Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GRČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
0
Komentiraj
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Grčki jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
0
Komentiraj
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Grčki jezik.
0
Komentiraj
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
-Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Grčki jezik objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
-Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Grčki jezik, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
-Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Grčki jezik, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
0
Komentiraj
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasični su jezici riječ kroz vjekove. Oni posreduju ukupnost ljudskoga iskustva i duha drevnih civilizacija koje leže u temeljima hrvatske, europske i svjetske kulture. Učeći ih, osoba stječe uvid u unutarnju strukturu niza jezičnih, kulturnih, civilizacijskih i humanih fenomena. Stoga oni pozivaju na putovanje kroz povijest čovjekove težnje za učenjem i spoznajom. Učenik tako, što se više udubljuje u prošlost dobiva više alata za razumijevanje sadašnjosti i oblikovanje budućnosti. Oplemenjujući se čitanjem klasika, on razumijeva kulturnu raznolikost kao zajedničku baštinu ljudskog iskustva.
Premda je klasični grčki jezik dosegnuo vrhunac u V. stoljeću pr. Kr. u djelima filozofa, tragediografa i povjesničara, zbog bogatstva oblika i preciznosti izričaja, postao je univerzalnim jezikom ljudske misli u suptilnim osjećajima pjesnika, snazi govorničkog uvjerenja, neumoljivosti logike pojmova u filozofskom, teološkom i znanstvenom diskursu tijekom tromilenijskog razvoja. Stoga je polazišna točka učenja grčkog jezika uvijek tekst koji svježinom i dubinom misli s lakoćom svladava tisućljeća od kada je kao poruka poslan, do danas kada se kao pouka prima. Njegova jezična komponenta vježba analizu i sintezu, a proučavanje zvuka i ritma, tvorbe oblika i zakonitosti rečenice osnažuje istraživačke sposobnosti nudeći u istim riječima mnoštvo varijanti točnog razumijevanja.
Osim toga, očitavanje sadržaja književnih djela i njegova integracija u vremenski, prostorni i društveni kontekst nužno potiče intelektualnu živost i odgaja kreativnu, slobodnu i aktivnu osobu. Čitanjem grčkih klasika učenik ulazi u prisnu komunikaciju s autorom koja ga osposobljava da ideje teksta implementira u vlastiti osobni razvoj i društveno djelovanje.
Osobito je važan i iznimno velik interdisciplinarni potencijal Grčkog jezika kao nastavnog predmeta. On se može razvijati u suradnji s hrvatskim jezikom i modernim jezicima kroz uočavanje jezičnih analogija i osobito leksičkih i etimoloških sličnosti. Još se više logosom grčkoga može oplemeniti ukupno razumijevanje hrvatske i svjetske književnosti. S jednakim uspjehom može se usmjeriti prema prirodoslovlju kao putokaz prema njegovu ishodištu i izvoru sve njegove terminologije ili primijeniti na dublje i potpunije razumijevanje društveno–humanističkih predmeta. Jednaki se potencijal može izraziti i projektnom nastavom u učionici i izvan nje te suradnjom s drugim obrazovnim i kulturnim ustanovama.
Za učenike u Republici Hrvatskoj dodir s epigrafskim spomenicima, artefaktima i drugim materijalnim ostacima grčke kulture na hrvatskoj obali Jadrana, od jonskih kolonija do bizantskih bazilika, otvara i spoznajni put prema širem shvaćanju vlastita identiteta. Tako grčki jezik, zajedno s latinskim duboko ukorijenjen u mediteranski civilizacijski krug, postaje gradivni element samospoznaje, naša polazišna i razlikovna točka u regionalnom, nacionalnom, europskom i globalnom kontekstu.
