Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET LATINSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Ukupno komentara:
Ukupno općih komentara:
Ukupno nadopuna teksta:
2
Komentiraj
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Latinski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
0
Komentiraj
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Latinski jezik.
0
Komentiraj
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
-Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Latinski jezik objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
-Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Latinski jezik, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
-Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Latinski jezik, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
0
Komentiraj
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 8. razreda osnovne škole i za učenike 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasični su jezici riječ kroz vjekove. Oni posreduju ukupnost ljudskoga iskustva i duha drevnih civilizacija koje leže u temeljima hrvatske, europske i svjetske kulture. Učeći ih, osoba stječe uvid u unutarnju strukturu niza jezičnih, kulturnih, civilizacijskih i humanih fenomena. Stoga oni pozivaju na putovanje kroz povijest čovjekove težnje za učenjem i spoznajom. Učenik tako, što se više udaljuje u prošlost, dobiva više alata za razumijevanje sadašnjosti i oblikovanje budućnosti. Oplemenjujući se čitanjem klasika, on razumijeva kulturnu raznolikost kao zajedničku baštinu ljudskog iskustva.
Uloga latinskog jezika u oblikovanju cjelovitog obrazovanja je nezamjenjiva. Osim što su njime napisani temeljni klasici antičke književnosti latinski je kao službeni jezik golema i moćna carstva postao prvi svjetski jezik čijim se pismom i danas služi niz modernih nacija. Ta ga je pozicija dulje od tisućljeća činila jezikom na kojem se diljem svijeta oblikovala i izražavala znanost, umjetnost, filozofija i teologija. U Hrvatskoj to poprima posebno značenje zbog činjenice da je latinski bio službeni jezik sve do polovice 19. stoljeća.
Mnoštvo je latinskih tekstova koji mogu poslužiti kao polazište za njegovo učenje; izvor je gotovo neiscrpan. Učenik tako, ne izlazeći iz medija latinskog jezika, može proputovati vremenski raspon od 5. st. pr. Kr. do 21. st., prijeći prostor od Škotske do ukrajinskih stepa i od bavarskih šuma do Sahare, on može čitati, razmišljati i spoznavati svako područje o kojem je čovjek promišljao među policama aleksandrijske knjižnice za vrijeme Ptolomeja ili u Hrvatskom saboru u doba Ivana Kukuljevića.Upravo komunikacija s tekstom i – podsredstvom teksta – s autorom usavršava kod učenika analizu i sintezu, izaziva kritičko mišljenje, potiče maštu i istraživanje, velikim idejama oblikuje intelektualnu širinu i prodornost.
Jednako je tako gotovo neiscrpan i interdisciplinarni potencijal latinskog jezika kao nastavnog predmeta. Osobito se može ostvariti u odnosu prema hrvatskom jeziku otkrivanjem golema dijela hrvatske književnosti napisane na latinskom. Isto se može ostvarivati i u suradnji s prirodnim ili društveno-humanističkim predmetima. Jednaki se potencijal može izraziti i projektnom nastavom u učionici i izvan nje te suradnjom s drugim obrazovnim i kulturnim ustanovama.
Za učenike u Republici Hrvatskoj dodir s golemom pisanom baštinom latinskog jezika, a osobito s veličanstvenim materijalnim spomenicima rimske antike, od pulskog amfiteatra do Dioklecijanove palače u Splitu, otvara i spoznajni put prema širem shvaćanju vlastita identiteta. Tako latinski jezik, zajedno s grčkim duboko ukorijenjen u mediteranski civilizacijski krug, postaje gradivni element samospoznaje, naša polazišna i razlikovna točka u regionalnom, nacionalnom, europskom i globalnom kontekstu.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET LATINSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Latinski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Latinski jezik.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
- Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Latinski jezik objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
- Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Latinski jezik, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
- Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Latinski jezik, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 8. razreda osnovne škole i za učenike 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Prijedlog predmetnog kurikuluma Latinski jezik
Studeni 2018.
