A. Vrijeme i prostor

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ POV A.5.1.

Učenik se koristi osnovama mjerenja i računanja vremena, objašnjava obilježja prapovijesti i starog vijeka te ilustrira protok vremena na njemu prikladan način.

Učenik se koristi osnovama mjerenja i računanja vremena. Određuje trajanje desetljeća, stoljeća i tisućljeća i smješta godine u desetljeća, stoljeća i tisućljeća. Upotrebljava odgovarajući rječnik povezan s mjerenjem i računanjem vremena (povijesno razdoblje, era, tisućljeće, stoljeće, desetljeće, prije/poslije Kr…) i poznaje glavna povijesna razdoblja (prapovijest, stari vijek, srednji vijek, novi vijek, najnovije doba). Izrađuje grafičke prikaze tijeka vremena različite složenosti uključujući i one oblikovane uz pomoć različitih digitalnih alata. Navodi, opisuje, objašnjava i uspoređuje temeljna obilježja društava i razdoblja koja proučava te smješta događaje, osobe i pojave u odgovarajuća povijesna razdoblja ili kronološki slijed. Određuje redoslijed zbivanja u povijesnoj pripovijesti različite složenosti koristeći se odgovarajućim rječnikom kojim opisuje tijek vremena.

Navodi ključne vremenske odrednice i  objašnjava zašto se prošlost dijeli na različita razdoblja.  

Smješta godine u desetljeće, stoljeće i tisućljeće.

Opisuje obilježja razdoblja koje proučava te smješta događaje i osobe u odgovarajuća razdoblja.

Određuje redoslijed zbivanja u povijesnoj pripovijesti koristeći se temeljnim pojmovima za opisivanje tijeka vremena.

Izrađuje jednostavne grafičke prikaze tijeka vremena prema uputama.

OŠ POV A.5.2.

Učenik objašnjava međusobni utjecaj prostora i načina života u prapovijesti i starom vijeku te se koristi  kartama za tumačenje povijesnih zbivanja.

Učenik se koristi kartom te uspoređuje i objašnjava  međusobni utjecaj prostora i načina života. Čita povijesne i geografske karte te pokazuje i objašnjava povijesna zbivanja. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte i izrađuje jednostavne tematske karte na zadanoj podlozi.

Koristi se kartom i opisuje međusobni utjecaj prostora i načina života u prošlosti.

Čita povijesne i geografske karte i pokazuje određene prostore povijesnih zbivanja.

Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte prema uputama.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Tijekom petog razreda učenici upoznaju različite načine ilustriranja protoka vremena, te uče kako ih primijeniti u različitim kontekstima (npr. lenta vremena/tablica, slikovna/brojevna crta vremena, digitalna lenta vremena…).

Većina učenika navodi ključne vremenske odrednice i izrađuje jednostavne grafičke prikaze vremena s manjim brojem sastavnica kojima prikazuju jednostavni vremenski niz kao npr. slikovne lente vremena, jednostavne kronološke tablice i jednostavne sheme vremenskog slijeda. Određeni učenici će navoditi i složenije  vremenske odrednice (npr. doba kolonizacije, Periklovo doba, helenizam i sl.)

U ovom ciklusu se od učenika očekuje da su ovladali svakodnevnim pojmovima/razinama za opisivanje tijeka vremena- prije/poslije; prošlost/sadašnjost/budućnost; prethodni, nedavni; sat, dan, tjedan, mjesec, godina, datum; početak; prvi/zadnji; star/nov…

Većina učenika će se pri opisivanju tijeka vremena i redoslijeda zbivanja u povijesnoj pripovijesti koristiti temeljnim pojmovima kao npr. staro/davno, starovjekovni, starije kameno doba, razdoblje, dob, davno prije, desetljeće/ stoljeće/tisućljeće, vladavina pr. Krista, doba kolonizacija, helenizam, doba Kraljevstva, Republike, Carstva...

Učenici određuju redoslijed zbivanja u povijesnoj pripovijesti različite složenosti - od jednostavnog prikaza događaja u kojem je redoslijed zbivanja izravno naveden i koji zahtjeva doslovno razumijevanje teksta do složenijih prikaza koji sadrže višestruke podatke ili paralelna zbivanja i koja zahtjeva interpretativno razumijevanje teksta.

Većina učenika u ovom ciklusu unosi podatke u slijepe karte prema uputama (npr. prapovijesna nalazišta u Hrvatskoj, Gornji i Donji Egipat, grčke kolonije na Jadranu, rimska baština u Hrvatskoj…).

Određeni učenici će uz upute učitelja izrađivati jednostavne tematske karte s manjim brojem podataka i sastavnica na zadanoj podlozi (kartografski prikazi različitih tema npr. prapovijesnih lokaliteta, uzgoja poljoprivrednih kultura, širenja pisma, širenja kršćanstva…)

  B. Uzroci i posljedice

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ POV B.5.1.

Učenik objašnjava uzroke i posljedice prošlih događaja i pojava koje proučava.

Učenik objašnjava i razlikuje  uzrok, povod i posljedicu. Objašnjava uzroke i posljedice na konkretnim primjerima prošlih događaja i pojava koje proučava.  Uočava i objašnjava izravno i neizravno izrečene uzroke, povod i posljedice u povijesnoj pripovijesti različite složenosti. Uočava i izdvaja više od jednog uzroka i posljedice nekog događaja i pojave i daje za to jednostavna objašnjenja.

Objašnjava pojam uzroka, povoda i posljedice.  

Navodi uzroke, povod i posljedice prošlih događaja i pojava u povijesnoj pripovijesti.

Navodi izravno i neizravno izrečene uzroke i posljedice na primjerima prošlih događaja i pojava koje proučava.

Uočava više od jednog uzroka i posljedice nekog događaja i pojave.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Radeći na odabranim primjerima, učenici trebaju izgraditi svoje razumijevanje osnovnih obilježja koncepta uzroka (npr. da odgovaraju na pitanje zašto se nešto dogodilo, koje su posljedice tog događaja, da razlikuju uzroke od posljedica i počnu razlikovati uzroke od povoda). Od učenika se očekuje da objašnjava najvažnije uzroke, povode i posljedice prošlih događaja koji se navode u udžbeniku i radnim materijalima (npr. pojava pisma, Grčko-perzijski ratovi, Aleksandrova osvajanja, širenje kršćanstva, podjela Rimskog Carstva…). Proučavajući primjere, učenici također trebaju spoznati da događaji, pojave i procesi najčešće imaju više uzroka i posljedica.

C. Kontinuiteti i promjene

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ POV C.5.1.

Učenik objašnjava kontinuitete i promjene u razdoblju prapovijesti i starog vijeka.

Učenik objašnjava kontinuitete i promjene u prapovijesti i starom vijeku. Razlikuje što se s vremenom promijenilo, a što je ostalo isto. Objašnjava i analizira kako su pojedinci i skupine mogli utjecati na promjene i iznosi o tome vlastite zaključke.

Objašnjava kontinuitete i promjene u prapovijesti i starom vijeku.

Razlikuje što se s vremenom promijenilo, a što je ostalo isto i  navodi konkretne primjere.

Objašnjava kako su pojedinci i skupine utjecali na promjene.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Da bi učenici objasnili promjene koje su se dogodile i uočili sličnosti i razlike, nužno je da poznaju obilježja razdoblja koja proučavaju. Učenici identificiraju i objašnjavaju promjene i kontinuitete unutar jednog razdoblja (npr. starije/mlađe kameno doba, položaj žena u Grčkoj/Rimu, grčka/rimska vjerovanja…), vrše usporedbu između prošlosti i sadašnjosti (djetinjstvo u Grčkoj/djetinjstvo danas) ili između dvaju ili više prošlih razdoblja (npr. prapovijesna umjetnost/egipatska umjetnost, starije kameno doba/mlađe kameno doba/metalno doba). Pri tome mogu razlikovati što se najviše promijenilo, a što najmanje. Objašnjavaju kako su pojedinci i skupine utjecali na promjene (npr. Periklo na razvoj atenske demokracije, Oktavijan na pretvaranje republike u carstvo…).

D. Izvori i istraživanje prošlosti

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ POV D.5.1.
Učenik razlikuje i objašnjava vrste i obilježja povijesnih izvora.

Učenik opisuje vrste i obilježja povijesnih izvora  i to potkrjepljuje primjerima iz prapovijesti i starog vijeka.  Primjenjuje znanja o obilježjima povijesnih izvora te objašnjava vrijednosti i ograničenja povijesnih izvora na konkretnim primjerima.

Objašnjava obilježja povijesnih izvora i to potkrepljuje primjerima iz prapovijesti i starog vijeka.

OŠ POV D.5.2.
Učenik istražuje prošlost koristeći se pojedinim sastavnicama istraživačkog procesa te izrađuje strukturirane radove.

Učenik postavlja pitanja o izvorima, pronalazi odgovore i odabire relevantne informacije. Organizira informacije iz izvora i literature te izrađuje strukturirani rad. Objašnjava svoja opažanja procjenjujući vlastitu uspješnost.

Postavlja jednostavna pitanja o izvorima i pronalazi odgovore na njih. Organizira informacije iz izvora i literature i izrađuje rad jednostavne strukture. Objašnjava svoja opažanja uspoređujući ih s onima drugih učenika.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U ovom ciklusu učenici počinju spoznavati vrijednost i ograničenja povijesnih izvora, na primjerima prikladnima njihovom uzrastu i gradivu koje se proučava u 5. razredu. Razumiju da je za pojedina razdoblja sačuvano malo izvora, što ograničava potpuniju spoznaju o prošlosti (npr. za prapovijest), te da su neki izvori vrijedni, ali imaju i svoja ograničenja (npr. Herodot piše o mnogim zemljama koje nije posjetio, nego ih opisuje na temelju priča drugih ljudi).

Očekuje se da učenici istražuju prošlost uz vodstvo nastavnika i samostalno, koristeći se izvorima i literaturom primjerenima njihovom uzrastu (udžbenik, popularni tekstovi, radni materijal u pripremi nastavnika, manje istraživanje zavičajne povijesti). Učenike treba izravno poučiti kako raditi s određenim vrstama izvora i koja im pitanja postavljati. To u početku uključuje postavljanje jednostavnih pitanja o izvorima (Kada je izvor nastao? O čemu izvor govori? Tko je autor? Što znamo o njemu/njoj?), pronalaženje odgovora, organiziranje informacija iz izvora i priopćavanje o spoznaji u različitim oblicima strukturiranih radova. Postupno, kako budu imali sve više iskustva u radu s izvorima, učenici će početi postavljati i složenija pitanja (npr. Piše li autor na temelju vlastita iskustva ili prenosi tuđe riječi? Je li autor sudionik ili svjedok događaja? Je li svoj iskaz sastavio kasnije? Zašto je to važno? Koje su poruke izvora? O čemu nam izvor ne govori? Zašto se izvor uspio sačuvati? Zamisli kako bi glasio naslov izvora i sl.). Učitelj treba voditi računa da se taj proces neće odvijati jednakim tempom za sve učenike, da će umnogome ovisiti o čitalačkim kompetencijama učenika te da korištenje slikovnih izvora može nadopuniti ili nadomjestiti tekst.

U ovom se ciklusu od većine učenika očekuje prezentiranje informacija o prošlosti u radovima jednostavne strukture, kraćim usmenim odgovorima i prezentacijama. To obuhvaća odgovore na pitanja, kraće sastavke, izlaganja, prezentacije i slično. Pisani radovi su organizirani u jednostavne odlomke koji prate kronološku i uzročno-posljedičnu strukturu. Osim pisanim putem, učenici mogu prezentirati informacije i u obliku govora, plakata, stripa, igrokaza i slično.

E. Interpretacije i perspektive

OŠ POV E.5.1.
Učenik uočava postojanje različitih interpretacija i perspektiva o povijesnim osobama, događajima i pojavama.

Učenik uočava da postoje različita tumačenja (interpretacije) i gledišta (perspektive) o ljudima, događajima i pojavama iz prapovijesti i starog vijeka. Objašnjava razloge nastanka različitih interpretacija i perspektiva uz pomoć konkretnih primjera iz svakodnevnog života i povijesnih sadržaja koje proučava. Navodi primjere prikaza i opisuje njihova obilježja. Identificira neke sličnosti i razlike između pojedinih interpretacija i perspektiva na primjerima prikladnima njegovu uzrastu. Objašnjava značenje pojedinih osoba, događaja i pojava iz prapovijesti i starog vijeka.

Uspoređuje pojedine prikaze i perspektive te identificira neke sličnosti i razlike. Navodi neke razloge nastanka različitih prikaza prošlosti. Opisuje značenje pojedinih osoba, događaja i pojava iz prapovijesti i starog vijeka.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U ovom ciklusu učenike upoznajemo s konceptom interpretacija kroz interpretacije prikladne uzrastu npr.: udžbenici, znanstveno-popularne knjige i enciklopedije za djecu, igrani, animirani i dokumentarni filmovi o prapovijesti i starom vijeku, muzejski postavi (npr. Muzej krapinskih neandertalaca, Muzej vučedolske kulture, Arheološki muzej Istre, Arheološki muzej u Zagrebu), antički spomenici (npr. Trajanov stup), stripovi (npr. Asterix), popularni prikazi prošlosti poput uprizorenja bitaka (npr. bitka u Termopilskom klancu, bitka kod Gaugamele, bitka kod Kane), računalne igre s povijesnom tematikom, rekonstrukcije (fizičke i virtualne) izgleda prapovijesnih naselja (npr. Vučedol), starovjekovnih gradova i građevina, izgleda i odijevanja ljudi u prapovijesti (prikazi neandertalca) i u pojedinim civilizacijama staroga vijeka. Učenici uspoređuju pojedine interpretacije i identificiraju sličnosti i razlike. Navode i neke razloge nastanka različitih interpretacija: edukacija (udžbenici, enciklopedije, znanstveno-popularne igre, dokumentarni filmovi i dr.), zabava (stripovi, animirani i igrani filmovi i dr.), sjećanje na važne ljude i događaje).

Učenici razmatraju zašto se neki događaji i djelovanje pojedinaca smatraju značajnijima od drugih. Upoznaju kriterije za određivanje značenja događaja (npr. na koliko su ljudi utjecali određeni događaji, u kojoj mjeri, koliko su dugo utjecali, jesu li važni za sadašnjost) i počinju ih primjenjivati u prosudbi značenja.

Sadržaji:

CJELINE ZA PETI RAZRED

U petom razredu cjelina 5.1 Što je povijest? učenike uvodi u nastavni predmet kroz temeljne pojmove povijesne znanosti, vrste povijesnih izvora, podjelu prošlosti te osnove mjerenja i računanja vremena. Ovdje nisu predviđene teme za dublju obradu.

Prva cjelina 5.2 Život ljudi u prapovijesti prati obilježja i promjene života ljudi u prapovijesti te njihovu materijalnu i duhovnu kulturu. Za dublju obradu mogu se odabrati teme poput krapinskog čovjeka ili vučedolske kulture.

Cjelina 5.3 Prve civilizacije daje pregled ključnih obilježja i dostignuća naroda staroga Istoka, istočnog Sredozemlja te Indije i Kine. Teme za dublju obradu mogu biti pojedine civilizacije ili civilizacijska dostignuća, npr. razvoj države, pisma, religije, znanosti, graditeljstva.

Cjelina 5.4 Grčki svijet daje pregled glavnih obilježja i dostignuća antičke Grčke do rimskog osvajanja. Teme za dublju obradu mogu biti povezane s grčkim polisima, atenskom demokracijom, kolonizacijom, grčkom kulturom, vjerovanjima i običajima, helenističkim svijetom, grčkom baštinom na području Hrvatske.

Cjelina 5.5 Rimski svijet obuhvaća razvoj i obilježja rimske države do seobe naroda te baštinu rimskog svijeta. Teme za dublju obradu mogu biti povezane s rimskim osvajanjima, romanizacijom, rimskim društvom, svakodnevicom, kulturom, kršćanstvom, seobom naroda, hrvatskim prostorom u doba Rimljana ili rimskom baštinom na području Hrvatske.

Pri odabiru sadržaja treba voditi računa o stjecanju znanja o prostoru današnje Hrvatske u antičko doba.

A. Vrijeme i prostor

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ POV A.6.1.
Učenik primjenjuje kronološki okvir u proučavanju osoba,  događaja, pojava i procesa u razdoblju srednjeg i ranog novog vijeka te ilustrira protok vremena na različite načine.