Slika 1. Mjesto Grčkog jezika u cjelokupnom kurikulumu
0
Komentiraj
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnog predmeta Grčki jezik
Temeljni je cilj učenja grčkog jezika razumijevanje teksta koji je mjesto susreta jezičnih zakonitosti i civilizacijskih sadržaja. Da bi ga ostvario, učenik će:
1. razvijati sposobnost razumijevanja i prevođenja teksta, čime se povećava učenikova sposobnost analize i sinteze
2. ovladavati jezičnom strukturom grčkog jezika uz sposobnost prepoznavanja i povezivanja tih kategorija u hrvatskom i stranim jezicima; stjecanjem tih znanja učenik će razviti i sposobnost uočavanja i razumijevanja koncepta reda i analogije te međuovisnosti i varijabilnosti
3. usvajati vokabular i ovladavati leksičkim kompetencijama uz razumijevanje riječi grčkog podrijetla i njihove primjene, čime će razvijati sposobnost integracije odnosa sličnoga, različitoga i zajedničkoga
4. uočavati korelaciju između književnosti, civilizacije i kulture te međuovisnost društveno-političkog okružja i kulturne produkcije, a upoznavanjem vrijednosti grčkog naslijeđa na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini stjecat će sposobnost vrednovanja antičke baštine, čime će razvijati alate za kritičko sagledavanje kulturoloških fenomena i stvaranje kulturno-civilizacijskog identiteta
5. stjecati sposobnost razumijevanja sadašnjosti i oblikovanja budućnosti dijakronijskom komunikacijom, odnosno čitanjem tekstova i njihovih poruka unutar i izvan vremena kada su napisani čime će naučiti uočavati sličnosti i razlike u ljudskom djelovanju kroz vrijeme te trajnost ljudskih iskustava.
Tablični prikaz odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Grčki jezik
Učenje grčkog jezika realizira se postizanjem triju ciljeva na tekstualnoj razini, a iz svakog od njih proizlazi njegova kontekstualnost.
1.
t e k s t u a l n i
k o n t e k s t u a l n i
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
RAZUMIJEVANJE MORFOLOŠKE STRUKTURE
Ovladavanje morfološkim kategorijama unutar grčkog jezika.
Prepoznavanje tih kategorija u hrvatskom jeziku i stranim jezicima.
UOČAVANJE KONCEPTA REDA I RAZUMIJEVANJE ANALOGIJE I ANALIZE.
ANALIZA KONTEKSTA I OČITAVANJE IDEJA.
RAZUMIJEVANJE SINTAKTIČKE STRUKTURE
Shvaćanje sintaktičkih kategorija i prepoznavanje istih unutar grčke rečenice i teksta.
Uočavanje sličnosti i razlika sintaktičke strukture grčkog jezika s hrvatskim i stranim jezicima.
UOČAVANJE STRUKTURE MEĐUOVISNOSTI, VARIJABILNOSTI I SINTEZE.
USVAJANJE VOKABULARA
Ovladavanje leksičkim kompetencijama.
Razumijevanje etimologije riječi grčkoga podrijetla i njihova primjena.
INTEGRACIJA ODNOSA SLIČNOGA, RAZLIČITOGA I ZAJEDNIČKOGA.
UOČAVANJE MEĐUOVISNOSTI DRUŠTVENO-POLITIČKOG OKRUŽENJA I KULTURNE PRODUKCIJE
Razumijevanje osnovnih značajki grčke kulture i civilizacije te njihova utjecaja na daljnji razvoj civilizacije.
RAZVOJ ALATA ZA KRITIČKO SAGLEDAVANJE KULTUROLOŠKIH FENOMENA.
USPOSTAVA ODNOSA: IDEJA/ČOVJEK/DJELO-VANJE.
VREDNOVANJE ANTIČKE BAŠTINE
Upoznavanje s vrijednostima grčkog naslijeđa na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.
STVARANJE KULTURNO-CIVILIZACIJSKOG IDENTITETA.
3.
DIJAKRONIJSKA KOMUNIKACIJA
RAZUMIJEVANJE I UOČAVANJE SLIČNOSTI I RAZLIKA U LJUDSKOM DJELOVANJU KROZ VRIJEME
Razumijevanje čitanih tekstova i poruka njihovih autora unutar i izvan vremena u kojem su napisani.
RAZUMIJEVANJE SADAŠNJOSTI I OBLIKOVANJE BUDUĆNOSTI.
UOČAVANJE TRAJNOSTI LJUDSKOG ISKUSTVA.
0
Komentiraj
C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma Grčkog jezika
Opis domena
1. JEZIČNA PISMENOST
-Pravilno čitanje i pisanje.
-Vokabular – sustavno obogaćivanje fonda grčkih riječi, prepoznavanje grčkog korijena u riječima hrvatskog jezika i stranih jezika (etimologija).
-Gramatika – poznavanje osnova grčke fonologije, morfologije i sintakse.
2. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
-Analiza rečenice i teksta – sposobnost analize rečenice i teksta pokazuje razumijevanje grčkog jezika.
-Prijevod rečenice i teksta – sposobnost prijevoda rečenice i teksta pokazuje mogućnost izravne i neizravne komunikacije.
-Kontekstualizacija pročitanog i razumijevanje poruke teksta.
3. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
a) Građanin i društvo
-Podrijetlo i elementi građanstva, političkog ustroja i oblika vladavine.
-Razumijevanje današnjeg društvenog i političkog ustroja na nacionalnoj i globalnoj razini i njihovih korijena u grčkom društvu.
-Razumijevanje pojmova kao što su razum, obrazovanje, religija, odanost i pripadnost, njihove interakcije i važnosti u svim segmentima života.
b) Umjetnost, kultura i estetika
-Razumijevanje utjecaja grčke umjetnosti, kulture i estetike na kasnija razdoblja putem interpretacije tekstova i artefakata.
-Aktualiziranje antike u suvremenom svijetu.
-Razumijevanje utjecaja ljepote, ideala harmonije, kreativnosti grčke književnosti i umjetnosti na razvoj vrijednosti kulture.
c) Identitet i baština
-Grčki tragovi na tlu Hrvatske i Europe i njihov utjecaj na oblikovanje hrvatskoga i europskoga građanskog i nacionalnog identiteta (od antičke Grčke do danas).
Razrada domena
Učenje grčkog jezika oblikuje se oko tri okosnice: razumijevanje teksta, razumijevanje odnosa teksta i kulture u kojoj je nastao te razumijevanje dijakronijskih mijena recepcije teksta koje obuhvaćaju reinterpretaciju teksta i baštine u postklasičnom i suvremenom razdoblju. Te se okosnice isprepliću kroz tri domene učenja grčkog jezika – Jezičnu pismenost, Iskustvo teksta i komunikaciju te Civilizaciju i baštinu – odnosno tri područja kojima se učenik kreće proučavajući, učeći i sve se više približavajući konačnim ciljevima. Svi oni koji počnu učiti grčki jezik najprije će proći put od početnog dekodiranja potpuno nepoznatog pisma do tečnog čitanja i pisanja s razumijevanjem pročitanoga i napisanoga. S vremenom će otkrivati Sokrata i druge velike mislioce u kontekstu mjesta, vremena i najviše jezika, pratit će razvoj demokracije od Atene do danas ili pak poimanje domoljublja od Sparte do modernih vremena, uspoređivat će tadašnje i sadašnje političke govornike, spoznavati mit ne samo kao priču nego i kao poruku moralne vrijednosti koju su iz njega iščitavali stari Grci.
U domeni Jezična pismenost učenik nakon svladavanja pravilnog čitanja i pisanja uči o gramatičkoj strukturi grčkog jezika – vrste glasova, deklinacije, komparacije, konjugacije pa razne rečenične konstrukcije pomalo zauzimaju svoje mjesto i zajedno stvaraju logički red u umu mladog čovjeka. Razne vrste riječi poprimaju razumljiv oblik, rečenice od jednostavnih rastu prema sve složenijima, a fond poznatih riječi biva sve bogatiji. Osim znanja raznih gramatičkih i leksičkih oblika učenik stječe mogućnost i sposobnost spoznavanja sličnosti, različitosti i zajedničkih elemenata između grčkog i hrvatskog jezika te grčkog i drugih jezika.
Domena Iskustvo teksta i komunikacija jest nadogradnja prethodne. Učenik uči kako razumjeti i prevesti pročitani tekst. Analizom rečenice otkrit će njezinu unutarnju strukturu, shvatiti međusobnu povezanost riječi u rečenici i prepoznati poruku teksta. Učenik u ovoj domeni također uči da komunikacija nije samo razgovor dvoje ili više ljudi već da se komunicirati može na puno razina – izravno i neizravno, doslovno i metaforički, riječima i znakovima, govoreći, čitajući, pišući, šuteći, u sadašnjem trenutku, ali i otkrivajući poruke iz nekoga prošlog doba.
Posljednja domena Civilizacija i baština na temelju izvornih tekstova poučava razumijevanju i promišljanju o društvenim, religijskim, filozofskim i umjetničkim dosezima starih Grka te o njihovu utjecaju na razvoj kasnijih razdoblja sve do danas na području Hrvatske, Europe i svijeta. Promišljanje i djelovanje grčkoga čovjeka stvorili su temelj svijeta u kojem mi danas živimo, kao i mnogih, sad već prošlih svjetova – starog Rima, europske renesanse, razdoblja oblikovanja sustava parlamentarizma. Homerova Ilijada i Odiseja, Demostenovi govori, tragedije i komedije, Periklova Atena, grčke kolonije, Lumbardska psefizma, Eufrazijeva bazilika u Poreču ili bizantske povelje u Dubrovačkom arhivu jesu djelić jedne velike slagalice koja čini temelj zapadne civilizacije, čiji smo dio i kao društvo i kao pojedinci.
Slika 1. Grafički prikaz nastavnoga predmeta Grčki jezik od 7. razreda osnovne škole do 2. razreda klasične gimnazije za nastavljače, odnosno od 1. razreda klasične gimnazije do 3. razreda klasične gimnazije za početnike
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GRČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Grčki jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Grčki jezik.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
- Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Grčki jezik objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
- Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Grčki jezik, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
- Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Grčki jezik, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Prijedlog predmetnog kurikuluma Grčki jezik
Studeni 2018.
Sadržaj
A.Svrha i opis predmeta Grčki jezik
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnog predmeta Grčki jezik
Tablični prikaz odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Grčki jezik
C. Struktura - domene predmetnog kurikulumaGrčkog jezika
Opis domena
Razrada domena
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Osnovne škole - nastavljači (klasična gimnazija) (105+105+105+105+105+96)
Osnovna škola Grčki jezik 7. razred – 105 sati godišnje
Osnovna škola Grčki jezik 8. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(nastavljači) Grčki jezik 1. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(nastavljači) Grčki jezik 2. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(nastavljači) Grčki jezik 3. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(nastavljači) Grčki jezik 4. razred – 96 sati godišnje
Klasična gimnazija (početnici) – (105 + 105 + 105 + 96)
Klasična gimnazija(početnici) Grčki jezik1. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(početnici) Grčki jezik2. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(početnici) Grčki jezik3. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(početnici) Grčki jezik4. razred – 96 sati godišnje
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
F. Učenje i poučavanje predmeta Grčki jezik
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
A. Svrha i opis predmeta Grčki jezik
Klasični su jezici riječ kroz vjekove. Oni posreduju ukupnost ljudskoga iskustva i duha drevnih civilizacija koje leže u temeljima hrvatske, europske i svjetske kulture. Učeći ih, osoba stječe uvid u unutarnju strukturu niza jezičnih, kulturnih, civilizacijskih i humanih fenomena. Stoga oni pozivaju na putovanje kroz povijest čovjekove težnje za učenjem i spoznajom. Učenik tako, što se više udubljuje u prošlost dobiva više alata za razumijevanje sadašnjosti i oblikovanje budućnosti. Oplemenjujući se čitanjem klasika, on razumijeva kulturnu raznolikost kao zajedničku baštinu ljudskog iskustva.
Premda je klasični grčki jezik dosegnuo vrhunac u V. stoljeću pr. Kr. u djelima filozofa, tragediografa i povjesničara, zbog bogatstva oblika i preciznosti izričaja, postao je univerzalnim jezikom ljudske misli u suptilnim osjećajima pjesnika, snazi govorničkog uvjerenja, neumoljivosti logike pojmova u filozofskom, teološkom i znanstvenom diskursu tijekom tromilenijskog razvoja. Stoga je polazišna točka učenja grčkog jezika uvijek tekst koji svježinom i dubinom misli s lakoćom svladava tisućljeća od kada je kao poruka poslan, do danas kada se kao pouka prima. Njegova jezična komponenta vježba analizu i sintezu, a proučavanje zvuka i ritma, tvorbe oblika i zakonitosti rečenice osnažuje istraživačke sposobnosti nudeći u istim riječima mnoštvo varijanti točnog razumijevanja.
Osim toga, očitavanje sadržaja književnih djela i njegova integracija u vremenski, prostorni i društveni kontekst nužno potiče intelektualnu živost i odgaja kreativnu, slobodnu i aktivnu osobu. Čitanjem grčkih klasika učenik ulazi u prisnu komunikaciju s autorom koja ga osposobljava da ideje teksta implementira u vlastiti osobni razvoj i društveno djelovanje.
Osobito je važan i iznimno velik interdisciplinarni potencijal Grčkog jezika kao nastavnog predmeta. On se može razvijati u suradnji s hrvatskim jezikom i modernim jezicima kroz uočavanje jezičnih analogija i osobito leksičkih i etimoloških sličnosti. Još se više logosom grčkoga može oplemeniti ukupno razumijevanje hrvatske i svjetske književnosti. S jednakim uspjehom može se usmjeriti prema prirodoslovlju kao putokaz prema njegovu ishodištu i izvoru sve njegove terminologije ili primijeniti na dublje i potpunije razumijevanje društveno–humanističkih predmeta. Jednaki se potencijal može izraziti i projektnom nastavom u učionici i izvan nje te suradnjom s drugim obrazovnim i kulturnim ustanovama.
Za učenike u Republici Hrvatskoj dodir s epigrafskim spomenicima, artefaktima i drugim materijalnim ostacima grčke kulture na hrvatskoj obali Jadrana, od jonskih kolonija do bizantskih bazilika, otvara i spoznajni put prema širem shvaćanju vlastita identiteta. Tako grčki jezik, zajedno s latinskim duboko ukorijenjen u mediteranski civilizacijski krug, postaje gradivni element samospoznaje, naša polazišna i razlikovna točka u regionalnom, nacionalnom, europskom i globalnom kontekstu.
Slika 1. Mjesto Grčkog jezika u cjelokupnom kurikulumu
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnog predmeta Grčki jezik
Temeljni je cilj učenja grčkog jezika razumijevanje teksta koji je mjesto susreta jezičnih zakonitosti i civilizacijskih sadržaja. Da bi ga ostvario, učenik će:
1. razvijati sposobnost razumijevanja i prevođenja teksta, čime se povećava učenikova sposobnost analize i sinteze
2. ovladavati jezičnom strukturom grčkog jezika uz sposobnost prepoznavanja i povezivanja tih kategorija u hrvatskom i stranim jezicima; stjecanjem tih znanja učenik će razviti i sposobnost uočavanja i razumijevanja koncepta reda i analogije te međuovisnosti i varijabilnosti
3. usvajati vokabular i ovladavati leksičkim kompetencijama uz razumijevanje riječi grčkog podrijetla i njihove primjene, čime će razvijati sposobnost integracije odnosa sličnoga, različitoga i zajedničkoga
4. uočavati korelaciju između književnosti, civilizacije i kulture te međuovisnost društveno-političkog okružja i kulturne produkcije, a upoznavanjem vrijednosti grčkog naslijeđa na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini stjecat će sposobnost vrednovanja antičke baštine, čime će razvijati alate za kritičko sagledavanje kulturoloških fenomena i stvaranje kulturno-civilizacijskog identiteta
5. stjecati sposobnost razumijevanja sadašnjosti i oblikovanja budućnosti dijakronijskom komunikacijom, odnosno čitanjem tekstova i njihovih poruka unutar i izvan vremena kada su napisani čime će naučiti uočavati sličnosti i razlike u ljudskom djelovanju kroz vrijeme te trajnost ljudskih iskustava.
Tablični prikaz odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Grčki jezik
Učenje grčkog jezika realizira se postizanjem triju ciljeva na tekstualnoj razini, a iz svakog od njih proizlazi njegova kontekstualnost.
1.
t e k s t u a l n i
k o n t e k s t u a l n i
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
RAZUMIJEVANJE MORFOLOŠKE STRUKTURE
Ovladavanje morfološkim kategorijama unutar grčkog jezika.
Prepoznavanje tih kategorija u hrvatskom jeziku i stranim jezicima.
UOČAVANJE KONCEPTA REDA I RAZUMIJEVANJE ANALOGIJE I ANALIZE.
ANALIZA KONTEKSTA I OČITAVANJE IDEJA.
RAZUMIJEVANJE SINTAKTIČKE STRUKTURE
Shvaćanje sintaktičkih kategorija i prepoznavanje istih unutar grčke rečenice i teksta.
Uočavanje sličnosti i razlika sintaktičke strukture grčkog jezika s hrvatskim i stranim jezicima.
UOČAVANJE STRUKTURE MEĐUOVISNOSTI, VARIJABILNOSTI I SINTEZE.
USVAJANJE VOKABULARA
Ovladavanje leksičkim kompetencijama.
Razumijevanje etimologije riječi grčkoga podrijetla i njihova primjena.
INTEGRACIJA ODNOSA SLIČNOGA, RAZLIČITOGA I ZAJEDNIČKOGA.
2.
RAZUMIJEVANJE KORELACIJE KNJIŽEVNOST/CIVILIZA-CIJA/KULTURA
UOČAVANJE MEĐUOVISNOSTI DRUŠTVENO-POLITIČKOG OKRUŽENJA I KULTURNE PRODUKCIJE
Razumijevanje osnovnih značajki grčke kulture i civilizacije te njihova utjecaja na daljnji razvoj civilizacije.
RAZVOJ ALATA ZA KRITIČKO SAGLEDAVANJE KULTUROLOŠKIH FENOMENA.
USPOSTAVA ODNOSA: IDEJA/ČOVJEK/DJELO-VANJE.
VREDNOVANJE ANTIČKE BAŠTINE
Upoznavanje s vrijednostima grčkog naslijeđa na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.
STVARANJE KULTURNO-CIVILIZACIJSKOG IDENTITETA.
3.
DIJAKRONIJSKA KOMUNIKACIJA
RAZUMIJEVANJE I UOČAVANJE SLIČNOSTI I RAZLIKA U LJUDSKOM DJELOVANJU KROZ VRIJEME
Razumijevanje čitanih tekstova i poruka njihovih autora unutar i izvan vremena u kojem su napisani.
RAZUMIJEVANJE SADAŠNJOSTI I OBLIKOVANJE BUDUĆNOSTI.
UOČAVANJE TRAJNOSTI LJUDSKOG ISKUSTVA.
C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma Grčkog jezika
Opis domena
1. JEZIČNA PISMENOST
- Pravilno čitanje i pisanje.
- Vokabular – sustavno obogaćivanje fonda grčkih riječi, prepoznavanje grčkog korijena u riječima hrvatskog jezika i stranih jezika (etimologija).
- Gramatika – poznavanje osnova grčke fonologije, morfologije i sintakse.
2. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
- Analiza rečenice i teksta – sposobnost analize rečenice i teksta pokazuje razumijevanje grčkog jezika.
- Prijevod rečenice i teksta – sposobnost prijevoda rečenice i teksta pokazuje mogućnost izravne i neizravne komunikacije.
- Kontekstualizacija pročitanog i razumijevanje poruke teksta.
3. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
a) Građanin i društvo
- Podrijetlo i elementi građanstva, političkog ustroja i oblika vladavine.
- Razumijevanje današnjeg društvenog i političkog ustroja na nacionalnoj i globalnoj razini i njihovih korijena u grčkom društvu.
- Razumijevanje pojmova kao što su razum, obrazovanje, religija, odanost i pripadnost, njihove interakcije i važnosti u svim segmentima života.
b) Umjetnost, kultura i estetika
- Razumijevanje utjecaja grčke umjetnosti, kulture i estetike na kasnija razdoblja putem interpretacije tekstova i artefakata.
- Aktualiziranje antike u suvremenom svijetu.
- Razumijevanje utjecaja ljepote, ideala harmonije, kreativnosti grčke književnosti i umjetnosti na razvoj vrijednosti kulture.
c) Identitet i baština
- Grčki tragovi na tlu Hrvatske i Europe i njihov utjecaj na oblikovanje hrvatskoga i europskoga građanskog i nacionalnog identiteta (od antičke Grčke do danas).
Razrada domena
Učenje grčkog jezika oblikuje se oko tri okosnice: razumijevanje teksta, razumijevanje odnosa teksta i kulture u kojoj je nastao te razumijevanje dijakronijskih mijena recepcije teksta koje obuhvaćaju reinterpretaciju teksta i baštine u postklasičnom i suvremenom razdoblju. Te se okosnice isprepliću kroz tri domene učenja grčkog jezika – Jezičnu pismenost, Iskustvo teksta i komunikaciju te Civilizaciju i baštinu – odnosno tri područja kojima se učenik kreće proučavajući, učeći i sve se više približavajući konačnim ciljevima. Svi oni koji počnu učiti grčki jezik najprije će proći put od početnog dekodiranja potpuno nepoznatog pisma do tečnog čitanja i pisanja s razumijevanjem pročitanoga i napisanoga. S vremenom će otkrivati Sokrata i druge velike mislioce u kontekstu mjesta, vremena i najviše jezika, pratit će razvoj demokracije od Atene do danas ili pak poimanje domoljublja od Sparte do modernih vremena, uspoređivat će tadašnje i sadašnje političke govornike, spoznavati mit ne samo kao priču nego i kao poruku moralne vrijednosti koju su iz njega iščitavali stari Grci.
U domeni Jezična pismenost učenik nakon svladavanja pravilnog čitanja i pisanja uči o gramatičkoj strukturi grčkog jezika – vrste glasova, deklinacije, komparacije, konjugacije pa razne rečenične konstrukcije pomalo zauzimaju svoje mjesto i zajedno stvaraju logički red u umu mladog čovjeka. Razne vrste riječi poprimaju razumljiv oblik, rečenice od jednostavnih rastu prema sve složenijima, a fond poznatih riječi biva sve bogatiji. Osim znanja raznih gramatičkih i leksičkih oblika učenik stječe mogućnost i sposobnost spoznavanja sličnosti, različitosti i zajedničkih elemenata između grčkog i hrvatskog jezika te grčkog i drugih jezika.
Domena Iskustvo teksta i komunikacija jest nadogradnja prethodne. Učenik uči kako razumjeti i prevesti pročitani tekst. Analizom rečenice otkrit će njezinu unutarnju strukturu, shvatiti međusobnu povezanost riječi u rečenici i prepoznati poruku teksta. Učenik u ovoj domeni također uči da komunikacija nije samo razgovor dvoje ili više ljudi već da se komunicirati može na puno razina – izravno i neizravno, doslovno i metaforički, riječima i znakovima, govoreći, čitajući, pišući, šuteći, u sadašnjem trenutku, ali i otkrivajući poruke iz nekoga prošlog doba.
Posljednja domena Civilizacija i baština na temelju izvornih tekstova poučava razumijevanju i promišljanju o društvenim, religijskim, filozofskim i umjetničkim dosezima starih Grka te o njihovu utjecaju na razvoj kasnijih razdoblja sve do danas na području Hrvatske, Europe i svijeta. Promišljanje i djelovanje grčkoga čovjeka stvorili su temelj svijeta u kojem mi danas živimo, kao i mnogih, sad već prošlih svjetova – starog Rima, europske renesanse, razdoblja oblikovanja sustava parlamentarizma. Homerova Ilijada i Odiseja, Demostenovi govori, tragedije i komedije, Periklova Atena, grčke kolonije, Lumbardska psefizma, Eufrazijeva bazilika u Poreču ili bizantske povelje u Dubrovačkom arhivu jesu djelić jedne velike slagalice koja čini temelj zapadne civilizacije, čiji smo dio i kao društvo i kao pojedinci.
Slika 1. Grafički prikaz nastavnoga predmeta Grčki jezik od 7. razreda osnovne škole do 2. razreda klasične gimnazije za nastavljače, odnosno od 1. razreda klasične gimnazije do 3. razreda klasične gimnazije za početnike