REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GEOGRAFIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Geografija za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Geografija.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
- Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Geografija objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
- Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Geografija, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
- Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Geografija, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., za učenike 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Prijedlog predmetnog kurikuluma Geografija
Studeni 2018.
Sadržaj
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja Geografije
C. Struktura – koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i konceptima
Osnovna škola Geografija 5. razred – 52,5 sati godišnje
Osnovna škola Geografija 6. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Geografija 7. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Geografija 8. razred – 70 sati godišnje
Srednja škola Geografija 1. razred – 70 sati godišnje (nastavni plan 70+70+70+70)
Srednja škola Geografija 2. razred – 70 sati godišnje (nastavni plan 70+70+70+70)
Srednja škola Geografija 3. razred – 70 sati godišnje (nastavni plan 70+70+70+70)
Srednja škola Geografija 4. razred – 70 sati godišnje (nastavni plan 70+70+70+70)
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
F. Učenje i poučavanje predmeta
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Geografija
A.
Svrha i opis predmeta
Geografija je znanost koja se bavi proučavanjem odnosa i odraza prirodnih i društvenih elemenata u geografskom prostoru (njihovim distribucijama, obrascima, međudjelovanjima i promjenama, odnosno zakonitostima) radi planiranja funkcionalne i, prema mogućnosti, optimalne prostorne organizacije (na skali od lokalne do globalne) te upravljanja prostorom u skladu s održivim, pametnim i uključivim razvojem. Geografija ima u svojoj biti integrativni karakter te stoga i poseban položaj u sustavu znanosti kao mosna znanost, odnosno kao poveznica između prirodnoga i društvenog područja. Također u svojim istraživanjima koristi i spoznaje humanističkoga i tehničkoga područja znanosti. Geografija stoga jedina u sustavu odgoja i obrazovanja holistički poučava o prostornom kompleksu i njegovoj identitetnoj osnovi. Temelji se na filozofiji i logici prostora, usmjerenima ka kvalitetnom življenju i učinkovitom, ali sunaravnom, dugoročno održivom djelovanju.
Svrha učenja i poučavanja Geografije usvajanje je geografskih znanja i vještina te pozitivnih etičkih stavova (koje kao skup kompetencija možemo nazvati geografskom pismenošću) kako bi učenici postali osposobljeni članovi zajednice, koji svjesni svoje odgovornosti prema drugim ljudima i prirodi, poštujući načela održivoga razvoja, aktivno sudjeluju u oblikovanju i preoblikovanju funkcionalne prostorne organizacije na različitim razinama, od lokalne preko nacionalne do globalne.
Učenje i poučavanje Geografije pridonosi ostvarivanju svih temeljnih vrijednosti odgojno-obrazovnoga sustava. Ono omogućava usvajanje znanja potrebnih za uspješan nastavak školovanja i početak profesionalne karijere. Stečeno znanje omogućava odgovorno ponašanje i djelovanje u zajednici prema drugima i prema prirodi. Stečeni integritet omogućava argumentirano zastupanje vlastitih mišljenja i stavova. Poučavanje Geografije neposredno promiče prostor kao identitetnu osnovu, razvija identitet od osobnoga, lokalnog, regionalnog do nacionalnog građanskog, ali i do nadnacionalnog i globalnog identiteta građanina svijeta. Razvijanjem socijalne osjetljivosti i ekološke svijesti učenici razvijaju solidarnost. Stečene vrijednosti potiču prihvaćanje kulturnih i drugih razlika i uvažavanje potreba drugih, uz međusobno razumijevanje i poštivanje. Usvojena znanja i razvijene kompetencije pogoduju poduzetnom djelovanju uz razumnu procjenu mogućnosti, ograničenja i rizika u svakodnevnom i profesionalnom životu.
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja Geografije
Temeljna vrijednost učenja i poučavanja Geografije jest razvijanje znatiželje za svijet te poticanje nadahnuća za građenje bolje i uređenije sadašnjosti i budućnosti Hrvatske, Europe i svijeta. Geografija pruža znanja i vještine koje omogućuju učenicima potpunije razumijevanje vrlo složenoga i promjenjivoga svijeta i njihova položaja u njemu. Učenje i poučavanje Geografije posebno pridonosi razumijevanju održivosti. Suvremeni je svijet suočen s brojnim izazovima, kao što su osiguranje pitke vode, hrane i energije, koji su posljedica intenzivnoga razvoja koji nije usklađen s prirodnim mogućnostima. Pitanje održivoga razvoja i sudjelovanje u odgovornom vrednovanju prirodnih resursa koji neće nepovratno uništiti okoliš, ne mogu se razumjeti bez geografije. U nastavnom predmetu Geografija učenici razvijaju prostorno mišljenje, uče o prostoru, ali i u prostoru. Uče orijentirati se, kretati se, promatrati i prikupljati podatke u prostoru, koristiti geografske karte, nove tehnologije, uključujući i geografske informacijske sustave. Osposobljavaju se za prepoznavanje prostorno relevantnih problema od lokalne ka sve višim prostornim razinama. Potiče ih se na predlaganje rješenja tih problema i na aktivno sudjelovanje u oblikovanju bolje budućnosti. Učenjem i poučavanjem Geografije kod učenika se razvija osjećaj odgovornosti kako bi svaki naraštaj iza sebe ostavio skladniji i uređeniji prostor nego što ga je dobio u nasljeđe.
Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu
Geografska znanja i vještine u prvom se i dijelom u drugom odgojno-obrazovnom ciklusu stječu integrirano u predmetu Priroda i društvo. Od kraja drugoga ciklusa, odnosno od petoga razreda, do kraja petoga ciklusa Geografija se uči i poučava kao zaseban i obvezan nastavni predmet. Predmet nosi oznaku GEO, a uz oznaku predmeta dodaje se i oznaka OŠ ukoliko se radi o odgojno-obrazovnim ishodima za razrede u osnovnoj školi, odnosno oznaka SŠ koja se odnosi na odgojno-obrazovne ishode u srednjim školama.
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja Geografije
Učeći nastavni predmet Geografiju učenik će:
• postati osposobljen član zajednice koji, svjestan svoje odgovornosti prema drugim ljudima i prirodi te poštujući načela održivoga razvoja, može sudjelovati u oblikovanju funkcionalne prostorne organizacije na različitim prostornim razinama • spoznati važnost identiteta u globaliziranom društvu te djelovati na očuvanju i promicanju lokalnoga, regionalnog i nacionalnog identiteta, uz poštivanje različitosti
• koristiti geografsku pismenost, logičko mišljenje, jezično-komunikacijske i socijalne vještine za kritičko promišljanje o prostornim problemima radi pronalaženja kreativnih i inovativnih rješenja u svakodnevnome životu i za cjeloživotno učenje • samostalno i u skupini planirati i provesti istraživanje, uključujući terenski rad, radi otkrivanja novih spoznaja o geografskom prostoru.
Geografije
Geografija je znanstvena disciplina u interdisciplinarnim područjima znanosti. Zbog toga se i njezini koncepti formiraju u odnosu na makrokoncepte prirodoslovnoga područja i društveno-humanističkoga područja. Učenje i poučavanje Geografije temelji se na četiri ključna koncepta: prostorni identitet, prostorne organizacije i procesi, održivost te prostorni obuhvat koji ima integrativni karakter i sastavni je dio prethodna tri koncepta.
Koncept prostornoga identiteta temeljni je geografski koncept koji obuhvaća prostor kao okvir svih geografskih istraživanja, regiju kao područje koje karakteriziraju određene značajke te mjesto kao dio prostora kojemu su ljudi svojim aktivnostima ugradili značenja. Prostorni identitet uključuje i stanovništvo i njegove strukture te kulturne fenomene i način života, koji iz njega proizlaze te, u konačnici, nacionalni identitet i svijest o važnosti izrastanja u odgovornoga i savjesnoga građanina.
Koncept prostorne organizacije i procesi složeni je koncept koji obuhvaća razumijevanje prostornih rasporeda (distribucija) različitih elemenata prirodne osnove i društvene nadgradnje, prepoznavanje i razumijevanje mogućih obrazaca u tim distribucijama, njihovih međusobnih veza i naposljetku promjena tih distribucija, obrazaca i međuodnosa tijekom vremena.
Treći aktualni koncept je koncept održivosti koji podrazumijeva razvoj u skladu s ograničenim izvorima energije i sirovina te, općenito, s prirodom u kojoj je čovjek važan čimbenik različitih ekosustava. Koncept održivosti možemo promatrati s tri aspekta: društvenog, ekološkog i ekonomskog.
Četvrti koncept prostornoga obuhvata povezuje sve ostale koncepte jer se sve geografski relevantne pojave i procesi nalaze i odvijaju na određenim prostorno-vremenskim razinama.
Opisi koncepata
Prostorni identitet
Koncept prostornog identiteta temeljni je geografski koncept koji polazi od razumijevanja geografskoga prostora u cijelosti kao i identitetnog razlikovanja pojedinih manjih prostornih cjelina. Geografski prostor je sfera od neposrednog geografskog istraživačkog interesa, prostor kojeg ljudi nastanjuju i u kojoj djeluju u kauzalnom odnosu s prirodnom osnovom. Identitet pojedinim prostornim cjelinama daju zajednice koje u njemu žive, odnosno njihova obilježja, jezik, kultura, religija, tradicija, način življenja i djelatnosti te događaji, suvremeni i povijesni. U tom smislu identitet prostoru daju i administrativne jedinice, države i njihovi građani, različiti gospodarski, pa i vojni savezi. S druge strane, manje ili više preoblikovani prostor i njegova obilježja pružaju identitetnu osnovu zajednicama jer različiti krajolici, podneblja i prirodni resursi utječu na razvoj određenih djelatnosti, na način življenja i odnos prema okolišu. Koncept prostornog identiteta obuhvaća i razumijevanje mjesta u prostornoj organizaciji. Mjesto je dio prostora kojem ljudi dodjeljuju određenu ulogu ili značenje, npr. mjesto za stanovanje, mjesto za rad, za odmor i sl. Kao što čovjek teži urediti svoj dom na estetski prihvatljiv, zdrav, održiv i nadasve funkcionalan način, pa se mjesto spavanja, mjesto pripremanja hrane, mjesto rada, mjesto odmaranja i druga funkcionalno različita mjesta nastoje skladno i učinkovito razmjestiti, tako geografija pomaže društvenim zajednicama da to isto učine u prostoru kojeg nastanjuju. Pritom je potrebno razumjeti da pojedinci i različite skupine ljudi mogu isti prostor doživljavati i vrednovati na različit način i u skladu s tim različito djelovati. Stoga su potrebna dogovorna rješenja, no utemeljena na razumijevanju geografskih procesa i principa održivoga razvoja.
Prostorne organizacije i procesi
U sklopu koncepta prostorne organizacije i procesi mogu se izdvojiti uvjetno statične sastavnice, to su prostorne distribucije i obrasci, te dinamičke sastavnice, međuovisnosti i promjene. Distribucije obuhvaćaju poznavanje i razumijevanje geografskoga razmještaja elemenata prirodne osnove, naseljenosti i naselja, gospodarskih djelatnosti i njezine nadgradnje. Pod obrascima podrazumijevamo prepoznavanje pravilnosti u tim distribucijama i razumijevanje uzročnosti tih pravilnosti. Primjerice, unatoč razlikama, može se primijetiti obrazac u raspodjeli klimatskih tipova na kontinentima, što se može razumjeti poznavanjem globalne cirkulacije atmosfere i klimatskih modifikatora. Primjer može biti i slična ostavština u sustavu naselja i prometnom sustavu mnogih bivših kolonija.U geografiji je iznimno važno poznavanje međuovisnosti, odnosno uzročno-posljedičnih veza i odnosa unutar i između elemenata prirodne osnove i društvene nadgradnje. Ovdje je riječ o mnogim takvim općenitim odnosima u prirodi, ali i razumijevanju sklopa odnosa između prirode i društva. Određeni okoliš, njegovo podneblje i njegovi resursi umnogome utječu na raspodjelu i oblike naseljenosti, razvoj određenih djelatnosti, način življenja. Ljudske aktivnosti povratno utječu na okoliš, a izmijenjen okoliš ponovno na zajednicu i njezine djelatnosti. Međuovisnosti se javljaju i između pojedinih prostornih cjelina ili regija, a rezultiraju različitim tokovima ljudi, robe i kapitala. Poznavanje tih regionalnih i globalnih prostornih interakcija pomaže razumijevanju migracijskih tokova ili funkcioniranja ekonomskih sustava poput proizvodnje, prometa i trgovine. Razvidno je da se tek uz praćenje i razumijevanje promjena, odnosno uz vremensku komponentu mogu spoznati procesi, razumjeti prostorni sustavi i prepoznavati svojevrsne geografske zakonitosti te predviđati određene posljedice u njima. Razumijevanje prostornih organizacija i procesa pretpostavka je za funkcionalno oblikovanje i upravljanje prostorom. Ovaj koncept pridonosi razvoju prostornoga mišljenja, a time i stjecanju temeljnih kompetencija.
Održivost
Geografski pristup temelji se na holističkom pristupu problematici održivosti, koji uključuje međudjelovanje prirodne osnove, stanovništva i gospodarskih djelatnosti u geografskom prostoru. Utjecaj stanovništva je prepoznatljiv u preobrazbi okoliša i smanjenju krajobrazne raznolikosti. Fizionomske i kulturno-geografske promjene u prostoru u konačnici dovode do promjene prostornih identiteta. Održivost treba osigurati povećanje kvalitete života pojedinca i zajednice, koja neće biti na štetu okoliša i prouzročiti gubitak identiteta prostora i zajednice. Održivi razvoj postao je imperativ današnjega društva i sve više ovisi o političkim odlukama i ekonomskim pritiscima. Poučavanje održivosti počinje u obitelji i traje tijekom svih obrazovnih ciklusa uz stalnu aktualizaciju i stjecanje novih znanja, vještina, vrijednosti i stavova. Taj koncept priprema učenike za održivo razmišljanje i djelovanje s ciljem očuvanja okoliša za buduće generacije
Prostorni obuhvat
Prostor je mjesto odvijanja geografske stvarnosti. Povezan je s opažanjem prirodnih pojava i ljudskih tvorevina, koje imaju svoju veličinu, oblik, različite omjere i razmještaj, te s doživljajem kretanja u prostoru, preoblikovanjem i premještanjem objekata u prostoru. Geografija se bavi prostorom određenoga obuhvata koji se može nazvati geografskim prostorom. To je Zemljina površina u užem smislu jer samo na njoj žive ljudi, a u širem smislu Zemljina sfera – ona u kojoj se prožimaju utjecaji i uzročno-posljedične veze između prirodnih pojava i procesa s jedne te društva i društveno-gospodarskih aktivnosti s druge strane. Širi prostorni obuhvat, koji uključuje najbliže svemirske sustave unutar kojih se giba Zemlja, te oblik i geološka struktura Zemlje s geografskog su motrišta relevantni kada su u neposrednoj vezi s različitim ljudskim aktivnostima (u pogledu prostorne i vremenske orijentacije, razumijevanja dugoročnih prirodnih procesa i dr.). Geografija definira geografski prostor kao svoj vanjski objekt istraživanja. Stoga je taj koncept poseban jer integrira sva tri prethodna koncepta. Razumijevanjem ostalih koncepata učenje i poučavanje Geografije ostvaruje se na različitim prostornim obuhvatima, od neposredne životne sredine, pokrajine i države do velikih regija i svijeta u cjelini.
Sl.1. Koncepti u Geografiji
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i konceptima
Odgojno-obrazovni ishodi iskazi su očekivanja od učenika u određenom konceptu u pojedinoj godini učenja Geografije. Obuhvaćaju znanja, vještine i stavove/vrijednosti. Tijekom godina i ciklusa učenja i poučavanja Geografije ishodi u konceptima postaju složeniji. Odgojno-obrazovni ishodi za osnovnu školu navedeni su po razredima, a za srednju školu prema ukupnom nastavnom planu Geografije (280 sati, 140 sati, 105 sati i 70 sati). Ishodi su razvrstani prema konceptu u kojem se ostvaruju (A - prostorni identitet, B - prostorne organizacije i procesi, C - održivost). U slučaju da se ishod ostvaruje u više koncepata, razvrstan je prema prevladavajućem konceptu ili konceptu u kojemu dominira. Ishodi nisu razvrstani prema redoslijedu poučavanja jer je redoslijed poučavanja u autonomiji učitelja.
U tablici ispod pojedinih ishoda navedeni su ilustrativni primjeri sadržaja, aktivnosti, okruženja i iskustva učenja te poveznice s nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Povezanost s međupredmetnim temama Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije nije posebno navedena zato što njihova očekivanja treba ostvarivati u sklopu svih odgojno-obrazovnih ishoda i na svim razinama učenja i poučavanja Geografije.
Preporuke ispod pojedinih ishoda predstavljaju dodatnu podršku za lakše orijentiranje u zahtjevima koji se postavljaju učenicima te za planiranje učenja i poučavanja u konkretnoj situaciji. Najveći dio primjera odnosi se na učenički istraživački i terenski rad koji je u ovom Kurikulumu naglašen. Svaki učenik tijekom ciklusa od dvije nastavne godine treba izraditi najmanje jedan istraživački rad. Dvogodišnje cikluse čine: 5. i 6. r., 7. i 8. r., 1. i 2. r. te 3. i 4 .r. Tema istraživanja povezana je sa sadržajem ishoda određenog razreda u dvogodišnjem ciklusu, a učenik je odabire u suradnji s učiteljem. Opseg i dubina rada treba biti prilagođena dobi učenika. Učitelj daje upute za istraživanje, kontinuirano prati tijek istraživačkog rada, usmjerava, vrednuje pojedine etape i njegov konačni rezultat prema unaprijed postavljenim elementima i indikatorima. Vrijeme provedbe istraživačkoga rada, oblik te način prezentacije rezultata dogovaraju se unaprijed. Dio aktivnosti provodi se tijekom poučavanja - u školi (upute, obrada podataka, konzultacije, prezentiranje rezultata) i na terenu (prikupljanje podataka), a iznimno manji dio (uz suglasnost učitelja) kod kuće. Istraživački rad je opsežniji i dugotrajniji i treba ga razlikovati od istraživanja kojemu je cilj poticanje učeničke samostalnosti u pretraživanju relevantnih baza podataka, literature i interneta te u kritičkom vrednovanju podataka, njihovoj obradi i predstavljanju argumentiranih zaključaka. Ovakav oblik istraživanja vezuje se uz određeni ishod i odvija se tijekom nastavnoga
procesa ili iznimno kod kuće.
U ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, i kada to izrijekom nije navedeno u pojedinom ishodu, učenik koristi informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (IKT), geografske grafičke metode te se služi geografskom kartom za sadržaje koji se mogu pokazati na njoj. IKT podrazumijeva uporabu informatičke opreme u integraciji s telekomunikacijskom infrastrukturom te programa i aplikacija koji zajednički omogućuju pohranu, dohvat, manipulaciju i prijenos informacija.
Osnovna škola Geografija 5. razred – 52,5 sati godišnje
A. Prostorni identitet |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
OŠ GEO A. 5. 1. Učenik objašnjava važnost geografije u svakodnevnom životu. |
- navodi definiciju geografije kao znanosti -opisuje geografske sadržaje koji se poučavaju u nastavnom predmetu -objašnjava svrhu učenja geografije |
Opisuje geografske sadržaje. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
OŠ GEO A.B. 5.2. Učenik opisuje osnovna obilježja Zemlje koristeći se globusom. |
-opisuje Zemlju kao kuglu i navodi dokaze o njezinu obliku -opisuje važnost znanosti i tehnologije u objašnjavanju oblika Zemlje -rabi model kao model Zemlje -pokazuje ekvator(polutnik) ipolove na globusu i uspoređuje ih s prikazom na geografskoj karti -opisuje i demonstrira rotaciju Zemlje s pomoću globusa, navodi njezino trajanje i glavnu posljedicu rotacije |
Učenik opisuje Zemlju kao kuglu i navodi dokaze o njezinu obliku. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
OŠ GEO A.B. 5. 3. Učenik analizira globalnu raspodjelu kopna i mora te uspoređuje prostorne identitete na kontinentskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. |
-pokazuje i uspoređuje kontinente i oceane na globusu i geografskoj karti te ih imenuje na slijepoj karti -razlikuje kontinente Starog i Novog svijeta obrazlaže kako se određuje geografski položaj -opisuje položaj Europe među kontinentima -imenuje europske regije i Hrvatsku kao članicu Europske unije s pomoću tematske karte - uspoređuje različite prostorne identitete Hrvatske |
Uspoređuje kontinente i oceane premaveličini te razlikuje kontinente Starog i Novog svijeta.
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Matematika. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
OŠ GEO A.5.4. Učenik opisuje oblik, granice i državne simbole Republike Hrvatske, vrednuje aspekte položaja te izdvaja prirodno-geografske regije i upravno-teritorijalne jedinice koristeći se geografskim kartama. |
-opisuje državne granice, oblik teritorija i državne simbole - opisuje posebnosti položaja Hrvatske* - izdvaja i uspoređuje prirodno-geografske regije i upravno-teritorijalne jedinice**Hrvatske-objašnjava pritodna obilježja kao identitetsku osnovu Hrvatske (panonska,dinarska,jadranska) |
Opisuje položaj Hrvatske, izdvaja i pokazuje na karti prirodno- geografskeregije i upravno-teritorijalne jedinice Hrvatske smještajući u njih svoj zavičaj. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*naglasak na prometnom i graničnom položaju između Srednje, Jugoistočne i Južne Europe te velikih prirodno- geografskih cjelina **županije |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
B. Prostorne organizacije i procesi |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
OŠ GEO B.5.1.* Učenik analizira prostorne organizacije i procese kroz istraživački rad |
- postavlja jednostavno istraživačko pitanje/ hipotezu* -prikuplja podatke na terenu i/ili iz drugih izvora** -obrađuje podatke, prikazuje ih tablično te donosi zaključak -pravilno navodi popis literature i izvora*** -predstavlja rezultate istraživačkog rada**** |
-Učenik uz manju pomoć učitelja i povremene pogreške postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, navodi popis literature i izvora te predstavlja istraživački rad |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*IZBORNI ILI OBVEZNI ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD *istraživačko pitanje/ hipoteza, tema istraživačkoga rada te njegov obujam trebaju biti usklađeni s dobi učenika i odgojno-obrazovnim ishodima za 5.r. ** učenik podatke može prikupiti iz dostupne literature, pouzdanih internetskih izvora, terenskim radom (primjer ispod ishoda OŠ GEO C.5.2.) i/ili vlastitim mjerenjem (primjer ispod ishoda OŠ GEO C.5.1.) *** ostvaruje se u suradnji sa stručnim suradnikom školskim knjižničarem ****predstavljanje rezultata može biti usmeno (javno) ili pisano te u različitim oblicima (poster, digitalna prezentacija, …) ovisno o prethodnom dogovoru učenika i učitelja |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
OŠ GEO B.5.2. Učenik razlikuje vrste geografskih karata prema mjerilu isadržaju te s pomoću tumača interpretira elemente karte na različitim prostornim razinama. |
-razlikuje grafičko od brojčanog mjerila - razlikuje geografske karte prema mjerilu i sadržaju - opisuje tradicionalne i suvremene načine izrade geografskih karata, ulogu kartografije te probleme prikazivanja zakrivljene površine - čita geografsku kartu s pomoću tumača - razlikuje elemente geografske mreže i koristi ih za određivanje smještaja* - služi se atlasom** |
Opisuje tradicionalne i suvremene načine izrade geografskih karata i ulogu kartografije te probleme koji proizlaze zbog prikazivanja zakrivljene površine na ravnom listu papira. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*Učenik određuje smještaj u geografskoj mreži tako što s pomoću geografske karte određuje nalazi li se zadana točka sjeverno ili južno od ekvatora, odnosno istočno ili zapadno od početnoga meridijana te strani svijeta pridružuje brojku u stupnjevima (npr. 45° sjeverno od ekvatora (polutnika) i 10° istočno od početnoga meridijana (podnevnika). **Služenje atlasom podrazumijeva pronalazak odgovarajuće geografske karte s pomoću sadržaja atlasa i služenje pripadajućom legendom (tumačem). Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
OŠ GEO B.5.3. Učenik se orijentira u zavičaju s pomoću topografske karte, plana grada (naselja) i kompasa. |
- objašnjava pojam orijentacije - određuje glavne i sporedne strane svijeta kompasom - prepoznaje Sjevernjaču na crtežu-nabraja primjere suvremene orijentacije (GNSS) -usjeveruje topografsku kartu s pomoću kompasa -prepoznaje na topografskoj karti/planu grada/(naselja) osnovne elemente prirodne i društvene osnove svojeg zavičaja - koristi se grafičkim mjerilom* - izrađuje jednostavnu skicu kretanja po terenu** - koristi se pravcima u prirodi za orijentaciju*** - radom u skupini razvija toleranciju i odgovornost**** |
Određuje glavne i sporedne strane svijeta, usjeveruje topografsku kartu s pomoću kompasa te prepoznaje Sjevernjaču na crtežu |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika ** Za razumijevanje geografske karte i problematike prikazivanja njezina sadržaja učenike se može suočiti s izradom jednostavne karte imaginarnoga prostora. Svaki učenik na papiru s dijagonalno određenom početnom i krajnjom točkom svoga imaginarnog puta (kako bi rad bio zanimljiviji, točke mogu biti označene kao start i cilj, kretanje od kuće do škole, put Ivice i Marice iz šume do kuće ili sl.) crta kartu koristeći se topografskim znakovima i bojama, razmišlja o sadržajima u prostoru i njihovim odnosima, ali i pronalazi vlastite načine prikazivanja sadržaja u prostoru koristeći se vlastitom kreativnošću i shvaćajući teškoće prikazivanja mnogih sadržaja u prostoru te važnost korištenja i poznavanja topografskih znakova. ***Učenik u zavičaju vježba određivanje stajališta koristeći se pravcima u prirodi. Taj način određivanja stajališta već stoljećima koriste ribari kako bi mogli, na primjer, upamtiti mjesto na kojemu su ostavili vršu u moru. Ta vještina može se koristiti i na moru i na kopnu. Vrlo je jednostavna i ne treba nikakva sredstava, osim dobrog zapažanja u prostoru. Da bismo učenika tome poučili, on treba odrediti tri pravca koja su okrenuta prema različitim stranama svijeta, a sjecište tih pravaca je njegovo stajalište. Na svakom pravcu treba odabrati dvije istaknute točke koje trebaju biti što više razmaknute jedna od druge. Te markantne točke mogu biti, na primjer, vrh brda, crkveni zvonik, usamljeno stablo, stup dalekovoda ili dimnjak. Na Visu taj način određivanja stajališta zovu "vazest morke“", a u ostatku Dalmacije "uzet sinjale". Svaka učenička skupina na određenome mjestu u školskom okolišu „zakopa blago”. Potom opiše mjesto gdje je blago zakopano, koristeći se pravcima s pripadajućim orijentirima. Zadatak je druge skupine da s pomoću toga opisa pronađe “blago”. ****Ostvaruju se očekivanja međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
OŠ GEO B.5.4. Učenik objašnjava mehanizme nastanka i oblikovanja reljefa na Zemlji. |
- opisuje građu Zemlje - opisuje pomicanje razlomljenih dijelova Zemljine kore - objašnjava promjenjivost reljefa pod utjecajem unutarnjih i vanjskih procesa* -opisuje postupke i načine ponašanja prilikom potresa - razlikuje relativnu od nadmorske visine |
Opisuje građu Zemlje, razlikuje unutarnje od vanjskih procesa, opisuje pomicanje razlomljenih dijelova Zemljine kore s pomoću crteža te razlikuje nadmorsku od relativne visine. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sadržaji
* Unutarnji procesi: pokreti dijelova kore, potresi i vulkanizam. Vanjski procesi: trošenje, padinski, fluvijalni, marinski, krški, glacijalni, eolski, biogeni i antropogeni procesi. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
OŠ GEO B.C.5.5. Učenik uspoređuje reljefna obilježja panonskog i dinarskoga prostora Hrvatske te ih vrednuje kao životni prostor. |
- navodi i opisuje primjere reljefnih oblika uz pomoć grafičkih prikaza i fotografija* - pokazuje na geografskoj karti primjere planina, prapornih zaravni, rječnih dolina, poloja, riječnih terasa, zavala, kotlina i polja u kršu -prepoznaje, navodi i imenuje reljefne oblike u zavičajnom prostoru uspoređuje reljefna obilježja panonskoga i dinarskoga prostora -uspoređuje reljefna obilježja panonskoga i dinarskoga prostora -opisuje međuovisnost reljefa te naseljenosti i djelatnosti** |
Opisuje pojedine reljefne oblike s pomoću grafičkih prikaza i fotografija. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izbor reljefnih oblika: planina, brdo, pobrđe, lesna/praporna zaravan, ravnica, dolina, poloj, riječna terasa, zavala (npr. Crna mlaka), kotlina (npr. Požeška kotlina), polje u kršu, zaravan u kršu, klanac (npr. Velika i Mala Paklenica), uvala, ponikva, špilja, jama. **Međuovisnost prirodnih obilježja, naseljenosti i tradicionalnih djelatnosti može se poučavati radom u skupinama. Učenike treba podijeliti u tri skupine. Za svaku skupinu pripremiti fotografiju jedne prirodne cjeline Hrvatske (nizinski, gorski i primorski prostor), koja će sadržavati krajolik, ali i elemente naseljenosti i ljudskih aktivnosti. Zadati svakoj skupini da promotri fotografiju i na temelju nje odredi dio Hrvatske gdje je mogla biti snimljena te imenuje prirodnu cjelinu. Pripremiti radni listić sa zadatcima usklađenima s fotografijama s pomoću kojih se od učenika traži uočavanje reljefnih obilježja prostora, pretpostavljanje na temelju vlastitih iskustava klimatskih obilježja, opisivanje vegetacije koju mogu vidjeti, opisivanje izgleda naselja (raspored kuća, način gradnje i sl.) te prepoznavanje djelatnosti karakterističnih za taj prostor. Zatražiti određivanje prednosti i nedostataka života u prikazanome prostoru te obrazlaganje odgovora na pitanje bi li htjeli živjeti u prikazanom prostoru. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
C. Održivost |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
OŠ GEO C.5.1. Učenik objašnjava raspodjelu i kruženje vode na Zemlji te njenu važnost za život i istražuje mogućnosti vlastitoga doprinosa u racionalnom korištenju voda |
- opisuje osnovne pojavne oblike vode na Zemlji - opisuje kruženje vode u prirodi - objašnjava važnost vode za život - istražuje mogućnosti vlastitoga doprinosa u racionalnom korištenju vode u školi/domu* |
Uspoređuje zastupljenost slatke i slane vode na Zemlji te objašnjava njihovu važnost za život na Zemlji. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*Učenik može provesti istraživanje o potrošnji vode u svojoj obitelji (ili na nekome drugom primjeru). Može, na primjer, izmjeriti količinu vode koja izlazi iz tuša u određenom vremenu (npr. 10 sekundi) i pomnožiti taj podatak s prosječnim trajanjem jednog tuširanja (npr. 10 minuta). Ako u domaćinstvu postoji kada može usporediti količinu vode utrošene na jedno tuširanje s količinom vode potrebnom za jedno kupanje. Usporedbom dobivenih podataka osvijestit će koliko se vode ponekad nepotrebno troši. Učenik može dobivene podatke pomnožiti s brojem ukućana i/ili cijenom prostornoga metra vode kako bi dobio podatke o potrošnji. U istraživanje se na isti način može uključiti potrošnja sanitarne vode (npr. WC), potrošnja vode za pranje automobila, zalijevanje cvijeća, pranje posuđa i drugo. Dobivene podatke učenik može iskoristiti za istraživački rad. U zaključku će predložiti mjere za smanjenje potrošnje vode u kućanstvu te osvijestiti sebe i članove svoje obitelji o potrebi racionalnijega korištenja vode. Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika.