Učenik opisuje, uspoređuje, objašnjava i tumači  obilježja društava i razdoblja koja proučava te određuje vremenski slijed u povijesnoj pripovijesti različite složenosti. Koristi se terminologijom različite složenosti kojom objašnjava tijek vremena u razdoblju koje proučava (rani, razvijeni i kasni srednji vijek, rani novi vijek). Objašnjava važnost i značenje ključnih prekretnica u svjetskoj, europskoj i hrvatskoj povijesti. Reda osobe, događaje, pojave i procese kronološkim redoslijedom te izrađuje grafičke prikaze tijeka vremena različite složenosti (lente vremena, mentalne mape, kronološke tablice itd.).

Uspoređuje obilježja razdoblja koje proučava i reda osobe, događaje, pojave i procese kronološkim redoslijedom.

Određuje vremenski slijed u povijesnoj pripovijesti koristeći se temeljnim pojmovima za opisivanje tijeka vremena.

Opisuje važnost i značenje ključnih prekretnica u svjetskoj, europskoj i hrvatskoj povijesti.

Izrađuje grafičke prikaze tijeka vremena.

OŠ POV  A.6.2.

Učenik objašnjava međusobni utjecaj prostora i načina života u srednjem i ranom novom vijeku te se koristi kartama za tumačenje povijesnih zbivanja, pojava i procesa.

Učenik objašnjava međusobni utjecaj prostora i načina života u prošlosti. Čita povijesne i geografske karte s pomoću tumača, analizira i objašnjava povijesna zbivanja, pojave i procese. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte i izrađuje tematske karte različite složenosti na zadanoj podlozi. Uspoređuje stare kartografske prikaze sa suvremenima i uočava sličnosti i razlike.

Koristi se kartom i objašnjava međusobni utjecaj prostora i načina života u prošlosti.

Čita povijesne  i geografske karte  i objašnjava povijesna zbivanja, pojave i procese.

Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte te izrađuje jednostavne tematske karte na zadanoj podlozi prema uputama.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

U ovom ciklusu od učenika se očekuje da su u stanju koristiti različite načine i strategije za ilustriranje protoka vremena kao što su grafički prikazi koji imaju nešto veći broj sastavnica i prikazuju vremenske odnose na nešto složeniji način u odnosu na peti razred. To su lente vremena, kronološke tablice, sheme vremenskog slijeda, redanje vizualnih prikaza, interaktivne crte vremena, crte vremena na lokalitetima i slično.

Učenici se koriste temeljnim pojmovima za opisivanje tijeka vremena i obilježja određenih razdoblja kao što su godina, desetljeće, stoljeće,staro,davno, srednjovjekovni, srednji vijek, novi vijek, rani srednji vijek, kasni srednji vijek, rani novi vijek, razdoblje, vladavina, preteča, doba renesanse, doba otkrića, doba uspona.

Od učenika se očekuje da mogu čitati jednostavnije povijesne i geografske karte s manjim brojem informacija i simbola, a složenije karte uz pomoć nastavnika. Dok upisuju podatke na slijepe karte ili izrađuju jednostavne tematske karte na zadanoj podlozi, potrebno im je pružiti odgovarajuću potporu.  

B. Uzroci i posljedice

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ POV B.6.1.
Učenik objašnjava uzroke i posljedice prošlih događaja, pojava i procesa koje proučava.

Učenik objašnjava uzroke, povod i posljedice na primjerima prošlih događaja, pojava i procesa koje proučava. Identificira i objašnjava višestrukost uzroka i posljedica. Svrstava uzroke i posljedice u zadane kategorije prema uputama ili vlastitom izboru.

Izdvaja i povezuje uzroke, povod i posljedice na primjerima prošlih događaja, pojava i procesa koje proučava.

Identificira više od jednog uzroka i posljedice i svrstava ih u zadane kategorije prema uputama.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik bi u ovom ciklusu trebao izdvajati i objašnjavati uzroke, povod i posljedice prošlih događaja, pojava i procesa. Primjerice učenicima se mogu dati različiti nastavni materijali vezani za određene događaje (npr. Zrinsko-frankopanski otpor bečkom centralizmu). Na osnovu tih materijala (ulomci znanstvenih radova, isječci dokumentarnih filmova, primarni izvori, prikazi u udžbenicima i sl.) od učenika treba tražiti da objasne uzroke i posljedice događaja te što je pokrenulo povijesni događaj .

Od učenika se očekuje svrstavanje uzroka i posljedica u zadane kategorije, prema uputama učitelja. Primjerice, takve kategorije mogu se odnositi na trajanje (npr. kratkoročni i dugoročni uzroci i posljedice Reformacije), mjesto djelovanja (lokalni/globalni, unutarnji/vanjski), prema vrsti ili sadržaju (politički, gospodarski, vjerski, kulturni, društveni i sl.; npr. političke i gospodarske posljedice izbora Habsburgovaca za hrvatske kraljeve). Od učenika se očekuje da u tekstu (udžbenik, primarni izvor, popularni prikaz) samostalno izdvoje uzroke kad su izravno izrečeni te da u jednostavnim primjerima zaključe o uzrocima koji nisu izravno izrečeni, ali tekst na njih ukazuje. Na temelju primjera koji se obrađuju u ovom razredu (npr. uzroci velikih geografskih otkrića, posljedice velikih geografskih otkrića za Europljane i izvaneuropsko stanovništvo) učenici trebaju dalje graditi svoje razumijevanje o tome da događaji, procesi i pojave imaju višestruke uzroke i posljedice.

C. Kontinuiteti i promjene

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ POV C.6.1.
Učenik objašnjava kontinuitete i promjene u razdoblju srednjeg vijeka i ranog novog vijeka.

Učenik uspoređuje i objašnjava kontinuitete i promjene te uzroke i posljedice promjena u srednjem vijeku i ranom novom vijeku. Analizira i objašnjava kako su se društvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena te jesu li promjene značile napredak ili nazadovanje.

Uspoređuje kontinuitete i promjene u srednjem i ranom novom vijeku te objašnjava sličnosti i razlike.  

Objašnjava kako su pojedinci i skupine utjecali na promjene te jesu li promjene značile napredak ili nazadovanje.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Od učenika se očekuje da uspoređuju i objašnjavaju kontinuitete i promjene te njihove uzroke i posljedice. Učenici mogu uspoređivati povijesna razdoblja (npr. rani srednji vijek, razvijeni i kasni srednji vijek, rani novi vijek), kao i odabrane fenomene u tim razdobljima (npr. razvoj gradova, gospodarstvo, društvene strukture i sl.), i objašnjavati što se promijenilo, a što ostalo isto. Isto tako mogu objasniti uzroke i posljedice navedenih promjena, služeći se prikladnom literaturom.

Učenici također objašnjavaju koje su promjene izazvale neke društvene pojave i ideje (npr. humanizam, kuga ) te jesu li te promjene značile napredak ili nazadovanje.

D. Izvori i istraživanje prošlosti

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ POV D.6.1.
Učenik analizira primarne i sekundarne izvore specifične za srednji vijek i rani novi vijek.

Učenik objašnjava obilježja povijesnih izvora tipičnih za srednji vijek i rani novi vijek. Razlikuje primarne od sekundarnih izvora. Analizira vrijednosti i ograničenja povijesnih izvora i donosi o tome zaključke.

Razlikuje primarne od sekundarnih izvora i to objašnjava na primjerima iz srednjeg i ranog novog vijeka.

OŠ POV D.6.2.
Učenik istražuje prošlost koristeći se pojedinim sastavnicama istraživačkog procesa te izrađuje strukturirane radove.

Učenik postavlja pitanja za analizu izvora, odabire relevantne informacije i izdvaja dokaze. Organizira informacije iz izvora i literature i izrađuje strukturirani rad različite složenosti. Objašnjava svoja opažanja procjenjujući vlastitu uspješnost.

Postavlja pitanja za analizu izvora te odabire relevantne informacije.

Organizira informacije iz izvora i literature i izrađuje strukturirani rad.   

Objašnjava svoja opažanja procjenjujući vlastitu uspješnost.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U ovom ciklusu, od učenika se očekuje da na odabranim primjerima, primjerenima njegovim znanjima i kognitivnom razvoju, istražuje prošle događaje, osobe, pojave, i procese. To uključuje primjenu nekih koraka u istraživačkom procesu, primjerice, postavljanje jednostavnih pitanja o izvorima (npr. Tko je autor izvora? O čemu izvor govori? Kada je nastao?), pronalaženje odgovora, organizaciju informacija iz izvora i priopćavanje informacija o spoznaji u različitim oblicima strukturiranih radova.

U analizi izvora, učitelj pruža učenicima potporu u vidu uputa i obrazaca za analizu izvora (npr. pitanja, tablica, umnih mapa i sl.). Učestalom uporabom takve potpore, učenici postupno usvajaju pitanja za analizu izvora kao ustaljeni obrazac. Takav obrazac za analizu izvora može sadržavati sljedeća pitanja: Tko je autor izvora? Što znamo o autoru izvora? Piše li na temelju vlastita iskustva ili prenosi tuđe riječi? Je li autor sudionik ili svjedok događaja? Je li svoj iskaz sastavio kasnije? Zašto je to važno? O čemu izvor govori? Kakav bi naslov dao izvoru? i sl. Predložak za rad sa slikovnim izvorima ima dvije bitne komponente: opis (ljudi na slici, pejzaža, prostora, interijera i sl.) ili postavljanje bazičnih pitanja (Tko? Kada? Što se događa?) te pokušaj tumačenja onoga što se vidi povezivanjem sa stečenim znanjima o vremenu u kojemu je slika nastala.

Strukturirani rad za učenika šestog razreda podrazumijeva odgovore na pitanja, kraći tekst ili sastavak u vidu jednostavnih odlomaka povezanih u smislenu cjelinu. Takav tekst može biti organiziran kronološki, opisivati uzroke i posljedice, opisivati promjene i sl.

Korištenje različitih primarnih i sekundarnih izvora za učenike 6. razreda podrazumijeva izvore koji se nalaze u udžbeniku i ostalim nastavnim materijalima koje je pripremio učitelj ili koje su učenici prikupili u knjižnici, na internetu, lokalnom muzeju, arhivu i slično.

Učenici procjenjuju svoj pristup istraživanju i zaključke na temelju kriterija procjene koje priprema učitelj.

E. Interpretacije i perspektive

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ POV E.6.1.

Učenik objašnjava različite interpretacije i perspektive o osobama, događajima, pojavama i procesima.

Učenik uspoređuje pojedine interpretacije i perspektive na primjerima iz srednjeg i ranog novog vijeka prikladnima za njegov uzrast. Opisuje vrstu i sadržaj prikaza te perspektivu autora. Uspoređuje prikaze primjerene njegovu uzrastu te identificira sličnosti i razlike. Izdvaja dokaze koji su upotrijebljeni u interpretaciji, uočava perspektivu autora interpretacije te navodi razloge zbog kojih na temelju istih izvora mogu nastati različita tumačenja. Objašnjava značenje osoba, događaja, pojava i procesa iz srednjeg i ranog novog vijeka. Uspoređuje svoja zapažanja sa zapažanjima drugih učenika slijedeći učiteljeve upute.

Uspoređuje pojedine prikaze i perspektive o prošlosti te objašnjava neke sličnosti i razlike.

U prikazima identificira perspektivu autora.

Objašnjava značenje pojedinih osoba, događaja i pojava iz srednjeg i ranog novog vijeka.

Uspoređuje svoja zapažanja sa zapažanjima ostalih učenika uz pomoć učitelja.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Od učenika se očekuje u ovom ciklusu da uspoređuje pojedine interpretacije i perspektive na temelju materijala prilagođenih uzrastu kao što udžbenici, znanstveno-popularne knjige i enciklopedije za djecu, igrani, animirani i dokumentarni filmovi o srednjem i ranom novom vijeku (npr. serijali Hrvatski kraljevi i Republika), muzejski postavi (npr. Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Arheološki muzej Zadar, Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu), stripovi (npr. Seoba Hrvata Andrije Maurovića), računalne igre s povijesnom tematikom (npr. na temu križarskih ratova) i slično.

Učitelj će koristiti primjere uz pomoć kojih učenici mogu opisati vrstu i sadržaj prikaza, perspektivu i interpretaciju autora te razloge zbog kojih mogu nastati različita tumačenja. U takve primjere ubrajamo kako srednjovjekovni ljudi doživljavaju uzroke kuge, kako bizantski pisci opisuju Slavene, kako Europljani prikazuju američke domorodce i civilizacije, kako hrvatski kroničari prikazuju Osmanlije, hrvatsko historijsko slikarstvo (npr. djela Vlahe Bukovca, Otona Ivekovića, Bele Čikoša Sesije, Ferde Quiquereza) i slično.

Sadržaji:

CJELINE ZA ŠESTI RAZRED

Cjelina 6.1 Srednjovjekovni svjetovi obuhvaća ključna obilježja i pojave u srednjovjekovnoj Europi i Sredozemlju. Za dublju obradu mogu se odabrati teme poput feudalnog društva, doba Karla Velikog, širenje islama i arapske kulture, uloge Crkve, križarskih ratova, razvoja gradova, svakodnevice, srednjovjekovne kulture.

Cjelina 6.2 Srednjovjekovna Hrvatska prati ključna obilježja srednjovjekovlja do kraja 14. st. Teme za dublju obradu mogu obuhvatiti proučavanje hrvatskog ranog srednjeg vijeka, uloge vladara i plemstva u državi i društvu, srednjovjekovno društvo, pokrštavanje, razvoj gradova, kulturnu i povijesnu baštinu.

Cjelina 6.3 Rani novi vijek: Doba promjena obuhvaća ključne promjene u Europi i svijetu u doba ranog novog vijeka. Teme za dublju obradu mogu biti povezane s geografskim otkrićima, humanizmom i renesansom, reformacijom i katoličkom obnovom, promjenama u gospodarstvu, svakodnevicom, apsolutnim monarhijama, kulturom u vrijeme baroka.

Cjelina 6.4 Rani novi vijek: Hrvatska na razmeđi obuhvaća ključne političke, teritorijalne i društvene promjene u hrvatskim zemljama od 15. do kraja 17. stoljeća. Teme za dublju obradu mogu biti povezane s osmanskim osvajanjima i nastankom Vojne krajine, vladavinom Habsburgovaca, prilikama u Dalmaciji i Istri, Dubrovačkom Republikom, gradovima, hrvatskim društvom i njegovom svakodnevicom u ranom novom vijeku te kulturnom baštinom.

A. Vrijeme i prostor

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ POV A.7.1.

Učenik primjenjuje kronološki okvir u proučavanju osoba, događaja, pojava i procesa u novom vijeku i 19. stoljeću te ilustrira protok vremena na složene načine.

Učenik uspoređuje i objašnjava razdoblja koja proučava te reda osobe, događaje, pojave i procese kronološkim redoslijedom. Određuje vremenski slijed u složenoj povijesnoj pripovijesti koristeći se pojmovima za opisivanje tijeka vremena. Objašnjava važnost i značenje ključnih prekretnica u svjetskoj, europskoj i hrvatskoj povijesti. Uočava i tumači značenje pripisano nazivima pojedinih razdoblja. Izrađuje složene grafičke prikaze tijeka vremena.

Uspoređuje i objašnjava razdoblja koja proučava i reda osobe, događaje, pojave i procese kronološkim redoslijedom.

Određuje vremenski slijed u složenoj povijesnoj pripovijesti koristeći se temeljnim pojmovima za opisivanje tijeka vremena.

Objašnjava važnost i značenje ključnih prekretnica u svjetskoj, europskoj i hrvatskoj povijesti.

Izrađuje složene grafičke prikaze tijeka vremena prema uputama.

OŠ POV A.7.2.

Učenik analizira međusobni utjecaj čovjeka i prostora u novom vijeku i 19. stoljeću te se koristi kartama za tumačenje povijesnih zbivanja, pojava i procesa.

Učenik analizira međusobni utjecaj čovjeka i prostora u prošlosti. Čita povijesne i geografske karte, analizira i objašnjava povijesna zbivanja, pojave i procese. Upisuje podatke u slijepe karte i izrađuje tematske karte različite složenosti na zadanoj podlozi. Identificira i objašnjava način na koji povijesne karte prikazuju određene događaje, pojave i procese. Uspoređuje i objašnjava stare kartografske prikaze sa suvremenima.

Koristi se kartom, uspoređuje i objašnjava međusobni utjecaj čovjeka i prostora u prošlosti.