Sadržaj
A.Svrha i opis nastavnog predmeta Latinski jezik
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnog predmeta Latinski jezik
Tablični prikaz ciljeva u nastavnom predmetu Latinski jezik
C. Struktura - domene predmetnog kurikulumanastavnog predmeta Latinski jezik
OPIS DOMENA
RAZRADA DOMENA
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Osnovne škole - nastavljači (klasična gimnazija) (105+105+105+105+105+105+105+96)
Osnovna škola Latinski jezik5 . razred – 105 sati godišnje
Osnovna škola Latinski jezik6. razred – 105 sati godišnje
Osnovna škola Latinski jezik7. razred – 105 sati godišnje
Osnovna škola Latinski jezik8. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(nastavljači) Latinski jezik1. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(nastavljači) Latinski jezik2. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(nastavljači) Latinski jezik3. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(nastavljači) Latinski jezik4. razred – 96 sati godišnje
Početnici (klasična gimnazija) (105+105+105+96)
Klasična gimnazija(početnici) Latinski jezik1. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(početnici) Latinski jezik2. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(početnici) Latinski jezik3. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(početnici) Latinski jezik4. razred – 96 sati godišnje
Opće, jezične i prirodoslovne gimnazije (70 + 70)
Opća, jezična, prirodoslovna gimnazijaLatinski jezik1. razred – 70 sati godišnje
Opća, jezična, prirodoslovna gimnazijaLatinski jezik2. razred – 70 sati godišnje
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
F. Učenje i poučavanje predmeta Latinski jezik
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u predmetu Latinski jezik
A. Svrha i opis nastavnog predmeta Latinski jezik
Klasični su jezici riječ kroz vjekove. Oni posreduju ukupnost ljudskoga iskustva i duha drevnih civilizacija koje leže u temeljima hrvatske, europske i svjetske kulture. Učeći ih, osoba stječe uvid u unutarnju strukturu niza jezičnih, kulturnih, civilizacijskih i humanih fenomena. Stoga oni pozivaju na putovanje kroz povijest čovjekove težnje za učenjem i spoznajom. Učenik tako, što se više udaljuje u prošlost, dobiva više alata za razumijevanje sadašnjosti i oblikovanje budućnosti. Oplemenjujući se čitanjem klasika, on razumijeva kulturnu raznolikost kao zajedničku baštinu ljudskog iskustva.
Uloga latinskog jezika u oblikovanju cjelovitog obrazovanja je nezamjenjiva. Osim što su njime napisani temeljni klasici antičke književnosti latinski je kao službeni jezik golema i moćna carstva postao prvi svjetski jezik čijim se pismom i danas služi niz modernih nacija. Ta ga je pozicija dulje od tisućljeća činila jezikom na kojem se diljem svijeta oblikovala i izražavala znanost, umjetnost, filozofija i teologija. U Hrvatskoj to poprima posebno značenje zbog činjenice da je latinski bio službeni jezik sve do polovice 19. stoljeća.
Mnoštvo je latinskih tekstova koji mogu poslužiti kao polazište za njegovo učenje; izvor je gotovo neiscrpan. Učenik tako, ne izlazeći iz medija latinskog jezika, može proputovati vremenski raspon od 5. st. pr. Kr. do 21. st., prijeći prostor od Škotske do ukrajinskih stepa i od bavarskih šuma do Sahare, on može čitati, razmišljati i spoznavati svako područje o kojem je čovjek promišljao među policama aleksandrijske knjižnice za vrijeme Ptolomeja ili u Hrvatskom saboru u doba Ivana Kukuljevića.Upravo komunikacija s tekstom i – podsredstvom teksta – s autorom usavršava kod učenika analizu i sintezu, izaziva kritičko mišljenje, potiče maštu i istraživanje, velikim idejama oblikuje intelektualnu širinu i prodornost.
Jednako je tako gotovo neiscrpan i interdisciplinarni potencijal latinskog jezika kao nastavnog predmeta. Osobito se može ostvariti u odnosu prema hrvatskom jeziku otkrivanjem golema dijela hrvatske književnosti napisane na latinskom. Isto se može ostvarivati i u suradnji s prirodnim ili društveno-humanističkim predmetima. Jednaki se potencijal može izraziti i projektnom nastavom u učionici i izvan nje te suradnjom s drugim obrazovnim i kulturnim ustanovama.
Za učenike u Republici Hrvatskoj dodir s golemom pisanom baštinom latinskog jezika, a osobito s veličanstvenim materijalnim spomenicima rimske antike, od pulskog amfiteatra do Dioklecijanove palače u Splitu, otvara i spoznajni put prema širem shvaćanju vlastita identiteta. Tako latinski jezik, zajedno s grčkim duboko ukorijenjen u mediteranski civilizacijski krug, postaje gradivni element samospoznaje, naša polazišna i razlikovna točka u regionalnom, nacionalnom, europskom i globalnom kontekstu.