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Osnovna škola Geografija 6. razred – 70 sati godišnje
|
||
A. Prostorni identitet |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A.6.1. Učenik objašnjava stvaranje suvremene hrvatske države, opisuje političko uređenje i upravno-teritorijalnu organizaciju Republike Hrvatske. |
- objašnjava stvaranje suvremene hrvatske države te utjecaje susjednih prostora na oblikovanje identiteta - opisuje pojam republike i trodiobu vlasti - objašnjava vrijednosti demokracije građanskih prava s naglaskom na prava djece - opisuje upravno-teritorijalnu organizaciju Hrvatske |
Opisuje utjecaje susjednih prostora na oblikovanje hrvatskoga identiteta, navodi s pomoću političke karte hrvatske županije. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Povijest. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. |
||
B. Prostorne organizacije i procesi |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A.B.6.1. Učenik interpretira podatke o broju i razmještaju stanovnika i gustoći naseljenosti na primjerima iz Hrvatske i svijeta. |
- navodi približan broj stanovnika u Hrvatskoj i svijetu - opisuje postupak popisa stanovništva Hrvatske - analizira linijski dijagram kretanja broja stanovnika - s pomoću dobivenih podataka izrađuje linijski dijagram - izračunava gustoću naseljenosti* - analizira tematske karte i navodi uzroke neravnomjerne naseljenosti s pomoću tematskih karata opisuje razmještaj stanovništva i gustoću naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu -identificira depopulacijukao dominantan proces u Hrvatskoj |
Izračunava gustoću naseljenosti (uz uporabu džepnog računala)  e opisuje s pomoću tematskih karata razmještaj stanovništva i gustoću naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Priroda i Matematika |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A.B.6.2. Učenik analizira sastavnice općega kretanja stanovništva svijeta i Hrvatske te njezinih prirodnih cjelina i županija. |
- opisuje prirodnu promjenu broja stanovnika - objašnjava odrednice prirodnoga kretanja (rodnost, smrtnost) - navodi uzroke i posljedice prirodne promjene na primjerima iz Hrvatske i svijeta - objašnjava pojam, vrste te uzroke posljedice migracija - objašnjava prirodno i prostorno kretanje stanovništva Hrvatske - analizira opće kretanje stanovništva koristeći se jednostavnim dijagramima (linijskim, stupčastim) i tematskim kartama |
Objašnjava odrednice prirodnoga kretanja, pojam i vrste migracija. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Matematika |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A.B.6.3 Učenik objašnjava raznolikost svjetskoga stanovništva analizirajući pojedine strukture, identificira probleme koji iz toga prizlaze te izgrađuje pozitivan i tolerantan odnos prema drugim kulturnim zajednicama poštujući raznolikosti. |
- objašnjava s pomoću dijagrama i tematskih karata jezičnu, religijsku, obrazovnu, gospodarsku, nacionalnu i biološku strukturu stanovništva na primjerima iz svijeta i Hrvatske - navodi primjere različitih pisama - razlikuje važne jezike međunarodnoga sporazumijevanja od jezika s najvećim brojem govornika jezika s najvećim brojem govornika -razlikuje vjeroispovijesti u Hrvatskoj* - identificira demografske probleme na temelju biološke i gospodarske strukture |
Opisuje osnovne strukture stanovništva s pomoću dijagrama i tematskih karata te navodi jezike s najvećim brojem govornika razlikujući ih od jezika važnih za međunarodno sporazumijevanje. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Matematika (Primjenjuje različite zapise pozitivnih racionalnih brojeva; Prikazuje podatke tablično te linijskim i stupčastim dijagramom frekvencija). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. *Religiju poistovjećujemo s organiziranim sustavom vjerovanja, vjerovanje s osobnim činom prihvaćanja istina, a vjeroispovijest s razlikama u vršenju bogoslužja. U kršćanstvu (kršćanskoj religiji) razlikujemo sljedeće vjeroispovijesti: katoličanstvo, pravoslavlje i protestantizam. |
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A.B.6.4. Učenik razlikuje ruralna i urbana naselja, prepoznaje funkcije i njihov prostorni raspored te objašnjava hijerarhiju gradskih naselja na primjeru Hrvatske |
- razlikuje urbana i ruralna naselja te način života u njima objašnjava njihov utjecaj na prostor(rad, stanovanje, školovanje, turizam, trgovina, kultura…) i s njima povezane migracije - identificira sustav naselja kao oblik prostorne organizacije i objašnjava hijerarhiju gradskih naselja - razlikuje i pokazuje na geografskoj karti makroregionalne i regionalne centre u Hrvatskoj |
Nabraja i opisuje više gradskih funkcija identificira sustav naselja kao oblik prostorne organizacije te na slijepoj karti imenuje makroregionalne i regionalne centre u Hrvatskoj. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Povijest. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO B.6.5. Učenik opisuje atmosferu i vrijeme, objašnjava najvažnije i analizira podatke o vremenu te obrazlaže važnost vremenske prognoze. |
- opisuje atmosferu  e položaj i važnost troposfere- opisuje vrijeme subjektivno i objektivno - objašnjava najvažnije klimatske elemente* - obrazlaže važnost prikupljanja podataka o vremenu i važnost vremenske prognoze ** - opisuje da se zrak zagrijava od podloge te s tim u vezi pad temperature u troposferi s porastom nadmorske visine - opisuje da se topli zrak (zagrijan od podloge) uzdiže a hladan spušta - povezuje tlak zraka s nastankom vjetra i stabilnošću vremena, opisuje ciklonu i anticiklonu*** - opisuje planetarne vjetrove i njihova obilježja**** - razlikuje vrste padalina i opisuje njihov nastanak***** |
Opisuje da se zrak zagrijava od podloge te s tim u vezi pad temperature u troposferi s porastom nadmorske visine, povezuje tlak zraka s nastankom vjetra i stabilnošću vremena, navodi planetarne vjetrove, služi se termometrom, opisuje uvjete nastanka pojedinih vrsta padalina. |
Sadržaji
*temperatura zraka, tlak zraka, vjetar, naoblaka, vlaga u zraku, padaline |
||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika. **Učenik će tijekom određenoga razdoblja (mjesec dana) svakodnevno prikupljati i bilježiti podatke o temperaturi zraka u svojem zavičaju služeći se podatcima DHMZ-a s njemu najbliže službene meteorološke postaje (podatci se svakodnevno objavljuju na službenoj web stranici DHMZ-a). Temeljem podataka o temperaturi zraka u 7, 14, i 21 sat izračunavat će srednje dnevne temperature zraka tijekom mjesec dana kako bi se na kraju mogla izračunati i srednja mjesečna temperatura zraka. Formula za izračunavanje srednje dnevne temperature zraka prema službenome meteorološkom protokolu glasi: (T7h + T14h +2T21h):4. Npr., ako je u 7:00 sati zabilježena temperatura od 12 °C, u 14:00 sati od 30 °C, a u 21:00 sat temperatura od 17 °C, tada račun glasi: (12 + 30 + 17 + 17) : 4 = 76 : 4 = 19 °C (prosječna dnevna temperatura zraka iznosi 19 °C.) Srednja mjesečna temperatura izračunava se tako da se zbroje sve srednje dnevne temperature i podijele s brojem dana u mjesecu. U istom razdoblju učenik će bilježiti i podatke o količini i vrsti padalina, služeći se podatcima DHMZ-a s njemu najbliže službene meteorološke postaje. Na kraju mjeseca zbrojit će podatke svakodnevnih mjerenja kako bi dobio vrijednost ukupne mjesečne količine padalina. Dobivene podatke učenik treba prikazati tablično, analizirati ih i ukratko predstaviti u pisanom izvješću. Istraživanje će imati još veću vrijednost ako se podatci iz zavičaja usporede s podatcima ostalih odabranih krajeva Hrvatske (npr.,onih koji se nalaze u drugačijoj klimi). Učenici iz škola uključenih u GLOBE program trebaju se koristiti svojim mjernim podatcima, računati srednjake prema GLOBE protokolima te ih uspoređivati s drugim GLOBE školama. ***Poznavanje tlaka zraka ima presudno značenje za analizu i prognozu vremena pa se kao klimatski element ovdje ne može izbjeći, ali valja imati na umu da učenici nemaju predznanje iz fizike potrebno za razumijevanje mehanizama povezanih s tlakom zraka. Stoga s učenicima ne treba ulaziti u problematiku nastanka i globalne raspodjele tlaka zraka, nego ostati na razini prepoznavanja vrijednosti normalnog tlaka zraka kao granice između visokoga i niskog tlaka kako bi mogli povezati tlak zraka i vjerojatnost padalina (pad tlaka zraka obično znači veću vjerojatnost padalina i obratno) te opisati vjetar kao strujanje zraka iz polja višega u polje nižeg tlaka zraka. Ciklonu i anticiklonu učenik opisuje pojednostavnjeno kao područje niskog ili visokog tlaka zraka koje u umjerenim širinama donose tipično vrijeme; opisuje strujanje vjetra u njima na sjevernoj polutki. ****Učenik planetarne vjetrove (polarne istočne, glavne zapadne i pasate) opisuje kao postojane vjetrove, koji pušu tijekom cijele godine u određenom toplinskom pojasu iz određenoga smjera kojeg učenik pokazuje na geografskoj karti svijeta. *****Učenik na ovoj razini ne objašnjava uzroke postojanja tih vjetrova. Učenik razlikuje glavne vrste padalina: kišu, snijeg, tuču, rosu, mraz i inje te opisuje u kojim se uvjetima tipično javljaju i kako izgledaju. Opisuje nastanak oblaka i padalina iz oblaka (tri načina izdizanja zraka i stvaranja oblaka: iznad zagrijane podloge, izdizanjem uz planine i izdizanjem toplog zraka kada nailazi na hladan zrak, što je uobičajeno za ciklonu - na ovoj razini ne spominju se pojmovi: konvekcijske, orografske i frontalne padaline ). |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO B.6.6. Učenik objašnjava složene utjecaje na obilježja klime, uspoređuje klimatske dijagrame te čita kartu klasifikacija klima. |
-opisuje revoluciju Zemlje, navodi trajanje i posljedice revolucije i nagnutosti Zemljine osi - opisuje obilježja godišnjih doba prostora u kojemu živi - pokazuje na geografskoj karti obratnice i polarnice - imenuje na crtežu i određuje na geografskoj karti i globusu toplinske pojaseve te navodi njihove specifičnosti - razlikuje vrijeme i klimu - objašnjava utjecaj pojedinih klimatskih čimbenika* na obilježja klime - očitava/čita klimatski dijagram - razlikuje klimatske razrede** i na klimatskoj karti analizira njihov prostorni raspored - analizira i uspoređuje tipove klima u Hrvatskoj s pomoću klimatskih dijagrama i tematske karte |
Određuje na geografskoj karti i globusu toplinske pojaseve, objašnjava razliku između vremena i klime, objašnjava utjecaj pojedinih klimatskih čimbenika na obilježja klime te očitava klimatski dijagram |
Sadržaji
*udaljenost od ekvatora te utjecaj kopna i mora, nadmorske visine, reljefa, morskih struja i prevladavajućeg vjetra **prema Kӧppenu: A- tropske kišne klime, B-suhe klime, C- umjereno tople kišne klime, D- snježno- šumske klime, E- snježne klime. |
||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO B.6.7.* Učenik analizira prostorne organizacije i procese kroz istraživački rad |
- postavlja jednostavno istraživačko pitanje/ hipotezu*-prikuplja podatke na terenu i/ili iz drugih izvora** -obrađuje podatke, prikazuje ih tablično i grafički (linijski i/ili stupčasti i/ili kružni dijagram) te donosi zaključak -pravilno navodi popis literature i izvora*** -predstavlja rezultate istraživačkog rada**** |
Učenik uz manju pomoć učitelja povremene pogreške postavlja istraživačko pitanje/hipotezu prikuplja, obrađuje i, prikazuje podatke, donosi zaključak, navodi popis litarature i izvora te predstavlja istraživački rad. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*IZBORNI ILI OBVEZNI ODGOJNO- OBRAZOVNI ISHOD *istraživačko pitanje/ hipoteza, tema istraživačkoga rada te njegov obujam trebaju biti usklađeni s dobi učenika i odgojno- obrazovnim ishodima za 6.r. **učenik podatke može prikupiti iz dostupne literature, pouzdanih internetskih izvora, terenskim radom (primjer ispod ishoda OŠ GEO C.6.3.) i/ili vlastitim mjerenjem (primjer ispod ishoda OŠ GEO B.6.5.) ***ostvaruje se u suradnji sa stručnim suradnikom školskim knjižničarem ****predstavljanje rezultata može biti usmeno (javno) ili pisano te u različitim oblicima (poster, digitalna prezentacija, …) ovisno o prethodnom dogovoru učenika i učitelja |
||
C. Održivost |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A.C.6.1. Učenik razlikuje kategorije zaštite prirode, navodi primjere zaštićene prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj, objašnjava važnost zaštićenih područja i lokaliteta kao gospodarskoga potencijala i elementa identiteta te sudjeluje u aktivnostima čuvanja i adekvatnoga vrednovanja baštine na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. |
- obrazlaže potrebu zaštite prirode na primjerima iz Hrvatske - razlikuje oblike zaštite prirode i imenuje na slijepoj karti stroge rezervate (SR), nacionalne parkove(NP), parkove prirode (PP) i regionalne parkove (RP) u Hrvatskoj - objašnjava pojam i važnost baštine - navodi primjere kulturne materijalne i nematerijalne baštine u Hrvatskoj - pokazuje na geografskoj karti i prepoznaje na karakterističnim fotografijama hrvatske lokalitete s UNESCO-ova popisa svjetske baštine |
Obrazlaže potrebu zaštite prirode na zaštite prirode na primjerima iz Hrvatske i zavičaja, navodi oblike zaštite(SR, NP, PP, RP) na tematskoj karti i za svaku pokazuje na geografskoj karti više primjera iz Hrvatske te navodi primjere kulturne materijalne i nematerijalne baštine u Hrvatskoj. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Poduzetništvo, Održivi razvoj te Građanski odgoj i obrazovanje. Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Priroda i Povijest, a može se ostvariti i posjet nekoj baštinskoj ustanovi i/ili nekom drugom lokalitetu prirodne/društvene baštine. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO B.C.6.2. Učenik analizira podatke o gospodarskoj razvijenosti i procjenjuje stupanj razvijenosti države te objašnjava važnost usklađivanja gospodarskoga napretka i održivoga razvoja napretka i održivoga razvoja Hrvatske |
- analizira pokazatelje gospodarske razvijenosti (BNP, udio sektora djelatnosti, HDI)* - objašnjava važnost pojedinih djelatnosti za gospodarstvo zavičaja Hrvatske u okvirima održivoga razvoja |
Objašnjava održivi razvoj i najvažnije pokazatelje razvoja gospodarstva te opisuje važnost pojedinih djelatnosti pojedinih djelatnosti Hrvatske i zavičaja. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj *Učenik uspoređuje udio zaposlenih u četiri sektora djelatnosti s udjelom sektora u ukupnom BNP-u. Pritom treba voditi računa da statistika prati tri sektora djelatnosti: primarni (poljoprivreda i gospodarenje sirovinama), sekundarni (proizvodni) i tercijarni (uslužni), pri čemu se u tercijarni pribraja i kvartarni sektor (istraživanje i ekonomije temeljene na znanju). Učenik analizira vrijednosti bruto nacionalnoga proizvoda (BNP) po državama, objašnjavajući BNP kao ukupnu tržišnu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom godine koje proizvode domaći čimbenici, bez obzira na to nalaze li se u zemlji ili inozemstvu. Učenik analizira odabrane pokazatelje gospodarske razvijenosti koristeći se dostupnim podatcima Svjetske banke. Indeksi svjetskoga razvoja obuhvaćaju više od 800 indikatora podijeljenih u 20 kategorija. Kao posebno bitna kategorija izdvaja se HDI (human development index ili indeks ljudskoga razvoja) koji je agregirani indeks nastao zbrajanjem očekivanoga trajanja života prilikom rođenja, prosječnoga broja godina obrazovanja (osoba u dobi od 25 godina), očekivanoga trajanja školovanja (za djecu koja ulaze u sustav obrazovanja) te BNP-a po stanovniku (prema paritetu kupovne moći). |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO C.6.3. Učenik objašnjava međuovisnost klime, tla i živoga svijeta te utjecaj čovjeka na promjenu bioraznolikosti na primjerima iz zavičaja i Hrvatske |
- navodi definiciju tla te navodi i opisuje najčešće vrste tala u Hrvatskoj - objašnjava međusobnu povezanost klime, tla, biljnoga i životinjskog svijeta na primjerima iz Hrvatske - objašnjava na temelju terenskog istraživanja u zavičaju antropogeni utjecaj na tlo i živi svijet* - navodi načine očuvanja bioraznolikosti |
Klasificira tlo, biljke i životinje prema pripadnosti prostoru umjereno tople i sredozemne klime. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*Učenik sudjeluje u terenskom istraživačkom radu. Za lokalitet istraživanja preporuča se odabrati prostor u zavičaju koji je doživio znatniju transformaciju tla i/ili živog svijeta antropogenim utjecajem (npr. šumski prostor transformiran u poljoprivredni, livada transformirana u stambenu četvrt ili park i sl.). Prije terenskoga istraživanja učenici trebaju postaviti istraživačka pitanja (npr. Kako je čovjek utjecao na promjenu tla i živoga svijeta u mojem zavičaju?) na koja će istraživanjem odgovoriti. Ishod se ostvaruje samostalno ili u suradnji s nastavnim predmetom Priroda Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj i održivi razvoj. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO C.6.4. Učenik navodi i opisuje prirodna bogatstva, sirovine i izvore energije, navodi vrste onečišćenja i mjere zaštite te objašnjava važnost selektiranja otpada. |
- navodi i opisuje prirodna bogatstva, sirovine i izvore energije - razlikuje obnovljive od neobnovljivih izvora energije i objašnjava utjecaj njihova korištenja na okoliš - navodi primjere onečišćenja okoliša na lokalnoj i globalnoj razini - opisuje važnost selektiranja recikliranja otpada - navodi moguće mjere zaštite od onečišćenja - samostalno ili u skupini istražuje u zavičaju vrste onečišćenja, analizira i prezentira prikupljene podatke te raspravlja o mogućim mjerama zaštite |
Razlikuje obnovljive od neobnovljivih izvora energije i objašnjava njihov utjecaj na okoliš te opisuje različite vrste onečišćenja na nacionalnoj razini. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika. Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Održivi razvoj te Osobni i socijalni razvoj. |
Osnovna škola Geografija 7. razred – 70 sati godišnje
|
||
A. Prostorni identitet |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A.B.7.1. Učenik objašnjava geografski smještaj i utjecaj geografskoga položaja na razvijenost Europe te opisuje utjecaj Europljana na druge dijelove svijeta. |
- opisuje granice i geografski smještaj Europe s pomoću geografske karte - obrazlaže geografski položaj Europe i njegove posljedice -opisuje prometno značenje Europe s posebnim osvrtom na uključenost Hrvatske u mrežu paneuropskih prometnih koridora |
Samostalno opisuje geografski smještaj i položaj Europe s pomoću geografske karte. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A.B.7.2. Učenik objašnjava nastanak političke karte Europe, procese integriranja te važnost suradnje i poštivanja različitosti.* |
- obrazlaže brojnost država Europe - razlikuje republike i monarhije - analizira razlike u površini i broju stanovnika europskih država - obrazlaže važnost interesnih integracija na razini Europe - imenuje najvažnije europske integracije ( EU, EFTA, CEFTA, NATO) i navodi njihovo područje djelovanja |
Razlikuje republike i monarhije pokazujući primjere na geografskoj karti, navodi važnije europske integracije i objašnjava njihovo područje djelovanja. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*Predlaže se posjet učenika veleposlanstvu neke europske države ili nekoj zajednici europskih manjina u Hrvatskoj. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A.B.7.3. Učenik obrazlaže nastanak, razvoj i značenje Europske unije u Europi i svijetu te unije u Europi i svijetu te EU-a na pojedinca i države.* |
- obrazlaže nastanak i proširenje Europske unije uz pomoć tematske karte - obrazlaže značenje EU-a u Europi i svijetu - navodi najvažnije institucije EU-a i njihova sjedišta te ih locira na geografskoj karti - analizira utjecaj institucija i glavnih politika EU-a na pojedinca i države |
Objašnjava važnost EU-a kao integracije, navodi važnije institucije EU-a te na geografskoj karti pokazuje njihova sjedišta. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*Učenik može istražiti jednu od predloženih tema: Primjer 1. - “Europski tjedan” Učenici će u sklopu Europskoga tjedna, koji se održava između 5. i 9. svibnja, istražiti i prezentirati posebnosti pojedinih država članica EU. Učenici mogu istražiti i prezentirati društvena obilježja pojedinih država (hrana, običaji, odjeća, glazba, jezik, religija, zastave i drugo) te prirodne posebnosti (reljef, vode, klima). Prezentacija može biti unutar razreda, ali treba potaknuti učenike na javnu prezentaciju, npr. u školskom holu. Pristup istraživanju je vrlo širok i postoji velik broj načina kako ga provesti te se daje velika autonomija i potiče kreativnost učenika uz mentoriranje učitelja. Preporuča se istraživanje u skupinama, ali rad može biti i samostalan ako učenik pokaže zanimanje za to. Ako postoji mogućnost, učenicima se preporuča i sudjelovanje u organiziranim aktivnostima koje provodi Europska komisija u Republici Hrvatskoj (podatci se mogu naći na: http://ec.europa.eu/index_hr.htm) Primjer 2. - “Raznolikost država EU-a i Hrvatska” Cilj je istraživanja usporediti države EU-a prema različitim kriterijima, s posebnim osvrtom na RH. Učenici u skupinama obrađuju neki od aspekata različite problematike, npr.: • gospodarska razvijenost - odabire se jedan ili više kriterija razvijenosti, pronalaze se aktualni podatci, izrađuje tematska karta EU-a uz pokušaj određivanja tipova država s obzirom na odabrani kriterij te se RH uspoređuje s ostalim članicama • demografska obilježja - odabire se određena problematika (dominantne etničko-jezične skupine, pismo, oblik vladavine, prirodno kretanje stanovništva, stupanj obrazovanja i sl.) te se na temelju podataka vrši regionalizacija EU-a prema obrađenome kriteriju s naglaskom na položaj RH u takvoj regionalizaciji • elementi životnoga standarda - prosječna plaća, broj liječnika na 1000 stanovnika, prosječna veličina stambenoga prostora, korištenje interneta... Na temelju prikupljenih podataka treba usporediti države EU-a i odrediti rang RH među državama EU Na temelju prikupljenih i obrađenih podataka prezentirati rezultate istraživanja i kritički se osvrnuti na stanje u RH. Primjer 3. - “Utjecaj institucija EU-a na pojedinca i države” Utjecaj institucija EU-a na pojedinca učenik će moći bolje razumjeti ako istraži mogućnosti koje nude razni fondovi EU-a. U tu svrhu valja ga uputiti na službeni portal o fondovima EU-a eu-projekti.info gdje će istražiti koja je namjena toga portala. Zadatak je učitelja pregledati portal prije učenika i usmjeriti ih na one aktualne natječaje koji se mogu povezati s lokalnom zajednicom. Potom će tražiti od učenika da u svojem zavičaju prepoznaju potencijalne investicije koje bi mogli prijaviti na natječaj (npr. gradnja i/ili oprema vatrogasnoga doma, društvenoga doma/kulturnoga centra, planinarskog doma, turističkoga informativnog centra, dječjega igrališta, sportske građevine, rekreacijske zone na rijeci/jezeru, biciklističke staze i trake, tematskoga puta, poučne staze, pješačke staze…). Nakon što su odabrali moguće investicije, zadatak je svakog učenika u pisanom izvješću (do 400 riječi, koje uključuje uvod, opis projekta i zaključak) obrazložiti važnost izabranoga projekta za lokalnu zajednicu i na taj način osvijestiti mogućnosti koje pruža njihov zavičaj. Ovim radom učenici će ostvariti veze s međupredmetnim temama poduzetništva, građanskoga odgoja i obrazovanja te IKT-a, a njihove ideje mogu poslužiti školi ili nekoj drugoj lokalnoj ustanovi/udruzi kao poticaj za apliciranje projekta za fondove EU-a. Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika te s očekivanjima međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje i Održivi razvoj . |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A.B.7.4. Učenik objašnjava demografske i gospodarske posebnosti europskih država na temelju prikupljenih i obrađenih podataka. |
-objašnjava promjenu broja stanovnika Europe od 17. st. do današnjice s pomoću linijskog dijagrama - analizira podatke o gustoći naseljenosti europskih država, prikazuje ih na slijepoj karti te izdvaja prostore najgušće i najrjeđe naseljenosti Europe - analizom odgovarajućih dijagrama obrazlaže strukture europskoga stanovništva - objašnjava opće kretanje stanovništva Europe prema njegovim sastavnicama - uspoređuje obilježja i na geografskoj karti pokazuje prostorni raspored hrvatskoga iseljeništva - objašnjava uzroke i posljedice neravnomjernoga gospodarskog razvoja Europe te pokazuje na geografskoj karti prostore najveće razvijenosti i navodi važnije gospodarske djelatnosti |
Samostalno objašnjava promjenu broja stanovnika, razlike u gustoći naseljenosti, strukture stanovništva, prirodno, prostorno i opće kretanje stanovništva te razlike u gospodarskom razvoju Europe služeći se dijagramima i drugim grafičkim prikazima. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Matematika. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A.B.7.5. Učenik analizira europske regije s obzirom na njihove posebnosti. |
- opisuje i uspoređuje geografske posebnosti europskih regija - navodi države prema pripadnosti europskim regijama s pomoću geografske karte |
Opisuje prirodno- geografska i društveno-geografska obilježja europskih regija i pokazuje ih na geografskoj karti. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Matematika. |
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A.B.7.6. Učenik analizira specifične uvjete života u velikim prirodnim regijama Srednje Europe te objašnjava utjecaj povijesnih zbivanja gospodarskog razvoja pojedinih država. |
- opisuje Alpe i posebnosti života u njima - uspoređuje Pribaltičku i Panonsku nizinu prema prirodnoj osnovi, gospodarskoj valorizaciji i načinu života- objašnjava utjecaj povijesnoga, kulturnog i političkog razvoja na različit razvoj istočnoga i zapadnoga dijela Srednje Europe te Hrvatske - analizira posebnosti i značenje Njemačke u Europi i svijetu |
Objašnjava specifične uvjete života u velikim prirodnim regijama Srednje Europe i u Njemačkoj. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Matematik a. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A. B.7.7. Učenik analizira utjecaj prirodno-geografskih i društveno-geografskih posebnosti na oblikovanje mediteranskoga kulturno- civilizacijskog kruga te njegov utjecaj na Hrvatsku i svijet |
- razlikuje Sredozemlje (Mediteran) i Sredozemno more -opisuje osnovna obilježja Sredozemnoga mora - objašnjava prilagodbu čovjeka životu na mediteranskom kršu* i opisuje specifičnosti mediteranskoga kulturno-civilizacijskoga kruga - analizira gospodarsku važnost turizma i utjecaj na preobrazbu prostora u državama Južne Europe - analizira posebnosti Italije i njezinu ulogu u regiji, Europi i svijetu |
Objašnjava utjecaj prirodno-geografskih čimbenika na naseljavanje i životne navike stanovništva te objašnjava prilagodbu čovjeka životu na mediteranskom kršu s posebnim osvrtom na mediteranski dio Hrvatske. |
Sadržaji
*oskudica vodom, nedostatak obradivog tla (suhozid, terase) |
||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Povijest. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A.B.7.8. Učenik analizira specifične uvjete života u državama Jugoistočne Europe te utjecaj povijesnih zbivanja na različit stupanj gospodarskoga razvoja pojedinih država. |
- obrazlaže prometnu važnost Jugoistočne Europe -analizira čimbenike koji utječu na gospodarski razvoj regije - opisuje s pomoću tematske karte etničku i vjersku heterogenost država -uspoređuje položaj hrvatskoga stanovništva u državama Jugoistočne Europe - obrazlaže utjecaj povijesnih zbivanja na različit stupanj gospodarskoga razvoja pojedinih država -objašnjava povijesno-kulturni utjecaj Jugoistočne Europe na Hrvatsku - analizira posebnosti Bosne i Hercegovine(BiH) |
Obrazlaže povijesne utjecaje na heterogenost etničkoga i vjerskog sastava stanovništva regije, uspoređuje položaj hrvatskoga stanovništva u državama Jugoistočne Europe, objašnjava važnost tolerancije kao preduvjeta mirnoga suživota te opisuje etnički i vjerski sastav stanovništva BiH. |
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A. B.C.7.9. Učenik analizira utjecaj prirodno-geografskih posebnosti na naseljenost i gospodarski razvoj država Sjeverne Europe te uspoređuje baltičke s nordijskim državama Sjeverne Europe. |
- opisuje utjecaj glacijacije na oblikovanje reljefa - obrazlaže utjecaj prirodno-geografskih obilježja na život stanovništva Sjeverne Europe - navodi specifičnosti geografskoga položaja, prirodnih uvjeta i održivoga gospodarstva država Sjeverne Europe - uspoređuje stupanj gospodarske razvijenosti baltičkih i nordijskih država - analizira posebnosti nordijskoga kulturno civilizacijskog kruga |
Objašnjava utjecaj glacijacije na oblikovanje reljefa te navodi posebnosti nordijskoga kulturno- civilizacijskog kruga. |
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A. B.7.10 Učenik objašnjava prirodno- geografske i društveno- geografske posebnosti Istočne Europe te analizira gospodarsku, vojnu i političku ulogu Ruske Federacije u Europi i svijetu. |
- opisuje geografski položaj, prostranost i kontinentalnost regije - opisuje veličinu i značenje Istočnoeuropske nizine - navodi i na geografskoj karti pokazuje najvažnije rijeke i jezera te objašnjava njihovo vrednovanje - obrazlaže utjecaj povijesnoga nasljeđa na društveno-gospodarski razvoj |
Imenuje na geografskoj karti najvažnije rijeke jezera Istočne Europe, navodi primjere hidroenergetskoga iskorištavanja rijeka te opisuje prirodno- geografske i društveno- geografske posebnosti Ruske Federacije. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Povijest. |
||
B. Prostorne organizacije i procesi |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A. B.7. 1. Učenik analizira prirodno- geografska obilježja Europe i objašnjava njihov utjecaj na naseljenost i gospodarske aktivnosti. |
- prepoznaje važnost geologije i navodi nazive eona i geoloških era važnih za oblikovanje reljefa Europe - razlikuje dijelove Europe prema geološkoj starosti s pomoću tematske karte - pokazuje primjere reljefnih cjelina različite starosti s pomoću geografske karte - uspoređuje najvažnija europska mora, opisuje njihova obilježja te na karti razlikuje strme i položene obale - obrazlaže razvedenost europskih obala i razlikuje tipove obalne razvedenosti - navodi i pokazuje na geografskoj karti važnije europske rijeke i klasificira ih prema sljevovima - razlikuje vrste jezera po postanku (tektonska, akumulacijska i erozijska) s primjerima koje pokazuje na geografskoj karti - obrazlaže utjecaj klimatskih čimbenika na klimu, uspoređuje s pomoću klimatskih dijagrama najzastupljenije tipove klime te navodi i opisuje pripadajuću vegetaciju* - objašnjava s pomoću tematskih karata utjecaj prirodno-geografskih obilježja na naseljenost i gospodarstvo Europe |
Objašnjava osnovna geološka, geomorfološka, hidrološka i klimatsko- vegetacijska obilježja Europe te njihov utjecaj na stanovništvo i gospodarstvo koristeći se tematskim kartama i preglednim geografskim kartama. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
* Ostvaruje se u suradnji s nastavnim predmetom Matematika . **Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj . |
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A. B.7. 2. Učenik analizira najvažnije čimbenike koji utječu na gospodarski razvoj i urbanizaciju država Zapadne Europe. |
- obrazlaže važnost Sjevernoga mora i podmorja - opisuje obilježja priobalja i obrazlaže njihovu gospodarsku valorizaciju - objašnjava nastanak i tijek industrijalizacije na primjeru Ujedinjenoga Kraljevstva - objašnjava utjecaj industrijalizacije na urbanizaciju i stvaranje urbanih regija - objašnjava utjecaj kolonijalizma na društveno- gospodarska obilježja država Zapadne Europe - uspoređuje posebnosti Ujedinjenoga Kraljevstva i Francuske te ulogu tih država u regiji, Europi i svijetu |
Objašnjava na primjerima Ujedinjenoga Kraljevstva i Francuske utjecaj kolonijalizma na gospodarski razvoj, objašnjava važnost iskorištavanja bogatstava Sjevernoga mora i priobalja za gospodarski razvoj država Zapadne Europe. |
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO B.7. 3.* Učenik analizira prostorne organizacije i procese kroz istraživački rad. |
- postavlja istraživačko pitanje/ hipotezu* - prikuplja podatke na terenu i/ili iz drugih izvora** - obrađuje podatke, prikazuje ih tablično, grafički (linijski i/ili stupčasti i/ili kružni dijagram) i kartografski (tematska karta) te donosi zaključak - pravilno citira te navodi popis literature i izvora*** - predstavlja rezultate istraživačkog rada**** |
Učenik uz manju pomoć učitelja i povremene pogreške postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, pravilno citir litarature i izvora te, navodi popis predstavlja istraživački rad. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*IZBORNI ILI OBVEZNI ODGOJNO- OBRAZOVNI ISHOD *istraživačko pitanje/ hipoteza, tema istraživačkoga rada te njegov obujam trebaju biti usklađeni s dobi učenika i odgojno- obrazovnim ishodima za 7.r. **učenik podatke može prikupiti iz dostupne literature, pouzdanih internetskih izvora, terenskim radom i/ili vlastitim mjerenjem (prostorni obuhvat u 7.r. odnosi se uglavnom na prostor Europe pa je za očekivati da će literatura i internet biti glavni izvori podataka; primjer ispod ishoda OŠ GEO A. B.7.3.) ***ostvaruje se u suradnji sa stručnim suradnikom školskim knjižničarem |
Osnovna škola Geografija 8. razred – 70 sati godišnje
A. Prostorni identitet |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A.B.8.1. Učenik analizira prirodno- geografska i društveno- geografska obilježja Azije s pomoću geografske karte i različitih grafičkih prikaza. |
- uspoređuje geografski smještaj i položaj Azije s drugim kontinentima - objašnjava specifičnosti reljefa, klime, voda i živoga svijeta Azije - objašnjava specifičnosti stanovništva, naselja i gospodarstva Azije - na geografskoj karti pokazuje regije Azije |
Navodi imena regija te samostalno objašnjava prirodno-geografske i društveno-geografske posebnosti Azije uz pokazivanje na geografskoj karti. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. |
||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A.B.8.2. Učenik analizira i objašnjava odabrane probleme suvremenoga razvoja Azije.
|
- analizira i uspoređuje specifične probleme Jugozapadne i Srednje Azije(aridnost i gospodarenje vodama, važnost nafte i plina, krizna žarišta i migracije) - analizira specifične probleme Monsunske Azije (mehanizam nastanka i posljedice monsuna, prirodne prijetnje i ugroženost okoliša) - analizira i uspoređuje populacijske izazove Kine, Indije i Japana (promjene broja i struktura stanovništva, populacijske politike, brza urbanizacija) - analizira i uspoređuje ulogu Kine, Indije i Japana u svjetskom gospodarstvu |
Samostalno objašnjava važnost nafte u Aziji, razlikuje ljetni i zimski monsun i njihovu važnost za proizvodnju riže te na geografskoj karti pokazuje Indiju, Kinu i Japan i ukratko navodi njihove posebnosti. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. |
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
|||
OŠ GEO A.B.8.3. Učenik analizira prirodno- geografska i društveno- geografska obilježja Afrike s pomoću geografske karte i različitih grafičkih prikaza. |
- uspoređuje geografski smještaj i položaj Afrike s drugim kontinentima - objašnjava specifičnosti reljefa, klime, voda i živoga svijeta Afrike - objašnjava specifičnosti stanovništva, naselja i gospodarstva Afrike - na geografskoj karti pokazuje regije Afrike |
Pokazuje na geografskoj karti regije Afrike, samostalno objašnjava prirodno- geografske i društveno- geografske posebnosti Afrike. |
|||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
|||
OŠ GEO A.B.8.4. Učenik analizira i objašnjava odabrane probleme suvremenoga razvoja Afrike. |
- objašnjava uzroke i posljedice siromaštva (prirodno-geografska uvjetovanost, nagli porast broja stanovnika, utjecaj kolonijalizma i neokolonijalizma, politička nesigurnost, ratovi, migracije) - analizira uzroke, pojavnost, rasprostranjenost (prirodno-geografska uvjetovanost, slaba zdravstvena zaštita, loši higijenski uvjeti, nizak stupanj obrazovanosti) i posljedice bolesti i epidemija - obrazlaže uzroke i posljedice dezertifikacije na primjeru Sahela - obrazlaže nejednaku raspodjelu vodnih resursa i njihovu valorizaciju - analizira strukturu gospodarstva i utjecaj na okoliš (samodostatno gospodarenje, monokulturno gospodarstvo, ovisnost o svjetskom tržištu i prirodnim uvjetima) |
Samostalno obrazlaže dezertifikaciju na primjeru Sahela, nejednaku raspodjelu vodnih resursa i njihovu valorizaciju. |
|||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Povijest. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. |
|||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
|||
OŠ GEO A.B.8.5. Učenik analizira prirodno-geografska i društveno- geografska obilježja Amerika s pomoću geografske karte i različitih grafičkih prikaza. |
- uspoređuje geografski smještaj i položaj Amerika s drugim kontinentima - objašnjava specifičnosti reljefa, klime, voda i živoga svijeta Amerika - objašnjava specifičnosti stanovništva, naselja i gospodarstava Amerika - objašnjava kriterije regionalizacije, razlikuje Sjevernu i Južnu Ameriku od Angloamerike i Latinske Amerike koristeći se geografskim kartama |
Uspoređuje s pomoću geografske karte prirodno-geografska obilježja Sjeverne i Južne Amerike te društveno-geografska obilježja Angloamerike i Latinske Amerike. |
|||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
|||
OŠ GEO A.B.C.8.6. Učenik analizira prirodno- geografska i društveno- geografska obilježja Australije i Oceanije s pomoću geografske karte i različitih grafičkih prikaza.
|
- uspoređuje geografski smještaj i položaj Australije i Oceanije s drugim kontinentima - objašnjava specifičnosti reljefa, klime, voda i živoga svijeta Australije i Oceanije - objašnjava specifičnosti stanovništva, naselja i gospodarstva Australije i Oceanije - istražuje brojnost, strukturu i prostorni raspored hrvatskoga iseljeništva u Australiji i na Novom Zelandu te uzroke iseljavanja iz Hrvatske |
Samostalno uspoređuje Australiju s Oceanijom te objašnjava utjecaj doseljenika na ugrožavanje ekosustava. |
|||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
|||
OŠ GEO A.B.8.7. Učenik opisuje globalizaciju i njezin utjecaj na identitet pojedinca i prostora u kojemu živi.* |
- navodi primjere svjetskoga povezivanja (prometnoga, trgovačkog, kulturnog, financijskog, informacijskog) - navodi primjere pozitivnih i negativnih aspekata globalizacije - objašnjava utjecaj globalizacije na gospodarske aktivnosti - opisuje ulogu multinacionalnih kompanija u životu pojedinaca i svjetskome gospodarstvu -istražuje utjecaj globalizacije na svoj život -imenuje i objašnjava ulogu i značaj važnih svjetskih organizacija (UN, UNESCO, UNICEF, WHO, WTO, FAO, NATO)** te njihov utjecaj na Hrvatsku |
Identificira pozitivne i negativne učinke globalizacije, navodi primjere svjetskoga povezivanja  e objašnjava utjecaj globalizacije na gospodarske aktivnosti. |
|||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*Učenici istražuju globalizaciju s tri aspekta: glazbe, mode i sporta. Prema vlastitim interesima, samostalno ili u skupinama, učenici istražuju: 1.glazbu - iz kojih država dolaze njihove omiljene grupe ili pjevači, na kojim jezicima izvode glazbu i zašto, koje tipove glazbe preferiraju i iz kojih dijelova svijeta potječu, gdje se najviše slušaju, istražuju pojam World music i sl. 2.modu - učenici navode njima važne modne marke, istražuju iz kojih država potječu, uspoređuju državu proizvodnje i državu podrijetla samoga branda, istražuju razloge proizvodnje u slabije razvijenim dijelovima svijeta, uspoređuju cijene proizvoda prema dostupnim online katalozima i utvrđuju razlike u cijenama ako postoje, tj. istražuju tko najviše zarađuje u razlici između uloženih sredstava u proizvodnju i cijene konačnog proizvoda... 3.sport - učenici istražuju međunarodne sportske organizacije, važnost MOO-a, regionalne sportske organizacije, istražuju podrijetlo pojedinih sportova i njihovu popularnost u pojedinim dijelovima svijeta, analiziraju kontinentalne ili regionalne lige pojedinih sportova s aspekta država sudionica, istražuju prodor novih sportova u RH, uključenost RH u međunarodna natjecanja, sportske uspjehe,ostvarene rezultate pojedinih sportova (klubova) i sl.
**Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Održivi razvoj, Osobni i socijalni razvoj te Građanski odgoj i obrazovanje. |
|||||
2.Prostorne organizacije i procesi |
|||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
|||
OŠ GEO B.8.1. Učenik analizira prostorne organizacije i procese kroz istraživački rad.* |
- postavlja složenije istraživačko pitanje i hipotezu** -prikuplja podatke na terenu i/ili iz drugih izvora*** -obrađuje podatke, prikazuje ih tablično, grafički (klimatski i linijski ili stupčasti ili kružni dijagram) i kartografski (tematska karta) te donosi zaključak -pravilno citira te navodi popis literature i izvora**** -predstavlja rezultate istraživačkog rada***** |
Učenik uz manju pomoć učitelja i povremene pogreške postavlja istraživačko pitanje i hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, pravilno citira, navodi popis litarature i izvora te predstavlja istraživački rad. |
|||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*IZBORNI ILI OBVEZNI ODGOJNO- OBRAZOVNI ISHOD **istraživačko pitanje i hipoteza, tema istraživačkoga rada te njegov obujam trebaju biti usklađeni s dobi učenika i odgojno- obrazovnim ishodima za 8.r. ***učenik podatke može prikupiti iz dostupne literature, pouzdanih internetskih izvora, terenskim radom i/ili vlastitim mjerenjem (prostorni obuhvat u 8.r. širi se na cijeli svijet pa je za očekivati da će literatura i internet biti glavni izvori podataka) ****ostvaruje se u suradnji sa stručnim suradnikom školskim knjižničarem *****predstavljanje rezultata može biti usmeno (javno) ili pisano te u različitim oblicima (poster, digitalna prezentacija, …) ovisno o prethodnom dogovoru učenika i učitelja |
|||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
|||
OŠ GEO B.8.2. Učenik određuje geografske koordinate zadanoga mjesta na općim geografskim kartama, služi se digitalnim kartama, snalazi se i kreće u prostoru s pomoću topografske karte, plana grada (naselja), kompasa i GNSS-a. |
-objašnjava elemente topografske karte - analizira na topografskoj karti elemente prirodne i društvene osnove -služi se digitalnim kartama za potrebe planiranja putovanja* - koristi brojčano mjerilo - izrađuje jednostavnu skicu kretanja po azimutu - orijentira se kompasom te koristi satelitsku navigaciju - određuje geografsku širinu i dužinu zadanoga mjesta na općim geografskim kartama |
Služi se digitalnim kartama za potrebe planiranja putovanja, samostalno određuje geografske koordinate na općim geografskim kartama koristeći samo nazive strana svijeta te rabi brojčano mjerilo za preračunavanje udaljenosti. |
|||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika. *misli se na digitalne karte dostupne na internetu (npr.Google karte; interaktivne karte na raznim portalima kao npr. HAK, Geoportal i sl.) |
|||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
|||
OŠ GEO B.8.3. Učenik objašnjava položaj, gibanja i međudjelovanje Zemlje s drugim nebeskim tijelima u Sunčevu sustavu i svemiru* i njihov utjecaj na život na Zemlji.
|
-opisuje nastanak svemira, Sunčeva sustava, Zemlje i Mjeseca - razlikuje zvijezde od planeta - opisuje položaj Sunčeva sustava u galaksiji Mliječna staza - navodi planete Sunčeva sustava prema udaljenosti od Sunca - razlikuje planete Zemljine i Jupiterove skupine - navodi osnovna obilježja i značenje Sunca i Mjeseca - objašnjava Mjesečeve mijene - objašnjava pomrčinu Sunca i Mjeseca -objašnjava posljedice rotacije Zemlje te posljedice revolucije Zemlje i nagnutosti Zemljine osi ** - razlikuje mjesno i pojasno vrijeme te objašnjava datumsku granicu - objašnjava položaj Zemlje i Sunca na karakteristične datume početaka godišnjih doba pomoću crteža (skice) |
Razlikuje zvijezde od planeta i navodi osnovna obilježja i značenje Sunca i Mjeseca za život na Zemlji, objašnjava Mjesečeve mijene, posljedice rotacije Zemlje te revolucije Zemlje i nagnutosti Zemljine osi. |
|||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*Učenici mogu pripremiti izložbu na temu položaja i međudjelovanja Zemlje s drugim nebeskim tijelima u Sunčevu sustavu i svemiru. U suradnji s Likovnom kulturom i/ili Tehničkom kulturom mogu izraditi modele planeta, zvijezda (Sunca), pomrčine Sunca i Mjeseca, Mjesečevih mijena, Sunčeva sustava, Mliječne staze i sl. Uz svaki model poželjno je opisati što prikazuje. Izložba se može postaviti u školskom holu, a autori modela mogu imati i usmene prezentacije svojih uradaka pred ostalim učenicima škole. **spljoštenost Zemlje, izmjena godišnjih doba, razlika u trajanju dana i noći, polarni dan/noć Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika. |
|||||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
|||
OŠ GEO B.8.4. Učenik objašnjava građu i starost Zemlje, opisuje glavne unutarnje procese oblikovanja reljefa te na primjerima objašnjava uzroke i posljedice pokreta litosfernih ploča. |
- objašnjava starost i građu Zemlje - opisuje uzrok postojanja i djelovanje Zemljina magnetskog polja* - razlikuje tri osnovne skupine stijena i navodi primjere** - objašnjava osnovna načela teorije globalne tektonike ploča - razlikuje tri osnovna pokreta litosfernih ploča i tipove njihovih granica - objašnjava procese orogeneze, vulkanizma i seizmizma na granicama litosfernih ploča - opisuje Pacifički vatreni prsten |
Pokazuje na tematskoj karti kretanja litosfernih ploča i objašnjava s pomoću skice procese podvlačenja, razmicanja i smicanja te navodi primjer za svaku vrstu stijena. |
|||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*Ostvaruje se u suradnji s nastavnim predmetom Fizika. **Ostvaruje se u suradnji s nastavnim predmetima Kemija i Biologija. |
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO B.8.5. Učenik klasificira klimatske tipove, opisuje njihova obilježja i povezuje ih sa živim svijetom. |
- analizira i izrađuje klimatske dijagrame - navodi glavne klimatske tipove prema Köppenovoj klasifikaciji - opisuje s pomoću klimatskoga dijagrama njihova obilježja - objašnjava rasprostranjenost tipova klime s pomoću geografske karte - opisuje pripadajući živi svijet |
Objašnjava rasprostranjenost tipova klime s pomoću geografske karte te navodi pripadajuću vegetaciju. |
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A.B.C.8.6. Učenik analizira i objašnjava problematiku naseljavanja, morfološke i socioekonomske strukture gradova, iskorištavanja šumskih površina te suvremenoga razvoja Amerika. |
- analizira historijsko-geografske i suvremene migracijske tokove - uspoređuje morfološku i socioekonomsku strukturu angloameričkih i latinskoameričkih gradova - uspoređuje iskorištavanje šumskih površina na primjeru Kanade i Brazila - obrazlaže ulogu SAD-a u suvremenome svijetu - istražuje brojnost, strukturu i prostorni raspored hrvatskoga iseljeništva u Sjevernoj i Južnoj Americi te uzroke iseljavanja iz Hrvatske |
Objašnjava samostalno suvremene migracijske tokove, razlikuje probleme angloameričkih i latinskoameričkih gradova, uspoređuje načine korištenja šumskih površina u Kanadi i Brazilu te navodi primjere utjecaja SAD-a na prostor Amerika i svijeta. |
3. Održivost |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO A.B.C.8.1. Učenik analizira prirodno- geografska obilježja polarnih područja, izdvaja specifične uvjete života i prilagodbe živih bića te objašnjava mogućnosti i ograničenja iskorištavanja. |
- razlikuje Arktik od Antarktike i pokazuje ih na geografskoj karti i globusu - navodi specifične klimatske uvjete polarnih područja i njihov utjecaj na tlo i živi svijet* - razlikuje pojavne oblike leda na kopnu i u moru - navodi primjere i objašnjava mogućnosti i ograničenja iskorištavanja prirodnih resursa polarnih područja |
Objašnjava razlike u klimatskim uvjetima Arktika i Antarktike, objašnjava prilagodbe živoga svijeta uvjetima života u polarnim područjima te razlikuje pojavne oblike leda na kopnu i u moru. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*Ostvaruje se u suradnji s nastavnim predmetom Biologija. |
Srednja škola Geografija 1. razred – 70 sati godišnje (nastavni plan 70+70+70+70)
2.Prostorne organizacije i procesi |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO B.1.1. Učenik provodi geografsko istraživanje vezano uz sadržaje odabranog ishoda i predstavlja rezultate istraživačkoga rada*.
|
- postavlja istraživačko pitanje/ hipotezu** -prikuplja podatke na terenu i/ili iz drugih izvora*** -obrađuje podatke, prikazuje ih tablično te donosi zaključak -pravilno navodi popis literature i izvora**** -predstavlja rezultate istraživačkog rada***** |
Učenik uz manju pomoć učitelja i povremene pogreške postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, navodi popis litarature i izvora te predstavlja istraživački rad. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*ishod vezan uz istraživački rad učenik obavezno ostvaruje u 1. ili 2. razredu **istraživačko pitanje/ hipoteza, tema istraživačkoga rada te njegov obujam trebaju biti usklađeni s dobi učenika i odgojno-obrazovnim ishodima za 1.r. ***učenik podatke može prikupiti iz dostupne literature, pouzdanih internetskih izvora, terenskim radom i/ili vlastitim mjerenjem ****ostvaruje se u suradnji sa stručnim suradnikom školskim knjižničarem *****prezentacija rezultata može biti usmena (javna) ili pisana te u različitim oblicima (posterska, digitalna, …) ovisno o prethodnom dogovoru učenika i učitelja |
||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO B.1.2. Učenik opisuje osnovna obilježja geoloških razdoblja, razlikuje vrste stijena prema nastanku, glavne strukturne elemente litosfere, objašnjava postanak fosila, metode određivanja starosti stijena, postanak reljefa i njegovih glavnih genetskih tipova te njihovu međuovisnost s društvom i njegovim aktivnostima na primjerima iz svijeta i Hrvatske koristeći se geografskim kartama i IKT-om. |
- navodi geološku podjelu na eone, podjelu fanerozoika na ere i periode te paleogena, neogena i kvartara na epohe - razlikuje vrste stijena prema nastanku i navodi primjere njihova iskorištavanja* - objašnjava nastanak i značenje fosila - razlikuje metode određivanja starosti stijena - razlikuje glavne strukturne elemente litosfere** - objašnjava endogene procese i njima nastale reljefne oblike*** - objašnjava egzogene procese i njima nastale reljefne oblike**** - objašnjava geografsku raspodjelu glavnih tipova reljefa i njihov utjecaj na naseljenost, djelatnosti i život u svijetu i Hrvatskoj - objašnjava geografsku raspodjelu potresnih zona povezano s granicama litosfernih ploča, razlikuje hipocentar i epicentar te prepoznaje iskazivanje jačine potresa na Richterovoj ljestvici |
Učenik objašnjava endogene procese i oblike, navodi geološka razdoblja i vrste stijena prema postanku, objašnjava postanak i značenje fosila te opisuje metode određivanja starosti stijena. |
Sadržaji ** Slojevi, bore, rasjedi i navlake. *** Procesi: tektonika, seizmizam, magmatizam; oblici: orogenetski reljef (planine) epirogenetski reljef (svodovi i uleknuća), vulkanski reljef. **** Procesi: trošenje, padinski, fluvijalni, marinski, glacijalni, eolski, krški, antropogeni procesi i pripadajući reljefni oblici. |
||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
* Ostvaruje se u suradnji s nastavnim predmetom Kemija. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO B.1.3. Učenik objašnjava utjecaj klimatskih modifikatora na određene klimatske elemente koristeći se geografskim kartama i IKT-om. |
- objašnjava temperaturu zraka, tlak zraka, vjetar, vlagu u zraku, padaline i naoblaku te koristi s njima povezane mjerne jedinice, uređaje i način mjerenja -analizira podatke iz tablica i grafičkih prikaza - obrazlaže utjecaj atmosfere, geografske širine, raspodjele kopna i mora, nadmorske visine, reljefa i morskih struja na klimatske elemente - objašnjava geografsku raspodjelu temperature zraka, tlaka zraka i padalina na Zemlji s pomoću geografskih karata i IKT -a -opisuje efekt staklenika |
Objašnjava klimatske elemente te uz pomoć učitelja obrazlaže utjecaj klimatskih modifikatora na njih. |
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO B.1.4. Učenik objašnjava uzroke i posljedice svih razina cirkulacije atmosfere s primjerima iz svijeta i Hrvatske koristeći se geografskim kartama i IKT-om. |
- objašnjava uzroke planetarne cirkulacije i objašnjava postanak planetarnih vjetrova - objašnjava postanak monsunskih vjetrova - objašnjava zračne mase i opisuje fronte - objašnjava nastanak, razvoj i obilježja ciklone i anticiklone - opisuje obilježja i kretanje tropskih ciklona - navodi obilježja vremenskih nepogoda - objašnjava tercijarnu cirkulaciju |
Opisuje planetarne vjetrove i monsune, razlikuje zračne mase i fronte, opisuje tropski ciklon i vremenske nepogode. |
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO B.1.5. Učenik se koristi sinoptičkom kartom za razumijevanje prognoze vremena. |
- razlikuje elemente sinoptičke karte* - analizira geografsku raspodjelu elemenata sinoptičke karte i na temelju njih opisuje vrijeme prikazano na karti - analizira situaciju na sinoptičkoj karti i na temelju nje predviđa vrijeme (eventualnu promjenu tijekom jednoga dana) |
Analizira geografsku raspodjelu elementa sinoptičke karte i na temelju njih opisuje vrijeme prikazano na karti. |
Sadržaji
*Način prikazivanja tlaka zraka izobarama i brojčanom vrijednošću hektopaskala, način prikazivanja fronti te slovne oznake ciklone i anticiklone. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO B.1.6. Učenik analizira prirodno- geografska obilježja i društveno-gospodarsko značenje mora koristeći se geografskim kartama i IKT-om. |
- razlikuje pet oceana te otvorena i zatvorena mora za koje navodi primjere - opisuje osnovna obilježja oceana i Sredozemnoga mora - opisuje svojstva mora (temperatura, slanoća, boja i prozirnost) - objašnjava geografsku raspodjelu površinske temperature i slanoće mora - opisuje postanak, obilježja i utjecaj valova, morskih struja i morskih mijena - analizira gospodarsko značenje mora i podmorja te proces litoralizacije s primjerima iz svijeta i Hrvatske - opisuje osnovna obilježja i važnost Jadranskoga mora |
Opisuje osnovna obilježja Jadranskoga i Sredozemnog mora, objašnjava obilježja i gibanja mora, gospodarsko značenje mora i podmorja te opisuje proces litoralizacije s primjerima iz svijeta i Hrvatske. |
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO B.1.7. Učenik objašnjava i uspoređuje pojavu i značenje voda na kopnu i njihova obilježja te navodi primjere iz svijeta i Hrvatske koristeći se geografskim kartama i IKT-om. |
- objašnjava količinu, pojavne oblike i raspodjelu voda na kopnu i u podzemlju - objašnjava osnovne tipove protočnih režima (kišni, snježni, ledenjački i kombinirani) - razlikuje egzoreička, endoreička i areička područja te pokazuje primjere na karti svijeta - analizira hrvatske vodne zalihe, opisuje njihovu kakvoću i navodi mjere održivoga gospodarenja i očuvanja kakvoće voda* - opisuje glavna obilježja velikih hrvatskih rijeka te pokazuje i imenuje rijeke na karti - razlikuje jezera prema položaju, postanku, stalnosti, slanoći i organskoj produkciji ** te navodi primjere iz Hrvatske i svijeta i pokazuje ih na geografskoj karti - objašnjava ekološku važnost močvara*** |
Razlikuje egzoreička, endoreička i areička područja te pokazuje primjere na karti svijeta, opisuje hrvatske vodne zalihe i potrebe njihova očuvanja, opisuje glavna obilježja velikih hrvatskih rijeka i pokazuje ih i imenuje na geografskoj karti, razlikuje jezera prema organskoj produkciji, opisuje važnost močvara te navodi primjere iz Hrvatske i svijeta. |
Sadržaji
**Razlikovati jezera prema položaju na depresije i kriptodepresije; prema postanku na umjetna i prirodna, a prirodna na tektonska, akumulacijska i erozijska; prema stalnosti na stalna, sezonska i povremena; prema slanoći na slatka i slana te prema organskoj produkciji na oligotrofna, eutrofna i distrofna.