Čita povijesne i geografske karte i objašnjava povijesna zbivanja, pojave i procese.

Uspoređuje stare kartografske prikaze sa suvremenima i uočava sličnosti i razlike.

Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte te izrađuje tematske karte na zadanoj podlozi.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.

U ovom ciklusu, od učenika se očekuje da je u stanju koristiti i izrađivati složenije načine i strategije kako bi prikazao i ilustrirao protok vremena. Složeni grafički prikazi vremena imaju veći broj sastavnica i složenije prikazuju vremenske odnose. To su, primjerice, složene lente vremena, složene kronološke tablice, sinkrone tablice, sheme vremenskog slijeda, sheme redanja vizualnih prikaza, interaktivne crte vremena i slično.

Osim godina i stoljeća, učenici se koriste i temeljnim pojmovima za opisivanje tijeka vremena i obilježja određenih razdoblja– primjerice, doba prosvjetiteljstva, romantizam, Napoleonovo doba, restauracija, doba nacija, hrvatski narodni preporod, doba revolucija, viktorijansko doba, impresionizam, secesija. Treba lučiti one pojmove za opisivanje vremena koji zahtijevaju bazična znanja o vremenu (npr. Napoleonovo doba) od onih koji zahtijevaju kompleksnija znanja i dublje poznavanje razdoblja (npr. doba nacija).

Učenici mogu objasniti značenja koja pripisujemo nazivima razdoblja na osnovnoj razini, odnosno prepoznaju pozitivan/negativan kontekst koji se povezuje s određenim nazivima razdoblja (npr. romantizam, “proljeća naroda”, viktorijansko doba, Khuenovo doba).

Od učenika se očekuje da mogu čitati i složenije tematske karte koje sadrže veći broj podataka i više sastavnica.

B. Uzroci i posljedice

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ POV B.7.1.

Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava
te prosuđuje o njihovoj važnosti.

Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa. Reda ih po važnosti argumentirajući svoj izbor. Kategorizira uzroke i posljedice događaja prema različitim kriterijima. Uspoređuje različite prikaze uzroka i posljedica, opisuje i analizira sličnosti i razlike.

Uspoređuje uzroke i posljedice prošlih događaja, pojava i procesa i reda ih po važnosti navodeći neke argumente za svoj odabir.

Pronalazi i objašnjava primjere posljedica prošlih događaja, pojava i procesa koji utječu na sadašnjost.

Svrstava uzroke i posljedice prošlih događaja, pojava i procesa u zadane kategorije.

Opisuje različit odabir uzroka i posljedica u prikazima prošlih događaja, pojava i procesa i uočava sličnosti i razlike.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Analiziranje uzroka i posljedica koje se zahtijeva ovim ishodom podrazumijeva strategije poučavanja koje se ne odnose samo na upamćivanje i objašnjavanje uzroka i posljedica, a koje su bile karakteristične za peti i šesti razred. Strategije koje omogućuju analiziranje uzroka i posljedica uključuju, primjerice, kategoriziranje (npr. kratkoročni i dugoročni uzroci Francuske revolucije; politički, gospodarski i društveni uzroci Hrvatskog narodnog preporoda i slično) ili hijerarhiziranje uzroka i posljedica (redanje uzroka i posljedica po važnosti). Ključno je da učenik, radeći na odabranim primjerima iz gradiva predviđenog u sedmom razredu, razvija shvaćanje kako u tumačenju prošlih događaja, pojava i procesa svi uzroci i sve posljedice nisu podjednako važni.

Učenicima valja prezentirati prikaze događaja, procesa i pojava u kojima se javljaju različiti odabiri uzroka i posljedica (npr. uzroci Francuske revolucije ili uzroci Prvog svjetskog rata). Pritom se mogu koristiti različiti nastavni materijali, poput ulomaka znanstvenih radova (po potrebi prilagođenih), različitih prikaza u udžbenicima, primarnim izvorima, književnim djelima, filmovima, novinama i slično. Analizirajući takve prikaze, učenici trebaju shvatiti da oni koji se bave prošlošću (povjesničari, autori udžbenika, novinari, književnici) ne odabiru uvijek iste uzroke i posljedice kao najvažnije te se zbog toga tumačenja prošlosti mogu razlikovati. Od učenika ne treba tražiti procjene koje izlaze izvan okvira njihovih znanja u danom trenutku, npr. da procjenjuju koji su povjesničari uspješnije prikazali uzroke i posljedice određenih događaja. No, od učenika u ovom ciklusu može se očekivati da se koriste svojim znanjima o prošlim događajima, procesima i pojavama kako bi, primjerice, izdvojili uzroke i posljedice koje smatraju osobito važnima te argumentirali svoj odabir.

C. Kontinuiteti i promjene

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ POV C.7.1.
Učenik analizira kontinuitete i promjene u novom vijeku i 19. stoljeću.

Učenik objašnjava, uspoređuje i analizira kontinuitete i promjene. Istražuje domet i ritam te uzroke i posljedice promjena u jednom ili više razdoblja. Obrazlaže kako su se društvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena i je li promjena značila napredak ili nazadovanje.

Uspoređuje domet, ritam i trajanje promjena te objašnjava njihove uzroke i posljedice.

Obrazlaže kako su se društvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena te jesu li promjene značile napredak ili nazadovanje.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Kao i kod koncepta uzroka i posljedica, analiziranje kontinuiteta i promjena podrazumijeva strategije koje idu dalje od upamćivanja i objašnjavanja kontinuiteta i promjena. Učenici u ovom ciklusu mogu uspoređivati povijesna razdoblja koja proučavaju kako bi uočili promjene i kontinuitete (npr. promjene koje su donijele industrijske revolucije tijekom 19. stoljeća). Razumiju međuodnos promjena i kontinuiteta, odnosno da neke stvari ostaju iste ili slične i u doba velikih promjena (npr. što se u Francuskoj promijenilo donošenjem Ustava 1791., a što je ostalo isto). Učenici proučavaju domet i ritam promjena, odnosno istražuju jesu li promjene bile kratkoročne, srednjoročne ili dugoročne (trajanje i domet) te jesu li se promjene dogodile u kraćem ili dužem vremenu (postupnost i učestalost). Mogu procijeniti jesu li određene promjene bile pozitivne ili negativne i jesu li za sve društvene skupine imale isto značenje (primjerice, urbanizacija sredinom 19. stoljeća). Razumiju da povjesničari određuju važnost promjena i pripisuju im određena značenja, odnosno procjenjuju što su određene promjene značile za ljude. Proučavajući takve prikaze promjena, shvaćaju da se prosudbe mogu razlikovati.

Strategije za analizu kontinuiteta i promjena uključuju: usporedbu dvaju razdoblja, postavljanje pitanja o promjenama (npr. koje promjene uočavam; što se promijenilo, a što je ostalo isto; što se najviše, a što najmanje promijenilo; koji su bili uzroci i posljedice promjena; koje je bilo značenje promjena), kategoriziranje promjena (ekonomske, društvene, političke), uspostavljanje kronološkog redoslijeda promjena (vremenske crte, kronološke i usporedne tablice, dijagrami, grafikoni) te pregledi gradiva.

D. Izvori i istraživanje prošlosti

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ POV D.7.1.

Učenik analizira i prosuđuje primarne i sekundarne izvore specifične za novi vijek i 19. stoljeće.

Učenik razlikuje primarne i sekundarne izvore i objašnjava obilježja izvora tipičnih za novi vijek i 19. stoljeće. Analizira vrijednost i ograničenja te važnost i pouzdanost povijesnih izvora na konkretnim primjerima. Prosuđuje važnost i pouzdanost povijesnih izvora. Postavlja pitanja o podrijetlu i svrsi izvora, analizira i objašnjava suprotstavljene prikaze.

Analizira vrijednost i ograničenja povijesnih izvora na primjerima iz novog vijeka i 19. stoljeća.

Postavlja pitanja o podrijetlu i svrsi izvora, uspoređuje i opisuje suprotstavljene prikaze.

OŠ POV D.7.2.

Učenik istražuje prošlost primjenjujući sastavnice istraživačkog procesa te izrađuje radove složene strukture.

Učenik istražuje prošlost primjenjujući sastavnice istraživačkog procesa. Postavlja pitanja o prošlosti te prikuplja i obrađuje podatke na raznovrsne načine. Analizira i vrednuje informacije iz različitih primarnih i sekundarnih izvora. Izrađuje strukturirane radove različite složenosti u kojima se koristi relevantnim informacijama i stručnim terminima. Piše bilješke o izvorima i literaturi kojom se koristio. Procjenjuje uspješnost vlastitog istraživanja uvažavajući pripremljene ili relevantne kriterije procjene.

Analizira informacije iz različitih primarnih i sekundarnih izvora kako bi odgovorio na pitanja o prošlosti.

Koristi se raznovrsnim pristupima u prikupljanju i obradi podataka.

Izrađuje rad složene strukture koristeći se relevantnim informacijama i stručnim terminima te navodi izvore informacija u osnovnoj formi.

Procjenjuje uspješnost vlastitog istraživanja koristeći se pripremljenim kriterijima.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

U ovom ciklusu, od učenika se očekuje da primjenjuje sve faze istraživačkog procesa, na sadržajima predviđenima u sedmom razredu i na materijalu primjerenom njegovim znanjima i njegovom kognitivnom razvoju. To uključuje: uočavanje problema i postavljanje pitanja, planiranje koraka u pronalaženju odgovora na pitanje, prikupljanje i obrada podataka, uporabu informacija iz izvora kako bi došao do zaključaka i odgovora na postavljena pitanja, izradu strukturiranih radova, uporabu stručnih termina prikladnih uzrastu učenika, navođenje izvora informacija u osnovnoj formi i procjenu efikasnosti vlastitog istraživanja.

Korištenje različitih primarnih i sekundarnih izvora za učenike 7. razreda podrazumijevaju izvore koji se nalaze u udžbeniku i ostalim nastavnim materijalima koje je pripremio učitelj ili koje su učenici prikupili u knjižnici, na internetu, lokalnom muzeju i slično.

Strukturirani rad za većinu učenika u ovom ciklusu podrazumijeva rad koji ima uvod, razradu i zaključak, u kojem postoji logički slijed odlomaka i poglavlja te u kojemu je tekst popraćen navođenjem izvora informacija u osnovnoj formi. Određeni broj učenika izrađivat će složenije radove: moći će u uvodu jasno istaknuti polazišna pitanja i cilj rada, sustavno ih razrađivati, u zaključku jasno ponuditi odgovore te rad popratiti nešto razrađenijim bilješkama.

Učenici procjenjuju efikasnost vlastitog istraživanja na temelju kriterija procjene koje priprema učitelj, a koji obuhvaćaju bazičnu procjenu uspješnosti tijeka istraživanja, postavljenih pitanja, izvora i dokaza koje je učenik koristio u svojem istraživanju (npr. je li u njima pronašao odgovore na sva pitanja) te zaključaka do kojih je učenik došao (npr. proizlaze li zaključci i argumenti iz proučavanih izvora). Učestalom uporabom tih kriterija, oni postaju relevantni i učenici ih postupno počinju primjenjivati kao ustaljeni obrazac.

Primjeri raznovrsnih pristupa prikupljanja podataka: odlazak u knjižnicu, traženje informacija na internetu, odlazak u lokalni muzej ili arhiv. Primjeri raznovrsne obrade podataka: pisani tekst, graf, shema, tablica…

Navođenje izvora informacija u osnovnoj formi podrazumijeva da učenik navodi iz kojeg je izvora preuzeo podatak (knjiga, internetska stranica i sl.). Navođenje izvora informacija u razrađenijoj formi podrazumijeva da učenik navodi u logičnom slijedu podatke o autoru, nazivu djela (knjige, časopisa, članka, internetske stranice), godini izdanja i eventualno stranici s koje je preuzeo određeni citat.

E. Interpretacije i perspektive

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ POV E.7.1.

Učenik analizira različite interpretacije i perspektive o prošlim događajima, pojavama i procesima.

Učenik analizira pojedine primjere interpretacija i perspektiva iz razdoblja u novom vijeku i 19. stoljeću. Primjenjuje obrasce za analizu interpretacija i perspektiva. Objašnjava razloge postojanja različitih interpretacija te u njima identificira dokaze, pretpostavke i pristranosti uspoređujući ih s povijesnim izvorima. Razlikuje u interpretacijama i izvorima činjenice od mišljenja i prosudbi autora. Objašnjava zašto se istim osobama, događajima, pojavama i procesima pripisuju različita značenja. Odabire i procjenjuje značenje koje se pripisuje osobama, događajima, pojavama i procesima na temelju zadanih kriterija. Promišlja o svojim procjenama značenja osoba, događaja, pojava i procesa i uspoređuje ih s procjenama ostalih učenika.

Uspoređuje pojedine interpretacije i perspektive.

Postavlja temeljna pitanja za analizu interpretacija i perspektiva i daje odgovore.

Objašnjava značenje odabranih osoba, događaja i pojava u novom vijeku i 19. stoljeću prema zadanim kriterijima.

Uspoređuje svoja objašnjenja značenja s procjenama drugih učenika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Za razliku od 5. i 6. razreda gdje je fokus bio na objašnjavanju interpretacija i perspektiva, u ovom ciklusu se očekuje da ih učenici počnu analizirati. Zbog toga je učenike potrebno izravno poučiti procedurama za analizu interpretacija i perspektiva, na pomno odabranim primjerima (npr. različita gledišta o važnosti i značenju pojedinih osoba i događaja). Učitelj stoga kreira obrazac za analizu pojedinih osoba, događaja, pojava i procesa koji može sadržavati neka od sljedećih pitanja (a koja su prema procjeni učitelja prikladna za učenike) : temeljna su pitanja o autoru, mjestu i vremenu nastanka; kompleksnija pitanja uključuju pitanja o izvorima kojima se autor služio (ako su vidljivii u materijalu ili se o njima može jasno zaključiti), o razlogu i mogućem motivu nastanka interpretacije (ako je vidljiva iz materijala koji se proučava), eventualnoj društvenoj/političkoj pripadnosti autora i sl. Važno je također da učenik počne razlikovati dijelove interpretacije u kojima autor iznosi činjenice, od onih u kojima iznosi mišljenja i prosudbe (npr. da prepozna riječi koje upućuju na potonje, npr. “pretpostavljam”, “smatram” i slično). Cilj rada s interpretacijama i perspektivama u ovom ciklusu jest da učenik postupno počne uočavati razloge zbog kojih postoje različita tumačenja prošlih događaja (npr. da se svi autori proučavanih interpretacija ne koriste istim izvorima, da u nekim slučajevima autori nisu mogli doći do izvora, da su se pojavili novi izvori koji su promijenili dotadašnja tumačenja, da način pisanja ovisi o ciljanoj publici (npr. da nije isto pisati enciklopedijski članak i udžbenički tekst).

Prosudbe značenja određenih osoba, događaja, pojava i procesa važan su sastavni dio učenja o konceptu interpretacija i perspektiva. I ovdje učitelj može pomoći učenicima u razumijevanju ovog složenog koncepta kreiranjem različitih obrazaca za prosudbu značenja. Osim već navedenih kriterija (vidjeti objašnjenje za 5. razred), mogu se uključiti nešto složeniji kriteriji poput važnosti za ljude u prošlosti i važnosti za nas danas. Cilj ovakvog rada jest da učenici postupno počnu shvaćati razloge zbog kojih dolazi do različitih prosudbi značenja (različita iskustva, znanja, gledišta i stavovi o pojedinim događajima onih koji procjenjuju značenje i važnost neke osobe, događaja, pojave i sl.).

Sadržaji:

CJELINE ZA SEDMI RAZRED

Cjelina 7.1 Doba revolucija obuhvaća političke, društvene i gospodarske promjene u Europi i svijetu koje su posljedica industrijskih i građanskih revolucija. Teme za dublju obradu mogu biti povezane s prosvjetiteljstvom, industrijskom revolucijom i razvojem kapitalizma, Francuskom revolucijom, Napoleonovim dobom, razvojem građanskog društva, društvenim i gospodarskim promjenama i njihovim utjecajem na svakodnevicu.

Cjelina 7.2 Doba nacija obuhvaća temeljne ideje i pokrete povezane s pojavom nacija do 1871. godine. Teme za dublju obradu mogu biti povezane s konzervativizmom i liberalizmom, romantizmom, revolucijama 1848./49., ujedinjenjem Njemačke i/ili ujedinjenjem Italije, nacionalnim pokretima na tlu Austrijskog Carstva/Austro-Ugarske Monarhije i Osmanskog Carstva, razvojem SAD-a.

