Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET LATINSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Latinski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Latinski jezik.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
-Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Latinski jezik objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
-Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Latinski jezik, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
-Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Latinski jezik, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 8. razreda osnovne škole i za učenike 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasični su jezici riječ kroz vjekove. Oni posreduju ukupnost ljudskoga iskustva i duha drevnih civilizacija koje leže u temeljima hrvatske, europske i svjetske kulture. Učeći ih, osoba stječe uvid u unutarnju strukturu niza jezičnih, kulturnih, civilizacijskih i humanih fenomena. Stoga oni pozivaju na putovanje kroz povijest čovjekove težnje za učenjem i spoznajom. Učenik tako, što se više udaljuje u prošlost, dobiva više alata za razumijevanje sadašnjosti i oblikovanje budućnosti. Oplemenjujući se čitanjem klasika, on razumijeva kulturnu raznolikost kao zajedničku baštinu ljudskog iskustva.
Uloga latinskog jezika u oblikovanju cjelovitog obrazovanja je nezamjenjiva. Osim što su njime napisani temeljni klasici antičke književnosti latinski je kao službeni jezik golema i moćna carstva postao prvi svjetski jezik čijim se pismom i danas služi niz modernih nacija. Ta ga je pozicija dulje od tisućljeća činila jezikom na kojem se diljem svijeta oblikovala i izražavala znanost, umjetnost, filozofija i teologija. U Hrvatskoj to poprima posebno značenje zbog činjenice da je latinski bio službeni jezik sve do polovice 19. stoljeća.
Mnoštvo je latinskih tekstova koji mogu poslužiti kao polazište za njegovo učenje; izvor je gotovo neiscrpan. Učenik tako, ne izlazeći iz medija latinskog jezika, može proputovati vremenski raspon od 5. st. pr. Kr. do 21. st., prijeći prostor od Škotske do ukrajinskih stepa i od bavarskih šuma do Sahare, on može čitati, razmišljati i spoznavati svako područje o kojem je čovjek promišljao među policama aleksandrijske knjižnice za vrijeme Ptolomeja ili u Hrvatskom saboru u doba Ivana Kukuljevića.Upravo komunikacija s tekstom i – podsredstvom teksta – s autorom usavršava kod učenika analizu i sintezu, izaziva kritičko mišljenje, potiče maštu i istraživanje, velikim idejama oblikuje intelektualnu širinu i prodornost.
Jednako je tako gotovo neiscrpan i interdisciplinarni potencijal latinskog jezika kao nastavnog predmeta. Osobito se može ostvariti u odnosu prema hrvatskom jeziku otkrivanjem golema dijela hrvatske književnosti napisane na latinskom. Isto se može ostvarivati i u suradnji s prirodnim ili društveno-humanističkim predmetima. Jednaki se potencijal može izraziti i projektnom nastavom u učionici i izvan nje te suradnjom s drugim obrazovnim i kulturnim ustanovama.
Za učenike u Republici Hrvatskoj dodir s golemom pisanom baštinom latinskog jezika, a osobito s veličanstvenim materijalnim spomenicima rimske antike, od pulskog amfiteatra do Dioklecijanove palače u Splitu, otvara i spoznajni put prema širem shvaćanju vlastita identiteta. Tako latinski jezik, zajedno s grčkim duboko ukorijenjen u mediteranski civilizacijski krug, postaje gradivni element samospoznaje, naša polazišna i razlikovna točka u regionalnom, nacionalnom, europskom i globalnom kontekstu.
slika 1. Mjesto Latinskog jezika u cjelokupnom kurikulumu
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnog predmeta Latinski jezik
Temeljni je cilj učenja latinskog jezika razumijevanje teksta koji je mjesto susreta jezičnih zakonitosti i civilizacijskih sadržaja. Da bi ga ostvario, učenik će:
1. razvijati sposobnost razumijevanja i prevođenja teksta, čime će razvijati sposobnost analize i sinteze
2. ovladavati jezičnom strukturom latinskog jezika uz sposobnost prepoznavanja i povezivanja tih kategorija u hrvatskom i stranim jezicima, a stjecanjem tih znanja razvijat će i sposobnost uočavanja i razumijevanja koncepta reda i analogije te međuovisnosti i varijabilnosti
3. usvajati vokabular i ovladavati leksičkim kompetencijama uz razumijevanje riječi latinskog podrijetla i njihove primjene, čime će razvijati sposobnost integracije odnosa sličnoga, različitoga i zajedničkoga
4. uočavati korelaciju između književnosti, civilizacije i kulture te međuovisnost društveno-političkog okruženja i kulturne produkcije, a upoznavanjem vrijednosti grčkog naslijeđa na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini stjecat će sposobnost vrednovanja antičke baštine, čime će razvijati alate za kritičko sagledavanje kulturoloških fenomena i stvaranje kulturno-civilizacijskog identiteta
5. stjecati sposobnost razumijevanja sadašnjosti i oblikovanja budućnosti dijakronijskom komunikacijom, odnosno čitanjem tekstova i njihovih poruka unutar i izvan vremena u kojem su napisani, čime će naučiti uočavati sličnosti i razlike u ljudskom djelovanju kroz vrijeme te trajnost ljudskih iskustava.
Tablični prikaz ciljeva u nastavnom predmetu Latinski jezik
Učenje latinskog jezika realizira se postizanjem triju ciljeva na tekstualnoj razini, a iz svakog od njih proizlazi njegova kontekstualnost.
1.
tekstualni
kontekstualni
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
RAZUMIJEVANJE MORFOLOŠKE STRUKTURE
Ovladavanje morfološkim kategorijama unutar latinskog jezika.
Prepoznavanje tih kategorija u hrvatskom jeziku i stranim jezicima.
UOČAVANJE KONCEPTA REDA I RAZUMIJEVANJE ANALOGIJE I ANALIZE.
ANALIZA KONTEKSTA I OČITAVANJE IDEJA.
RAZUMIJEVANJE SINTAKTIČKE STRUKTURE
Shvaćanje sintaktičkih kategorija i prepoznavanje istih unutar latinske rečenice i teksta.
Uočavanje sličnosti i razlika sintaktičke strukture latinskog jezika s hrvatskim i stranim jezicima.
UOČAVANJE STRUKTURE MEĐUOVISNOSTI, VARIJABILNOSTI I SINTEZE.
USVAJANJE VOKABULARA
Ovladavanje leksičkim kompetencijama.
Razumijevanje etimologije riječi latinskog podrijetla i njihova primjena.
INTEGRACIJA ODNOSA SLIČNOGA, RAZLIČITOGA I ZAJEDNIČKOGA.
UOČAVANJE MEĐUOVISNOSTI DRUŠTVENO-POLITIČKOG OKRUŽENJA I KULTURNE PRODUKCIJE
Razumijevanje osnovnih značajki rimske kulture i civilizacije te njihova utjecaja na daljnji razvoj civilizacije.
RAZVOJ ALATA ZA KRITIČKO SAGLEDAVANJE KULTUROLOŠKIH FENOMENA.
USPOSTAVA ODNOSA IDEJA/ČOVJEK/DJELO-VANJE.
VREDNOVANJE ANTIČKE BAŠTINE
Upoznavanje s vrijednostima rimskog naslijeđa na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.
STVARANJE KULTURNO-CIVILIZACIJSKOG IDENTITETA.
3.
DIJAKRONIJSKA KOMUNIKACIJA
RAZUMIJEVANJE I UOČAVANJE SLIČNOSTI I RAZLIKA U LJUDSKOM DJELOVANJU KROZ VRIJEME
Razumijevanje čitanih tekstova i poruka njihovih autora unutar i izvan vremena u kojem su napisani.
RAZUMIJEVANJE SADAŠNJOSTI I OBLIKOVANJE BUDUĆNOSTI.
UOČAVANJE TRAJNOSTI LJUDSKOG ISKUSTVA.
C. Struktura - domene predmetnog kurikulumanastavnog predmeta Latinski jezik
OPIS DOMENA
1. JEZIČNA PISMENOST
-Pravilno čitanje i pisanje.
-Vokabular – sustavno obogaćivanje fonda latinskih riječi, prepoznavanje latinskog korijena u riječima hrvatskog jezika i stranih jezika (etimologija).
-Gramatika – poznavanje osnova latinske fonologije, morfologije i sintakse.
2. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
-Analiza rečenice i teksta – sposobnost analize rečenice i teksta pokazuje razumijevanje latinskog jezika.
-Prijevod rečenice i teksta – sposobnost prijevoda rečenice i teksta pokazuje mogućnost izravne i neizravne komunikacije.
-Kontekstualizacija pročitanog i razumijevanje poruke teksta.
3. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
a) Građanin i društvo
-Podrijetlo i elementi građanstva, političkog ustroja i oblika vladavine.
-Razumijevanje današnjeg društvenog i političkog ustroja na nacionalnoj i globalnoj razini i njihovih korijena u rimskom društvu.
-Razumijevanje pojmova kao što su obitelj, religija, prava, odgovornost i sloboda, njihove interakcije i važnosti u svim životnim segmentima.
b) Umjetnost, kultura i estetika
-Razumijevanje utjecaja rimske umjetnosti, kulture i estetike na kasnija razdoblja interpretacijom tekstova i artefakata.
-Aktualiziranje antike u suvremenom svijetu.
-Razumijevanje utjecaja ljepote, ideala harmonije, kreativnosti rimske književnosti i umjetnosti na razvoj kulturnih vrijednosti.
c) Identitet i baština
-Rimski tragovi na tlu Hrvatske i Europe i njihov utjecaj na oblikovanje hrvatskoga i europskoga građanskog i nacionalnog identiteta (od Rima do danas).
RAZRADA DOMENA
Učenje latinskog jezika oblikuje se oko tri okosnice: razumijevanje teksta, razumijevanje odnosa teksta i kulture u kojoj je nastao te razumijevanje dijakronijskih mijena recepcije teksta koje obuhvaćaju reinterpretaciju teksta i baštine u postklasičnom i suvremenom dobu. Te se okosnice isprepliću kroz tri domene učenja latinskog jezika – Jezična pismenost, Iskustvo teksta i komunikacija te Civilizacija i baština – odnosno tri područja kojima se učenik kreće proučavajući, učeći i sve se više približavajući svojim konačnim ciljevima. Svaki će učenik na kraju putovanja kroz jezične križaljke, glasovne zagonetke, napola izgubljene poruke drevnih pisaca, gradove koji su nestajali i ponovno se pojavljivali, društvena previranja, ljepotu umjetničkih djela imati svoju sliku toga putovanja, drukčiju od slike svojih suputnika, a opet vrlo sličnu.
U domeni Jezična pismenost nakon svladavanja pravilnog čitanja i pisanja učenik usvaja gramatičku strukturu latinskog jezika – vrste glasova, deklinacije, komparacije, konjugacije pa razne rečenične konstrukcije polako zauzimaju svoje mjesto i zajedno stvaraju logički red u umu mladog čovjeka. Razne vrste riječi poprimaju razumljivi oblik, rečenice od jednostavnih postaju sve složenije, a fond poznatih riječi biva sve bogatiji. Uz znanje raznih gramatičkih i leksičkih oblika učenik stječe mogućnost i sposobnost spoznavanja sličnosti, različitosti i zajedničkih elemenata između latinskog i hrvatskog jezika te latinskog i drugih jezika.
Domena Iskustvo teksta i komunikacija je nadogradnja prethodne domene. Učenik uči kako razumjeti i prevesti pročitani tekst. Analizom rečenice otkrit će njezinu unutarnju strukturu, shvatiti međusobnu povezanost riječi u rečenici i prepoznati poruku teksta. Učenik u ovoj domeni također uči da komunikacija nije samo razgovor dvoje ili više ljudi već da se komunicirati može na puno razina – izravno i neizravno, doslovno i metaforički, riječima i znakovima, govoreći, čitajući, pišući, šuteći, u sadašnjem trenutku, ali i otkrivajući poruke iz nekoga prošlog vremena.
Posljednja domena Civilizacija i baština na temelju izvornih tekstova uči razumijevanju i promišljanju o društvenim, religijskim, filozofskim i umjetničkim dosezima starih Rimljana te o njihovu utjecaju na razvoj kasnijih razdoblja sve do danas na području Hrvatske, Europe i šire. Misli i djela rimskoga građanina uvelike su formirala svijet u kojem danas živimo, ali i mnoge svjetove prije našega – srednji vijek, renesansno doba, razdoblja buđenja nacionalne svijesti u mnogih naroda. Ciceronov govor protiv Katiline, Ara pacis cara Augusta, Zakonik XII ploča, Dioklecijanova palača, Livijin kip iz Narone samo su mali fragment jedne velike civilizacije koju smo naslijedili, koju baštinimo i koju predajemo dalje naraštajima koje dolaze.
Slika 2. Grafički prikaz nastavnoga predmeta Latinski jezik od 5. razreda osnovne škole do 2. razreda klasične gimnazije za nastavljače, zatim od 1. razreda klasične gimnazije do 3. razreda klasične gimnazije za početnike te u 1. i 2. razredu svih ostalih oblika (ostale gimnazije i strukovne škole)
Slika 3. Grafički prikaz nastavnoga predmeta Latinski jezik od 3. razreda klasične gimnazije do 4. razreda klasične gimnazije za nastavljače, odnosno za 4. razred klasične gimnazije za početnike
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Na svim se razinama učenja primjereno dobi učenika razvijaju interes, pozitivan stav i samopouzdanje pri ovladavanju jezičnim djelatnostima i njihovim međudjelovanjem u različitim situacijama te sposobnosti promišljanja o pisanim i govorenim tekstovima radi razvijanja osobnih stavova, vrijednosti, identiteta i odgovornosti.
Učenici se postupno kroz domene Jezične pismenosti, Iskustva teksta i komunikacije te Civilizacije i baštine upoznaju s različitim strategijama učenja i pristupima učenju te ih svrhovito primjenjuju, a domene se neprestano isprepliću i međusobno su blisko povezane. Težina tekstova (od jednostavnih rečenica i prilagođenog teksta do izvornih tekstova u različitim žanrovima i iz različitih razdoblja) uvjetuje i napredak u stjecanju vještina, znanja i sposobnosti kod učenika. Vokabular, teme tekstova i civilizacijske teme moraju biti međusobno svrhovito isprepletene kako bi učenici dobili cjelovitu sliku o latinskom jeziku, rimskoj civilizaciji, misli i naslijeđu i time razvijali temeljne kompetencije kroz različite oblike mišljenja, rada i korištenja alata te osobnog i socijalnog razvoja.
Osnovne škole - nastavljači (klasična gimnazija) (105+105+105+105+105+105+105+96)
Kurikulum za učenike osnovnih škola i nastavljače u klasičnim gimnazijama zamišljen je kao cjelina. Vrata kroz koja učenik ulazi u učenje latinskog jezika jesu mitovi i legende o osnutku Rima. Put učenika zatim vodi k upoznavanju života rimskoga građanina i njegove svakodnevnice. Nakon toga upoznaje najvažnije osobe iz svih područja života antičkog Rima. Sljedeća razina učenja nudi uvid u razne oblike književnoga stvaralaštva u Rimu te u utjecaj rimske misli i civilizacije na izgradnju kulturnog identiteta Republike Hrvatske. U prva tri razreda polazišni tekstovi su prilagođeni, a za četvrtu godinu učenja, u osmom razredu, predlažu se i izvorni tekstovi uz opsežan komentar.
Učenik koji učenje latinskog jezika nastavlja u klasičnoj gimnaziji spoznaje stečene u osnovnoj školi produbljuje intenzivnim radom na izvornim tekstovima. Uzimajući kao prijelomnu točku cara Augusta, korpus tekstova preporučen za čitanje prati političku i književnu povijest Rima. Najprije se usvajaju sadržaji vezani uz Ciceronovo razdoblje, zatim uz Augustovo i naposlijetku oni iz razdoblja kasnog carstva i postklasičnog latiniteta. Drugo polugodište četvrtoga razreda posve je prepušteno učitelju da ga sam oblikuje.
Osnovna škola Latinski jezik5. razred – 105sati godišnje
Na kraju prve godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ A.5.1.
Vlada pravilima čitanja i pisanja i pravilnog naglašavanja latinskih riječi.
Nabraja redom znakove latinske abecede.
Primjenjuje pravila čitanja i pisanja latinskih riječi klasičnim i tradicionalnim izgovorom.
Upotrebljava pravilno znakove latinske abecede u pisanju, primjenjuje pravila čitanja, pisanja i naglašavanja. Uz pomoć učitelja prepoznaje i razlikuje u čitanju klasični od tradicionalnog izgovora.
OŠ LJ A.5.2.
Prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
OŠ LJ A.5.3.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te internacionalne riječi podrijetlom iz latinskog jezika.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskog podrijetla koje susreće u svakodnevnom životu povezane sa sadržajem koji se obrađuje.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te uočava i prepoznaje u hrvatskom jeziku riječi latinskog podrijetla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
deklinacija imenica i pridjeva i glagolski oblici prezentske osnove (indikativ, imperfekt, infinitiv, imperativ i particip u aktivu i pasivu)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ B.5.1.Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatome tekstu.
OŠ LJ B.5.2.Razumije i objašnjava prilagođeni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu ili prilagođeni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenoga latinskog teksta.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi te izdvaja bitne podatke iz rečenice ili prilagođenoga latinskog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji rečenica iprilagođenih tekstova su povezani s mitologijom i legendama iz rane rimske povijesti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se rečenice i prilagođeni tekstovi koji tematiziraju razdoblje od Eneje do kraja kraljevstva te rimsku mitologiju.
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ C.5.1.
Imenuje i objašnjava pojmove i legende vezane uz osnutak grada Rima i ranu rimsku povijest u doba kraljevstva.
Imenuje, opisuje i uspoređuje legende i mitove povezane s osnutkom grada Rima i smješta u prostoru i vremenu sadržaje povezane s osnivanjem Rima i razdobljem kraljevstva.
Opisuje rimske junake iz rane rimske povijesti, uz pomoć učitelja prepričava više priča vezanih uz osnutak Rima i/ili razdoblje kraljevstva te uz pomoć učitelja smješta u prostoru i vremenu osnutak Rima i razdoblje kraljevstva.
OŠLJ C.5.2.
Navodi i prezentira sadržaje vezane uz rimska vjerovanja i mitologiju.
Navodi, opisuje i objašnjava osnovne pojmove rimskog vjerovanja i 12 bogova.
Prezentira neki rimski obred.
Opisuje rimske bogove, obrede i svećenike.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
mitovii legendeiz rane rimske povijesti, npr. propast Troje, Enejina lutanja, osnutak grada, razdoblje kraljevstva imitološke priče po izboru učitelja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme prilagođenih latinskih tekstova proširuju se dodatnim izvorima i sadržajima te se mogu uvoditidruge priče iz rane rimske povijesti i mitologije kroz tekstove na materinjem jeziku
Osnovna škola Latinski jezik6. razred – 105 sati godišnje
Na kraju druge godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ A.6.1.
Prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
OŠ LJ A.6.2.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te internacionalne riječi podrijetlom iz latinskog jezika.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskog podrijetla koje susreće u svakodnevnom životu povezane sa sadržajem koji se obrađuje.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te uočava i prepoznaje u hrvatskom jeziku riječi latinskoga podrijetla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
komparacija pridjeva, osobne i posvojne zamjenice, povratna i povratno-posvojna zamjenica, glavni i redni brojevi, oblici perfektne i participske osnove (bez konjunktiva)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ B.6.1. Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatome tekstu.
OŠLJ B.6.2. Razumije i objašnjava prilagođeni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu ili prilagođeni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenoga latinskog teksta.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi te izdvaja bitne podatke iz rečenice ili prilagođenoga latinskog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme rečenica i prilagođenih tekstova su povezane stemama vezanima uz život rimskoga građanina i njegovu svakodevicu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se rečenice i prilagođeni tekstovi u kojima se tematizira obiteljski život, odrastanje, izgled grada, organizacija države, pojedinci koji su se istaknuli u društvu i druge teme prema izboru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ C.6.1.
Prepoznaje najvažnije građevine u Rimu i opisuje njihovu namjenu.
Imenuje i opisuje najpoznatije građevine u Rimu.
Objašnjava namjenu najpoznatijih građevina u rimsko doba.
Prepoznaje i imenuje građevine u Rimu i navodi njihovu namjenu.
OŠLJ C.6.2.
Nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz rimsku svakodnevicu.
Imenuje i opisuje osobitosti i posebnosti osobnoga, obiteljskoga i javnoga života u starom Rimu.
Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između ondašnjega i današnjeg načina života i vrijednosnog sustava.
Opisuje pojmove povezane s temama iz svakodnevnog života Rimljana te uz pomoć učitelja uočava sličnosti i razlike između ondašnjeg i današnjeg načina života i vrijednosnog sustava.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima su povezani s temama vezanima uz život rimskoga građanina i njegovu svakodevicu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz prilagođenih tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem o tim i drugim sličnim temama po izboru učitelja;
prijedlozi tema: obiteljski život, odrastanje, izgled grada, organizacija države, pojedinci koji su se istaknuli u društvu
Osnovna škola Latinski jezik7. razred – 105 sati godišnje
Na kraju treće godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ A.7.1.
Prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Upotrebljava složene gramatičke sadržaje.
Prepoznaje složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
OŠ LJ A.7.2.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te internacionalne riječi podrijetlom iz latinskoga jezika.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskog podrijetla koje susreće u svakodnevnom životu povezane sa sadržajem koji se obrađuje.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te uočava i prepoznaje u hrvatskom jeziku riječi latinskoga podrijetla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
konjunktivi svih osnova, oblici nepravilnih glagola, rečenične konstrukcije AcI, NcI
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ B.7.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatome tekstu.