|
||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj. ***Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO B.C.1.8. Učenik objašnjava utjecaj voda na naseljenost i Gospodarski razvoj na primjerima iz svijeta i Hrvatske, koristeći se geografskim kartama i IKT-om. |
- objašnjava ulogu tekućica i dolina u naseljenosti, prometu i gospodarstvu s primjerima iz svijeta i Hrvatske - objašnjava hidroenergetsku ulogu rijeka u svijetu i Hrvatskoj te navodi pozitivne i negativne posljedice gradnje velikih akumulacija* - objašnjava uzroke i posljedice poplava te različite pristupe u obrani od poplava s primjerima iz svijeta i Hrvatske* - uspoređuje tradicionalne i suvremene načine natapanja, vodoopskrbe i odvodnje u svijetu i Hrvatskoj - razlikuje različite prirodne uvjete otjecanja i vodoopskrbe u krškom i izvankrškom dijelu Hrvatske |
Opisuje prometnu važnost dolina, objašnjava hidroenergetsku ulogu rijeka u svijetu i Hrvatskoj te navodi pozitivne i negativne posljedice gradnje velikih akumulacija, objašnjava uzroke i posljedice poplava. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO B.C.1.9. Učenik analizira utjecaj čovjeka na tlo, živi svijet i bioraznolikost na primjerima iz Hrvatske i svijeta koristeći se geografskim kartama i IKT-om. |
- navodi definiciju tla, opisuje glavne čimbenike nastanka tla - objašnjava važnost tla - navodi glavne vrste zonalnih i azonalnih tala u svijetu i Hrvatskoj - s pomoću tematskih karata obrazlaže geografsku raspodjelu glavnih vrsta tala u svijetu i Hrvatskoj - razlikuje osnovna obilježja i gospodarsku vrijednost glavnih vrsta tala - analizira procese degradacije tla (erozija, salinifikacija, laterizacija), opisuje primjere sprječavanja degradacije iz svijeta i Hrvatske - razlikuje prirodni i izmijenjeni biljni pokrivač i analizira uzroke i posljedice smanjenja bioraznolikosti i nestanka određenih staništa u svijetu i Hrvatskoj - argumentira potrebu očuvanja bioraznolikosti* |
Objašnjava nastanak i značenje tla, opisuje raspodjelu glavnih vrsta tala i pripadajuću prirodnu vegetaciju u svijetu i Hrvatskoj te objašnjava njihovu gospodarsku vrijednost. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Biologija. * Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj. |
||
3. Održivost |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO C.1.1. Učenik objašnjava vrijednost georaznolikosti* i važnost zaštite geobaštine te opisuje primjere iz svijeta i Hrvatske koristeći se geografskim kartama i IKTom**. |
- objašnjava što je georaznolikost - objašnjava geobaštinu i važnost njezina očuvanja - navodi primjere zaštićene geobaštine u svijetu i Hrvatskoj te obrazlaže uzroke njihove zaštite |
Navodi uzroke izdvajanja i zaštite geobaštine te primjere iz Hrvatske. |
Sadržaji
**Georaznolikost je sveukupna raznolikost krajolika, oblika i procesa na površini Zemlje i u njenoj unutrašnjosti (geotopa, geosfere) koji uključuje njihove značajke, odnose i sustave. Dio je prirodne raznolikosti kao raznolikost nežive prirode. Geobaštinu čine sastavnice nežive prirode koje zbog iznimne vrijednosti treba očuvati za buduće naraštaje. |
||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO C.1.2. Učenik analizira uzroke i posljedice ugrožavanja i onečišćenja okoliša od lokalne do globalne razine te opisuje oblike zaštite prirode s primjerima u svijetu i Hrvatskoj koristeći se geografskim kartama i IKT-om. |
- opisuje glavne uzroke, izvore i oblike onečišćenja tla, vode i zraka i objašnjava glavne posljedice tih onečišćenja, uz primjere iz svijeta i Hrvatske - analizira podatke o globalnom zatopljenju i navodi moguće uzroke i posljedice - objašnjava povijesni kontekst razvoja zaštite prirode u svijetu i Hrvatskoj - navodi kategorije upravljanja zaštićenim prirodnim područjima prema IUCN-u i opisuje neke izazove upravljanja zaštićenim područjima na primjerima iz svijeta i Hrvatske - navodi kategorije zaštite prirodnih područja u Hrvatskoj, njihova obilježja i nadležna tijela koja proglašavaju pojedine kategorije - opisuje obilježja nacionalnih parkova Hrvatske |
Opisuje glavne uzroke, izvore i oblike onečišćenja tla, vode i zraka te posljedice tih onečišćenja, objašnjava povijesni kontekst razvoja zaštite prirode u svijetu i Hrvatskoj, opisuje osnovna obilježja nacionalnih parkova Hrvatske. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO C.1.3. Učenik se odgovorno odnosi prema okolišu i istražuje stanje okoliša u svom okruženju. |
- argumentira potrebu očuvanja okoliša i uključuje se u aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša* - istražuje stanje okoliša u životnoj sredini (dio naselja, naselje, okolica naselja) |
Uključuje se u aktivnosti zaštite okoliša i odgovorno se odnosi prema okolišu. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj. U ostvarivanju svih odgojno-obrazovnih ishoda, i kada to izrijekom nije navedeno u pojedinom ishodu, učenik se koristi IKT-om i geografskim grafičkim metodama te se služi geografskom kartom za sadržaje koji se mogu pokazati na njoj. Ostvaruju se očekivanja međupredmetne teme Uporaba IKT-a. |
Srednja škola Geografija 2. razred – 70 sati godišnje (nastavni plan 70+70+70+70)
A. Prostorni identitet |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO A.B.2.1. Učenik analizira utjecaj globalizacije na razvoj gospodarstva i društva na različitim prostornim razinama. |
- analizira utjecaj prometa i trgovine na proces globalizacije - objašnjava utjecaj globalizacije na pojedine djelatnosti (trgovina, turizam, promet, poljoprivreda, industrija) i ekonomiju znanja - analizira ulogu multinacionalnih kompanija u svjetskom gospodarstvu - analizira ulogu ekonomskih integracija i međunarodnih organizacija u svijetu (EU, NAFTA, MERCOSUR, CEFTA, OPEC, UN, WTO) |
Objašnjava ulogu multinacionalnih kompanija, ekonomskih integracija i međunarodnih organizacija u svjetskom gospodarstvu te utjecaj prometa i trgovine na proces globalizacije. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Poduzetništvo te Građanski odgoj i obrazovanje. Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Etika. |
||
B. Prostorne organizacije i procesi |
||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO B.2.1. Učenik analizira razmještaj i kretanje broja stanovnika, pokazatelje prirodnoga i prostornog kretanja stanovništva te demografske strukture i procese na lokalnoj, nacionalnoj i svjetskoj razini s pomoću tablica, grafičkih prikaza i geografske karte. |
- analizira razmještaj i kretanje broja stanovnika te gustoću naseljenosti - analizira natalitet, mortalitet, infantilni mortalitet, fertilitet, vitalitet, prirodnu promjenu, koeficijent maskuliniteta i feminiteta - uspoređuje demografski razvoj država različitoga stupnja gospodarske razvijenosti* - analizira prostorno kretanje stanovništva (migracije prema uzroku, dometu i trajanju) - uspoređuje prostore s različitim trendovima općega kretanja stanovništva - analizira demografske strukture (biološka, obrazovna, gospodarska, nacionalna, vjerska, jezična) |
Objašnjava razmještaj i kretanje broja stanovnika te gustoću naseljenosti, odrednice prirodnoga kretanja stanovništva, vrste migracija prema uzroku, dometu i trajanju te demografske strukture. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*Učenik uspoređuje demografski razvoj država različitoga stupnja gospodarske razvijenosti (po jedan primjer visoko razvijene, srednje razvijene i slabije razvijene države), koristeći podatke o stopama rodnosti, stopama smrtnosti, prirodnoj promjeni i ukupnoj promjeni broja stanovnika. Primjer visoko razvijene i srednje razvijene države može biti iz Europe, a slabije razvijene države iz Afrike (npr. Niger). Demografski razvoj uspoređuje s teorijom demografske tranzicije.Važno je uočiti odstupanje slabije razvijenih država Afrike od teorije demografske tranzicije. Učenik razvija odgovornost uvažavanja različitosti te poštivanja, razumijevanja i suradnje među svim ljudima, bez obzira na dobne, spolne, obrazovne, gospodarske, nacionalne, vjerske i jezične razlike. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
OŠ GEO B.2.2. Učenik analizira uzroke i posljedice suvremenih demografskih procesa na lokalnoj, nacionalnoj i svjetskoj razini s pomoću tablica, grafičkih prikaza i geografske karte.* |
- uspoređuje i analizira očekivano trajanje života u različitim dijelovima svijeta - analizira tipove i mjere populacijskih politika (eugenička, redistributivna, restriktivna i ekspanzivna) i kritički ih prosuđuje - analizira utjecaj pojedinih demografskih struktura i procesa na gospodarski i prostorni razvoj - analizira uzroke i posljedice suvremenih migracija radne snage** |
Objašnjava tipove populacijskih politika, uzroke i posljedice suvremenih demografskih procesa u Hrvatskoj i svijetu te na primjerima objašnjava očekivano trajanje života u različitim dijelovima svijeta. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
* Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj. ** Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO B.2.3. Učenik analizira i uspoređuje morfološku i funkcionalnu strukturu naselja te uspoređuje obilježja i funkcije ruralnih i urbanih naselja u Hrvatskoj. |
- navodi različite kriterije za određivanje gradskih naselja i prosuđuje njihovu primjenu - analizira funkcionalnu i morfološku strukturu naselja - uspoređuje funkcije naselja u kojemu živi s ostalim naseljima u zavičaju |
Prosuđuje primjenu različitih kriterija za određivanje gradskih naselja, opisuje funkcionalnu i morfološku strukturu naselja u Hrvatskoj. |
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO B.2.4. Učenik istražuje nodalno- funkcionalnu organizaciju Hrvatske. |
- uspoređuje hijerarhijsku strukturu naselja (subregionalne, regionalne, makroregionalne i mikroregionalne centre u Hrvatskoj) - analizira funkcionalnu strukturu naselja u kojemu živi (funkcija rada, centralne funkcije) - istražuje nodalno- funkcionalnu organizaciju prostora u kojemu živi |
Objašnjava hijerarhijsku i funkcionalnu strukturu naselja u prostoru u kojemu živi.
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO B.2.5. Učenik analizira razvoj urbanih naselja, promjenu njihove prostorne i socioekonomske strukture. |
- opisuje etape urbanizacije - analizira i uspoređuje razvoj urbanih naselja, njihovu prostornu i socioekonomsku strukturu - analizira promjenu funkcionalne i morfološke strukture naselja* - uspoređuje obilježja osnovnih kulturno -genetskih tipova gradova |
Opisuje razvoj urbanih naselja, njihovu prostornu i socioekonomsku strukturu i obilježja osnovnih kulturno- genetskih tipova gradova. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*Grad Solin primjer je funkcionalne transformacije naselja od antike do danas pa može biti tema istraživanja njegovih uspona i padova u prostoru i vremenu. Od velikoga gradskog središta i sjedišta antičke provincije, naselje je u srednjem vijeku izgubilo funkcije koje je u međuvremenu preuzeo Split, a donekle i Klis.Učenici mogu na primjeru Solina istraživati promjene granice katastarskih općina Solina i Klisa, koje danas na nekim dijelovima prolaze samim središtem Solina što izaziva upravne prijepore i probleme. Snažna prostorna i gospodarska preobrazba Solina događa se sredinom XX. stoljeća kada postaje izrazito industrijsko područje. Predmet istraživanja svakako trebaju biti pretpostavke toga razvoja zasnovane na prirodnim i demografskim resursima. Također treba istražiti posljedice industrijalizacije na okoliš, prostorne promjene i odnos prema kulturno-povijesnoj baštini. U tom razdoblju Solin je bio prigradsko naselje u sastavu tadašnje Općine Split pa se mogu analizirati posljedice takve upravno-političke podjele. Istraživanje uzroka funkcionalne transformacije grada, koja je počela uspostavom samostalne hrvatske države, trebalo bi dati odgovor o današnjem izgledu i funkcijama Solina. Učenici će to potkrijepiti primjerima odnosa prema okolišu, demografskim pokazateljima, infrastrukturnim promjenama te upravnim i gospodarskim procesima. Teme istraživanja mogu biti gospodarski potencijali temeljeni na održivom razvoju (antička Salona, vjerski turizam, vodni resursi rijeke Jadro, očuvanost prirodno-geografskog krajolika na prostoru naselja Blaca). Rezultati istraživanja vezani uz funkcionalnu transformaciju Solina mogu se usporediti sa sličnim primjerima iz RH. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO B.2.6. Učenik istražuje i analizira promjenu čimbenika lokacije gospodarskih djelatnosti. |
- analizira prirodno-geografske i društveno-geografske čimbenike lokacije gospodarskih djelatnosti na različitim primjerima iz Hrvatske i svijeta - analizira promjenu važnosti pojedinih čimbenika lokacije - analizira i istražuje održivi razvoj prostora u kojemu živi s obzirom na lokaciju gospodarskih djelatnosti* |
Objašnjava prirodno- geografske i društveno- geografske čimbenike lokacije gospodarskih djelatnosti i promjenu njihove važnosti na primjerima iz Hrvatske i svijeta. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO B.2.7. Učenik analizira i uspoređuje različite pokazatelje razvijenosti na svim prostornim razinama. |
- analizira strukturu gospodarstva u zavičaju, Hrvatskoj, Europi i svijetu (prema udjelu zaposlenih i dohotku prema sektorima djelatnosti) - uspoređuje važnost pojedinih sektora djelatnosti - navodi, analizira i kritički raspravlja o gospodarskim i socioekonomskim pokazateljima razvijenosti |
Objašnjava strukturu gospodarstva u zavičaju, Hrvatskoj, Europi i svijetu, opisuje gospodarske i socioekonomske pokazatelje razvijenosti te uspoređuje važnost pojedinih sektora djelatnosti. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*Učenik analizira pojedine pokazatelje razvijenosti. Uspoređuje udio zaposlenih u četiri sektora djelatnosti s udjelom sektora u ukupnom BDP-u. Pritom treba voditi računa da statistika prati tri sektora djelatnosti: primarni (poljoprivreda i gospodarenje sirovinama), sekundarni (proizvodni) i tercijarni (uslužni), a u tercijarni se pribraja i kvartarni sektor (istraživanje i ekonomije temeljene na znanju). Učenik analizira vrijednosti bruto nacionalnoga proizvoda po državama, definirajući BNP kao ukupnu tržišnu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom godine, koje proizvode domaći čimbenici bez obzira na to nalaze li se u zemlji ili inozemstvu. Razlikuje pojmove bruto nacionalni proizvod (BNP) i bruto domaći proizvod (BDP), pri čemu BDP definira kao ukupnu tržišnu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom godine, bez obzira na to tko posjeduje kapital i rad koji se koristi u proizvodnji tih dobara. Učenik analizira odabrane pokazatelje gospodarske razvijenosti koristeći se dostupnim podatcima Svjetske banke. Indeksi svjetskoga razvoja obuhvaćaju više od 800 indikatora podijeljenih u 20 kategorija. Kao posebno bitna kategorija izdvaja se HDI (human development index ili indeks ljudskoga razvoja) koji je agregirani indeks nastao zbrajanjem očekivanoga trajanja života prilikom rođenja, prosječnoga broja godina obrazovanja (osoba u dobi od 25 godina), očekivanoga trajanja školovanja (za djecu koja ulaze u sustav obrazovanja) te BNP-a po stanovniku (prema paritetu kupovne moći). |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO B.C.2.8. Učenik analizira strukturu, rezerve i prostorni raspored energetskih izvora i mineralnih sirovina, prepoznaje važnost sirovina i energije za gospodarski razvoj. |
- razlikuje i objašnjava važnost resursa i sirovina - uz pomoć geografske karte analizira prostorni raspored neobnovljivih i obnovljivih izvora energije - argumentirano raspravlja o važnosti i obvezi korištenja obnovljivih izvora energije te zauzima stav o njihovu korištenju* - analizira energetske potencijale, proizvodnju i potrošnju električne energije u zavičaju i Hrvatskoj - uspoređuje proizvodnju i potrošnju energije u Hrvatskoj s odabranim državama u Europi i svijetu |
Objašnjava važnost energetskih izvora i sirovina, strukturu, rezerve i prostorni raspored, energetske potencijale, proizvodnju i potrošnju električne energije u zavičaju i Hrvatskoj. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO B.2.9. Učenik analizira razvoj, obilježja, prostorni raspored i značenje industrije. |
- objašnjava pojavu industrijalizacije, deindustrijalizacije i reindustrijalizacije na primjerima - razlikuje stare i nove industrije - opisuje stare i nove industrijske prostore i pokazuje ih na geografskoj karti - analizira obilježja i navodi primjere industrija visokih tehnologija u svijetu i Hrvatskoj - uspoređuje prostorni raspored tehnoloških parkova i tehnopolisa u svijetu - analizira značenje industrije za gospodarski razvoj, uspoređujući podatke o industrijskoj proizvodnji, broju zaposlenih u industriji i udjelu u BDP-u na primjeru Hrvatske i odabranih država |
Objašnjava pojavu industrijalizacije, deindustrijalizacije i reindustrijalizacije, razlikuje stare i nove industrije, opisuje stare i nove industrijske prostore, navodi obilježja tehnoloških parkova te primjere pokazuje na geografskoj karti. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Povijest. |
||
3. Održivost |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO C.2.1. Učenik opisuje različite načine korištenja i zbrinjavanja otpada te u njima aktivno sudjeluje. |
- objašnjava važnost ponovnoga korištenja, smanjivanja, recikliranja i promjena načina korištenja otpada - analizira probleme gospodarenja otpadom u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu* - samostalno i u skupini planira, organizira i provodi akciju zbrinjavanja otpada u školi i/ili zavičaju** |
Objašnjava važnost ponovnoga korištenja, smanjivanja, recikliranja i promjena načina korištenja otpada, opisuje probleme gospodarenja otpadom u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*, **Ostvaruju se očekivanja međupredmetne teme Održivi razvoj. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO A.B.C.2.2. Učenik primjenjuje geografska znanja i vještine u rješavanju pitanja iz svakodnevnoga života vezanih uz prostorno planiranje kroz istraživački rad. |
-navodi osnovnu funkciju zemljišne knjige (gruntovnice) i katastra te razlikuje katastarsku općinu od katastarske čestice - navodi ciljeve i načela prostornoga uređenja Hrvatske u skladu s važećim zakonskim odredbama - na odabranim primjerima opisuje proceduru provedbe zahvata u prostoru, primjenjujući geografska znanja i vještine - služi se informacijskim sustavom prostornoga uređenja (ISPU) -služi se preglednikom katastarskih podataka za pronalazak katastarskih čestica na katastarskom planu -upotrebljava aplikaciju za pregled zemljišnih knjiga |
Razlikuje zemljišnu knjigu (gruntovnicu) od katastra, razlikuje katastarsku općinu od katastarske čestice te opisuje proceduru provedbe zahvata u prostoru u skladu s važećim zakonskim odredbama.
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo. Ideje za istraživanje: uz pomoć preglednika katastarskih podataka pronaći katastarsku česticu na prostoru zavičaja, pogodnu za gradnju zamišljenoga objekta; istražiti kome katastarska čestica pripada te može li se kupiti i nad njom ostvariti vlasništvo; istražiti što je sve potrebno učiniti da bi se ostvarilo pravo gradnje zamišljenog objekta u skladu s važećim zakonskim odredbama. U ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, i kada to izrijekom nije navedeno u pojedinom ishodu, učenik se koristi IKT-om, geografskim grafičkim metodama te geografskom kartom za sadržaje koji se mogu pokazati na njoj. Ostvaruju se očekivanja međupredmetne teme Uporaba IKT-a. Učenik će tijekom godine provesti terensko istraživanje i pripremiti istraživački rad. Odabrana tema treba biti na lokalnoj razini i vezana uz neki od sadržaja koji se obrađuju tijekom godine. Istraživački terenski rad temelji se na podatcima prikupljenima intervjuom ili anketom, mjerenjima ili brojanjem (npr. brojanje prometa), izradi jednostavne karte sa svim njezinim elementima (mjerilo, pravac sjevera, tumač, okvir). Učenici mogu pristupiti prikupljanju podataka u timu, ali svaki od njih samostalno obrađuje podatke, analizira ih te predaje svoj istraživački rad koji se ocjenjuje. Primjeri tema: -popis stanovništva u ulici/zgradi -prirodno kretanje stanovništva u odabranome mjestu -prostorno kretanje stanovnika odabrane ulice -faze urbanizacije na primjeru odabranoga grada -funkcionalna struktura odabranoga grada -potrošnja energije u odabranoj ulici, zgradi ili kućanstvu -sudjelovanje u akciji sakupljanja otpada |
||
|
Srednja škola Geografija 3. razred – 70 sati godišnje (nastavni plan 70+70+70+70)
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO B.3.6.* Učenik istražuje suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici te uspoređuje promjene u gradovima u Hrvatskoj i svijetu. |
- istražuje suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici u zavičaju i Hrvatskoj uz pomoć dostupne literature i terenskoga rada - analizira i uspoređuje socioekonomske polarizacije u gradovima i gradskim četvrtima* - uspoređuje na odabranim primjerima funkcije i probleme (komunalne i infrastrukturne) megagradova i supergradova |
Razlikuje i navodi primjere supergradova i megagradova, pokazuje ih na geografskoj karti te objašnjava njihovu ulogu na nacionalnoj i globalnoj razini. |
*Učenik će s pomoću podataka, planova gradova ili tematskih karata analizirati socioekonomsku strukturu (ekonomska struktura, starost stanovništva) gradskih četvrti odabranoga grada.
|
||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
**Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj. |
||
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
|
SŠ GEO A.B.3.7.* Učenik istražuje demografsku sliku Hrvatske, obrazlaže demografsku (ne)održivost te argumentirano iznosi vlastite prijedloge mjera populacijske politike.
|
- objašnjava provedbu, sadržaj i značenje popisa stanovništva - uspoređuje promjenu broja stanovnika RH i upravno-teritorijalnih jedinica po popisnim godinama - izrađuje i analizira tematsku kartu gustoće naseljenosti RH po županijama, izdvaja područja različite naseljenosti te obrazlaže najvažnije razloge neravnomjerne naseljenosti - objašnjava utjecaj migracija na promjenu broja stanovnika RH - objašnjava specifičnosti demografske tranzicije Hrvatske i posljedice za demografsku održivost - analizira promjenu biološke strukture te objašnjava posljedice senilizacije na održivost - objašnjava problematiku polarizacije naseljenosti - kritički vrednuje mjere populacijske politike i predlaže mjere demografske obnove |
Prikuplja odgovarajuće demografske podatke koristeći se digitalnim bazama podataka te ih samostalno interpretira. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Održivi razvoj te Građanski odgoj i obrazovanje. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO B.C.3.1.* Učenik analizira održivo upravljanje resursima mora i podmorja s primjerima iz svijeta i Hrvatske.
|
- opisuje iskorištavanje i mogućnosti iskorištavanja mora i podmorja kao izvora energije i hrane - opisuje zakonsku regulativu u iskorištavanju mora i podmorja s primjerima iz svijeta i Hrvatske - objašnjava ekonomsku ulogu kontinentskog plićaka - analizira važnost off-shore vađenja rudnoga bogatstva te opisuje glavna ograničenja i opasnosti - analizira važnost i održivost morskoga ribarstva i marikulture - opisuje obilježja i posljedice El Niña - objašnjava ekološku ulogu i vrijednost koraljnih grebena i mangrova, njihovu ugroženost i potrebu zaštite - objašnjava potrebu i mogućnosti zakonske zaštite dijelova mora i podmorja na primjeru Hrvatske |
Opisuje značajke off-shore vađenja rudnoga bogatstva, objašnjava važnost iskorištavanja mora i podmorja te mogućnosti njihove zakonske zaštite. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj. |
||
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
|
SŠ GEO B.C.3.2. Učenik analizira grad kao organizirani sustav, istražuje uzroke temperaturnih razlika u gradu te predlaže načine i mjere održivoga razvoja gradova.
|
-opisuje elemente gradskoga sustava (prometni sustav, zbrinjavanje otpada, energetski sustav, namjena površina) - istražuje uzroke i posljedice postojanja gradske mikroklime * - razlikuje obilježja pametnoga, uključivoga i održivoga grada ** - identificira elemente održivoga grada (okolišna, gospodarska i demografska održivost) na primjeru grada u zavičaju |
Objašnjava probleme gradskih sustava kroz gubitak energije, promet, otpad i prenaseljenost te identificira elemente održivoga grada. |
Sadržaji
**Učenik razlikuje pojmove pametni grad, održivi grad i uključivi grad. Pametni grad podrazumijeva urbani prostor koji karakterizira održivi ekonomski razvoj i povećanje kvalitete života zbog ulaganja u infrastrukturu, ljudski kapital, društveni kapital te IKT infrastrukturu. Pametni grad podrazumijeva optimizaciju dostupnih i novih izvora kroz razvoj i primjenu novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Pametni grad čini: pametna ekonomija, pametna mobilnost, pametna uprava, pametan okoliš, pametno stanovanje i pametno stanovništvo. Uključivi grad je onaj grad u kojemu proces razvoja uključuje sve skupine stanovništva i organizacija te je problem marginaliziranosti sveden na najmanju moguću mjeru. Uključivi grad pretpostavlja aktivno i odgovorno sudjelovanje svih građana. Održivi grad je onaj grad u kojemu se povećava kvaliteta života, uključujući ekološku, kulturnu, političku, institucionalnu, socijalnu i ekonomsku komponentu bez opterećivanja budućih generacija narušavanjem prirodnih elemenata ili povećanjem financijskih davanja. |
||
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj. *Učenik istražuje mikroklimu ili toplinski otok odabranoga naselja ili grada Zagreba koristeći se podatcima DHMZ-a i/ili škola uključenih u GLOBE program. Kako bi odredili postojanje toplinskoga otoka grada, treba izabrati najmanje dvije lokacije na kojima će se mjeriti temperatura. Jedna lokacija treba biti na izgrađenom prostoru, a druga u ruralnoj okolici grada. Mjerenja treba vršiti u isto vrijeme tijekom nekoliko dana na svim lokacijama istodobno te izračunati prosječnu vrijednost temperature na svakoj lokaciji. Preporuča se mjeriti temperaturu u zimskim mjesecima te u popodnevnim satima. S obzirom na dobivene prosječne temperature, treba odrediti razliku između temperature grada i okolice te utjecaj različitih gradskih površina na gradsku mikroklimu. Ako ne postoji mogućnost za određivanje toplinskoga otoka grada, učenik treba istražiti pojavu gradske mikroklime. Za određivanje gradske mikroklime treba vršiti mjerenja na različitim lokacijama s obzirom na podlogu (stambene zone, parkirališta, parkovi, ulice...). Mjerenja treba vršiti u isto vrijeme tijekom nekoliko dana na svim lokacijama istodobno te izračunati prosječnu vrijednost temperature na svakoj lokaciji. Preporuča se mjeriti temperaturu u zimskim mjesecima te u popodnevnim satima. S obzirom na dobivene prosječne temperature, treba odrediti razliku između temperature pojedinih dijelova grada prema podlozi te odrediti utjecaj različitih gradskih površina na gradsku mikroklimu.
|
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO C.3.3.* Učenik istražuje i analizira pozitivne i negativne učinke megaprojekata na okoliš te njihovu održivost. |
- opisuje primjere velikih intervencija u prostoru (megaprojekti) - obrazlaže na primjerima društveno-gospodarske učinke gradnje megaprojekata - analizira utjecaj na okoliš i održivost megaprojekata na primjerima iz Hrvatske i svijeta* |
Objašnjava na primjerima društveno-gospodarske učinke gradnje megaprojekata. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj. *Učenik će istražiti utjecaj po jednoga hidroenergetskog megaprojekta iz Hrvatske (npr. sustav HE na Cetini ili na Dravi) i iz svijeta (npr. HE Tri klanca u Kini), a preporučuju se i drugi primjeri: irigacijski megaprojekti, umjetni otoci, polderi i dr. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO B.C.3.4. Učenik istražuje uzroke i raspravlja o posljedicama tehnoloških zatajenja na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš na primjerima iz Hrvatske i svijeta. |
- analizira industrijske, prometne, nuklearne, energetske i informatičke havarije - istražuje pozitivne i negativne učinke primjene tehnologije na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš - pretpostavlja moguće posljedice zatajenja tehnologije za okoliš i prostornu organizaciju |
Uspoređuje posljedice tehnoloških prijetnji na primjerima izlijevanja nafte, nuklearnih havarija i kontaminacije vode i tla. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj. Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Sociologija. |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO C.3.5.* Učenik analizira važnost održivoga razvoja na primjerima iz zavičaja i Hrvatske. |
- objašnjava važnost i načine gospodarenja otpadom - opisuje važnost i načine pročišćavanja otpadnih voda - obrazlaže potrebe i opisuje primjere ekoremedijacije (npr. odlagališta otpada, kamenoloma, rijeka)* - obrazlaže važnost energetske održivosti - objašnjava problematiku zbrinjavanja nuklearnoga otpada na primjeru NE Krško - objašnjava važnost održivoga razvoja turizma s aspekta kapaciteta prirodne osnove** - analizira ekološko stanje u zavičaju s aspekta održivoga razvoja - uspoređuje ekološko stanje u zavičaju s primjerima održivoga razvoja u Hrvatskoj i svijetu |
Obrazlaže važnost održivoga razvoja i energetske održivosti te objašnjava problematiku zbrinjavanja nuklearnoga otpada na primjeru NE Krško. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj. *Primjeri ekoremedijacije mogu biti zanimljivi učenicima. Za razumijevanje toga procesa treba sagledati uzroke koji su doveli do onečišćenja i degradacije, pa i devastacije prirodnoga krajolika te mjere i postupke koji se poduzimaju da se u okolišu uspostavi stanje ekološke ravnoteže. Iako u svijetu ima mnogo primjera narušavanja takve ravnoteže, još uvijek je premalo primjera njihove uspješne ekoremedijacije. Jedan od pozitivnih primjera zasigurno je napor koji je uložila kompanija Cemex, trenutačni vlasnik kamenoloma i tvornica na graničnom području Solina i Kaštela. Kako bi se učenicima približio koncept ekoremedijacije, mogu na ovome primjeru najprije istraživati prostorni obuhvat kamenoloma, usporediti dio u kojemu se još uvijek eksploatiraju lapor i vapnenac s dijelom u kojemu je iskorišavanje završeno, potom mogu istražiti uzroke koji su doveli do devastacije te opisati stanje u okolišu prije početka sanacije. Učenici trebaju otkriti mjere koje su poduzete (npr. sastav tla kojim se nasipavao napušteni dio kamenoloma, vrsta drveća koje je zasađeno na obnovljenoj površini). **Razvoj turizma temelji se uglavnom na očuvanoj prirodnoj osnovi pa je izuzetno važno voditi računa o kapacitetu koji priroda može izdržati s obzirom na stalna očekivanja rasta broja turista, noćenja i prihoda. Za objašnjavanje ovoga problema može poslužiti nekoliko primjera iz Hrvatske: a. planiranja gradnja terena za golf na Srđu iznad Dubrovnika; učenici mogu prikupljati podatke o potrebnoj infrastrukturi za golf, izvorima vode na širem prostoru i krškom reljefu b. prostor NP-a Kornati u kojem se, osim problema ograničenosti kapaciteta za plovidbu, mogu razmatrati i problemi vezani uz otpad, vodoopskrbu i odvodnju c. kapaciteti prihvata kruzera u luci Gruž i turista u samome Dubrovniku d. problem dnevnoga kapaciteta na Plitvičkim jezerima vezan uz broj turista, posebno u ljetnim mjesecima e. problemi kapaciteta prihvata turista/penjača u Alpama i Himalaji - (ne)zbrinjavanje otpada Ostvaruje se očekivanje C. 5. 3 međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje (preporuke za ostvarivanje: organizirati terenski i istraživački rad (terenski tjedan) o zaštiti prirodnih i kulturnih bogatstava).
NAPOMENA *Ishodi označeni * obvezno se ostvaruju u nastavnim planovima i programima s 35 sati u trećem razredu. U ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, i kada to izrijekom nije navedeno u pojedinom ishodu, učenik se koristi IKT-om, geografskim grafičkim metodama te geografskom kartom za sadržaje koji se mogu pokazati na njoj. Ostvaruju se očekivanja međupredmetne teme Uporaba IKT-a. Učenik će tijekom godine napisati najmanje jedan raspravljački esej. Odabrana tema može biti na globalnoj razini, ali je treba usporediti s lokalnom razinom i vezati uz neki od sadržaja koji se obrađuju tijekom godine. Istraživački rad temelji se na podatcima prikupljenima na internetu ili u literaturi te vlastitim opažanjem na lokalnoj razini. Učenici samostalno obrađuju podatke, analiziraju ih i rezultate predstavljaju u obliku eseja koji se ocjenjuje prema bodovnom pragu. Primjeri tema: ● Kako čovjek utječe na globalno zatopljenje i klimatske promjene ● Postoji li toplinski otok u odabranom gradu ● Održivi grad ● Kako je odabrano tehnološko zatajenje utjecalo na određeni okoliš/grad/prostor ● Socioekonomska polarizacija u odabranom gradu |
Srednja škola Geografija 4. razred – 70 sati godišnje (nastavni plan 70+70+70+70)
C. Održivost |
||
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
SŠ GEO C.4.1. Učenik istražuje važnost poljoprivrede te analizira neravnomjernu dostupnost hrane u svijetu. |
- analizira prirodn-ogeografske i društveno-geografske čimbenike koji utječu na razvoj i mogućnosti različitih oblika poljoprivredne proizvodnje - uspoređuje najveće proizvođače i izvoznike/uvoznike glavnih prehrambenih poljoprivrednih proizvoda prema statističkim podatcima FAO-a - analizira globalnu dostupnost hrane i načine rješavanja problema pothranjenosti i gladi u svijetu - raspravlja o primjeni suvremenih tehnologija u proizvodnji hrane* - raspravlja o održivoj poljoprivredi** |
Uspoređuje najveće proizvođače i izvoznike/uvoznike glavnih prehrambenih poljoprivrednih proizvoda prema statističkim podatcima FAO-a. |
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
*Učenik istražuje i kritički prosuđuje o problemima primjene modernih tehnologija u proizvodnji hrane. Budući da je proizvodnja hrane izuzetno važna za zdravlje ljudi, treba kritički prosuđivati poštovanje etičkih načela (poštovanje roka karence i roka trajanja upotrebe proizvoda, vjerodostojnost deklaracije, uloga velikih kompanija u izvozu nekvalitetnih prehrambenih proizvoda). Predmet istraživanja i kritičkoga prosuđivanja su i teme vezane uz primjenu biotehnologija, od primjene antibiotika u modernom stočarstvu, GMO-a, umjetnih gnojiva, pesticida i hormona do kloniranja životinja. Učenik ili skupina istražuje i uspoređuje prikupljene podatke vezane uz porast broja stanovnika i porast proizvodnje glavnih prehrambenih proizvoda (žitarice, mlijeko, meso) u Hrvatskoj i svijetu te kritički prosuđuje o posljedicama toga porasta. Tema istraživanja mogu biti i posljedice primjene teške mehanizacije i prevelikoga iscrpljivanja tla zbog intenzivnoga iskorištavanja. **Učenik raspravlja i o svom mogućem doprinosu održivosti promjenom navika, npr. racionalna kupnja i potrošnja hrane. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj.
NAPOMENA U ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, i kada to izrijekom nije navedeno u pojedinom ishodu, učenik se koristi IKT-om, geografskim grafičkim metodama te geografskom kartom za sadržaje koji se mogu pokazati na njoj. Ostvaruju se očekivanja međupredmetne teme Uporaba IKT-a. Učenici tijekom godine provode istraživački terenski rad, temeljen na problematici vezanoj uz lokalnu razinu. Primjeri tema vezani uz: ● Turizam – Kako razvoj turizma utječe na morfologiju naselja? Koje su mogućnosti razvoja selektivnoga oblika turizma (u naselju X/zavičaju/regiji…)? Kako turizam utječe na ponudu trgovina i njihovo radno vrijeme u gradu Y? ● Globalizaciju – Primjeri utjecaja globalizacije na identitet (osobni, zajednice). ● Promet – Postojanje i korištenje biciklističkih staza/parkirnih mjesta/garaža u odabranome gradu. ● Slobodno vrijeme – Rekreacijska zona grada X; Na koji način trgovine privlače kupce; Zelene površine u urbanom planiranju. ● Zdravlje i slobodno vrijeme – Na koji način stanovnici ulice XY koriste slobodno vrijeme? ● Poljoprivredu – Poslovanje OPG-a X i njegova održivost. |
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Kao znanost u interdisciplinarnim područjima znanosti, geografija je mosna znanost koja povezuje prirodno i društveno područje znanosti. Ona pridonosi razvoju generičkih kompetencija u odgojno-obrazovnim područjima kurikuluma, međupredmetnim temama i nastavnim predmetima, što je vidljivo u odgojno-obrazovnim ciljevima, ishodima i sadržajima učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Geografija. Svojim sadržajima iz fizičke i društvene geografije te njihovom povezanošću Geografija pridonosi razvoju kritičkoga mišljenja te osobnom i socijalnom razvoju. Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i suvremenih kartografskih alata pridonosi razvoju informacijske i digitalne pismenosti.