Cjelina 7.3 Oblikovanje hrvatske nacije do početka 20. stoljeća prati ključne procese u hrvatskim zemljama od sredine 18. do početka 20. stoljeća koji su utjecali na oblikovanje hrvatske nacije. Teme za dublju obradu mogu biti povezane s prosvijećenim apsolutizmom, preporodom u hrvatskim zemljama, zbivanjima 1848., položajem hrvatskih zemalja u Austrijskom Carstvu/Austro-Ugarskoj Monarhiji i/ili u doba mletačke uprave te modernizacijskim procesima u društvu, gospodarstvu, politici i kulturi i njihovim utjecajem na svakodnevicu.

Cjelina 7.4 Doba imperija i Prvi svjetski rat obuhvaća ključne procese u Europi i svijetu potkraj 19. i početkom 20. stoljeća. Teme za dublju obradu mogu biti povezane s imperijalizmom, kolonijalizmom, promjenama u gospodarstvu i društvu, Prvim svjetskim ratom. Pri odabiru tema ili sadržaja za pojedine teme treba voditi računa o hrvatskoj povijesti tog razdoblja, osobito o Hrvatskoj u Prvom svjetskom ratu te nastanku Kraljevstva SHS.

A. Vrijeme i prostor

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ POV A.8.1.

Učenik primjenjuje kronološki okvir u proučavanju osoba, događaja, pojava i procesa u 20. i 21. stoljeću te ilustrira protok vremena na složene načine.

Učenik uspoređuje i objašnjava razdoblja koja proučava te reda osobe, događaje, pojave i procese kronološkim redoslijedom. Određuje vremenski slijed u složenoj povijesnoj pripovijesti koristeći se pojmovima za opisivanje tijeka vremena različite razine. Objašnjava važnost i značenje ključnih prekretnica u svjetskoj, europskoj i hrvatskoj povijesti. Uočava i tumači značenje pripisano nazivima pojedinih razdoblja. Izrađuje složene grafičke prikaze tijeka vremena.

Uspoređuje i objašnjava razdoblja koja proučava i reda osobe, događaje, pojave i procese kronološkim redoslijedom.

Određuje vremenski slijed u složenoj povijesnoj pripovijesti koristeći se temeljnim pojmovima za opisivanje tijeka vremena.

Objašnjava važnost i značenje ključnih prekretnica u svjetskoj, europskoj i hrvatskoj povijesti.

Izrađuje složene grafičke prikaze tijeka vremena prema uputama.

OŠ POV A.8.2.

Učenik analizira međusobni utjecaj čovjeka i prostora u 20. i 21. stoljeću te se koristi kartama za tumačenje povijesnih zbivanja, pojava i procesa.

Učenik analizira međusobni utjecaj čovjeka i prostora u prošlosti. Čita povijesne i geografske karte, analizira i objašnjava povijesna zbivanja, pojave i procese. Upisuje podatke u slijepe karte i izrađuje tematske karte različite složenosti na zadanoj podlozi. Identificira i objašnjava način na koji povijesne karte prikazuju određene događaje, pojave i procese. Uspoređuje i objašnjava stare kartografske prikaze sa suvremenima.

Koristi se kartom, uspoređuje i objašnjava međusobni utjecaj čovjeka i prostora u prošlosti.

Čita povijesne i geografske karte i objašnjava povijesna zbivanja, pojave i procese.

Uspoređuje stare kartografske prikaze sa suvremenima i uočava sličnosti i razlike.

Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte te izrađuje tematske karte na zadanoj podlozi.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

U ovom ciklusu koji obuhvaća 7. i 8. razred, od učenika se očekuje da je u stanju koristiti i izrađivati složenije načine i strategije kako bi prikazao i ilustrirao protok vremena. Složeni grafički prikazi vremena imaju veći broj sastavnica i složenije prikazuju vremenske odnose. To su, primjerice, složene lente vremena, složene kronološke tablice, sinkrone tablice, sheme vremenskog slijeda, sheme redanja vizualnih prikaza, interaktivne crte vremena i slično.

Osim godina i stoljeća, učenici se koriste i temeljnim pojmovima za opisivanje tijeka vremena i obilježja određenih razdoblja– primjerice, predratni, razdoblje gospodarske krize, lude dvadesete, razdoblje prve Jugoslavije, razdoblje Hladnog rata. Treba lučiti one pojmove za opisivanje vremena koji zahtijevaju bazična znanja o vremenu (npr. Drugi svjetski rat) od onih koji zahtijevaju kompleksnija znanja i dublje poznavanje razdoblja (npr. dekolonizacija).

Učenici mogu objasniti značenja koja pripisujemo nazivima razdoblja na osnovnoj razini, odnosno prepoznaju pozitivan/negativan kontekst koji se povezuje s određenim nazivima razdoblja (npr. staljinizam, fašizam, lude dvadesete).

Od učenika se očekuje da mogu čitati složenije tematske karte koje sadrže veći broj podataka i više sastavnica.

B. Uzroci i posljedice

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ POV B.8.1.

Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava
te prosuđuje o njihovoj važnosti.

Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa. Reda ih po važnosti argumentirajući svoj izbor. Kategorizira uzroke i posljedice događaja prema različitim kriterijima. Uspoređuje različite prikaze uzroka i posljedica, opisuje i analizira sličnosti i razlike.

Uspoređuje uzroke i posljedice prošlih događaja, pojava i procesa i reda ih po važnosti navodeći neke argumente za svoj odabir.

Pronalazi i objašnjava primjere posljedica prošlih događaja, pojava i procesa koji utječu na sadašnjost.

Svrstava uzroke i posljedice prošlih događaja, pojava i procesa u zadane kategorije.

Opisuje različit odabir uzroka i posljedica u prikazima prošlih događaja, pojava i procesa i uočava sličnosti i razlike.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Analiziranje uzroka i posljedica koje se zahtijeva ovim ishodom podrazumijeva strategije poučavanja koje se ne odnose samo na upamćivanje i objašnjavanje uzroka i posljedica, a koje su bile dominantne u petom i šestom razredu. Strategije koje omogućuju analiziranje uzroka i posljedica uključuju, primjerice, kategoriziranje (npr. kratkoročni i dugoročni uzroci Oktobarske revolucije, dekolonizacije ili raspada socijalističke Jugoslavije; političke, gospodarske i društvene posljedice Velike gospodarske krize ili “Hrvatskog proljeća” i slično) ili hijerarhiziranje uzroka i posljedica (redanje uzroka i posljedica po važnosti). Odabrani primjeri iz gradiva predviđenog u osmom razredu doprinose daljnjem razvoju učeničkog razumijevanja o tome da u tumačenju prošlih događaja, pojava i procesa svi uzroci i sve posljedice nisu podjednako važni.

Učenicima valja prezentirati prikaze događaja, procesa i pojava u kojima se javljaju različiti odabiri ključnih uzroka i posljedica (npr. uzroci Drugog svjetskog rata). Pritom se mogu koristiti različiti nastavni materijali, poput ulomaka znanstvenih radova (po potrebi prilagođenih), različitih prikaza u udžbenicima, primarnim izvorima, književnim djelima, filmovima, novinama i slično. Analizirajući takve prikaze, učenici trebaju shvatiti da oni koji se bave prošlošću (povjesničari, autori udžbenika, novinari, književnici) ne odabiru uvijek iste uzroke i posljedice kao najvažnije te se zbog toga tumačenja prošlosti mogu razlikovati. Od učenika ne treba tražiti procjene koje izlaze izvan okvira njihovih znanja u danom trenutku, npr. da procjenjuju koji su povjesničari uspješnije prikazali uzroke i posljedice određenih događaja. No, od učenika u ovom ciklusu može se očekivati da se koriste svojim znanjima o prošlim događajima, procesima i pojavama kako bi izdvojili uzroke i posljedice koje smatraju osobito važnima za događaje, pojave i procese koje proučavaju te argumentirali svoj odabir. Također mogu uspoređivati svoj odabir i argumentaciju s onima drugih učenika, pronalaziti sličnosti i razlike i procjenjivati uspješnost argumentacije. Tako mogu razvijati vještine kritičkog mišljenja procjenjujući vlastite radove i radove drugih učenika.

C. Kontinuiteti i promjene

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ POV C.8.1.
Učenik analizira kontinuitete i promjene u 20. i 21. stoljeću.

Učenik objašnjava, uspoređuje i analizira kontinuitete i promjene. Istražuje domet i ritam te uzroke i posljedice promjena u jednom ili više razdoblja. Obrazlaže kako su se društvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena i je li promjena značila napredak ili nazadovanje.

Uspoređuje domet, ritam i trajanje promjena i objašnjava njihove uzroke i posljedice.

Obrazlaže kako su se društvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena i jesu li promjene značile napredak ili nazadovanje.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Kao i kod koncepta uzroka i posljedica, analiziranje kontinuiteta i promjena podrazumijeva strategije koje idu dalje od upamćivanja i objašnjavanja. Učenici u ovom ciklusu koji obuhvaća 7. i 8. razred mogu uspoređivati povijesna razdoblja koja proučavaju kako bi uočili promjene i kontinuitete (npr. promjene granica u Europi nakon Prvog i nakon Drugog svjetskog rata, promjene koje je svijetu donio proces dekolonizacije nakon Prvog i nakon Drugog svjetskog rata, promjene koje su donijeli stvaranje i slom komunističkih sustava u Europi i sl.). Učenici razumiju međuodnos promjena i kontinuiteta, proučavaju domet i ritam promjena, odnosno istražuju jesu li promjene bile kratkoročne, srednjoročne ili dugoročne te jesu li se promjene dogodile u kraćem ili dužem vremenu. Mogu procijeniti jesu li određene promjene bile pozitivne ili negativne i jesu li za sve društvene skupine imale isto značenje (primjerice, uporaba atomske energije, razvoj znanosti i tehnologije). Razumiju da povjesničari određuju važnost promjena i pripisuju im određena značenja, odnosno procjenjuje što su određene promjene značile za ljude. Proučavajući takve prikaze promjena, shvaćaju da se prosudbe mogu razlikovati.

Strategije za analizu kontinuiteta i promjena uključuju: usporedbu dvaju i više razdoblja, postavljanje pitanja o promjenama (npr. koje promjene uočavam; što se promijenilo, a što je ostalo isto; što se najviše, a što najmanje promijenilo; koji su bili uzroci i posljedice promjena; koje je bilo značenje promjena), kategoriziranje promjena (ekonomske, društvene, političke), uspostavljanje kronološkog redoslijeda promjena (vremenske crte, kronološke i usporedne tablice, dijagrami, grafikoni) te preglede gradiva.

D. Izvori i istraživanje prošlosti

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ POV D.8.1.
Učenik  analizira i prosuđuje primarne i sekundarne izvore specifične za 20. i 21. stoljeće.

Učenik razlikuje primarne i sekundarne izvore i objašnjava obilježja izvora tipičnih za 20. i 21. stoljeće. Analizira vrijednost i ograničenja te važnost i pouzdanost povijesnih izvora na konkretnim primjerima.  Prosuđuje važnost i pouzdanost povijesnih izvora.  Postavlja pitanja o podrijetlu i svrsi izvora, analizira i objašnjava suprotstavljene prikaze.

Analizira vrijednost i ograničenja povijesnih izvora na primjerima iz 20. i 21.  stoljeća.  

Postavlja pitanja o podrijetlu i svrsi izvora, uspoređuje i opisuje suprotstavljene prikaze.

OŠ POV D.8.2.
Učenik istražuje prošlost primjenjujući sastavnice istraživačkog procesa te izrađuje radove složene strukture.

Učenik istražuje prošlost primjenjujući sastavnice istraživačkog procesa. Postavlja istraživačka pitanja o prošlosti. Prikuplja i obrađuje podatke na raznovrsne načine.  Analizira i vrednuje informacije iz različitih primarnih i sekundarnih izvora. Izrađuje strukturirane radove različite složenosti u kojima se koristi relevantnim informacijama i stručnim terminima. Piše bilješke o izvorima i literaturi kojom se koristio. Procjenjuje uspješnost vlastitog istraživanja uvažavajući pripremljene ili relevantne kriterije procjene.

Analizira informacije iz različitih primarnih i sekundarnih izvora kako bi odgovorio na  pitanja o prošlosti.

Koristi se raznovrsnim pristupima u prikupljanju i obradi podataka.

Izrađuje rad složene strukture koristeći se relevantnim informacijama i stručnim terminima te navodi izvore informacija u osnovnoj formi.

Procjenjuje uspješnost vlastitog istraživanja koristeći se pripremljenim kriterijima.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

U ovom ciklusu koji obuhvaća 7. i 8. razred, od učenika se očekuje da primjenjuje sve faze istraživačkog procesa, na sadržajima predviđenima u osmom razredu i na materijalu primjerenom njegovim znanjima i kognitivnom razvoju. To uključuje: uočavanje problema i postavljanje pitanja, planiranje koraka u pronalaženju odgovora na pitanje, prikupljanje i obrada podataka, uporabu informacija iz izvora kako bi došao do zaključaka i odgovora na postavljena pitanja, izradu strukturiranih radova, uporabu stručnih termina prikladnih uzrastu učenika i materiji koju proučava, navođenje izvora informacija u osnovnoj formi i procjenu efikasnosti vlastitog istraživanja.

Korištenje različitih primarnih i sekundarnih izvora za učenike 8. razreda podrazumijevaju izvore koji se nalaze u udžbeniku i ostalim nastavnim materijalima koje je pripremio učitelj ili koje su učenici prikupili u knjižnici, na internetu, lokalnom muzeju, u razgovoru sa svjedocima i sudionicima određenih događaja i slično.

Strukturirani rad za većinu učenika u ovom ciklusu podrazumijeva rad koji ima uvod, razradu i zaključak, u kojem postoji logički slijed odlomaka i poglavlja te u kojemu je tekst popraćen navođenjem izvora informacija u osnovnoj formi. Određeni broj učenika izrađivat će složenije radove: moći će u uvodu jasno istaknuti polazišna pitanja i cilj rada, sustavno ih razrađivati, u zaključku jasno ponuditi odgovore te rad popratiti nešto razrađenijim bilješkama.

Učenici procjenjuju efikasnost vlastitog istraživanja na temelju kriterija procjene koje priprema učitelj ili koje dogovaraju zajedno s učiteljem, a koji obuhvaćaju bazičnu procjenu uspješnosti tijeka istraživanja, postavljenih pitanja, izvora i dokaza koje je učenik koristio u svojem istraživanju (npr. je li u njima pronašao odgovore na sva pitanja) te zaključaka do kojih je učenik došao (npr. proizlaze li zaključci i argumenti iz proučavanih izvora). Učestalom uporabom tih kriterija, oni postaju relevantni i učenici ih postupno počinju primjenjivati kao ustaljeni obrazac.

Primjeri raznovrsnih pristupa prikupljanja podataka: odlazak u knjižnicu, traženje informacija na internetu, odlazak u lokalni muzej ili arhiv, razgovor sa svjedocima ili sudionicima događaja. Primjeri raznovrsne obrade podataka: pisani tekst, graf, shema, tablica…

Navođenje izvora informacija u osnovnoj formi podrazumijeva da učenik navodi iz kojeg je izvora preuzeo podatak (knjiga, internetska stranica i sl.). Navođenje izvora informacija u razrađenijoj formi podrazumijeva da učenik navodi u logičnom slijedu podatke o autoru, nazivu djela (knjige, časopisa, članka, internetske stranice), godini izdanja i eventualno stranici s koje je preuzeo određeni citat. Od učenika se očekuje da postupno počinje navoditi izvore informacija u razrađenijoj formi.

E. Interpretacije i perspektive

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

OŠ POV E.8.1.
Učenik analizira različite interpretacije i perspektive o prošlim događajima, pojavama i procesima.

Učenik analizira pojedine primjere interpretacija i perspektiva iz 20. i 21. stoljeća. Primjenjuje obrasce za analizu interpretacija i perspektiva. Objašnjava razloge postojanja različitih interpretacija te u njima identificira dokaze, pretpostavke i pristranosti uspoređujući ih s povijesnim izvorima. Razlikuje u interpretacijama i izvorima činjenice od mišljenja i prosudbi autora. Objašnjava zašto se istim osobama, događajima, pojavama i procesima pripisuju različita značenja. Odabire i procjenjuje značenje koje se pripisuje osobama, događajima, pojavama i procesima na temelju zadanih kriterija. Promišlja o svojim procjenama značenja osoba, događaja, pojava i procesa i uspoređuje ih s procjenama ostalih učenika.

Uspoređuje pojedine interpretacije i perspektive.

Postavlja temeljna pitanja za analizu interpretacija i perspektiva i daje na njih odgovore.

Objašnjava značenje odabranih osoba, događaja i pojava u 20. i 21. stoljeću prema zadanim kriterijima.

Uspoređuje svoja objašnjenja značenja s procjenama drugih učenika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Za razliku od 5. i 6. razreda gdje je fokus bio na objašnjavanju interpretacija i perspektiva, u ovom ciklusu koji obuhvaća 7. i 8. razred očekuje se da ih učenici počnu analizirati. Zbog toga je učenike potrebno izravno poučiti procedurama za analizu interpretacija i perspektiva, na pomno odabranim primjerima (npr. različita gledišta o važnosti i značenju pojedinih osoba i događaja). Od učenika se u 8. razredu očekuje da samostalno postavljaju temeljna pitanja o autoru, mjestu i vremenu nastanka pojedinih interpretacija. U postavljanju kompleksnijih pitanja, učitelj ih može usmjeravati kreiranjem obrasca za analizu koji uključuje pitanja o izvorima kojima se autor služio (ako su vidljivi u materijalu ili se o njima može zaključiti na temelju proučavanog materijala), o razlogu i mogućem motivu nastanka interpretacije (ako je vidljiva iz materijala koji se proučava), eventualnoj društvenoj/političkoj pripadnosti autora i sl. Od učenika se očekuje da razlikuje dijelove interpretacije u kojima autor iznosi činjenice, od onih u kojima iznosi mišljenja i prosudbe. Cilj rada s interpretacijama i perspektivama u ovom ciklusu jest da učenik uočava razloge zbog kojih postoje različita tumačenja prošlih događaja (vidi primjere u 7. razredu).

Prosudbe značenja određenih osoba, događaja, pojava i procesa važan su sastavni dio učenja o konceptu interpretacija i perspektiva. I ovdje učitelj može pomoći učenicima u razumijevanju ovog složenog koncepta kreiranjem različitih obrazaca za prosudbu značenja. Osim već navedenih kriterija (vidjeti objašnjenje za 5. razred), mogu se uključiti nešto složeniji kriteriji poput važnosti za ljude u prošlosti i važnosti za nas danas. Cilj ovakvog rada jest da učenici shvate razloge zbog kojih dolazi do različitih prosudbi značenja (različita iskustva, znanja, gledišta i stavovi o pojedinim događajima onih koji procjenjuju značenje i važnost neke osobe, događaja, pojave i sl.).

Sadržaji:

CJELINE ZA OSMI RAZRED

Cjelina 8.1 IZAZOVI MEĐURAĆA obuhvaća ključne događaje, pojave i procese koji su obilježili svijet, Europu i Hrvatsku između dva svjetska rata. Teme za dublju obradu mogu biti povezane s izazovima demokracija i totalitarnih režima, ključnim promjenama u gospodarstvu i društvu te svakodnevici. Pri odabiru tema ili sadržaja za pojedine teme treba voditi računa o hrvatskoj povijesti tog razdoblja, odnosno Hrvatskoj u Kraljevini SHS/Kraljevini Jugoslaviji.

Cjelina 8.2 DRUGI SVJETSKI RAT obrađuje ključne događaje i fenomene u Hrvatskoj, Europi i svijetu od 1939. do 1945. godine. Teme za dublju obradu mogu biti povezane s bojištima Drugog svjetskog rata, Holokaustom i drugim zločinima protiv čovječnosti, Hrvatskom u Drugom svjetskom ratu, posljedicama rata te utjecajem rata na svakodnevicu. Pri odabiru tema ili sadržaja za pojedine teme treba voditi računa o hrvatskoj povijesti tog razdoblja.

Cjelina 8.3 POSLIJERATNI I SUVREMENI SVIJET obuhvaća ključne događaje i procese u razdoblju od Hladnog rata do danas. Teme za dublju obradu mogu biti povezane s Hladnim ratom, europskim integracijama, slomom komunističkih režima u Europi, dekolonizacijom, pokretima za ljudska prava, promjenama u gospodarstvu, društvu i svakodnevici, oružanim sukobima, migracijama i drugim izazovima suvremenog svijeta.

Cjelina 8.4 HRVATSKA NAKON 1945.: SOCIJALISTIČKA JUGOSLAVIJA, SAMOSTALNOST I DOMOVINSKI RAT obrađuje ključne političke, gospodarske i društvene događaje i procese iz hrvatske povijesti druge polovice 20. stoljeća i početka 21. stoljeća. Teme za dublju obradu su Hrvatska u drugoj Jugoslaviji, nastanak i razvoj samostalne Hrvatske, Domovinski rat te demokratski procesi i uključivanje u europske i svjetske integracije.

A. Vrijeme i prostor

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ POV A.1.1.

Učenik primijenjuje složeniji narativ u kojem se kreće sinkronijski i dijakronijski te kronološke odrednice povezane s temom koju proučava.

Učenik koristi vremenske odrednice i različite modele periodizacije povezane s temom koju proučava. Analizira interpretativnu prirodu različitih periodizacija i značenja koja se pripisuju pojedinim razdobljima. Uspoređuje i objašnjava obilježja različitih razdoblja u kojima se kreće sinkronijski i dijakronijski i to prikazuje na različite načine.

Koristi vremenske odrednice i periodizaciju povezanu s temom koju proučava.

Objašnjava značenje koje se pripisuje pojedinim razdobljima.

Objašnjava obilježja različitih razdoblja u kojima se kreće sinkronijski i dijakronijski i to prikazuje na različite načine.

SŠ POV A.1.2.

Učenik vrednuje složenost međusobnog utjecaja čovjeka i prostora u prošlosti te se koristi kartama za tumačenje prošlih zbivanja, pojava i procesa.

Učenik vrednuje složenost međusobnog utjecaja čovjeka i prostora u prošlosti. Čita povijesne i geografske karte, analizira i objašnjava povijesna zbivanja, pojave i procese. Uspoređuje stare kartografske prikaze sa suvremenima te propituje interpretativnu prirodu pojedinih kartografskih prikaza.

Koristi se kartom, uspoređuje i objašnjava složeni međusobni utjecaj čovjeka i prostora u prošlosti.

Čita povijesne i geografske karte i objašnjava povijesna zbivanja, pojave i procese.

Uspoređuje stare kartografske prikaze sa suvremenima i objašnjava sličnosti i razlike.

Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte te izrađuje složene tematske karte na zadanoj podlozi prema uputama.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U ovom ciklusu od učenika se očekuje da razumiju interpretativnu prirodu različitih periodizacija odnosno da shvate kako različite periodizacije ovise o značenju koje im daje historiografija (npr. primjeri različitih datacija u prapovijesti i starom vijeku i razlozi zašto su različite datacije moguće). Osim toga, očekuje se da se učenici mogu kretati u vremenu sinkronijski i dijakronijski. Sinkronijsko kretanje podrazumijeva da učenici mogu pratiti istovremena zbivanja u raznim državama u jednom razdoblju (npr. Egipat i prostor Mezopotamije u starom vijeku, Grčka i Rim) te odrediti slijed istih pojava i procesa. Dijakronijsko kretanje u vremenu podrazumijeva da učenici imaju sposobnost praćenja slijeda bitnih pojava i procesa u različitim povijesnim razdobljima.

Koncept prostora omogućava učenicima razumjeti međusobni utjecaj društva i prirodnog okoliša u određenom povijesnom razdoblju. Učenici trebaju objasniti kako prirodni okoliš uvjetuje način života, politički i društveni ustroj te kako način života, političke i društvene prilike utječu na promjenu prostora ili prirodnog okoliša. (npr. kako su širenje Rimskog carstva i romanizacija utjecali na razvoj gradova i promjenu krajolika). Učenici će moći interpretirati povijesne događaje, pojave i procese koristeći se kartografskim prikazima, ucrtavati podatke na slijepe karte te izrađivati složenije tematske karte na zadanoj podlozi.

B. Uzroci i posljedice

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ POV B.1.1.

Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava te objašnjava njihovu interpretativnu prirodu.

Učenik objašnjava i procjenjuje uzroke i posljedice prošlih događaja, pojava i procesa i reda ih po važnosti navodeći argumente za svoj odabir. Prosuđuje utjecaj posljedica prošlih događaja, pojava i procesa na sadašnjost. Analizira i procjenjuje različit odabir uzroka i posljedica u prikazima prošlih događaja, pojava i procesa i izdvaja upotrijebljene argumente.

Objašnjava uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa i reda ih po važnosti navodeći argumente za svoj odabir.

Objašnjava utjecaj posljedica prošlih događaja, pojava i procesa na sadašnjost.

Uspoređuje različit odabir uzroka i posljedica u prikazima prošlih događaja, pojava i procesa i objašnjava sličnosti i razlike.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U ovom ciklusu od učenika se očekuje da na temelju znanja o prošlim događajima, pojavama i procesima analiziraju uzroke i posljedice istih te izdvoje one uzroke i posljedice koje smatraju iznimno važnima. Također se očekuje da učenici mogu argumentirati svoj izbor uzroka i posljedica kao i procijeniti njihov značaj u prošlosti (npr. izdvojiti uzroke i posljedice atenske demokracije, poredati ih po važnosti i argumentirati svoj odabir, uočiti različite interpretacije o uzrocima atenske demokracije i znati objasniti sličnosti i razlike). Učenici bi također trebali prosuditi kakav je bio utjecaj posljedica prošlih događaja, procesa i pojava na sadašnjost (npr. posljedice atenske demokracije do danas, posljedice širenja Rimskog Carstva na proces romanizacije i raširenost romanskih jezika u sadašnjosti i slično). Učenici bi trebali uspoređivati vlastiti odabir i objašnjenja s onima drugih učenika te tako uočiti da određivanje uzroka i posljedica može biti interpretativno različito.

C. Kontinuiteti i promjene

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ POV C.1.1.

Učenik analizira i procjenjuje složenost kontinuiteta i promjena u razdobljima koje proučava.

Učenik analizira složenost kontinuiteta i promjena. Analizira i procjenjuje domet, ritam i trajanje promjena te njihove uzroke i posljedice u odgovarajućem povijesnom kontekstu. Uočava i objašnjava različite interpretacije o kontinuitetima i promjenama s naglaskom na vrijeme nastanka, svrhu i cilj interpretacije.

Objašnjava složenost kontinuiteta i promjena.

Uspoređuje domet, ritam i trajanje promjena te objašnjava njihove uzroke i posljedice u odgovarajućem povijesnom kontekstu.

Uočava različite interpretacije o kontinuitetima i promjenama.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U ovom ciklusu očekuje se da učenici razumiju složeni odnos kontinuiteta i promjena u prošlosti kao i da mogu procijeniti njihov domet, ritam i trajanje. Koncept kontinuiteta i promjena u ovom se ciklusu više povezuje s konceptima uzroka i posljedica te interpretacija i perspektiva. Proučavajući ritam i domet promjena, učenici trebaju objasniti što je promjene uzrokovalo i kakve su bile posljedice promjena. Učenici trebaju razumjeti da povjesničari određuju važnost promjena i pripisuju im određena značenja, odnosno procjenjuju što su određene promjene značile za ljude. Proučavajući takve prikaze promjena, shvaćaju da se prosudbe mogu razlikovati.

Strategije za analizu kontinuiteta i promjena uključuju usporedbe dvaju razdoblja, postavljanje pitanja o promjenama (npr. koje promjene uočavam; što se promijenilo, a što je ostalo isto; što se najviše, a što najmanje promijenilo; koji su bili uzroci i posljedice promjena; koje je bilo značenje promjena), kategoriziranje promjena (ekonomske, društvene, političke, kulturne), uspostavljanje kronološkog redoslijeda promjena (vremenske crte, kronološke i usporedne tablice, dijagrami, grafikoni), uočavanje promjena koje ističe pojedini historiografski prikaz, raspravu o razlozima različitih interpretacija o promjenama ovisno o vremenu nastanka, cilju, svrsi interpretacije i slično.

D. Izvori i istraživanje prošlosti

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ POV D.1.1.

Učenik istražuje prošlost koristeći se širokim spektrom primarnih i sekundarnih izvora, odgovarajućim metodama i kontekstualnim znanjem.

Učenik oblikuje istraživačka pitanja, planira i provodi istraživanje. Analizira i vrednuje relevantne izvore i dokaze kako bi odgovorio na istraživačko pitanje i stvorio vlastitu argumentaciju. Procjenjuje uspješnost vlastitog istraživanja uvažavajući relevantne kriterije procjene.

Oblikuje istraživačka pitanja i planira istraživanje.

Analizira relevantne izvore i dokaze kako bi odgovorio na istraživačko pitanje.

Procjenjuje uspješnost vlastitog istraživanja uvažavajući relevantne kriterije procjene.

SŠ POV D.1.2.

Učenik izrađuje radove složene strukture utemeljene na izvorima i literaturi te ih prezentira koristeći se različitim tehnikama i načinima.

Učenik izrađuje radove složene strukture koristeći se relevantnim informacijama i stručnim terminima te precizno navodi izvore informacija. Istražujući, prakticira profesionalne i etičke norme. Rezultate priopćuje odabirući metode i načine prezentacije primjerene svrsi i publici.

Izrađuje radove složene strukture koristeći se relevantnim informacijama i stručnim terminima.

Precizno navodi izvore informacija.

Istražujući, prakticira profesionalne i etičke norme.

Rezultate priopćuje odabirući metode i načine prezentacije primjerene svrsi i publici.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

Za ostvarenje ovog odgojno-obrazovnog ishoda očekuje se rad sa širokim spektrom primarnih i sekundarnih izvora: za učenika bi to bio udžbenik, nastavni materijali u pripremi nastavnika, odabrani prilozi iz stručne literature i dr. Pored toga, učenici bi trebali znati postaviti istraživačko pitanje fokusirano na određene segmente teme (npr. Je li atenska demokracija bila idealna? Zašto je propala Rimska Republika?). Analizirajući relevantne izvore, od učenika se očekuje da znaju primjenjivati analitičke obrasce i pitanja za rad na izvorima i koristiti dokaze iz izvora u oblikovanju vlastite argumentacije (npr. pismeni rad/referat/esej/kratki istraživački rad o antičkom lokalitetu ili nalazu, esej na temu o atenskoj demokraciji).

Učenici bi trebali pravilno citirati različite izvore informacija te ih sustavno i precizno navoditi (npr. knjige, časopise, novine, internetske stranice, fotografije, intervjue i slično). U oblikovanju svog rada potrebno je uputiti učenike da moraju uvažavati profesionalne i etičke norme odnosno poznavati moguće posljedice plagiranja, zanemarivanja dokaza i nepravilnog citiranja. U svrhu predstavljanja vlastitih uradaka, od učenika se očekuje da primjenjuju metode i načine prezentacije primjerene svrsi i publici (npr. govorni jezik, strukturirane pripovijesti, opisi, proširena objašnjenja, istraživački radovi, eseji, izložbe, projekti, uporaba IKT-a i sl.).

E. Interpretacije i perspektive

SŠ POV E.1.1.

Učenik analizira složenost različitih interpretacija i perspektiva o prošlim događajima, pojavama i procesima.

Učenik se koristi obrascima za analizu interpretacija i perspektiva. Analizira i objašnjava interpretacije i perspektive kako bi identificirao stavove, motive i vrijednosti njihovih autora. Koristi izvore kako bi odredio argumentaciju u interpretacijama i perspektivama. Objašnjava razloge zbog kojih nastaju i zbog kojih su se mijenjale različite interpretacije i perspektive. Uvažava i objašnjava kontekst vremena o kojem interpretacije govore i u kojem su nastale. Analizira značenja koja se pripisuju osobama, događajima, pojavama i procesima. Promišlja o korištenju povijesti u različitim kontekstima i u različite svrhe te da različiti prikazi prošlosti mogu voditi različitim shvaćanjima sadašnjosti.

Uspoređuje različite interpretacije i perspektive te u njima identificira stavove, motive i vrijednosti njihovih autora.

Objašnjava značenja pripisana pojedinim osobama, događajima, pojavama i procesima na temelju zadanih kriterija.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

U ovom odgojno-obrazovnom ishodu od učenika se očekuje da analizira i objasni različite interpretacije o povijesnim događajima, osobama, pojavama i procesima. Učenici trebaju povezati interpretacije s bitnim obilježjima vremena u kojem je interpretacija nastala. Strategija rada s konceptom interpretacija podrazumijeva da se učenik zna samostalno služiti obrascem za analizu interpretacija i perspektiva koji sadrži pitanja o autoru, mjestu i vremenu nastanka, o izvorima kojima se autor služio, dokazima u izvorima koji su upotrijebljeni i/ili izostavljeni, o razlogu i mogućem motivu interpretacije, o stavovima i vrijednostima autora koji se mogu uočiti u interpretaciji, eventualnoj društvenoj/političkoj pripadnosti autora i sl. Analizirajući interpretacije u širem vremenskom kontekstu, učenik bi trebao objasniti razloge zbog kojih nastaju različite interpretacije i zbog kojih su se mijenjale. (npr. promjena u interpretacijama o Aleksandru Velikom od antike do srednjeg vijeka).

Osim navedenog, učenici bi trebali prosuditi značenje pojedinog povijesnog događaja, pojave i procesa na temelju zadanih kriterija za prosudbu značenja: dubina, širina i trajanje utjecaja (na koliko je ljudi, u kojoj mjeri i koliko dugo nešto/netko utjecao), važnosti za ljude u prošlosti i važnosti za nas danas i slično.

Sadržaji za prvi razred gimnazije:

Predmoderna povijest u hrvatskom, europskom i svjetskom kontekstu (stari vijek)

A1. Država, vlast i moć

Obrađuju se DVIJE od sljedećih tema:

Teokratske države ranih civilizacija (A1.1) 


Atenska demokracija (A1.2) 


Aleksandrovo carstvo i ideja univerzalizma (A1.3) 


Vlast i moć u rimskoj državi: od kraljevstva do carstva 
 (A1.4) 


Rimska uprava Italije i provincija (A1.5) 


A2. Društva, ekonomije i svakodnevica

Obrađuje se JEDNA od sljedećih tema:

Društvene strukture u starom vijeku (A2.1) 


Kolonizacija i romanizacija Ilirika (A2.2) 


Kontinuiteti i promjene u razvoju rimskog gospodarstva (A2.3) 


Antička svakodnevica (A2.4) 


Komunikacije i putovanja (A2.5) 


A3. Slike svijeta

Obrađuje se JEDNA od sljedećih tema:

Vjerovanja, rituali i pogrebni običaji (A3.1) 


Predodžbe o svijetu u antici (znanstvene, mitološke, umjetničke) (A3.2) 


Kršćanstvo i nova slika svijeta (A3.3) 


Antička umjetnost na prostoru današnje Hrvatske 
 (A3.4) 


Kako su se otkrivale civilizacije starog svijeta? 
 (A3.5) 


JEDNU temu učitelji sami oblikuju (npr. iz zavičajne povijesti, školskog projekta) ili odabiru iz navedenih tematskih područja.

A. Vrijeme i prostor

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ POV A.2.1.

Učenik primijenjuje složeniji narativ u kojem se kreće sinkronijski i dijakronijski te kronološke odrednice povezane s temom koju proučava.

Učenik koristi vremenske odrednice i različite modele periodizacije povezane s temom koju proučava. Analizira interpretativnu prirodu različitih periodizacija i značenja koja se pripisuju pojedinim razdobljima. Uspoređuje i objašnjava obilježja različitih razdoblja u kojima se kreće sinkronijski i dijakronijski i to prikazuje na različite načine.

Koristi vremenske odrednice i periodizaciju povezanu s temom koju proučava.

Objašnjava značenje koje se pripisuje pojedinim razdobljima.

Objašnjava obilježja različitih razdoblja u kojima se kreće sinkronijski i dijakronijski i to prikazuje na različite načine.

SŠ POV A.2.2.

Učenik vrednuje složenost međusobnog utjecaja čovjeka i prostora u prošlosti te se koristi kartama za tumačenje prošlih zbivanja, pojava i procesa.

Učenik vrednuje složenost međusobnog utjecaja čovjeka i prostora u prošlosti. Čita povijesne i geografske karte, analizira i objašnjava povijesna zbivanja, pojave i procese. Uspoređuje stare kartografske prikaze sa suvremenima te propituje interpretativnu prirodu pojedinih kartografskih prikaza.

Koristi se kartom, uspoređuje i objašnjava složeni međusobni utjecaj čovjeka i prostora u prošlosti.

Čita povijesne i geografske karte i objašnjava povijesna zbivanja, pojave i procese.

Uspoređuje stare kartografske prikaze sa suvremenima i objašnjava sličnosti i razlike.

Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte te izrađuje složene tematske karte na zadanoj podlozi prema uputama.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U ovom ciklusu od učenika se očekuje da razumiju interpretativnu prirodu različitih periodizacija odnosno da shvate kako različite periodizacije ovise o značenju koje im daje historiografija (npr. primjeri različitih interpretacija o početku srednjeg vijeka). Osim toga, očekuje se da se učenici mogu kretati u vremenu sinkronijski i dijakronijski. Sinkronijsko kretanje podrazumijeva da učenici mogu pratiti istovremena zbivanja u raznim državama u jednom razdoblju (npr. povijest Europe i Hrvatske u ranom srednjem vijeku) te odrediti slijed istih pojava i procesa. Dijakronijsko kretanje u vremenu podrazumijeva da učenici imaju sposobnost praćenja slijeda bitnih pojava i procesa u različitim povijesnim razdobljima.

Koncept prostora omogućava učenicima razumjeti međusobni utjecaj društva i prirodnog okoliša u određenom povijesnom razdoblju. Učenici trebaju objasniti kako prirodni okoliš uvjetuje način života, politički i društveni ustroj te kako način života, političke i društvene prilike utječu na promjenu prostora ili prirodnog okoliša (npr. kako je nastanak srednjovjekovnih gradova utjecao na promjenu krajolika, krčenje šuma, sistem dvopoljne i tropoljne zemljoradnje i slično). Učenici će moći interpretirati povijesne događaje, pojave i procese koristeći se kartografskim prikazima, ucrtavati podatke na slijepe karte te izrađivati složenije tematske karte na zadanoj podlozi.

B. Uzroci i posljedice

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti  „dobar“ na kraju razreda

SŠ POV B.2.1.

Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava te objašnjava njihovu interpretativnu prirodu.

Učenik objašnjava i procjenjuje uzroke i posljedice prošlih događaja, pojava i procesa i reda ih po važnosti navodeći argumente za svoj odabir. Prosuđuje utjecaj posljedica prošlih događaja, pojava i procesa na sadašnjost. Analizira i procjenjuje različit odabir uzroka i posljedica u prikazima prošlih događaja, pojava i procesa i izdvaja upotrijebljene argumente.

Objašnjava uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa i reda ih po važnosti navodeći argumente za svoj odabir.

Objašnjava utjecaj posljedica prošlih događaja, pojava i procesa na sadašnjost.

Uspoređuje različit odabir uzroka i posljedica u prikazima prošlih događaja, pojava i procesa i objašnjava sličnosti i razlike.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U ovom ciklusu od učenika se očekuje da na temelju znanja o prošlim događajima, pojavama i procesima analiziraju uzroke i posljedice istih te izdvoje one uzroke i posljedice koje smatraju iznimno važnima. Također se očekuje da učenici mogu argumentirati svoj izbor uzroka i posljedica kao i procijeniti njihov značaj u prošlosti (npr. izdvojiti uzroke i posljedice pada Zapadnog Rimskog Carstva, poredati ih po važnost argumentirajući svoj odabir, uočiti različite interpretacije o uzrocima Križarskih ratova i znati objasniti sličnosti i razlike). Učenici bi također trebali prosuditi kakav je bio utjecaj posljedica prošlih događaja, procesa i pojava na sadašnjost (npr. posljedice velikih geografskih otkrića, posljedice reformacije do danas i slično). Učenici bi trebali uspoređivati vlastiti odabir i objašnjenja s onima drugih učenika te tako uočiti da određivanje uzroka i posljedica može biti interpretativno različito.

C. Kontinuiteti i promjene

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ POV C.2.1.

Učenik analizira i procjenjuje složenost kontinuiteta i promjena u razdobljima koje proučava.

Učenik analizira složenost kontinuiteta i promjena. Analizira i procjenjuje domet, ritam i trajanje promjena te njihove uzroke i posljedice u odgovarajućem povijesnom kontekstu. Uočava i objašnjava različite interpretacije o kontinuitetima i promjenama s naglaskom na vrijeme nastanka, svrhu i cilj interpretacije.

Objašnjava složenost kontinuiteta i promjena.

Uspoređuje domet, ritam i trajanje promjena te objašnjava njihove uzroke i posljedice u odgovarajućem povijesnom kontekstu.

Uočava različite interpretacije o kontinuitetima i promjenama.

U ovom ciklusu očekuje se da učenici razumiju složeni odnos kontinuiteta i promjena u prošlosti kao i da mogu procijeniti njihov domet, ritam i trajanje. Koncept kontinuiteta i promjena u ovom se ciklusu više povezuje s konceptima uzroka i posljedica te interpretacija i perspektiva. Proučavajući ritam i domet promjena, učenici trebaju objasniti što je promjene uzrokovalo i kakve su bile posljedice promjena. Učenici trebaju razumjeti da povjesničari određuju važnost promjena i pripisuju im određena značenja, odnosno procjenjuju što su određene promjene značile za ljude. Proučavajući takve prikaze promjena, shvaćaju da se prosudbe mogu razlikovati.

Strategije za analizu kontinuiteta i promjena uključuju usporedbe dvaju razdoblja, postavljanje pitanja o promjenama (npr. koje promjene uočavam; što se promijenilo, a što je ostalo isto; što se najviše, a što najmanje promijenilo; koji su bili uzroci i posljedice promjena; koje je bilo značenje promjena), kategoriziranje promjena (ekonomske, društvene, političke, kulturne), uspostavljanje kronološkog redoslijeda promjena (vremenske crte, kronološke i usporedne tablice, dijagrami, grafikoni), uočavanje promjena koje ističe pojedini historiografski prikaz, raspravu o razlozima različitih interpretacija o promjenama ovisno o vremenu nastanka, cilju, svrsi interpretacije i slično.

D. Izvori i istraživanje prošlosti

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ POV D.2.1.

Učenik istražuje prošlost koristeći se širokim spektrom primarnih i sekundarnih izvora, odgovarajućim metodama i kontekstualnim znanjem.

Učenik oblikuje istraživačka pitanja, planira i provodi istraživanje. Analizira i vrednuje relevantne izvore i dokaze kako bi odgovorio na istraživačko pitanje i stvorio vlastitu argumentaciju. Procjenjuje uspješnost vlastitog istraživanja uvažavajući relevantne kriterije procjene.

Oblikuje istraživačka pitanja i planira istraživanje.

Analizira relevantne izvore i dokaze kako bi odgovorio na istraživačko pitanje.

Procjenjuje uspješnost vlastitog istraživanja uvažavajući relevantne kriterije procjene.

SŠ POV D.2.2.

Učenik izrađuje radove složene strukture utemeljene na izvorima i literaturi te ih prezentira koristeći se različitim tehnikama i načinima.

Učenik izrađuje radove složene strukture koristeći se relevantnim informacijama i stručnim terminima te precizno navodi izvore informacija. Istražujući, prakticira profesionalne i etičke norme. Rezultate priopćuje odabirući metode i načine prezentacije primjerene svrsi i publici.

Izrađuje radove složene strukture koristeći se relevantnim informacijama i stručnim terminima.

Precizno navodi izvore informacija.

Istražujući, prakticira profesionalne i etičke norme.

Rezultate priopćuje odabirući metode i načine prezentacije primjerene svrsi i publici.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

Za ostvarenje ovog odgojno-obrazovnog ishoda očekuje se rad sa širokim spektrom primarnih i sekundarnih izvora: za učenika bi to bio udžbenik, nastavni materijali u pripremi nastavnika, odabrani prilozi iz stručne literature i dr. Pored toga, učenici bi trebali znati postaviti istraživačko pitanje fokusirano na određene segmente teme (npr. Zašto je Dubrovnik postao jedna od europskih pomorskih sila? Zašto se sukobljavaju pape i europski  vladari u srednjem vijeku? Zašto je “Milijun” Marka Pola vrlo utjecajno djelo u srednjem vijeku?) Analizirajući relevantne izvore, od učenika se očekuje da znaju primjenjivati analitičke obrasce i pitanja za rad na izvorima i koristiti dokaze iz izvora u oblikovanju vlastite argumentacije (npr. pismeni rad/referat/esej/kratki istraživački rad o hrvatskim srednjovjekovnim gradovima, marginalnim skupinama u srednjem vijeku i slično).

Učenici bi trebali  pravilno citirati različite izvore informacija te ih sustavno i precizno navoditi (npr. knjige, časopise, novine, internetske stranice, fotografije, intervjue i slično). U oblikovanju svog rada potrebno je uputiti učenike da moraju uvažavati profesionalne i etičke norme odnosno poznavati moguće posljedice plagiranja, zanemarivanja dokaza i nepravilnog citiranja. U svrhu predstavljanja vlastitih uradaka od učenika se očekuje da primjenjuju metode i načine prezentacije primjerene svrsi i publici (npr. govorni jezik, strukturirane pripovijesti, opisi, proširena objašnjenja, istraživački radovi, eseji, izložbe, projekti, uporaba IKT-a i sl.).

E. Interpretacije i perspektive

SŠ POV E.2.1.

Učenik analizira složenost različitih interpretacija i perspektiva o prošlim događajima, pojavama i procesima.

Učenik se koristi obrascima za analizu interpretacija i perspektiva. Analizira i objašnjava interpretacije i perspektive kako bi identificirao stavove, motive i vrijednosti njihovih autora. Koristi izvore kako bi odredio argumentaciju u interpretacijama i perspektivama. Objašnjava razloge zbog kojih nastaju i zbog kojih su se mijenjale različite interpretacije i perspektive. Uvažava i objašnjava kontekst vremena o kojem interpretacije govore i u kojem su nastale. Analizira značenja koja se pripisuju osobama, događajima, pojavama i procesima. Promišlja o korištenju povijesti u različitim kontekstima i u različite svrhe te da različiti prikazi prošlosti mogu voditi voditi različitim shvaćanjima sadašnjosti.

Uspoređuje različite interpretacije i perspektive te u njima identificira stavove, motive i vrijednosti njihovih autora.

Objašnjava značenja pripisana pojedinim osobama, događajima, pojavama i procesima na temelju zadanih kriterija.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

U ovom odgojno-obrazovnom ishodu od učenika se očekuje da analizira i objasni različite interpretacije o povijesnim događajima, osobama, pojavama i procesima. Učenici trebaju povezati interpretacije s bitnim obilježjima vremena u kojem je interpretacija nastala. Strategija rada s konceptom interpretacija podrazumijeva da se učenik zna samostalno služiti obrascem za analizu interpretacija i perspektiva koji sadrži pitanja o autoru, mjestu i vremenu nastanka, o izvorima kojima se autor služio, dokazima u izvorima koji su upotrijebljeni i/ili izostavljeni, o razlogu i mogućem motivu interpretacije, o stavovima i vrijednostima autora koji se mogu uočiti u interpretaciji, eventualnoj društvenoj/političkoj pripadnosti autora i sl. Analizirajući interpretacije u širem vremenskom kontekstu, učenik bi trebao objasniti razloge zbog kojih nastaju različite interpretacije i zbog kojih su se mijenjale. (npr. promjena u interpretacijama o Križarskim ratovima od srednjeg vijeka do danas).

Osim navedenog, učenici bi trebali prosuditi značenje pojedinog povijesnog događaja, pojave i procesa na temelju zadanih kriterija za prosudbu značenja: dubina, širina i trajanje utjecaja (na koliko je ljudi, u kojoj mjeri i koliko dugo nešto/netko utjecao), važnosti za ljude u prošlosti i važnosti za nas danas i sl.