OŠLJ B.7.2. Razumije i objašnjava prilagođeni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu ili prilagođeni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenoga latinskog teksta.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke iz rečenice ili prilagođenoga latinskog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme rečenica i tekstova su povezani s temama vezanima uz život i djelovanje javnih osoba u rimskoj državi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
obrađuju se životi slavnih Rimljana prema nekom logičnom slijedu (kronološki, vojskovođe, junaci, književnici, i sl) i po izboru učitelja, preporučuje se da odabrani Rimljani budu iz različitih razdoblja i različitih područja djelovanja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ C.7.1.
Nabraja, smješta i povezuje ključne osobe, pojmove i događaje iz javnog života rimske države.
Imenuje, opisuje i uspoređuje bitne osobe, pojmove i događaje iz javnog života rimske države.
Uočava osnovne značajke različitih tipova vladavina i važnost građanske vrline te razvija osjećaj za doprinos pojedinca životu zajednice.
Opisuje i uz pomoć učitelja uspoređuje ključne osobe, pojmove i događaje iz javnog života rimske države.
OŠLJ C.7.2.
Komentira, diskutira i zaključuje o vrijednostima građanskih i ljudskih vrlina i mana na temelju života bitnih osoba i događaja iz javnog života rimske države.
Istražuje temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti, identiteta.
Tumači odnos pojedinac – zajednica.
Uočava i komentira ljudske i građanske vrline i mane.
Uz pomoć učitelja istražuje temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti, identiteta te tumači odnos pojedinac – zajednica.
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda (jednog ili više njih)
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima su povezani s temama vezanima uz život i djelovanje javnih osoba u rimskoj državi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz prilagođenih tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem o životu i djelovanju javnih osoba u rimskoj državi i svemu što ih je okruživalo
Osnovna škola Latinski jezik8. razred – 105 sati godišnje
Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ A.8.1.
Prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Upotrebljava složenije gramatičke sadržaje.
Prepoznaje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
OŠ LJ A.8.2.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te internacionalne riječi podrijetlom iz latinskog jezika.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskoga podrijetla koje susreće u svakodnevnom životu povezane sa sadržajem koji se obrađuje.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te uočava i prepoznaje u hrvatskom jeziku riječi latinskoga podrijetla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
gerund, gerundiv, perifrastične konjugacije
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike.
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ B.8.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatome tekstu.
OŠLJ B.8.2.
Razumije i objašnjava prilagođeni ili izvorni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi prilagođeni ili izvorni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenoga latinskog teksta.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke iz prilagođenoga ili izvornoga latinskog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme rečenica i tekstova povezane sus temama vezanima uz rimske mislioce i umjetnike te uz utjecaj rimske civilizacije i latinskog jezika na naše krajeve.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
prilagođeni i izvorni tekstovi oslikavaju književna umjetnička djela i/ili druge umjetnosti i znanosti (retorika, filozofija, arhitektura), a posebna se pažnja posvećuje tekstovima vezanim uz naše krajeve (Cezar, Farlatti, hrv. latinisti i sl) prema izboru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ C.8.1.
Nabraja, smješta i uspoređuje bitne osobe i pojmove vezane uz različite oblike stvaralaštva u starome Rimu.
Imenuje, opisuje bitne osobe i pojmove vezane uz razne oblike stvaralaštva u starome Rimu.
Tumači i komentira ulogu umjetnika u zajednici.
Razvija osjećaj za doprinos umjetničkog djelovanja životu zajednice.
Opisuje i uz pomoć učitelja uspoređuje ključne osobe i pojmove vezane uz razne oblike stvaralaštva u starome Rimu.
OŠLJ C.8.2.
Prepoznaje, uočava i uspoređuje utjecaj latinskog jezika na hrvatski i druge jezike.
Prepoznaje i opisuje razvoj, širenje i važnost latinskog jezika.
Uočava i raspravlja o utjecaju latinskog jezika na hrvatski i druge jezike s kojima se susreće.
Opisuje širenje i važnost latinskog jezika u Europi.
OŠLJ C.8.3.
Opisuje, komentira i diskutira o utjecaju Rima na razvoj civilizacije u našim krajevima.
Navodi i povezuje područja i gradove u RH koji su bili u dodiru s rimskom civilizacijom.
Prepoznaje i uspoređuje osnovne materijalne ostatke i artefakte povezane s rimskom civilizacijom.
Uočava i diskutira o važnosti utjecaja Rimljana na razvoj hrvatskoga kulturnog identiteta.
Prepoznaje područja i gradove te uz pomoć učitelja navodi osnovne materijalne ostatke i artefakte povezane s rimskom civilizacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima tematski su povezani s temama vezanima uz rimske mislioce i umjetnike te uz utjecaj rimske civilizacije i latinskog jezika na naše krajeve
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem područja retorike, filozofije, umjetnosti, književnosti, arhitekture, a posebna se pažnja posvećuje temama vezanim uz naše krajeve i utjecaj latinskog jezika na hrvatski i druge jezike
Klasična gimnazija(nastavljači) Latinski jezik1. razred – 105 sati godišnje
Na kraju pete godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) LJ A.1.1.
Pravilno skandira pjesničke metre.
Prepoznaje kvantitetu slogova, navodi osnovne stope, definira osnovna pravila prozodije. Na temelju sheme i forme teksta prepoznaje pjesničke metre.
Oblikuje metričku shemu i pravilno skandira pjesničke metre.
Prepoznaje kvantitetu slogova, uz pomoć učitelja oblikuje metričku shemu te skandira poznate stihove.
SŠ LJ A.1.2.Prepoznaje, primjenjuje i raščlanjuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
Definira i opisuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
Grupira i raščlanjuje složenije gramatičke i njihove odnose.
Opisuje te uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
SŠ LJ A.1.3.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te riječi latinskog podrijetla u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskoga podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz učiteljevu pomoć uočava i prepoznaje najčešće riječi latinskog podrijetla u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
daktilski heksametar i elegijski distih;
consecutio temporum
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenici lirske metre prepoznaju po formi teksta i zadanoj shemi, a za daktilski heksametar i elegijski distih sami ili uz učiteljevu pomoć mogu složiti metričku shemu
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ B.1.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatome tekstu te uz učiteljevu pomoć određuje suodnose u rečenici.
SŠLJ B.1.2. Izdvaja i opisuje osnovne značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Navodi, grupira i opisuje značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Primjenjuje stilske postupke antičke retorike.
Kreativno se služi znanjem o retorici oblikujući govor na zadanu temu.
Uočava i izdvaja značajke historiografije, retorike i lirske poezije na izvornome tekstu te uz smjernice oblikuje kraći govor na temu iz svakodnevnog života.
SŠLJ B.1.3.
Razumije i objašnjava izvorni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu iz izvornoga latinskog teksta.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice iz izvornoga latinskog teksta.
Razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi te izdvaja bitne podatke iz rečenice, izvornoga latinskog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji rečenica i izvornih tekstova tematski su povezani s Ciceronovim razdobljem rimske književnosti
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se komentirani ulomci izvornih tekstova vezani uz retoriku (Ciceron), historiografiju (Cezar, Salustije, Nepot) i lirsku poeziju (Katul) prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ C.1.1.
Komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim pojmovima vezanima uz Ciceronovo doba.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove povezane uz političke prilike i društvene procese vezane uz propast republike i uspostavu carstva.
Povezuje i obuhvaća sadržaje vezane uz odnose parlamentarizma i monarhije koristeći vlastitu kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Prepoznaje i uz pomoć učitelja uspoređuje pojmove vezane uz političke prilike i društvene procese povezane s propasti republike i uspostavom carstva.
SŠLJ C.1.2.
Uočava, uspoređuje i komentira utjecaj vanjskih i unutarnjih sukoba na svakodnevni život zajednice i razvoj kritičke misli.
Uočava međuovisnost vanjskih i unutarnjih sukoba na svakodnevni život zajednice.
Uspoređuje i svojim riječima komentira pojmove vezane uz slobodu govora, bunt u zajednici, želju za promjenom društvenih prilika.
Uočava međuovisnost vanjskih i unutarnjih sukoba na svakodnevni život zajednice. Uz pomoć učitelja uspoređuje pojmove vezane uz slobodu govora, bunt u zajednici, želju za promjenom društvenih prilika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima su povezani s Ciceronovim razdobljem rimske književnosti i povijesnim okolnostima u 1. st.pr. Kr.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba antičkih autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja
Klasična gimnazija(nastavljači) Latinski jezik2. razred – 105 sati godišnje
Na kraju šeste godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ A.2.1. Prepoznaje, primjenjuje i raščlanjuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
Definira i opisuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
Grupira i raščlanjuje složenije gramatičke i njihove odnose.
Opisuje te uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
SŠ LJ A.2.2. Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te riječi latinskog podrijetla u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz učiteljevu pomoć uočava i prepoznaje najčešće riječi latinskog podrijetla u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sistematizacija sadržaja obrađenih prethodnih godina
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
radi se na obogaćivanju učenikovog vokabulara kao i latinizama u hrvatskom jeziku i drugim stranim jezicima
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ B.2.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatome tekstu te uz njegovu pomoć određuje suodnose u rečenici.
SŠ LJ B.2.2.
Izdvaja i analizira osobitosti pjesničkoga (epskog i lirskog) jezika i stila te proznih tekstova iz Augustova doba.
Navodi, grupira i opisuje značajke rimskoga epskog i lirskog pjesništva. Uočava i uspoređuje razlike u proznom stilu između Ciceronova i Augustova doba.
Uočava i izdvaja značajke epskog i lirskog pjesništva te proze u Augustovo doba.
SŠ LJ B.2.3. Razumije i objašnjava izvorni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz originalnoga latinskog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornog latinskog teksta te, uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastiti stav o pročitanome tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji rečenica i izvornih tekstova tematski su povezani s Augustovim razdobljem rimske književnosti
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
prema odabiru učitelja čitaju se komentirani ulomci izvornih tekstova vezani uz poeziju (Vergilije, Ovidije, Horacije) i prozu (Livije) Augustova razdoblja rimske književnosti
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ C.2.1.
Komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim pojmovima vezanima uz Augustovo doba.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz političke, društvene i kulturne procese u razdoblju ranoga Carstva.
Povezuje i obuhvaća sadržaje vezane uz utjecaj politike na stvaranje nacionalnoga identiteta rabeći vlastitu kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Prepoznaje i uz pomoć učitelja uspoređuje pojmove vezane uz političke prilike i društvene procese povezane s razdobljem ranoga Carstva.
SŠ LJ C.2.2.
Uočava, uspoređuje i objašnjava odnos politike, ekonomije i umjetnosti.
Uočava međuovisnost političkih utjecaja, ekonomskih prilika i umjetničke produkcije.
Uspoređuje i svojim riječima objašnjava pojmove umjetničke slobode, cenzure, autocenzure, stvaranja umjetničkih djela u političke svrhe.
Uočava međuovisnost političkih utjecaja, ekonomskih prilika i umjetničke produkcije te uz pomoć učitelja objašnjava pojmove umjetničke slobode, cenzure, autocenzure, stvaranja umjetničkih djela u političke svrhe.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima tematski su povezani s Augustovim razdobljem rimske književnosti i povijesnim okolnostima u kojima je nastalo
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba antičkih autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja
Klasična gimnazija(nastavljači) Latinski jezik3. razred – 105 sati godišnje
Na kraju sedme godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ A.3.1. Prepoznaje, primjenjuje i raščlanjuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
Definira i opisuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
Grupira i raščlanjuje složenije gramatičke i njihove odnose.
Opisuje te uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
SŠ LJ A.3.2.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te riječi latinskog podrijetla u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskoga podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz njegovu pomoć uočava i prepoznaje najčešće riječi latinskog podrijetla u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sistematizacija sadržaja obrađenih prethodnih godina
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
radi se na obogaćivanju učenikovog vokabulara kao i latinizama u hrvatskom jeziku i drugim stranim jezicima
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ B.3.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici, prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu te uz njegovu pomoć određuje suodnose unutar rečenice.
SŠ LJ B.3.2. Uočava i povezuje značajke jezika i stila književnosti kasne antike.
Navodi, grupira i opisuje značajke jezika i stila književnosti kasne antike.
Uočava i izdvaja značajke jezika i stila književnosti kasne antike.
SŠ LJ B.3.3.
Razumije i objašnjava izvorni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga latinskog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga latinskog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji rečenica i izvornih tekstova tematski su povezani sa Srebrnim razdobljem ili Razdobljem propadanja rimske književnosti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se komentirani ulomci izvornih tekstova nastali u Srebrnom razdoblju (Petronije, Marcijal, Tacit, Kvintilijan) ili Razdoblju propadanja rimske književnosti (Svetonije, crkveni oci, ranokršćanski pisci itd.) prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ C.3.1.
Nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz kasno Carstvo.
Smješta u prostor i vrijeme glavne značajke političkih i civilizacijskih gibanja u posljednjem razdoblju antike.
Povezuje i obuhvaća sadržaje vezane uz društvene prilike u Europi uoči propasti Rimskoga carstva rabeći vlastitu kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Prepoznaje i uz pomoć učitelja uspoređuje pojmove vezane uz kasno Carstvo.
SŠ LJ C.3.2.
Komentira, diskutira i zaključuje o pojmovima vezanima uz rimsku književnost.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz rimsku književnost.
Samostalno izlaže i izrađuje prikaz odabrane teme vezane uz književne žanrove,razdoblja i autore staroga Rima.
Uz pomoć učitelja uočava i izdvaja značajke svakog pojedinog razdoblja rimske književnosti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima tematski su povezani sa Srebrnim razdobljem ili razdobljem propadanja rimske književnosti i tim razdobljima u povijesti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba antičkih autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja, ali i povijesni kontekst razdoblja carstva i propadanja rimske države
Klasična gimnazija(nastavljači) Latinski jezik4. razred – 96 sati godišnje
Na kraju osme godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ A.4.1. Prepoznaje, primjenjuje i raščlanjuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
Definira i opisuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
Grupira i raščlanjuje složenije gramatičke i njihove odnose.
Opisuje te uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
SŠ LJ A.4.2.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te riječi latinskog podrijetla u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskoga podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz njegovu pomoć uočava i prepoznaje najčešće riječi latinskog podrijetla u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sistematizacija sadržaja obrađenih prethodnih godina
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
radi se na obogaćivanju učenikovog vokabulara kao i latinizama u hrvatskom jeziku i drugim stranim jezicima
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ B.4.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatome tekstu te uz njegovu pomoć određuje suodnose unutar rečenice.
SŠ LJ B.4.2.
Uočava i povezuje značajke jezika i stila književnosti razdoblja kršćanske literature i hrvatskih latinista.
Navodi, grupira i opisuje značajke jezika i stila književnosti razdoblja kršćanske literature i hrvatskih latinista.
Uočava i izdvaja značajke jezika i stila književnosti razdoblja kršćanske literature i hrvatskih latinista.
SŠ LJ B.4.3.
Razumije i objašnjava izvorni latinski tekst
Razumije sadržaj i prevodi izvorni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga latinskog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornog latinskog teksta te, uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji rečenica i tekstova tematski su povezani s postklasičnim razdobljem, srednjim vijekom i razdobljem književnog stvaralaštva hrvatskih latinista.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
prema odabiru učitelja čitaju se komentirani ulomci izvornih tekstova nastali u postklasičnom razdoblju, srednjem vijeku i hrvatskom latinizmu
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ C.4.1.
Nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz kasno Carstvo, srednji vijek i hrvatski latinizam.
Smješta u prostor i vrijeme glavne značajke političkih i civilizacijskih gibanja na razmeđi antike i srednjeg vijeka. Povezuje i obuhvaća sadržaje vezane uz društvene prilike u Europi i Hrvatskoj u navedenom razdoblju koristeći vlastitu kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Prepoznaje i uz pomoć učitelja uspoređuje pojmove vezane uz kasno Carstvo, srednji vijek i hrvatski latinizam.
SŠ LJ C.4.2.
Komentira, diskutira i zaključuje o ulozi latinskog jezika kao mosta između antike, srednjega vijeka i kasnijih razdoblja.
Prepoznaje i uspoređuje utjecaj migracija naroda na kulturni krajobraz Europe.
Povezuje i obuhvaća unutarnje faktore raspada Rimskoga carstva.
Kritički promatra transformaciju latinskog jezika iz govornog u jezik kulture, religije i znanosti.
Uspoređuje pojmove vezane uz promjenu kulturnog krajobraza Europe tijekom velikih migracija naroda te uz pomoć učitelja izlaže razloge velikih promjena koje su dovele do raspada Rimskoga Carstva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima tematski su povezani s postklasičnim razdobljem, srednjim vijekom i razdobljem književnog stvaralaštva hrvatskih latinista
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja;
u drugom polugodištu se predviđa sinteza i/ili refleksija na cjelokupno učenje latinskog jezika kroz projektnu nastavu, a odabir tema, metoda i načina obrade potpuno je prepušten učitelju.
Početnici (klasična gimnazija) (105+105+105+96)
Kurikulum početnog učenja latinskog jezika u klasičnim gimnazijama u početku je usmjeren stjecanju i razvijanju jezičnih kompetencija. Prilagođeni tekstovi na kojima ih učenik stječe i produbljuje istodobno mu otvaraju temeljni uvid u rimsku legendarnu povijest, svakodnevicu, ključne ličnosti koje su oblikovale klasičnu rimsku civilizaciju i kulturu te utjecaj te kulture na oblikovanje hrvatskoga kulturnog identiteta. Učenik se zatim radom na izvornim tekstovima upušta u postizanje ishoda organiziranih u tri velike književno-povijesne cjeline. Prva je vezana uz Ciceronovo doba, druga uz Augustovo, a treća uz razdoblje kasnog carstva i postklasičnu latinsku književnu produkciju.
Klasična gimnazija(početnici) Latinski jezik1. razred – 105 sati godišnje
Na kraju prve razine učenja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ A.1.1.
Vlada pravilima čitanja i pisanja i pravilnog naglašavanja latinskih riječi.
Nabraja redom znakove latinske abecede.
Primjenjuje pravila čitanja i pisanja latinskih riječi klasičnim i tradicionalnim izgovorom.
Upotrebljava pravilno znakove latinske abecede u pisanju, primjenjuje uz pomoć učitelja pravila čitanja, pisanja i naglašavanja, uz njegovu pomoć prepoznaje u čitanju klasični od tradicionalnog izgovora.
SŠ LJ A.1.2.
Prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje, definira, opisuje i tvori jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose. Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć grupira jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
SŠ LJ A.1.3.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te riječi latinskog podrijetla.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova, koristi se samostalno rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu, uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć uočava i prepoznaje najčešće riječi latinskog podrijetla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
imenice od 1. do 5. dekl., pridjevi od 1. do 3. dekl., prezentska osn. (sve osim konjunktiva – akt. i pas.), osobne i posvojne zamj., povratna i povr.-posv.zamj., komparacija pridjeva
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ B.1.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenicama.
Određuje odnose riječi u rečenici te prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠLJ B.1.2.
Razumije i objašnjava prilagođeni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu, prilagođeni latinski tekst.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi te uz njegovu pomoć izdvaja bitne podatke te objašnjava kontekst.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji rečenica i tekstova su povezanis temama vezanima uz rimsku povijest od legende do carstva te uz utjecaj rimske civilizacije i latinskog jezika na naše krajeve.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
obrađuju se tekstovi koji čine neku logičnu cjelinu ili priču i daju sliku razvoja rimskog društva prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ C.1.1.
Nabraja, smješta i uspoređuje pojmove vezane uz rimsku povijest.
Imenuje, opisuje i uspoređuje rimske kraljeve, junake rimskih legendi te važne povijesne osobe iz doba republike i carstva.
Uočava osnovne značajke različitih tipova vladavina i važnost građanske vrline te razvija osjećaj za doprinos pojedinca životu zajednice.
Opisuje i uz pomoć učitelja uspoređuje ključne osobe, pojmove i događaje vezane uz rimsku povijest.
SŠLJ C.1.2.
Komentira, diskutira i zaključuje o vrijednostima građanskih i ljudskih vrlina i mana na temelju života ključnih osoba i događaja iz rimske povijesti.
Istražuje temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti, identiteta. Tumači odnos pojedinac – zajednica. Uočava i komentira ljudske i građanske vrline i mane.
Uz pomoć istražuje temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti, identiteta te tumači odnos pojedinac – zajednica.
SŠLJ C.1.3.
Prepoznaje, uočava i uspoređuje utjecaj latinskog jezika na hrvatski i druge jezike.
Prepoznaje i opisuje razvoj, širenje i značaj latinskog jezika.
Prepoznaje romanske jezike kao direktne sljednike latinskog jezika.
Uočava i raspravlja o utjecaju latinskog jezika na hrvatski i druge jezike s kojima se susreće.
Opisuje širenje i važnost latinskog jezika u Europi.
SŠLJ C.1.4.
Opisuje, komentira i diskutira o utjecaju Rima na razvoj civilizacije u našim krajevima..
Navodi i povezuje područja i gradove u RH povezane s rimskom civilizacijom.
Prepoznaje i uspoređuje osnovne materijalne ostatke i artefakte povezane s rimskom civilizacijom.
Uočava i diskutira o važnosti utjecaja Rimljana na razvoj hrvatskoga kulturnog identiteta.
Prepoznaje područja i gradove te uz pomoć učitelja navodi osnovne materijalne ostatke i artefakte povezane s rimskom civilizacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima tematski su povezani s temama vezanima uz rimsku povijest (od legende do carstva) te uz utjecaj rimske civilizacije i latinskog jezika na naše krajeve.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku.
Klasična gimnazija(početnici) Latinski jezik2. razred – 105 sati godišnje
Na kraju druge godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ A.2.1.