Geografija ostvaruje povezanost sa svim područjima kurikuluma, što je čini jedinstvenim nastavnim predmetom. Fizička geografija, zajedno s fizikom, kemijom i biologijom, pridonosi razvoju korištenja prirodoslovnih znanja, prepoznavanju prirodoslovnih pitanja i donošenju zaključaka temeljenih na dokazima. Društvena geografija velikim dijelom sudjeluje u ostvarivanju očekivanja društveno-humanističkoga područja te pridonosi proučavanju povijesnoga razvoja određenoga područja i objašnjavanju uzročno-posljedičnih veza i procesa. Značajan je doprinos Geografije nastavnim predmetima Sociologija, Politika i gospodarstvo u razumijevanju sadržaja u domenama Politička pismenost, Ekonomska pismenost te Potencijali i odgovornost kroz detaljniju obradu pojedinih sadržaja na fenomenološkoj razini. Geografija pridonosi Povijesti dajući prostorni kontekst u objašnjavanju uzročno-posljedičnih veza i procesa. Geografija doprinosi razvoju svih oblika mišljenja, a posebno prostornog, što učenicima olakšava razumijevanje sadržaja u domeni Oblik i prostor u Matematici, a matematička znanja i vještine primjenjuju se u rješavanju prostornih problema u geografiji. Koristeći geografska imena i znanstveno utemeljenu terminologiju, Geografija pridonosi razvoju jezično-komunikacijskoga područja. Geografija je povezana s tehničkim i informatičkim područjem koristeći suvremenu informacijsku i komunikacijsku tehnologiju pri provedbi istraživanja, analizi i prezentaciji rezultata te korištenju suvremenih alata poput GIS-a. Izrada grafičkih prikaza i tematskih karata te različiti vizualni oblici prezentiranja istraživačkoga rada povezuju Geografiju s umjetničkim područjem. Geografija pridonosi tjelesnom i zdravstvenom području razvojem vještine orijentacije i kretanja u prostoru.
Također Geografija pridonosi ostvarenju odabranih odgojno-obrazovnih očekivanja svih međupredmetnih tema. Razvijanjem svijesti o ograničenosti izvora energije i sirovina te potrebe za održivim upravljanjem prostorom Geografija u sklopu koncepta Održivosti pridonosi ostvarivanju očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj. Ostvarivanjem ishoda poput analize utjecaja globalizacije na nacionalni identitet i suverenitet drugih, Geografija pridonosi realizaciji očekivanja međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje te Osobni i socijalni razvoj. Objašnjavanjem čimbenika razvoja i lokacije pojedinih aktivnosti Geografija pridonosi realizaciji očekivanja međupredmetne teme Poduzetništvo. Ostvarivanju očekivanja međupredmetne teme Zdravlje Geografija pridonosi analizom utjecaja prirodno-geografskih i društveno-geografskih čimbenika na širenje bolesti i kvalitetu zdravlja te analizom neravnomjerne dostupnosti hrane u svijetu. Spoznajama o tome kako prikupljati, odabirati, organizirati, prezentirati te efikasno koristiti informacije s ciljem rješavanja prostornih problema Geografija pridonosi ostvarivanju očekivanja međupredmetne teme Učiti kako učiti.
Sl.2. Povezanost Geografije s odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i nastavnim predmetima
F. Učenje i poučavanje predmeta
Glavna načela u učenju i poučavanju Geografije usmjerena su prema razvoju učenika kao cjelovitih osoba, pri čemu su učenici aktivni dionici u procesu učenja. Učenicima se postavljaju visoka očekivanja prilagođena njihovoj dobi i kognitivnim mogućnostima, koja ih trebaju osposobiti za cjeloživotno učenje te aktivno sudjelovanje u životu lokalne, nacionalne i globalne zajednice.
Iskustva učenja
Ciljevi učenja i poučavanja Geografije ostvaruju se uz pomoć geografskih koncepata i u sklopu njih definiranih odgojno-obrazovnih ishoda. Poučavanjem temeljenim na konceptima kod učenika se razvija sposobnost razumijevanja Zemljinih sustava, njihovih sadržaja, odnosa, ovisnosti i odraza nastalih prožimanjem prirodnih i/ili društvenih elemenata s ciljem predviđanja, planiranja i donošenja dalekosežnih odluka. Učenici uče pristupati svijetu poglavito kroz prostornu perspektivu, utvrđivanjem zakonitosti u prostoru i definiranjem određenih prostorno-vremenskih modela s ciljem funkcionalne organizacije prostora za potrebe ljudskih zajednica, poštujući potrebe očuvanja okoliša za buduće generacije i druge vrste živoga svijeta. U procesu učenja i poučavanja Geografije kod učenika se razvija istraživački pristup proučavanju prostora, omogućava se sustavno provođenje istraživanja, primjena geografskih metoda, ključnih koncepata i prostorno-vremenskih modela.
U učenju i poučavanju Geografije primjenjuje se kompetencijski pristup. Razvoj geografskih kompetencija odvija se postupno tijekom osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja, što potvrđuju sve složeniji odgojno-obrazovni ishodi definirani u pojedinim konceptima. Prostorni obuhvat kao specifičan geografski koncept poučava se primjenom načela od bližega prema daljem.
Učenje i poučavanje treba biti u znaku aktivnoga učenja koje omogućava razvijanje ne samo geografskih nego i metodičkih, komunikacijskih i socijalnih kompetencija učenika. Učenicima trebaju biti na raspolaganju različiti izvori znanja (tekstualni, grafički…) te tehnika i tehnologija kako bi ih učili svrhovito odabirati i prikladno koristiti. Aktivnom učenju treba pridonijeti primjena načela slobodnoga izbora organizacijskih oblika rada, strategija učenja i izbora sadržaja učenja, što bi moglo rezultirati većom motivacijom i višom razinom usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Stare postulate slušaj, pamti, ponovi valja zamijeniti postulatima istraži, promisli, stvori nešto novo.
Uloga učitelja
Tradicionalna uloga učitelja kao prenositelja znanja u suvremeno se doba transformira u ulogu medijatora i voditelja procesa učenja te suradnika i mentora. Ovakva uloga učitelja Geografije implicira veću kreativnost u planiranju poučavanja te primjenu odgovarajućih strategija učenja i poučavanja u vođenju učenika kroz proces aktivnog učenja, a s ciljem ostvarivanja visoke razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
Učitelj treba učenicima pružiti emocionalnu, socijalnu i intelektualnu podršku, a odnos između njega i učenika mora biti suradnički i fleksibilan s jasno određenim pravilima rada, ponašanja i međusobnoga uvažavanja. Važna uloga učitelja je i praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje. Učitelj treba pružiti potpunu i pravodobnu informaciju o uspješnosti učenja i napretku učenika s ciljem njegova usmjeravanja u tom procesu, ali i kao poticaj i ohrabrenje kako bi se povećalo samopoštovanje i uspješnost kao važni preduvjeti individualnoga napretka. Radi ostvarivanja potencijala svakog učenika individualizacija poučavanja izuzetno je važna jer učenici odgojno-obrazovne ishode svladavaju različitim tempom, imaju različite mogućnosti, interese i sposobnosti te razine predznanja.
Materijali i izvori
U učenju geografije koriste se udžbenik, atlas i radna bilježnica te brojni drugi različiti analogni i digitalni materijali i izvori za učenje koji pridonose uspješnijem ostvarenju ishoda i potiču znatiželju. Vizualizacija geografskih sadržaja ostvaruje se korištenjem različitih vrsta geografskih karata, atlasa, modela, uređaja, grafičkih i slikovnih materijala, udžbeničke i ostale literature te brojnih sadržaja i alata u elektroničkom obliku. Tijekom procesa učenja i poučavanja učenici dio materijala i izvora izrađuju i pronalaze samostalno. E-učenje osposobljava učenike za korištenje računalne tehnologije i internetskih izvora kao preduvjeta uspješnoga cjeloživotnog učenja. U višim obrazovnim ciklusima nužno je korištenje GIS-a koji učenicima omogućava interpretaciju i vizualizaciju prostornih organizacija i procesa te lakše uočavanje obrazaca, trendova i problema u prostoru.
Okruženje
Okruženje u kojemu se Geografija poučava i uči treba biti sigurno, ugodno i poticajno. Učionica za Geografiju, u kojoj se odvija najveći dio učenja i poučavanja, treba biti estetski dopadljiva i opremljena različitim nastavnim pomagalima čije korištenje pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda.
Objekt istraživanja geografije je prostor. On je idealno okruženje za njezino učenje i poučavanje i zbog toga se dio učenja i poučavanja treba odvijati na terenu, izvan učionice. Poželjno bi bilo organizirati geografsku promatračnicu u školi ili njezinu okruženju, u kojoj mogu biti smješteni instrumenti potrebni za geografska praćenja i istraživanja, te postaviti meteorološku kućicu. Geografski terenski rad oblik je iskustvenog učenja u kojem se učenici susreću s izvornom stvarnošću. Učeći na terenu, učenici povezuju teorijska znanja s vlastitim iskustvom čime se povećava njihov interes, ali i razvija vještina promatranja neposrednog okoliša te uočavanje uzročno-posljedičnih veza i odnosa koji se u njemu događaju. Vrijednost terenskoga rada povećava se ako se provodi interdisciplinarno jer potiče međupredmetno povezivanje i omogućava sveobuhvatniji doživljaj i razumijevanje prostorne stvarnosti.
Učenje i poučavanje Geografije odvija se i u školskoj knjižnici koja je informacijsko, medijsko i komunikacijsko središte škole. To je prostor koji omogućava samostalno učenje i istraživanje jer učenici imaju pristup različitim izvorima znanja: stručnoj literaturi, referentnoj zbirci, časopisima i raznim digitalnim izvorima. Služenje literaturom i izvorima, pravilno citiranje navoda, jedan je od važnih preduvjeta stjecanja vještina za cjeloživotno učenje koja se prakticira naročito kod pisanja samostalnih, istraživačkih radova. Knjižnica je servis koji omogućava kreativnu suradnju između učenika, školskoga knjižničara i učitelja te korelacijski pristup radu.
Poticajno okruženje za učenje i poučavanje Geografije mogu biti i baštinske ustanove, koje svojim područjem djelovanja koreliraju s ciljevima i ishodima, kao što su: zavičajni/gradski, prirodoslovni, etnografski, tehnički, povijesni i arheološki muzeji te ostali lokaliteti kulturne i prirodne baštine.
Mnogi geografski sadržaji odnose se na prostore koji su znatno udaljeni od prostora života učenika te upotreba IKT-a omogućava vizualan doživljaj svih dijelova svijeta. Jedan od ciljeva učenja i poučavanja Geografije jest osposobiti učenike za djelotvorno korištenje alata digitalne tehnologije s ciljem prikupljanja relevantnih informacija, njihove obrade, analize i pohrane te korištenja za potrebe istraživanja zadanih odgojno-obrazovnim ishodima. Suvremena učionica za nastavni predmet Geografiju trebala bi biti opremljena dovoljnim brojem računala povezanih na internet i sa softverskim programima koji omogućuju implementaciju GIS-a.
Određeno vrijeme
Geografski sadržaji se uče i poučavaju od prvoga ciklusa kroz predmet Priroda i društvo, a od 5. razreda do kraja petoga ciklusa kroz samostalni nastavni predmet Geografiju. U petom razredu Geografija se poučava 52,5 sati, a u ostalim razredima osnovne škole po 70 sati godišnje. U srednjoj školi nastavni plan ovisi o vrsti programa. U gimnazijama se poučava sve četiri godine po 70 sati godišnje, s iznimkom trećega razreda jezične i klasične gimnazije s 35 sati godišnje. U strukovnim školama godišnji nastavni plan Geografije i razredi u kojima se Geografija uči i poučava ovise o tipu škole.
Određivanje vremena potrebnog za realizaciju pojedinih ishoda dio je autonomije učitelja i ovisi o potencijalu razrednog odjela kao cjeline te o interesima, sposobnostima i vještinama učenika da usvoje propisana znanja i razviju vještine za pojedini razred, a treba biti vidljivo kroz godišnji izvedbeni kurikulum koji samostalno izrađuje svaki učitelj.
Grupiranje učenika
Svaki razredni odjel sadrži određene potencijale koje učitelj treba prepoznati i koristiti za uspješnije učenje. Pri planiranju učenja i poučavanja treba voditi računa o razrednom odjelu kao cjelini, ali i o učenicima kao pojedincima koji znanja, vještine i stavove stječu na sebi svojstven način. Učitelj treba osvijestiti da su učenici različiti i svoje poučavanje prilagoditi različitim stilovima učenja. Poučavanje Geografije treba omogućiti suradničko učenje koje pretpostavlja mnoga znanja i vještine potrebne za uspješno buduće uključivanje u svijet rada, a odvija se radom u paru ili skupinama. U suradnji s drugim učenicima pojedinci razvijanju sposobnosti rješavanja problema, logičkoga zaključivanja, kreativno i kritičko razmišljanje te im se pruža mogućnost promatranja situacije iz tuđe perspektive. Radeći u paru ili skupini, učenici razvijaju svoje socijalne i komunikacijske kompetencije te emocionalnu inteligenciju, koje su važne za uspjeh u životu.
Broj učenika u skupini ovisi o složenosti zadatka. Učenike s teškoćama treba uključivati u skupine pazeći da unutar skupine imaju podršku i razumijevanje te im dodijeliti one zadatke kojima će pridonijeti radu skupine.
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Geografija
Tri su osnova pristupa vrednovanju: vrednovanje naučenoga, vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje.
Vrednovanje naučenoga
Vrednovanje naučenoga podrazumijeva procjenu razine usvojenosti znanja, vještina i stavova na kraju određenoga obrazovnog razdoblja u odnosu na kurikulumom definirane odgojno-obrazovne ishode, njihovu razradu i razine usvojenosti. Rezultira ocjenom, a elementi vrednovanja u nastavnom predmetu Geografija u svim su ciklusima geografska znanja, geografsko istraživanje i vještine te kartografska pismenost.
Element geografska znanja obuhvaća činjenično, konceptualno i proceduralno znanje. Činjenično znanje je temelj za razumijevanje geografskih sadržaja, no težište treba staviti na konceptualno i proceduralno znanje koje će omogućiti primjenu znanja u novim situacijama i kreativno rješavanje prostornih problema. Usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda u ovom elementu provjerava se usmenim ispitivanjem i pisanim provjerama, a može i vrednovanjem učeničke mape. Usmeno ispitivanje provodi se kontinuirano tijekom nastavne godine. Pisane provjere sastavlja učitelj i uključuje zadatke otvorenoga i zatvorenog tipa. Zadatci otvorenoga tipa su zadatci s kratkim odgovorima, dopunjavanja i esejskog tipa. Zadatci zatvorenoga tipa su zadatci višestrukog izbora, višestrukih kombinacija, povezivanja, redanja, sređivanja i korekcijski zadatci. Pisane provjere provode se periodično, nakon učenja i poučavanja određene skupine ishoda. Pisano provjeravanje može se provoditi kao dio hibridnoga vrednovanja. Učenička mapa (portfolio) zbirka je sustavno prikupljenih učeničkih radova koji dokumentiraju učenikova ostvarenja i postignuća. Mapu je nužno kronološki organizirati kako bi omogućila evidenciju učeničkoga napretka unutar predviđenoga vremena. Učenicima mape omogućuju kritički osvrt na vlastiti rad i samoprocjenu kao važne postupke u cjeloživotnom učenju i planiranju sljedećih koraka u učenju. Razvijaju i metakognitivno znanje te učenicima omogućuju procjenu širine i dubine vlastita znanja i uvid u prednosti i nedostatke pri obavljanju određenih zadataka. Nužno je da učitelj na početku nastavne godine, u konzultaciji s učenicima, odredi okvirni sadržaj mape te elemente i indikatore koje će primjenjivati pri procjeni kvalitete radova.
Element geografsko istraživanje i vještine obuhvaća geografsko istraživanje i vještine koje su u funkciji njegova ostvarivanja.
To su vještine: opažanja, postavljanja pitanja, planiranja istraživanja; prikupljanja podataka; bilježenja, vrednovanja i predstavljanja podataka; interpretiranja i analiziranja podataka te zaključivanja; komuniciranja rezultata i postupka istraživanja te vještine reflektiranja o provedenom istraživanju. Osim navedenoga, u ovom elementu treba vrednovati grafičke, statističke, matematičke i orijentacijske vještine (orijentiranje s pomoću orijentira, uređaja - kompas, GPS i planova/geografskih karata) koje se razvijaju postupno i ne moraju biti isključivo vezane uz geografsko istraživanje koje učenici provode u određenom razredu.
U elementu kartografska pismenost vrednuje se poznavanje elemenata i sadržaja svih vrsta geografskih karata te interpretacija prostorne organizacije i procesa čitanjem sadržaja geografskih karata. Razvijenost kartografske pismenosti provjerava se usmenim ispitivanjem te pisanim provjerama koje uključuju i slijepe karte.
Vrednovanje za učenje
Vrednovanje za učenje služi unaprjeđivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Učitelji se mogu koristiti ciljanim pitanjima tijekom nastave radi provjere razumijevanja učenika, opažanjima ponašanja tijekom individualnoga, rada u parovima i u skupinama, vođenjem skupnih rasprava, provjerom domaćih zadaća, predstavljanjem učeničkih radova, portfolijem, kratkim pisanim provjerama s ciljem formativnoga vrednovanja te konzultacijama s učenicima tijekom geografskoga istraživačkog rada. Navedene metode i tehnike ne rezultiraju brojčanom ocjenom, nego relevantnim povratnim informacijama učenicima o rezultatima i napredovanju u radu, boljom motivacijom te unaprjeđivanjem procesa učenja.
Vrednovanje kao učenje
Vrednovanje kao učenje razvija kompetenciju “učiti kako učiti”. Implicira da je proces vrednovanja zapravo integriran u sam proces učenja, pri čemu vrednovanje postaje prilika za učenje, za samoanalizu i samovrednovanje. Metode i tehnike u ovom pristupu vrednovanju su razgovori s učenicima, refleksije o učenju (naročito nakon provedenoga istraživanja) i učenička mapa s pomoću koje učenici prate vlastito napredovanje i ostvarivanje ciljeva učenja.
Izvješćivanje
Izvješćivanje je kontinuirana aktivnost koju provodi učitelj, a usmjerena je prema svim dionicima odgojno-obrazovnoga procesa: učenicima, roditeljima, članovima razrednih vijeća te stručnoj službi škole. Kroz kvalitativne osvrte učitelja nastoji se kvalitetnije i detaljnije opisati ukupnost i kvaliteta postignuća učenika u određenom obrazovnom razdoblju. Ti kvalitativni osvrti trebaju dati točan, konkretan i specifičan opis učenikovih dosadašnjih rezultata i napredovanja u predmetu, u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikularnim dokumentima. Izravno izvješćivanje se provodi dijalogom s dionicima dok se neizravno izvješćivanje odnosi na pisane forme (izviješća) upućene zainteresiranim dionicima.
Zaključna ocjena
Zaključna ocjena proizlazi iz sva tri jednakovrijedna elementa vrednovanja naučenoga. Određuje se na temelju usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, uz uvažavanje pokazatelja o učenikovu učenju i napredovanju koje treba kontinuirano bilježiti i obrazlagati baš kao i brojčane ocjene.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
Komentari