Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GRČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Grčki jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Grčki jezik.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
-Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Grčki jezik objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
-Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Grčki jezik, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
-Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Grčki jezik, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasični su jezici riječ kroz vjekove. Oni posreduju ukupnost ljudskoga iskustva i duha drevnih civilizacija koje leže u temeljima hrvatske, europske i svjetske kulture. Učeći ih, osoba stječe uvid u unutarnju strukturu niza jezičnih, kulturnih, civilizacijskih i humanih fenomena. Stoga oni pozivaju na putovanje kroz povijest čovjekove težnje za učenjem i spoznajom. Učenik tako, što se više udubljuje u prošlost dobiva više alata za razumijevanje sadašnjosti i oblikovanje budućnosti. Oplemenjujući se čitanjem klasika, on razumijeva kulturnu raznolikost kao zajedničku baštinu ljudskog iskustva.
Premda je klasični grčki jezik dosegnuo vrhunac u V. stoljeću pr. Kr. u djelima filozofa, tragediografa i povjesničara, zbog bogatstva oblika i preciznosti izričaja, postao je univerzalnim jezikom ljudske misli u suptilnim osjećajima pjesnika, snazi govorničkog uvjerenja, neumoljivosti logike pojmova u filozofskom, teološkom i znanstvenom diskursu tijekom tromilenijskog razvoja. Stoga je polazišna točka učenja grčkog jezika uvijek tekst koji svježinom i dubinom misli s lakoćom svladava tisućljeća od kada je kao poruka poslan, do danas kada se kao pouka prima. Njegova jezična komponenta vježba analizu i sintezu, a proučavanje zvuka i ritma, tvorbe oblika i zakonitosti rečenice osnažuje istraživačke sposobnosti nudeći u istim riječima mnoštvo varijanti točnog razumijevanja.
Osim toga, očitavanje sadržaja književnih djela i njegova integracija u vremenski, prostorni i društveni kontekst nužno potiče intelektualnu živost i odgaja kreativnu, slobodnu i aktivnu osobu. Čitanjem grčkih klasika učenik ulazi u prisnu komunikaciju s autorom koja ga osposobljava da ideje teksta implementira u vlastiti osobni razvoj i društveno djelovanje.
Osobito je važan i iznimno velik interdisciplinarni potencijal Grčkog jezika kao nastavnog predmeta. On se može razvijati u suradnji s hrvatskim jezikom i modernim jezicima kroz uočavanje jezičnih analogija i osobito leksičkih i etimoloških sličnosti. Još se više logosom grčkoga može oplemeniti ukupno razumijevanje hrvatske i svjetske književnosti. S jednakim uspjehom može se usmjeriti prema prirodoslovlju kao putokaz prema njegovu ishodištu i izvoru sve njegove terminologije ili primijeniti na dublje i potpunije razumijevanje društveno–humanističkih predmeta. Jednaki se potencijal može izraziti i projektnom nastavom u učionici i izvan nje te suradnjom s drugim obrazovnim i kulturnim ustanovama.
Za učenike u Republici Hrvatskoj dodir s epigrafskim spomenicima, artefaktima i drugim materijalnim ostacima grčke kulture na hrvatskoj obali Jadrana, od jonskih kolonija do bizantskih bazilika, otvara i spoznajni put prema širem shvaćanju vlastita identiteta. Tako grčki jezik, zajedno s latinskim duboko ukorijenjen u mediteranski civilizacijski krug, postaje gradivni element samospoznaje, naša polazišna i razlikovna točka u regionalnom, nacionalnom, europskom i globalnom kontekstu.
Slika 1. Mjesto Grčkog jezika u cjelokupnom kurikulumu
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnog predmeta Grčki jezik
Temeljni je cilj učenja grčkog jezika razumijevanje teksta koji je mjesto susreta jezičnih zakonitosti i civilizacijskih sadržaja. Da bi ga ostvario, učenik će:
1. razvijati sposobnost razumijevanja i prevođenja teksta, čime se povećava učenikova sposobnost analize i sinteze
2. ovladavati jezičnom strukturom grčkog jezika uz sposobnost prepoznavanja i povezivanja tih kategorija u hrvatskom i stranim jezicima; stjecanjem tih znanja učenik će razviti i sposobnost uočavanja i razumijevanja koncepta reda i analogije te međuovisnosti i varijabilnosti
3. usvajati vokabular i ovladavati leksičkim kompetencijama uz razumijevanje riječi grčkog podrijetla i njihove primjene, čime će razvijati sposobnost integracije odnosa sličnoga, različitoga i zajedničkoga
4. uočavati korelaciju između književnosti, civilizacije i kulture te međuovisnost društveno-političkog okružja i kulturne produkcije, a upoznavanjem vrijednosti grčkog naslijeđa na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini stjecat će sposobnost vrednovanja antičke baštine, čime će razvijati alate za kritičko sagledavanje kulturoloških fenomena i stvaranje kulturno-civilizacijskog identiteta
5. stjecati sposobnost razumijevanja sadašnjosti i oblikovanja budućnosti dijakronijskom komunikacijom, odnosno čitanjem tekstova i njihovih poruka unutar i izvan vremena kada su napisani čime će naučiti uočavati sličnosti i razlike u ljudskom djelovanju kroz vrijeme te trajnost ljudskih iskustava.
Tablični prikaz odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Grčki jezik
Učenje grčkog jezika realizira se postizanjem triju ciljeva na tekstualnoj razini, a iz svakog od njih proizlazi njegova kontekstualnost.
1.
t e k s t u a l n i
k o n t e k s t u a l n i
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
RAZUMIJEVANJE MORFOLOŠKE STRUKTURE
Ovladavanje morfološkim kategorijama unutar grčkog jezika.
Prepoznavanje tih kategorija u hrvatskom jeziku i stranim jezicima.
UOČAVANJE KONCEPTA REDA I RAZUMIJEVANJE ANALOGIJE I ANALIZE.
ANALIZA KONTEKSTA I OČITAVANJE IDEJA.
RAZUMIJEVANJE SINTAKTIČKE STRUKTURE
Shvaćanje sintaktičkih kategorija i prepoznavanje istih unutar grčke rečenice i teksta.
Uočavanje sličnosti i razlika sintaktičke strukture grčkog jezika s hrvatskim i stranim jezicima.
UOČAVANJE STRUKTURE MEĐUOVISNOSTI, VARIJABILNOSTI I SINTEZE.
USVAJANJE VOKABULARA
Ovladavanje leksičkim kompetencijama.
Razumijevanje etimologije riječi grčkoga podrijetla i njihova primjena.
INTEGRACIJA ODNOSA SLIČNOGA, RAZLIČITOGA I ZAJEDNIČKOGA.
UOČAVANJE MEĐUOVISNOSTI DRUŠTVENO-POLITIČKOG OKRUŽENJA I KULTURNE PRODUKCIJE
Razumijevanje osnovnih značajki grčke kulture i civilizacije te njihova utjecaja na daljnji razvoj civilizacije.
RAZVOJ ALATA ZA KRITIČKO SAGLEDAVANJE KULTUROLOŠKIH FENOMENA.
USPOSTAVA ODNOSA: IDEJA/ČOVJEK/DJELO-VANJE.
VREDNOVANJE ANTIČKE BAŠTINE
Upoznavanje s vrijednostima grčkog naslijeđa na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.
STVARANJE KULTURNO-CIVILIZACIJSKOG IDENTITETA.
3.
DIJAKRONIJSKA KOMUNIKACIJA
RAZUMIJEVANJE I UOČAVANJE SLIČNOSTI I RAZLIKA U LJUDSKOM DJELOVANJU KROZ VRIJEME
Razumijevanje čitanih tekstova i poruka njihovih autora unutar i izvan vremena u kojem su napisani.
RAZUMIJEVANJE SADAŠNJOSTI I OBLIKOVANJE BUDUĆNOSTI.
UOČAVANJE TRAJNOSTI LJUDSKOG ISKUSTVA.
C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma Grčkog jezika
Opis domena
1. JEZIČNA PISMENOST
-Pravilno čitanje i pisanje.
-Vokabular – sustavno obogaćivanje fonda grčkih riječi, prepoznavanje grčkog korijena u riječima hrvatskog jezika i stranih jezika (etimologija).
-Gramatika – poznavanje osnova grčke fonologije, morfologije i sintakse.
2. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
-Analiza rečenice i teksta – sposobnost analize rečenice i teksta pokazuje razumijevanje grčkog jezika.
-Prijevod rečenice i teksta – sposobnost prijevoda rečenice i teksta pokazuje mogućnost izravne i neizravne komunikacije.
-Kontekstualizacija pročitanog i razumijevanje poruke teksta.
3. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
a) Građanin i društvo
-Podrijetlo i elementi građanstva, političkog ustroja i oblika vladavine.
-Razumijevanje današnjeg društvenog i političkog ustroja na nacionalnoj i globalnoj razini i njihovih korijena u grčkom društvu.
-Razumijevanje pojmova kao što su razum, obrazovanje, religija, odanost i pripadnost, njihove interakcije i važnosti u svim segmentima života.
b) Umjetnost, kultura i estetika
-Razumijevanje utjecaja grčke umjetnosti, kulture i estetike na kasnija razdoblja putem interpretacije tekstova i artefakata.
-Aktualiziranje antike u suvremenom svijetu.
-Razumijevanje utjecaja ljepote, ideala harmonije, kreativnosti grčke književnosti i umjetnosti na razvoj vrijednosti kulture.
c) Identitet i baština
-Grčki tragovi na tlu Hrvatske i Europe i njihov utjecaj na oblikovanje hrvatskoga i europskoga građanskog i nacionalnog identiteta (od antičke Grčke do danas).
Razrada domena
Učenje grčkog jezika oblikuje se oko tri okosnice: razumijevanje teksta, razumijevanje odnosa teksta i kulture u kojoj je nastao te razumijevanje dijakronijskih mijena recepcije teksta koje obuhvaćaju reinterpretaciju teksta i baštine u postklasičnom i suvremenom razdoblju. Te se okosnice isprepliću kroz tri domene učenja grčkog jezika – Jezičnu pismenost, Iskustvo teksta i komunikaciju te Civilizaciju i baštinu – odnosno tri područja kojima se učenik kreće proučavajući, učeći i sve se više približavajući konačnim ciljevima. Svi oni koji počnu učiti grčki jezik najprije će proći put od početnog dekodiranja potpuno nepoznatog pisma do tečnog čitanja i pisanja s razumijevanjem pročitanoga i napisanoga. S vremenom će otkrivati Sokrata i druge velike mislioce u kontekstu mjesta, vremena i najviše jezika, pratit će razvoj demokracije od Atene do danas ili pak poimanje domoljublja od Sparte do modernih vremena, uspoređivat će tadašnje i sadašnje političke govornike, spoznavati mit ne samo kao priču nego i kao poruku moralne vrijednosti koju su iz njega iščitavali stari Grci.
U domeni Jezična pismenost učenik nakon svladavanja pravilnog čitanja i pisanja uči o gramatičkoj strukturi grčkog jezika – vrste glasova, deklinacije, komparacije, konjugacije pa razne rečenične konstrukcije pomalo zauzimaju svoje mjesto i zajedno stvaraju logički red u umu mladog čovjeka. Razne vrste riječi poprimaju razumljiv oblik, rečenice od jednostavnih rastu prema sve složenijima, a fond poznatih riječi biva sve bogatiji. Osim znanja raznih gramatičkih i leksičkih oblika učenik stječe mogućnost i sposobnost spoznavanja sličnosti, različitosti i zajedničkih elemenata između grčkog i hrvatskog jezika te grčkog i drugih jezika.
Domena Iskustvo teksta i komunikacija jest nadogradnja prethodne. Učenik uči kako razumjeti i prevesti pročitani tekst. Analizom rečenice otkrit će njezinu unutarnju strukturu, shvatiti međusobnu povezanost riječi u rečenici i prepoznati poruku teksta. Učenik u ovoj domeni također uči da komunikacija nije samo razgovor dvoje ili više ljudi već da se komunicirati može na puno razina – izravno i neizravno, doslovno i metaforički, riječima i znakovima, govoreći, čitajući, pišući, šuteći, u sadašnjem trenutku, ali i otkrivajući poruke iz nekoga prošlog doba.
Posljednja domena Civilizacija i baština na temelju izvornih tekstova poučava razumijevanju i promišljanju o društvenim, religijskim, filozofskim i umjetničkim dosezima starih Grka te o njihovu utjecaju na razvoj kasnijih razdoblja sve do danas na području Hrvatske, Europe i svijeta. Promišljanje i djelovanje grčkoga čovjeka stvorili su temelj svijeta u kojem mi danas živimo, kao i mnogih, sad već prošlih svjetova – starog Rima, europske renesanse, razdoblja oblikovanja sustava parlamentarizma. Homerova Ilijada i Odiseja, Demostenovi govori, tragedije i komedije, Periklova Atena, grčke kolonije, Lumbardska psefizma, Eufrazijeva bazilika u Poreču ili bizantske povelje u Dubrovačkom arhivu jesu djelić jedne velike slagalice koja čini temelj zapadne civilizacije, čiji smo dio i kao društvo i kao pojedinci.
Slika 1. Grafički prikaz nastavnoga predmeta Grčki jezik od 7. razreda osnovne škole do 2. razreda klasične gimnazije za nastavljače, odnosno od 1. razreda klasične gimnazije do 3. razreda klasične gimnazije za početnike
Slika 2. Grafički prikaz nastavnoga predmeta Grčki jezik od 3. razreda klasične gimnazije do 4. razreda klasične gimnazije za nastavljače, odnosno za 4. razred klasične gimnazije za početnike
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Na svim razinama učenja, primjereno dobi učenika, teži se razvijanju interesa, pozitivnog stava i samopouzdanja pri ovladavanju jezičnim djelatnostima i njihovim međudjelovanjem u različitim situacijama kao i sposobnosti promišljanja o pisanim i govorenim tekstovima radi jačanja osobnih stavova, vrijednosti, identiteta i odgovornosti učenika.
Putem domena Jezične pismenosti, Iskustva teksta i komunikacije te Civilizacije i baštine učenici se upoznaju s različitim strategijama učenja i pristupima učenju te ih svrhovito primjenjuju, a domene se neprestano isprepliću i blisko su povezane. Težina tekstova (od jednostavnih rečenica i prilagođenog teksta do izvornih tekstova u različitim žanrovima iz različitih razdoblja) uvjetuje i napredak u stjecanju vještina, znanja i sposobnosti učenika. Vokabular, teme tekstova i civilizacijske teme moraju biti svrhovito isprepletene kako bi učenik dobio cjelovitu sliku o grčkom jeziku, civilizaciji, misli i naslijeđu. Ujedno, on time razvija temeljne kompetencije kroz različite oblike mišljenja, rada i korištenja alata te osobnog i socijalnog razvoja.
Osnovne škole - nastavljači (klasična gimnazija) (105+105+105+105+105+96)
Kurikulum grčkog jezika za učenike osnovnih škola i nastavljače u klasičnim gimnazijama zamišljen je kao cjelina organizirana u dva ciklusa. U manjem (osnovnoškolskom) ciklusu učenik na prilagođenim tekstovima prolazi spoznajni krug: svijet bogova – svijet ljudi – svijet umjetnosti – svijet postklasičnoga grčkog i grčke baštine u Hrvatskoj.
Isti spoznajni krug prolazi i učenik koji učenje grčkog jezika nastavlja u klasičnoj gimnaziji, ovaj put na izvornim tekstovima. Tako mu se svijet bogova i drevnih mitskih junaka otvara u djelima Homera i drugih epskih pjesnika. Svijetom ljudi vode ga historiografi i govornici. Uvid u svijet ljudske intime pružaju mu lirski pjesnici, a promišljanje o svim svjetovima – filozofi. Na kraju, zatvarajući krug, u svijet bogova vraća se slijedeći genij tragičkih pjesnika.
Osnovna škola Grčki jezik 7. razred – 105 sati godišnje
Na kraju prve godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GJ.A.7.1.
vlada pravilima čitanja, pisanja i naglašavanja.
Nabraja redom znakove grčkog alfabeta.
Prepoznaje i pravilno čita i piše grčki alfabet i pripadajuće znakove (naglasci, spiritusi i interpunkcijski znakovi).
Upotrebljava grčko pismo samostalno u čitanju i pisanju uz učiteljevu pomoć u naglašavanju te uz njegovu pomoć čita i piše grčke riječi.
OŠ GJ.A.7.2.
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
OŠ GJ.A.7.3.
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla koje susreće u svakodnevnom životu (npr. nazivi školskih predmeta).
Uz učiteljevu pomoć pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
I. i II. deklinacija, prezentska osnova (indikativ, imperfekt, infinitiv, imperativ u aktivu i mediopasivu glagoli na –ωi biti) te osobne i posvojne zamjenice i αὐτός
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GJ.B.7.1.