Pravilno skandira pjesničke metre.
Prepoznaje kvantitetu slogova, navodi osnovne stope, definira osnovna pravila prozodije. Na temelju sheme i forme teksta prepoznaje pjesničke metre. Oblikuje metričku shemu i pravilno skandira pjesničke metre.
Prepoznaje kvantitetu slogova, uz pomoć učitelja oblikuje metričku shemu te skandira poznate stihove.
SŠ LJ A.2.2.
Prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složene i složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složene i složenije gramatičke oblike i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složene i složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i grupira složene i složenije gramatičke oblike i njihove odnose.
SŠ LJ A.2.3.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih i izvornih tekstova te riječi latinskog podrijetla.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih i izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz njegovu pomoć uočava i prepoznaje najčešće riječi latinskog podrijetla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
daktilski heksametar i elegijski distih;
tvorba i komparacija priloga, indikativi i infinitivi perfektne i participske osnove, konjunktivi svih osnova, nepravilni glagoli, gerund, gerundiv, supin, pokazne zamj., rečenične konstrukcije – ak+inf, nom+inf, perifr.akt., perifr.pas., abl.aps., zavisne rečenice i consecutio temporum
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenici lirske metre prepoznaju po formi teksta i zadanoj shemi, a za daktilski heksametar i elegijski distih sami ili uz pomoć učitelja slažu metričku shemu obrađena gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike.
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ B.2.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠLJ B.2.2. Izdvaja i opisuje osnovne značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Navodi, grupira i opisuje značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Primjenjuje stilske postupke rimske (antičke) retorike.
Kreativno koristi znanja o retorici oblikujući govor na zadanu temu.
Uočava i izdvaja značajke historiografije, retorike i lirske poezije na izvornom tekstu te uz smjernice oblikuje kraći govor na temu iz svakodnevnog života.
SŠ LJ B.2.3.
Razumije i objašnjava prilagođeni i izvorni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu, prilagođeni i izvorni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice, prilagođenoga i izvornog latinskog teksta.
Razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke iz rečenice, prilagođenog i izvornog latinskog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji rečenica i prilagođenih ili izvornih tekstova su povezani s temom Rimska svakodnevica, a u drugom dijelu godine ti sadržaji su povezani s Ciceronovim razdobljem rimske književnosti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi vezani uz rimsku svakodnevicu (svakodnevni život, obitelj, obrazovanje, stanovanje, arhitektura, organizacija države i sl.) su temeljeni na temama djela antičkih autora (npr. Plaut, Terencije, Horacije, Ciceron);
za drugi dio godine preporučuje se da izvorni tekstovi budu povezani s djelima autora iz Ciceronovog razdoblja rimske književnosti (Cezar, Ciceron, Salustije, Nepot, Katul)
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ C.2.1.
Nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz rimsku svakodnevicu.
Imenuje, opisuje osobitosti i posebnosti osobnog, obiteljskog i javnog života u starom Rimu.
Uočava sličnosti i razlike između ondašnjeg i današnjeg načina života i vrijednosnog sustava te ih uspoređuje.
Opisuje pojmove povezane s temama iz svakodnevnog života Rimljana te uz pomoć učitelja uočava sličnosti i razlike između ondašnjeg i današnjeg načina života i vrijednosnog sustava.
SŠLJ C.2.2.
Prepoznaje najvažnije građevine u Rimu i opisuje njihovu namjenu.
Imenuje, opisuje najpoznatije građevine u Rimu. Objašnjava namjenu najpoznatijih građevina u rimsko vrijeme.
Prepoznaje i imenuje građevine u Rimu i navodi namjenu.
SŠLJ C.2.3.
Komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim pojmovima vezanima uz Ciceronovo doba.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz političke prilike i društvene procese vezane uz propast republike i uspostavu carstva. Povezuje i obuhvaća sadržaje vezane uz odnose parlamentarizma i monarhije koristeći vlastitu kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Prepoznaje i uz pomoć učitelja uspoređuje pojmove vezane uz političke prilike i društvene procese vezane uz propast republike i uspostavu carstva.
SŠLJ C.2.4.
Uočava, uspoređuje i komentira utjecaj vanjskih i unutarnjih sukoba na svakodnevni život zajednice i razvoj kritičke misli.
Uočava međuovisnost vanjskih i unutarnjih sukoba na svakodnevni život zajednice. Uspoređuje i svojim riječima komentira pojmove vezane uz slobodu govora, želju za promjenom društvenih prilika.
Uočava međuovisnost vanjskih i unutarnjih sukoba na svakodnevni život zajednice te uz pomoć učitelja uspoređuje pojmove vezane uz slobodu govora, želju za promjenom društvenih prilika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučuje se da civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima budu povezani s temom Rimska svakodnevica, a u drugim dijelu godine s Ciceronovim razdobljem rimske književnosti
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja
Klasična gimnazija(početnici) Latinski jezik3. razred – 105 sati godišnje
Na kraju treće godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ A.3.1.
Prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složene i složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složene i složenije gramatičke oblike i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složene i složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i grupira složene i složenije gramatičke oblike i njihove odnose.
SŠ LJ A.3.2.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te riječi latinskog podrijetla u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova. Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu. Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće riječi latinskog podrijetla u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
consecutio temporum
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
radi se na obogaćivanju učenikovog vokabulara kao i latinizama u hrvatskom jeziku i drugim stranim jezicima
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ B.3.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici. Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učielja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu te uz njegovu pomoć određuje suodnose unutar rečenice.
SŠLJ B.3.2.
Izdvaja i analizira osobitosti pjesničkog (epskog i lirskog) jezika i stila te proznih tekstova Augustova doba.
Navodi, grupira i opisuje značajke rimskog epskog i lirskog pjesništva.
Uočava i uspoređuje razlike u proznom stilu između Ciceronova i Augustova doba.
Uočava i izdvaja značajke epskog i lirskog pjesništva te proze u Augustovo doba.
SŠ LJ B.3.3.
Razumije i objašnjava izvorni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornog latinskog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornog latinskog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze iznosi vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji rečenica i tekstova tematski su povezani s Augustovim razdobljem rimske književnosti
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
preporučuje se da izvorni tekstovi budu povezani s djelima autora iz Augustovog razdoblja rimske književnosti (Vergilije, Ovidije, Horacije, Livije)
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ C.3.1.
Komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim pojmovima vezanim uz Augustovo doba.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz političke, društvene i kulturne procese u razdoblju ranoga Carstva.
Povezuje i ujedinjuje sadržaje vezane uz utjecaj politike na stvaranje nacionalnoga identiteta koristeći vlastitu kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Prepoznaje i uz pomoć uspoređuje pojmove vezane uz političke prilike i društvene procese vezane uz razdoblje ranoga Carstva.
SŠLJ C.3.2.
Uočava, uspoređuje i objašnjava odnos politike, ekonomije i umjetnosti.
Uočava međuovisnost političkih utjecaja, ekonomskih prilika i umjetničke produkcije.
Uspoređuje i svojim riječima objašnjava pojmove umjetničke slobode, cenzure, autocenzure, stvaranja umjetničkih djela u političke svrhe.
Uočava međuovisnost političkih utjecaja, ekonomskih prilika i umjetničke produkcije te uz pomoć učitelja objašnjava pojmove umjetničke slobode, cenzure, autocenzure, stvaranja umjetničkih djela u političke svrhe.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima tematski su povezani s Augustovim razdobljem rimske književnosti i povijesnim periodom u kojem je nastalo
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja
Klasična gimnazija(početnici) Latinski jezik4. razred – 96 sati godišnje
Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ A.4.1.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te riječi latinskog podrijetla.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz njegovu pomoć uočava i prepoznaje najčešće riječi latinskog podrijetla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sistematizacija sadržaja obrađenih prethodnih godina
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
radi se na obogaćivanju učenikovog vokabulara kao i latinizama u hrvatskom jeziku i drugim stranim jezicima
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ B.4.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici. Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Povezuje odnose riječi u poznatom tekstu te uz pomoć učitelja određuje suodnose unutar rečenice.
SŠLJ B.4.2. Uočava i povezuje značajke jezika i stila književnosti kasne antike, postklasičnog razdoblja, kršćanske literature i hrvatskih latinista.
Navodi, grupira i opisuje značajke jezika i stila književnosti kasne antike, postklasičnog razdoblja, kršćanske literature i hrvatskih latinista.
Uočava i izdvaja značajke jezika i stila književnosti kasne antike, postklasičnog razdoblja, kršćanske literature i hrvatskih latinista.
SŠ LJ B.4.3.
Razumije i objašnjava izvorni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornog latinskog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornog latinskog teksta te, uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastiti stav o pročitanom tekstu.
SŠ LJ B.4.4.
Komentira, diskutira i zaključuje o pojmovima vezanim uz rimsku književnost.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz rimsku književnost.
Samostalno izlaže i izrađuje prikaz odabrane teme vezane uz književne žanrove,razdoblja i autore staroga Rima.
Uz pomoć učitelja uočava i izdvaja značajke svakoga pojedinog razdoblja rimske književnosti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji rečenica i tekstova tematski su povezani sa Srebrnim razdobljem ili Razdobljem propadanja rimske književnosti te s postklasičnim razdobljem, srednjim vijekom i razdobljem književnog stvaralaštva hrvatskih latinista
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se komentirani ulomci izvornih tekstova nastali u Srebrnom razdoblju (Petronije, Marcijal, Tacit, Kvintilijan) ili razdoblju propadanja rimske književnosti (Svetonije, crkveni oci, ranokršćanski pisci itd.), također i autori iz postklasičnog razdoblja, srednjeg vijeka ili hrvatskog latiniteta prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ C.4.1.
Nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz kasno Carstvo, srednji vijek i hrvatski latinizam.
Smješta u prostor i vrijeme glavne značajke političkih i civilizacijskih gibanja na razmeđi antike i srednjeg vijeka.
Povezuje i obuhvaća sadržaje vezane uz društvene prilike u Europi i Hrvatskoj u navedenom razdoblju koristeći vlastitu kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Prepoznaje i uz pomoć učitelja uspoređuje pojmove vezane uz kasno Carstvo, srednji vijek i hrvatski latinizam.
SŠLJ C.4.2.
Komentira, diskutira i zaključuje o ulozi latinskog jezika kao mosta između antike, srednjega vijeka i kasnijih razdoblja.
Prepoznaje i uspoređuje utjecaj migracija naroda na kulturni krajobraz Europe.
Povezuje i obuhvaća unutarnje faktore raspada Rimskoga carstva.
Kritički promatra transformaciju latinskog jezika iz govornog u jezik kulture, religije i znanosti.
Uspoređuje pojmove vezane uz promjenu kulturnog krajobraza Europe tijekom velikih migracija naroda te uz pomoć učitelja izlaže razloge velikih promjena koje su dovele do raspada Rimskoga carstva.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda (jednog ili više njih)
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima tematski su povezani sa Srebrnim razdobljem ili Razdobljem propadanja rimske književnosti te s postklasičnim razdobljem, srednjim vijekom i razdobljem književnog stvaralaštva hrvatskih latinista
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja
Opće, jezične, prirodoslovne i prirodoslovno-matematičke gimnazije (70 + 70)
Kurikulum za dvogodišnje učenje latinskog jezika u općim, prirodoslovnim, i prirodoslovno-matematičkim i jezičnim gimnazijama ima dvije razine. U prvoj, ostvarivanjem ishoda na prilagođenim tekstovima učenik stječe osnovne jezične kompetencije i istodobno ostvaruje uvid u temeljne fenomene rimske civilizacije i povijesti, njezinih protagonista i njihovih mana i vrlina. Na drugoj razini učiteljima i učenicima ponuđene su teme koje opisuju društvene, političke, religijske i druge fenomene klasične rimske starine i postklasičnoga latiniteta. Tako se, ovisno o odabranim temama, koriste već stečene i stječu nove jezične kompetencije, dok se u isto vrijeme iskustvom rada na prilagođenim ili opsežno komentiranim izvornim tekstovima produbljuju spoznaje o sadržaju odabrane teme. Ovako oblikovan kurikulum omogućuje iznimnu slobodu i kreaciju i učenicima i učiteljima koji, ovisno o svojim interesima, latinski jezik mogu učiti i svladavati u njegovim mnogobrojnim tematskim i sadržajnim varijacijama. Cilj je da učenik, ostvarujući ishode ovoga kurikuluma, u daljnje obrazovanje i život iz bogate riznice latinskog jezika ponese baš ono što će njemu biti najkorisnije i što će ga najviše oplemeniti i obogatiti.
Opća, jezična, prirodoslovna i prirodoslovno-matematička gimnazija Latinski jezik 1. razred – 70 sati godišnje
Na kraju prve godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ A.1.1.
Vlada pravilima čitanja i pisanja i pravilnog naglašavanja latinskih riječi.
Nabraja redom znakove latinske abecede.
Primjenjuje pravila čitanja i pisanja latinskih riječi klasičnim i tradicionalnim izgovorom.
Upotrebljava pravilno znakove latinske abecede u pisanju, primjenjuje pravila čitanja, pisanja i naglašavanja uz pomoć učitelja te uz njegovu pomoć prepoznaje u čitanju klasični od tradicionalnog izgovora.
SŠ LJ A.1.2.
Prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje, definira, opisuje i tvori jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira jednostavnije i gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
SŠ LJ A.1.3.
Prepoznaje i upotrebljava riječi iz prilagođenih tekstova te latinizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova.
Koristi se samostalno rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće latinizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
imenice od 1. do 5. dekl., pridjevi od 1. do 3. dekl., prezentska osn. (sve osim konjunktiva – akt. i pas.), osobne i posvojne zamj., povratna i povr.-posv.zamj., komparacija pridjeva, brojevi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ B.1.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenicama.
Određuje odnose riječi u rečenici te prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠLJ B.1.2.
Razumije i objašnjava prilagođeni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu, prilagođeni latinski tekst.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi te uz njegovu pomoć izdvaja bitne podatke i objašnjava kontekst.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji rečenica i prilagođenih tekstova su povezani s temama koje govore o rimskim vladarima, ratnicima i političarima (od legendi do carstva).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
obrađuju se tekstovi koji čine neku logičnu cjelinu ili priču i daju cjelovitu ili parcijalnu sliku rimskog društva prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ C.1.1.
Nabraja, smješta i Povezuje bitne osobe, pojmove i događaje iz rimske povijesti.
Imenuje, opisuje i uspoređuje ključne osobe, pojmove i događaje iz rimske povijesti.
Uočava osnovne značajke različitih tipova vladavina i važnost građanske vrline te razvija osjećaj za doprinos pojedinca životu zajednice.
Opisuje i uz pomoć učitelja uspoređuje ključne osobe, pojmove i događaje iz rimske povijesti.
SŠLJ C.1.2.
Komentira, diskutira i zaključuje o vrijednostima građanskih i ljudskih vrlina i mana na temelju života ključnih osoba i događaja iz javnog života rimske države.
Istražuje temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti, identiteta.
Tumači odnos pojedinac – zajednica.
Uočava i komentira ljudske i građanske vrline i mane.
Uz pomoć učitelja istražuje temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti, identiteta te tumači odnos pojedinac – zajednica.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučuje se da civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima tematski budu povezani s temama koje govore o rimskim vladarima, ratnicima i političarima (od legendi do carstva)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja;
ukoliko se teme tekstova ne podudaraju s ishodima u domeni civilizacije i baštine, moguće je te teme obraditi kroz druge oblike nastave, a ne na izvornom ili prilagođenom tekstu. Moguće je također i zamijeniti ishode u prvoj i drugoj godini učenja u domeni civilizacije i baštine ukoliko to prati metodu poučavanja.
Opća, jezična, prirodoslovna i prirodoslovno-matematička gimnazija Latinski jezik 2. razred – 70 sati godišnje
Na kraju druge godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ A.2.1.
Prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavne i složene gramatičke oblike riječi i i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složene i složenije gramatičke oblike i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavne i složene gramatičke oblike riječi i i njihove odnose.
Opisuje i grupira jednostavne i složene gramatičke oblike i njihove odnose.
SŠ LJ A.2.2.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova kao i latinizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova,
Koristi se samostalno rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu,
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće latinizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
konjunktivi prezentske osnove, perfektna i participska osnova, pokazne zamj., nepravilni glagoli, rečenične konstrukcije (AcI, NcI, perifrastična konjugacija aktivna i pasivna).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike.
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ B.2.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenicama.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠLJ B.2.2.
Razumije i objašnjava prilagođeni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu, prilagođeni latinski tekst.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi te uz njegovu pomoć izdvaja bitne podatke te objašnjava kontekst.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
za rečenice i prilagođene ili izvorne tekstove biraju se teme vezane uz rimsku kulturu i civilizaciju
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
prilagođeni i izvorni tekstovi moraju biti povezani s odabranom temom i svojom težinom prilagođeni znanju učenika;
prijedlozi tema: Vlast i moć, Ljubav i smrt, Riječ i misao, Između neba i zemlje, Identitet i baština, Epigrafija, Rimska svakodnevica, Znanja i izumi
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ C.2.1.
Nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz odabrane teme.
Imenuje, opisuje i uspoređuje pojmove vezane za odabrane teme,
Uočava sličnosti i razlike između ondašnjeg i današnjeg načina života i vrijednosnog sustava te ih uspoređuje.
Opisuje pojmove vezane za odabrane teme te ih smješta u prostoru i vremenu.
SŠLJ C.2.2.
Komentira, diskutira i zaključuje o sadržaju odabrane teme i njenom odnosu prema širem društvenom, znanstvenom, kulturnom, književnom i umjetničkom kontekstu.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz političke prilike i društvene procese vezane uz propast republike i uspostavu carstva.
Povezuje i obuhvaća sadržaje vezane uz odnose parlamentarizma i monarhije koristeći vlastitu kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz političke prilike i društvene procese vezane uz propast republike i uspostavu carstva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima povezani su s temama vezanima uz rimsku kulturu i civilizaciju
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Iako su klasični jezici sastavni dio jezično-komunikacijskog područja, tematski i sadržajno brojne su njihove poveznice sa svim odgojno-obrazovnim područjima, osobito s društveno-humanističkim. Grčka književna predaja u širem smislu rodno je mjesto filozofije, historiografije, političke, društvene i kulturne teorije, psihologije itd. Na grčkom se tlu pojedinac prvi put emancipirao od kolektiva, racionalno promišljanje svijeta suprotstavilo se mitskom poimanju zbilje, a demokracija kao forma društvenog ustroja proživjela je svoje djetinjstvo. S druge strane, u rimskom je kontekstu zaživjela prva poznata globalizacija i nema toga dijela društvenog i misaonog života čovjeka koji nije obilježen latinskim jezikom i baštinom moćne civilizacije koja je njime govorila i pisala.
Posvemašnju prisutnost termina podrijetlom iz klasičnih jezika u svim disciplinama zapadne i svjetske znanosti, tehnike i umjetnosti nije potrebno posebno isticati. Isto se odnosi i na tjelesno-zdravstveno područje.
Stoga klasični jezici mogu sudjelovati u svih šest međupredmetnih tema.
Široko obrazovanje stvara samopouzdanog i odgovornog čovjeka. Što je više takvih ljudi, i zajednica u kojoj žive postaje čvršća, sigurnija i ugodnija. Učenjem klasičnih jezika i njihovih civilizacijskih sadržaja učenik gradi temelje na kojima će izrasti u mladog čovjeka koji promišlja svijet u kojem živi crpeći iz spoznaja o svjetovima koji su mu prethodili, odgovornog u svojim postupcima i svjesnog da se samo poštovanjem prema drugima dolazi do poštovanja prema sebi. Veliki antički govornici i mislioci do danas su uzor umijeća pristojnog, razumljivog i argumentiranog javnog govorenja te tolerantnog i smirenog slušanja, a tolerantna i argumentirana komunikacija jest zalog stvaranja uspješnog društva.
Učenje klasičnih jezika čiji su izvorni govornici učeniku nedostupni stvara u njemu sposobnost prilagodbe na posve netipičnu jezičnu situaciju. Učenik bi trebao razviti novu strategiju za upravljanje i organizaciju vlastita učenja, slikovito rečeno arhivsku mrežu primjenjivu u usvajanju svih odgojno-obrazovnih područja, služeći se pritom svim tradicionalnim i suvremenim izvorima znanja. Tako oblikovana sposobnost razumijevanja odnosa u velikim i malim sustavima i kontekstualizacije novih sadržaja izvrsna je potka u cjeloživotnom učenju.
Informacijska tehnologija je neobično plodonosna upravo u slučaju relativno ograničenih korpusa kakav predstavlja očuvana antička književna predaja. Mogućnosti njezine kreativne uporabe doslovno su neograničene, a brzina i preciznost koju ona donosi može znatno olakšati poučavanje i učenje. Klasična je filologija bila među prvim humanističkim disciplinama koja je bez predrasuda i kreativno krenula primjenjivati nove tehnologije i danas je među vodećim eksponentima tzv. digitalne humanistike.
S obzirom na to da je antička Grčka kolijevka koncepta građanstva i demokracije,a antički Rim tvorac pojma res publica, opravdano je očekivati da bi se podrobnim proučavanjem upravo tih kultura kod učenika mogao razviti senzibilitet prema građanskoj vrlini unutar modernih društava. Proučavanje oblika političke participacije u antičkoj Grčkoj i Rimu dobra je prilika učeniku za prepoznavanje analogija i različitosti u političkom ustroju vlastite zajednice. Uočavanjem silnih razlika na području etike, religije, obiteljskih odnosa i pravnih normi učenik će lako dobiti poticaj za promišljanje o dominantnim modelima u suvremenom društvu.