Sadržaji za drugi razred gimnazije:

Predmoderna povijest u hrvatskom, europskom i svjetskom kontekstu (srednji i rani novi vijek)

A1. Država, vlast i moć

Obrađuju se DVIJE od sljedećih tema:

Monarhije u srednjem i ranom novom vijeku (A1.6) 


Aristokratske republike: Venecija i Dubrovnik (A1.7) 


Zakonodavstvo i utjecaj pravnih sustava na vlast i društvo 
 (A1.8) 


Vladari i vrela hrvatskog ranog srednjovjekovlja (A1.9) 


Vlast i moć: kraljevi, carevi i pape u srednjem i ranom novom vijeku (A1.10)

A2. Društva, ekonomije i svakodnevica

Obrađuje se JEDNA od sljedećih tema:

Grad u srednjem i ranom novom vijeku (A2.6) 


Staleško društvo srednjeg i ranog novog vijeka 
 (A2.7) 


Trgovina na Sredozemlju u srednjem i ranom novom vijeku (A2.8) 


Marginalne skupine u srednjem i ranom novom vijeku (A2.9) 


Samostani i crkveni redovi u srednjem i ranom novom vijeku (A2.10)

A3. Slike svijeta

Obrađuje se JEDNA od sljedećih tema:

Mecene i umjetnici (A3.6) 


Novi prostorni horizonti: otkrivanje svijeta u srednjem i ranom novom vijeku (A3.7) Novi duhovni i intelektualni horizonti: od humanizma do prosvjetiteljstva (A3.8) 


Slika o „sebi” i „drugome“: kako su srednjovjekovni i ranonovovjekovni pisci, istraživači i osvajači vidjeli druge narode (A3.9) 


Umjetnost i znanost srednjovjekovne i ranonovovjekovne Hrvatske (A3.10) 


JEDNU temu učitelji sami oblikuju (npr. iz zavičajne povijesti, školskog projekta) ili odabiru iz navedenih tematskih područja.

A. Vrijeme i prostor

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ POV A.3.1.

Učenik primijenjuje složeniji narativ u kojem se kreće sinkronijski i dijakronijski te kronološke odrednice povezane s temom koju proučava.

Učenik koristi vremenske odrednice i različite modele periodizacije povezane s temom koju proučava. Analizira interpretativnu prirodu različitih periodizacija i značenja koja se pripisuju pojedinim razdobljima. Uspoređuje i objašnjava obilježja različitih razdoblja u kojima se kreće sinkronijski i dijakronijski i to prikazuje na različite načine.

Koristi vremenske odrednice i periodizaciju povezanu s temom koju proučava.

Objašnjava značenje koje se pripisuje pojedinim razdobljima.

Objašnjava obilježja različitih razdoblja u kojima se kreće sinkronijski i dijakronijski i to prikazuje na različite načine.

SŠ POV A.3.2.

Učenik vrednuje složenost međusobnog utjecaja čovjeka i prostora u prošlosti te se koristi kartama za tumačenje prošlih zbivanja, pojava i procesa.

Učenik vrednuje složenost međusobnog utjecaja čovjeka i prostora u prošlosti. Čita povijesne i geografske karte, analizira i objašnjava povijesna zbivanja, pojave i procese. Uspoređuje stare kartografske prikaze sa suvremenima te propituje interpretativnu prirodu pojedinih kartografskih prikaza.

Koristi se kartom, uspoređuje i objašnjava složeni međusobni utjecaj čovjeka i prostora u prošlosti.

Čita povijesne i geografske karte i objašnjava povijesna zbivanja, pojave i procese.

Uspoređuje stare kartografske prikaze sa suvremenima i objašnjava sličnosti i razlike.

Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte te izrađuje složene tematske karte na zadanoj podlozi prema uputama.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U ovom ciklusu od učenika se očekuje da razumiju interpretativnu prirodu različitih periodizacija odnosno da shvate kako različite periodizacije ovise o značenju koje im daje historiografija (npr. primjeri različitih interpretacija o početku novog vijeka). Osim toga, očekuje se da se učenici mogu kretati u vremenu sinkronijski i dijakronijski. Sinkronijsko kretanje podrazumijeva da učenici mogu pratiti istovremena zbivanja u raznim državama u jednom razdoblju (npr. povijest Europe i Hrvatske u 18. i 19. stoljeću) te odrediti slijed istih pojava i procesa. Dijakronijsko kretanje u vremenu podrazumijeva da učenici imaju sposobnost praćenja slijeda bitnih pojava i procesa u različitim povijesnim razdobljima.

Koncept prostora omogućava učenicima razumjeti međusobni utjecaj društva i prirodnog okoliša u određenom povijesnom razdoblju. Učenici trebaju objasniti kako prirodni okoliš uvjetuje način života, politički i društveni ustroj te kako način života, političke i društvene prilike utječu na promjenu prostora ili prirodnog okoliša (npr. kako je 1. industrijska revolucija utjecala na razvoj gradova i urbanizaciju ili kako su Napoleonovi ratovi promijenili političku kartu Europe i slično). Učenici će moći interpretirati povijesne događaje, pojave i procese koristeći se kartografskim prikazima, ucrtavati podatke na slijepe karte te izrađivati složenije tematske karte na zadanoj podlozi.

B. Uzroci i posljedice

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ POV B.3.1.

Učenik procjenjuje uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava i povezuje ih s pojedinim interpretacijama.

Učenik procjenjuje uzroke i posljedice prošlih događaja, pojava i procesa koje proučava u širem povijesnom kontekstu. Prosuđuje i analizira utjecaj posljedica prošlih događaja, pojava i procesa na sadašnjost.  Analizira različite interpretacije uzroka i posljedica propitujući njihov vremenski kontekst, svrhu i cilj. Povezuje tumačenja uzroka i posljedica s različitim interpretacijama i vrijednosnim prosudbama povjesničara kao i s pojedinim interpretativnim paradigmama u historiografiji.

Analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa u širem povijesnom kontekstu.

Analizira utjecaj posljedica prošlih događaja, pojava i procesa  na sadašnjost.

Objašnjava različite interpretacije uzroka i posljedica propitujući njihov vremenski kontekst, svrhu i cilj.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U ovom ciklusu od učenika se očekuje da na temelju znanja o prošlim događajima, pojavama i procesima analiziraju i procjenjuju uzroke i posljedice uvažavajući širi povijesni kontekst (vrijeme i mjesto zbivanja, političke, kulturne, socijalne, društvene i druge prilike koje su utjecale na tijek zbivanja ili su nastale kao rezultat zbivanja). Širi kontekst također podrazumijeva istraživanje uzroka i posljedica događaja, pojava i procesa u dužem vremenskom razdoblju (čak i dijakrono) te na širem prostoru zbivanja (npr. događaji i procesi u Hrvatskoj u 18. i 19. stoljeću u kontekstu zbivanja u Europi i svijetu).

Učenici se upoznaju s važnosti uzročnih ili kauzalnih objašnjenja u istraživanju povijesti, ali uočavaju da na prosudbe povjesničara u interpretacijama uzroka i posljedica mogu utjecati razni razlozi (npr. nedostatak izvora, osobni stavovi, stereotipi, vrijednosni sustavi, nove historiografske paradigme i slično).

C. Kontinuiteti i promjene

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ POV C.3.1.

Učenik analizira i procjenjuje složenost kontinuiteta i promjena u razdobljima koje proučava.

Učenik analizira složenost kontinuiteta i promjena. Analizira i procjenjuje domet, ritam i trajanje promjena te njihove uzroke i posljedice u odgovarajućem povijesnom kontekstu. Uočava i objašnjava različite interpretacije o kontinuitetima i promjenama s naglaskom na vrijeme nastanka, svrhu i cilj interpretacije.

Objašnjava složenost kontinuiteta i promjena.

Uspoređuje domet, ritam i trajanje promjena te objašnjava njihove uzroke i posljedice u odgovarajućem povijesnom kontekstu.

Uočava različite interpretacije o kontinuitetima i promjenama.

U ovom ciklusu očekuje se da učenici razumiju složeni odnos kontinuiteta i promjena u prošlosti kao i da mogu procijeniti njihov domet, ritam i trajanje. Koncept kontinuiteta i promjena u ovom se ciklusu više povezuje s konceptima uzroka i posljedica te interpretacija i perspektiva. Proučavajući ritam i domet promjena, učenici trebaju objasniti što je promjene uzrokovalo i kakve su bile posljedice promjena. Učenici trebaju razumjeti da povjesničari određuju važnost promjena i pripisuju im određena značenja, odnosno procjenjuju što su određene promjene značile za ljude. Proučavajući takve prikaze promjena, shvaćaju da se prosudbe mogu razlikovati.

Strategije za analizu kontinuiteta i promjena uključuju usporedbe dvaju razdoblja, postavljanje pitanja o promjenama (npr. koje promjene uočavam; što se promijenilo, a što je ostalo isto; što se najviše, a što najmanje promijenilo; koji su bili uzroci i posljedice promjena; koje je bilo značenje promjena), kategoriziranje promjena (ekonomske, društvene, političke, kulturne), uspostavljanje kronološkog redoslijeda promjena (vremenske crte, kronološke i usporedne tablice, dijagrami, grafikoni), uočavanje promjena koje ističe pojedini historiografski prikaz, raspravu o razlozima različitih interpretacija o promjenama ovisno o vremenu nastanka, cilju, svrsi interpretacije i slično.

D. Izvori i istraživanje prošlosti

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ POV D.3.1.

Učenik istražuje prošlost koristeći se širokim spektrom primarnih i sekundarnih izvora, raznovrsnim historiografskim metodama i složenijim kontekstualnim znanjima

Učenik oblikuje istraživačka pitanja i/ili hipotezu o historiografskim problemima te samostalno planira korake u istraživanju. Analizira i vrednuje dokaze iz širokog spektra primarnih i sekundarnih izvora kako bi odgovorio na istraživačko pitanje ili stvorio argumentaciju. Procjenjuje uspješnost vlastitih istraživačkih postupaka uvažavajući relevantne kriterije procjene.

Oblikuje istraživačka pitanja o historiografskim problemima te samostalno planira korake u istraživanju.

Analizira dokaze iz širokog spektra primarnih i sekundarnih izvora kako bi odgovorio na istraživačko pitanje.

Procjenjuje uspješnost vlastitih istraživačkih postupaka uvažavajući relevantne kriterije procjene.

SŠ POV D.3.2.

Učenik izrađuje radove složene strukture utemeljene na dokazima i složenijim kontekstualnim znanjima te ih prezentira koristeći se različitim tehnikama i načinima.

Učenik izrađuje koherentan rad u kojem na temelju izvora i literature raspravlja o odabranom pitanju ili problemu, formulira i brani svoje stavove ili manju tezu. Izrađuje tekstove, opise i rasprave u kojima se koristi dokazima iz širokog spektra izvora te rabi stručnu terminologiju. U radove uključuje argumentaciju i interpretaciju. Rad potkrepljuje bilješkama o literaturi i izvorima koje je koristio. Rezultate priopćuje odabirući metode i načine prezentacije primjerene svrsi i publici.

Izrađuje koherentan rad u kojem na temelju izvora i literature odgovara na istraživačka pitanja

Koristi se stručnim terminima i precizno navodi izvore informacija.

Istražujući,  prakticira profesionalne i etičke norme.

Rezultate priopćuje odabirući metode i načine prezentacije primjerene svrsi i publici.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

Za ostvarenje ovog odgojno-obrazovnog ishoda očekuje se rad sa širokim spektrom primarnih i sekundarnih izvora: za učenika bi to bio udžbenik, nastavni materijali u pripremi nastavnika, odabrani prilozi iz stručne literature i dr. Pored toga, učenici bi trebali znati postaviti istraživačko pitanje fokusirano na šire razumijevanje teme koja traži više kontekstualnog znanja (Postoji li razlika u revolucionarnim pokretima u 18. i 19. stoljeću, Rađa li se nacija ili se budi? Kada je zapravo rođena demokracija?) Analizirajući relevantne izvore, od učenika se očekuje da znaju primjenjivati analitičke obrasce i pitanja za rad na različitim izvorima i koristiti dokaze iz izvora u oblikovanju vlastite argumentacije. Također se od učenika očekuje da znaju oblikovati rad složenije strukture (manji istraživački rad, studije slučaja, problemski zadaci, eseji, kritički osvrti i slično). Naglasak je potrebno staviti na uvježbavanje argumentacije i oblikovanje koherentnog rada.

Učenici bi trebali pravilno citirati različite izvore informacija te ih sustavno i precizno navoditi (npr. knjige, časopise, novine, internetske stranice, fotografije, intervjue i slično). U oblikovanju svog rada moraju uvažavati profesionalne i etičke norme odnosno poznavati moguće posljedice plagiranja, zanemarivanja dokaza i nepravilnog citiranja. U svrhu predstavljanja vlastitih uradaka od učenika se očekuje da primjenjuju metode i načine prezentacije primjerene svrsi i publici (npr. govorni jezik, strukturirane pripovijesti, opisi, proširena objašnjenja, istraživački radovi, eseji, izložbe, projekti, uporaba IKT-a i sl.).

E. Interpretacije i perspektive

SŠ POV E.3.1.

Učenik  procjenjuje različite interpretacije i perspektive o prošlim događajima, pojavama i procesima.

Učenik analizira i procjenjuje interpretacije i perspektive kako bi objasnio stavove, motive i vrijednosti njihovih autora. Koristi izvore kako bi odredio argumentaciju u interpretacijama i perspektivama. Sagledava povijesni kontekst vremena o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala. Procjenjuje razloge mijenjanja značenja koja se pripisuju osobama, događajima, pojavama i procesima tijekom vremena te ih povezuje s pojedinim interpretativnim paradigmama u historiografiji. Analizira kako se povijest može koristiti u različitim kontekstima i u različite svrhe, uključujući zlouporabu prošlosti za poticanje stereotipa i predrasuda. Sagledava moguće posljedice različitih shvaćanja sadašnjosti na temelju različitih prikaza prošlosti. Koristi se svojim procjenama i zaključcima za oblikovanje vlastitih prikaza prošlosti.

Uspoređuje i objašnjava različite interpretacije i perspektive kako bi protumačio stavove, motive i vrijednosti njihovih autora te odredio njihovu argumentaciju.

Obrazlaže povijesni kontekst o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala.

Objašnjava značenja pripisana osobama, događajima, pojavama i procesima i navodi neke razloge zbog kojih su se mijenjala tijekom vremena.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

U ovom odgojno-obrazovnom ishodu od učenika se očekuje da analizira i procjenjuje različite interpretacije o povijesnim događajima, osobama, pojavama i procesima. Učenik se treba samostalno služiti obrascem za analizu interpretacija i perspektiva koji sadrži pitanja o autoru, mjestu i vremenu nastanka, o izvorima kojima se autor služio, dokazima u izvorima koji su upotrijebljeni i/ili izostavljeni, o razlogu i mogućem motivu interpretacije, o stavovima i vrijednostima autora koji se mogu uočiti u interpretaciji, eventualnoj društvenoj/političkoj pripadnosti autora i sl. Analizirajući interpretacije u širem vremenskom kontekstu, učenik bi trebao objasniti razloge zbog kojih nastaju različite interpretacije i zbog kojih su se mijenjale. Objašnjava vrijednosne prosudbe povjesničara u interpretacijama te ih povezuje s mogućim utjecajima na njihovu interpretaciju (npr. nedostatak izvora, osobni stavovi, stereotipi, pristranosti i sl.), odnosno s historiografskim paradigmama (npr. utjecaj filozofije na tumačenje veza između uzroka i posljedica očituje se učenjima o čovjekovoj predodređenosti djelovanja ili determinizmu nasuprot slobodnoj volji ili indeterminizmu i slično). Osobit naglasak stavlja se na upotrebu povijesti u različite svrhe uključujući zloupotrebu povijesti za poticanje stereotipa i predrasuda.

Osim navedenog, učenici bi trebali prosuditi značenje pojedinog povijesnog događaja, pojave i procesa na temelju zadanih kriterija za prosudbu značenja: dubina, širina i trajanje utjecaja (na koliko je ljudi, u kojoj mjeri i koliko dugo nešto/netko utjecao), važnosti za ljude u prošlosti i važnosti za nas danas i slično.