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
OŠ GJ.B.7.2. razumije i objašnjava prilagođeni grčki tekst
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu ili prilagođeni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenoga grčkog teksta.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke iz rečenice ili prilagođenoga grčkog teksta.
teme rečenica i prilagođenih tekstova su povezane s mitologijom
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se prilagođeni tekstovi koji tematiziraju kozmogoniju, teogoniju, 12 olimpskih bogova i druge mitove i basne po izboru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GJ.C.7.1.
imenuje pojmove vezane uz grčki panteon.
Prepoznaje i opisuje grčke bogove i njima posvećene atribute, simbole i građevine.
Nabraja olimpska božanstva i njima posvećene atribute, simbole i građevine.
OŠ GJ.C.7.2.
komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim etičkim vrijednostima međuljudskih odnosa na temelju grčkih mitova.
Uočava temelje i vrijednosti obiteljskih odnosa.
Tumači odnos pojedinac – zajednica.
Uočava i komentira društveno neprihvatljiva ponašanja.
Definira obiteljske odnose, odnos pojedinac-zajednica te društveno neprihvatljiva ponašanja.
OŠ GJ.C.7.3.
opisuje događaje i područja u hrvatskoj povezane s grčkom civilizacijom i mitologijom.
Navodi i povezuje područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Imenuje i smješta na zemljopisnoj karti područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
kozmogonija, teogonija, 12 olimpskih bogova i drugi mitovi i basne po izboru učitelja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme o područjima i lokalitetima u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima povezuju se s obrađenim prilagođenim tekstovima (npr. Apsirtidi, Jantarni put)
Osnovna škola Grčki jezik 8. razred – 105 sati godišnje
Na kraju druge godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GJ.A.8.1.
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavne i složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje i izdvaja složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz učiteljevu pomoć grupira jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose te uz pomoć učitelja izdvaja neke složene gramatičke oblike i njihove odnose.
OŠ GJ.A.8.2.
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla koje susreće u svakodnevnom životu.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
III. deklinacija, particip prezentske osnove, oblici prezentske osnove /indikativ, imperfekt, infinitiv, imperativ u aktivu i mediopasivu/ stegnutih glagola i glagola na –μι
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
uvode se ostali glagolski oblici u tekstove uz komentar, na razini prepoznavanja oblika i značenja;gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GJ.B.8.1.
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz učiteljevu pomoć određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
OŠ GJ.B.8.2.
razumije i objašnjava prilagođeni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu ili prilagođeni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenog grčkog teksta.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke iz rečenice ili prilagođenoga grčkog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
teme rečenica i prilagođenih tekstova obrađuju živote poznatih osoba iz grčke povijesti
čitaju se rečenice i prilagođeni tekstovi koji obrađuju priče o poznatim junacima iz Homerovih epova i poznatim ljudima iz grčke povijesti (vojskovođe, političari, književnici, filozofi...) prema izboru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GJ.C.8.1.
komentira, diskutira i zaključuje o vrijednostima građanskih i ljudskih vrlina i mana na temelju priča o grčkim junacima i znamenitim ljudima.
Nabraja i opisuje grčke junake i znamenite ljude.
Istražuje temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti, identiteta.
Tumači odnos pojedinac – zajednica.
Uočava i komentira ljudske i građanske vrline i mane.
Opisuje osnovne značajke grčkih junaka i znamenitih ljudi te definira pojmove domoljublja, građanstva, identiteta, junaštva.
OŠ GJ.C.8.2.
opisuje događaje i područja u hrvatskoj povezane s grčkom civilizacijom i mitologijom.
Navodi i povezuje područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Imenuje i smješta na zemljopisnoj karti područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
priče iz Homerovih epova, životopisi poznatih osoba iz grčke povijesti
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
teme o područjima i lokalitetima u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima povezuju se s obrađenima u prilagođenim tekstovima (Odisej)
Klasična gimnazija(nastavljači) Grčki jezik 1. razred – 105 sati godišnje
Na kraju treće godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.A.1.1.
pravilno skandira pjesničke metre.
Prepoznaje kvantitetu slogova,
Navodi osnovne stope,
Definira osnovna pravila prozodije.
Na temelju sheme i forme teksta prepoznaje pjesničke metre.
Oblikuje metričku shemu i pravilno skandira pjesničke metre.
Prepoznaje kvantitetu slogova, uz pomoć učitelja oblikuje metričku shemu te skandira poznate stihove.
SŠ (1) GJ.A.1.2.
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih uz učiteljevu pomoć prepoznaje unutar poznatog teksta.
SŠ (1) GJ.A.1.3.
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
ostale zamjenice, komparacija, futurska osnova / indikativ, infinitiv, particip / i aorisna osnova / indikativ, infinitiv, imperativ, particip /aktivna, medijalna i pasivna, nepravilna komparacija;daktilski heksametar
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
uvode se ostali glagolski oblici u tekstove uz komentar, na razini prepoznavanja oblika i značenja;gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.B.1.1.
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz učiteljevu pomoć određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠ (1) GJ.B.1.2.
izdvaja i analizira osobitosti Homerova jezika i stila.
Navodi, grupira i opisuje značajke epskog pjesništva (usmena književnost) i Homerova jezika (stalni epiteti, formule).
Uočava i izdvaja značajke epskog pjesništva i Homerova jezika.
SŠ (1) GJ.B.1.3.
razumije i objašnjava prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu, prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice, prilagođenog i/ili izvornog grčkog teksta.
Čitanjem teksta razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi te
Izdvaja bitne podatke iz rečenice, prilagođenog i/ili izvornog grčkog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme prilagođenih i izvornih tekstova su iz grčke epike
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
obrađuju se Homerovi epovi prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.C.1.1.
nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz grčki narod i jezik.
Imenuje, opisuje i uspoređuje grčka plemena, pokrajine, dijalekte i organiziranu religiju (svetkovine i svetišta).
Uočava važnost humanističkih vrijednosti, prihvaćanja različitosti te razvija osjećaj odgovornosti.
Uz pomoć učitelja smješta grčka plemena, pokrajine, dijalekte i svetišta u vremenu i prostoru te uočava važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanja različitosti.
SŠ (1) GJ.C.1.2.
komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim značajkama mikenske i minojske kulture.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezane uz mikensku i minojsku kulturu.
Prepoznaje i uspoređuje osnovne materijalne ostatke i artefakte mikenske i minojske kulture.
Povezuje i kreativno se služi mitskim, umjetničkim i povijesnim izvorima vezanim uz mikensku i minojsku kulturu.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezane uz mikensku i minojsku kulturu. Razlikuje mit i povijesni izvor te uz učiteljevu pomoć prepoznaje osnovne materijalne ostatke i artefakte mikenske i minojske kulture.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se ulomci Homerovih epova u prijevodu i proučavaju sesekundarni izvori o Homeru i njegovim djelima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
proučava se razdoblje mikenske i minojske kulture te povezuje s Homerovim epovima
Klasična gimnazija(nastavljači) Grčki jezik 2. razred – 105 sati godišnje
Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.A.2.1.
pravilno skandira pjesničke metre.
Na temelju sheme i forme teksta prepoznaje te pravilno skandira različite lirske metre (elegijski distih, alkejsku i sapfičku strofu).
Prepoznaje lirski metar na temelju forme teksta i sheme, uz pomoć učitelja oblikuje metričku shemu te uz njegovu pomoć skandira poznate stihove pisane u lirskom metru.
SŠ (1) GJ.A.2.2.
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih uz učiteljevu pomoć prepoznaje unutar poznatog teksta.
SŠ (1) GJ.A.2.3.
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
složeniji morfološki oblici, participi i infinitivi svih vremena uz stalnu primjenu na izvornom tekstu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
uvode se složeniji sintaktički oblici uz obavezan komentar učitelja na razini prepoznavanja;lirski metri na razini prepoznavanja
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.B.2.1.
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz učiteljevu pomoć određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠ(1) GJ.B.2.2.
izdvaja, opisuje i ujedinjuje osnovne značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Navodi, grupira i opisuje značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Uočava i rabi osnovne stilske postupke grčke retorike.
Kreativno rabi znanja o retorici oblikujući govor na zadanu temu.
Uočava i izdvaja značajke historiografije, retorike i lirske poezije na izvornom tekstu te uočava stilske postupke grčke retorike.
Uz smjernice oblikuje kraći govor na temu iz svakodnevnog života.
SŠ (1) GJ.B.2.3.
razumije i objašnjava izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga grčkog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga grčkog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastito mišljenje o pročitanom tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
izvorni tekstovi grčkih liričara, historiografa i govornika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se ulomci djela Sapfo, Alkeja, Ksenofonta, Herodota, Demostena prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.C.2.1.
nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz grčku povijest.
Imenuje, opisuje i uspoređuje polise, glavne povijesne događaje i ljude.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezane uz ključne povijesne događaje.
Uočava sličnosti i razlike među polisima te uspoređuje sa sadašnjim vremenom.
Opisuje polise i ključne povijesne događaje te ih smješta u prostoru i vremenu.
SŠ(1) GJ.C.2.2.
komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim pojmovima vezanima uz državno uređenje i vladavinu.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz državno uređenje, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme.
Povezuje sadržaje vezane uz grčku povijest i državno uređenje koristeći se vlastitom kreativnosti i iskazujući vlastita stajališta.
Prepoznaje i uspoređuje različita državna uređenja, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji iz sekundarnih izvora o grčkoj povijesti i politici
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se ulomci grčkih lirskih pjesnika te historiografa i govornika u prijevodu, usporedba grčkih autora s autorima kasnijih razdoblja kao i njihov utjecaj na te autore
Klasična gimnazija(nastavljači) Grčki jezik 3. razred – 105 sati godišnje
Na kraju pete godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.A.3.1.
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz učiteljevu pomoć uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sistematizacija sadržaja obrađenih prethodnih godina
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
radi se na obogaćivanju učenikovog vokabulara grčkih riječi kao i grecizama u hrvatskom jeziku i drugim stranim jezicima
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.B.3.1.
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠ(1) GJ.B.3.2.
uočava i povezuje značajke jezika i stila grčke drame i filozofije.
Navodi, grupira i opisuje značajke jezika i stila grčke drame i filoz ofije.
Uočava i izdvaja značajke grčke drame i filozofije.
SŠ (1) GJ.B.3.3.
razumije i objašnjava izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga grčkog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga grčkog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
izvorni tekstovi grčkih dramskih i filozofskih pisaca
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se ulomci djela Eshila, Sofokla, Euripida, Platona, Heraklita, Demokrita prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.C.3.1.
nabraja, smješta, povezuje te zaključuje o pojmovima vezanima uz grčko kazalište i filozofske škole.
Imenuje, opisuje i uspoređuje grčke drame, tragediografe i komediografe, filozofe i filozofske škole.
Smješta u prostor i vrijeme autore drama, filozofe i pripadnike filozofskih škola.
Povezuje i ujedinjuje pojmove vezane uz grčko kazalište i filozofske škole služeći se vlastitom kreativnosti i iskazujući vlastite stavove.
Samostalno imenuje grčke tragedije i komedije te uz pomoć učitelja opisuje radnju grčkih drama i osnovne značajke filozofskih škola iznoseći vlastito mišljenje o pročitanom tekstu.
SŠ(1) GJ.C.3.2.
imenuje, opisuje i uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja.
Prikazuje i vrednuje tehnološke i medijske aspekte prenošenja znanja.
Uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i podučavanja.
SŠ(1) GJ.C.3.3.
sažima, uspoređuje i objašnjava tijek i posebnosti grčke književne povijesti.
Smješta u prostor i vrijeme ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti.
Razlikuje, uspoređuje i okuplja autore po žanrovima.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i razlikuje ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji iz sekundarnih izvora o grčkoj drami i filozofiji
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se ulomci grčkih dramskih i filozofskih pisaca u prijevodu, usporedba grčkih autora s autorima kasnijih razdoblja kao i njihov utjecaj na te autore;
Klasična gimnazija(nastavljači) Grčki jezik 4. razred – 96 sati godišnje
Na kraju šeste godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.A.4.1.
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkoga podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sistematizacija sadržaja obrađenih prethodnih godina
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
radi se na obogaćivanju učenikovog vokabulara grčkih riječi kao i grecizama u hrvatskom jeziku i drugim stranim jezicima
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.B.4.1.
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta .
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠ(1) GJ.B.4.2.
uočava i izdvaja značajke jezika u helenizmu i postklasičnom razdoblju.
Navodi, grupira i opisuje značajke u helenizmu i postklasičnom razdoblju.
Uočava i izdvaja značajke u helenizmu i postklasičnom razdoblju.
SŠ (1) GJ.B.4.3.
razumije i objašnjava izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga grčkog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga grčkog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitajuse izvorni tekstovi povezani s razdobljem helenizma i postklasičnim grčkim jezikom
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
čitaju se biblijski tekstovi, ulomci iz djela Apolonija Rođanina, Teokrita, Polibija, Plutarha, Diogena Laertija i drugih autora prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.C.4.1.
nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz helenizam i postklasično razdoblje.
Smješta u prostor i vrijeme autore i djela helenizma i postklasičnog razdoblja.
Prepoznaje i uspoređuje autore i djela helenizma i postklasičnog razdoblja.
SŠ(1) GJ.C.4.2.
komentira, diskutira i zaključuje o pojmovima vezanima uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju.
Povezuje i grupira pojmove vezane uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju.
Samostalno izlaže, dramatizira i/ili izrađuje prikaz odabrane teme iz književnosti kulture i civilizacije.
Uspoređuje različite ideje, stavove i vrijednosti te kritički promatra stereotipe i predrasude o različitim kulturama.
Uspoređuje pojmove vezane uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju, različite ideje, stavove i vrijednosti.
Uz učiteljevo vodstvo izlaže, dramatizira i/ili izrađuje prikaz odabrane teme iz književnosti kulture i civilizacije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
u prvom polugodištu se čitajuprijevodi autora iz razdoblja helenizma i postklasičnog grčkog jezika te se obrađuju povezani sekundarni izvori
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pričemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja;
u drugom polugodištu se radi sinteza i/ili refleksija na cjelokupno učenje grčkog jezika kroz projektnu nastavu (odabir tema, metoda i način obrade potpuno su prepušteni učiteljevu izboru)
Kurikulum početnog učenja grčkog jezika u klasičnim gimnazijama u početku je usmjeren stjecanju i razvijanju jezičnih kompetencija na prilagođenim tekstovima. Zatim, radom na izvornim tekstovima, učenik prolazi spoznajni krug: svijet bogova – svijet ljudi – svijet umjetnosti – svijet postklasičnoga grčkog i grčke baštine u hrvatskoj. Svijet bogova i drevnih mitskih junaka otvara mu se u djelima Homera i drugih epskih pjesnika. Svijetom ljudi vode ga historiografi i govornici. Uvid u svijet ljudske intime pružaju mu lirski pjesnici, a promišljanje o svim svjetovima filozofi. Na kraju, zatvarajući krug, u svijet bogova vraća se slijedeći genij tragičkih pjesnika.
Klasična gimnazija(početnici) Grčki jezik1. razred – 105 sati godišnje
Na kraju prve godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.A.1.1.
vlada pravilima čitanja, pisanja i naglašavanja.
Nabraja redom znakove grčkog alfabeta.
Prepoznaje i pravilno čita i piše grčki alfabet i pripadajuće znakove (naglasci, spiritusi i interpunkcijski znakovi).
Primjenjuje i upotrebljava pravila čitanja i pisanja.
Upotrebljava grčko pismo samostalno u čitanju i pisanju uz pomoć učitelja u naglašavanju te uz njegovu pomoć čita i piše grčke riječi.
SŠ (2) GJ.A.1.2.
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose te prepoznaje i izdvaja neke složene gramatičke oblike.
Definira, opisuje i tvori jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje i izdvaja neke složene gramatičke oblike.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose te izdvaja neke složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose uz učiteljevu pomoć.
SŠ (2) GJ.A.1.3.
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova.
Koristi se samostalno rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
I., II. i III. deklinacija, prezentska osnova (bez konj. i opt.) u aktivu i mediopasivu
teme rečenica i prilagođenih tekstova su povezane s mitologijom
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se prilagođeni tekstovi koji tematiziraju kozmogoniju, teogoniju, 12 olimpskihbogova i druge mitove i basne premaodabiru učitelja;
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.C.1.1.
imenuje i objašnjava činjenice i pojmove vezane uz povijest grčkog naroda i jezika u vremenu i prostoru.
Imenuje, opisuje i uspoređuje grčka plemena, pokrajine, dijalekte i organiziranu religiju (svetkovine i svetišta).
Procjenjuje važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanja različitosti.
Uz pomoć učitelja smješta grčka plemena, pokrajine, dijalekte i svetišta u vremenu i prostoru te prepoznaje važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanja različitosti.
SŠ(2) GJ.C.1.2.
opisuje, objašnjava, komentira i vrednuje temeljne pojmove grčke mitologije (bogovi).
Navodi, opisuje i razlikuje bogove grčkog panteona, prepričava mitove o postanku svijeta i bogova.