Bogata antička baština u Hrvatskoj, dobrim dijelom nepoznata, ponekad zanemarena, a gotovo uvijek nedovoljno vrednovana i iskorištena, izvrstan je poligon za usavršavanje poduzetničkih vještina upravo u onim područjima koja su strateški i marketinški izazovna kao što su poduzetništvo u kulturi i obrazovanju te osobito u kulturnom turizmu.
Koncept međuovisnosti tjelesnog i duševnog zdravlja nastao u antici periodično biva ponovno otkrivan u različitim socioekonomskim kontekstima. Unutar klasičnih jezika danas se lako i iznimno funkcionalno ostvaruje kroz projekte vezane uz zdravstvenu kulturu i poticaj na refleksiju o estetskoj komponenti tjelesnog izgleda kao zrcala zdravlja duha. Isto je načelo kao zlatni rez jednako lako primijeniti i na odnos čovjeka prema prirodi koja ga okružuje.
F. Učenje i poučavanje predmeta Latinski jezik
Znanje klasičnih jezika uključuje gramatičko, leksičko i civilizacijsko razumijevanje izvornoga teksta i poruke koju on prenosi pa je za ostvarivanje cilja učenja potrebno redovno i kontinuirano učenje unutar svih domena. U procesu učenja i poučavanja središnje mjesto ima učenik, a učenje u kojem učenik ima mogućnost vlastita izbora i koje poštuje njegove potrebe razvija motivaciju i time povećava kvalitetu učenja i konačni rezultat. Stoga se jezična pismenost treba razvijati postupno, u skladu s mogućnosti učenika. To podrazumijeva sustavno praćenje napredovanja i stupnja usvojenosti kompetencija kod svakog učenika posebno. U sadržajnom smislu gramatički sadržaji nisu cilj učenja i poučavanja i ne trebaju biti sami sebi svrhom, nego su uvijek u funkciji razumijevanja teksta. Tekstovi na izvornom jeziku prate propisane preporučene teme i civilizacijske sadržaje. Ukoliko se teme tekstova zbog metode poučavanja ne podudaraju s ishodima u domeni civilizacije i baštine, moguće je te teme obraditi kroz druge oblike nastave, a ne nužno na izvornom ili prilagođenom tekstu. U procesu učenja i poučavanja učenikova je uloga partnerska i on zajedno s učiteljem i prema učiteljevoj preporuci suodlučuje o sadržaju koji će se unutar propisanih domena obrađivati. Time se povećava učenikova odgovornost i potiče kritičko mišljenje. U modernom pristupu učenju i poučavanju klasičnih jezika učitelj je partner i moderator u procesu učenja. Učenike stalno prati i usmjerava, a prije svega jasno upućuje na cilj i očekivanja u svakom dijelu rada. To kod učenika razvija svijest o učenju, potiče motivaciju i samoprocjenu uspješnosti. Poučavanje u tom smislu treba biti manje predavačko, a više vođeno na način da se izborom različitih metoda pouke poštuju individualne mogućnosti učenika. Sadržaji se trebaju predstaviti na poticajan način uzimajući u obzir iskustva učenika kako bi se sadržaj približio i lakše razumio. Odgovornost učitelja je predstaviti učenicima dostupna pomagala, uputiti ih kako se njima primjereno mogu služiti i voditi učenje preporučujući provjerene izvore informacija. U suvremenom društvu učiteljeva je dužnost stalno podsjećati učenike na provjeravanje točnosti i pouzdanosti informacija i sadržaja do kojih dolaze posredstvom audiovizualne tehnologije, interneta i društvenih mreža. Učitelj je odgovoran za kontinuirano korigiranje i usmjeravanje u pravilnom korištenju stečenih znanja i primjeni naučenog u svakodnevnom životu i u različitim područjima ljudskog djelovanja.
U učenju i poučavanju klasičnih jezika preporučuje se korištenje šireg spektra materijala i izvora kao što su klasični udžbenici, čitanke, rječnici, gramatike, monografije, zatim latinski i grčki rukopisi, tekstovi na izvornom jeziku kao i književni prijevodi. Učenicima treba biti na raspolaganju upotreba svih oblika suvremene tehnologije u cilju uvježbavanja jezičnih sadržaja i obogaćivanja rječničkog fonda. Preporučuje se korištenje raspoloživih audiovizualnih sredstava i interaktivno učenje s pomoću aplikacija i interneta kao i društvenih mreža za svladavanje civilizacijskih ishoda kao i u područjima jezične pismenosti i komunikacije. Tekstovi na kojima se razvijaju komunikacijske kompetencije mogu biti prilagođeni i izvorni. Dodatno se uz čitanje na izvornom jeziku mogu koristiti ulomci klasičnih autora u prijevodu za samostalni rad učenika ili vođeno čitanje, no prijevodi se u procesu učenja i poučavanja ne smiju koristiti kao zamjena za tekst na izvornom jeziku. U poglavlju Odgojno-obrazovni ishodi navedene su preporuke za izbor gramatičkih sadržaja, tekstova i civilizacijskih tema za svaku pojedinu razinu učenja klasičnih jezika. Ti se sadržaji smatraju preporučenim minimumom, a učitelj ih ima slobodu proširiti i odrediti kojim će redoslijedom i u kojem opsegu obraditi koji sadržaj. Kako bi se oni kvalitetno obradili, preporučuje se komentiranje i kontekstualizacija pročitanog teksta i potkrijepa u vidu projektne nastave.
Učenje i poučavanje može se izvoditi u učionici i izvan nje. Prirodno okruženje za rad na tekstu je učionica, no to mogu biti i knjižnice i arhivi, muzeji i druga mjesta izvan škole koja, osobito na području Hrvatske, obiluju dokumentima pisanima latinskim jezikom. Izvođenje projektne nastave u suradnji s učiteljima drugih predmeta i/ili stručnjacima iz različitih srodnih područja iz drugih institucija vrlo je vrijedno za implementaciju stečenih znanja u širi društveni kontekst. Učenicima pomaže da bolje shvate sadržaj, omogućava produbljivanje određene teme i sagledavanje iz različitih kutova, potiče njihovu kreativnost i suradnju. Projektna i međupredmetna nastava u većoj se mjeri mogu izvoditi izvan učionice. Za bolje razumijevanje kulturno-civilizacijskih sadržaja preporučuje se i terenska nastava koja obuhvaća obilazak kulturno-povijesnih znamenitosti i istraživački rad na terenu. Hrvatska obiluje spomenicima grčke i rimske kulture koje učenici mogu obići i u neposrednom kontaktu steći cjeloviti uvid u svoje kulturno naslijeđe.
Bez obzira na to gdje se izvodi, učenje i poučavanje klasičnih jezika trebalo bi razvijati učenikove potencijale. Učitelj treba težiti da u svakom učeniku prepozna u kojem se području lakše izražava te mu omogućiti da se razvije upravo u tom dijelu predmetnog učenja. Ako je učenik spretniji u jezičnim sadržajima, treba ga poticati da u toj domeni ostvari puni potencijal, a onog koji je više zainteresiran za civilizacijske sadržaje treba usmjeriti k napredovanju u tom području.
U našem obrazovnom sustavu latinski jezik moguće je učiti od desete godine života u različitom opsegu i trajanju, ovisno o programu škole. Do kraja školovanja latinski je jezik tako moguće učiti jednu godinu, dvije, četiri ili osam godina. Bez obzira na godine učenja, cjelokupno obrazovanje koncipirano je tako da daje osnovna znanja i vještine koje predstavljaju bazu za daljnju nadogradnju i cjeloživotno učenje. Pri planiranju učenja i poučavanja treba voditi računa o svim domenama jer je jezična pismenost preduvjet uspješnoj komunikaciji, a komunikacija na klasičnim jezicima nužno je dijakronijska pa podrazumijeva vladanje civilizacijskim, kulturnim i humanističkim područjem koje ti jezici posreduju. Stoga je nužno u učenju i poučavanju svim domenama posvetiti podjednako vrijeme jer njihova cjelokupnost pridonosi razvoju pojedinca u pogledu osobnih stavova i kritičkog mišljenja, što ga odgaja u odgovornog člana zajednice.
U početnom učenju i učenju po kraćim programima preporučuje se posvetiti dodatnu pozornost osamostaljivanju u pravilnom korištenju dostupnih izvora kao što su rječnici i gramatike. Posebno vrijeme treba se posvetiti usvajanju i širenju vokabulara jer su korijeni klasičnih jezika u rječničkom fondu svih modernih jezika.
Učenje i poučavanje klasičnih jezika može biti organizirano u većim ili manjim skupinama. U razrednom odjelu učenje i poučavanje se može organizirati prema različitim tipovima zadataka unutar domena individualno, u paru, u manjim skupinama ili može cijeli razred raditi zajedno. Poželjno je poticati i međurazrednu i međugeneracijsku suradnju na projektima. Time se razvija timski duh, stariji mogu prenijeti svoja znanja u neposrednom kontaktu, a mlađi uče od starijih i stječu nova iskustva, što ih u isto vrijeme obogaćuje, oplemenjuje i priprema za život.
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u predmetu Latinski jezik
U sklopu učenja i poučavanja klasičnih jezika vrednovanje je integralni dio cjelokupnog procesa učenja i poučavanja. Vrednovanje nije samo sebi svrhom niti je ocjena igdje navedena kao ishod ili cilj učenja. Stoga je proces vrednovanja potrebno shvatiti kao mjerenje prolaznog vremena i koristan indikator učeniku i učitelju na putu ostvarivanja ishoda i postizanja ciljeva učenja. Bilo bi dobro da proces vrednovanja bude diskretan, neagresivan i transparentan, a poželjno da ocjena nikada ne bude ni nagrada ni kazna.
Vrednovanje mora biti temeljeno na odgojno obrazovnim ishodima. Osnovna svrha vrednovanja je procjena usvojenosti i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda koje smo isplanirali na početku odgojno-obrazovnog ciklusa. Vrednovanje je nadalje niz planiranih postupaka koji traju tijekom cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa. Proces vrednovanja se mora otvoriti prema učenicima prije svega jasnom prezentacijom kriterija i načina vrednovanja, a zatim kroz postupke formativnog vrednovanja razvijati kod njih sposobnost i odgovornost samovrednovanja i vrednovanja drugih.
Prilikom cjelokupnog nastavnog procesa treba imati na umu sljedeće:
-Osnovni cilj vrednovanja i procjene je učitelja informirati o trenutnoj realizaciji postavljenih ishoda, a učenika ohrabriti i motivirati da nastavi sa svojim procesom učenja.
-Vrednovanje i procjena su integralni dio poučavanja i učenja.
-Vrednovanje i procjena su uzročno-posljedično povezani s ishodima izvedbenog kurikuluma.
-Da bi mogao što objektivnije donositi odluke o učenju i napretku učenika, učitelj učenike procjenjuje i vrednuje u različitim situacijama, na različite načine i u različitom kontekstu.
-Učitelji i učenici su partneri u procesu vrednovanja i procjene.
Važno je da se dostatna pažnja posveti formativnom vrednovanju. Njegov je glavni cilj s jedne strane proces vrednovanja koristiti kao sredstvo i poticaj za učenje. Pri tome je najvažnije ogoliti proces učenja i učiniti ga razumljivim. U tom smislu zadatak je vrednovanja ZA učenje pružiti učeniku smjernice kako da za njega proces bude učinkovitiji i uspješniji. To znači najprije pružiti objektivnu analizu procesa učenja konkretnog učenika i zatim predložiti metode i strategije za njegovo poboljšanje. S druge strane i sam proces vrednovanje može se oblikovati kao učenje. Vrednovanje KAO učenje pretpostavlja uključivanje učenika u proces vrednovanja i razvoj njegovih sposobnosti da planira, kontrolira i upravlja svojim učenjem. Metode kojima se provodi ovaj tip vrednovanja su prije svega razgovor s učenikom, samovrednovanje, vršnjačko vrednovanje i slično.
Svaki je sat prigoda za formativno vrednovanje, na svakome satu se može uočiti stupanj usvojenosti ishoda i učeniku se može pružiti povratna informacija o snažnim i slabim točkama u njegovom učenju te mu se može pomoći razviti strategije za bolje i uspješnije učenje. Posve je jasno da su za ovaj segment vrednovanja ključne komunikacijske vještine i stvaranje pozitivnog razrednog ozračja te da se on može koristiti za snažan razvoj generičkih kompetencija.
Preporučene metode i načini formativnog vrednovanja su provođenje i praćenje domaćih zadaća, vođenje učeničke mape, savjetnički razgovori, ankete i sl.
Sve do sada opisane aktivnosti spadaju u takozvano formativno vrednovanje, dakle ono koje formira kod učenika sliku o onome što se od njega očekuje, kroz procjene i povratne informacije usmjerava proces učenja, aktivira ga u procesu vrednovanja i utječe na razvoj njegove odgovornosti za vlastito učenje i uspjeh.
Drugi je važan dio tzv. sumativno vrednovanje koje je brojčani iskaz usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda nakon određenog razdoblja učenja i poučavanja. U slučaju klasičnih jezika to u prvom redu znači da se vrednuje učenikova sposobnost kojom je u stanju unutar svakog pojedinog odgojno-obrazovnog ciklusa razumjeti i prevesti gramatički i leksički sve zahtjevniji tekst i napredovati u razumijevanju civilizacijskih fenomena sadržanih u njemu. Istodobno, osobito u višim ciklusima obrazovanja, potrebno je ispitivati napredak u interpretaciji teksta, njegovoj kontekstualizaciji unutar vremena kada je nastao, vremena prijenosa i sadašnjega trenutka čitanja.
Stoga su elementi/sastavnice vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda u klasičnim jezicima povezani s domenama iz kojih proizlaze, sljedeći:
RAZUMIJEVANJE JEZIKAI TEKSTA – ova sastavnica obuhvaća dvije domene Jezičnu pismenost i Iskustvo teksta i komunikaciju i mora biti sastavni dio vrednovanja na svim razinama učenja klasičnih jezika. U njoj se s jedne strane vrednuje usvojenost gramatičkih sadržaja i razumijevanje jezičnih zakonitosti, pravila čitanja i pisanja te usvojenost vokabulara. Vokabular kao iznimno važan element učenja klasičnih jezika na svim razinama pokazuje napredak učenika u usvajanju sve većeg opsega riječi kao i osnove lingvističkih zakonitosti i vještina. S druge strane ovom sastavnicom pratimo i napredak u razumijevanju, prevođenju i interpretaciji prilagođenog ili izvornog teksta, ovisno o razini učenja i tipu škole.U klasičnim gimnazijama (i višim razinama gimnazijskog učenja) kroz ovu sastavnicu vrednuje se i poznavanje povijesti književnosti i stila autora koji se obrađuju.
CIVILIZACIJA I BAŠTINA – iznimno je važna sastavnica u kojoj se vrednuju znanja o klasičnoj civilizaciji, njezinu utjecaju na kulturu kasnijih razdoblja te razumijevanje humanističkih fenomena iz nje proisteklih na svim razinama učenja. Osobito je važno unutar ove sastavnice vrednovati poznavanje antičke baštine u Hrvatskoj i odnos prema njezinoj vrijednosti.
RAD – sastavnica koja prati napredak učenika u smislu aktivnosti na satu, a uključuje izlaganje, predstavljanje, trud, inicijativu i pozitivan doprinos ozračju u učionici ili izvan nje, dakle aktivaciju učenika unutar svih procesa i metoda učenja i poučavanja kojima se ostvaruju ishodi nastave klasičnih jezika.
Načini sumativnog vrednovanja naučenog u nastavnom predmetu Latinski jezik su usmena i pisana provjera znanja.
Usvojenost gramatičkih sadržaja, vokabulara i sadržaja iz civilizacije i baštine ćemo u pravilu provjeravati usmenim putem. Treba naglasiti da usmena provjera ne znači nužno kod većine nas uvriježeno i uobičajeno ispitivanje učenika 1:1 (princip pitanje – odgovor). To je samo jedan od načina i on nikako ne smije biti jedini niti najčešći. Upravo kod usmenih provjera je važna kombinacija formativnog i sumativnog vrednovanja. Učenicima treba kontinuirano davati povratne informacije o našoj percepciji njihovog rada, znanja i napretka (formativno vrednovanje) i pri tom objašnjavati učenicima (i roditeljima!) na čemu je potrebno više raditi, koji sadržaji su svladani korektno te naglašavati važnost aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu. Usmena provjera je osim toga važna za razumijevanje jezika i teksta. Kad se ispituje pojedinačno, važno je da usmena provjera ne traje duže od nekoliko minuta i da traga za znanjem i razumijevanjem, a ne za pogreškama i neznanjem.
Pisana provjera znanja se koristi za provjeru razumijevanja jezika i teksta. Polazna točka svake pisane provjere bi trebao biti tekst na kojem se ispituju jezična/leksička znanja. Preporučuje se i izrada zadataka koji naučeno gradivo ispituju na različite načine i traže zaključivanje, povezivanje i razumijevanje, a ne samo reproduktivno i činjenično poznavanje gradiva. U školskoj godini ne bi trebalo pisati više od tri pisane provjere znanja. Savjetujemo da dvije od te tri provjere svakako budu sastavljene u obliku testa u kojima su zastupljene sve tri domene na način da sva pitanja i zadaci budu vezani uz tekst koji je naveden na početku pisane provjere. Treća (ili jedna od) provjera može biti sastavljena na isti način ili može biti opcija prijevoda teksta s latinskog na hrvatski jezik (školska zadaća). Ako se učitelj odluči da će jedna od provjera biti u formi školske zadaće, učenici obavezno moraju na raspolaganju imati latinsko-hrvatski rječnik.
Posebno se treba osvrnuti na neizmjernu važnost civilizacijskih sadržaja. Te sadržaje se nikako ne smije smatrati manje važnim u odnosu na gramatiku i vokabular. Učenici ne bi ni po čemu trebali zaključiti da su ti sadržaji pa samim time i ocjene koje dobivaju iz njihove usvojenosti manje važne od onih iz ostalih elemenata vrednovanja. Razumijevanje i svladavanje tih sadržaja upravo je uz razumijevanje poruke teksta bit učenja oba klasična jezika.
Posebnu pažnju treba posvetiti projektima, unutarpredmetnima i interdisciplinarnima. Oni su osobito plodno polje za odgojno djelovanje, formativno vrednovanje i razvoj generičkih kompetencija. Stoga se oni osobito preporučuju. Ukoliko sadržaj, metoda i namjena projekta to omogućuju, dopušteno je, a i pohvalno i dobro sumativno ih vrednovati. Projekti mogu uključivati izvješća, osvrte, referate, prikaze i sl., ali i sudjelovanje u online radionicama i projektima, kvizovima, igricama i sl. Ovisno o tome kako su koncipirani, mogu se primjenjivati u svim sastavnicama, a osobito u Civilizaciji i baštini te sastavnici Rad.
Pristupi vrednovanju prema elementima moraju biti prilagođeni uvjetima, razini učenja i skupini učenika. I u pisanim i u usmenim oblicima vrednovanja bitno je ostvarivanje ishoda. U elementu razumijevanje jezika i teksta jednaku važnost valja pridati analizi i prijevodu kao i razumijevanju i interpretaciji teksta, ali i povezivanju s domenom Civilizacija i baština. Kao što je već naglašeno, učenika spretnijeg u jezičnim sadržajima treba kroz formativno vrednovanje poticati da u toj domeni ostvari puni potencijal, a onog koji je više zainteresiran za civilizacijske sadržaje treba usmjeriti k napredovanju u tom području.
Učenici i njihovi roditelji se o napredovanju učenika trebaju izvještavati redovito putem međusobnih konzultativnih razgovora, pisanih bilježaka o radu i napredovanju učenika te ostalim službenim i dostupnim načinima komunikacije, a sve u cilju preuzimanja odgovornosti učenika za proces i rezultate aktivnosti učenja te razvoj osobnosti i generičkih kompetencija. Ovakvo izvješćivanje povećava transparentnost i pravednost cjelokupnog nastavnog procesa.
Pri davanju zaključne (pr)ocjene treba jednako vrednovati napredak u ostvarenju ishoda učenja u sve tri domene i u svim sastavnicama, ne dajući nijednoj veću važnost niti prednost, nego njegujući ukupnost poznavanja klasičnih jezika i svega što oni posreduju. Zaključnu ocjenu donosi učitelj kao završni čin cjelokupnog procesa vrednovanja tijekom nastavne godine. Ona nije aritmetička sredina svih ocjena, ali ne smije biti od nje manja. Jednako tako ne preporučuju se završni testovi ili posebne provjere o kojima bi ovisila ukupna zaključna ocjena. Ukoliko je ukupni proces vrednovanja (formativni i sumativni) vođen transparentno, pravedno, metodički ispravno i pedagoški pozitivno, zaključna ocjena ne bi nikome trebala biti ni iznenađenje ni tajna, nego jasna i logična posljedica procesa poučavanje i učenja.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET LATINSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Latinski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Latinski jezik.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
- Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Latinski jezik objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
- Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Latinski jezik, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
- Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Latinski jezik, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 8. razreda osnovne škole i za učenike 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlog predmetnog kurikuluma Latinski jezik
Studeni 2018.
Sadržaj
A.Svrha i opis nastavnog predmeta Latinski jezik
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnog predmeta Latinski jezik
Tablični prikaz ciljeva u nastavnom predmetu Latinski jezik
C. Struktura - domene predmetnog kurikulumanastavnog predmeta Latinski jezik
OPIS DOMENA
RAZRADA DOMENA
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Osnovne škole - nastavljači (klasična gimnazija) (105+105+105+105+105+105+105+96)
Osnovna škola Latinski jezik5 . razred – 105 sati godišnje
Osnovna škola Latinski jezik6. razred – 105 sati godišnje
Osnovna škola Latinski jezik7. razred – 105 sati godišnje
Osnovna škola Latinski jezik8. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(nastavljači) Latinski jezik1. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(nastavljači) Latinski jezik2. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(nastavljači) Latinski jezik3. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(nastavljači) Latinski jezik4. razred – 96 sati godišnje
Početnici (klasična gimnazija) (105+105+105+96)
Klasična gimnazija(početnici) Latinski jezik1. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(početnici) Latinski jezik2. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(početnici) Latinski jezik3. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(početnici) Latinski jezik4. razred – 96 sati godišnje
Opće, jezične i prirodoslovne gimnazije (70 + 70)
Opća, jezična, prirodoslovna gimnazijaLatinski jezik1. razred – 70 sati godišnje
Opća, jezična, prirodoslovna gimnazijaLatinski jezik2. razred – 70 sati godišnje
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
F. Učenje i poučavanje predmeta Latinski jezik
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u predmetu Latinski jezik
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. Svrha i opis nastavnog predmeta Latinski jezik
Klasični su jezici riječ kroz vjekove. Oni posreduju ukupnost ljudskoga iskustva i duha drevnih civilizacija koje leže u temeljima hrvatske, europske i svjetske kulture. Učeći ih, osoba stječe uvid u unutarnju strukturu niza jezičnih, kulturnih, civilizacijskih i humanih fenomena. Stoga oni pozivaju na putovanje kroz povijest čovjekove težnje za učenjem i spoznajom. Učenik tako, što se više udaljuje u prošlost, dobiva više alata za razumijevanje sadašnjosti i oblikovanje budućnosti. Oplemenjujući se čitanjem klasika, on razumijeva kulturnu raznolikost kao zajedničku baštinu ljudskog iskustva.
Uloga latinskog jezika u oblikovanju cjelovitog obrazovanja je nezamjenjiva. Osim što su njime napisani temeljni klasici antičke književnosti latinski je kao službeni jezik golema i moćna carstva postao prvi svjetski jezik čijim se pismom i danas služi niz modernih nacija. Ta ga je pozicija dulje od tisućljeća činila jezikom na kojem se diljem svijeta oblikovala i izražavala znanost, umjetnost, filozofija i teologija. U Hrvatskoj to poprima posebno značenje zbog činjenice da je latinski bio službeni jezik sve do polovice 19. stoljeća.
Mnoštvo je latinskih tekstova koji mogu poslužiti kao polazište za njegovo učenje; izvor je gotovo neiscrpan. Učenik tako, ne izlazeći iz medija latinskog jezika, može proputovati vremenski raspon od 5. st. pr. Kr. do 21. st., prijeći prostor od Škotske do ukrajinskih stepa i od bavarskih šuma do Sahare, on može čitati, razmišljati i spoznavati svako područje o kojem je čovjek promišljao među policama aleksandrijske knjižnice za vrijeme Ptolomeja ili u Hrvatskom saboru u doba Ivana Kukuljevića.Upravo komunikacija s tekstom i – podsredstvom teksta – s autorom usavršava kod učenika analizu i sintezu, izaziva kritičko mišljenje, potiče maštu i istraživanje, velikim idejama oblikuje intelektualnu širinu i prodornost.
Jednako je tako gotovo neiscrpan i interdisciplinarni potencijal latinskog jezika kao nastavnog predmeta. Osobito se može ostvariti u odnosu prema hrvatskom jeziku otkrivanjem golema dijela hrvatske književnosti napisane na latinskom. Isto se može ostvarivati i u suradnji s prirodnim ili društveno-humanističkim predmetima. Jednaki se potencijal može izraziti i projektnom nastavom u učionici i izvan nje te suradnjom s drugim obrazovnim i kulturnim ustanovama.
Za učenike u Republici Hrvatskoj dodir s golemom pisanom baštinom latinskog jezika, a osobito s veličanstvenim materijalnim spomenicima rimske antike, od pulskog amfiteatra do Dioklecijanove palače u Splitu, otvara i spoznajni put prema širem shvaćanju vlastita identiteta. Tako latinski jezik, zajedno s grčkim duboko ukorijenjen u mediteranski civilizacijski krug, postaje gradivni element samospoznaje, naša polazišna i razlikovna točka u regionalnom, nacionalnom, europskom i globalnom kontekstu.
slika 1. Mjesto Latinskog jezika u cjelokupnom kurikulumu
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnog predmeta Latinski jezik
Temeljni je cilj učenja latinskog jezika razumijevanje teksta koji je mjesto susreta jezičnih zakonitosti i civilizacijskih sadržaja. Da bi ga ostvario, učenik će:
1. razvijati sposobnost razumijevanja i prevođenja teksta, čime će razvijati sposobnost analize i sinteze
2. ovladavati jezičnom strukturom latinskog jezika uz sposobnost prepoznavanja i povezivanja tih kategorija u hrvatskom i stranim jezicima, a stjecanjem tih znanja razvijat će i sposobnost uočavanja i razumijevanja koncepta reda i analogije te međuovisnosti i varijabilnosti
3. usvajati vokabular i ovladavati leksičkim kompetencijama uz razumijevanje riječi latinskog podrijetla i njihove primjene, čime će razvijati sposobnost integracije odnosa sličnoga, različitoga i zajedničkoga
4. uočavati korelaciju između književnosti, civilizacije i kulture te međuovisnost društveno-političkog okruženja i kulturne produkcije, a upoznavanjem vrijednosti grčkog naslijeđa na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini stjecat će sposobnost vrednovanja antičke baštine, čime će razvijati alate za kritičko sagledavanje kulturoloških fenomena i stvaranje kulturno-civilizacijskog identiteta
5. stjecati sposobnost razumijevanja sadašnjosti i oblikovanja budućnosti dijakronijskom komunikacijom, odnosno čitanjem tekstova i njihovih poruka unutar i izvan vremena u kojem su napisani, čime će naučiti uočavati sličnosti i razlike u ljudskom djelovanju kroz vrijeme te trajnost ljudskih iskustava.
Tablični prikaz ciljeva u nastavnom predmetu Latinski jezik
Učenje latinskog jezika realizira se postizanjem triju ciljeva na tekstualnoj razini, a iz svakog od njih proizlazi njegova kontekstualnost.
1.
tekstualni
kontekstualni
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
RAZUMIJEVANJE MORFOLOŠKE STRUKTURE
Ovladavanje morfološkim kategorijama unutar latinskog jezika.
Prepoznavanje tih kategorija u hrvatskom jeziku i stranim jezicima.
UOČAVANJE KONCEPTA REDA I RAZUMIJEVANJE ANALOGIJE I ANALIZE.
ANALIZA KONTEKSTA I OČITAVANJE IDEJA.
RAZUMIJEVANJE SINTAKTIČKE STRUKTURE
Shvaćanje sintaktičkih kategorija i prepoznavanje istih unutar latinske rečenice i teksta.
Uočavanje sličnosti i razlika sintaktičke strukture latinskog jezika s hrvatskim i stranim jezicima.
UOČAVANJE STRUKTURE MEĐUOVISNOSTI, VARIJABILNOSTI I SINTEZE.
USVAJANJE VOKABULARA
Ovladavanje leksičkim kompetencijama.
Razumijevanje etimologije riječi latinskog podrijetla i njihova primjena.
INTEGRACIJA ODNOSA SLIČNOGA, RAZLIČITOGA I ZAJEDNIČKOGA.
2.
RAZUMIJEVANJE KORELACIJE KNJIŽEVNOST/CIVILIZA-CIJA/KULTURA
UOČAVANJE MEĐUOVISNOSTI DRUŠTVENO-POLITIČKOG OKRUŽENJA I KULTURNE PRODUKCIJE
Razumijevanje osnovnih značajki rimske kulture i civilizacije te njihova utjecaja na daljnji razvoj civilizacije.
RAZVOJ ALATA ZA KRITIČKO SAGLEDAVANJE KULTUROLOŠKIH FENOMENA.
USPOSTAVA ODNOSA IDEJA/ČOVJEK/DJELO-VANJE.
VREDNOVANJE ANTIČKE BAŠTINE
Upoznavanje s vrijednostima rimskog naslijeđa na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.
STVARANJE KULTURNO-CIVILIZACIJSKOG IDENTITETA.
3.
DIJAKRONIJSKA KOMUNIKACIJA
RAZUMIJEVANJE I UOČAVANJE SLIČNOSTI I RAZLIKA U LJUDSKOM DJELOVANJU KROZ VRIJEME
Razumijevanje čitanih tekstova i poruka njihovih autora unutar i izvan vremena u kojem su napisani.
RAZUMIJEVANJE SADAŠNJOSTI I OBLIKOVANJE BUDUĆNOSTI.
UOČAVANJE TRAJNOSTI LJUDSKOG ISKUSTVA.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. Struktura - domene predmetnog kurikulumanastavnog predmeta Latinski jezik
OPIS DOMENA
1. JEZIČNA PISMENOST
- Pravilno čitanje i pisanje.
- Vokabular – sustavno obogaćivanje fonda latinskih riječi, prepoznavanje latinskog korijena u riječima hrvatskog jezika i stranih jezika (etimologija).
- Gramatika – poznavanje osnova latinske fonologije, morfologije i sintakse.
2. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
- Analiza rečenice i teksta – sposobnost analize rečenice i teksta pokazuje razumijevanje latinskog jezika.
- Prijevod rečenice i teksta – sposobnost prijevoda rečenice i teksta pokazuje mogućnost izravne i neizravne komunikacije.
- Kontekstualizacija pročitanog i razumijevanje poruke teksta.
3. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
a) Građanin i društvo
- Podrijetlo i elementi građanstva, političkog ustroja i oblika vladavine.
- Razumijevanje današnjeg društvenog i političkog ustroja na nacionalnoj i globalnoj razini i njihovih korijena u rimskom društvu.
- Razumijevanje pojmova kao što su obitelj, religija, prava, odgovornost i sloboda, njihove interakcije i važnosti u svim životnim segmentima.
b) Umjetnost, kultura i estetika
- Razumijevanje utjecaja rimske umjetnosti, kulture i estetike na kasnija razdoblja interpretacijom tekstova i artefakata.
- Aktualiziranje antike u suvremenom svijetu.
- Razumijevanje utjecaja ljepote, ideala harmonije, kreativnosti rimske književnosti i umjetnosti na razvoj kulturnih vrijednosti.
c) Identitet i baština
- Rimski tragovi na tlu Hrvatske i Europe i njihov utjecaj na oblikovanje hrvatskoga i europskoga građanskog i nacionalnog identiteta (od Rima do danas).
RAZRADA DOMENA
Učenje latinskog jezika oblikuje se oko tri okosnice: razumijevanje teksta, razumijevanje odnosa teksta i kulture u kojoj je nastao te razumijevanje dijakronijskih mijena recepcije teksta koje obuhvaćaju reinterpretaciju teksta i baštine u postklasičnom i suvremenom dobu. Te se okosnice isprepliću kroz tri domene učenja latinskog jezika – Jezična pismenost, Iskustvo teksta i komunikacija te Civilizacija i baština – odnosno tri područja kojima se učenik kreće proučavajući, učeći i sve se više približavajući svojim konačnim ciljevima. Svaki će učenik na kraju putovanja kroz jezične križaljke, glasovne zagonetke, napola izgubljene poruke drevnih pisaca, gradove koji su nestajali i ponovno se pojavljivali, društvena previranja, ljepotu umjetničkih djela imati svoju sliku toga putovanja, drukčiju od slike svojih suputnika, a opet vrlo sličnu.
U domeni Jezična pismenost nakon svladavanja pravilnog čitanja i pisanja učenik usvaja gramatičku strukturu latinskog jezika – vrste glasova, deklinacije, komparacije, konjugacije pa razne rečenične konstrukcije polako zauzimaju svoje mjesto i zajedno stvaraju logički red u umu mladog čovjeka. Razne vrste riječi poprimaju razumljivi oblik, rečenice od jednostavnih postaju sve složenije, a fond poznatih riječi biva sve bogatiji. Uz znanje raznih gramatičkih i leksičkih oblika učenik stječe mogućnost i sposobnost spoznavanja sličnosti, različitosti i zajedničkih elemenata između latinskog i hrvatskog jezika te latinskog i drugih jezika.
Domena Iskustvo teksta i komunikacija je nadogradnja prethodne domene. Učenik uči kako razumjeti i prevesti pročitani tekst. Analizom rečenice otkrit će njezinu unutarnju strukturu, shvatiti međusobnu povezanost riječi u rečenici i prepoznati poruku teksta. Učenik u ovoj domeni također uči da komunikacija nije samo razgovor dvoje ili više ljudi već da se komunicirati može na puno razina – izravno i neizravno, doslovno i metaforički, riječima i znakovima, govoreći, čitajući, pišući, šuteći, u sadašnjem trenutku, ali i otkrivajući poruke iz nekoga prošlog vremena.
Posljednja domena Civilizacija i baština na temelju izvornih tekstova uči razumijevanju i promišljanju o društvenim, religijskim, filozofskim i umjetničkim dosezima starih Rimljana te o njihovu utjecaju na razvoj kasnijih razdoblja sve do danas na području Hrvatske, Europe i šire. Misli i djela rimskoga građanina uvelike su formirala svijet u kojem danas živimo, ali i mnoge svjetove prije našega – srednji vijek, renesansno doba, razdoblja buđenja nacionalne svijesti u mnogih naroda. Ciceronov govor protiv Katiline, Ara pacis cara Augusta, Zakonik XII ploča, Dioklecijanova palača, Livijin kip iz Narone samo su mali fragment jedne velike civilizacije koju smo naslijedili, koju baštinimo i koju predajemo dalje naraštajima koje dolaze.
Slika 3. Grafički prikaz nastavnoga predmeta Latinski jezik od 3. razreda klasične gimnazije do 4. razreda klasične gimnazije za nastavljače, odnosno za 4. razred klasične gimnazije za početnike
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Na svim se razinama učenja primjereno dobi učenika razvijaju interes, pozitivan stav i samopouzdanje pri ovladavanju jezičnim djelatnostima i njihovim međudjelovanjem u različitim situacijama te sposobnosti promišljanja o pisanim i govorenim tekstovima radi razvijanja osobnih stavova, vrijednosti, identiteta i odgovornosti.
Učenici se postupno kroz domene Jezične pismenosti, Iskustva teksta i komunikacije te Civilizacije i baštine upoznaju s različitim strategijama učenja i pristupima učenju te ih svrhovito primjenjuju, a domene se neprestano isprepliću i međusobno su blisko povezane. Težina tekstova (od jednostavnih rečenica i prilagođenog teksta do izvornih tekstova u različitim žanrovima i iz različitih razdoblja) uvjetuje i napredak u stjecanju vještina, znanja i sposobnosti kod učenika. Vokabular, teme tekstova i civilizacijske teme moraju biti međusobno svrhovito isprepletene kako bi učenici dobili cjelovitu sliku o latinskom jeziku, rimskoj civilizaciji, misli i naslijeđu i time razvijali temeljne kompetencije kroz različite oblike mišljenja, rada i korištenja alata te osobnog i socijalnog razvoja.
Osnovne škole - nastavljači (klasična gimnazija) (105+105+105+105+105+105+105+96)
Kurikulum za učenike osnovnih škola i nastavljače u klasičnim gimnazijama zamišljen je kao cjelina. Vrata kroz koja učenik ulazi u učenje latinskog jezika jesu mitovi i legende o osnutku Rima. Put učenika zatim vodi k upoznavanju života rimskoga građanina i njegove svakodnevnice. Nakon toga upoznaje najvažnije osobe iz svih područja života antičkog Rima. Sljedeća razina učenja nudi uvid u razne oblike književnoga stvaralaštva u Rimu te u utjecaj rimske misli i civilizacije na izgradnju kulturnog identiteta Republike Hrvatske. U prva tri razreda polazišni tekstovi su prilagođeni, a za četvrtu godinu učenja, u osmom razredu, predlažu se i izvorni tekstovi uz opsežan komentar.
Učenik koji učenje latinskog jezika nastavlja u klasičnoj gimnaziji spoznaje stečene u osnovnoj školi produbljuje intenzivnim radom na izvornim tekstovima. Uzimajući kao prijelomnu točku cara Augusta, korpus tekstova preporučen za čitanje prati političku i književnu povijest Rima. Najprije se usvajaju sadržaji vezani uz Ciceronovo razdoblje, zatim uz Augustovo i naposlijetku oni iz razdoblja kasnog carstva i postklasičnog latiniteta. Drugo polugodište četvrtoga razreda posve je prepušteno učitelju da ga sam oblikuje.
Osnovna škola Latinski jezik5 . razred – 105 sati godišnje
Na kraju prve godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ A. 5 .1.
Vlada pravilima čitanja i pisanja i pravilnog naglašavanja latinskih riječi.
Nabraja redom znakove latinske abecede.
Primjenjuje pravila čitanja i pisanja latinskih riječi klasičnim i tradicionalnim izgovorom.
Upotrebljava pravilno znakove latinske abecede u pisanju, primjenjuje pravila čitanja, pisanja i naglašavanja. Uz pomoć učitelja prepoznaje i razlikuje u čitanju klasični od tradicionalnog izgovora.
OŠ LJ A.5.2.
Prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
OŠ LJ A.5.3.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te internacionalne riječi podrijetlom iz latinskog jezika.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskog podrijetla koje susreće u svakodnevnom životu povezane sa sadržajem koji se obrađuje.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te uočava i prepoznaje u hrvatskom jeziku riječi latinskog podrijetla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
deklinacija imenica i pridjeva i glagolski oblici prezentske osnove (indikativ, imperfekt, infinitiv, imperativ i particip u aktivu i pasivu)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ B.5.1.Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatome tekstu.
OŠ LJ B.5.2.Razumije i objašnjava prilagođeni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu ili prilagođeni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenoga latinskog teksta.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi te izdvaja bitne podatke iz rečenice ili prilagođenoga latinskog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji rečenica iprilagođenih tekstova su povezani s mitologijom i legendama iz rane rimske povijesti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se rečenice i prilagođeni tekstovi koji tematiziraju razdoblje od Eneje do kraja kraljevstva te rimsku mitologiju.
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ C.5.1.
Imenuje i objašnjava pojmove i legende vezane uz osnutak grada Rima i ranu rimsku povijest u doba kraljevstva.
Imenuje, opisuje i uspoređuje legende i mitove povezane s osnutkom grada Rima i smješta u prostoru i vremenu sadržaje povezane s osnivanjem Rima i razdobljem kraljevstva.
Opisuje rimske junake iz rane rimske povijesti, uz pomoć učitelja prepričava više priča vezanih uz osnutak Rima i/ili razdoblje kraljevstva te uz pomoć učitelja smješta u prostoru i vremenu osnutak Rima i razdoblje kraljevstva.
OŠLJ C.5.2.
Navodi i prezentira sadržaje vezane uz rimska vjerovanja i mitologiju.
Navodi, opisuje i objašnjava osnovne pojmove rimskog vjerovanja i 12 bogova.
Prezentira neki rimski obred.
Opisuje rimske bogove, obrede i svećenike.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
mitovii legendeiz rane rimske povijesti, npr. propast Troje, Enejina lutanja, osnutak grada, razdoblje kraljevstva imitološke priče po izboru učitelja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme prilagođenih latinskih tekstova proširuju se dodatnim izvorima i sadržajima te se mogu uvoditidruge priče iz rane rimske povijesti i mitologije kroz tekstove na materinjem jeziku
Osnovna škola Latinski jezik6. razred – 105 sati godišnje
Na kraju druge godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ A.6.1.
Prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
OŠ LJ A.6.2.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te internacionalne riječi podrijetlom iz latinskog jezika.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskog podrijetla koje susreće u svakodnevnom životu povezane sa sadržajem koji se obrađuje.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te uočava i prepoznaje u hrvatskom jeziku riječi latinskoga podrijetla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
komparacija pridjeva, osobne i posvojne zamjenice, povratna i povratno-posvojna zamjenica, glavni i redni brojevi, oblici perfektne i participske osnove (bez konjunktiva)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ B.6.1. Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatome tekstu.
OŠLJ B.6.2. Razumije i objašnjava prilagođeni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu ili prilagođeni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenoga latinskog teksta.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi te izdvaja bitne podatke iz rečenice ili prilagođenoga latinskog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme rečenica i prilagođenih tekstova su povezane stemama vezanima uz život rimskoga građanina i njegovu svakodevicu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se rečenice i prilagođeni tekstovi u kojima se tematizira obiteljski život, odrastanje, izgled grada, organizacija države, pojedinci koji su se istaknuli u društvu i druge teme prema izboru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ C.6.1.
Prepoznaje najvažnije građevine u Rimu i opisuje njihovu namjenu.
Imenuje i opisuje najpoznatije građevine u Rimu.
Objašnjava namjenu najpoznatijih građevina u rimsko doba.
Prepoznaje i imenuje građevine u Rimu i navodi njihovu namjenu.
OŠLJ C.6.2.
Nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz rimsku svakodnevicu.
Imenuje i opisuje osobitosti i posebnosti osobnoga, obiteljskoga i javnoga života u starom Rimu.
Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između ondašnjega i današnjeg načina života i vrijednosnog sustava.
Opisuje pojmove povezane s temama iz svakodnevnog života Rimljana te uz pomoć učitelja uočava sličnosti i razlike između ondašnjeg i današnjeg načina života i vrijednosnog sustava.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima su povezani s temama vezanima uz život rimskoga građanina i njegovu svakodevicu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz prilagođenih tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem o tim i drugim sličnim temama po izboru učitelja;
prijedlozi tema: obiteljski život, odrastanje, izgled grada, organizacija države, pojedinci koji su se istaknuli u društvu
Osnovna škola Latinski jezik7. razred – 105 sati godišnje
Na kraju treće godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ A.7.1.
Prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Upotrebljava složene gramatičke sadržaje.
Prepoznaje složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
OŠ LJ A.7.2.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te internacionalne riječi podrijetlom iz latinskoga jezika.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskog podrijetla koje susreće u svakodnevnom životu povezane sa sadržajem koji se obrađuje.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te uočava i prepoznaje u hrvatskom jeziku riječi latinskoga podrijetla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
konjunktivi svih osnova, oblici nepravilnih glagola, rečenične konstrukcije AcI, NcI
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ B.7.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatome tekstu.
OŠLJ B.7.2. Razumije i objašnjava prilagođeni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu ili prilagođeni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenoga latinskog teksta.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke iz rečenice ili prilagođenoga latinskog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme rečenica i tekstova su povezani s temama vezanima uz život i djelovanje javnih osoba u rimskoj državi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
obrađuju se životi slavnih Rimljana prema nekom logičnom slijedu (kronološki, vojskovođe, junaci, književnici, i sl) i po izboru učitelja, preporučuje se da odabrani Rimljani budu iz različitih razdoblja i različitih područja djelovanja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ C.7.1.
Nabraja, smješta i povezuje ključne osobe, pojmove i događaje iz javnog života rimske države.
Imenuje, opisuje i uspoređuje bitne osobe, pojmove i događaje iz javnog života rimske države.
Uočava osnovne značajke različitih tipova vladavina i važnost građanske vrline te razvija osjećaj za doprinos pojedinca životu zajednice.
Opisuje i uz pomoć učitelja uspoređuje ključne osobe, pojmove i događaje iz javnog života rimske države.
OŠLJ C.7.2.
Komentira, diskutira i zaključuje o vrijednostima građanskih i ljudskih vrlina i mana na temelju života bitnih osoba i događaja iz javnog života rimske države.
Istražuje temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti, identiteta.
Tumači odnos pojedinac – zajednica.
Uočava i komentira ljudske i građanske vrline i mane.
Uz pomoć učitelja istražuje temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti, identiteta te tumači odnos pojedinac – zajednica.
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda (jednog ili više njih)
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima su povezani s temama vezanima uz život i djelovanje javnih osoba u rimskoj državi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz prilagođenih tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem o životu i djelovanju javnih osoba u rimskoj državi i svemu što ih je okruživalo
Osnovna škola Latinski jezik8. razred – 105 sati godišnje
Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ A.8.1.
Prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Upotrebljava složenije gramatičke sadržaje.
Prepoznaje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
OŠ LJ A.8.2.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te internacionalne riječi podrijetlom iz latinskog jezika.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskoga podrijetla koje susreće u svakodnevnom životu povezane sa sadržajem koji se obrađuje.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te uočava i prepoznaje u hrvatskom jeziku riječi latinskoga podrijetla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
gerund, gerundiv, perifrastične konjugacije
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike.
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ B.8.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatome tekstu.
OŠLJ B.8.2.
Razumije i objašnjava prilagođeni ili izvorni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi prilagođeni ili izvorni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenoga latinskog teksta.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke iz prilagođenoga ili izvornoga latinskog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme rečenica i tekstova povezane sus temama vezanima uz rimske mislioce i umjetnike te uz utjecaj rimske civilizacije i latinskog jezika na naše krajeve.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
prilagođeni i izvorni tekstovi oslikavaju književna umjetnička djela i/ili druge umjetnosti i znanosti (retorika, filozofija, arhitektura), a posebna se pažnja posvećuje tekstovima vezanim uz naše krajeve (Cezar, Farlatti, hrv. latinisti i sl) prema izboru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LJ C.8.1.
Nabraja, smješta i uspoređuje bitne osobe i pojmove vezane uz različite oblike stvaralaštva u starome Rimu.
Imenuje, opisuje bitne osobe i pojmove vezane uz razne oblike stvaralaštva u starome Rimu.
Tumači i komentira ulogu umjetnika u zajednici.
Razvija osjećaj za doprinos umjetničkog djelovanja životu zajednice.
Opisuje i uz pomoć učitelja uspoređuje ključne osobe i pojmove vezane uz razne oblike stvaralaštva u starome Rimu.
OŠLJ C.8.2.
Prepoznaje, uočava i uspoređuje utjecaj latinskog jezika na hrvatski i druge jezike.
Prepoznaje i opisuje razvoj, širenje i važnost latinskog jezika.
Uočava i raspravlja o utjecaju latinskog jezika na hrvatski i druge jezike s kojima se susreće.
Opisuje širenje i važnost latinskog jezika u Europi.
OŠLJ C.8.3.
Opisuje, komentira i diskutira o utjecaju Rima na razvoj civilizacije u našim krajevima.
Navodi i povezuje područja i gradove u RH koji su bili u dodiru s rimskom civilizacijom.
Prepoznaje i uspoređuje osnovne materijalne ostatke i artefakte povezane s rimskom civilizacijom.
Uočava i diskutira o važnosti utjecaja Rimljana na razvoj hrvatskoga kulturnog identiteta.
Prepoznaje područja i gradove te uz pomoć učitelja navodi osnovne materijalne ostatke i artefakte povezane s rimskom civilizacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima tematski su povezani s temama vezanima uz rimske mislioce i umjetnike te uz utjecaj rimske civilizacije i latinskog jezika na naše krajeve
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem područja retorike, filozofije, umjetnosti, književnosti, arhitekture, a posebna se pažnja posvećuje temama vezanim uz naše krajeve i utjecaj latinskog jezika na hrvatski i druge jezike
Klasična gimnazija(nastavljači) Latinski jezik1. razred – 105 sati godišnje
Na kraju pete godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) LJ A.1.1.
Pravilno skandira pjesničke metre.
Prepoznaje kvantitetu slogova, navodi osnovne stope, definira osnovna pravila prozodije. Na temelju sheme i forme teksta prepoznaje pjesničke metre.
Oblikuje metričku shemu i pravilno skandira pjesničke metre.
Prepoznaje kvantitetu slogova, uz pomoć učitelja oblikuje metričku shemu te skandira poznate stihove.
SŠ LJ A.1.2.Prepoznaje, primjenjuje i raščlanjuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
Definira i opisuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
Grupira i raščlanjuje složenije gramatičke i njihove odnose.
Opisuje te uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
SŠ LJ A.1.3.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te riječi latinskog podrijetla u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskoga podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz učiteljevu pomoć uočava i prepoznaje najčešće riječi latinskog podrijetla u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
daktilski heksametar i elegijski distih;
consecutio temporum
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenici lirske metre prepoznaju po formi teksta i zadanoj shemi, a za daktilski heksametar i elegijski distih sami ili uz učiteljevu pomoć mogu složiti metričku shemu
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ B.1.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatome tekstu te uz učiteljevu pomoć određuje suodnose u rečenici.
SŠLJ B.1.2. Izdvaja i opisuje osnovne značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Navodi, grupira i opisuje značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Primjenjuje stilske postupke antičke retorike.
Kreativno se služi znanjem o retorici oblikujući govor na zadanu temu.
Uočava i izdvaja značajke historiografije, retorike i lirske poezije na izvornome tekstu te uz smjernice oblikuje kraći govor na temu iz svakodnevnog života.
SŠLJ B.1.3.
Razumije i objašnjava izvorni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu iz izvornoga latinskog teksta.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice iz izvornoga latinskog teksta.
Razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi te izdvaja bitne podatke iz rečenice, izvornoga latinskog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji rečenica i izvornih tekstova tematski su povezani s Ciceronovim razdobljem rimske književnosti
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se komentirani ulomci izvornih tekstova vezani uz retoriku (Ciceron), historiografiju (Cezar, Salustije, Nepot) i lirsku poeziju (Katul) prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ C.1.1.
Komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim pojmovima vezanima uz Ciceronovo doba.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove povezane uz političke prilike i društvene procese vezane uz propast republike i uspostavu carstva.
Povezuje i obuhvaća sadržaje vezane uz odnose parlamentarizma i monarhije koristeći vlastitu kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Prepoznaje i uz pomoć učitelja uspoređuje pojmove vezane uz političke prilike i društvene procese povezane s propasti republike i uspostavom carstva.
SŠLJ C.1.2.
Uočava, uspoređuje i komentira utjecaj vanjskih i unutarnjih sukoba na svakodnevni život zajednice i razvoj kritičke misli.
Uočava međuovisnost vanjskih i unutarnjih sukoba na svakodnevni život zajednice.
Uspoređuje i svojim riječima komentira pojmove vezane uz slobodu govora, bunt u zajednici, želju za promjenom društvenih prilika.
Uočava međuovisnost vanjskih i unutarnjih sukoba na svakodnevni život zajednice. Uz pomoć učitelja uspoređuje pojmove vezane uz slobodu govora, bunt u zajednici, želju za promjenom društvenih prilika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima su povezani s Ciceronovim razdobljem rimske književnosti i povijesnim okolnostima u 1. st.pr. Kr.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba antičkih autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja
Klasična gimnazija(nastavljači) Latinski jezik2. razred – 105 sati godišnje
Na kraju šeste godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ A.2.1. Prepoznaje, primjenjuje i raščlanjuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
Definira i opisuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
Grupira i raščlanjuje složenije gramatičke i njihove odnose.
Opisuje te uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
SŠ LJ A.2.2. Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te riječi latinskog podrijetla u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz učiteljevu pomoć uočava i prepoznaje najčešće riječi latinskog podrijetla u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sistematizacija sadržaja obrađenih prethodnih godina
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
radi se na obogaćivanju učenikovog vokabulara kao i latinizama u hrvatskom jeziku i drugim stranim jezicima
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ B.2.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatome tekstu te uz njegovu pomoć određuje suodnose u rečenici.
SŠ LJ B.2.2.
Izdvaja i analizira osobitosti pjesničkoga (epskog i lirskog) jezika i stila te proznih tekstova iz Augustova doba.
Navodi, grupira i opisuje značajke rimskoga epskog i lirskog pjesništva. Uočava i uspoređuje razlike u proznom stilu između Ciceronova i Augustova doba.
Uočava i izdvaja značajke epskog i lirskog pjesništva te proze u Augustovo doba.
SŠ LJ B.2.3. Razumije i objašnjava izvorni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz originalnoga latinskog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornog latinskog teksta te, uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastiti stav o pročitanome tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji rečenica i izvornih tekstova tematski su povezani s Augustovim razdobljem rimske književnosti
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
prema odabiru učitelja čitaju se komentirani ulomci izvornih tekstova vezani uz poeziju (Vergilije, Ovidije, Horacije) i prozu (Livije) Augustova razdoblja rimske književnosti
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ C.2.1.
Komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim pojmovima vezanima uz Augustovo doba.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz političke, društvene i kulturne procese u razdoblju ranoga Carstva.
Povezuje i obuhvaća sadržaje vezane uz utjecaj politike na stvaranje nacionalnoga identiteta rabeći vlastitu kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Prepoznaje i uz pomoć učitelja uspoređuje pojmove vezane uz političke prilike i društvene procese povezane s razdobljem ranoga Carstva.
SŠ LJ C.2.2.
Uočava, uspoređuje i objašnjava odnos politike, ekonomije i umjetnosti.
Uočava međuovisnost političkih utjecaja, ekonomskih prilika i umjetničke produkcije.
Uspoređuje i svojim riječima objašnjava pojmove umjetničke slobode, cenzure, autocenzure, stvaranja umjetničkih djela u političke svrhe.
Uočava međuovisnost političkih utjecaja, ekonomskih prilika i umjetničke produkcije te uz pomoć učitelja objašnjava pojmove umjetničke slobode, cenzure, autocenzure, stvaranja umjetničkih djela u političke svrhe.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima tematski su povezani s Augustovim razdobljem rimske književnosti i povijesnim okolnostima u kojima je nastalo
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba antičkih autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja
Klasična gimnazija(nastavljači) Latinski jezik3. razred – 105 sati godišnje
Na kraju sedme godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ A.3.1. Prepoznaje, primjenjuje i raščlanjuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
Definira i opisuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
Grupira i raščlanjuje složenije gramatičke i njihove odnose.
Opisuje te uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
SŠ LJ A.3.2.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te riječi latinskog podrijetla u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskoga podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz njegovu pomoć uočava i prepoznaje najčešće riječi latinskog podrijetla u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sistematizacija sadržaja obrađenih prethodnih godina
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
radi se na obogaćivanju učenikovog vokabulara kao i latinizama u hrvatskom jeziku i drugim stranim jezicima
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ B.3.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici, prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu te uz njegovu pomoć određuje suodnose unutar rečenice.
SŠ LJ B.3.2. Uočava i povezuje značajke jezika i stila književnosti kasne antike.
Navodi, grupira i opisuje značajke jezika i stila književnosti kasne antike.
Uočava i izdvaja značajke jezika i stila književnosti kasne antike.
SŠ LJ B.3.3.
Razumije i objašnjava izvorni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga latinskog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga latinskog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji rečenica i izvornih tekstova tematski su povezani sa Srebrnim razdobljem ili Razdobljem propadanja rimske književnosti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se komentirani ulomci izvornih tekstova nastali u Srebrnom razdoblju (Petronije, Marcijal, Tacit, Kvintilijan) ili Razdoblju propadanja rimske književnosti (Svetonije, crkveni oci, ranokršćanski pisci itd.) prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ C.3.1.
Nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz kasno Carstvo.
Smješta u prostor i vrijeme glavne značajke političkih i civilizacijskih gibanja u posljednjem razdoblju antike.
Povezuje i obuhvaća sadržaje vezane uz društvene prilike u Europi uoči propasti Rimskoga carstva rabeći vlastitu kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Prepoznaje i uz pomoć učitelja uspoređuje pojmove vezane uz kasno Carstvo.
SŠ LJ C.3.2.
Komentira, diskutira i zaključuje o pojmovima vezanima uz rimsku književnost.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz rimsku književnost.
Samostalno izlaže i izrađuje prikaz odabrane teme vezane uz književne žanrove,razdoblja i autore staroga Rima.
Uz pomoć učitelja uočava i izdvaja značajke svakog pojedinog razdoblja rimske književnosti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima tematski su povezani sa Srebrnim razdobljem ili razdobljem propadanja rimske književnosti i tim razdobljima u povijesti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba antičkih autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja, ali i povijesni kontekst razdoblja carstva i propadanja rimske države
Klasična gimnazija(nastavljači) Latinski jezik4. razred – 96 sati godišnje
Na kraju osme godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ A.4.1. Prepoznaje, primjenjuje i raščlanjuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
Definira i opisuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
Grupira i raščlanjuje složenije gramatičke i njihove odnose.
Opisuje te uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje složenije gramatičke sadržaje i njihove odnose.
SŠ LJ A.4.2.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te riječi latinskog podrijetla u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskoga podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz njegovu pomoć uočava i prepoznaje najčešće riječi latinskog podrijetla u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sistematizacija sadržaja obrađenih prethodnih godina
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
radi se na obogaćivanju učenikovog vokabulara kao i latinizama u hrvatskom jeziku i drugim stranim jezicima
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ B.4.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatome tekstu te uz njegovu pomoć određuje suodnose unutar rečenice.
SŠ LJ B.4.2.
Uočava i povezuje značajke jezika i stila književnosti razdoblja kršćanske literature i hrvatskih latinista.
Navodi, grupira i opisuje značajke jezika i stila književnosti razdoblja kršćanske literature i hrvatskih latinista.
Uočava i izdvaja značajke jezika i stila književnosti razdoblja kršćanske literature i hrvatskih latinista.
SŠ LJ B.4.3.
Razumije i objašnjava izvorni latinski tekst
Razumije sadržaj i prevodi izvorni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga latinskog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornog latinskog teksta te, uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji rečenica i tekstova tematski su povezani s postklasičnim razdobljem, srednjim vijekom i razdobljem književnog stvaralaštva hrvatskih latinista.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
prema odabiru učitelja čitaju se komentirani ulomci izvornih tekstova nastali u postklasičnom razdoblju, srednjem vijeku i hrvatskom latinizmu
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ C.4.1.
Nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz kasno Carstvo, srednji vijek i hrvatski latinizam.
Smješta u prostor i vrijeme glavne značajke političkih i civilizacijskih gibanja na razmeđi antike i srednjeg vijeka. Povezuje i obuhvaća sadržaje vezane uz društvene prilike u Europi i Hrvatskoj u navedenom razdoblju koristeći vlastitu kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Prepoznaje i uz pomoć učitelja uspoređuje pojmove vezane uz kasno Carstvo, srednji vijek i hrvatski latinizam.
SŠ LJ C.4.2.
Komentira, diskutira i zaključuje o ulozi latinskog jezika kao mosta između antike, srednjega vijeka i kasnijih razdoblja.
Prepoznaje i uspoređuje utjecaj migracija naroda na kulturni krajobraz Europe.
Povezuje i obuhvaća unutarnje faktore raspada Rimskoga carstva.
Kritički promatra transformaciju latinskog jezika iz govornog u jezik kulture, religije i znanosti.
Uspoređuje pojmove vezane uz promjenu kulturnog krajobraza Europe tijekom velikih migracija naroda te uz pomoć učitelja izlaže razloge velikih promjena koje su dovele do raspada Rimskoga Carstva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima tematski su povezani s postklasičnim razdobljem, srednjim vijekom i razdobljem književnog stvaralaštva hrvatskih latinista
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja;
u drugom polugodištu se predviđa sinteza i/ili refleksija na cjelokupno učenje latinskog jezika kroz projektnu nastavu, a odabir tema, metoda i načina obrade potpuno je prepušten učitelju.
Početnici (klasična gimnazija) (105+105+105+96)
Kurikulum početnog učenja latinskog jezika u klasičnim gimnazijama u početku je usmjeren stjecanju i razvijanju jezičnih kompetencija. Prilagođeni tekstovi na kojima ih učenik stječe i produbljuje istodobno mu otvaraju temeljni uvid u rimsku legendarnu povijest, svakodnevicu, ključne ličnosti koje su oblikovale klasičnu rimsku civilizaciju i kulturu te utjecaj te kulture na oblikovanje hrvatskoga kulturnog identiteta. Učenik se zatim radom na izvornim tekstovima upušta u postizanje ishoda organiziranih u tri velike književno-povijesne cjeline. Prva je vezana uz Ciceronovo doba, druga uz Augustovo, a treća uz razdoblje kasnog carstva i postklasičnu latinsku književnu produkciju.
Klasična gimnazija(početnici) Latinski jezik1. razred – 105 sati godišnje
Na kraju prve razine učenja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ A.1.1.
Vlada pravilima čitanja i pisanja i pravilnog naglašavanja latinskih riječi.
Nabraja redom znakove latinske abecede.
Primjenjuje pravila čitanja i pisanja latinskih riječi klasičnim i tradicionalnim izgovorom.
Upotrebljava pravilno znakove latinske abecede u pisanju, primjenjuje uz pomoć učitelja pravila čitanja, pisanja i naglašavanja, uz njegovu pomoć prepoznaje u čitanju klasični od tradicionalnog izgovora.
SŠ LJ A.1.2.
Prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje, definira, opisuje i tvori jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose. Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć grupira jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
SŠ LJ A.1.3.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te riječi latinskog podrijetla.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova, koristi se samostalno rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu, uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć uočava i prepoznaje najčešće riječi latinskog podrijetla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
imenice od 1. do 5. dekl., pridjevi od 1. do 3. dekl., prezentska osn. (sve osim konjunktiva – akt. i pas.), osobne i posvojne zamj., povratna i povr.-posv.zamj., komparacija pridjeva
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ B.1.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenicama.
Određuje odnose riječi u rečenici te prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠLJ B.1.2.
Razumije i objašnjava prilagođeni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu, prilagođeni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice prilagođenoga latinskog teksta.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi te uz njegovu pomoć izdvaja bitne podatke te objašnjava kontekst.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji rečenica i tekstova su povezanis temama vezanima uz rimsku povijest od legende do carstva te uz utjecaj rimske civilizacije i latinskog jezika na naše krajeve.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
obrađuju se tekstovi koji čine neku logičnu cjelinu ili priču i daju sliku razvoja rimskog društva prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ C.1.1.
Nabraja, smješta i uspoređuje pojmove vezane uz rimsku povijest.
Imenuje, opisuje i uspoređuje rimske kraljeve, junake rimskih legendi te važne povijesne osobe iz doba republike i carstva.
Uočava osnovne značajke različitih tipova vladavina i važnost građanske vrline te razvija osjećaj za doprinos pojedinca životu zajednice.
Opisuje i uz pomoć učitelja uspoređuje ključne osobe, pojmove i događaje vezane uz rimsku povijest.
SŠLJ C.1.2.
Komentira, diskutira i zaključuje o vrijednostima građanskih i ljudskih vrlina i mana na temelju života ključnih osoba i događaja iz rimske povijesti.
Istražuje temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti, identiteta. Tumači odnos pojedinac – zajednica. Uočava i komentira ljudske i građanske vrline i mane.
Uz pomoć istražuje temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti, identiteta te tumači odnos pojedinac – zajednica.
SŠLJ C.1.3.
Prepoznaje, uočava i uspoređuje utjecaj latinskog jezika na hrvatski i druge jezike.
Prepoznaje i opisuje razvoj, širenje i značaj latinskog jezika.
Prepoznaje romanske jezike kao direktne sljednike latinskog jezika.
Uočava i raspravlja o utjecaju latinskog jezika na hrvatski i druge jezike s kojima se susreće.
Opisuje širenje i važnost latinskog jezika u Europi.
SŠLJ C.1.4.
Opisuje, komentira i diskutira o utjecaju Rima na razvoj civilizacije u našim krajevima..
Navodi i povezuje područja i gradove u RH povezane s rimskom civilizacijom.
Prepoznaje i uspoređuje osnovne materijalne ostatke i artefakte povezane s rimskom civilizacijom.
Uočava i diskutira o važnosti utjecaja Rimljana na razvoj hrvatskoga kulturnog identiteta.
Prepoznaje područja i gradove te uz pomoć učitelja navodi osnovne materijalne ostatke i artefakte povezane s rimskom civilizacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima tematski su povezani s temama vezanima uz rimsku povijest (od legende do carstva) te uz utjecaj rimske civilizacije i latinskog jezika na naše krajeve.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku.
Klasična gimnazija(početnici) Latinski jezik2. razred – 105 sati godišnje
Na kraju druge godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ A.2.1.
Pravilno skandira pjesničke metre.
Prepoznaje kvantitetu slogova, navodi osnovne stope, definira osnovna pravila prozodije. Na temelju sheme i forme teksta prepoznaje pjesničke metre. Oblikuje metričku shemu i pravilno skandira pjesničke metre.
Prepoznaje kvantitetu slogova, uz pomoć učitelja oblikuje metričku shemu te skandira poznate stihove.
SŠ LJ A.2.2.
Prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složene i složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složene i složenije gramatičke oblike i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složene i složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i grupira složene i složenije gramatičke oblike i njihove odnose.
SŠ LJ A.2.3.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih i izvornih tekstova te riječi latinskog podrijetla.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih i izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz njegovu pomoć uočava i prepoznaje najčešće riječi latinskog podrijetla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
daktilski heksametar i elegijski distih;
tvorba i komparacija priloga, indikativi i infinitivi perfektne i participske osnove, konjunktivi svih osnova, nepravilni glagoli, gerund, gerundiv, supin, pokazne zamj., rečenične konstrukcije – ak+inf, nom+inf, perifr.akt., perifr.pas., abl.aps., zavisne rečenice i consecutio temporum
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenici lirske metre prepoznaju po formi teksta i zadanoj shemi, a za daktilski heksametar i elegijski distih sami ili uz pomoć učitelja slažu metričku shemu obrađena gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike.
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ B.2.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠLJ B.2.2. Izdvaja i opisuje osnovne značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Navodi, grupira i opisuje značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Primjenjuje stilske postupke rimske (antičke) retorike.
Kreativno koristi znanja o retorici oblikujući govor na zadanu temu.
Uočava i izdvaja značajke historiografije, retorike i lirske poezije na izvornom tekstu te uz smjernice oblikuje kraći govor na temu iz svakodnevnog života.
SŠ LJ B.2.3.
Razumije i objašnjava prilagođeni i izvorni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu, prilagođeni i izvorni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice, prilagođenoga i izvornog latinskog teksta.
Razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke iz rečenice, prilagođenog i izvornog latinskog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji rečenica i prilagođenih ili izvornih tekstova su povezani s temom Rimska svakodnevica, a u drugom dijelu godine ti sadržaji su povezani s Ciceronovim razdobljem rimske književnosti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi vezani uz rimsku svakodnevicu (svakodnevni život, obitelj, obrazovanje, stanovanje, arhitektura, organizacija države i sl.) su temeljeni na temama djela antičkih autora (npr. Plaut, Terencije, Horacije, Ciceron);
za drugi dio godine preporučuje se da izvorni tekstovi budu povezani s djelima autora iz Ciceronovog razdoblja rimske književnosti (Cezar, Ciceron, Salustije, Nepot, Katul)
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ C.2.1.
Nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz rimsku svakodnevicu.
Imenuje, opisuje osobitosti i posebnosti osobnog, obiteljskog i javnog života u starom Rimu.
Uočava sličnosti i razlike između ondašnjeg i današnjeg načina života i vrijednosnog sustava te ih uspoređuje.
Opisuje pojmove povezane s temama iz svakodnevnog života Rimljana te uz pomoć učitelja uočava sličnosti i razlike između ondašnjeg i današnjeg načina života i vrijednosnog sustava.
SŠLJ C.2.2.
Prepoznaje najvažnije građevine u Rimu i opisuje njihovu namjenu.
Imenuje, opisuje najpoznatije građevine u Rimu. Objašnjava namjenu najpoznatijih građevina u rimsko vrijeme.
Prepoznaje i imenuje građevine u Rimu i navodi namjenu.
SŠLJ C.2.3.
Komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim pojmovima vezanima uz Ciceronovo doba.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz političke prilike i društvene procese vezane uz propast republike i uspostavu carstva. Povezuje i obuhvaća sadržaje vezane uz odnose parlamentarizma i monarhije koristeći vlastitu kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Prepoznaje i uz pomoć učitelja uspoređuje pojmove vezane uz političke prilike i društvene procese vezane uz propast republike i uspostavu carstva.
SŠLJ C.2.4.
Uočava, uspoređuje i komentira utjecaj vanjskih i unutarnjih sukoba na svakodnevni život zajednice i razvoj kritičke misli.
Uočava međuovisnost vanjskih i unutarnjih sukoba na svakodnevni život zajednice. Uspoređuje i svojim riječima komentira pojmove vezane uz slobodu govora, želju za promjenom društvenih prilika.
Uočava međuovisnost vanjskih i unutarnjih sukoba na svakodnevni život zajednice te uz pomoć učitelja uspoređuje pojmove vezane uz slobodu govora, želju za promjenom društvenih prilika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučuje se da civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima budu povezani s temom Rimska svakodnevica, a u drugim dijelu godine s Ciceronovim razdobljem rimske književnosti
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja
Klasična gimnazija(početnici) Latinski jezik3. razred – 105 sati godišnje
Na kraju treće godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ A.3.1.
Prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složene i složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složene i složenije gramatičke oblike i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složene i složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i grupira složene i složenije gramatičke oblike i njihove odnose.
SŠ LJ A.3.2.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te riječi latinskog podrijetla u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova. Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu. Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće riječi latinskog podrijetla u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
consecutio temporum
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
radi se na obogaćivanju učenikovog vokabulara kao i latinizama u hrvatskom jeziku i drugim stranim jezicima
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ B.3.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici. Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učielja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu te uz njegovu pomoć određuje suodnose unutar rečenice.
SŠLJ B.3.2.
Izdvaja i analizira osobitosti pjesničkog (epskog i lirskog) jezika i stila te proznih tekstova Augustova doba.
Navodi, grupira i opisuje značajke rimskog epskog i lirskog pjesništva.
Uočava i uspoređuje razlike u proznom stilu između Ciceronova i Augustova doba.
Uočava i izdvaja značajke epskog i lirskog pjesništva te proze u Augustovo doba.
SŠ LJ B.3.3.
Razumije i objašnjava izvorni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornog latinskog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornog latinskog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze iznosi vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji rečenica i tekstova tematski su povezani s Augustovim razdobljem rimske književnosti
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
preporučuje se da izvorni tekstovi budu povezani s djelima autora iz Augustovog razdoblja rimske književnosti (Vergilije, Ovidije, Horacije, Livije)
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ C.3.1.
Komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim pojmovima vezanim uz Augustovo doba.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz političke, društvene i kulturne procese u razdoblju ranoga Carstva.
Povezuje i ujedinjuje sadržaje vezane uz utjecaj politike na stvaranje nacionalnoga identiteta koristeći vlastitu kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Prepoznaje i uz pomoć uspoređuje pojmove vezane uz političke prilike i društvene procese vezane uz razdoblje ranoga Carstva.
SŠLJ C.3.2.
Uočava, uspoređuje i objašnjava odnos politike, ekonomije i umjetnosti.
Uočava međuovisnost političkih utjecaja, ekonomskih prilika i umjetničke produkcije.
Uspoređuje i svojim riječima objašnjava pojmove umjetničke slobode, cenzure, autocenzure, stvaranja umjetničkih djela u političke svrhe.
Uočava međuovisnost političkih utjecaja, ekonomskih prilika i umjetničke produkcije te uz pomoć učitelja objašnjava pojmove umjetničke slobode, cenzure, autocenzure, stvaranja umjetničkih djela u političke svrhe.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima tematski su povezani s Augustovim razdobljem rimske književnosti i povijesnim periodom u kojem je nastalo
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja
Klasična gimnazija(početnici) Latinski jezik4. razred – 96 sati godišnje
Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ A.4.1.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te riječi latinskog podrijetla.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz njegovu pomoć uočava i prepoznaje najčešće riječi latinskog podrijetla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sistematizacija sadržaja obrađenih prethodnih godina
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
radi se na obogaćivanju učenikovog vokabulara kao i latinizama u hrvatskom jeziku i drugim stranim jezicima
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ B.4.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici. Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Povezuje odnose riječi u poznatom tekstu te uz pomoć učitelja određuje suodnose unutar rečenice.
SŠLJ B.4.2. Uočava i povezuje značajke jezika i stila književnosti kasne antike, postklasičnog razdoblja, kršćanske literature i hrvatskih latinista.
Navodi, grupira i opisuje značajke jezika i stila književnosti kasne antike, postklasičnog razdoblja, kršćanske literature i hrvatskih latinista.
Uočava i izdvaja značajke jezika i stila književnosti kasne antike, postklasičnog razdoblja, kršćanske literature i hrvatskih latinista.
SŠ LJ B.4.3.
Razumije i objašnjava izvorni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornog latinskog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornog latinskog teksta te, uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastiti stav o pročitanom tekstu.
SŠ LJ B.4.4.
Komentira, diskutira i zaključuje o pojmovima vezanim uz rimsku književnost.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz rimsku književnost.
Samostalno izlaže i izrađuje prikaz odabrane teme vezane uz književne žanrove,razdoblja i autore staroga Rima.
Uz pomoć učitelja uočava i izdvaja značajke svakoga pojedinog razdoblja rimske književnosti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji rečenica i tekstova tematski su povezani sa Srebrnim razdobljem ili Razdobljem propadanja rimske književnosti te s postklasičnim razdobljem, srednjim vijekom i razdobljem književnog stvaralaštva hrvatskih latinista
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se komentirani ulomci izvornih tekstova nastali u Srebrnom razdoblju (Petronije, Marcijal, Tacit, Kvintilijan) ili razdoblju propadanja rimske književnosti (Svetonije, crkveni oci, ranokršćanski pisci itd.), također i autori iz postklasičnog razdoblja, srednjeg vijeka ili hrvatskog latiniteta prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ C.4.1.
Nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz kasno Carstvo, srednji vijek i hrvatski latinizam.
Smješta u prostor i vrijeme glavne značajke političkih i civilizacijskih gibanja na razmeđi antike i srednjeg vijeka.
Povezuje i obuhvaća sadržaje vezane uz društvene prilike u Europi i Hrvatskoj u navedenom razdoblju koristeći vlastitu kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Prepoznaje i uz pomoć učitelja uspoređuje pojmove vezane uz kasno Carstvo, srednji vijek i hrvatski latinizam.
SŠLJ C.4.2.
Komentira, diskutira i zaključuje o ulozi latinskog jezika kao mosta između antike, srednjega vijeka i kasnijih razdoblja.
Prepoznaje i uspoređuje utjecaj migracija naroda na kulturni krajobraz Europe.
Povezuje i obuhvaća unutarnje faktore raspada Rimskoga carstva.
Kritički promatra transformaciju latinskog jezika iz govornog u jezik kulture, religije i znanosti.
Uspoređuje pojmove vezane uz promjenu kulturnog krajobraza Europe tijekom velikih migracija naroda te uz pomoć učitelja izlaže razloge velikih promjena koje su dovele do raspada Rimskoga carstva.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda (jednog ili više njih)
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima tematski su povezani sa Srebrnim razdobljem ili Razdobljem propadanja rimske književnosti te s postklasičnim razdobljem, srednjim vijekom i razdobljem književnog stvaralaštva hrvatskih latinista
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja
Opće, jezične, prirodoslovne i prirodoslovno-matematičke gimnazije (70 + 70)
Kurikulum za dvogodišnje učenje latinskog jezika u općim, prirodoslovnim, i prirodoslovno-matematičkim i jezičnim gimnazijama ima dvije razine. U prvoj, ostvarivanjem ishoda na prilagođenim tekstovima učenik stječe osnovne jezične kompetencije i istodobno ostvaruje uvid u temeljne fenomene rimske civilizacije i povijesti, njezinih protagonista i njihovih mana i vrlina. Na drugoj razini učiteljima i učenicima ponuđene su teme koje opisuju društvene, političke, religijske i druge fenomene klasične rimske starine i postklasičnoga latiniteta. Tako se, ovisno o odabranim temama, koriste već stečene i stječu nove jezične kompetencije, dok se u isto vrijeme iskustvom rada na prilagođenim ili opsežno komentiranim izvornim tekstovima produbljuju spoznaje o sadržaju odabrane teme. Ovako oblikovan kurikulum omogućuje iznimnu slobodu i kreaciju i učenicima i učiteljima koji, ovisno o svojim interesima, latinski jezik mogu učiti i svladavati u njegovim mnogobrojnim tematskim i sadržajnim varijacijama. Cilj je da učenik, ostvarujući ishode ovoga kurikuluma, u daljnje obrazovanje i život iz bogate riznice latinskog jezika ponese baš ono što će njemu biti najkorisnije i što će ga najviše oplemeniti i obogatiti.
Opća, jezična, prirodoslovna i prirodoslovno-matematička gimnazija Latinski jezik 1. razred – 70 sati godišnje
Na kraju prve godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ A.1.1.
Vlada pravilima čitanja i pisanja i pravilnog naglašavanja latinskih riječi.
Nabraja redom znakove latinske abecede.
Primjenjuje pravila čitanja i pisanja latinskih riječi klasičnim i tradicionalnim izgovorom.
Upotrebljava pravilno znakove latinske abecede u pisanju, primjenjuje pravila čitanja, pisanja i naglašavanja uz pomoć učitelja te uz njegovu pomoć prepoznaje u čitanju klasični od tradicionalnog izgovora.
SŠ LJ A.1.2.
Prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje, definira, opisuje i tvori jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira jednostavnije i gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
SŠ LJ A.1.3.
Prepoznaje i upotrebljava riječi iz prilagođenih tekstova te latinizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova.
Koristi se samostalno rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće latinizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
imenice od 1. do 5. dekl., pridjevi od 1. do 3. dekl., prezentska osn. (sve osim konjunktiva – akt. i pas.), osobne i posvojne zamj., povratna i povr.-posv.zamj., komparacija pridjeva, brojevi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ B.1.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenicama.
Određuje odnose riječi u rečenici te prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠLJ B.1.2.
Razumije i objašnjava prilagođeni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu, prilagođeni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice, prilagođenoga latinskog teksta.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi te uz njegovu pomoć izdvaja bitne podatke i objašnjava kontekst.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji rečenica i prilagođenih tekstova su povezani s temama koje govore o rimskim vladarima, ratnicima i političarima (od legendi do carstva).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
obrađuju se tekstovi koji čine neku logičnu cjelinu ili priču i daju cjelovitu ili parcijalnu sliku rimskog društva prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ C.1.1.
Nabraja, smješta i Povezuje bitne osobe, pojmove i događaje iz rimske povijesti.
Imenuje, opisuje i uspoređuje ključne osobe, pojmove i događaje iz rimske povijesti.
Uočava osnovne značajke različitih tipova vladavina i važnost građanske vrline te razvija osjećaj za doprinos pojedinca životu zajednice.
Opisuje i uz pomoć učitelja uspoređuje ključne osobe, pojmove i događaje iz rimske povijesti.
SŠLJ C.1.2.
Komentira, diskutira i zaključuje o vrijednostima građanskih i ljudskih vrlina i mana na temelju života ključnih osoba i događaja iz javnog života rimske države.
Istražuje temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti, identiteta.
Tumači odnos pojedinac – zajednica.
Uočava i komentira ljudske i građanske vrline i mane.
Uz pomoć učitelja istražuje temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti, identiteta te tumači odnos pojedinac – zajednica.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučuje se da civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima tematski budu povezani s temama koje govore o rimskim vladarima, ratnicima i političarima (od legendi do carstva)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja;
ukoliko se teme tekstova ne podudaraju s ishodima u domeni civilizacije i baštine, moguće je te teme obraditi kroz druge oblike nastave, a ne na izvornom ili prilagođenom tekstu. Moguće je također i zamijeniti ishode u prvoj i drugoj godini učenja u domeni civilizacije i baštine ukoliko to prati metodu poučavanja.
Opća, jezična, prirodoslovna i prirodoslovno-matematička gimnazija Latinski jezik 2. razred – 70 sati godišnje
Na kraju druge godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ A.2.1.
Prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavne i složene gramatičke oblike riječi i i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složene i složenije gramatičke oblike i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavne i složene gramatičke oblike riječi i i njihove odnose.
Opisuje i grupira jednostavne i složene gramatičke oblike i njihove odnose.
SŠ LJ A.2.2.
Prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova kao i latinizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova,
Koristi se samostalno rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu,
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće latinizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
konjunktivi prezentske osnove, perfektna i participska osnova, pokazne zamj., nepravilni glagoli, rečenične konstrukcije (AcI, NcI, perifrastična konjugacija aktivna i pasivna).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike.
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ B.2.1.
Prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenicama.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠLJ B.2.2.
Razumije i objašnjava prilagođeni latinski tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu, prilagođeni latinski tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice, prilagođenoga latinskog teksta.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi te uz njegovu pomoć izdvaja bitne podatke te objašnjava kontekst.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
za rečenice i prilagođene ili izvorne tekstove biraju se teme vezane uz rimsku kulturu i civilizaciju
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
prilagođeni i izvorni tekstovi moraju biti povezani s odabranom temom i svojom težinom prilagođeni znanju učenika;
prijedlozi tema: Vlast i moć, Ljubav i smrt, Riječ i misao, Između neba i zemlje, Identitet i baština, Epigrafija, Rimska svakodnevica, Znanja i izumi
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ LJ C.2.1.
Nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz odabrane teme.
Imenuje, opisuje i uspoređuje pojmove vezane za odabrane teme,
Uočava sličnosti i razlike između ondašnjeg i današnjeg načina života i vrijednosnog sustava te ih uspoređuje.
Opisuje pojmove vezane za odabrane teme te ih smješta u prostoru i vremenu.
SŠLJ C.2.2.
Komentira, diskutira i zaključuje o sadržaju odabrane teme i njenom odnosu prema širem društvenom, znanstvenom, kulturnom, književnom i umjetničkom kontekstu.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz političke prilike i društvene procese vezane uz propast republike i uspostavu carstva.
Povezuje i obuhvaća sadržaje vezane uz odnose parlamentarizma i monarhije koristeći vlastitu kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz političke prilike i društvene procese vezane uz propast republike i uspostavu carstva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
civilizacijski sadržaji temeljeni na obrađenim tekstovima povezani su s temama vezanima uz rimsku kulturu i civilizaciju
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Iako su klasični jezici sastavni dio jezično-komunikacijskog područja, tematski i sadržajno brojne su njihove poveznice sa svim odgojno-obrazovnim područjima, osobito s društveno-humanističkim. Grčka književna predaja u širem smislu rodno je mjesto filozofije, historiografije, političke, društvene i kulturne teorije, psihologije itd. Na grčkom se tlu pojedinac prvi put emancipirao od kolektiva, racionalno promišljanje svijeta suprotstavilo se mitskom poimanju zbilje, a demokracija kao forma društvenog ustroja proživjela je svoje djetinjstvo. S druge strane, u rimskom je kontekstu zaživjela prva poznata globalizacija i nema toga dijela društvenog i misaonog života čovjeka koji nije obilježen latinskim jezikom i baštinom moćne civilizacije koja je njime govorila i pisala.
Posvemašnju prisutnost termina podrijetlom iz klasičnih jezika u svim disciplinama zapadne i svjetske znanosti, tehnike i umjetnosti nije potrebno posebno isticati. Isto se odnosi i na tjelesno-zdravstveno područje.
Stoga klasični jezici mogu sudjelovati u svih šest međupredmetnih tema.
Široko obrazovanje stvara samopouzdanog i odgovornog čovjeka. Što je više takvih ljudi, i zajednica u kojoj žive postaje čvršća, sigurnija i ugodnija. Učenjem klasičnih jezika i njihovih civilizacijskih sadržaja učenik gradi temelje na kojima će izrasti u mladog čovjeka koji promišlja svijet u kojem živi crpeći iz spoznaja o svjetovima koji su mu prethodili, odgovornog u svojim postupcima i svjesnog da se samo poštovanjem prema drugima dolazi do poštovanja prema sebi. Veliki antički govornici i mislioci do danas su uzor umijeća pristojnog, razumljivog i argumentiranog javnog govorenja te tolerantnog i smirenog slušanja, a tolerantna i argumentirana komunikacija jest zalog stvaranja uspješnog društva.
Učenje klasičnih jezika čiji su izvorni govornici učeniku nedostupni stvara u njemu sposobnost prilagodbe na posve netipičnu jezičnu situaciju. Učenik bi trebao razviti novu strategiju za upravljanje i organizaciju vlastita učenja, slikovito rečeno arhivsku mrežu primjenjivu u usvajanju svih odgojno-obrazovnih područja, služeći se pritom svim tradicionalnim i suvremenim izvorima znanja. Tako oblikovana sposobnost razumijevanja odnosa u velikim i malim sustavima i kontekstualizacije novih sadržaja izvrsna je potka u cjeloživotnom učenju.
Informacijska tehnologija je neobično plodonosna upravo u slučaju relativno ograničenih korpusa kakav predstavlja očuvana antička književna predaja. Mogućnosti njezine kreativne uporabe doslovno su neograničene, a brzina i preciznost koju ona donosi može znatno olakšati poučavanje i učenje. Klasična je filologija bila među prvim humanističkim disciplinama koja je bez predrasuda i kreativno krenula primjenjivati nove tehnologije i danas je među vodećim eksponentima tzv. digitalne humanistike.
S obzirom na to da je antička Grčka kolijevka koncepta građanstva i demokracije,a antički Rim tvorac pojma res publica, opravdano je očekivati da bi se podrobnim proučavanjem upravo tih kultura kod učenika mogao razviti senzibilitet prema građanskoj vrlini unutar modernih društava. Proučavanje oblika političke participacije u antičkoj Grčkoj i Rimu dobra je prilika učeniku za prepoznavanje analogija i različitosti u političkom ustroju vlastite zajednice. Uočavanjem silnih razlika na području etike, religije, obiteljskih odnosa i pravnih normi učenik će lako dobiti poticaj za promišljanje o dominantnim modelima u suvremenom društvu.
Bogata antička baština u Hrvatskoj, dobrim dijelom nepoznata, ponekad zanemarena, a gotovo uvijek nedovoljno vrednovana i iskorištena, izvrstan je poligon za usavršavanje poduzetničkih vještina upravo u onim područjima koja su strateški i marketinški izazovna kao što su poduzetništvo u kulturi i obrazovanju te osobito u kulturnom turizmu.
Koncept međuovisnosti tjelesnog i duševnog zdravlja nastao u antici periodično biva ponovno otkrivan u različitim socioekonomskim kontekstima. Unutar klasičnih jezika danas se lako i iznimno funkcionalno ostvaruje kroz projekte vezane uz zdravstvenu kulturu i poticaj na refleksiju o estetskoj komponenti tjelesnog izgleda kao zrcala zdravlja duha. Isto je načelo kao zlatni rez jednako lako primijeniti i na odnos čovjeka prema prirodi koja ga okružuje.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. Učenje i poučavanje predmeta Latinski jezik
Znanje klasičnih jezika uključuje gramatičko, leksičko i civilizacijsko razumijevanje izvornoga teksta i poruke koju on prenosi pa je za ostvarivanje cilja učenja potrebno redovno i kontinuirano učenje unutar svih domena. U procesu učenja i poučavanja središnje mjesto ima učenik, a učenje u kojem učenik ima mogućnost vlastita izbora i koje poštuje njegove potrebe razvija motivaciju i time povećava kvalitetu učenja i konačni rezultat. Stoga se jezična pismenost treba razvijati postupno, u skladu s mogućnosti učenika. To podrazumijeva sustavno praćenje napredovanja i stupnja usvojenosti kompetencija kod svakog učenika posebno. U sadržajnom smislu gramatički sadržaji nisu cilj učenja i poučavanja i ne trebaju biti sami sebi svrhom, nego su uvijek u funkciji razumijevanja teksta. Tekstovi na izvornom jeziku prate propisane preporučene teme i civilizacijske sadržaje. Ukoliko se teme tekstova zbog metode poučavanja ne podudaraju s ishodima u domeni civilizacije i baštine, moguće je te teme obraditi kroz druge oblike nastave, a ne nužno na izvornom ili prilagođenom tekstu. U procesu učenja i poučavanja učenikova je uloga partnerska i on zajedno s učiteljem i prema učiteljevoj preporuci suodlučuje o sadržaju koji će se unutar propisanih domena obrađivati. Time se povećava učenikova odgovornost i potiče kritičko mišljenje. U modernom pristupu učenju i poučavanju klasičnih jezika učitelj je partner i moderator u procesu učenja. Učenike stalno prati i usmjerava, a prije svega jasno upućuje na cilj i očekivanja u svakom dijelu rada. To kod učenika razvija svijest o učenju, potiče motivaciju i samoprocjenu uspješnosti. Poučavanje u tom smislu treba biti manje predavačko, a više vođeno na način da se izborom različitih metoda pouke poštuju individualne mogućnosti učenika. Sadržaji se trebaju predstaviti na poticajan način uzimajući u obzir iskustva učenika kako bi se sadržaj približio i lakše razumio. Odgovornost učitelja je predstaviti učenicima dostupna pomagala, uputiti ih kako se njima primjereno mogu služiti i voditi učenje preporučujući provjerene izvore informacija. U suvremenom društvu učiteljeva je dužnost stalno podsjećati učenike na provjeravanje točnosti i pouzdanosti informacija i sadržaja do kojih dolaze posredstvom audiovizualne tehnologije, interneta i društvenih mreža. Učitelj je odgovoran za kontinuirano korigiranje i usmjeravanje u pravilnom korištenju stečenih znanja i primjeni naučenog u svakodnevnom životu i u različitim područjima ljudskog djelovanja.
U učenju i poučavanju klasičnih jezika preporučuje se korištenje šireg spektra materijala i izvora kao što su klasični udžbenici, čitanke, rječnici, gramatike, monografije, zatim latinski i grčki rukopisi, tekstovi na izvornom jeziku kao i književni prijevodi. Učenicima treba biti na raspolaganju upotreba svih oblika suvremene tehnologije u cilju uvježbavanja jezičnih sadržaja i obogaćivanja rječničkog fonda. Preporučuje se korištenje raspoloživih audiovizualnih sredstava i interaktivno učenje s pomoću aplikacija i interneta kao i društvenih mreža za svladavanje civilizacijskih ishoda kao i u područjima jezične pismenosti i komunikacije. Tekstovi na kojima se razvijaju komunikacijske kompetencije mogu biti prilagođeni i izvorni. Dodatno se uz čitanje na izvornom jeziku mogu koristiti ulomci klasičnih autora u prijevodu za samostalni rad učenika ili vođeno čitanje, no prijevodi se u procesu učenja i poučavanja ne smiju koristiti kao zamjena za tekst na izvornom jeziku. U poglavlju Odgojno-obrazovni ishodi navedene su preporuke za izbor gramatičkih sadržaja, tekstova i civilizacijskih tema za svaku pojedinu razinu učenja klasičnih jezika. Ti se sadržaji smatraju preporučenim minimumom, a učitelj ih ima slobodu proširiti i odrediti kojim će redoslijedom i u kojem opsegu obraditi koji sadržaj. Kako bi se oni kvalitetno obradili, preporučuje se komentiranje i kontekstualizacija pročitanog teksta i potkrijepa u vidu projektne nastave.
Učenje i poučavanje može se izvoditi u učionici i izvan nje. Prirodno okruženje za rad na tekstu je učionica, no to mogu biti i knjižnice i arhivi, muzeji i druga mjesta izvan škole koja, osobito na području Hrvatske, obiluju dokumentima pisanima latinskim jezikom. Izvođenje projektne nastave u suradnji s učiteljima drugih predmeta i/ili stručnjacima iz različitih srodnih područja iz drugih institucija vrlo je vrijedno za implementaciju stečenih znanja u širi društveni kontekst. Učenicima pomaže da bolje shvate sadržaj, omogućava produbljivanje određene teme i sagledavanje iz različitih kutova, potiče njihovu kreativnost i suradnju. Projektna i međupredmetna nastava u većoj se mjeri mogu izvoditi izvan učionice. Za bolje razumijevanje kulturno-civilizacijskih sadržaja preporučuje se i terenska nastava koja obuhvaća obilazak kulturno-povijesnih znamenitosti i istraživački rad na terenu. Hrvatska obiluje spomenicima grčke i rimske kulture koje učenici mogu obići i u neposrednom kontaktu steći cjeloviti uvid u svoje kulturno naslijeđe.
Bez obzira na to gdje se izvodi, učenje i poučavanje klasičnih jezika trebalo bi razvijati učenikove potencijale. Učitelj treba težiti da u svakom učeniku prepozna u kojem se području lakše izražava te mu omogućiti da se razvije upravo u tom dijelu predmetnog učenja. Ako je učenik spretniji u jezičnim sadržajima, treba ga poticati da u toj domeni ostvari puni potencijal, a onog koji je više zainteresiran za civilizacijske sadržaje treba usmjeriti k napredovanju u tom području.
U našem obrazovnom sustavu latinski jezik moguće je učiti od desete godine života u različitom opsegu i trajanju, ovisno o programu škole. Do kraja školovanja latinski je jezik tako moguće učiti jednu godinu, dvije, četiri ili osam godina. Bez obzira na godine učenja, cjelokupno obrazovanje koncipirano je tako da daje osnovna znanja i vještine koje predstavljaju bazu za daljnju nadogradnju i cjeloživotno učenje. Pri planiranju učenja i poučavanja treba voditi računa o svim domenama jer je jezična pismenost preduvjet uspješnoj komunikaciji, a komunikacija na klasičnim jezicima nužno je dijakronijska pa podrazumijeva vladanje civilizacijskim, kulturnim i humanističkim područjem koje ti jezici posreduju. Stoga je nužno u učenju i poučavanju svim domenama posvetiti podjednako vrijeme jer njihova cjelokupnost pridonosi razvoju pojedinca u pogledu osobnih stavova i kritičkog mišljenja, što ga odgaja u odgovornog člana zajednice.
U početnom učenju i učenju po kraćim programima preporučuje se posvetiti dodatnu pozornost osamostaljivanju u pravilnom korištenju dostupnih izvora kao što su rječnici i gramatike. Posebno vrijeme treba se posvetiti usvajanju i širenju vokabulara jer su korijeni klasičnih jezika u rječničkom fondu svih modernih jezika.
Učenje i poučavanje klasičnih jezika može biti organizirano u većim ili manjim skupinama. U razrednom odjelu učenje i poučavanje se može organizirati prema različitim tipovima zadataka unutar domena individualno, u paru, u manjim skupinama ili može cijeli razred raditi zajedno. Poželjno je poticati i međurazrednu i međugeneracijsku suradnju na projektima. Time se razvija timski duh, stariji mogu prenijeti svoja znanja u neposrednom kontaktu, a mlađi uče od starijih i stječu nova iskustva, što ih u isto vrijeme obogaćuje, oplemenjuje i priprema za život.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u predmetu Latinski jezik
U sklopu učenja i poučavanja klasičnih jezika vrednovanje je integralni dio cjelokupnog procesa učenja i poučavanja. Vrednovanje nije samo sebi svrhom niti je ocjena igdje navedena kao ishod ili cilj učenja. Stoga je proces vrednovanja potrebno shvatiti kao mjerenje prolaznog vremena i koristan indikator učeniku i učitelju na putu ostvarivanja ishoda i postizanja ciljeva učenja. Bilo bi dobro da proces vrednovanja bude diskretan, neagresivan i transparentan, a poželjno da ocjena nikada ne bude ni nagrada ni kazna.
Vrednovanje mora biti temeljeno na odgojno obrazovnim ishodima. Osnovna svrha vrednovanja je procjena usvojenosti i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda koje smo isplanirali na početku odgojno-obrazovnog ciklusa. Vrednovanje je nadalje niz planiranih postupaka koji traju tijekom cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa. Proces vrednovanja se mora otvoriti prema učenicima prije svega jasnom prezentacijom kriterija i načina vrednovanja, a zatim kroz postupke formativnog vrednovanja razvijati kod njih sposobnost i odgovornost samovrednovanja i vrednovanja drugih.
Prilikom cjelokupnog nastavnog procesa treba imati na umu sljedeće:
- Osnovni cilj vrednovanja i procjene je učitelja informirati o trenutnoj realizaciji postavljenih ishoda, a učenika ohrabriti i motivirati da nastavi sa svojim procesom učenja.
- Vrednovanje i procjena su integralni dio poučavanja i učenja.
- Vrednovanje i procjena su uzročno-posljedično povezani s ishodima izvedbenog kurikuluma.
- Da bi mogao što objektivnije donositi odluke o učenju i napretku učenika, učitelj učenike procjenjuje i vrednuje u različitim situacijama, na različite načine i u različitom kontekstu.
- Učitelji i učenici su partneri u procesu vrednovanja i procjene.
Važno je da se dostatna pažnja posveti formativnom vrednovanju. Njegov je glavni cilj s jedne strane proces vrednovanja koristiti kao sredstvo i poticaj za učenje. Pri tome je najvažnije ogoliti proces učenja i učiniti ga razumljivim. U tom smislu zadatak je vrednovanja ZA učenje pružiti učeniku smjernice kako da za njega proces bude učinkovitiji i uspješniji. To znači najprije pružiti objektivnu analizu procesa učenja konkretnog učenika i zatim predložiti metode i strategije za njegovo poboljšanje. S druge strane i sam proces vrednovanje može se oblikovati kao učenje. Vrednovanje KAO učenje pretpostavlja uključivanje učenika u proces vrednovanja i razvoj njegovih sposobnosti da planira, kontrolira i upravlja svojim učenjem. Metode kojima se provodi ovaj tip vrednovanja su prije svega razgovor s učenikom, samovrednovanje, vršnjačko vrednovanje i slično.
Svaki je sat prigoda za formativno vrednovanje, na svakome satu se može uočiti stupanj usvojenosti ishoda i učeniku se može pružiti povratna informacija o snažnim i slabim točkama u njegovom učenju te mu se može pomoći razviti strategije za bolje i uspješnije učenje. Posve je jasno da su za ovaj segment vrednovanja ključne komunikacijske vještine i stvaranje pozitivnog razrednog ozračja te da se on može koristiti za snažan razvoj generičkih kompetencija.
Preporučene metode i načini formativnog vrednovanja su provođenje i praćenje domaćih zadaća, vođenje učeničke mape, savjetnički razgovori, ankete i sl.
Sve do sada opisane aktivnosti spadaju u takozvano formativno vrednovanje, dakle ono koje formira kod učenika sliku o onome što se od njega očekuje, kroz procjene i povratne informacije usmjerava proces učenja, aktivira ga u procesu vrednovanja i utječe na razvoj njegove odgovornosti za vlastito učenje i uspjeh.
Drugi je važan dio tzv. sumativno vrednovanje koje je brojčani iskaz usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda nakon određenog razdoblja učenja i poučavanja. U slučaju klasičnih jezika to u prvom redu znači da se vrednuje učenikova sposobnost kojom je u stanju unutar svakog pojedinog odgojno-obrazovnog ciklusa razumjeti i prevesti gramatički i leksički sve zahtjevniji tekst i napredovati u razumijevanju civilizacijskih fenomena sadržanih u njemu. Istodobno, osobito u višim ciklusima obrazovanja, potrebno je ispitivati napredak u interpretaciji teksta, njegovoj kontekstualizaciji unutar vremena kada je nastao, vremena prijenosa i sadašnjega trenutka čitanja.
Stoga su elementi/sastavnice vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda u klasičnim jezicima povezani s domenama iz kojih proizlaze, sljedeći:
RAZUMIJEVANJE JEZIKAI TEKSTA – ova sastavnica obuhvaća dvije domene Jezičnu pismenost i Iskustvo teksta i komunikaciju i mora biti sastavni dio vrednovanja na svim razinama učenja klasičnih jezika. U njoj se s jedne strane vrednuje usvojenost gramatičkih sadržaja i razumijevanje jezičnih zakonitosti, pravila čitanja i pisanja te usvojenost vokabulara. Vokabular kao iznimno važan element učenja klasičnih jezika na svim razinama pokazuje napredak učenika u usvajanju sve većeg opsega riječi kao i osnove lingvističkih zakonitosti i vještina. S druge strane ovom sastavnicom pratimo i napredak u razumijevanju, prevođenju i interpretaciji prilagođenog ili izvornog teksta, ovisno o razini učenja i tipu škole.U klasičnim gimnazijama (i višim razinama gimnazijskog učenja) kroz ovu sastavnicu vrednuje se i poznavanje povijesti književnosti i stila autora koji se obrađuju.
CIVILIZACIJA I BAŠTINA – iznimno je važna sastavnica u kojoj se vrednuju znanja o klasičnoj civilizaciji, njezinu utjecaju na kulturu kasnijih razdoblja te razumijevanje humanističkih fenomena iz nje proisteklih na svim razinama učenja. Osobito je važno unutar ove sastavnice vrednovati poznavanje antičke baštine u Hrvatskoj i odnos prema njezinoj vrijednosti.
RAD – sastavnica koja prati napredak učenika u smislu aktivnosti na satu, a uključuje izlaganje, predstavljanje, trud, inicijativu i pozitivan doprinos ozračju u učionici ili izvan nje, dakle aktivaciju učenika unutar svih procesa i metoda učenja i poučavanja kojima se ostvaruju ishodi nastave klasičnih jezika.
Načini sumativnog vrednovanja naučenog u nastavnom predmetu Latinski jezik su usmena i pisana provjera znanja.
Usvojenost gramatičkih sadržaja, vokabulara i sadržaja iz civilizacije i baštine ćemo u pravilu provjeravati usmenim putem. Treba naglasiti da usmena provjera ne znači nužno kod većine nas uvriježeno i uobičajeno ispitivanje učenika 1:1 (princip pitanje – odgovor). To je samo jedan od načina i on nikako ne smije biti jedini niti najčešći. Upravo kod usmenih provjera je važna kombinacija formativnog i sumativnog vrednovanja. Učenicima treba kontinuirano davati povratne informacije o našoj percepciji njihovog rada, znanja i napretka (formativno vrednovanje) i pri tom objašnjavati učenicima (i roditeljima!) na čemu je potrebno više raditi, koji sadržaji su svladani korektno te naglašavati važnost aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu. Usmena provjera je osim toga važna za razumijevanje jezika i teksta. Kad se ispituje pojedinačno, važno je da usmena provjera ne traje duže od nekoliko minuta i da traga za znanjem i razumijevanjem, a ne za pogreškama i neznanjem.
Pisana provjera znanja se koristi za provjeru razumijevanja jezika i teksta. Polazna točka svake pisane provjere bi trebao biti tekst na kojem se ispituju jezična/leksička znanja. Preporučuje se i izrada zadataka koji naučeno gradivo ispituju na različite načine i traže zaključivanje, povezivanje i razumijevanje, a ne samo reproduktivno i činjenično poznavanje gradiva. U školskoj godini ne bi trebalo pisati više od tri pisane provjere znanja. Savjetujemo da dvije od te tri provjere svakako budu sastavljene u obliku testa u kojima su zastupljene sve tri domene na način da sva pitanja i zadaci budu vezani uz tekst koji je naveden na početku pisane provjere. Treća (ili jedna od) provjera može biti sastavljena na isti način ili može biti opcija prijevoda teksta s latinskog na hrvatski jezik (školska zadaća). Ako se učitelj odluči da će jedna od provjera biti u formi školske zadaće, učenici obavezno moraju na raspolaganju imati latinsko-hrvatski rječnik.
Posebno se treba osvrnuti na neizmjernu važnost civilizacijskih sadržaja. Te sadržaje se nikako ne smije smatrati manje važnim u odnosu na gramatiku i vokabular. Učenici ne bi ni po čemu trebali zaključiti da su ti sadržaji pa samim time i ocjene koje dobivaju iz njihove usvojenosti manje važne od onih iz ostalih elemenata vrednovanja. Razumijevanje i svladavanje tih sadržaja upravo je uz razumijevanje poruke teksta bit učenja oba klasična jezika.
Posebnu pažnju treba posvetiti projektima, unutarpredmetnima i interdisciplinarnima. Oni su osobito plodno polje za odgojno djelovanje, formativno vrednovanje i razvoj generičkih kompetencija. Stoga se oni osobito preporučuju. Ukoliko sadržaj, metoda i namjena projekta to omogućuju, dopušteno je, a i pohvalno i dobro sumativno ih vrednovati. Projekti mogu uključivati izvješća, osvrte, referate, prikaze i sl., ali i sudjelovanje u online radionicama i projektima, kvizovima, igricama i sl. Ovisno o tome kako su koncipirani, mogu se primjenjivati u svim sastavnicama, a osobito u Civilizaciji i baštini te sastavnici Rad.
Pristupi vrednovanju prema elementima moraju biti prilagođeni uvjetima, razini učenja i skupini učenika. I u pisanim i u usmenim oblicima vrednovanja bitno je ostvarivanje ishoda. U elementu razumijevanje jezika i teksta jednaku važnost valja pridati analizi i prijevodu kao i razumijevanju i interpretaciji teksta, ali i povezivanju s domenom Civilizacija i baština. Kao što je već naglašeno, učenika spretnijeg u jezičnim sadržajima treba kroz formativno vrednovanje poticati da u toj domeni ostvari puni potencijal, a onog koji je više zainteresiran za civilizacijske sadržaje treba usmjeriti k napredovanju u tom području.
Učenici i njihovi roditelji se o napredovanju učenika trebaju izvještavati redovito putem međusobnih konzultativnih razgovora, pisanih bilježaka o radu i napredovanju učenika te ostalim službenim i dostupnim načinima komunikacije, a sve u cilju preuzimanja odgovornosti učenika za proces i rezultate aktivnosti učenja te razvoj osobnosti i generičkih kompetencija. Ovakvo izvješćivanje povećava transparentnost i pravednost cjelokupnog nastavnog procesa.
Pri davanju zaključne (pr)ocjene treba jednako vrednovati napredak u ostvarenju ishoda učenja u sve tri domene i u svim sastavnicama, ne dajući nijednoj veću važnost niti prednost, nego njegujući ukupnost poznavanja klasičnih jezika i svega što oni posreduju. Zaključnu ocjenu donosi učitelj kao završni čin cjelokupnog procesa vrednovanja tijekom nastavne godine. Ona nije aritmetička sredina svih ocjena, ali ne smije biti od nje manja. Jednako tako ne preporučuju se završni testovi ili posebne provjere o kojima bi ovisila ukupna zaključna ocjena. Ukoliko je ukupni proces vrednovanja (formativni i sumativni) vođen transparentno, pravedno, metodički ispravno i pedagoški pozitivno, zaključna ocjena ne bi nikome trebala biti ni iznenađenje ni tajna, nego jasna i logična posljedica procesa poučavanje i učenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja