           -analizira čimbenike koji utječu na gospodarski razvoj regije                                           - opisuje s pomoću tematske karte etničku i vjersku heterogenost država                                                                        -uspoređuje položaj hrvatskoga stanovništva u državama Jugoistočne Europe                                          - obrazlaže utjecaj povijesnih zbivanja na različit stupanj gospodarskoga razvoja pojedinih država                                                              -objašnjava povijesno-kulturni utjecaj Jugoistočne Europe na Hrvatsku

- analizira posebnosti Bosne i Hercegovine(BiH)

Obrazlaže povijesne utjecaje na heterogenost etničkoga i vjerskog sastava stanovništva regije, uspoređuje položaj hrvatskoga stanovništva u državama Jugoistočne Europe, objašnjava važnost tolerancije kao preduvjeta mirnoga suživota te opisuje etnički i vjerski sastav stanovništva BiH.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A. B.C.7.9.

Učenik analizira utjecaj prirodno-geografskih posebnosti na naseljenost i gospodarski razvoj država Sjeverne Europe te uspoređuje baltičke s nordijskim državama Sjeverne Europe.

- opisuje utjecaj glacijacije na oblikovanje reljefa                                                  - obrazlaže utjecaj prirodno-geografskih obilježja na život stanovništva Sjeverne Europe                                    - navodi specifičnosti geografskoga položaja, prirodnih uvjeta i održivoga gospodarstva država Sjeverne Europe                                                 - uspoređuje stupanj gospodarske razvijenosti baltičkih i nordijskih država                                                          - analizira posebnosti nordijskoga kulturno civilizacijskog kruga                                          

Objašnjava utjecaj glacijacije na oblikovanje reljefa te navodi posebnosti nordijskoga kulturno- civilizacijskog kruga.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A. B.7.10 Učenik objašnjava prirodno- geografske i društveno- geografske posebnosti Istočne Europe te analizira gospodarsku, vojnu i političku ulogu Ruske Federacije u Europi i svijetu.

- opisuje geografski položaj, prostranost i kontinentalnost regije                              - opisuje veličinu i značenje Istočnoeuropske nizine                                     - navodi i na geografskoj karti pokazuje najvažnije rijeke i jezera te objašnjava njihovo vrednovanje                           - obrazlaže utjecaj povijesnoga nasljeđa na društveno-gospodarski razvoj

Imenuje na geografskoj karti najvažnije rijeke jezera Istočne Europe, navodi primjere hidroenergetskoga iskorištavanja rijeka te opisuje prirodno- geografske i društveno- geografske posebnosti Ruske Federacije.

               Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda   

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Povijest.

B. Prostorne organizacije i procesi

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A. B.7. 1. Učenik analizira prirodno- geografska obilježja Europe i objašnjava njihov utjecaj na naseljenost i gospodarske aktivnosti.

- prepoznaje važnost geologije i navodi nazive eona i geoloških era važnih za oblikovanje reljefa Europe                - razlikuje dijelove Europe prema geološkoj starosti s pomoću tematske karte                                     - pokazuje primjere reljefnih cjelina različite starosti s pomoću geografske karte                                                       - uspoređuje najvažnija europska mora, opisuje njihova obilježja te na karti razlikuje strme i položene obale                                                                               - obrazlaže razvedenost europskih obala i razlikuje tipove obalne razvedenosti                                                    - navodi i pokazuje na geografskoj karti važnije europske rijeke i klasificira ih prema sljevovima                          - razlikuje vrste jezera po postanku (tektonska, akumulacijska i erozijska) s primjerima koje pokazuje na geografskoj karti                                                   - obrazlaže utjecaj klimatskih čimbenika na klimu, uspoređuje s pomoću klimatskih dijagrama najzastupljenije tipove klime te navodi i opisuje pripadajuću vegetaciju*                                               - objašnjava s pomoću tematskih karata utjecaj prirodno-geografskih obilježja na naseljenost i gospodarstvo Europe

Objašnjava osnovna geološka, geomorfološka, hidrološka i klimatsko- vegetacijska obilježja  Europe te njihov utjecaj na stanovništvo i gospodarstvo koristeći se tematskim kartama i preglednim geografskim kartama.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda   

* Ostvaruje se u suradnji s nastavnim predmetom Matematika .                                 **Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj .

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A. B.7. 2. Učenik analizira najvažnije čimbenike koji utječu na gospodarski razvoj i urbanizaciju država Zapadne Europe.

- obrazlaže važnost Sjevernoga mora i podmorja                                               - opisuje obilježja priobalja i obrazlaže njihovu gospodarsku valorizaciju                                                             - objašnjava nastanak i tijek industrijalizacije na primjeru Ujedinjenoga Kraljevstva                                         - objašnjava utjecaj industrijalizacije na urbanizaciju i stvaranje urbanih regija                                                                       - objašnjava utjecaj kolonijalizma na društveno- gospodarska obilježja država Zapadne Europe                                  - uspoređuje posebnosti Ujedinjenoga Kraljevstva i Francuske te ulogu tih država u regiji, Europi i svijetu

Objašnjava na primjerima Ujedinjenoga Kraljevstva i Francuske utjecaj kolonijalizma na gospodarski razvoj, objašnjava važnost iskorištavanja bogatstava Sjevernoga mora i priobalja za gospodarski razvoj država Zapadne Europe.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO B.7. 3.* Učenik analizira prostorne organizacije i procese kroz istraživački rad.

- postavlja istraživačko pitanje/ hipotezu*                                                                    - prikuplja podatke na terenu i/ili iz drugih izvora**                                       - obrađuje podatke, prikazuje ih tablično, grafički (linijski i/ili stupčasti i/ili kružni dijagram) i kartografski (tematska karta) te donosi zaključak                                                   - pravilno citira te navodi popis literature i izvora***                                                         - predstavlja rezultate istraživačkog rada****

Učenik uz manju pomoć učitelja i povremene pogreške postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, pravilno citir litarature i izvora te, navodi popis predstavlja istraživački rad.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda   

*IZBORNI ILI OBVEZNI ODGOJNO- OBRAZOVNI ISHOD

*istraživačko pitanje/ hipoteza, tema istraživačkoga rada te njegov obujam trebaju biti usklađeni s dobi učenika i odgojno- obrazovnim ishodima za 7.r.                                                                                              **učenik podatke može prikupiti iz dostupne literature, pouzdanih internetskih izvora, terenskim radom i/ili vlastitim mjerenjem (prostorni obuhvat u 7.r. odnosi se uglavnom na prostor Europe pa je za očekivati da će literatura i internet biti glavni izvori podataka; primjer ispod ishoda OŠ GEO A. B.7.3.)                                                                                                              ***ostvaruje se u suradnji sa stručnim suradnikom školskim knjižničarem

A. Prostorni identitet

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B.8.1. Učenik analizira prirodno-

geografska i društveno-

geografska obilježja Azije s

pomoću geografske karte i

različitih grafičkih prikaza.

- uspoređuje geografski smještaj i

položaj Azije s drugim kontinentima

- objašnjava specifičnosti reljefa,

klime, voda i živoga svijeta Azije

- objašnjava specifičnosti stanovništva,

naselja i gospodarstva Azije

- na geografskoj karti pokazuje regije Azije

Navodi imena regija te

samostalno objašnjava

prirodno-geografske i

društveno-geografske

posebnosti Azije

uz  pokazivanje na

geografskoj karti.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B.8.2.

Učenik analizira i

objašnjava odabrane

probleme suvremenoga razvoja Azije.

- analizira i uspoređuje specifične

probleme Jugozapadne i Srednje Azije(aridnost i gospodarenje vodama, važnost nafte i plina, krizna žarišta i

migracije)

- analizira specifične probleme

Monsunske Azije (mehanizam

nastanka i posljedice monsuna,

prirodne prijetnje i ugroženost okoliša)

- analizira i uspoređuje populacijske

izazove Kine, Indije i Japana (promjene broja i struktura stanovništva, populacijske politike, brza urbanizacija)

- analizira i uspoređuje ulogu Kine,

Indije i Japana u svjetskom

gospodarstvu

Samostalno objašnjava

važnost nafte u Aziji,

razlikuje ljetni i zimski

monsun i njihovu

važnost za proizvodnju

riže te na geografskoj

karti pokazuje Indiju,

Kinu i Japan i ukratko

navodi njihove posebnosti.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B.8.3. Učenik analizira prirodno-

geografska i društveno-

geografska obilježja Afrike

s pomoću geografske karte i

različitih grafičkih prikaza.

- uspoređuje geografski smještaj i

položaj Afrike s drugim kontinentima

- objašnjava specifičnosti reljefa,

klime, voda i živoga svijeta Afrike

- objašnjava specifičnosti stanovništva, naselja i gospodarstva Afrike

- na geografskoj karti pokazuje regije Afrike

Pokazuje na geografskoj karti regije Afrike, samostalno objašnjava prirodno- geografske i društveno- geografske posebnosti

Afrike.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B.8.4. Učenik analizira i

objašnjava odabrane

probleme suvremenoga

razvoja Afrike.

- objašnjava uzroke i posljedice

siromaštva (prirodno-geografska

uvjetovanost, nagli porast broja

stanovnika, utjecaj kolonijalizma i

neokolonijalizma, politička

nesigurnost, ratovi, migracije)

- analizira uzroke, pojavnost,

rasprostranjenost (prirodno-geografska uvjetovanost, slaba zdravstvena zaštita, loši higijenski uvjeti, nizak stupanj obrazovanosti) i posljedice bolesti i epidemija

- obrazlaže uzroke i posljedice

dezertifikacije na primjeru Sahela

- obrazlaže nejednaku raspodjelu

vodnih resursa i njihovu valorizaciju

- analizira strukturu gospodarstva i

utjecaj na okoliš (samodostatno

gospodarenje, monokulturno

gospodarstvo, ovisnost o svjetskom

tržištu i prirodnim uvjetima)

Samostalno obrazlaže

dezertifikaciju na

primjeru Sahela,

nejednaku raspodjelu

vodnih resursa i

njihovu valorizaciju.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Povijest.

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B.8.5. Učenik analizira prirodno-geografska i društveno-

geografska obilježja

Amerika s pomoću

geografske karte i različitih

grafičkih prikaza.

- uspoređuje geografski smještaj i

položaj Amerika s drugim

kontinentima

- objašnjava specifičnosti reljefa,

klime, voda i živoga svijeta Amerika

- objašnjava specifičnosti stanovništva, naselja i gospodarstava Amerika

- objašnjava kriterije regionalizacije,

razlikuje Sjevernu i Južnu Ameriku od Angloamerike i Latinske Amerike koristeći se geografskim kartama

Uspoređuje s pomoću

geografske karte

prirodno-geografska

obilježja Sjeverne i

Južne Amerike te

društveno-geografska

obilježja  Angloamerike i Latinske Amerike.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B.C.8.6.

Učenik analizira prirodno-

geografska i društveno-

geografska obilježja

Australije i Oceanije s

pomoću geografske karte i

različitih grafičkih prikaza.

- uspoređuje geografski smještaj i

položaj Australije i Oceanije s drugim kontinentima

- objašnjava specifičnosti reljefa,

klime, voda i živoga svijeta Australije i Oceanije

- objašnjava specifičnosti stanovništva, naselja i gospodarstva Australije i Oceanije

- istražuje brojnost, strukturu i

prostorni raspored hrvatskoga

iseljeništva u Australiji i na Novom

Zelandu te uzroke iseljavanja iz

Hrvatske

Samostalno uspoređuje

Australiju s Oceanijom

te objašnjava utjecaj

doseljenika na

ugrožavanje

ekosustava.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B.8.7. Učenik opisuje globalizaciju

i njezin utjecaj na identitet

pojedinca i prostora u

kojemu živi.*

- navodi primjere svjetskoga

povezivanja (prometnoga, trgovačkog, kulturnog, financijskog,

informacijskog)

- navodi primjere pozitivnih i

negativnih aspekata globalizacije

- objašnjava utjecaj globalizacije na

gospodarske aktivnosti

- opisuje ulogu multinacionalnih

kompanija u životu pojedinaca i

svjetskome gospodarstvu

-istražuje utjecaj globalizacije na svoj život

-imenuje i objašnjava ulogu i značaj važnih svjetskih organizacija (UN,

UNESCO, UNICEF, WHO, WTO, FAO, NATO)** te njihov utjecaj na Hrvatsku

Identificira pozitivne i

negativne učinke

globalizacije, navodi

primjere svjetskoga

povezivanja  e

objašnjava utjecaj

globalizacije na gospodarske aktivnosti.  

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

*Učenici istražuju globalizaciju s tri aspekta: glazbe, mode i sporta. Prema vlastitim interesima, samostalno ili u skupinama, učenici istražuju:

1.glazbu - iz kojih država dolaze njihove omiljene grupe ili pjevači, na kojim jezicima izvode glazbu i zašto, koje tipove glazbe preferiraju i iz kojih dijelova svijeta potječu, gdje se najviše slušaju, istražuju pojam World music i sl.

2.modu - učenici navode njima važne modne marke, istražuju iz kojih država potječu, uspoređuju državu proizvodnje i državu podrijetla samoga branda, istražuju razloge proizvodnje u slabije razvijenim dijelovima svijeta, uspoređuju cijene proizvoda prema dostupnim online katalozima i utvrđuju razlike u cijenama ako postoje, tj. istražuju tko najviše zarađuje u razlici između uloženih sredstava u proizvodnju i cijene konačnog proizvoda...

3.sport - učenici istražuju međunarodne sportske organizacije, važnost MOO-a, regionalne sportske organizacije, istražuju podrijetlo pojedinih sportova i njihovu popularnost u pojedinim dijelovima svijeta, analiziraju kontinentalne ili regionalne lige pojedinih sportova s aspekta država sudionica, istražuju prodor novih sportova u RH, uključenost RH u međunarodna natjecanja, sportske uspjehe,ostvarene rezultate pojedinih sportova (klubova) i sl.

**Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Održivi razvoj, Osobni i socijalni razvoj te Građanski odgoj i obrazovanje.

2.Prostorne organizacije i procesi

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO B.8.1. Učenik analizira prostorne

organizacije i procese kroz

istraživački rad.*

- postavlja složenije istraživačko

pitanje i hipotezu**

-prikuplja podatke na terenu i/ili iz

drugih izvora***

-obrađuje podatke, prikazuje ih

tablično, grafički (klimatski i

linijski ili stupčasti ili kružni

dijagram) i kartografski (tematska

karta) te donosi zaključak

-pravilno citira te navodi popis

literature i izvora****

-predstavlja rezultate istraživačkog

rada*****

Učenik uz manju

pomoć učitelja i

povremene pogreške

postavlja istraživačko

pitanje i hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak,

pravilno citira, navodi

popis litarature i izvora

te predstavlja

istraživački rad.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

*IZBORNI ILI OBVEZNI ODGOJNO- OBRAZOVNI ISHOD                                                                                                                                                                              

**istraživačko pitanje i hipoteza, tema istraživačkoga rada te njegov obujam trebaju biti usklađeni s dobi učenika i odgojno- obrazovnim ishodima za 8.r.

***učenik podatke može prikupiti iz dostupne literature, pouzdanih internetskih izvora, terenskim radom i/ili vlastitim mjerenjem (prostorni obuhvat u 8.r. širi se na cijeli svijet pa je za očekivati da će literatura i internet biti glavni izvori podataka)

****ostvaruje se u suradnji sa stručnim suradnikom školskim knjižničarem

*****predstavljanje rezultata može biti usmeno (javno) ili pisano te u različitim oblicima (poster, digitalna prezentacija, …) ovisno o prethodnom dogovoru učenika i učitelja

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO B.8.2. Učenik određuje geografske

koordinate zadanoga mjesta

na općim geografskim

kartama, služi se digitalnim

kartama, snalazi se i kreće u

prostoru s pomoću

topografske karte, plana grada (naselja), kompasa i

GNSS-a.

-objašnjava elemente topografske

karte

- analizira  na topografskoj karti

elemente prirodne i društvene osnove

-služi se digitalnim kartama za

potrebe planiranja putovanja*

- koristi brojčano mjerilo

- izrađuje jednostavnu skicu kretanja po azimutu

- orijentira se kompasom te koristi

satelitsku navigaciju

- određuje geografsku širinu i dužinu zadanoga mjesta na općim

geografskim kartama

Služi se digitalnim

kartama za potrebe

planiranja putovanja,

samostalno određuje

geografske koordinate

na općim geografskim

kartama koristeći samo

nazive strana svijeta te

rabi brojčano mjerilo za

preračunavanje

udaljenosti.

 Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika.

*misli se na digitalne karte dostupne na internetu (npr.Google karte; interaktivne karte na raznim portalima kao npr. HAK, Geoportal i sl.)

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO B.8.3. Učenik objašnjava položaj, gibanja i međudjelovanje

Zemlje s drugim nebeskim tijelima u Sunčevu sustavu i svemiru* i njihov utjecaj na

život na Zemlji.

-opisuje nastanak svemira, Sunčeva

sustava, Zemlje i Mjeseca

- razlikuje zvijezde od planeta

- opisuje položaj Sunčeva sustava u

galaksiji Mliječna staza

- navodi planete Sunčeva sustava

prema udaljenosti od Sunca

- razlikuje planete Zemljine i

Jupiterove skupine

- navodi osnovna obilježja i značenje Sunca i Mjeseca

- objašnjava Mjesečeve mijene

- objašnjava pomrčinu Sunca i

Mjeseca

-objašnjava posljedice rotacije Zemlje te posljedice revolucije Zemlje i nagnutosti Zemljine osi **

- razlikuje mjesno i pojasno vrijeme te objašnjava datumsku granicu

- objašnjava položaj Zemlje i Sunca

na karakteristične datume početaka

godišnjih doba pomoću crteža (skice)

Razlikuje zvijezde od

planeta i navodi

osnovna obilježja i

značenje Sunca i

Mjeseca za život na Zemlji, objašnjava Mjesečeve mijene, posljedice rotacije

Zemlje te revolucije

Zemlje i nagnutosti

Zemljine osi.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

*Učenici mogu pripremiti izložbu na temu položaja i međudjelovanja Zemlje s drugim nebeskim tijelima u Sunčevu sustavu i svemiru. U suradnji s Likovnom kulturom i/ili Tehničkom kulturom mogu izraditi modele planeta, zvijezda (Sunca), pomrčine Sunca i Mjeseca, Mjesečevih mijena, Sunčeva sustava, Mliječne staze i sl. Uz svaki model poželjno je opisati što prikazuje. Izložba se može postaviti u školskom holu, a autori modela mogu imati i usmene prezentacije svojih uradaka pred ostalim učenicima škole.

**spljoštenost Zemlje, izmjena godišnjih doba, razlika u trajanju dana i noći, polarni dan/noć

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO B.8.4. Učenik objašnjava građu i

starost Zemlje, opisuje glavne

unutarnje procese oblikovanja

reljefa te na primjerima

objašnjava uzroke i posljedice pokreta litosfernih

ploča.

- objašnjava starost i građu Zemlje

- opisuje uzrok postojanja i djelovanje Zemljina magnetskog polja*

- razlikuje tri osnovne skupine

stijena  i navodi primjere**

- objašnjava osnovna načela teorije

globalne tektonike ploča

- razlikuje tri osnovna pokreta

litosfernih ploča i tipove njihovih

granica

- objašnjava procese orogeneze,

vulkanizma i seizmizma na granicama litosfernih ploča

- opisuje Pacifički vatreni prsten

Pokazuje na tematskoj

karti kretanja litosfernih

ploča i objašnjava s

pomoću skice procese

podvlačenja, razmicanja

i smicanja te navodi

primjer za svaku vrstu

stijena.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

*Ostvaruje se u suradnji s nastavnim predmetom Fizika.

**Ostvaruje se u suradnji s nastavnim predmetima Kemija i Biologija.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO B.8.5. Učenik klasificira klimatske

tipove, opisuje njihova

obilježja i povezuje ih sa

živim svijetom.

- analizira i izrađuje klimatske

dijagrame

- navodi glavne klimatske tipove

prema Köppenovoj klasifikaciji

- opisuje s pomoću klimatskoga

dijagrama njihova obilježja

- objašnjava rasprostranjenost tipova klime s pomoću geografske karte

- opisuje pripadajući živi svijet

Objašnjava

rasprostranjenost tipova

klime s pomoću

geografske karte te

navodi pripadajuću

vegetaciju.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B.C.8.6.

Učenik analizira i objašnjava

problematiku naseljavanja,

morfološke i

socioekonomske strukture gradova, iskorištavanja

šumskih površina te suvremenoga razvoja Amerika.

- analizira historijsko-geografske i

suvremene migracijske tokove

- uspoređuje morfološku i

socioekonomsku strukturu

angloameričkih i latinskoameričkih

gradova

- uspoređuje iskorištavanje šumskih

površina na primjeru Kanade i Brazila

- obrazlaže ulogu SAD-a u

suvremenome svijetu

- istražuje brojnost, strukturu i

prostorni raspored hrvatskoga

iseljeništva u Sjevernoj i Južnoj

Americi te uzroke iseljavanja iz

Hrvatske

Objašnjava samostalno

suvremene migracijske

tokove, razlikuje

probleme

angloameričkih i

latinskoameričkih

gradova, uspoređuje

načine korištenja

šumskih površina u

Kanadi i Brazilu te

navodi primjere utjecaja

SAD-a na prostor

Amerika i svijeta.

3. Održivost

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO A.B.C.8.1.

Učenik analizira prirodno-

geografska obilježja polarnih

područja, izdvaja specifične

uvjete života i prilagodbe živih bića te objašnjava

mogućnosti i ograničenja

iskorištavanja.

- razlikuje Arktik od Antarktike i

pokazuje ih na geografskoj karti i

globusu

- navodi specifične klimatske uvjete

polarnih područja i njihov utjecaj na

tlo i živi svijet*

- razlikuje pojavne oblike leda na

kopnu i u moru

- navodi primjere i objašnjava

mogućnosti i ograničenja

iskorištavanja prirodnih resursa

polarnih područja

Objašnjava razlike u

klimatskim uvjetima

Arktika i Antarktike,

objašnjava prilagodbe živoga svijeta uvjetima

života u polarnim

područjima te razlikuje

pojavne oblike leda na

kopnu i u moru.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

*Ostvaruje se u suradnji s nastavnim predmetom Biologija.

2.Prostorne organizacije i procesi

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.1.1. Učenik provodi geografsko

istraživanje vezano uz

sadržaje odabranog ishoda i predstavlja rezultate

istraživačkoga rada*.

- postavlja istraživačko pitanje/

hipotezu**

-prikuplja podatke na terenu i/ili iz

drugih izvora***

-obrađuje podatke, prikazuje ih tablično

te donosi zaključak

-pravilno navodi popis literature i

izvora****

-predstavlja rezultate istraživačkog

rada*****

Učenik uz manju

pomoć učitelja i

povremene pogreške

postavlja

istraživačko pitanje/hipotezu,

prikuplja, obrađuje i

prikazuje podatke,

donosi zaključak,

navodi popis litarature i izvora te predstavlja

istraživački rad.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

*ishod vezan uz istraživački rad učenik obavezno ostvaruje u 1. ili 2. razredu

**istraživačko pitanje/ hipoteza, tema istraživačkoga rada te njegov obujam trebaju biti usklađeni s dobi učenika i odgojno-obrazovnim ishodima za 1.r.

***učenik podatke može prikupiti iz dostupne literature, pouzdanih internetskih izvora, terenskim radom i/ili vlastitim mjerenjem

****ostvaruje se u suradnji sa stručnim suradnikom školskim knjižničarem

*****prezentacija rezultata može biti usmena (javna) ili pisana te u različitim oblicima (posterska, digitalna, …) ovisno o prethodnom dogovoru učenika i učitelja

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.1.2. Učenik opisuje osnovna obilježja geoloških razdoblja,

razlikuje vrste stijena prema

nastanku, glavne strukturne elemente litosfere,

objašnjava postanak fosila,

metode određivanja starosti

stijena, postanak reljefa i

njegovih glavnih genetskih

tipova te njihovu

međuovisnost s društvom i

njegovim aktivnostima na

primjerima iz svijeta i

Hrvatske koristeći se geografskim kartama i IKT-om.

- navodi geološku podjelu na eone,

podjelu fanerozoika na ere i periode te paleogena, neogena i kvartara na epohe

- razlikuje vrste stijena prema nastanku i navodi primjere njihova

iskorištavanja*

- objašnjava nastanak i značenje fosila

- razlikuje metode određivanja starosti stijena

- razlikuje glavne strukturne elemente litosfere**

- objašnjava endogene procese i njima nastale reljefne oblike***

- objašnjava egzogene procese i njima nastale reljefne oblike****

- objašnjava geografsku raspodjelu

glavnih tipova reljefa i njihov utjecaj na naseljenost, djelatnosti i život u svijetu i Hrvatskoj

- objašnjava geografsku raspodjelu potresnih zona povezano s granicama litosfernih ploča, razlikuje hipocentar i epicentar te prepoznaje iskazivanje jačine potresa na Richterovoj ljestvici

Učenik objašnjava

endogene procese i

oblike, navodi geološka

razdoblja i vrste stijena

prema postanku,

objašnjava postanak i

značenje fosila te

opisuje metode

određivanja starosti

stijena.

Sadržaji

** Slojevi, bore, rasjedi i navlake.

*** Procesi: tektonika, seizmizam, magmatizam; oblici: orogenetski reljef (planine) epirogenetski reljef (svodovi i uleknuća), vulkanski reljef.

**** Procesi: trošenje, padinski, fluvijalni, marinski, glacijalni, eolski, krški, antropogeni procesi i pripadajući reljefni oblici.

               Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

* Ostvaruje se u suradnji s nastavnim predmetom Kemija.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.1.3. Učenik objašnjava utjecaj klimatskih modifikatora na određene klimatske elemente koristeći se geografskim kartama i IKT-om.

- objašnjava temperaturu zraka, tlak

zraka, vjetar, vlagu u zraku, padaline i naoblaku te koristi s njima povezane mjerne jedinice, uređaje i način mjerenja

-analizira podatke iz tablica i grafičkih prikaza

- obrazlaže utjecaj atmosfere,

geografske širine, raspodjele kopna i mora, nadmorske visine, reljefa i

morskih struja na klimatske elemente

- objašnjava geografsku raspodjelu

temperature zraka, tlaka zraka i

padalina na Zemlji s pomoću

geografskih karata i IKT -a

-opisuje efekt staklenika

Objašnjava klimatske

elemente te uz pomoć

učitelja obrazlaže utjecaj

klimatskih modifikatora

na njih.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.1.4. Učenik objašnjava uzroke i posljedice svih razina

cirkulacije atmosfere s

primjerima iz svijeta i Hrvatske koristeći se geografskim kartama i IKT-om.

- objašnjava uzroke planetarne

cirkulacije i objašnjava postanak

planetarnih vjetrova

- objašnjava postanak monsunskih

vjetrova

- objašnjava zračne mase i opisuje

fronte

- objašnjava nastanak, razvoj i obilježja ciklone i anticiklone

- opisuje obilježja i kretanje tropskih

ciklona

- navodi obilježja vremenskih

nepogoda

- objašnjava tercijarnu cirkulaciju

Opisuje planetarne

vjetrove i monsune,

razlikuje zračne mase i

fronte, opisuje tropski

ciklon i vremenske

nepogode.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.1.5. Učenik se koristi

sinoptičkom kartom za

razumijevanje prognoze

vremena.

- razlikuje elemente sinoptičke karte*

- analizira geografsku raspodjelu

elemenata sinoptičke karte i na temelju njih opisuje vrijeme prikazano na karti

- analizira situaciju na sinoptičkoj karti i na temelju nje predviđa vrijeme (eventualnu promjenu tijekom jednoga dana)

Analizira geografsku

raspodjelu elementa

sinoptičke karte i na

temelju njih opisuje

vrijeme prikazano na

karti.

                                                       Sadržaji

*Način prikazivanja tlaka zraka izobarama i brojčanom vrijednošću hektopaskala, način prikazivanja fronti te slovne oznake ciklone i anticiklone.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.1.6. Učenik analizira prirodno-

geografska obilježja i

društveno-gospodarsko

značenje mora koristeći se

geografskim kartama i IKT-om.

- razlikuje pet oceana te otvorena i

zatvorena mora za koje navodi primjere

- opisuje osnovna obilježja oceana i

Sredozemnoga mora

- opisuje svojstva mora (temperatura, slanoća, boja i prozirnost)

- objašnjava geografsku raspodjelu

površinske temperature i slanoće mora

- opisuje postanak, obilježja i utjecaj

valova, morskih struja i morskih mijena

- analizira gospodarsko značenje mora i podmorja te proces litoralizacije s primjerima iz svijeta i Hrvatske

- opisuje osnovna obilježja i važnost

Jadranskoga mora

Opisuje osnovna

obilježja Jadranskoga i

Sredozemnog mora,

objašnjava obilježja i

gibanja mora,

gospodarsko značenje

mora i podmorja te

opisuje proces

litoralizacije s

primjerima iz svijeta i

Hrvatske.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.1.7. Učenik objašnjava i uspoređuje pojavu i značenje

voda na kopnu i njihova obilježja te navodi primjere iz svijeta i Hrvatske koristeći se geografskim kartama i IKT-om.

- objašnjava količinu, pojavne oblike i raspodjelu voda na kopnu i u

podzemlju

- objašnjava osnovne tipove protočnih režima (kišni, snježni, ledenjački i kombinirani)

- razlikuje egzoreička, endoreička i

areička područja te pokazuje primjere na karti svijeta

- analizira hrvatske vodne zalihe,

opisuje njihovu kakvoću i navodi mjere održivoga gospodarenja i očuvanja kakvoće voda*

- opisuje glavna obilježja velikih

hrvatskih rijeka te pokazuje i imenuje rijeke na karti

- razlikuje jezera prema položaju,

postanku, stalnosti, slanoći i organskoj produkciji ** te navodi primjere iz Hrvatske i svijeta i pokazuje ih na geografskoj karti

- objašnjava ekološku važnost

močvara***

Razlikuje egzoreička,

endoreička i areička

područja te pokazuje

primjere na karti svijeta,

opisuje hrvatske vodne

zalihe i potrebe njihova

očuvanja, opisuje glavna

obilježja velikih

hrvatskih rijeka i

pokazuje ih i imenuje na

geografskoj karti,

razlikuje jezera prema

organskoj produkciji,

opisuje važnost močvara

te navodi primjere iz

Hrvatske i svijeta.

                                                     Sadržaji

**Razlikovati jezera prema položaju na depresije i kriptodepresije; prema postanku na umjetna i prirodna, a prirodna na tektonska, akumulacijska i erozijska; prema stalnosti na stalna, sezonska i povremena; prema slanoći na slatka i slana te prema organskoj produkciji na oligotrofna, eutrofna i distrofna.

                 Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

*Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

***Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.C.1.8. Učenik objašnjava utjecaj voda na naseljenost i

Gospodarski razvoj na primjerima iz svijeta i Hrvatske, koristeći se

geografskim kartama i IKT-om.

- objašnjava ulogu tekućica i dolina u naseljenosti, prometu i gospodarstvu s primjerima iz svijeta i Hrvatske

- objašnjava hidroenergetsku ulogu

rijeka u svijetu i Hrvatskoj te navodi

pozitivne i negativne posljedice gradnje velikih akumulacija*

- objašnjava uzroke i posljedice

poplava te različite pristupe u obrani od poplava s primjerima iz svijeta i

Hrvatske*

- uspoređuje tradicionalne i suvremene načine natapanja, vodoopskrbe i odvodnje u svijetu i Hrvatskoj

- razlikuje različite prirodne uvjete

otjecanja i vodoopskrbe u krškom i

izvankrškom dijelu Hrvatske

Opisuje prometnu

važnost dolina,

objašnjava

hidroenergetsku ulogu

rijeka u svijetu i

Hrvatskoj te navodi

pozitivne i negativne

posljedice gradnje

velikih akumulacija,

objašnjava uzroke i

posljedice poplava.

                  Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

*Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.C.1.9. Učenik analizira utjecaj čovjeka na tlo, živi svijet i

bioraznolikost na primjerima

iz Hrvatske i svijeta koristeći

se geografskim kartama i IKT-om.

- navodi definiciju tla, opisuje glavne

čimbenike nastanka tla

- objašnjava važnost tla

- navodi glavne vrste zonalnih i

azonalnih tala u svijetu i Hrvatskoj

- s pomoću tematskih karata obrazlaže geografsku raspodjelu glavnih vrsta tala u svijetu i Hrvatskoj

- razlikuje osnovna obilježja i

gospodarsku vrijednost glavnih vrsta tala

- analizira procese degradacije tla

(erozija, salinifikacija, laterizacija),

opisuje primjere sprječavanja

degradacije iz svijeta i Hrvatske

- razlikuje prirodni i izmijenjeni biljni

pokrivač i analizira uzroke i posljedice smanjenja bioraznolikosti i nestanka određenih staništa u svijetu i Hrvatskoj

- argumentira potrebu očuvanja

bioraznolikosti*

Objašnjava nastanak i

značenje tla, opisuje

raspodjelu glavnih vrsta

tala i pripadajuću

prirodnu vegetaciju u

svijetu i Hrvatskoj te

objašnjava njihovu

gospodarsku vrijednost.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Biologija.

* Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

3. Održivost

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO C.1.1.

Učenik objašnjava vrijednost

georaznolikosti* i važnost zaštite geobaštine te opisuje

primjere iz svijeta i Hrvatske

koristeći se geografskim

kartama i IKTom**.

- objašnjava što je georaznolikost

- objašnjava geobaštinu i važnost

njezina očuvanja

- navodi primjere zaštićene geobaštine u svijetu i Hrvatskoj te obrazlaže uzroke njihove zaštite

Navodi uzroke

izdvajanja i zaštite

geobaštine te

primjere iz Hrvatske.

                                                          Sadržaji

**Georaznolikost je sveukupna raznolikost krajolika, oblika i procesa na površini Zemlje i u njenoj unutrašnjosti (geotopa, geosfere) koji uključuje njihove značajke, odnose i sustave. Dio je prirodne raznolikosti kao raznolikost nežive prirode.

Geobaštinu čine sastavnice nežive prirode koje zbog iznimne vrijednosti treba očuvati za buduće naraštaje.

               Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

*Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO C.1.2. Učenik analizira uzroke i posljedice ugrožavanja i

onečišćenja okoliša od lokalne do globalne razine te opisuje oblike zaštite prirode

s primjerima u svijetu i

Hrvatskoj koristeći se geografskim kartama i IKT-om.

- opisuje glavne uzroke, izvore i oblike onečišćenja tla, vode i zraka i

objašnjava glavne posljedice tih

onečišćenja, uz primjere iz svijeta i

Hrvatske

- analizira podatke o globalnom

zatopljenju i navodi moguće uzroke i posljedice

- objašnjava povijesni kontekst razvoja zaštite prirode u svijetu i Hrvatskoj

- navodi kategorije upravljanja

zaštićenim prirodnim područjima

prema IUCN-u i opisuje neke izazove upravljanja zaštićenim područjima na primjerima iz svijeta i Hrvatske

- navodi kategorije zaštite prirodnih

područja u Hrvatskoj, njihova obilježja i nadležna tijela koja proglašavaju pojedine kategorije

- opisuje obilježja nacionalnih parkova Hrvatske

Opisuje glavne uzroke,

izvore i oblike

onečišćenja tla, vode i

zraka te posljedice tih

onečišćenja, objašnjava

povijesni kontekst

razvoja zaštite prirode u

svijetu i Hrvatskoj,

opisuje osnovna

obilježja nacionalnih

parkova Hrvatske.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO C.1.3. Učenik se odgovorno odnosi

prema okolišu i istražuje stanje okoliša u svom

okruženju.

- argumentira potrebu očuvanja okoliša i uključuje se u aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša*

- istražuje stanje okoliša u životnoj

sredini (dio naselja, naselje, okolica

naselja)

Uključuje se u

aktivnosti zaštite okoliša

i odgovorno se odnosi

prema okolišu.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

*Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj. 

U ostvarivanju svih odgojno-obrazovnih ishoda, i kada to izrijekom nije navedeno u pojedinom ishodu, učenik se koristi IKT-om i geografskim grafičkim metodama te se služi geografskom kartom za sadržaje koji se mogu pokazati na njoj.

Ostvaruju se očekivanja međupredmetne teme Uporaba IKT-a.

A. Prostorni identitet

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO A.B.2.1. Učenik analizira utjecaj globalizacije na razvoj

gospodarstva i društva na

različitim prostornim

razinama.

- analizira utjecaj prometa i

trgovine na proces globalizacije

- objašnjava utjecaj globalizacije na pojedine djelatnosti (trgovina, turizam, promet, poljoprivreda,

industrija) i ekonomiju znanja

- analizira ulogu multinacionalnih kompanija u svjetskom gospodarstvu

- analizira ulogu ekonomskih

integracija i međunarodnih

organizacija u svijetu (EU,

NAFTA, MERCOSUR,

CEFTA, OPEC, UN, WTO)

Objašnjava ulogu

multinacionalnih

kompanija, ekonomskih

integracija i međunarodnih

organizacija u svjetskom

gospodarstvu te utjecaj

prometa i trgovine na

proces globalizacije.

                   Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Poduzetništvo te Građanski odgoj i obrazovanje.

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Etika.

B. Prostorne organizacije i procesi

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO B.2.1. Učenik analizira razmještaj

i kretanje broja stanovnika,

pokazatelje prirodnoga i

prostornog kretanja

stanovništva te demografske

strukture i procese na

lokalnoj, nacionalnoj i

svjetskoj razini s pomoću tablica, grafičkih prikaza i

geografske karte.

- analizira razmještaj i kretanje

broja stanovnika te gustoću

naseljenosti

- analizira natalitet, mortalitet,

infantilni mortalitet, fertilitet,

vitalitet, prirodnu promjenu,

koeficijent maskuliniteta i

feminiteta

- uspoređuje demografski

razvoj država različitoga

stupnja gospodarske

razvijenosti*

- analizira prostorno kretanje

stanovništva (migracije prema

uzroku, dometu i trajanju)

- uspoređuje prostore s

različitim trendovima općega

kretanja stanovništva

- analizira demografske

strukture (biološka, obrazovna,

gospodarska, nacionalna,

vjerska, jezična)

Objašnjava razmještaj i

kretanje broja stanovnika

te gustoću naseljenosti,

odrednice prirodnoga

kretanja stanovništva,

vrste migracija prema

uzroku, dometu i trajanju

te demografske strukture.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

 *Učenik uspoređuje demografski razvoj država različitoga stupnja gospodarske razvijenosti (po jedan primjer visoko razvijene, srednje razvijene i slabije razvijene države), koristeći podatke o stopama rodnosti, stopama smrtnosti, prirodnoj promjeni i ukupnoj promjeni broja stanovnika. Primjer visoko razvijene i srednje razvijene države može biti iz Europe, a slabije razvijene države iz Afrike (npr. Niger). Demografski razvoj uspoređuje s teorijom demografske tranzicije.Važno je uočiti odstupanje slabije razvijenih država Afrike od teorije demografske tranzicije. Učenik razvija odgovornost uvažavanja različitosti te poštivanja, razumijevanja i suradnje među svim ljudima, bez obzira na dobne, spolne, obrazovne, gospodarske, nacionalne, vjerske i jezične razlike.

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ GEO B.2.2. Učenik analizira uzroke i posljedice suvremenih

demografskih procesa na

lokalnoj, nacionalnoj i

svjetskoj razini s pomoću

tablica, grafičkih prikaza i

geografske karte.*

- uspoređuje i analizira

očekivano trajanje života u

različitim dijelovima svijeta

- analizira tipove i mjere

populacijskih politika

(eugenička, redistributivna,

restriktivna i ekspanzivna) i

kritički ih prosuđuje

- analizira utjecaj pojedinih

demografskih struktura i

procesa na gospodarski i

prostorni razvoj

- analizira uzroke i posljedice

suvremenih migracija radne

snage**

Objašnjava tipove

populacijskih politika,

uzroke i posljedice

suvremenih demografskih procesa u Hrvatskoj i svijetu te na primjerima objašnjava očekivano trajanje života u različitim dijelovima svijeta.

                     Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

* Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

** Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.2.3. Učenik analizira i

uspoređuje morfološku i

funkcionalnu strukturu naselja te uspoređuje

obilježja i funkcije ruralnih i urbanih naselja u Hrvatskoj.

- navodi različite kriterije za

određivanje gradskih naselja i

prosuđuje njihovu primjenu

- analizira funkcionalnu i

morfološku strukturu naselja

- uspoređuje funkcije naselja u

kojemu živi s ostalim naseljima u zavičaju

Prosuđuje primjenu

različitih kriterija za

određivanje gradskih

naselja, opisuje

funkcionalnu i

morfološku strukturu

naselja u Hrvatskoj.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.2.4. Učenik istražuje nodalno-

funkcionalnu organizaciju

Hrvatske.

- uspoređuje hijerarhijsku

strukturu naselja (subregionalne, regionalne, makroregionalne i

mikroregionalne centre u Hrvatskoj)

- analizira funkcionalnu

strukturu naselja u kojemu živi

(funkcija rada, centralne

funkcije)

- istražuje nodalno-

funkcionalnu organizaciju

prostora u kojemu živi

Objašnjava hijerarhijsku i

funkcionalnu strukturu

naselja u prostoru u

kojemu živi.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.2.5. Učenik analizira razvoj urbanih naselja, promjenu

njihove prostorne i

socioekonomske strukture.

- opisuje etape urbanizacije

- analizira i uspoređuje razvoj

urbanih naselja, njihovu

prostornu i socioekonomsku

strukturu

- analizira promjenu

funkcionalne i morfološke

strukture naselja*

- uspoređuje obilježja osnovnih

kulturno -genetskih tipova

gradova

Opisuje razvoj urbanih

naselja, njihovu

prostornu i

socioekonomsku

strukturu i obilježja

osnovnih kulturno-

genetskih tipova gradova.

               Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

*Grad Solin primjer je funkcionalne transformacije naselja od antike do danas pa može biti tema istraživanja njegovih uspona i padova u prostoru i vremenu. Od velikoga gradskog središta i sjedišta antičke provincije, naselje je u srednjem vijeku izgubilo funkcije koje je u međuvremenu preuzeo Split, a donekle i Klis.Učenici mogu na primjeru Solina istraživati promjene granice katastarskih općina Solina i Klisa, koje danas na nekim dijelovima prolaze samim središtem Solina što izaziva upravne prijepore i probleme.

Snažna prostorna i gospodarska preobrazba Solina događa se sredinom XX. stoljeća kada postaje izrazito industrijsko područje. Predmet istraživanja svakako trebaju biti pretpostavke toga razvoja zasnovane na prirodnim i demografskim resursima. Također treba istražiti posljedice industrijalizacije na okoliš, prostorne promjene i odnos prema kulturno-povijesnoj baštini. U tom razdoblju Solin je bio prigradsko naselje u sastavu tadašnje Općine Split pa se mogu analizirati posljedice takve upravno-političke podjele. Istraživanje uzroka funkcionalne transformacije grada, koja je počela uspostavom samostalne hrvatske države, trebalo bi dati odgovor o današnjem izgledu i funkcijama Solina. Učenici će to potkrijepiti primjerima odnosa prema okolišu, demografskim pokazateljima, infrastrukturnim promjenama te upravnim i gospodarskim procesima. Teme istraživanja mogu biti gospodarski potencijali temeljeni na održivom razvoju (antička Salona, vjerski turizam, vodni resursi rijeke Jadro, očuvanost prirodno-geografskog krajolika na prostoru naselja Blaca). Rezultati istraživanja vezani uz funkcionalnu transformaciju Solina mogu se usporediti sa sličnim primjerima iz RH. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.2.6. Učenik istražuje i analizira promjenu čimbenika lokacije gospodarskih

djelatnosti.

- analizira prirodno-geografske

i društveno-geografske

čimbenike lokacije gospodarskih djelatnosti na različitim primjerima iz

Hrvatske i svijeta

- analizira promjenu važnosti

pojedinih čimbenika lokacije

- analizira i istražuje održivi

razvoj prostora u kojemu živi s

obzirom na lokaciju

gospodarskih djelatnosti*

Objašnjava prirodno-

geografske i društveno-

geografske čimbenike

lokacije gospodarskih

djelatnosti i promjenu

njihove važnosti na

primjerima iz Hrvatske i

svijeta.

                  Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

*Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.2.7. Učenik analizira i

uspoređuje različite

pokazatelje razvijenosti na

svim prostornim razinama.

- analizira strukturu

gospodarstva u zavičaju,

Hrvatskoj, Europi i svijetu

(prema udjelu zaposlenih i

dohotku prema sektorima

djelatnosti)

- uspoređuje važnost pojedinih

sektora djelatnosti

- navodi, analizira i kritički

raspravlja o gospodarskim i

socioekonomskim pokazateljima razvijenosti

Objašnjava strukturu

gospodarstva u zavičaju,

Hrvatskoj, Europi i

svijetu, opisuje gospodarske i

socioekonomske

pokazatelje razvijenosti

te uspoređuje važnost

pojedinih sektora

djelatnosti.

               Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

*Učenik analizira pojedine pokazatelje razvijenosti. Uspoređuje udio zaposlenih u četiri sektora djelatnosti s udjelom sektora u ukupnom BDP-u. Pritom treba voditi računa da statistika prati tri sektora djelatnosti: primarni (poljoprivreda i gospodarenje sirovinama), sekundarni (proizvodni) i tercijarni (uslužni), a u tercijarni se pribraja i kvartarni sektor (istraživanje i ekonomije temeljene na znanju).

Učenik analizira vrijednosti bruto nacionalnoga proizvoda po državama, definirajući BNP kao ukupnu tržišnu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom godine, koje proizvode domaći čimbenici bez obzira na to nalaze li se u zemlji ili inozemstvu. Razlikuje pojmove bruto nacionalni proizvod (BNP) i bruto domaći proizvod (BDP), pri čemu BDP definira kao ukupnu tržišnu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom godine, bez obzira na to tko posjeduje kapital i rad koji se koristi u proizvodnji tih dobara.

Učenik analizira odabrane pokazatelje gospodarske razvijenosti koristeći se dostupnim podatcima Svjetske banke. Indeksi svjetskoga razvoja obuhvaćaju više od 800 indikatora podijeljenih u 20 kategorija. Kao posebno bitna kategorija izdvaja se HDI (human development index ili indeks ljudskoga razvoja) koji je agregirani indeks nastao zbrajanjem očekivanoga trajanja života prilikom rođenja, prosječnoga broja godina obrazovanja (osoba u dobi od 25 godina), očekivanoga trajanja školovanja (za djecu koja ulaze u sustav obrazovanja) te BNP-a po stanovniku (prema paritetu kupovne moći).

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.C.2.8. Učenik analizira strukturu,

rezerve i prostorni raspored

energetskih izvora i mineralnih sirovina, prepoznaje važnost sirovina

i energije za gospodarski

razvoj.

- razlikuje i objašnjava važnost

resursa i sirovina

- uz pomoć geografske karte

analizira prostorni raspored

neobnovljivih i obnovljivih

izvora energije

- argumentirano raspravlja o

važnosti i obvezi korištenja

obnovljivih izvora energije te

zauzima stav o njihovu korištenju*

- analizira energetske

potencijale, proizvodnju i

potrošnju električne energije u

zavičaju i Hrvatskoj

- uspoređuje proizvodnju i

potrošnju energije u Hrvatskoj

s odabranim državama u

Europi i svijetu

Objašnjava važnost

energetskih izvora i

sirovina, strukturu,

rezerve i prostorni

raspored, energetske

potencijale, proizvodnju i

potrošnju električne

energije u zavičaju i

Hrvatskoj.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

*Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.2.9. Učenik analizira razvoj, obilježja, prostorni raspored

i značenje industrije.

- objašnjava pojavu industrijalizacije,

deindustrijalizacije i

reindustrijalizacije na

primjerima

- razlikuje stare i nove

industrije

- opisuje stare i nove

industrijske prostore i pokazuje

ih na geografskoj karti

- analizira obilježja i navodi

primjere industrija visokih

tehnologija u svijetu i

Hrvatskoj

- uspoređuje prostorni raspored

tehnoloških parkova i

tehnopolisa u svijetu

- analizira značenje industrije

za gospodarski razvoj,

uspoređujući podatke o

industrijskoj proizvodnji, broju

zaposlenih u industriji i udjelu

u BDP-u na primjeru Hrvatske

i odabranih država

Objašnjava pojavu

industrijalizacije,

deindustrijalizacije i

reindustrijalizacije,

razlikuje stare i nove

industrije, opisuje stare i

nove industrijske

prostore, navodi obilježja

tehnoloških parkova te

primjere pokazuje na

geografskoj karti.

                     Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Povijest.

3. Održivost

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO C.2.1. Učenik opisuje različite načine korištenja i

zbrinjavanja otpada te u

njima aktivno sudjeluje.

- objašnjava važnost

ponovnoga korištenja,

smanjivanja, recikliranja i

promjena načina korištenja

otpada

- analizira probleme

gospodarenja otpadom u

zavičaju, Hrvatskoj i svijetu*

- samostalno i u skupini

planira, organizira i provodi

akciju zbrinjavanja otpada u

školi i/ili zavičaju**

Objašnjava važnost

ponovnoga korištenja,

smanjivanja, recikliranja i

promjena načina korištenja

otpada, opisuje probleme

gospodarenja otpadom u

zavičaju, Hrvatskoj i

svijetu.

                    Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

*, **Ostvaruju se očekivanja međupredmetne teme Održivi razvoj.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO A.B.C.2.2.

Učenik primjenjuje

geografska znanja i vještine

u rješavanju pitanja iz

svakodnevnoga života vezanih uz prostorno

planiranje kroz istraživački rad.

-navodi osnovnu funkciju

zemljišne knjige (gruntovnice)

i katastra te razlikuje

katastarsku općinu od

katastarske čestice

- navodi ciljeve i načela

prostornoga uređenja Hrvatske

u skladu s važećim zakonskim

odredbama

- na odabranim primjerima

opisuje proceduru provedbe

zahvata u prostoru, primjenjujući geografska znanja i vještine

- služi se informacijskim

sustavom prostornoga uređenja

(ISPU)

-služi se preglednikom

katastarskih podataka za

pronalazak katastarskih čestica

na katastarskom planu

-upotrebljava aplikaciju za

pregled zemljišnih knjiga

Razlikuje zemljišnu knjigu

(gruntovnicu) od katastra,

razlikuje katastarsku

općinu od katastarske

čestice te opisuje

proceduru provedbe

zahvata u prostoru u

skladu s važećim

zakonskim odredbama.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo.

Ideje za istraživanje: uz pomoć preglednika katastarskih podataka pronaći katastarsku česticu na prostoru zavičaja, pogodnu za gradnju zamišljenoga objekta; istražiti kome katastarska čestica pripada te može li se kupiti i nad njom ostvariti vlasništvo; istražiti što je sve potrebno učiniti da bi se ostvarilo pravo gradnje zamišljenog objekta u skladu s važećim zakonskim odredbama.

U ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, i kada to izrijekom nije navedeno u pojedinom ishodu, učenik se koristi IKT-om, geografskim grafičkim metodama te geografskom kartom za sadržaje koji se mogu pokazati na njoj.

Ostvaruju se očekivanja međupredmetne teme Uporaba IKT-a.

Učenik će tijekom godine provesti terensko istraživanje i pripremiti istraživački rad. Odabrana tema treba biti na lokalnoj razini i vezana uz neki od sadržaja koji se obrađuju tijekom godine. Istraživački terenski rad temelji se na podatcima prikupljenima intervjuom ili anketom, mjerenjima ili brojanjem (npr. brojanje prometa), izradi jednostavne karte sa svim njezinim elementima (mjerilo, pravac sjevera, tumač, okvir). Učenici mogu pristupiti prikupljanju podataka u timu, ali svaki od njih samostalno obrađuje podatke, analizira ih te predaje svoj istraživački rad koji se ocjenjuje.

Primjeri tema:

-popis stanovništva u ulici/zgradi

-prirodno kretanje stanovništva u odabranome mjestu

-prostorno kretanje stanovnika odabrane ulice

-faze urbanizacije na primjeru odabranoga grada

-funkcionalna struktura odabranoga grada

-potrošnja energije u odabranoj ulici, zgradi ili kućanstvu

-sudjelovanje u akciji sakupljanja otpada

B. Prostorne organizacije i procesi

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.3.1.*

Učenik provodi geografsko istraživanje vezano uz sadržaje odabranog ishoda i predstavlja rezultate istraživačkoga rada.

- postavlja složenije istraživačko pitanje/ hipotezu*

- prikuplja podatke na terenu i/ili iz drugih izvora**

-obrađuje podatke, prikazuje ih tablično, grafički (klimatski i linijski ili stupčasti ili kružni dijagram) i kartografski (tematska karta) te donosi zaključak

-pravilno citira te navodi popis literature i izvora***

-predstavlja rezultate istraživačkog rada****

Učenik uz manju pomoć učitelja i povremene pogreške postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, pravilno citira, navodi popis literature i izvora te predstavlja istraživački rad.

               Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

*Ishod vezan uz istraživački rad učenik obvezno ostvaruje u 3. ili 4. razredu

*istraživačko pitanje/ hipoteza, tema istraživačkoga rada te njegov obujam trebaju biti usklađeni s dobi učenika i odgojno- obrazovnim ishodima za 3. r.

**učenik podatke može prikupiti iz dostupne literature, pouzdanih internetskih izvora, terenskim radom i/ili vlastitim mjerenjem

***ostvaruje se u suradnji sa stručnim suradnikom školskim knjižničarem

****prezentacija rezultata može biti usmena (javna) ili pisana te u različitim oblicima (posterska, digitalna, …) ovisno o prethodnom dogovoru učenika i učitelja

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.3.2.*

Učenik analizira promjene klime te argumentirano objašnjava utjecaj čovjeka na globalno zatopljenje.

- navodi dokaze o promjeni klime tijekom geološke prošlosti i u instrumentalno doba

- objašnjava efekt staklenika

- analizira podatke o glavnim stakleničkim plinovima u atmosferi i globalnoj temperaturi

- objašnjava utjecaj čovjeka na emisiju stakleničkih plinova

- objašnjava promjenu klime kao prirodni i antropogeno uvjetovani proces

Opisuje primjere promjena klime tijekom geološke prošlosti i u instrumentalno doba te objašnjava efekt staklenika.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.3.3.*

Učenik analizira posljedice globalnoga zatopljenja te aktivnosti međunarodne zajednice u rješavanju toga problema.

- objašnjava utjecaj klimatskih promjena na život na Zemlji

- objašnjava aktualne prirodno-geografske promjene do kojih dolazi zbog globalnoga zatopljenja**

- objašnjava moguće posljedice globalnoga zatopljenja, negativne (npr. invazivne vrste, klimatske migracije stanovništva, sukobi) i pozitivne (npr. nove poljoprivredne i turističke mogućnosti)

- navodi primjere međunarodne aktivnosti usmjerene smanjenju čovjekova utjecaja na klimatske promjene

- uspoređuje i obrazlaže različite stavove država i organizacija u svijetu oko smanjenja emisije stakleničkih plinova

Objašnjava aktualne prirodno-geografske promjene prouzročene globalnim zatopljenjem i navodi primjere međunarodne aktivnosti usmjerene smanjenju čovjekova utjecaja na klimatske

                                                       Sadržaji

**Prirodno-geografske promjene do kojih dolazi zbog globalnoga zatopljenja obuhvaćaju one u kriosferi (smanjenje ledenih pokrova i kapa, povlačenje ledenjaka, smanjenje opsega i debljine leda u moru, taljenje permafrosta), hionosferi (smanjenje udjela snijega i trajanja snježnog pokrova, povišenje snježne granice), hidrosferi (eustatski porast razine mora) i atmosferi (učestaliji i izraženiji vremenski ekstremi).

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.3.4.

Učenik objašnjava postanak morskoga dna, glavnih reljefnih oblika u podmorju te opisuje utjecaj tektonike, vulkanizma i živoga svijeta na oblikovanje otoka i obala.

-objašnjava postanak i starost morskoga dna i paleomagnetizam kao dokaz

- razlikuje osnovna obilježja aktivnoga i pasivnog kontinentskoga ruba, oceanskih bazena, dubokomorskih jaraka i oceanskih hrptova*

- razlikuje tipove otoka**

- opisuje uvjete za rast koralja i postanak koraljnih grebena i koraljnih otoka

-obrazlaže uzroke potresa i vulkanizma u Pacifičkom vatrenom prstenu

- obrazlaže nastanak i posljedice tsunamija

Opisuje postanak morskoga dna, osnovna obilježja dijelova kontinentskoga ruba i ostalih glavnih oblika reljefa podmorja, uvjete za rast koralja i postanak koraljnih grebena i koraljnih otoka.

                                                       Sadržaji

*Dijelovi kontinentskog ruba su kontinentski plićak, kontinentska strmina i kontinentsko podnožje.

**Učenik će razlikovati tipove i podtipove kontinentskih i oceanskih otoka te pokazati primjere na geografskoj karti. Kontinentski otoci su otoci na kontinentskom plićaku (npr. Sicilija, Velika Britanija, Irska, Kalimantan), mikrokontinentski otoci (nastali odcjepljenjem dijelova kontinentske kore, npr. Madagaskar, Novozelandski otoci) i prudni otoci (npr. barijerni otoci nastali akumulacijom pijeska uz morsku obalu ili otoci u deltama, a ovamo pripadaju i riječni otoci). Oceanski otoci su vulkanski i koraljni (tektonske oceanske ne treba ovdje izdvajati s obzirom na njihovu iznimno rijetku pojavu). Vulkanski se otoci dalje dijele na lučne vulkanske otoke (povezane sa subdukcijom, npr. Aleuti), vulkanske otoke na riftu (povezani sa spreadingom, npr. Island) i vulkanske otoke iznad vruće točke (npr. Havajski otoci).

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.3.5.

Učenik analizira obilježja, raspored i mogućnosti održive valorizacije subekumenskih prostora u svijetu i Hrvatskoj s pomoću geografske karte i IKT-a.

- analizira geografsku raspodjelu ekstremnih subekumenskih okoliša u svijetu i pokazuje ih na geografskoj karti

- obrazlaže nastanak najvećih svjetskih vrućih i hladnih pustinja (BWh i BWk)

- objašnjava geografsku rasprostranjenost i uzroke slabe naseljenosti tropskih kišnih šuma

- objašnjava geografsku rasprostranjenost tajgi

- objašnjava uzroke nastanka subpolarnih i polarnih pustoši

- objašnjava uzroke slabe naseljenosti visokogorskih krajeva

- objašnjava tradicionalni način života i glavne gospodarske djelatnosti u ekstremnim subekumenskim okolišima

- analizira suvremenu valorizaciju ekstremnih subekumenskih okoliša te mogućnosti i ograničenja njihove buduće valorizacije s aspekta očuvanja okoliša

- analizira geografsku raspodjelu subekumenskih područja u Hrvatskoj te njihovu valorizaciju uz očuvanje okoliša

Obrazlaže razloge slabe naseljenosti, opisuje tradicionalni način života i gospodarske djelatnosti te navodi primjere suvremene valorizacije ekstremnih subekumenskih okoliša.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.3.6.*

Učenik istražuje suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici te uspoređuje promjene u gradovima u Hrvatskoj i svijetu.

- istražuje suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici u zavičaju i Hrvatskoj uz pomoć dostupne literature i terenskoga rada

- analizira i uspoređuje socioekonomske polarizacije u gradovima i gradskim četvrtima*

- uspoređuje na odabranim primjerima funkcije i probleme (komunalne i infrastrukturne) megagradova i supergradova

Razlikuje i navodi primjere supergradova i megagradova, pokazuje ih na geografskoj karti te objašnjava njihovu ulogu na nacionalnoj i globalnoj razini.

                                                          Sadržaji

*Učenik će s pomoću podataka, planova gradova ili tematskih karata analizirati socioekonomsku strukturu (ekonomska struktura, starost stanovništva) gradskih četvrti odabranoga grada.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

**Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO A.B.3.7.*

Učenik istražuje demografsku sliku Hrvatske, obrazlaže demografsku (ne)održivost te argumentirano iznosi vlastite prijedloge mjera populacijske politike.

- objašnjava provedbu, sadržaj i značenje popisa stanovništva

- uspoređuje promjenu broja stanovnika RH i upravno-teritorijalnih jedinica po popisnim godinama

- izrađuje i analizira tematsku kartu gustoće naseljenosti RH po županijama, izdvaja područja različite naseljenosti te obrazlaže najvažnije razloge neravnomjerne naseljenosti

- objašnjava utjecaj migracija na promjenu broja stanovnika RH

- objašnjava specifičnosti demografske tranzicije Hrvatske i posljedice za demografsku održivost

- analizira promjenu biološke strukture te objašnjava posljedice senilizacije na održivost

- objašnjava problematiku polarizacije naseljenosti

- kritički vrednuje mjere populacijske politike i predlaže mjere demografske obnove

Prikuplja odgovarajuće demografske podatke koristeći se digitalnim bazama podataka te ih samostalno interpretira.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Održivi razvoj te Građanski odgoj i obrazovanje.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.C.3.1.*

Učenik analizira održivo upravljanje resursima mora i podmorja s primjerima iz svijeta

i Hrvatske.

- opisuje iskorištavanje i

mogućnosti iskorištavanja mora i podmorja kao izvora energije i hrane

- opisuje zakonsku regulativu u iskorištavanju mora i podmorja s primjerima iz svijeta i Hrvatske

- objašnjava ekonomsku ulogu kontinentskog plićaka

- analizira važnost off-shore

vađenja rudnoga bogatstva te opisuje glavna ograničenja i opasnosti

- analizira važnost i održivost morskoga ribarstva i marikulture

- opisuje obilježja i posljedice

El Niña

- objašnjava ekološku ulogu i vrijednost koraljnih grebena i mangrova, njihovu ugroženost i potrebu zaštite

- objašnjava potrebu i mogućnosti zakonske zaštite dijelova mora i podmorja na primjeru Hrvatske

Opisuje značajke off-shore vađenja rudnoga bogatstva, objašnjava važnost iskorištavanja mora i podmorja te mogućnosti njihove zakonske zaštite.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.C.3.2.

Učenik analizira grad kao organizirani sustav, istražuje uzroke temperaturnih razlika u

gradu te predlaže načine i mjere održivoga razvoja gradova.

-opisuje elemente gradskoga

sustava (prometni sustav,

zbrinjavanje otpada, energetski sustav, namjena površina)

- istražuje uzroke i posljedice

postojanja gradske mikroklime *

- razlikuje obilježja

pametnoga, uključivoga i

održivoga grada **

- identificira elemente

održivoga grada (okolišna,

gospodarska i demografska

održivost) na primjeru grada

u zavičaju

Objašnjava probleme gradskih sustava kroz

gubitak energije,

promet, otpad i

prenaseljenost te

identificira elemente

održivoga grada.

                                                         Sadržaji

**Učenik razlikuje pojmove pametni grad, održivi grad i uključivi grad. Pametni grad podrazumijeva urbani prostor koji karakterizira održivi ekonomski razvoj i povećanje kvalitete života zbog ulaganja u infrastrukturu, ljudski kapital, društveni kapital te IKT infrastrukturu. Pametni grad podrazumijeva optimizaciju dostupnih i novih izvora kroz razvoj i primjenu novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Pametni grad čini: pametna ekonomija, pametna mobilnost, pametna uprava, pametan okoliš, pametno stanovanje i pametno stanovništvo. Uključivi grad je onaj grad u kojemu proces razvoja uključuje sve skupine stanovništva i organizacija te je problem marginaliziranosti sveden na najmanju moguću mjeru. Uključivi grad pretpostavlja aktivno i odgovorno sudjelovanje svih građana. Održivi grad je onaj grad u kojemu se povećava kvaliteta života, uključujući ekološku, kulturnu, političku, institucionalnu, socijalnu i ekonomsku komponentu bez opterećivanja budućih generacija narušavanjem prirodnih elemenata ili povećanjem financijskih davanja.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

*Učenik istražuje mikroklimu ili toplinski otok odabranoga naselja ili grada Zagreba koristeći se podatcima DHMZ-a i/ili škola uključenih u GLOBE program. Kako bi odredili postojanje toplinskoga otoka grada, treba izabrati najmanje dvije lokacije na kojima će se mjeriti temperatura. Jedna lokacija treba biti na izgrađenom prostoru, a druga u ruralnoj okolici grada. Mjerenja treba vršiti u isto vrijeme tijekom nekoliko dana na svim lokacijama istodobno te izračunati prosječnu vrijednost temperature na svakoj lokaciji.

Preporuča se mjeriti temperaturu u zimskim mjesecima te u popodnevnim satima. S obzirom na dobivene prosječne temperature, treba odrediti razliku između temperature grada i okolice te utjecaj različitih gradskih površina na gradsku mikroklimu. Ako ne postoji mogućnost za određivanje toplinskoga otoka grada, učenik treba istražiti pojavu gradske mikroklime. Za određivanje gradske mikroklime treba vršiti mjerenja na različitim lokacijama s obzirom na podlogu (stambene zone, parkirališta, parkovi, ulice...).

Mjerenja treba vršiti u isto vrijeme tijekom nekoliko dana na svim lokacijama istodobno te izračunati prosječnu vrijednost temperature na svakoj lokaciji. Preporuča se mjeriti temperaturu u zimskim mjesecima te u popodnevnim satima. S obzirom na dobivene prosječne temperature, treba odrediti razliku između temperature pojedinih dijelova grada prema podlozi te odrediti utjecaj različitih gradskih površina na gradsku mikroklimu.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO C.3.3.*

Učenik istražuje i analizira pozitivne i negativne učinke megaprojekata na okoliš te njihovu održivost.

- opisuje primjere velikih intervencija u prostoru (megaprojekti)

- obrazlaže na primjerima društveno-gospodarske učinke gradnje megaprojekata

- analizira utjecaj na okoliš i održivost megaprojekata na primjerima iz Hrvatske i svijeta*

Objašnjava na primjerima društveno-gospodarske učinke gradnje megaprojekata.

                 Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

*Učenik će istražiti utjecaj po jednoga hidroenergetskog megaprojekta iz Hrvatske (npr. sustav HE na Cetini ili na Dravi) i iz svijeta (npr. HE Tri klanca u Kini), a preporučuju se i drugi primjeri: irigacijski megaprojekti, umjetni otoci, polderi i dr.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.C.3.4.

Učenik istražuje uzroke i raspravlja o posljedicama tehnoloških zatajenja na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš na primjerima iz Hrvatske i svijeta.

- analizira industrijske, prometne, nuklearne, energetske i informatičke havarije

- istražuje pozitivne i negativne učinke primjene tehnologije na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš

- pretpostavlja moguće posljedice zatajenja tehnologije za okoliš i prostornu organizaciju

Uspoređuje posljedice tehnoloških prijetnji na primjerima izlijevanja nafte, nuklearnih havarija i kontaminacije vode i tla.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Sociologija.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO C.3.5.*

Učenik analizira važnost održivoga razvoja na primjerima iz zavičaja i Hrvatske.

- objašnjava važnost i načine gospodarenja otpadom

- opisuje važnost i načine pročišćavanja otpadnih voda

- obrazlaže potrebe i opisuje primjere ekoremedijacije (npr. odlagališta otpada, kamenoloma, rijeka)*

- obrazlaže važnost energetske održivosti

- objašnjava problematiku zbrinjavanja nuklearnoga otpada na primjeru NE Krško

- objašnjava važnost održivoga razvoja turizma s aspekta kapaciteta prirodne osnove**

- analizira ekološko stanje u zavičaju s aspekta održivoga razvoja

- uspoređuje ekološko stanje u zavičaju s primjerima održivoga razvoja u Hrvatskoj i svijetu

Obrazlaže važnost održivoga razvoja i energetske održivosti te objašnjava problematiku zbrinjavanja nuklearnoga otpada na primjeru NE Krško.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

*Primjeri ekoremedijacije mogu biti zanimljivi učenicima. Za razumijevanje toga procesa treba sagledati uzroke koji su doveli do onečišćenja i degradacije, pa i devastacije prirodnoga krajolika te mjere i postupke koji se poduzimaju da se u okolišu uspostavi stanje ekološke ravnoteže. Iako u svijetu ima mnogo primjera narušavanja takve ravnoteže, još uvijek je premalo primjera njihove uspješne ekoremedijacije. Jedan od pozitivnih primjera zasigurno je napor koji je uložila kompanija Cemex, trenutačni vlasnik kamenoloma i tvornica na graničnom području Solina i Kaštela. Kako bi se učenicima približio koncept ekoremedijacije, mogu na ovome primjeru najprije istraživati prostorni obuhvat kamenoloma, usporediti dio u kojemu se još uvijek eksploatiraju lapor i vapnenac s dijelom u kojemu je iskorišavanje završeno, potom mogu istražiti uzroke koji su doveli do devastacije te opisati stanje u okolišu prije početka sanacije. Učenici trebaju otkriti mjere koje su poduzete (npr. sastav tla kojim se nasipavao napušteni dio kamenoloma, vrsta drveća koje je zasađeno na obnovljenoj površini).

**Razvoj turizma temelji se uglavnom na očuvanoj prirodnoj osnovi pa je izuzetno važno voditi računa o kapacitetu koji priroda može izdržati s obzirom na stalna očekivanja rasta broja turista, noćenja i prihoda. Za objašnjavanje ovoga problema može poslužiti nekoliko primjera iz Hrvatske:

a. planiranja gradnja terena za golf na Srđu iznad Dubrovnika; učenici mogu prikupljati podatke o potrebnoj infrastrukturi za golf, izvorima vode na širem prostoru i krškom reljefu

b. prostor NP-a Kornati u kojem se, osim problema ograničenosti kapaciteta za plovidbu, mogu razmatrati i problemi vezani uz otpad, vodoopskrbu i odvodnju

c. kapaciteti prihvata kruzera u luci Gruž i turista u samome Dubrovniku

d. problem dnevnoga kapaciteta na Plitvičkim jezerima vezan uz broj turista, posebno u ljetnim mjesecima

e. problemi kapaciteta prihvata turista/penjača u Alpama i Himalaji - (ne)zbrinjavanje otpada

Ostvaruje se očekivanje C. 5. 3 međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje (preporuke za ostvarivanje: organizirati terenski i istraživački rad (terenski tjedan) o zaštiti prirodnih i kulturnih bogatstava).

NAPOMENA

*Ishodi označeni * obvezno se ostvaruju u nastavnim planovima i programima s 35 sati u trećem razredu.

U ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, i kada to izrijekom nije navedeno u pojedinom ishodu, učenik se koristi IKT-om, geografskim grafičkim metodama te geografskom kartom za sadržaje koji se mogu pokazati na njoj.

Ostvaruju se očekivanja međupredmetne teme Uporaba IKT-a.

Učenik će tijekom godine napisati najmanje jedan raspravljački esej. Odabrana tema može biti na globalnoj razini, ali je treba usporediti s lokalnom razinom i vezati uz neki od sadržaja koji se obrađuju tijekom godine. Istraživački rad temelji se na podatcima prikupljenima na internetu ili u literaturi te vlastitim opažanjem na lokalnoj razini. Učenici samostalno obrađuju podatke, analiziraju ih i rezultate predstavljaju u obliku eseja koji se ocjenjuje prema bodovnom pragu.

Primjeri tema:

● Kako čovjek utječe na globalno zatopljenje i klimatske promjene

● Postoji li toplinski otok u odabranom gradu

● Održivi grad

● Kako je odabrano tehnološko zatajenje utjecalo na određeni okoliš/grad/prostor

● Socioekonomska polarizacija u odabranom gradu

A. Prostorni identitet

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO A.4.1.

Učenik analizira utjecaj globalizacije na nacionalni identitet i suverenitet te navodi primjere nematerijalne i materijalne baštine kao elemenata nacionalnog identiteta.

- razlikuje naciju od naroda

- analizira utjecaj globalizacijskih procesa u suvremenome svijetu na očuvanje nacionalnih identiteta (utjecaj medija, glazbe, kulture, sporta, filmova i dr.)

-navodi primjere nematerijalne i materijalne baštine kao elemenata nacionalnog identiteta

- analizira utjecaj globalizacijskih procesa na suverenitet država

- analizira uzroke jačanja/slabljenja nacionalizma

- objašnjava nastanak antiglobalizacijskih grupa i pokreta

- opisuje multikulturalnost i obrazlaže njezine utjecaje na primjerima iz Hrvatske i svijeta*

- uspoređuje ostvarivanje ljudskih prava na primjerima iz Hrvatske i svijeta danas i u prošlosti **

- aktivno sudjeluje u promicanju ljudskih prava ***

- raspravlja o vlastitom identitetu kao građanin Hrvatske, Europe i svijeta ***

Opisuje utjecaj globalizacijskih procesa na nacionalni identitet i suverenitet te obrazlaže potrebu promicanja ljudskih prava.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Povijest.

U ostvarivanju ishoda očekuje se primjena znanja, vještina i stavova ostvarenih ishodom iz nastavnoga predmeta Sociologija.

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Politika i gospodarstvo.

Ostvaruju se očekivanja međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.

B. Prostorne organizacije i procesi

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.4.1.

Učenik provodi geografsko istraživanje vezano uz sadržaje odabranog ishoda i predstavlja rezultate istraživačkoga rada.

- postavlja složenije istraživačko pitanje/ hipotezu*

-prikuplja podatke na terenu i/ili iz drugih izvora**

-obrađuje podatke, prikazuje ih tablično, grafički (klimatski i linijski ili stupčasti ili kružni dijagram) i kartografski (tematska karta) te donosi zaključak

-pravilno citira te navodi popis literature i izvora***

-predstavlja rezultate istraživačkog rada****

Učenik uz manju pomoć učitelja i povremene pogreške postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, pravilno citira, navodi popis literature i izvora te predstavlja istraživački rad.

               Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

*Ishod vezan uz istraživački rad učenik obvezno ostvaruje u 3. ili 4. razredu

*istraživačko pitanje/ hipoteza, tema istraživačkoga rada te njegov obujam trebaju biti usklađeni s dobi učenika i odgojno- obrazovnim ishodima za 4. r.

**učenik podatke može prikupiti iz dostupne literature, pouzdanih internetskih izvora, terenskim radom i/ili vlastitim mjerenjem

***ostvaruje se u suradnji sa stručnim suradnikom školskim knjižničarem

****prezentacija rezultata može biti usmena (javna) ili pisana te u različitim oblicima (posterska, digitalna, …) ovisno o prethodnom dogovoru učenika i učitelja

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO A.B.4.2.

Učenik analizira geopolitičke, gospodarske i kulturno-civilizacijske aspekte podijeljenosti svijeta.

-razlikuje vrste kulturalnih regija (formalna, funkcionalna, vernakularna, aspiracijska)

- analizira polarizaciju svijeta prema gospodarskoj razvijenosti

- uspoređuje suvremene velesile prema njihovoj gospodarskoj moći i izdvajanjima za vojsku te analizira njihove utjecaje i interese

- analizira uzroke nastanka suvremenih kriznih žarišta u svijetu i njihove posljedice te navodi primjere*

- obrazlaže nužnost suradnje u rješavanju sukoba u svijetu

Razlikuje kulturalne regije, uspoređuje suvremene velesile prema njihovoj gospodarskoj moći i izdvajanjima za vojsku te analizira njihove utjecaje i interese.

               Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

*Resursi i razlike kao uzrok, sukobi, ratovi, terorizam i sl. kao posljedica nastanka kriznih žarišta.

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO A.B.C.4.3.

Učenik istražuje pojavu i razvoj turizma u Hrvatskoj i svijetu.

- objašnjava pojavu i razvoj turizma te vrednuje utjecaj pojedinih čimbenika na njegov razvoj

- analizira utjecaj turizma na socioekonomske i prostorne promjene na primjerima iz RH i svijeta

- razlikuje oblike turizma u Hrvatskoj i svijetu

- razlikuje osnovne od selektivnih oblika turizma*

- razlikuje turističko mjesto, turističku regiju, turističku destinaciju i turistički proizvod

- analizira podatke na razini država o broju turističkih dolazaka, noćenja i prihoda od turizma, izrađuje tematske karte i izdvaja turistički najrazvijenija područja

- istražuje i uspoređuje čimbenike razvoja turizma u turistički najrazvijenijim područjima

- razlikuje turističke regije Hrvatske te opisuje njihova specifična obilježja, izdvaja važnija turistička mjesta i njihove atrakcije

- razlikuje pozitivne i negativne učinke pojedinih oblika turizma na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš

- istražuje mogućnost održivoga turizma u Hrvatskoj**

Razlikuje i opisuje turističke regije Hrvatske i analizira utjecaj turizma na socioekonomske i prostorne promjene na primjerima iz RH i svijeta.

                                                         Sadržaji

*Primjeri selektivnih oblika turizma su: zdravstveni, sportski, ekoturizam, seoski, nautički, naturizam, robinzonski, kamping, team-building, foto-safari, lovni, sportski, kulturni, kongresni, vjerski, manifestacijski, na umjetnim atrakcijama, enogastronomski, urbani, filmski, kasino turizam, party turizam, turizam u svemiru, šoping-turizam, studijska i poslovna putovanja, povijesni turizam, polarni turizam, etnički turizam, politički, eskapizam, poratni i postkrizni, virtualni turizam i dr. Očekuje se poučavanje razlika u odnosu na osnovne oblike turizma na nekoliko odabranih primjera iz navedenog popisa.

             Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

**Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.4.4.

Učenik istražuje utjecaj prometa, interneta i svjetskih trgovinskih i financijskih tokova na povezivanje svijeta.

- uspoređuje funkciju i važnost prometa u povezivanju svijeta danas i u prošlosti

- analizira povezanost prometa i trgovine

- istražuje utjecaj interneta i suvremenih tehnologija na povezivanje svijeta***

- istražuje primjere djelovanja organizacija i institucija važnih u svjetskim trgovinskim i financijskim tokovima te njihov utjecaj na povezivanje svijeta*

- analizira prometnu, trgovinsku i financijsku povezanost svijeta**

- opisuje međunarodne migracije radne snage kao posljedicu povezivanja svijeta

Uspoređuje utjecaj prometa na povezivanje svijeta danas i u prošlosti te navodi primjere organizacija i institucija značajnih u svjetskim trgovinskim i financijskim tokovima.

                 Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo.

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Politika i gospodarstvo i nastavnim predmetom Etika.

*Burze, Svjetska banka, MMF, WTO.

**Prostorno-vremenska konvergencija. Financijski tokovi uključuju i FDI - izravna strana ulaganja, priljev novca iz inozemstva (ovaj ishod ne odnosi se na strukturu međunarodne trgovine).

***Učenici mogu istražiti kako putem interneta i suvremenih tehnologija, primjerice, mogu obavljati poslove/transakcije diljem svijeta i sl.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO A.B.4.5.

Učenik razlikuje i analizira mjesta i prakse provođenja slobodnoga vremena te njihove posljedice u prostoru.

- objašnjava historijsko-geografske pretpostavke pojave slobodnoga vremena

- uspoređuje trajanje radnoga/slobodnog vremena i trajanje radnog vijeka na odabranim primjerima*

- obrazlaže utjecaj slobodnoga vremena na potrošačke prakse (kupnja, prehrana, zabava i kultura)

- analizira utjecaj potrošačkih praksi na promjene u prostoru na primjerima iz Hrvatske i svijeta

- objašnjava mogućnosti različitih načina provođenja slobodnoga vremena na selu i u gradu i navodi primjere iz svoje okoline

- istražuje utjecaj socioekonomske strukture stanovništva na provođenje slobodnoga vremena**

Uspoređuje trajanje radnoga/slobodnog vremena i trajanje radnoga vijeka na odabranim primjerima te analizira utjecaj potrošačkih praksi na promjene u prostoru na primjerima iz Hrvatske i svijeta.

                Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

*Koristiti podatke ILO-a, EUROSTAT-a.

**Na socioekonomske strukture u navedenom slučaju utječu: slobodno vrijeme, rast kupovne moći - npr. dvije plaće u obitelji, razvoj prometa, novi oblici marketinga - internet oglašavanje i sl., starenje stanovništva - (mladi) umirovljenici u razvijenim državama imaju novac i slobodno vrijeme; urbanizacija, kasnije sklapanje braka, brakovi bez djece, porast broja samaca, globalne migracije, multikulturalnost, viši stupanj obrazovanja itd.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.C.4.6.

Učenik istražuje značenje državnih granica u suvremenom svijetu.

- identificira države kao osnovni oblik teritorijalno-političke organizacije prostora

- obrazlaže nastanak hrvatskih državnih granica na kopnu i moru

- razlikuje enklave i eksklave te ih objašnjava na primjerima iz svijeta

- istražuje načela rješavanja graničnih pitanja i primjere neriješenih graničnih pitanja iz svijeta i Hrvatske

- obrazlaže različite granične režime s obzirom na protočnost ljudi i roba

- obrazlaže primjere međunarodno priznatih, djelomično priznatih i nepriznatih država na primjerima iz Europe i svijeta

- razlikuje pogranična područja s obzirom na društveno-gospodarska obilježja

Razlikuje enklave i eksklave i objašnjava ih na primjerima iz svijeta te razlikuje pogranična područja s obzirom na društveno-gospodarska obilježja.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Povijest.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.4.7.

Učenik analizira utjecaj prirodno-geografskih i društveno-geografskih čimbenika na pojavu i širenje bolesti te na kvalitetu zdravlja na primjerima iz Hrvatske i svijeta.

- analizira prirodno-geografske i društveno-geografske čimbenike koji utječu na zdravlje ljudi*

- analizira prostorni raspored i širenje određenih bolesti u svijetu u uvjetima globalizacije

- razlikuje prostorni aspekt i navodi primjere endemije, epidemije i pandemije

- uspoređuje podatke o indikatorima zdravlja populacije na svjetskoj i regionalnoj razini**

- obrazlaže značenje i ulogu edukacije, WHO-a i Liječnika bez granica na suzbijanje bolesti

Analizira prirodno-geografske i društveno-geografske čimbenike koji utječu na zdravlje ljudi te obrazlaže značenje i ulogu edukacije, WHO-a i Liječnika bez granica na suzbijanje bolesti.

                Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

*Učenik istražuje i uspoređuje kako pojedini prirodno-geografski čimbenici utječu na zdravlje ljudi na primjerima iz Hrvatske i svijeta. Predloženi sadržaji mogu se istražiti i prezentirati pojedinačno ili u skupini:

- pogodnosti i problemi vezani uz život u oazama i pustinjama

- istražiti na primjeru nastanka grada Splita utjecaj prirodno-geografskih čimbenika koji su imali pozitivan učinak na zdravlje njegovih stanovnika (npr. Splitske toplice)

- utjecaj šuma alepskoga bora na primjerima iz Hrvatske (Lošinj, Makarsko primorje, Marjan)

- pozitivni i negativni učinci na zdravlje na većim nadmorskim visinama

- problemi vezani uz ljudsko zdravlje u močvarnim područjima

- pozitivan i negativan učinak za zdravlje ljudi koji žive u subekumenskim područjima na primjerima iz Hrvatske

- istražiti primjere gdje su prirodno-geografski čimbenici vezani uz unapređivanje zdravlja presudno utjecali na nastanak naselja

**Pokazatelji/indikatori zdravlja: mortalitet i uzroci smrti, infantilni mortalitet, procijepljenost populacije, očekivano trajanje života, mogućnosti zdravstvene zaštite i broj liječnika, količina i kakvoća prehrane, dostupnost pitke vode i sl.

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO B.4.8.

Učenik istražuje najnovije spoznaje o svemiru i Sunčevu sustavu.

- navodi i opisuje suvremene teorije o nastanku svemira, njegovoj starosti i veličini

- opisuje strukturu svemira

- opisuje položaj Zemlje u svemiru i Sunčevu sustavu

- opisuje Sunčev sustav u skladu sa suvremenim istraživanjima

- navodi primjere tehnoloških dostignuća koja su pridonijela istraživanju svemira

- istražuje moguće utjecaje iz svemira na život na Zemlji

Opisuje Sunčev sustav i njegove sastavnice prema suvremenim istraživanjima te navodi primjere tehnoloških dostignuća koja su pridonijela istraživanju svemira.

              Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Fizika.

C. Održivost

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ GEO C.4.1.

Učenik istražuje važnost poljoprivrede te analizira neravnomjernu dostupnost hrane u svijetu.

- analizira prirodn-ogeografske i društveno-geografske čimbenike koji utječu na razvoj i mogućnosti različitih oblika poljoprivredne proizvodnje

- uspoređuje najveće proizvođače i izvoznike/uvoznike glavnih prehrambenih poljoprivrednih proizvoda prema statističkim podatcima FAO-a

- analizira globalnu dostupnost hrane i načine rješavanja problema pothranjenosti i gladi u svijetu

- raspravlja o primjeni suvremenih tehnologija u proizvodnji hrane*

- raspravlja o održivoj poljoprivredi**

Uspoređuje najveće proizvođače i izvoznike/uvoznike glavnih prehrambenih poljoprivrednih proizvoda prema statističkim podatcima FAO-a.

                Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

*Učenik istražuje i kritički prosuđuje o problemima primjene modernih tehnologija u proizvodnji hrane. Budući da je proizvodnja hrane izuzetno važna za zdravlje ljudi, treba kritički prosuđivati poštovanje etičkih načela (poštovanje roka karence i roka trajanja upotrebe proizvoda, vjerodostojnost deklaracije, uloga velikih kompanija u izvozu nekvalitetnih prehrambenih proizvoda).

Predmet istraživanja i kritičkoga prosuđivanja su i teme vezane uz primjenu biotehnologija, od primjene antibiotika u modernom stočarstvu, GMO-a, umjetnih gnojiva, pesticida i hormona do kloniranja životinja. Učenik ili skupina istražuje i uspoređuje prikupljene podatke vezane uz porast broja stanovnika i porast proizvodnje glavnih prehrambenih proizvoda (žitarice, mlijeko, meso) u Hrvatskoj i svijetu te kritički prosuđuje o posljedicama toga porasta.

Tema istraživanja mogu biti i posljedice primjene teške mehanizacije i prevelikoga iscrpljivanja tla zbog intenzivnoga iskorištavanja.

**Učenik raspravlja i o svom mogućem doprinosu održivosti promjenom navika, npr. racionalna kupnja i potrošnja hrane.

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.

NAPOMENA

U ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, i kada to izrijekom nije navedeno u pojedinom ishodu, učenik se koristi IKT-om, geografskim grafičkim metodama te geografskom kartom za sadržaje koji se mogu pokazati na njoj.

Ostvaruju se očekivanja međupredmetne teme Uporaba IKT-a.

Učenici tijekom godine provode istraživački terenski rad, temeljen na problematici vezanoj uz lokalnu razinu. Primjeri tema vezani uz:

● Turizam – Kako razvoj turizma utječe na morfologiju naselja? Koje su mogućnosti razvoja selektivnoga oblika turizma (u naselju X/zavičaju/regiji…)? Kako turizam utječe na ponudu trgovina i njihovo radno vrijeme u gradu Y?

● Globalizaciju – Primjeri utjecaja globalizacije na identitet (osobni, zajednice).

● Promet – Postojanje i korištenje biciklističkih staza/parkirnih mjesta/garaža u odabranome gradu.

● Slobodno vrijeme – Rekreacijska zona grada X; Na koji način trgovine privlače kupce; Zelene površine u urbanom planiranju.

● Zdravlje i slobodno vrijeme – Na koji način stanovnici ulice XY koriste slobodno vrijeme?

● Poljoprivredu – Poslovanje OPG-a X i njegova održivost.