Sadržaji za treći razred gimnazije:

Moderna i suvremena povijest u hrvatskom, europskom i svjetskom kontekstu (B1, B2, B3)

B1. Država, vlast i moć

Obrađuju se DVIJE od sljedećih tema:

Velike revolucije od kraja 18. stoljeća (B1.1)

Nacije i nacionalni pokreti od kraja 18. stoljeća (B1.2)

Razvoj političke misli i političkih ideologija od kraja 18. stoljeća (B1.3)

Kolonijalni imperiji i pokreti za nezavisnost od sredine 18. stoljeća (B1.4)

Ratovi i ratovanje modernoga doba (B1.5)

B2. Društva, ekonomije i svakodnevica

Obrađuje se JEDNA od sljedećih tema:

Od staleškog do građanskog društva (B2.1)

Procesi društvene modernizacije od kraja 18. stoljeća (B2.2)

Industrijalizacija i tehnološke promjene (B2.3)

Gospodarski razvoj i gospodarske krize (B2.4)

B3. Slike svijeta

Obrađuje se JEDNA od sljedećih tema:

Svijet u očima umjetnika (B3.1)

Znanstvene revolucije u moderno i suvremeno doba (B3.2)

Djetinjstvo i odrastanje u 19. i 20. stoljeću (B3.3)

Ideja demokracije u modernom i suvremenom svijetu (B3.4)

JEDNU temu učitelji sami oblikuju (npr. iz zavičajne povijesti, školskog projekta) ili odabiru iz navedenih tematskih područja.

Napomena: Sadržaji iz moderne i suvremene hrvatske i europske povijesti koje je obavezno ugraditi u obradu tema u 3. i/ili 4. razredu: nacionalizam, nacije i nacionalne manjine; odnosi i suživot različitih etničkih, vjerskih i drugih zajednica; demokratski procesi i razvoj ljudskih prava; totalitarni režimi; Holokaust; hrvatska država i društvo nakon 1990.; Domovinski rat.

A. Vrijeme i prostor

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ POV A.4.1.

Učenik primijenjuje složeniji narativ u kojem se kreće sinkronijski i dijakronijski te kronološke odrednice povezane s temom koju proučava.

Učenik koristi vremenske odrednice i različite modele periodizacije povezane s temom koju proučava. Analizira interpretativnu prirodu različitih periodizacija i značenja koja se pripisuju pojedinim razdobljima. Uspoređuje i objašnjava obilježja različitih razdoblja u kojima se kreće sinkronijski i dijakronijski i to prikazuje na različite načine.

Koristi vremenske odrednice i periodizaciju povezanu s temom koju proučava.

Objašnjava značenje koje se pripisuje pojedinim razdobljima.

Objašnjava obilježja različitih razdoblja u kojima se kreće sinkronijski i dijakronijski i to prikazuje na različite načine.

SŠ POV A.4.2.

Učenik vrednuje složenost međusobnog utjecaja čovjeka i prostora u prošlosti te se koristi kartama za tumačenje prošlih zbivanja, pojava i procesa.

Učenik vrednuje složenost međusobnog utjecaja čovjeka i prostora u prošlosti. Čita povijesne i geografske karte, analizira i objašnjava povijesna zbivanja, pojave i procese. Uspoređuje stare kartografske prikaze sa suvremenima te propituje interpretativnu prirodu pojedinih kartografskih prikaza.

Koristi se kartom, uspoređuje i objašnjava složeni međusobni utjecaj čovjeka i prostora u prošlosti.

Čita povijesne i geografske karte i objašnjava povijesna zbivanja, pojave i procese.

Uspoređuje stare kartografske prikaze sa suvremenima i objašnjava sličnosti i razlike.

Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte te izrađuje složene tematske karte na zadanoj podlozi prema uputama.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U ovom ciklusu od učenika se očekuje da razumiju interpretativnu prirodu različitih periodizacija odnosno da shvate kako različite periodizacije ovise o značenju koje im daje historiografija. Osim toga, očekuje se da se učenici mogu kretati u vremenu sinkronijski i dijakronijski. Sinkronijsko kretanje podrazumijeva da učenici mogu pratiti istovremena zbivanja u raznim državama u jednom razdoblju (npr. povijest Europe i Hrvatske u 20. i 21. stoljeću) te odrediti slijed istih pojava i procesa. Dijakronijsko kretanje u vremenu podrazumijeva da učenici imaju sposobnost praćenja slijeda bitnih pojava i procesa u različitim povijesnim razdobljima.

Koncept prostora omogućava učenicima razumjeti međusobni utjecaj društva i prirodnog okoliša u određenom povijesnom razdoblju. Učenici trebaju objasniti kako prirodni okoliš uvjetuje način života, politički i društveni ustroj te kako način života, političke i društvene prilike utječu na promjenu prostora ili prirodnog okoliša. (npr. kako je proces globalizacije utjecao na prirodni okoliš, klimatske prilike ili na političku kartu svijeta). Učenici će moći interpretirati povijesne događaje, pojave i procese koristeći se kartografskim prikazima, ucrtavati podatke na slijepe karte te izrađivati složenije tematske karte na zadanoj podlozi.

B. Uzroci i posljedice

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ POV B.4.1.

Učenik procjenjuje uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava i povezuje ih s pojedinim interpretacijama.

Učenik procjenjuje uzroke i posljedice prošlih događaja, pojava i procesa koje proučava u širem povijesnom kontekstu. Prosuđuje i analizira utjecaj posljedica prošlih događaja, pojava i procesa na sadašnjost.  Analizira različite interpretacije uzroka i posljedica propitujući njihov vremenski kontekst, svrhu i cilj. Povezuje tumačenja uzroka i posljedica s različitim interpretacijama i vrijednosnim prosudbama povjesničara kao i s pojedinim interpretativnim paradigmama u historiografiji.

Analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa u širem povijesnom kontekstu.

Analizira utjecaj posljedica prošlih događaja, pojava i procesa  na sadašnjost.

Objašnjava različite interpretacije uzroka i posljedica propitujući njihov vremenski kontekst, svrhu i cilj.

Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U ovom ciklusu od učenika se očekuje da na temelju znanja o prošlim događajima, pojavama i procesima analiziraju i procjenjuju uzroke i posljedice uvažavajući širi povijesni kontekst. (vrijeme i mjesto zbivanja, političke, kulturne, socijalne, društvene i druge prilike koje su utjecale na tijek zbivanja ili su nastale kao rezultat zbivanja). Širi kontekst također podrazumijeva istraživanje uzroka i posljedica događaja, pojava i procesa u dužem vremenskom razdoblju (čak i dijakrono) te na širem prostoru zbivanja (npr. događaji u Hrvatskoj u kontekstu zbivanja u Europi i svijetu u 20. i 21. stoljeću).

Učenici se upoznaju s važnosti uzročnih ili kauzalnih objašnjenja u istraživanju povijesti, ali uočavaju da na prosudbe povjesničara u interpretacijama uzroka i posljedica mogu utjecati razni razlozi (npr. nedostatak izvora, osobni stavovi, stereotipi, vrijednosni sustavi, nove historiografske paradigme poput utjecaja filozofije na tumačenje veza između uzroka i posljedica i slično).

C. Kontinuiteti i promjene

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ POV C.4.1.

Učenik analizira i procjenjuje složenost kon- tinuiteta i promjena u razdobljima koje proučava.

Učenik analizira složenost kontinuiteta i promjena. Analizira i procjenjuje domet, ritam i trajanje promjena te njihove uzroke i posljedice u odgovarajućem povijesnom kontekstu. Uočava i objašnjava različite interpretacije o kontinuitetima i promjenama s naglaskom na vrijeme nastanka, svrhu i cilj interpretacije.

Objašnjava složenost kontinuiteta i promjena.

Uspoređuje domet, ritam i trajanje promjena te objašnjava njihove uzroke i posljedice u odgovarajućem povijesnom kontekstu.

Uočava različite interpretacije o kontinuitetima i promjenama.

U ovom ciklusu očekuje se da učenici razumiju složeni odnos kontinuiteta i promjena u prošlosti kao i da mogu procijeniti njihov domet, ritam i trajanje. Koncept kontinuiteta i promjena u ovom se ciklusu više povezuje s konceptima uzroka i posljedica te interpretacija i perspektiva. Proučavajući ritam i domet promjena, učenici trebaju objasniti što je promjene uzrokovalo i kakve su bile posljedice promjena. Učenici trebaju razumjeti da povjesničari određuju važnost promjena i pripisuju im određena značenja, odnosno procjenjuju što su određene promjene značile za ljude. Proučavajući takve prikaze promjena, shvaćaju da se prosudbe mogu razlikovati.

Strategije za analizu kontinuiteta i promjena uključuju usporedbe dvaju razdoblja, postavljanje pitanja o promjenama (npr. koje promjene uočavam; što se promijenilo, a što je ostalo isto; što se najviše, a što najmanje promijenilo; koji su bili uzroci i posljedice promjena; koje je bilo značenje promjena), kategoriziranje promjena (ekonomske, društvene, političke, kulturne), uspostavljanje kronološkog redoslijeda promjena (vremenske crte, kronološke i usporedne tablice, dijagrami, grafikoni), uočavanje promjena koje ističe pojedini historiografski prikaz, raspravu o razlozima različitih interpretacija o promjenama ovisno o vremenu nastanka, cilju, svrsi interpretacije i slično.

D. Izvori i istraživanje prošlosti

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ POV D.4.1.

Učenik istražuje prošlost koristeći se širokim spektrom primarnih i sekundarnih izvora, raznovrsnim historiografskim metodama i složenijim kontekstualnim znanjima

Učenik oblikuje istraživačka pitanja i/ili hipotezu o historiografskim problemima te samostalno planira korake u istraživanju. Analizira i vrednuje dokaze iz širokog spektra primarnih i sekundarnih izvora kako bi odgovorio na istraživačko pitanje ili stvorio argumentaciju. Procjenjuje uspješnost vlastitih istraživačkih postupaka uvažavajući relevantne kriterije procjene.

Oblikuje istraživačka pitanja o historiografskim problemima te samostalno planira korake u istraživanju.

Analizira dokaze iz širokog spektra primarnih i sekundarnih izvora kako bi odgovorio na istraživačko pitanje.

Procjenjuje uspješnost vlastitih istraživačkih postupaka uvažavajući relevantne kriterije procjene.

SŠ POV D.4.2.

Učenik izrađuje radove složene strukture utemeljene na dokazima i složenijim kontekstualnim znanjima te ih prezentira koristeći se različitim tehnikama i načinima.

Učenik izrađuje koherentan rad u kojem na temelju izvora i literature raspravlja o odabranom pitanju ili problemu, formulira i brani svoje stavove ili manju tezu. Izrađuje tekstove, opise i rasprave u kojima se koristi dokazima iz širokog spektra izvora te rabi stručnu terminologiju. U radove uključuje argumentaciju i interpretaciju. Rad potkrepljuje bilješkama o literaturi i izvorima koje je koristio. Rezultate priopćuje odabirući metode i načine prezentacije primjerene svrsi i publici.

Izrađuje koherentan rad u kojem na temelju izvora i literature odgovara na istraživačka pitanja

Koristi se stručnim terminima i precizno navodi izvore informacija.

Istražujući,  prakticira profesionalne i etičke norme.

Rezultate priopćuje odabirući metode i načine prezentacije primjerene svrsi i publici.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

Za ostvarenje ovog odgojno-obrazovnog ishoda očekuje se korištenje širokog spektra primarnih i sekundarnih izvora: za učenika udžbenik, nastavni materijali u pripremi nastavnika, odabrani prilozi iz stručne literature i dr. Pored toga, učenici bi trebali znati postaviti istraživačko pitanje fokusirano na šire razumijevanje teme koja traži više kontekstualnog znanja. Analizirajući relevantne izvore, od učenika se očekuje da znaju primjenjivati analitičke obrasce i pitanja za rad na različitim izvorima i koristiti dokaze iz izvora u oblikovanju vlastite argumentacije. Također se od učenika očekuje da znaju oblikovati rad složenije strukture (manji istraživački rad, studije slučaja, problemski zadaci, eseji, kritički osvrti i slično). Naglasak jer potrebno staviti na uvježbavanje argumentacije i oblikovanje koherentnog rada.

Učenici bi trebali pravilno citirati različite izvore informacija te ih sustavno i precizno navoditi (npr. knjige, časopise, novine, internetske stranice, fotografije, intervjue i slično). U oblikovanju svog rada moraju uvažavati profesionalne i etičke norme odnosno poznavati moguće posljedice plagiranja, zanemarivanja dokaza i nepravilnog citiranja. U svrhu predstavljanja vlastitih uradaka od učenika se očekuje da primjenjuju metode i načine prezentacije primjerene svrsi i publici (npr. govorni jezik, strukturirane pripovijesti, opisi, proširena objašnjenja, istraživački radovi, eseji, izložbe, projekti, uporaba IKT-a i sl.)

E. Interpretacije i perspektive

SŠ POV E.4.1.

Učenik  procjenjuje različite interpretacije i perspektive o prošlim događajima, pojavama i procesima.

Učenik analizira i procjenjuje interpretacije i perspektive kako bi objasnio stavove, motive i vrijednosti njihovih autora. Koristi izvore kako bi odredio argumentaciju u interpretacijama i perspektivama. Sagledava povijesni kontekst vremena o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala. Procjenjuje razloge mijenjanja značenja koja se pripisuju osobama, događajima, pojavama i procesima tijekom vremena te ih povezuje s pojedinim interpretativnim paradigmama u historiografiji. Analizira kako se povijest može koristiti u različitim kontekstima i u različite svrhe, uključujući zlouporabu prošlosti za poticanje stereotipa i predrasuda. Sagledava moguće posljedice različitih shvaćanja sadašnjosti na temelju različitih prikaza prošlosti. Koristi se svojim procjenama i zaključcima za oblikovanje vlastitih prikaza prošlosti.

Uspoređuje i objašnjava različite interpretacije i perspektive kako bi protumačio stavove, motive i vrijednosti njihovih autora te odredio njihovu argumentaciju.

Obrazlaže povijesni kontekst o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala.

Objašnjava značenja pripisana osobama, događajima, pojavama i procesima i navodi neke razloge zbog kojih su se mijenjala tijekom vremena.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

U ovom ciklusu očekuje se od učenika upoznavanje s metodama rada povjesničara pri znanstvenom objašnjavanju prošlih događaja, pojava i procesa (npr. kauzalno objašnjenje u istraživačkom procesu, objašnjenje motivima/razlozima itd.). Također, učenik bi trebao znati objasniti vrijednosne prosudbe povjesničara u pojedinim interpretacijama te ih povezati s mogućim utjecajima na njihovu interpretaciju (npr. nedostatak izvora, osobni stavovi, stereotipi, pristranosti i sl.), odnosno s historiografskim paradigmama (npr. utjecaj filozofije na tumačenje veza između uzroka i posljedica očituje se učenjima o čovjekovoj predodređenosti djelovanja ili determinizmu nasuprot slobodnoj volji ili indeterminizmu i sl.).

Sadržaji za četvrti razred gimnazije:

Moderna i suvremena povijest u hrvatskom, europskom i svjetskom kontekstu (B1, B2, B3)

B1. Država, vlast i moć

Obrađuju se TRI od sljedećih tema:

Europa između demokracije, diktature i totalitarizma (1918.-1989.) (B1.6)

Drugi svjetski rat i Holokaust (B1.7)

Hladnoratovski i posthladnoratovski svijet; slom komunizma u Europi (B1.8)

Europske integracije i ideja Europe (B1.9)

Hrvatska država i društvo nakon 1990. (B1.10)

B2. Društva, ekonomije i svakodnevica

Obrađuje se JEDNA od sljedećih tema:

Demografski razvoj i migracije (B2.5)

Medicina i zdravlje (B2.6)

Rad, svakodnevica i slobodno vrijeme (B2.7)

Utjecaj društvenih i ekonomskih promjena na okoliš (B2.8)

Prilike i izazovi globaliziranog svijeta (B2.9)

B3. Slike svijeta

Obrađuje se JEDNA od sljedećih tema:

Umjetnost u službi politike (B3.5)

Razvoj građanskih i ljudskih prava (B3.6)

Mediji i komunikacije (B3.7)

U zdravom tijelu zdravi duh? Sport, politika i društvo od kraja 19. stoljeća (B3.8)

U jezičnoj, klasičnoj i prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji učitelji mogu odabrati JEDNU temu iz navedenih tematskih područja ili za obradu pet predviđenih tema planirati VIŠE SATI. U općoj gimnaziji učitelji odabiru JEDNU temu iz navedenih tematskih područja.

Napomena: Sadržaji iz moderne i suvremene hrvatske i europske povijesti koje je obavezno ugraditi u obradu tema u 3. i/ili 4. razredu: nacionalizam, nacije i nacionalne manjine; odnosi i suživot različitih etničkih, vjerskih i drugih zajednica; demokratski procesi i razvoj ljudskih prava; totalitarni režimi; Holokaust; hrvatska država i društvo nakon 1990.; Domovinski rat