Povezuje i vrednuje umjetničke i povijesne izvore vezane uz mitologiju.
Opisuje bogove grčkog panteona, njihova obilježja i rimske ekvivalente te samostalno prepoznaje umjetničke prikaze povezane s mitologijom.
SŠ (2) GJ.C.1.3.
opisuje događaje i područja u hrvatskoj povezane s grčkom civilizacijom i mitologijom.
Navodi i povezuje područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Imenuje i smješta na zemljopisnoj karti područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
kozmogonija, teogonija, 12 olimpskih bogova i drugi mitovi i basne po izboru učitelja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme o područjima i lokalitetima u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima povezuju se s obrađenim prilagođenim tekstovima;
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pričemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja
Klasična gimnazija(početnici) Grčki jezik2. razred – 105 sati godišnje
Na kraju druge godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.A.2.1.
pravilno skandira daktilski heksametar.
Prepoznaje kvantitetu slogova.
Navodi osnovne stope.
Definira osnovna pravila prozodije.
Oblikuje metričku shemu i pravilno skandira daktilski heksametar.
Prepoznaje kvantitetu slogova, uz pomoć učitelja oblikuje metričku shemu te skandira poznate stihove pisane u daktilskom heksametru
SŠ (2) GJ.A.2.2.
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složene i složenije gramatičke i sintaktičke oblike riječi.
Definira, opisuje i tvori složene i složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složene i složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Objašnjava složene i složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih uz pomoć učitelja prepoznaje unutar poznatog teksta.
SŠ (2) GJ.A.2.3.
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz učiteljevu pomoć uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
zamjenice i oblici futurske, aorisne i pasivne osnove (bez konj. i opt.)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
uvode se ostali gramatički sadržaji u tekstove uz komentar, na razini prepoznavanja oblika i značenja;
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.B.2.1.
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenicama.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz učiteljevu pomoć određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠ(2) GJ.B.2.2.
izdvaja i analizira osobitosti Homerova jezika i stila.
Navodi, grupira i opisuje značajke epskog pjesništva (usmena književnost) i Homerova jezika (stalni epiteti, formule).
Uočava i izdvaja značajke epskog pjesništva i Homerova jezika.
SŠ (2) GJ.B.2.3.
razumije i objašnjava prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu iz prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice, prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta.
Čitanjem teksta razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz rečenice, prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme prilagođenih i izvornih tekstova su iz grčke epike
čitaju se rečenice te prilagođeni i/ili izvorni tekstovi koji obrađuju priče o poznatim junacima iz Homerovih epova prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.C.2.1.
opisuje, objašnjava, komentira i vrednuje temeljne pojmove grčke mitologije (junaci).
Navodi, opisuje i razlikuje grčke junake.
Prepričava mitove povezane s grčkim junacima.
Povezuje i vrednuje umjetničke i povijesne izvore vezane uz mitologiju.
Opisuje junake grčkih mitova i samostalno prepoznaje umjetničke prikaze povezane s mitologijom.
SŠ(2) GJ.C.2.2.
komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim karakteristikama mikenske i minojske kulture.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezana uz mikensku i minojsku kulturu.
Prepoznaje i uspoređuje osnovne materijalne ostatke i artefakte mikenske i minojske kulture.
Povezuje i kreativno koristi mitske, umjetničke i povijesne izvore vezane uz mikensku i minojsku kulturu.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezana uz mikensku i minojsku kulturu. Razlikuje mit i povijesni izvor te uz pomoć učitelja prepoznaje osnovne materijalne ostatke i artefakte mikenske i minojske kulture.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se ulomci Homerovih epova u prijevodu i proučavaju se sekundarni izvori o Homeru i njegovim djelima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
proučava se razdoblje mikenske i minojske kulture te povezuje s Homerovim epovima;teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja
Klasična gimnazija(početnici) Grčki jezik3. razred – 105 sati godišnje
Na kraju treće godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.A.3.1.
pravilno skandira lirske metre.
Na temelju sheme i forme teksta prepoznaje te pravilno skandira različite lirske metre (elegijski distih, alkejsku i sapfičku strofu).
Prepoznaje lirski metar na temelju forme teksta i sheme, uz pomoć učitelja oblikuje metričku shemu te uz njegovu pomoć skandira poznate stihove pisane u lirskom metru.
SŠ (2) GJ.A.3.2.
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih uz učiteljevu pomoć prepoznaje unutar poznatog teksta.
SŠ (2) GJ.A.3.3.
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
komparacija pridjeva, brojevi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
konjunktivi, optativi i perfektna osnova na razini prepoznavanja oblika i značenja;
lirski metri na razini prepoznavanjagramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.B.3.1.
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenicama.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠ(2) GJ.B.3.2.
izdvaja i opisuje osnovne značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Navodi, grupira i opisuje značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Primjenjuje stilske postupke grčke retorike.
Kreativno rabi znanja o retorici oblikujući govor na zadanu temu.
Uočava i izdvaja značajke historiografije, retorike i lirske poezije na izvornom tekstu, te uz učiteljeve smjernice oblikuje kraći govor na temu iz svakodnevnog života.
SŠ (2) GJ.B.3.3.
razumije i objašnjava izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga grčkog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga grčkog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
izvorni tekstovi grčkih liričara, historiografa i govornika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se ulomci Sapfo, Alkeja, Ksenofonta, Herodota, Demostena prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.C.3.1.
nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz grčku povijest.
Imenuje, opisuje i uspoređuje polise, glavne povijesne događaje i ljude.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezane uz glavne povijesne događaje.
Uočava sličnosti i razlike među polisima te ih uspoređuje sa sadašnjim vremenom.
Opisuje polise i ključne povijesne događaje te ih smješta u prostoru i vremenu.
SŠ(2) GJ.C.3.2.
komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim pojmovima vezanima uz državno uređenje i vladavinu.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz državno uređenje, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme.
Povezuje sadržaje vezane uz grčku povijest i državno uređenje koristeći kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Prepoznaje i uspoređuje različita državna uređenja, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji iz sekundarnih izvora o grčkoj povijesti i politici
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
ulomci grčkih lirskih pjesnika te historiografa i govornika u prijevodu, usporedba grčkih autora s autorima kasnijih razdoblja kao i njihov utjecaj na te autore
Klasična gimnazija(početnici) Grčki jezik4. razred – 96 sati godišnje
Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.A.4.1.
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz učiteljevu pomoć uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sistematizacija sadržaja obrađenih prethodnih godina
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
radi se na obogaćivanju učenikovog vokabulara grčkih riječi kao i grecizama u hrvatskom jeziku i drugim stranim jezicima
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.B.4.1.
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenicama.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠ(2) GJ.B.4.2.
uočava i povezuje značajke jezika i stila grčke drame i filozofije.
Navodi, grupira i opisuje značajke jezika i stila grčke drame i filozofije.
Uočava i izdvaja značajke grčke drame i filozofije.
SŠ (2) GJ.B.4.3.
razumije i objašnjava izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga grčkog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga grčkog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
izvorni tekstovi grčkih dramskih i filozofskih pisaca
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se ulomci djela Eshila, Sofokla, Euripida, Platona, Heraklita, Demokrita prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.C.4.1.
nabraja, smješta, povezuje te zaključuje o pojmovima vezanima uz grčko kazalište i filozofske škole.
Imenuje, opisuje i uspoređuje grčke drame, tragediografe i komediografe, filozofe i filozofske škole.
Smješta u prostor i vrijeme autore drama, filozofe i pripadnike filozofskih škola.
Povezuje i grupira pojmove vezane uz grčko kazalište i filozofske škole koristeći vlastitu kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Samostalno imenuje grčke tragedije i komedije te uz učiteljevu pomoć opisuje radnju grčkih drama i osnovne značajke filozofskih škola iznoseći vlastite stavove o pročitanom tekstu.
SŠ(2) GJ.C.4.2.
imenuje, opisuje i uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i podučavanja.
Prikazuje i vrednuje tehnološke i medijske aspekte prenošenja znanja.
Uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja.
SŠ(2) GJ.C.4.3.
sažima, uspoređuje i objašnjava tijek i posebnosti grčke književne povijesti
Smješta u prostor i vrijeme ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti.
Razlikuje, uspoređuje i povezuje autore po žanrovima.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i razlikuje ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji iz sekundarnih izvora o grčkoj drami i filozofiji
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
ulomci grčkih dramskih i filozofskih pisaca u prijevodu, usporedba grčkih autora s autorima kasnijih razdoblja kao i njihov utjecaj na te autore;
u drugom polugodištu radi se sinteza i/ili refleksija na cjelokupno učenje grčkog jezika s pomoću projektne nastave (odabir tema, metoda i način obrade potpuno su prepušteni učiteljevu izboru)
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Iako su klasični jezici sastavni dio jezično-komunikacijskog područja, tematski i sadržajno brojne su njihove poveznice sa svim odgojno-obrazovnim područjima, osobito s društveno-humanističkim. Grčka književna predaja u širem smislu rodno je mjesto filozofije, historiografije, političke, društvene i kulturne teorije, psihologije itd. Na grčkom se tlu pojedinac prvi put emancipirao od kolektiva, racionalno promišljanje svijeta suprotstavilo se mitskom poimanju zbilje, a demokracija kao forma društvenog ustroja proživjela je svoje djetinjstvo. U rimskom kontekstu, s druge strane, zaživjela je prva poznata globalizacija i nema tog segmenta društvenog i misaonog života čovjeka koji nije obilježen latinskim jezikom i baštinom moćne civilizacije koja je njime govorila i pisala. Posvemašnju prisutnost termina podrijetlom iz klasičnih jezika u svim disciplinama zapadne i globalne znanosti, tehnike i umjetnosti nije potrebno posebno isticati. Isto se odnosi i na tjelesno-zdravstveno područje.
Stoga klasični jezici mogu sudjelovati u svih šest međupredmetnih tema predviđenih i opisanih u ONK-u.
Široko obrazovanje stvara samopouzdanog i odgovornog čovjeka. Što je više takvih ljudi, i zajednica u kojoj žive postaje čvršća, sigurnija i ugodnija. Učenjem klasičnih jezika i njihovih civilizacijskih sadržaja učenik gradi temelje na kojima će izrasti u mladog čovjeka koji promišlja svijet u kojem živi crpeći iz spoznaja o svjetovima koji su mu prethodili, odgovornog u svojim postupcima i svjesnog da se samo poštovanjem prema drugima dolazi do poštovanja prema sebi. Veliki antički govornici i mislioci do danas su uzor umijeća pristojnog, razumljivog i argumentiranoga javnog govorenja te tolerantnog i smirenog slušanja, a tolerantna i argumentirana komunikacija zalog je stvaranja uspješnog društva.
Učenje klasičnih jezika čiji su izvorni govornici učeniku nedostupni stvara kod njega sposobnost prilagodbe na posve netipičnu jezičnu situaciju. On bi trebao razviti novu strategiju za upravljanje i organizaciju vlastita učenja, slikovito rečeno arhivsku mrežu primjenjivu u usvajanju svih odgojno-obrazovnih područja, služeći se pritom svim tradicionalnim i suvremenim izvorima znanja. Tako oblikovana sposobnost razumijevanja odnosa u velikim i malim sustavima i kontekstualizacije novih sadržaja izvrsna je potka u cjeloživotnom učenju.
Informacijska tehnologija je neobično plodonosna upravo u slučaju relativno ograničenih korpusa kakav predstavlja očuvana grčka književna predaja. Mogućnosti njezine kreativne uporabe doslovno su neograničene, a brzina i preciznost koju ona donosi može znatno olakšati poučavanje i učenje. Klasična je filologija bila među prvim humanističkim disciplinama koja je bez predrasuda i kreativno krenula primjenjivati nove tehnologije i danas je među vodećim eksponentima tzv. digitalne humanistike.
S obzirom na to da je antička Grčka kolijevka koncepta građanstva i demokracije, a antički Rim tvorac pojma res publica, opravdano je očekivati da bi se podrobnim proučavanjem upravo tih kultura kod učenika mogao razviti senzibilitet prema građanskoj vrlini unutar DANAŠNJIH društava. Proučavanje oblika političke participacije u antičkoj Grčkoj i Rimu dobra je prilika učeniku za prepoznavanje analogija i različitosti u političkom ustroju svoje zajednice. Uočavanjem silnih razlika na području etike, religije, obiteljskih odnosa i pravnih normi učenik će lako dobiti poticaj za promišljanje o dominantnim modelima u suvremenom društvu.
Bogata antička baština u Hrvatskoj, dobrim dijelom nepoznata, ponekad zanemarena, a gotovo uvijek nedovoljno vrednovana i iskorištena, izvrstan je poligon za usavršavanje poduzetničkih vještina upravo u onim područjima koja su strateški i marketinški izazovna, kao što su poduzetništvo u kulturi i obrazovanju te osobito u kulturnom turizmu.
Koncept međuovisnosti tjelesnog i duševnog zdravlja nastao u Antici periodično biva ponovno otkrivan u različitim socioekonomskim kontekstima. Unutar klasičnih jezika danas se lako i iznimno funkcionalno ostvaruje kroz projekte vezane uz zdravstvenu kulturu i poticaj na refleksiju o estetskoj komponenti tjelesnog izgleda kao zrcala zdravlja duha. Isti je princip kao zlatni rez jednako lako primijeniti i na odnos čovjeka prema prirodi koja ga okružuje.
F. Učenje i poučavanje predmeta Grčki jezik
Znanje klasičnih jezika uključuje gramatičko, leksičko i civilizacijsko razumijevanje izvornog teksta i poruke koju on prenosi pa je za ostvarivanje cilja učenja potrebno redovno i kontinuirano učenje unutar svih domena. U procesu učenja i poučavanja središnje mjesto ima učenik, a učenje u kojem on ima mogućnost izbora i koje poštuje njegove individualne potrebe razvija motivaciju i time povećava kvalitetu učenja i konačni rezultat. Stoga, jezična pismenost treba se razvijati postupno, u skladu s mogućnosti učenika. To podrazumijeva sustavno praćenje napredovanja i stupnja usvojenosti kompetencija kod svakog učenika posebno. U sadržajnom smislu gramatički sadržaji nisu cilj učenja i poučavanja i ne trebaju biti sami sebi svrhom nego su uvijek u funkciji razumijevanja teksta. Tekstovi na izvornom jeziku prate propisane preporučene teme i civilizacijske sadržaje. U procesu učenja i poučavanja učenikova uloga je partnerska i on zajedno s učiteljem i prema učiteljevoj preporuci suodlučuje o sadržaju koji će se unutar propisanih domena obrađivati. Time se povećava učenikova odgovornost i potiče kritičko mišljenje. U modernom pristupu učenju i poučavanju klasičnih jezika učitelj je partner i moderator u procesu učenja. Učenike stalno prati i usmjerava, a prije svega jasno upućuje na cilj i očekivanja u svakom dijelu rada. To kod učenika razvija svijest o učenju, potiče motivaciju i samoprocjenu uspješnosti. Učenje i poučavanje u tom smislu treba biti manje predavačko, a više vođeno na način da se izborom različitih metoda pouke poštuju individualne mogućnosti učenika. Sadržaji se trebaju predstaviti na poticajan način uzimajući u obzir iskustva učenika kako bi se sadržaj približio i lakše razumio. Odgovornost učitelja je predstaviti učenicima dostupna pomagala, uputiti ih kako se njima mogu primjereno služiti i voditi učenje preporučujući provjerene izvore informacija. U suvremenom društvu učiteljeva je dužnost učenike stalno upozoravati na provjeravanje točnosti i pouzdanosti informacija i sadržaja do kojih dolaze posredstvom audiovizualne tehnologije, interneta i društvenih mreža. Učitelj je odgovoran za kontinuirano korigiranje i usmjeravanje u pravilnom korištenju stečenih znanja i primjeni naučenog u svakodnevnom životu i u različitim područjima ljudskog djelovanja.
U učenju i poučavanju klasičnih jezika preporučuje se korištenje šireg spektra materijala i izvora kao što su klasični udžbenici, čitanke, rječnici, gramatike, monografije, zatim latinski i grčki rukopisi, tekstovi na izvornom jeziku i književni prijevodi. Učenicima treba biti na raspolaganju upotreba svih oblika suvremene tehnologije radi uvježbavanja jezičnih sadržaja i obogaćivanja rječničkog fonda. Preporučuje se korištenje raspoloživih audiovizualnih sredstava i interaktivno učenje uz pomoć aplikacija, interneta i društvenih mreža i za svladavanje civilizacijskih ishoda kao i u područjima jezične pismenosti i komunikacije. Tekstovi na kojima se razvijaju komunikacijske kompetencije mogu biti prilagođeni i izvorni. Dodatno se uz čitanje na izvornom jeziku mogu izabirati ulomci klasičnih autora u prijevodu za samostalni rad učenika ili vođeno čitanje, no prijevodi se u poučavanju ne smiju koristiti kao zamjena za tekst na izvornom jeziku. U poglavlju Odgojno-obrazovni ishodi navedene su preporuke za gramatičke sadržaje, tekstove i civilizacijske teme za svaku pojedinu razinu učenja grčkog jezika. Ti se sadržaji i autori smatraju preporučenim minimumom, a učitelj ima slobodu te sadržaje proširiti i odrediti kojim će ih redoslijedom i u kojem opsegu obraditi. Kako bi se sadržaji kvalitetno obradili, preporučuje se komentiranje i kontekstualizacija pročitanog teksta i potkrijepa u vidu projektne nastave.
Učenje i poučavanje se može izvoditi u učionici i izvan nje. Prirodno okruženje za rad na tekstu je učionica, no to mogu biti i knjižnice i arhivi, muzeji i druga mjesta izvan škole koja raspolažu dokumentima pisanima grčkim jezikom. Izvođenje projektne nastave u suradnji s učiteljima drugih predmeta i/ili stručnjacima iz različitih srodnih područja iz drugih institucija vrlo je vrijedno za implementaciju stečenih znanja u širi društveni kontekst. Učenicima pomaže da bolje shvate sadržaj, omogućava produbljivanje određene teme i sagledavanje iz različitih kutova, potiče kreativnost i suradnju. Projektna i međupredmetna nastava u većoj se mjeri mogu izvoditi izvan učionice. Za bolje razumijevanje kulturno-civilizacijskih sadržaja, preporučuje se i terenska nastava koja obuhvaća obilazak kulturno-povijesnih znamenitosti i istraživački rad na terenu. Republika Hrvatska obiluje spomenicima grčke i rimske kulture koje učenici mogu obići i u neposrednom kontaktu steći cjelovit uvid u svoje kulturno naslijeđe.
Učenje i poučavanje klasičnih jezika bez obzira na to gdje se održava treba razvijati učenikove potencijale i učitelj treba težiti da u svakom učeniku prepozna u kojem se području lakše izražava te mu omogućiti da se razvije upravo u tom segmentu predmetnog učenja. Ako je učenik spretniji u jezičnim sadržajima, treba ga poticati da u toj domeni ostvari puni potencijal, a onog koji je više zainteresiran za civilizacijske sadržaje, treba usmjeriti k napredovanju u tom području.
U našem obrazovnom sustavu grčki jezik moguće je učiti od dvanaeste godine života u različitom opsegu i trajanju ovisno o programu škole. Do kraja školovanja grčki jezik moguće je učiti dvije, četiri ili šest godina. Bez obzira na godine učenja cjelokupno obrazovanje koncipirano je tako da daje osnovna znanja i vještine koje predstavljaju bazu za daljnju nadogradnju i cjeloživotno učenje. Pri planiranju učenja i poučavanja treba voditi računa o svim domenama jer je jezična pismenost preduvjet uspješnoj komunikaciji, a komunikacija na klasičnim jezicima nužno je dijakronijska pa podrazumijeva vladanje civilizacijskim, kulturnim i humanističkim područjem koje ti jezici posreduju. Stoga je potrebno u učenju i poučavanju posvetiti podjednako vrijeme svim domenama jer njihova cjelokupnost pridonosi razvoju pojedinca u pogledu individualnih stavova i kritičkog mišljenja, što ga odgaja u odgovornog člana zajednice.
U početnom učenju i učenju u kraćim programima preporučuje se usmjeriti dodatnu pozornost na osamostaljivanje u pravilnom korištenju dostupnih izvora kao što su rječnici i gramatike. Treba odvojiti posebno vrijeme za usvajanje i širenje vokabulara jer su korijeni klasičnih jezika u rječničkom fondu svih modernih jezika.
Učenje i poučavanje klasičnih jezika može biti organizirano u većim ili manjim skupinama. U razrednom odjelu učenje i poučavanje može se organizirati prema različitim tipovima zadataka unutar domena individualno, u paru, u manjim skupinama ili može raditi cijeli razred zajedno. Poželjno je poticati i međurazrednu i međugeneracijsku suradnju na projektima. Time se razvija timski duh, stariji mogu prenijeti svoja znanja u neposrednom kontaktu, a mlađi uče od starijih i stječu nova iskustva koja ih obogaćuju, oplemenjuju i pripremaju za život.
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
U sklopu učenja i poučavanja klasičnih jezika vrednovanje je integralni dio cjelokupnog procesa učenja i poučavanja. Vrednovanje nije samo sebi svrhom niti je ocjena igdje navedena kao ishod ili cilj učenja. Stoga je proces vrednovanja potrebno shvatiti kao mjerenje prolaznog vremena i koristan indikator učeniku i učitelju na putu ostvarivanja ishoda i postizanja ciljeva učenja. Bilo bi dobro da proces vrednovanja bude diskretan, neagresivan i transparentan, a poželjno da ocjena nikada ne bude ni nagrada ni kazna.
Vrednovanje mora biti temeljeno na odgojno obrazovnim ishodima. Osnovna svrha vrednovanja je procjena usvojenosti i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda koje smo isplanirali na početku odgojno-obrazovnog ciklusa. Vrednovanje je nadalje niz planiranih postupaka koji traju tijekom cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa. Proces vrednovanja se mora otvoriti prema učenicima prije svega jasnom prezentacijom kriterija i načina vrednovanja, a zatim kroz postupke formativnog vrednovanja razvijati kod njih sposobnost i odgovornost samovrednovanja i vrednovanja drugih.
Prilikom cjelokupnog nastavnog procesa treba imati na umu sljedeće:
-Osnovni cilj vrednovanja i procjene je učitelja informirati o trenutnoj realizaciji postavljenih ishoda, a učenika ohrabriti i motivirati da nastavi sa svojim procesom učenja.
-Vrednovanje i procjena su integralni dio poučavanja i učenja.
-Vrednovanje i procjena su uzročno-posljedično povezani s ishodima izvedbenog kurikuluma.
-Da bi mogao što objektivnije donositi odluke o učenju i napretku učenika, učitelj učenike procjenjuje i vrednuje u različitim situacijama, na različite načine i u različitom kontekstu.
-Učitelji i učenici su partneri u procesu vrednovanja i procjene.
Važno je da se dostatna pažnja posveti formativnom vrednovanju. Njegov je glavni cilj s jedne strane proces vrednovanja koristiti kao sredstvo i poticaj za učenje. Pri tome je najvažnije ogoliti proces učenja i učiniti ga razumljivim. U tom smislu zadatak je vrednovanja ZA učenje pružiti učeniku smjernice kako da za njega proces bude učinkovitiji i uspješniji. To znači najprije pružiti objektivnu analizu procesa učenja konkretnog učenika i zatim predložiti metode i strategije za njegovo poboljšanje. S druge strane i sam proces vrednovanje može se oblikovati kao učenje. Vrednovanje KAO učenje pretpostavlja uključivanje učenika u proces vrednovanja i razvoj njegovih sposobnosti da planira, kontrolira i upravlja svojim učenjem. Metode kojima se provodi ovaj tip vrednovanja su prije svega razgovor s učenikom, samovrednovanje, vršnjačko vrednovanje i slično.
Svaki je sat prigoda za formativno vrednovanje, na svakome satu se može uočiti stupanj usvojenosti ishoda i učeniku se može pružiti povratna informacija o snažnim i slabim točkama u njegovom učenju te mu se može pomoći razviti strategije za bolje i uspješnije učenje. Posve je jasno da su za ovaj segment vrednovanja ključne komunikacijske vještine i stvaranje pozitivnog razrednog ozračja te da se on može koristiti za snažan razvoj generičkih kompetencija.
Preporučene metode i načini formativnog vrednovanja su provođenje i praćenje domaćih zadaća, vođenje učeničke mape, savjetnički razgovori, ankete i sl.
Sve do sada opisane aktivnosti spadaju u takozvano formativno vrednovanje, dakle ono koje formira kod učenika sliku o onome što se od njega očekuje, kroz procjene i povratne informacije usmjerava proces učenja, aktivira ga u procesu vrednovanja i utječe na razvoj njegove odgovornosti za vlastito učenje i uspjeh.
Drugi je važan dio tzv. sumativno vrednovanje koje je brojčani iskaz usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda nakon određenog razdoblja učenja i poučavanja. U slučaju klasičnih jezika to u prvom redu znači da se vrednuje učenikova sposobnost kojom je u stanju unutar svakog pojedinog odgojno-obrazovnog ciklusa razumjeti i prevesti gramatički i leksički sve zahtjevniji tekst i napredovati u razumijevanju civilizacijskih fenomena sadržanih u njemu. Istodobno, osobito u višim ciklusima obrazovanja, potrebno je ispitivati napredak u interpretaciji teksta, njegovoj kontekstualizaciji unutar vremena kada je nastao, vremena prijenosa i sadašnjega trenutka čitanja.
Stoga su elementi/sastavnice vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda u klasičnim jezicima povezani s domenama iz kojih proizlaze, sljedeći:
RAZUMIJEVANJE JEZIKAI TEKSTA – ova sastavnica obuhvaća dvije domene Jezičnu pismenost i Iskustvo teksta i komunikaciju i mora biti sastavni dio vrednovanja na svim razinama učenja klasičnih jezika. U njoj se s jedne strane vrednuje usvojenost gramatičkih sadržaja i razumijevanje jezičnih zakonitosti, pravila čitanja i pisanja te usvojenost vokabulara. Vokabular kao iznimno važan element učenja klasičnih jezika na svim razinama pokazuje napredak učenika u usvajanju sve većeg opsega riječi kao i osnove lingvističkih zakonitosti i vještina. S druge strane ovom sastavnicom pratimo i napredak u razumijevanju, prevođenju i interpretaciji prilagođenog ili izvornog teksta, ovisno o razini učenja i tipu škole.U klasičnim gimnazijama (i višim razinama gimnazijskog učenja) kroz ovu sastavnicu vrednuje se i poznavanje povijesti književnosti i stila autora koji se obrađuju.
CIVILIZACIJA I BAŠTINA – iznimno je važna sastavnica u kojoj se vrednuju znanja o klasičnoj civilizaciji, njezinu utjecaju na kulturu kasnijih razdoblja te razumijevanje humanističkih fenomena iz nje proisteklih na svim razinama učenja. Osobito je važno unutar ove sastavnice vrednovati poznavanje antičke baštine u Hrvatskoj i odnos prema njezinoj vrijednosti.
RAD – sastavnica koja prati napredak učenika u smislu aktivnosti na satu, a uključuje izlaganje, predstavljanje, trud, inicijativu i pozitivan doprinos ozračju u učionici ili izvan nje, dakle aktivaciju učenika unutar svih procesa i metoda učenja i poučavanja kojima se ostvaruju ishodi nastave klasičnih jezika.
Načini sumativnog vrednovanja naučenog u nastavnom predmetu Latinski jezik su usmena i pisana provjera znanja.
Usvojenost gramatičkih sadržaja, vokabulara i sadržaja iz civilizacije i baštine ćemo u pravilu provjeravati usmenim putem. Treba naglasiti da usmena provjera ne znači nužno kod većine nas uvriježeno i uobičajeno ispitivanje učenika 1:1 (princip pitanje – odgovor). To je samo jedan od načina i on nikako ne smije biti jedini niti najčešći. Upravo kod usmenih provjera je važna kombinacija formativnog i sumativnog vrednovanja. Učenicima treba kontinuirano davati povratne informacije o našoj percepciji njihovog rada, znanja i napretka (formativno vrednovanje) i pri tom objašnjavati učenicima (i roditeljima!) na čemu je potrebno više raditi, koji sadržaji su svladani korektno te naglašavati važnost aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu. Usmena provjera je osim toga važna za razumijevanje jezika i teksta. Kad se ispituje pojedinačno, važno je da usmena provjera ne traje duže od nekoliko minuta i da traga za znanjem i razumijevanjem, a ne za pogreškama i neznanjem.
Pisana provjera znanja se koristi za provjeru razumijevanja jezika i teksta. Polazna točka svake pisane provjere bi trebao biti tekst na kojem se ispituju jezična/leksička znanja. Preporučuje se i izrada zadataka koji naučeno gradivo ispituju na različite načine i traže zaključivanje, povezivanje i razumijevanje, a ne samo reproduktivno i činjenično poznavanje gradiva. U školskoj godini ne bi trebalo pisati više od tri pisane provjere znanja. Savjetujemo da dvije od te tri provjere svakako budu sastavljene u obliku testa u kojima su zastupljene sve tri domene na način da sva pitanja i zadaci budu vezani uz tekst koji je naveden na početku pisane provjere. Treća (ili jedna od) provjera može biti sastavljena na isti način ili može biti opcija prijevoda teksta s latinskog na hrvatski jezik (školska zadaća). Ako se učitelj odluči da će jedna od provjera biti u formi školske zadaće, učenici obavezno moraju na raspolaganju imati latinsko-hrvatski rječnik.
Posebno se treba osvrnuti na neizmjernu važnost civilizacijskih sadržaja. Te sadržaje se nikako ne smije smatrati manje važnim u odnosu na gramatiku i vokabular. Učenici ne bi ni po čemu trebali zaključiti da su ti sadržaji pa samim time i ocjene koje dobivaju iz njihove usvojenosti manje važne od onih iz ostalih elemenata vrednovanja. Razumijevanje i svladavanje tih sadržaja upravo je uz razumijevanje poruke teksta bit učenja oba klasična jezika.
Posebnu pažnju treba posvetiti projektima, unutarpredmetnima i interdisciplinarnima. Oni su osobito plodno polje za odgojno djelovanje, formativno vrednovanje i razvoj generičkih kompetencija. Stoga se oni osobito preporučuju. Ukoliko sadržaj, metoda i namjena projekta to omogućuju, dopušteno je, a i pohvalno i dobro sumativno ih vrednovati. Projekti mogu uključivati izvješća, osvrte, referate, prikaze i sl., ali i sudjelovanje u online radionicama i projektima, kvizovima, igricama i sl. Ovisno o tome kako su koncipirani, mogu se primjenjivati u svim sastavnicama, a osobito u Civilizaciji i baštini te sastavnici Rad.
Pristupi vrednovanju prema elementima moraju biti prilagođeni uvjetima, razini učenja i skupini učenika. I u pisanim i u usmenim oblicima vrednovanja bitno je ostvarivanje ishoda. U elementu razumijevanje jezika i teksta jednaku važnost valja pridati analizi i prijevodu kao i razumijevanju i interpretaciji teksta, ali i povezivanju s domenom Civilizacija i baština. Kao što je već naglašeno, učenika spretnijeg u jezičnim sadržajima treba kroz formativno vrednovanje poticati da u toj domeni ostvari puni potencijal, a onog koji je više zainteresiran za civilizacijske sadržaje treba usmjeriti k napredovanju u tom području.
Učenici i njihovi roditelji se o napredovanju učenika trebaju izvještavati redovito putem međusobnih konzultativnih razgovora, pisanih bilježaka o radu i napredovanju učenika te ostalim službenim i dostupnim načinima komunikacije, a sve u cilju preuzimanja odgovornosti učenika za proces i rezultate aktivnosti učenja te razvoj osobnosti i generičkih kompetencija. Ovakvo izvješćivanje povećava transparentnost i pravednost cjelokupnog nastavnog procesa.
Pri davanju zaključne (pr)ocjene treba jednako vrednovati napredak u ostvarenju ishoda učenja u sve tri domene i u svim sastavnicama, ne dajući nijednoj veću važnost niti prednost, nego njegujući ukupnost poznavanja klasičnih jezika i svega što oni posreduju. Zaključnu ocjenu donosi učitelj kao završni čin cjelokupnog procesa vrednovanja tijekom nastavne godine. Ona nije aritmetička sredina svih ocjena, ali ne smije biti od nje manja. Jednako tako ne preporučuju se završni testovi ili posebne provjere o kojima bi ovisila ukupna zaključna ocjena. Ukoliko je ukupni proces vrednovanja (formativni i sumativni) vođen transparentno, pravedno, metodički ispravno i pedagoški pozitivno, zaključna ocjena ne bi nikome trebala biti ni iznenađenje ni tajna, nego jasna i logična posljedica procesa poučavanje i učenja.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GRČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Grčki jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Grčki jezik.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
- Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Grčki jezik objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
- Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Grčki jezik, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
- Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Grčki jezik, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlog predmetnog kurikuluma Grčki jezik
Studeni 2018.
Sadržaj
A.Svrha i opis predmeta Grčki jezik
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnog predmeta Grčki jezik
Tablični prikaz odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Grčki jezik
C. Struktura - domene predmetnog kurikulumaGrčkog jezika
Opis domena
Razrada domena
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Osnovne škole - nastavljači (klasična gimnazija) (105+105+105+105+105+96)
Osnovna škola Grčki jezik 7. razred – 105 sati godišnje
Osnovna škola Grčki jezik 8. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(nastavljači) Grčki jezik 1. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(nastavljači) Grčki jezik 2. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(nastavljači) Grčki jezik 3. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(nastavljači) Grčki jezik 4. razred – 96 sati godišnje
Klasična gimnazija (početnici) – (105 + 105 + 105 + 96)
Klasična gimnazija(početnici) Grčki jezik1. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(početnici) Grčki jezik2. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(početnici) Grčki jezik3. razred – 105 sati godišnje
Klasična gimnazija(početnici) Grčki jezik4. razred – 96 sati godišnje
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
F. Učenje i poučavanje predmeta Grčki jezik
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. Svrha i opis predmeta Grčki jezik
Klasični su jezici riječ kroz vjekove. Oni posreduju ukupnost ljudskoga iskustva i duha drevnih civilizacija koje leže u temeljima hrvatske, europske i svjetske kulture. Učeći ih, osoba stječe uvid u unutarnju strukturu niza jezičnih, kulturnih, civilizacijskih i humanih fenomena. Stoga oni pozivaju na putovanje kroz povijest čovjekove težnje za učenjem i spoznajom. Učenik tako, što se više udubljuje u prošlost dobiva više alata za razumijevanje sadašnjosti i oblikovanje budućnosti. Oplemenjujući se čitanjem klasika, on razumijeva kulturnu raznolikost kao zajedničku baštinu ljudskog iskustva.
Premda je klasični grčki jezik dosegnuo vrhunac u V. stoljeću pr. Kr. u djelima filozofa, tragediografa i povjesničara, zbog bogatstva oblika i preciznosti izričaja, postao je univerzalnim jezikom ljudske misli u suptilnim osjećajima pjesnika, snazi govorničkog uvjerenja, neumoljivosti logike pojmova u filozofskom, teološkom i znanstvenom diskursu tijekom tromilenijskog razvoja. Stoga je polazišna točka učenja grčkog jezika uvijek tekst koji svježinom i dubinom misli s lakoćom svladava tisućljeća od kada je kao poruka poslan, do danas kada se kao pouka prima. Njegova jezična komponenta vježba analizu i sintezu, a proučavanje zvuka i ritma, tvorbe oblika i zakonitosti rečenice osnažuje istraživačke sposobnosti nudeći u istim riječima mnoštvo varijanti točnog razumijevanja.
Osim toga, očitavanje sadržaja književnih djela i njegova integracija u vremenski, prostorni i društveni kontekst nužno potiče intelektualnu živost i odgaja kreativnu, slobodnu i aktivnu osobu. Čitanjem grčkih klasika učenik ulazi u prisnu komunikaciju s autorom koja ga osposobljava da ideje teksta implementira u vlastiti osobni razvoj i društveno djelovanje.
Osobito je važan i iznimno velik interdisciplinarni potencijal Grčkog jezika kao nastavnog predmeta. On se može razvijati u suradnji s hrvatskim jezikom i modernim jezicima kroz uočavanje jezičnih analogija i osobito leksičkih i etimoloških sličnosti. Još se više logosom grčkoga može oplemeniti ukupno razumijevanje hrvatske i svjetske književnosti. S jednakim uspjehom može se usmjeriti prema prirodoslovlju kao putokaz prema njegovu ishodištu i izvoru sve njegove terminologije ili primijeniti na dublje i potpunije razumijevanje društveno–humanističkih predmeta. Jednaki se potencijal može izraziti i projektnom nastavom u učionici i izvan nje te suradnjom s drugim obrazovnim i kulturnim ustanovama.
Za učenike u Republici Hrvatskoj dodir s epigrafskim spomenicima, artefaktima i drugim materijalnim ostacima grčke kulture na hrvatskoj obali Jadrana, od jonskih kolonija do bizantskih bazilika, otvara i spoznajni put prema širem shvaćanju vlastita identiteta. Tako grčki jezik, zajedno s latinskim duboko ukorijenjen u mediteranski civilizacijski krug, postaje gradivni element samospoznaje, naša polazišna i razlikovna točka u regionalnom, nacionalnom, europskom i globalnom kontekstu.
Slika 1. Mjesto Grčkog jezika u cjelokupnom kurikulumu
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnog predmeta Grčki jezik
Temeljni je cilj učenja grčkog jezika razumijevanje teksta koji je mjesto susreta jezičnih zakonitosti i civilizacijskih sadržaja. Da bi ga ostvario, učenik će:
1. razvijati sposobnost razumijevanja i prevođenja teksta, čime se povećava učenikova sposobnost analize i sinteze
2. ovladavati jezičnom strukturom grčkog jezika uz sposobnost prepoznavanja i povezivanja tih kategorija u hrvatskom i stranim jezicima; stjecanjem tih znanja učenik će razviti i sposobnost uočavanja i razumijevanja koncepta reda i analogije te međuovisnosti i varijabilnosti
3. usvajati vokabular i ovladavati leksičkim kompetencijama uz razumijevanje riječi grčkog podrijetla i njihove primjene, čime će razvijati sposobnost integracije odnosa sličnoga, različitoga i zajedničkoga
4. uočavati korelaciju između književnosti, civilizacije i kulture te međuovisnost društveno-političkog okružja i kulturne produkcije, a upoznavanjem vrijednosti grčkog naslijeđa na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini stjecat će sposobnost vrednovanja antičke baštine, čime će razvijati alate za kritičko sagledavanje kulturoloških fenomena i stvaranje kulturno-civilizacijskog identiteta
5. stjecati sposobnost razumijevanja sadašnjosti i oblikovanja budućnosti dijakronijskom komunikacijom, odnosno čitanjem tekstova i njihovih poruka unutar i izvan vremena kada su napisani čime će naučiti uočavati sličnosti i razlike u ljudskom djelovanju kroz vrijeme te trajnost ljudskih iskustava.
Tablični prikaz odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Grčki jezik
Učenje grčkog jezika realizira se postizanjem triju ciljeva na tekstualnoj razini, a iz svakog od njih proizlazi njegova kontekstualnost.
1.
t e k s t u a l n i
k o n t e k s t u a l n i
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
RAZUMIJEVANJE MORFOLOŠKE STRUKTURE
Ovladavanje morfološkim kategorijama unutar grčkog jezika.
Prepoznavanje tih kategorija u hrvatskom jeziku i stranim jezicima.
UOČAVANJE KONCEPTA REDA I RAZUMIJEVANJE ANALOGIJE I ANALIZE.
ANALIZA KONTEKSTA I OČITAVANJE IDEJA.
RAZUMIJEVANJE SINTAKTIČKE STRUKTURE
Shvaćanje sintaktičkih kategorija i prepoznavanje istih unutar grčke rečenice i teksta.
Uočavanje sličnosti i razlika sintaktičke strukture grčkog jezika s hrvatskim i stranim jezicima.
UOČAVANJE STRUKTURE MEĐUOVISNOSTI, VARIJABILNOSTI I SINTEZE.
USVAJANJE VOKABULARA
Ovladavanje leksičkim kompetencijama.
Razumijevanje etimologije riječi grčkoga podrijetla i njihova primjena.
INTEGRACIJA ODNOSA SLIČNOGA, RAZLIČITOGA I ZAJEDNIČKOGA.
2.
RAZUMIJEVANJE KORELACIJE KNJIŽEVNOST/CIVILIZA-CIJA/KULTURA
UOČAVANJE MEĐUOVISNOSTI DRUŠTVENO-POLITIČKOG OKRUŽENJA I KULTURNE PRODUKCIJE
Razumijevanje osnovnih značajki grčke kulture i civilizacije te njihova utjecaja na daljnji razvoj civilizacije.
RAZVOJ ALATA ZA KRITIČKO SAGLEDAVANJE KULTUROLOŠKIH FENOMENA.
USPOSTAVA ODNOSA: IDEJA/ČOVJEK/DJELO-VANJE.
VREDNOVANJE ANTIČKE BAŠTINE
Upoznavanje s vrijednostima grčkog naslijeđa na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.
STVARANJE KULTURNO-CIVILIZACIJSKOG IDENTITETA.
3.
DIJAKRONIJSKA KOMUNIKACIJA
RAZUMIJEVANJE I UOČAVANJE SLIČNOSTI I RAZLIKA U LJUDSKOM DJELOVANJU KROZ VRIJEME
Razumijevanje čitanih tekstova i poruka njihovih autora unutar i izvan vremena u kojem su napisani.
RAZUMIJEVANJE SADAŠNJOSTI I OBLIKOVANJE BUDUĆNOSTI.
UOČAVANJE TRAJNOSTI LJUDSKOG ISKUSTVA.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma Grčkog jezika
Opis domena
1. JEZIČNA PISMENOST
- Pravilno čitanje i pisanje.
- Vokabular – sustavno obogaćivanje fonda grčkih riječi, prepoznavanje grčkog korijena u riječima hrvatskog jezika i stranih jezika (etimologija).
- Gramatika – poznavanje osnova grčke fonologije, morfologije i sintakse.
2. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
- Analiza rečenice i teksta – sposobnost analize rečenice i teksta pokazuje razumijevanje grčkog jezika.
- Prijevod rečenice i teksta – sposobnost prijevoda rečenice i teksta pokazuje mogućnost izravne i neizravne komunikacije.
- Kontekstualizacija pročitanog i razumijevanje poruke teksta.
3. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
a) Građanin i društvo
- Podrijetlo i elementi građanstva, političkog ustroja i oblika vladavine.
- Razumijevanje današnjeg društvenog i političkog ustroja na nacionalnoj i globalnoj razini i njihovih korijena u grčkom društvu.
- Razumijevanje pojmova kao što su razum, obrazovanje, religija, odanost i pripadnost, njihove interakcije i važnosti u svim segmentima života.
b) Umjetnost, kultura i estetika
- Razumijevanje utjecaja grčke umjetnosti, kulture i estetike na kasnija razdoblja putem interpretacije tekstova i artefakata.
- Aktualiziranje antike u suvremenom svijetu.
- Razumijevanje utjecaja ljepote, ideala harmonije, kreativnosti grčke književnosti i umjetnosti na razvoj vrijednosti kulture.
c) Identitet i baština
- Grčki tragovi na tlu Hrvatske i Europe i njihov utjecaj na oblikovanje hrvatskoga i europskoga građanskog i nacionalnog identiteta (od antičke Grčke do danas).
Razrada domena
Učenje grčkog jezika oblikuje se oko tri okosnice: razumijevanje teksta, razumijevanje odnosa teksta i kulture u kojoj je nastao te razumijevanje dijakronijskih mijena recepcije teksta koje obuhvaćaju reinterpretaciju teksta i baštine u postklasičnom i suvremenom razdoblju. Te se okosnice isprepliću kroz tri domene učenja grčkog jezika – Jezičnu pismenost, Iskustvo teksta i komunikaciju te Civilizaciju i baštinu – odnosno tri područja kojima se učenik kreće proučavajući, učeći i sve se više približavajući konačnim ciljevima. Svi oni koji počnu učiti grčki jezik najprije će proći put od početnog dekodiranja potpuno nepoznatog pisma do tečnog čitanja i pisanja s razumijevanjem pročitanoga i napisanoga. S vremenom će otkrivati Sokrata i druge velike mislioce u kontekstu mjesta, vremena i najviše jezika, pratit će razvoj demokracije od Atene do danas ili pak poimanje domoljublja od Sparte do modernih vremena, uspoređivat će tadašnje i sadašnje političke govornike, spoznavati mit ne samo kao priču nego i kao poruku moralne vrijednosti koju su iz njega iščitavali stari Grci.
U domeni Jezična pismenost učenik nakon svladavanja pravilnog čitanja i pisanja uči o gramatičkoj strukturi grčkog jezika – vrste glasova, deklinacije, komparacije, konjugacije pa razne rečenične konstrukcije pomalo zauzimaju svoje mjesto i zajedno stvaraju logički red u umu mladog čovjeka. Razne vrste riječi poprimaju razumljiv oblik, rečenice od jednostavnih rastu prema sve složenijima, a fond poznatih riječi biva sve bogatiji. Osim znanja raznih gramatičkih i leksičkih oblika učenik stječe mogućnost i sposobnost spoznavanja sličnosti, različitosti i zajedničkih elemenata između grčkog i hrvatskog jezika te grčkog i drugih jezika.
Domena Iskustvo teksta i komunikacija jest nadogradnja prethodne. Učenik uči kako razumjeti i prevesti pročitani tekst. Analizom rečenice otkrit će njezinu unutarnju strukturu, shvatiti međusobnu povezanost riječi u rečenici i prepoznati poruku teksta. Učenik u ovoj domeni također uči da komunikacija nije samo razgovor dvoje ili više ljudi već da se komunicirati može na puno razina – izravno i neizravno, doslovno i metaforički, riječima i znakovima, govoreći, čitajući, pišući, šuteći, u sadašnjem trenutku, ali i otkrivajući poruke iz nekoga prošlog doba.
Posljednja domena Civilizacija i baština na temelju izvornih tekstova poučava razumijevanju i promišljanju o društvenim, religijskim, filozofskim i umjetničkim dosezima starih Grka te o njihovu utjecaju na razvoj kasnijih razdoblja sve do danas na području Hrvatske, Europe i svijeta. Promišljanje i djelovanje grčkoga čovjeka stvorili su temelj svijeta u kojem mi danas živimo, kao i mnogih, sad već prošlih svjetova – starog Rima, europske renesanse, razdoblja oblikovanja sustava parlamentarizma. Homerova Ilijada i Odiseja, Demostenovi govori, tragedije i komedije, Periklova Atena, grčke kolonije, Lumbardska psefizma, Eufrazijeva bazilika u Poreču ili bizantske povelje u Dubrovačkom arhivu jesu djelić jedne velike slagalice koja čini temelj zapadne civilizacije, čiji smo dio i kao društvo i kao pojedinci.
Slika 1. Grafički prikaz nastavnoga predmeta Grčki jezik od 7. razreda osnovne škole do 2. razreda klasične gimnazije za nastavljače, odnosno od 1. razreda klasične gimnazije do 3. razreda klasične gimnazije za početnike
Slika 2. Grafički prikaz nastavnoga predmeta Grčki jezik od 3. razreda klasične gimnazije do 4. razreda klasične gimnazije za nastavljače, odnosno za 4. razred klasične gimnazije za početnike
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Na svim razinama učenja, primjereno dobi učenika, teži se razvijanju interesa, pozitivnog stava i samopouzdanja pri ovladavanju jezičnim djelatnostima i njihovim međudjelovanjem u različitim situacijama kao i sposobnosti promišljanja o pisanim i govorenim tekstovima radi jačanja osobnih stavova, vrijednosti, identiteta i odgovornosti učenika.
Putem domena Jezične pismenosti, Iskustva teksta i komunikacije te Civilizacije i baštine učenici se upoznaju s različitim strategijama učenja i pristupima učenju te ih svrhovito primjenjuju, a domene se neprestano isprepliću i blisko su povezane. Težina tekstova (od jednostavnih rečenica i prilagođenog teksta do izvornih tekstova u različitim žanrovima iz različitih razdoblja) uvjetuje i napredak u stjecanju vještina, znanja i sposobnosti učenika. Vokabular, teme tekstova i civilizacijske teme moraju biti svrhovito isprepletene kako bi učenik dobio cjelovitu sliku o grčkom jeziku, civilizaciji, misli i naslijeđu. Ujedno, on time razvija temeljne kompetencije kroz različite oblike mišljenja, rada i korištenja alata te osobnog i socijalnog razvoja.
Osnovne škole - nastavljači (klasična gimnazija) (105+105+105+105+105+96)
Kurikulum grčkog jezika za učenike osnovnih škola i nastavljače u klasičnim gimnazijama zamišljen je kao cjelina organizirana u dva ciklusa. U manjem (osnovnoškolskom) ciklusu učenik na prilagođenim tekstovima prolazi spoznajni krug: svijet bogova – svijet ljudi – svijet umjetnosti – svijet postklasičnoga grčkog i grčke baštine u Hrvatskoj.
Isti spoznajni krug prolazi i učenik koji učenje grčkog jezika nastavlja u klasičnoj gimnaziji, ovaj put na izvornim tekstovima. Tako mu se svijet bogova i drevnih mitskih junaka otvara u djelima Homera i drugih epskih pjesnika. Svijetom ljudi vode ga historiografi i govornici. Uvid u svijet ljudske intime pružaju mu lirski pjesnici, a promišljanje o svim svjetovima – filozofi. Na kraju, zatvarajući krug, u svijet bogova vraća se slijedeći genij tragičkih pjesnika.
Osnovna škola Grčki jezik 7. razred – 105 sati godišnje
Na kraju prve godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GJ.A.7.1.
vlada pravilima čitanja, pisanja i naglašavanja.
Nabraja redom znakove grčkog alfabeta.
Prepoznaje i pravilno čita i piše grčki alfabet i pripadajuće znakove (naglasci, spiritusi i interpunkcijski znakovi).
Upotrebljava grčko pismo samostalno u čitanju i pisanju uz učiteljevu pomoć u naglašavanju te uz njegovu pomoć čita i piše grčke riječi.
OŠ GJ.A.7.2.
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
OŠ GJ.A.7.3.
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla koje susreće u svakodnevnom životu (npr. nazivi školskih predmeta).
Uz učiteljevu pomoć pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Sadržajiza ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
I. i II. deklinacija, prezentska osnova (indikativ, imperfekt, infinitiv, imperativ u aktivu i mediopasivu glagoli na – ω i biti) te osobne i posvojne zamjenice i αὐτός
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GJ.B.7.1.
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
OŠ GJ.B.7.2. razumije i objašnjava prilagođeni grčki tekst
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu ili prilagođeni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenoga grčkog teksta.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke iz rečenice ili prilagođenoga grčkog teksta.
Sadržajiza ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme rečenica i prilagođenih tekstova su povezane s mitologijom
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se prilagođeni tekstovi koji tematiziraju kozmogoniju, teogoniju, 12 olimpskih bogova i druge mitove i basne po izboru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GJ.C.7.1.
imenuje pojmove vezane uz grčki panteon.
Prepoznaje i opisuje grčke bogove i njima posvećene atribute, simbole i građevine.
Nabraja olimpska božanstva i njima posvećene atribute, simbole i građevine.
OŠ GJ.C.7.2.
komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim etičkim vrijednostima međuljudskih odnosa na temelju grčkih mitova.
Uočava temelje i vrijednosti obiteljskih odnosa.
Tumači odnos pojedinac – zajednica.
Uočava i komentira društveno neprihvatljiva ponašanja.
Definira obiteljske odnose, odnos pojedinac-zajednica te društveno neprihvatljiva ponašanja.
OŠ GJ.C.7.3.
opisuje događaje i područja u hrvatskoj povezane s grčkom civilizacijom i mitologijom.
Navodi i povezuje područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Imenuje i smješta na zemljopisnoj karti područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
kozmogonija, teogonija, 12 olimpskih bogova i drugi mitovi i basne po izboru učitelja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme o područjima i lokalitetima u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima povezuju se s obrađenim prilagođenim tekstovima (npr. Apsirtidi, Jantarni put)
Osnovna škola Grčki jezik 8. razred – 105 sati godišnje
Na kraju druge godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GJ.A.8.1.
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavne i složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje i izdvaja složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz učiteljevu pomoć grupira jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose te uz pomoć učitelja izdvaja neke složene gramatičke oblike i njihove odnose.
OŠ GJ.A.8.2.
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla koje susreće u svakodnevnom životu.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
III. deklinacija, particip prezentske osnove, oblici prezentske osnove /indikativ, imperfekt, infinitiv, imperativ u aktivu i mediopasivu/ stegnutih glagola i glagola na –μι
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
uvode se ostali glagolski oblici u tekstove uz komentar, na razini prepoznavanja oblika i značenja;gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GJ.B.8.1.
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz učiteljevu pomoć određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
OŠ GJ.B.8.2.
razumije i objašnjava prilagođeni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu ili prilagođeni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenog grčkog teksta.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke iz rečenice ili prilagođenoga grčkog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
teme rečenica i prilagođenih tekstova obrađuju živote poznatih osoba iz grčke povijesti
Preporukeza ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
čitaju se rečenice i prilagođeni tekstovi koji obrađuju priče o poznatim junacima iz Homerovih epova i poznatim ljudima iz grčke povijesti (vojskovođe, političari, književnici, filozofi...) prema izboru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GJ.C.8.1.
komentira, diskutira i zaključuje o vrijednostima građanskih i ljudskih vrlina i mana na temelju priča o grčkim junacima i znamenitim ljudima.
Nabraja i opisuje grčke junake i znamenite ljude.
Istražuje temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti, identiteta.
Tumači odnos pojedinac – zajednica.
Uočava i komentira ljudske i građanske vrline i mane.
Opisuje osnovne značajke grčkih junaka i znamenitih ljudi te definira pojmove domoljublja, građanstva, identiteta, junaštva.
OŠ GJ.C.8.2.
opisuje događaje i područja u hrvatskoj povezane s grčkom civilizacijom i mitologijom.
Navodi i povezuje područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Imenuje i smješta na zemljopisnoj karti područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
priče iz Homerovih epova, životopisi poznatih osoba iz grčke povijesti
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
teme o područjima i lokalitetima u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima povezuju se s obrađenima u prilagođenim tekstovima (Odisej)
Klasična gimnazija(nastavljači) Grčki jezik 1. razred – 105 sati godišnje
Na kraju treće godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.A.1.1.
pravilno skandira pjesničke metre.
Prepoznaje kvantitetu slogova,
Navodi osnovne stope,
Definira osnovna pravila prozodije.
Na temelju sheme i forme teksta prepoznaje pjesničke metre.
Oblikuje metričku shemu i pravilno skandira pjesničke metre.
Prepoznaje kvantitetu slogova, uz pomoć učitelja oblikuje metričku shemu te skandira poznate stihove.
SŠ (1) GJ.A.1.2.
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih uz učiteljevu pomoć prepoznaje unutar poznatog teksta.
SŠ (1) GJ.A.1.3.
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
ostale zamjenice, komparacija, futurska osnova / indikativ, infinitiv, particip / i aorisna osnova / indikativ, infinitiv, imperativ, particip /aktivna, medijalna i pasivna, nepravilna komparacija;daktilski heksametar
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
uvode se ostali glagolski oblici u tekstove uz komentar, na razini prepoznavanja oblika i značenja;gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.B.1.1.
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz učiteljevu pomoć određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠ (1) GJ.B.1.2.
izdvaja i analizira osobitosti Homerova jezika i stila.
Navodi, grupira i opisuje značajke epskog pjesništva (usmena književnost) i Homerova jezika (stalni epiteti, formule).
Uočava i izdvaja značajke epskog pjesništva i Homerova jezika.
SŠ (1) GJ.B.1.3.
razumije i objašnjava prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu, prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice, prilagođenog i/ili izvornog grčkog teksta.
Čitanjem teksta razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi te
Izdvaja bitne podatke iz rečenice, prilagođenog i/ili izvornog grčkog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme prilagođenih i izvornih tekstova su iz grčke epike
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
obrađuju se Homerovi epovi prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.C.1.1.
nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz grčki narod i jezik.
Imenuje, opisuje i uspoređuje grčka plemena, pokrajine, dijalekte i organiziranu religiju (svetkovine i svetišta).
Uočava važnost humanističkih vrijednosti, prihvaćanja različitosti te razvija osjećaj odgovornosti.
Uz pomoć učitelja smješta grčka plemena, pokrajine, dijalekte i svetišta u vremenu i prostoru te uočava važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanja različitosti.
SŠ (1) GJ.C.1.2.
komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim značajkama mikenske i minojske kulture.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezane uz mikensku i minojsku kulturu.
Prepoznaje i uspoređuje osnovne materijalne ostatke i artefakte mikenske i minojske kulture.
Povezuje i kreativno se služi mitskim, umjetničkim i povijesnim izvorima vezanim uz mikensku i minojsku kulturu.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezane uz mikensku i minojsku kulturu. Razlikuje mit i povijesni izvor te uz učiteljevu pomoć prepoznaje osnovne materijalne ostatke i artefakte mikenske i minojske kulture.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se ulomci Homerovih epova u prijevodu i proučavaju sesekundarni izvori o Homeru i njegovim djelima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
proučava se razdoblje mikenske i minojske kulture te povezuje s Homerovim epovima
Klasična gimnazija(nastavljači) Grčki jezik 2. razred – 105 sati godišnje
Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.A.2.1.
pravilno skandira pjesničke metre.
Na temelju sheme i forme teksta prepoznaje te pravilno skandira različite lirske metre (elegijski distih, alkejsku i sapfičku strofu).
Prepoznaje lirski metar na temelju forme teksta i sheme, uz pomoć učitelja oblikuje metričku shemu te uz njegovu pomoć skandira poznate stihove pisane u lirskom metru.
SŠ (1) GJ.A.2.2.
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih uz učiteljevu pomoć prepoznaje unutar poznatog teksta.
SŠ (1) GJ.A.2.3.
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
složeniji morfološki oblici, participi i infinitivi svih vremena uz stalnu primjenu na izvornom tekstu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
uvode se složeniji sintaktički oblici uz obavezan komentar učitelja na razini prepoznavanja;lirski metri na razini prepoznavanja
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.B.2.1.
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz učiteljevu pomoć određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠ(1) GJ.B.2.2.
izdvaja, opisuje i ujedinjuje osnovne značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Navodi, grupira i opisuje značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Uočava i rabi osnovne stilske postupke grčke retorike.
Kreativno rabi znanja o retorici oblikujući govor na zadanu temu.
Uočava i izdvaja značajke historiografije, retorike i lirske poezije na izvornom tekstu te uočava stilske postupke grčke retorike.
Uz smjernice oblikuje kraći govor na temu iz svakodnevnog života.
SŠ (1) GJ.B.2.3.
razumije i objašnjava izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga grčkog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga grčkog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastito mišljenje o pročitanom tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
izvorni tekstovi grčkih liričara, historiografa i govornika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se ulomci djela Sapfo, Alkeja, Ksenofonta, Herodota, Demostena prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.C.2.1.
nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz grčku povijest.
Imenuje, opisuje i uspoređuje polise, glavne povijesne događaje i ljude.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezane uz ključne povijesne događaje.
Uočava sličnosti i razlike među polisima te uspoređuje sa sadašnjim vremenom.
Opisuje polise i ključne povijesne događaje te ih smješta u prostoru i vremenu.
SŠ(1) GJ.C.2.2.
komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim pojmovima vezanima uz državno uređenje i vladavinu.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz državno uređenje, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme.
Povezuje sadržaje vezane uz grčku povijest i državno uređenje koristeći se vlastitom kreativnosti i iskazujući vlastita stajališta.
Prepoznaje i uspoređuje različita državna uređenja, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji iz sekundarnih izvora o grčkoj povijesti i politici
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se ulomci grčkih lirskih pjesnika te historiografa i govornika u prijevodu, usporedba grčkih autora s autorima kasnijih razdoblja kao i njihov utjecaj na te autore
Klasična gimnazija(nastavljači) Grčki jezik 3. razred – 105 sati godišnje
Na kraju pete godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.A.3.1.
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz učiteljevu pomoć uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sistematizacija sadržaja obrađenih prethodnih godina
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
radi se na obogaćivanju učenikovog vokabulara grčkih riječi kao i grecizama u hrvatskom jeziku i drugim stranim jezicima
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.B.3.1.
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠ(1) GJ.B.3.2.
uočava i povezuje značajke jezika i stila grčke drame i filozofije.
Navodi, grupira i opisuje značajke jezika i stila grčke drame i filoz ofije.
Uočava i izdvaja značajke grčke drame i filozofije.
SŠ (1) GJ.B.3.3.
razumije i objašnjava izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga grčkog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga grčkog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
izvorni tekstovi grčkih dramskih i filozofskih pisaca
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se ulomci djela Eshila, Sofokla, Euripida, Platona, Heraklita, Demokrita prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.C.3.1.
nabraja, smješta, povezuje te zaključuje o pojmovima vezanima uz grčko kazalište i filozofske škole.
Imenuje, opisuje i uspoređuje grčke drame, tragediografe i komediografe, filozofe i filozofske škole.
Smješta u prostor i vrijeme autore drama, filozofe i pripadnike filozofskih škola.
Povezuje i ujedinjuje pojmove vezane uz grčko kazalište i filozofske škole služeći se vlastitom kreativnosti i iskazujući vlastite stavove.
Samostalno imenuje grčke tragedije i komedije te uz pomoć učitelja opisuje radnju grčkih drama i osnovne značajke filozofskih škola iznoseći vlastito mišljenje o pročitanom tekstu.
SŠ(1) GJ.C.3.2.
imenuje, opisuje i uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja.
Prikazuje i vrednuje tehnološke i medijske aspekte prenošenja znanja.
Uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i podučavanja.
SŠ(1) GJ.C.3.3.
sažima, uspoređuje i objašnjava tijek i posebnosti grčke književne povijesti.
Smješta u prostor i vrijeme ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti.
Razlikuje, uspoređuje i okuplja autore po žanrovima.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i razlikuje ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji iz sekundarnih izvora o grčkoj drami i filozofiji
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se ulomci grčkih dramskih i filozofskih pisaca u prijevodu, usporedba grčkih autora s autorima kasnijih razdoblja kao i njihov utjecaj na te autore;
Klasična gimnazija(nastavljači) Grčki jezik 4. razred – 96 sati godišnje
Na kraju šeste godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.A.4.1.
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkoga podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sistematizacija sadržaja obrađenih prethodnih godina
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
radi se na obogaćivanju učenikovog vokabulara grčkih riječi kao i grecizama u hrvatskom jeziku i drugim stranim jezicima
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.B.4.1.
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta .
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠ(1) GJ.B.4.2.
uočava i izdvaja značajke jezika u helenizmu i postklasičnom razdoblju.
Navodi, grupira i opisuje značajke u helenizmu i postklasičnom razdoblju.
Uočava i izdvaja značajke u helenizmu i postklasičnom razdoblju.
SŠ (1) GJ.B.4.3.
razumije i objašnjava izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga grčkog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga grčkog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitajuse izvorni tekstovi povezani s razdobljem helenizma i postklasičnim grčkim jezikom
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
čitaju se biblijski tekstovi, ulomci iz djela Apolonija Rođanina, Teokrita, Polibija, Plutarha, Diogena Laertija i drugih autora prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) GJ.C.4.1.
nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz helenizam i postklasično razdoblje.
Smješta u prostor i vrijeme autore i djela helenizma i postklasičnog razdoblja.
Prepoznaje i uspoređuje autore i djela helenizma i postklasičnog razdoblja.
SŠ(1) GJ.C.4.2.
komentira, diskutira i zaključuje o pojmovima vezanima uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju.
Povezuje i grupira pojmove vezane uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju.
Samostalno izlaže, dramatizira i/ili izrađuje prikaz odabrane teme iz književnosti kulture i civilizacije.
Uspoređuje različite ideje, stavove i vrijednosti te kritički promatra stereotipe i predrasude o različitim kulturama.
Uspoređuje pojmove vezane uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju, različite ideje, stavove i vrijednosti.
Uz učiteljevo vodstvo izlaže, dramatizira i/ili izrađuje prikaz odabrane teme iz književnosti kulture i civilizacije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
u prvom polugodištu se čitajuprijevodi autora iz razdoblja helenizma i postklasičnog grčkog jezika te se obrađuju povezani sekundarni izvori
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pričemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja;
u drugom polugodištu se radi sinteza i/ili refleksija na cjelokupno učenje grčkog jezika kroz projektnu nastavu (odabir tema, metoda i način obrade potpuno su prepušteni učiteljevu izboru)
Klasična gimnazija (početnici) – (105 + 105 + 105 + 96)
Kurikulum početnog učenja grčkog jezika u klasičnim gimnazijama u početku je usmjeren stjecanju i razvijanju jezičnih kompetencija na prilagođenim tekstovima. Zatim, radom na izvornim tekstovima, učenik prolazi spoznajni krug: svijet bogova – svijet ljudi – svijet umjetnosti – svijet postklasičnoga grčkog i grčke baštine u hrvatskoj. Svijet bogova i drevnih mitskih junaka otvara mu se u djelima Homera i drugih epskih pjesnika. Svijetom ljudi vode ga historiografi i govornici. Uvid u svijet ljudske intime pružaju mu lirski pjesnici, a promišljanje o svim svjetovima filozofi. Na kraju, zatvarajući krug, u svijet bogova vraća se slijedeći genij tragičkih pjesnika.
Klasična gimnazija(početnici) Grčki jezik1. razred – 105 sati godišnje
Na kraju prve godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.A.1.1.
vlada pravilima čitanja, pisanja i naglašavanja.
Nabraja redom znakove grčkog alfabeta.
Prepoznaje i pravilno čita i piše grčki alfabet i pripadajuće znakove (naglasci, spiritusi i interpunkcijski znakovi).
Primjenjuje i upotrebljava pravila čitanja i pisanja.
Upotrebljava grčko pismo samostalno u čitanju i pisanju uz pomoć učitelja u naglašavanju te uz njegovu pomoć čita i piše grčke riječi.
SŠ (2) GJ.A.1.2.
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose te prepoznaje i izdvaja neke složene gramatičke oblike.
Definira, opisuje i tvori jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje i izdvaja neke složene gramatičke oblike.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose te izdvaja neke složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose uz učiteljevu pomoć.
SŠ (2) GJ.A.1.3.
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova.
Koristi se samostalno rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
I., II. i III. deklinacija, prezentska osnova (bez konj. i opt.) u aktivu i mediopasivu
Preporukeza ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ GJ (2) B.1.1.
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenicama.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠ(2) GJ.B.1.2.
razumije i objašnjava prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu, prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice, prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi te uz njegovu pomoć izdvaja bitne podatke te objašnjava kontekst.
Sadržajiza ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme rečenica i prilagođenih tekstova su povezane s mitologijom
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se prilagođeni tekstovi koji tematiziraju kozmogoniju, teogoniju, 12 olimpskihbogova i druge mitove i basne premaodabiru učitelja;
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.C.1.1.
imenuje i objašnjava činjenice i pojmove vezane uz povijest grčkog naroda i jezika u vremenu i prostoru.
Imenuje, opisuje i uspoređuje grčka plemena, pokrajine, dijalekte i organiziranu religiju (svetkovine i svetišta).
Procjenjuje važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanja različitosti.
Uz pomoć učitelja smješta grčka plemena, pokrajine, dijalekte i svetišta u vremenu i prostoru te prepoznaje važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanja različitosti.
SŠ(2) GJ.C.1.2.
opisuje, objašnjava, komentira i vrednuje temeljne pojmove grčke mitologije (bogovi).
Navodi, opisuje i razlikuje bogove grčkog panteona, prepričava mitove o postanku svijeta i bogova.
Povezuje i vrednuje umjetničke i povijesne izvore vezane uz mitologiju.
Opisuje bogove grčkog panteona, njihova obilježja i rimske ekvivalente te samostalno prepoznaje umjetničke prikaze povezane s mitologijom.
SŠ (2) GJ.C.1.3.
opisuje događaje i područja u hrvatskoj povezane s grčkom civilizacijom i mitologijom.
Navodi i povezuje područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Imenuje i smješta na zemljopisnoj karti područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Sadržajiza ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
kozmogonija, teogonija, 12 olimpskih bogova i drugi mitovi i basne po izboru učitelja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme o područjima i lokalitetima u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima povezuju se s obrađenim prilagođenim tekstovima;
teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pričemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja
Klasična gimnazija(početnici) Grčki jezik2. razred – 105 sati godišnje
Na kraju druge godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.A.2.1.
pravilno skandira daktilski heksametar.
Prepoznaje kvantitetu slogova.
Navodi osnovne stope.
Definira osnovna pravila prozodije.
Oblikuje metričku shemu i pravilno skandira daktilski heksametar.
Prepoznaje kvantitetu slogova, uz pomoć učitelja oblikuje metričku shemu te skandira poznate stihove pisane u daktilskom heksametru
SŠ (2) GJ.A.2.2.
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složene i složenije gramatičke i sintaktičke oblike riječi.
Definira, opisuje i tvori složene i složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složene i složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Objašnjava složene i složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih uz pomoć učitelja prepoznaje unutar poznatog teksta.
SŠ (2) GJ.A.2.3.
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz učiteljevu pomoć uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
zamjenice i oblici futurske, aorisne i pasivne osnove (bez konj. i opt.)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
uvode se ostali gramatički sadržaji u tekstove uz komentar, na razini prepoznavanja oblika i značenja;
gramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.B.2.1.
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenicama.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz učiteljevu pomoć određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠ(2) GJ.B.2.2.
izdvaja i analizira osobitosti Homerova jezika i stila.
Navodi, grupira i opisuje značajke epskog pjesništva (usmena književnost) i Homerova jezika (stalni epiteti, formule).
Uočava i izdvaja značajke epskog pjesništva i Homerova jezika.
SŠ (2) GJ.B.2.3.
razumije i objašnjava prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu iz prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice, prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta.
Čitanjem teksta razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz rečenice, prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
teme prilagođenih i izvornih tekstova su iz grčke epike
Preporukeza ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se rečenice te prilagođeni i/ili izvorni tekstovi koji obrađuju priče o poznatim junacima iz Homerovih epova prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.C.2.1.
opisuje, objašnjava, komentira i vrednuje temeljne pojmove grčke mitologije (junaci).
Navodi, opisuje i razlikuje grčke junake.
Prepričava mitove povezane s grčkim junacima.
Povezuje i vrednuje umjetničke i povijesne izvore vezane uz mitologiju.
Opisuje junake grčkih mitova i samostalno prepoznaje umjetničke prikaze povezane s mitologijom.
SŠ(2) GJ.C.2.2.
komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim karakteristikama mikenske i minojske kulture.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezana uz mikensku i minojsku kulturu.
Prepoznaje i uspoređuje osnovne materijalne ostatke i artefakte mikenske i minojske kulture.
Povezuje i kreativno koristi mitske, umjetničke i povijesne izvore vezane uz mikensku i minojsku kulturu.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezana uz mikensku i minojsku kulturu. Razlikuje mit i povijesni izvor te uz pomoć učitelja prepoznaje osnovne materijalne ostatke i artefakte mikenske i minojske kulture.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se ulomci Homerovih epova u prijevodu i proučavaju se sekundarni izvori o Homeru i njegovim djelima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
proučava se razdoblje mikenske i minojske kulture te povezuje s Homerovim epovima;teme iz tekstova mogu se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku, usporedba autora s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja
Klasična gimnazija(početnici) Grčki jezik3. razred – 105 sati godišnje
Na kraju treće godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.A.3.1.
pravilno skandira lirske metre.
Na temelju sheme i forme teksta prepoznaje te pravilno skandira različite lirske metre (elegijski distih, alkejsku i sapfičku strofu).
Prepoznaje lirski metar na temelju forme teksta i sheme, uz pomoć učitelja oblikuje metričku shemu te uz njegovu pomoć skandira poznate stihove pisane u lirskom metru.
SŠ (2) GJ.A.3.2.
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih uz učiteljevu pomoć prepoznaje unutar poznatog teksta.
SŠ (2) GJ.A.3.3.
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
komparacija pridjeva, brojevi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
konjunktivi, optativi i perfektna osnova na razini prepoznavanja oblika i značenja;
lirski metri na razini prepoznavanjagramatika je u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.B.3.1.
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenicama.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠ(2) GJ.B.3.2.
izdvaja i opisuje osnovne značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Navodi, grupira i opisuje značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Primjenjuje stilske postupke grčke retorike.
Kreativno rabi znanja o retorici oblikujući govor na zadanu temu.
Uočava i izdvaja značajke historiografije, retorike i lirske poezije na izvornom tekstu, te uz učiteljeve smjernice oblikuje kraći govor na temu iz svakodnevnog života.
SŠ (2) GJ.B.3.3.
razumije i objašnjava izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga grčkog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga grčkog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
izvorni tekstovi grčkih liričara, historiografa i govornika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se ulomci Sapfo, Alkeja, Ksenofonta, Herodota, Demostena prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.C.3.1.
nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz grčku povijest.
Imenuje, opisuje i uspoređuje polise, glavne povijesne događaje i ljude.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezane uz glavne povijesne događaje.
Uočava sličnosti i razlike među polisima te ih uspoređuje sa sadašnjim vremenom.
Opisuje polise i ključne povijesne događaje te ih smješta u prostoru i vremenu.
SŠ(2) GJ.C.3.2.
komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim pojmovima vezanima uz državno uređenje i vladavinu.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz državno uređenje, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme.
Povezuje sadržaje vezane uz grčku povijest i državno uređenje koristeći kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Prepoznaje i uspoređuje različita državna uređenja, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji iz sekundarnih izvora o grčkoj povijesti i politici
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
ulomci grčkih lirskih pjesnika te historiografa i govornika u prijevodu, usporedba grčkih autora s autorima kasnijih razdoblja kao i njihov utjecaj na te autore
Klasična gimnazija(početnici) Grčki jezik4. razred – 96 sati godišnje
Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja učenik:
A. JEZIČNA PISMENOST
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.A.4.1.
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz učiteljevu pomoć uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sistematizacija sadržaja obrađenih prethodnih godina
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
radi se na obogaćivanju učenikovog vokabulara grčkih riječi kao i grecizama u hrvatskom jeziku i drugim stranim jezicima
B. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.B.4.1.
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenicama.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
SŠ(2) GJ.B.4.2.
uočava i povezuje značajke jezika i stila grčke drame i filozofije.
Navodi, grupira i opisuje značajke jezika i stila grčke drame i filozofije.
Uočava i izdvaja značajke grčke drame i filozofije.
SŠ (2) GJ.B.4.3.
razumije i objašnjava izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga grčkog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga grčkog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
izvorni tekstovi grčkih dramskih i filozofskih pisaca
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
čitaju se ulomci djela Eshila, Sofokla, Euripida, Platona, Heraklita, Demokrita prema odabiru učitelja
C. CIVILIZACIJA I BAŠTINA
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) GJ.C.4.1.
nabraja, smješta, povezuje te zaključuje o pojmovima vezanima uz grčko kazalište i filozofske škole.
Imenuje, opisuje i uspoređuje grčke drame, tragediografe i komediografe, filozofe i filozofske škole.
Smješta u prostor i vrijeme autore drama, filozofe i pripadnike filozofskih škola.
Povezuje i grupira pojmove vezane uz grčko kazalište i filozofske škole koristeći vlastitu kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Samostalno imenuje grčke tragedije i komedije te uz učiteljevu pomoć opisuje radnju grčkih drama i osnovne značajke filozofskih škola iznoseći vlastite stavove o pročitanom tekstu.
SŠ(2) GJ.C.4.2.
imenuje, opisuje i uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i podučavanja.
Prikazuje i vrednuje tehnološke i medijske aspekte prenošenja znanja.
Uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja.
SŠ(2) GJ.C.4.3.
sažima, uspoređuje i objašnjava tijek i posebnosti grčke književne povijesti
Smješta u prostor i vrijeme ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti.
Razlikuje, uspoređuje i povezuje autore po žanrovima.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i razlikuje ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sadržaji iz sekundarnih izvora o grčkoj drami i filozofiji
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
ulomci grčkih dramskih i filozofskih pisaca u prijevodu, usporedba grčkih autora s autorima kasnijih razdoblja kao i njihov utjecaj na te autore;
u drugom polugodištu radi se sinteza i/ili refleksija na cjelokupno učenje grčkog jezika s pomoću projektne nastave (odabir tema, metoda i način obrade potpuno su prepušteni učiteljevu izboru)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Iako su klasični jezici sastavni dio jezično-komunikacijskog područja, tematski i sadržajno brojne su njihove poveznice sa svim odgojno-obrazovnim područjima, osobito s društveno-humanističkim. Grčka književna predaja u širem smislu rodno je mjesto filozofije, historiografije, političke, društvene i kulturne teorije, psihologije itd. Na grčkom se tlu pojedinac prvi put emancipirao od kolektiva, racionalno promišljanje svijeta suprotstavilo se mitskom poimanju zbilje, a demokracija kao forma društvenog ustroja proživjela je svoje djetinjstvo. U rimskom kontekstu, s druge strane, zaživjela je prva poznata globalizacija i nema tog segmenta društvenog i misaonog života čovjeka koji nije obilježen latinskim jezikom i baštinom moćne civilizacije koja je njime govorila i pisala. Posvemašnju prisutnost termina podrijetlom iz klasičnih jezika u svim disciplinama zapadne i globalne znanosti, tehnike i umjetnosti nije potrebno posebno isticati. Isto se odnosi i na tjelesno-zdravstveno područje.
Stoga klasični jezici mogu sudjelovati u svih šest međupredmetnih tema predviđenih i opisanih u ONK-u.
Široko obrazovanje stvara samopouzdanog i odgovornog čovjeka. Što je više takvih ljudi, i zajednica u kojoj žive postaje čvršća, sigurnija i ugodnija. Učenjem klasičnih jezika i njihovih civilizacijskih sadržaja učenik gradi temelje na kojima će izrasti u mladog čovjeka koji promišlja svijet u kojem živi crpeći iz spoznaja o svjetovima koji su mu prethodili, odgovornog u svojim postupcima i svjesnog da se samo poštovanjem prema drugima dolazi do poštovanja prema sebi. Veliki antički govornici i mislioci do danas su uzor umijeća pristojnog, razumljivog i argumentiranoga javnog govorenja te tolerantnog i smirenog slušanja, a tolerantna i argumentirana komunikacija zalog je stvaranja uspješnog društva.
Učenje klasičnih jezika čiji su izvorni govornici učeniku nedostupni stvara kod njega sposobnost prilagodbe na posve netipičnu jezičnu situaciju. On bi trebao razviti novu strategiju za upravljanje i organizaciju vlastita učenja, slikovito rečeno arhivsku mrežu primjenjivu u usvajanju svih odgojno-obrazovnih područja, služeći se pritom svim tradicionalnim i suvremenim izvorima znanja. Tako oblikovana sposobnost razumijevanja odnosa u velikim i malim sustavima i kontekstualizacije novih sadržaja izvrsna je potka u cjeloživotnom učenju.
Informacijska tehnologija je neobično plodonosna upravo u slučaju relativno ograničenih korpusa kakav predstavlja očuvana grčka književna predaja. Mogućnosti njezine kreativne uporabe doslovno su neograničene, a brzina i preciznost koju ona donosi može znatno olakšati poučavanje i učenje. Klasična je filologija bila među prvim humanističkim disciplinama koja je bez predrasuda i kreativno krenula primjenjivati nove tehnologije i danas je među vodećim eksponentima tzv. digitalne humanistike.
S obzirom na to da je antička Grčka kolijevka koncepta građanstva i demokracije, a antički Rim tvorac pojma res publica, opravdano je očekivati da bi se podrobnim proučavanjem upravo tih kultura kod učenika mogao razviti senzibilitet prema građanskoj vrlini unutar DANAŠNJIH društava. Proučavanje oblika političke participacije u antičkoj Grčkoj i Rimu dobra je prilika učeniku za prepoznavanje analogija i različitosti u političkom ustroju svoje zajednice. Uočavanjem silnih razlika na području etike, religije, obiteljskih odnosa i pravnih normi učenik će lako dobiti poticaj za promišljanje o dominantnim modelima u suvremenom društvu.
Bogata antička baština u Hrvatskoj, dobrim dijelom nepoznata, ponekad zanemarena, a gotovo uvijek nedovoljno vrednovana i iskorištena, izvrstan je poligon za usavršavanje poduzetničkih vještina upravo u onim područjima koja su strateški i marketinški izazovna, kao što su poduzetništvo u kulturi i obrazovanju te osobito u kulturnom turizmu.
Koncept međuovisnosti tjelesnog i duševnog zdravlja nastao u Antici periodično biva ponovno otkrivan u različitim socioekonomskim kontekstima. Unutar klasičnih jezika danas se lako i iznimno funkcionalno ostvaruje kroz projekte vezane uz zdravstvenu kulturu i poticaj na refleksiju o estetskoj komponenti tjelesnog izgleda kao zrcala zdravlja duha. Isti je princip kao zlatni rez jednako lako primijeniti i na odnos čovjeka prema prirodi koja ga okružuje.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. Učenje i poučavanje predmeta Grčki jezik
Znanje klasičnih jezika uključuje gramatičko, leksičko i civilizacijsko razumijevanje izvornog teksta i poruke koju on prenosi pa je za ostvarivanje cilja učenja potrebno redovno i kontinuirano učenje unutar svih domena. U procesu učenja i poučavanja središnje mjesto ima učenik, a učenje u kojem on ima mogućnost izbora i koje poštuje njegove individualne potrebe razvija motivaciju i time povećava kvalitetu učenja i konačni rezultat. Stoga, jezična pismenost treba se razvijati postupno, u skladu s mogućnosti učenika. To podrazumijeva sustavno praćenje napredovanja i stupnja usvojenosti kompetencija kod svakog učenika posebno. U sadržajnom smislu gramatički sadržaji nisu cilj učenja i poučavanja i ne trebaju biti sami sebi svrhom nego su uvijek u funkciji razumijevanja teksta. Tekstovi na izvornom jeziku prate propisane preporučene teme i civilizacijske sadržaje. U procesu učenja i poučavanja učenikova uloga je partnerska i on zajedno s učiteljem i prema učiteljevoj preporuci suodlučuje o sadržaju koji će se unutar propisanih domena obrađivati. Time se povećava učenikova odgovornost i potiče kritičko mišljenje. U modernom pristupu učenju i poučavanju klasičnih jezika učitelj je partner i moderator u procesu učenja. Učenike stalno prati i usmjerava, a prije svega jasno upućuje na cilj i očekivanja u svakom dijelu rada. To kod učenika razvija svijest o učenju, potiče motivaciju i samoprocjenu uspješnosti. Učenje i poučavanje u tom smislu treba biti manje predavačko, a više vođeno na način da se izborom različitih metoda pouke poštuju individualne mogućnosti učenika. Sadržaji se trebaju predstaviti na poticajan način uzimajući u obzir iskustva učenika kako bi se sadržaj približio i lakše razumio. Odgovornost učitelja je predstaviti učenicima dostupna pomagala, uputiti ih kako se njima mogu primjereno služiti i voditi učenje preporučujući provjerene izvore informacija. U suvremenom društvu učiteljeva je dužnost učenike stalno upozoravati na provjeravanje točnosti i pouzdanosti informacija i sadržaja do kojih dolaze posredstvom audiovizualne tehnologije, interneta i društvenih mreža. Učitelj je odgovoran za kontinuirano korigiranje i usmjeravanje u pravilnom korištenju stečenih znanja i primjeni naučenog u svakodnevnom životu i u različitim područjima ljudskog djelovanja.
U učenju i poučavanju klasičnih jezika preporučuje se korištenje šireg spektra materijala i izvora kao što su klasični udžbenici, čitanke, rječnici, gramatike, monografije, zatim latinski i grčki rukopisi, tekstovi na izvornom jeziku i književni prijevodi. Učenicima treba biti na raspolaganju upotreba svih oblika suvremene tehnologije radi uvježbavanja jezičnih sadržaja i obogaćivanja rječničkog fonda. Preporučuje se korištenje raspoloživih audiovizualnih sredstava i interaktivno učenje uz pomoć aplikacija, interneta i društvenih mreža i za svladavanje civilizacijskih ishoda kao i u područjima jezične pismenosti i komunikacije. Tekstovi na kojima se razvijaju komunikacijske kompetencije mogu biti prilagođeni i izvorni. Dodatno se uz čitanje na izvornom jeziku mogu izabirati ulomci klasičnih autora u prijevodu za samostalni rad učenika ili vođeno čitanje, no prijevodi se u poučavanju ne smiju koristiti kao zamjena za tekst na izvornom jeziku. U poglavlju Odgojno-obrazovni ishodi navedene su preporuke za gramatičke sadržaje, tekstove i civilizacijske teme za svaku pojedinu razinu učenja grčkog jezika. Ti se sadržaji i autori smatraju preporučenim minimumom, a učitelj ima slobodu te sadržaje proširiti i odrediti kojim će ih redoslijedom i u kojem opsegu obraditi. Kako bi se sadržaji kvalitetno obradili, preporučuje se komentiranje i kontekstualizacija pročitanog teksta i potkrijepa u vidu projektne nastave.
Učenje i poučavanje se može izvoditi u učionici i izvan nje. Prirodno okruženje za rad na tekstu je učionica, no to mogu biti i knjižnice i arhivi, muzeji i druga mjesta izvan škole koja raspolažu dokumentima pisanima grčkim jezikom. Izvođenje projektne nastave u suradnji s učiteljima drugih predmeta i/ili stručnjacima iz različitih srodnih područja iz drugih institucija vrlo je vrijedno za implementaciju stečenih znanja u širi društveni kontekst. Učenicima pomaže da bolje shvate sadržaj, omogućava produbljivanje određene teme i sagledavanje iz različitih kutova, potiče kreativnost i suradnju. Projektna i međupredmetna nastava u većoj se mjeri mogu izvoditi izvan učionice. Za bolje razumijevanje kulturno-civilizacijskih sadržaja, preporučuje se i terenska nastava koja obuhvaća obilazak kulturno-povijesnih znamenitosti i istraživački rad na terenu. Republika Hrvatska obiluje spomenicima grčke i rimske kulture koje učenici mogu obići i u neposrednom kontaktu steći cjelovit uvid u svoje kulturno naslijeđe.
Učenje i poučavanje klasičnih jezika bez obzira na to gdje se održava treba razvijati učenikove potencijale i učitelj treba težiti da u svakom učeniku prepozna u kojem se području lakše izražava te mu omogućiti da se razvije upravo u tom segmentu predmetnog učenja. Ako je učenik spretniji u jezičnim sadržajima, treba ga poticati da u toj domeni ostvari puni potencijal, a onog koji je više zainteresiran za civilizacijske sadržaje, treba usmjeriti k napredovanju u tom području.
U našem obrazovnom sustavu grčki jezik moguće je učiti od dvanaeste godine života u različitom opsegu i trajanju ovisno o programu škole. Do kraja školovanja grčki jezik moguće je učiti dvije, četiri ili šest godina. Bez obzira na godine učenja cjelokupno obrazovanje koncipirano je tako da daje osnovna znanja i vještine koje predstavljaju bazu za daljnju nadogradnju i cjeloživotno učenje. Pri planiranju učenja i poučavanja treba voditi računa o svim domenama jer je jezična pismenost preduvjet uspješnoj komunikaciji, a komunikacija na klasičnim jezicima nužno je dijakronijska pa podrazumijeva vladanje civilizacijskim, kulturnim i humanističkim područjem koje ti jezici posreduju. Stoga je potrebno u učenju i poučavanju posvetiti podjednako vrijeme svim domenama jer njihova cjelokupnost pridonosi razvoju pojedinca u pogledu individualnih stavova i kritičkog mišljenja, što ga odgaja u odgovornog člana zajednice.
U početnom učenju i učenju u kraćim programima preporučuje se usmjeriti dodatnu pozornost na osamostaljivanje u pravilnom korištenju dostupnih izvora kao što su rječnici i gramatike. Treba odvojiti posebno vrijeme za usvajanje i širenje vokabulara jer su korijeni klasičnih jezika u rječničkom fondu svih modernih jezika.
Učenje i poučavanje klasičnih jezika može biti organizirano u većim ili manjim skupinama. U razrednom odjelu učenje i poučavanje može se organizirati prema različitim tipovima zadataka unutar domena individualno, u paru, u manjim skupinama ili može raditi cijeli razred zajedno. Poželjno je poticati i međurazrednu i međugeneracijsku suradnju na projektima. Time se razvija timski duh, stariji mogu prenijeti svoja znanja u neposrednom kontaktu, a mlađi uče od starijih i stječu nova iskustva koja ih obogaćuju, oplemenjuju i pripremaju za život.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
U sklopu učenja i poučavanja klasičnih jezika vrednovanje je integralni dio cjelokupnog procesa učenja i poučavanja. Vrednovanje nije samo sebi svrhom niti je ocjena igdje navedena kao ishod ili cilj učenja. Stoga je proces vrednovanja potrebno shvatiti kao mjerenje prolaznog vremena i koristan indikator učeniku i učitelju na putu ostvarivanja ishoda i postizanja ciljeva učenja. Bilo bi dobro da proces vrednovanja bude diskretan, neagresivan i transparentan, a poželjno da ocjena nikada ne bude ni nagrada ni kazna.
Vrednovanje mora biti temeljeno na odgojno obrazovnim ishodima. Osnovna svrha vrednovanja je procjena usvojenosti i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda koje smo isplanirali na početku odgojno-obrazovnog ciklusa. Vrednovanje je nadalje niz planiranih postupaka koji traju tijekom cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa. Proces vrednovanja se mora otvoriti prema učenicima prije svega jasnom prezentacijom kriterija i načina vrednovanja, a zatim kroz postupke formativnog vrednovanja razvijati kod njih sposobnost i odgovornost samovrednovanja i vrednovanja drugih.
Prilikom cjelokupnog nastavnog procesa treba imati na umu sljedeće:
- Osnovni cilj vrednovanja i procjene je učitelja informirati o trenutnoj realizaciji postavljenih ishoda, a učenika ohrabriti i motivirati da nastavi sa svojim procesom učenja.
- Vrednovanje i procjena su integralni dio poučavanja i učenja.
- Vrednovanje i procjena su uzročno-posljedično povezani s ishodima izvedbenog kurikuluma.
- Da bi mogao što objektivnije donositi odluke o učenju i napretku učenika, učitelj učenike procjenjuje i vrednuje u različitim situacijama, na različite načine i u različitom kontekstu.
- Učitelji i učenici su partneri u procesu vrednovanja i procjene.
Važno je da se dostatna pažnja posveti formativnom vrednovanju. Njegov je glavni cilj s jedne strane proces vrednovanja koristiti kao sredstvo i poticaj za učenje. Pri tome je najvažnije ogoliti proces učenja i učiniti ga razumljivim. U tom smislu zadatak je vrednovanja ZA učenje pružiti učeniku smjernice kako da za njega proces bude učinkovitiji i uspješniji. To znači najprije pružiti objektivnu analizu procesa učenja konkretnog učenika i zatim predložiti metode i strategije za njegovo poboljšanje. S druge strane i sam proces vrednovanje može se oblikovati kao učenje. Vrednovanje KAO učenje pretpostavlja uključivanje učenika u proces vrednovanja i razvoj njegovih sposobnosti da planira, kontrolira i upravlja svojim učenjem. Metode kojima se provodi ovaj tip vrednovanja su prije svega razgovor s učenikom, samovrednovanje, vršnjačko vrednovanje i slično.
Svaki je sat prigoda za formativno vrednovanje, na svakome satu se može uočiti stupanj usvojenosti ishoda i učeniku se može pružiti povratna informacija o snažnim i slabim točkama u njegovom učenju te mu se može pomoći razviti strategije za bolje i uspješnije učenje. Posve je jasno da su za ovaj segment vrednovanja ključne komunikacijske vještine i stvaranje pozitivnog razrednog ozračja te da se on može koristiti za snažan razvoj generičkih kompetencija.
Preporučene metode i načini formativnog vrednovanja su provođenje i praćenje domaćih zadaća, vođenje učeničke mape, savjetnički razgovori, ankete i sl.
Sve do sada opisane aktivnosti spadaju u takozvano formativno vrednovanje, dakle ono koje formira kod učenika sliku o onome što se od njega očekuje, kroz procjene i povratne informacije usmjerava proces učenja, aktivira ga u procesu vrednovanja i utječe na razvoj njegove odgovornosti za vlastito učenje i uspjeh.
Drugi je važan dio tzv. sumativno vrednovanje koje je brojčani iskaz usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda nakon određenog razdoblja učenja i poučavanja. U slučaju klasičnih jezika to u prvom redu znači da se vrednuje učenikova sposobnost kojom je u stanju unutar svakog pojedinog odgojno-obrazovnog ciklusa razumjeti i prevesti gramatički i leksički sve zahtjevniji tekst i napredovati u razumijevanju civilizacijskih fenomena sadržanih u njemu. Istodobno, osobito u višim ciklusima obrazovanja, potrebno je ispitivati napredak u interpretaciji teksta, njegovoj kontekstualizaciji unutar vremena kada je nastao, vremena prijenosa i sadašnjega trenutka čitanja.
Stoga su elementi/sastavnice vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda u klasičnim jezicima povezani s domenama iz kojih proizlaze, sljedeći:
RAZUMIJEVANJE JEZIKAI TEKSTA – ova sastavnica obuhvaća dvije domene Jezičnu pismenost i Iskustvo teksta i komunikaciju i mora biti sastavni dio vrednovanja na svim razinama učenja klasičnih jezika. U njoj se s jedne strane vrednuje usvojenost gramatičkih sadržaja i razumijevanje jezičnih zakonitosti, pravila čitanja i pisanja te usvojenost vokabulara. Vokabular kao iznimno važan element učenja klasičnih jezika na svim razinama pokazuje napredak učenika u usvajanju sve većeg opsega riječi kao i osnove lingvističkih zakonitosti i vještina. S druge strane ovom sastavnicom pratimo i napredak u razumijevanju, prevođenju i interpretaciji prilagođenog ili izvornog teksta, ovisno o razini učenja i tipu škole.U klasičnim gimnazijama (i višim razinama gimnazijskog učenja) kroz ovu sastavnicu vrednuje se i poznavanje povijesti književnosti i stila autora koji se obrađuju.
CIVILIZACIJA I BAŠTINA – iznimno je važna sastavnica u kojoj se vrednuju znanja o klasičnoj civilizaciji, njezinu utjecaju na kulturu kasnijih razdoblja te razumijevanje humanističkih fenomena iz nje proisteklih na svim razinama učenja. Osobito je važno unutar ove sastavnice vrednovati poznavanje antičke baštine u Hrvatskoj i odnos prema njezinoj vrijednosti.
RAD – sastavnica koja prati napredak učenika u smislu aktivnosti na satu, a uključuje izlaganje, predstavljanje, trud, inicijativu i pozitivan doprinos ozračju u učionici ili izvan nje, dakle aktivaciju učenika unutar svih procesa i metoda učenja i poučavanja kojima se ostvaruju ishodi nastave klasičnih jezika.
Načini sumativnog vrednovanja naučenog u nastavnom predmetu Latinski jezik su usmena i pisana provjera znanja.
Usvojenost gramatičkih sadržaja, vokabulara i sadržaja iz civilizacije i baštine ćemo u pravilu provjeravati usmenim putem. Treba naglasiti da usmena provjera ne znači nužno kod većine nas uvriježeno i uobičajeno ispitivanje učenika 1:1 (princip pitanje – odgovor). To je samo jedan od načina i on nikako ne smije biti jedini niti najčešći. Upravo kod usmenih provjera je važna kombinacija formativnog i sumativnog vrednovanja. Učenicima treba kontinuirano davati povratne informacije o našoj percepciji njihovog rada, znanja i napretka (formativno vrednovanje) i pri tom objašnjavati učenicima (i roditeljima!) na čemu je potrebno više raditi, koji sadržaji su svladani korektno te naglašavati važnost aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu. Usmena provjera je osim toga važna za razumijevanje jezika i teksta. Kad se ispituje pojedinačno, važno je da usmena provjera ne traje duže od nekoliko minuta i da traga za znanjem i razumijevanjem, a ne za pogreškama i neznanjem.
Pisana provjera znanja se koristi za provjeru razumijevanja jezika i teksta. Polazna točka svake pisane provjere bi trebao biti tekst na kojem se ispituju jezična/leksička znanja. Preporučuje se i izrada zadataka koji naučeno gradivo ispituju na različite načine i traže zaključivanje, povezivanje i razumijevanje, a ne samo reproduktivno i činjenično poznavanje gradiva. U školskoj godini ne bi trebalo pisati više od tri pisane provjere znanja. Savjetujemo da dvije od te tri provjere svakako budu sastavljene u obliku testa u kojima su zastupljene sve tri domene na način da sva pitanja i zadaci budu vezani uz tekst koji je naveden na početku pisane provjere. Treća (ili jedna od) provjera može biti sastavljena na isti način ili može biti opcija prijevoda teksta s latinskog na hrvatski jezik (školska zadaća). Ako se učitelj odluči da će jedna od provjera biti u formi školske zadaće, učenici obavezno moraju na raspolaganju imati latinsko-hrvatski rječnik.
Posebno se treba osvrnuti na neizmjernu važnost civilizacijskih sadržaja. Te sadržaje se nikako ne smije smatrati manje važnim u odnosu na gramatiku i vokabular. Učenici ne bi ni po čemu trebali zaključiti da su ti sadržaji pa samim time i ocjene koje dobivaju iz njihove usvojenosti manje važne od onih iz ostalih elemenata vrednovanja. Razumijevanje i svladavanje tih sadržaja upravo je uz razumijevanje poruke teksta bit učenja oba klasična jezika.
Posebnu pažnju treba posvetiti projektima, unutarpredmetnima i interdisciplinarnima. Oni su osobito plodno polje za odgojno djelovanje, formativno vrednovanje i razvoj generičkih kompetencija. Stoga se oni osobito preporučuju. Ukoliko sadržaj, metoda i namjena projekta to omogućuju, dopušteno je, a i pohvalno i dobro sumativno ih vrednovati. Projekti mogu uključivati izvješća, osvrte, referate, prikaze i sl., ali i sudjelovanje u online radionicama i projektima, kvizovima, igricama i sl. Ovisno o tome kako su koncipirani, mogu se primjenjivati u svim sastavnicama, a osobito u Civilizaciji i baštini te sastavnici Rad.
Pristupi vrednovanju prema elementima moraju biti prilagođeni uvjetima, razini učenja i skupini učenika. I u pisanim i u usmenim oblicima vrednovanja bitno je ostvarivanje ishoda. U elementu razumijevanje jezika i teksta jednaku važnost valja pridati analizi i prijevodu kao i razumijevanju i interpretaciji teksta, ali i povezivanju s domenom Civilizacija i baština. Kao što je već naglašeno, učenika spretnijeg u jezičnim sadržajima treba kroz formativno vrednovanje poticati da u toj domeni ostvari puni potencijal, a onog koji je više zainteresiran za civilizacijske sadržaje treba usmjeriti k napredovanju u tom području.
Učenici i njihovi roditelji se o napredovanju učenika trebaju izvještavati redovito putem međusobnih konzultativnih razgovora, pisanih bilježaka o radu i napredovanju učenika te ostalim službenim i dostupnim načinima komunikacije, a sve u cilju preuzimanja odgovornosti učenika za proces i rezultate aktivnosti učenja te razvoj osobnosti i generičkih kompetencija. Ovakvo izvješćivanje povećava transparentnost i pravednost cjelokupnog nastavnog procesa.
Pri davanju zaključne (pr)ocjene treba jednako vrednovati napredak u ostvarenju ishoda učenja u sve tri domene i u svim sastavnicama, ne dajući nijednoj veću važnost niti prednost, nego njegujući ukupnost poznavanja klasičnih jezika i svega što oni posreduju. Zaključnu ocjenu donosi učitelj kao završni čin cjelokupnog procesa vrednovanja tijekom nastavne godine. Ona nije aritmetička sredina svih ocjena, ali ne smije biti od nje manja. Jednako tako ne preporučuju se završni testovi ili posebne provjere o kojima bi ovisila ukupna zaključna ocjena. Ukoliko je ukupni proces vrednovanja (formativni i sumativni) vođen transparentno, pravedno, metodički ispravno i pedagoški pozitivno, zaključna ocjena ne bi nikome trebala biti ni iznenađenje ni tajna, nego jasna i logična posljedica procesa poučavanje i učenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja