Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Glazbena kultura i Glazbena umjetnost za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
-Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Glazbena kultura i Glazbena umjetnost objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
-Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
-Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6., i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost
Glazba je duboko ukorijenjena u čovjeku i sastavni je dio svih kultura svijeta. Glazba i druge umjetnosti važne su za kvalitetan, skladan i cjelovit razvoj svakoga pojedinca. U obrazovnome je sustavu Republike Hrvatske učenje glazbe prepoznato i priznato kao neizostavan čimbenik u oblikovanju specifično-glazbenih, ali i općih (generičkih) kompetencija učenika. U čitavoj se odgojno-obrazovnoj vertikali doprinosi razvoju glazbenih sposobnosti učenika u najširem smislu te riječi i usvajanju jezika glazbe u njegovim simbolima, idejama i konceptima. Učenje glazbe utječe na razvoj pojedinca koji voli glazbu i ima trajnu potrebu za bavljenjem glazbom. Odgojno-obrazovni proces usmjeren je prema stjecanju kriterija za vrednovanje glazbe, to jest prema razvoju kompetencija učenika da u glazbi različita podrijetla te različitih stilova i vrsta izdvaja kvalitetna i trajno vrijedna glazbena ostvarenja.
Predmeti Glazbena kultura/Glazbena umjetnost učenicima pružaju jedinstvena iskustva koja rezultiraju:
-bogatijom slikom svijeta;
-razumijevanjem odnosa između (glazbene) umjetnosti i zbilje;
-izražavanjem misli, osjećaja i stavova kojim se potiče kritičko mišljenje;
-razvojem kreativnosti kao metakompetencije.
Učenje i poučavanje predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost u skladu je sa suvremenim znanstvenim spoznajama i kretanjima koje upućuju na otvorenost i prilagodljivost procesa učenja i poučavanja, didaktički i metodički pluralizam, istraživačko, projektno i individualizirano učenje, ali i na nužnost primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije. Naglasak se stavlja na susret učenika s glazbom, dok se verbalne informacije obvezno povezuju sa slušnim iskustvima. Suvremeno poučavanje i učenje glazbe uključuje i elemente građanskoga te interkulturalnoga odgoja. Važan dio procesa učenja i poučavanja glazbe odnosi se na izbornu nastavu, izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti u okviru kojih učenici proširuju stečena znanja, vještine i stavove te istodobno sustavno razvijaju svoje interese i ostvaruju kvalitetan umjetnički rast i razvoj.
S obzirom na značaj koji ima za učenika, učenje glazbe ima i višestruku društvenu ulogu (slika 1). Izlaskom iz okvira škole i integracijom u širu društvenu zajednicu i kulturu, škola i lokalna zajednica povezuju se u promicanju glazbene kulture i umjetnosti. Tijekom svojega obrazovnog puta, ali i kasnije, učenici će kao kompetentni korisnici kulture aktivno sudjelovati u glazbenome životu svoje sredine (u ulozi stvaratelja, izvođača ili publike) doprinositi očuvanju, prenošenju, obnavljanju i širenju kulturnoga nasljeđa.
Slika 1. Značaj predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost za učenika, školu, zajednicu i društvo
Predmetima Glazbena kultura/Glazbena umjetnost ostvaruju se temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti i opći ciljevi odgoja i obrazovanja iskazani u Nacionalnom okvirnom kurikulumu (NOK). Uz načela učenja i poučavanja navedenih u NOK-u, kurikulum predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost temelji se na pet načela koja su međusobno povezana i proizlaze jedno iz drugoga:
Antropološko načelo - glazba je svojstvena čovjeku i neizostavan je oblik ljudske komunikacije. Kao takva čini sastavni dio učenikova života, u školi i izvan nje.
Psihološko načelo - učenjem i poučavanjem glazbe ostvaruje se potreba učenika za kreativnim izrazom. Sudjelovanjem u glazbenim aktivnostima učenici emotivno reagiraju na glazbu i učvršćuju vlastiti odnos s glazbom.
Kulturno-estetsko načelo - izravnim ili neizravnim susretom s glazbenim ostvarenjima učenici razvijaju glazbeni ukus, stječu kriterije za vrednovanje glazbe i sposobnost izražavanja vlastitih stavova o glazbi.
Načelo interkulturalnosti - upoznavanjem glazbe vlastite kulture i glazbi svijeta učenici razvijaju svijest o različitim, ali jednako vrijednim pojedincima, narodima, kulturama, religijama i običajima.
Načelo sinkroničnosti - smislenim povezivanjem sadržaja i integrativnim pristupom glazbenim pojavama učenici usvajaju glazbeno-izražajne sastavnice, ideje, koncepte i principe organizacije glazbenoga djela.
Organizacija predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost i mjesto predmeta u kurikulumu proizlaze iz prirode same glazbe, a ona je:
-otvorena - učenje i poučavanje prilagođava se interesima i mogućnostima učenika te sklonostima učitelja/nastavnika, a podrazumijeva visok stupanj slobode u odabiru i oblikovanju nastavnih sadržaja, primjeni različitih strategija i metoda učenja i poučavanja, kao i različitih pristupa vrednovanju;
-integrativna – koncepti/domene i odgojno-obrazovni ishodi predmeta međusobno su povezani i nadopunjuju se;
-interdisciplinarna – postoji čvrsta povezanost s ostalim poljima umjetničkoga područja te su moguće i poželjne brojne korelacije s ostalim predmetima, područjima i međupredmetnim temama.
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Učenik će:
Steći iskustva slobodnoga izražavanja i oblikovanja ideja, osjećaja i stavova u mediju glazbe s različitih perspektiva (izvođač, autor/skladatelj, publika). Slobodno izražavanje glazbom i uz glazbu doprinijet će razvoju kreativnosti kao metakompetencije, a široka paleta samostalnih aktivnosti ili aktivnosti u skupini potaknut će društveno-emocionalni razvoj svih učenika, uključujući darovite i učenike s teškoćama. Prenošenjem i dijeljenjem umjetničkoga doživljaja i iskustva s drugima učenici će stvoriti potrebu za sudjelovanjem u kulturnom životu zajednice.
Upoznati glazbenu umjetnost putem kvalitetnih i reprezentativnih ostvarenja klasične, tradicijske i popularne glazbe. Stjecanje slušnoga iskustva i razvoj receptivnih vještina učenika preduvjet je razvijanja glazbenoga ukusa, kritičkoga mišljenja i vlastitoga sustava vrijednosti te razumijevanja višestruke uloge glazbe u različitim kontekstima. Učenici će spoznaje povezati s konceptima kultura i stilova te ih interdisciplinarno spojiti s drugim umjetničkim i znanstvenim područjima.
Osvijestiti vrijednosti regionalne, nacionalne i europske kulturne baštine u kontekstu svjetske kulture zbog poticanja interkulturalnoga razumijevanja i osnaživanja usmjerenoga prema iskorjenjivanju predrasuda i diskriminacije. Spoznati važnost znanja, sposobnosti, vjerovanja i običaja kao kulturnoga kapitala koji se prenosi i obogaćuje novim vrijednostima. Upoznavanjem nacionalne glazbe i glazbi svijeta učenici će izgraditi odnos prema vlastitoj kulturi, razumjeti i prihvatiti druge kulture te razviti kulturnu svijest i interkulturalne kompetencije.
Ostvarenjem navedenih ciljeva razviti glazbene sposobnosti u najširem smislu te riječi. Tijekom čitave odgojno-obrazovne vertikale, proces učenja i poučavanja glazbe usmjeren je najvišem razvoju individualnih potencijala učenika.
C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma
Učenje i poučavanje predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost ostvaruje se sljedećim domenama (slika 2).
Slika 2. Domene predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost
Domene predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost izrazito su međusobno povezane i nadopunjuju se, što upućuje na prisutnost svih domena u čitavoj odgojno-obrazovnoj vertikali odnosno u svim ciklusima i na svim razinama. Odgojno-obrazovni ciljevi i jasno određeni ishodi učenja glazbe dostižu se primjerenom organizacijom obveznih i preporučenih sadržaja. Podjelom domena na različite aktivnosti omogućuje se isticanje pojedinih odgojno-obrazovnih ishoda tijekom procesa učenja i poučavanja (slika 3).
U učenju i poučavanju glazbe postoje i objedinjujući elementi koji su prisutni u svim domenama:
-glazbeni jezik, čije je usvajanje potrebno za slušanje/doživljaj, vrednovanje i razumijevanje glazbe u kontekstu te glazbeno pismo kao nužno sredstvo za izvođenje i stvaranje glazbe;
-informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT) kao neizostavan dio suvremenoga učenja i poučavanja glazbe.
IKT se, kao objedinjujući element učenja i poučavanja glazbe, primjenjuje u okviru svih domena, a može se organizirati i kao izborna nastava i izvannastavna aktivnost. Između ostalog, primjena IKT-a uključuje:
-upoznavanje učenika s računalnim programima;
-učenje glazbenoga pisma s pomoću računala;
-audio obradu i eksperimentiranje sa zvukom;
-rad u programima za skladanje glazbe.
Slika 3. Organizacija kurikuluma predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost
Predmetne su domene usklađene s očekivanim učeničkim postignućima umjetničkoga područja NOK-a pa omogućuju uspješno i svrhovito povezivanje glazbe s ostalim umjetnostima.
Opis domena
Domena A: Slušanje i upoznavanje glazbe
Ishodište domene A različiti su načini upoznavanja glazbe koji prvenstveno obuhvaćaju slušanje glazbenih djela s pomoću tonskih zapisa te neposredne susrete učenika s glazbom. Aktivnim slušanjem učenici analiziraju glazbu, opažaju glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovanje glazbenog djela te razlikuju izvođače i izvođačke sastave. Susret s umjetničkim djelom, bio on posredan ili neposredan, predstavlja za učenike jedinstven doživljaj te proširuje njihovu osjetilnu i emocionalnu spoznaju.
Upoznajući glazbu različitih vrsta, stilova, pravaca i žanrova, učenik stječe znanja o glazbeno-izražajnim sastavnicama i različitim razinama organizacije glazbenog djela te razvija slušne vještine potrebne za razumijevanje glazbene umjetnosti i za optimalno estetsko iskustvo. Utemeljen stav o glazbi - određenom stilu, vrsti glazbe i žanru, ali i konkretnom glazbenom djelu - izgrađuje se poticanjem i razvojem kritičkog mišljenja putem razgovora, refleksije, diskusije i debate. Takav pristup značajno utječe na emocionalni, intelektualni i estetski razvoj učenika, a upoznata glazbena djela otvaraju mogućnosti traganja za novim i složenijim glazbenim iskustvima.
Domena B: Izražavanje glazbom i uz glazbu
Aktivnosti u okviru domene B za učenike predstavljaju jedinstveno iskustvo prenošenja osjećaja, misli i stavova, pritom oblikujući kreativne osobine i glazbene sposobnosti.
Glazbene igre su idealno sredstvo spontanog sinkretičkog izraza. Aktivnostima pjevanja i sviranja te pridruženog pokreta i plesa, učenik razvija pjevačke sposobnosti, motoriku i koordinaciju te ovladava elementima glazbenog jezika i pisma.
Poznavanje elemenata glazbenog jezika, kao i određena razina ovladanosti glazbenim vještinama, omogućuje učenicima istraživanje različitih aspekata glazbe putem aktivnosti glazbenog stvaralaštva, primjerice: kreiranja ritamskih, melodijskih i tekstualnih promjena u upoznatim skladbama; slobodnog i ritmiziranog kretanja; stvaranja originalnih kraćih i dužih glazbenih i plesnih tvorevina.
Kreativna i stvaralačka iskustva potiču intrinzičnu motivaciju, razvoj samopouzdanja i socijalnih vještina, posebice u grupnim aktivnostima. Stjecanje sigurnosti u javnom nastupu otvara put aktivnom i cjeloživotnom sudjelovanju u kulturno-umjetničkim aktivnostima zajednice.
Otvorenost nastave glazbe pruža mogućnost stavljanja naglaska na neku od navedenih aktivnosti, primjerenu dobi (razred/ciklus), sposobnostima i interesima učenika. Kvalitetno provođenje navedenih aktivnosti postavit će temelje za realizaciju izvannastavnih aktivnosti i izborne nastave poput pjevačkog zbora, instrumentalnih sastava, orkestra, plesne skupine, folklornog ansambla, skladanja i ostalog.
Domena C: Glazba u kontekstu
Učenje u domeni C ostvaruje se širokim upoznavanjem glazbeno-umjetničkog nasljeđa, ali i suvremenih glazbenih trendova. Polazište ove domene je doživljaj glazbe, a ostvaruje se u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju u kojem se vrlo jasno mogu spoznati uloge autora/skladatelja, izvođača i publike. Postupno, učenik otkriva vrijednosti bogate regionalne, nacionalne i globalne glazbene i kulturne baštine te uočava razvoj, uloge i utjecaje glazbene umjetnosti na društvo.
Zbog razumijevanja suvremenih glazbenih kretanja, ali i sveprisutnog multimedijskog okruženja, važno je da se stilsko-izražajne sastavnice promatraju i u kontekstu prožimanja različitih vrsta glazbe te usporedbom s izražajnim sastavnicama drugih umjetnosti. Naposljetku, potrebno je i korisno da učenik otvoreno, autentično i utemeljeno raspravlja o glazbi, glazbenim preferencijama te da iskazuje pozitivan stav prema vrijednostima u svim vrstama i žanrovima glazbe.
Učenjem i poučavanjem u domeni glazba u kontekstu stječu se sljedeća znanja, vještine i stavovi: razumijevanje poruka glazbe različitih kultura; razumijevanje razvoja glazbe; utemeljeno kritičko mišljenje prema različitim pojavnim oblicima glazbe; oblikovanje identiteta utemeljeno na kulturnim iskustvima; odgovornost prema vlastitoj glazbenoj kulturi i kulturi drugih; poštivanje različitosti u izražavanju i vrednovanju glazbe i poštivanje glazbeno-umjetničke djelatnosti.
Odnos domena u odgojno-obrazovnoj vertikali
Prvi odgojno - obrazovni ciklus
Odabirom dječjih pjesama i brojalica te glazbenih djela klasične, tradicijske, popularne i filmske glazbe, učitelj će učenike uvesti u svijet glazbe. U prvome se odgojno-obrazovnom ciklusu polazi od doživljaja glazbe i pažnja se usmjerava na glazbeno iskustvo učenika i zbližavanje s glazbenom umjetnošću. Iz tog će razloga domena Izražavanje glazbom i uz glazbu (B) biti istaknuta (slika 5).
Slušanjem učenici prepoznaju, razlikuju i uspoređuju te izražavanjem uvažavaju sljedeća obilježja glazbe: karakter i ugođaj, visinu tona, melodiju, dinamiku, metar/ritam, tempo i boju/izvođače. Odgojno-obrazovni ishodi domene C ostvaruju se u okviru domena A i B.
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti domena.
Slika 5: Zastupljenost domena u 1. odgojno-obrazovnom ciklusu
A: Slušanje i upoznavanje glazbe
B: Izražavanje glazbom i uz glazbu
C: Glazba u kontekstu
Drugi odgojno-obrazovni ciklus
Tijekom drugog odgojno-obrazovnog ciklusa domene A i B se postupno izjednačavaju (slika 6). Odgojno-obrazovni ishodi u domeni A postaju kompleksniji s ciljem izoštravanja slušnog iskustva učenika:
-upoznavanje glazbala/instrumentalnih skupina i pjevačkih glasova/vokalnih skupina;
-upoznavanje osnovnih glazbenih oblika;
-slušno prepoznavanje i analiza različitih glazbenih obilježja.
Domena C Glazba u kontekstu proširuje se u odnosu na prvi ciklus - učenici upoznaju hrvatsku tradicijsku glazbu u vlastitoj sredini (lokalnoj zajednici) i užem zavičajnom području.
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti domena.
Slika 6. Zastupljenost domena u drugom odgojno-obrazovnom ciklusu
A: Slušanje i upoznavanje glazbe
B: Izražavanje glazbom i uz glazbu
C: Glazba u kontekstu
Treći odgojno-obrazovni ciklus
U trećemu odgojno-obrazovnom ciklusu naglasak se stavlja na domenu A. Domena C proširuje se i nadopunjuje s domenom A, dok je domena B u ovome ciklusu nešto manje zastupljena (slika 7).
Slušajući i upoznajući glazbu, učenici će usvojiti obilježja:
-vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe i različitih izvođačkih sastava;
-različitih vrsta glazbe (klasične, tradicijske, popularne);
-glazbenih i glazbeno-scenskih vrsta;
-glazbeno-stilskih razdoblja;
-pojedinih pravaca glazbe 20. i 21. stoljeća te popularnih žanrova;
-stapanja različitih vrsta glazbe (crossover).
Učenici će u trećem ciklusu proširiti znanja o tradicijskoj glazbi upoznavanjem:
-tradicijske glazbe svih regija Hrvatske, uključujući i glazbu manjinskih kultura
-europske tradicijske glazbe
-tradicijske glazbe geografski udaljenijih područja/naroda/kultura (drugi kontinenti)
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti domena.
Slika 7. Zastupljenost domena u trećem odgojno-obrazovnom ciklusu
A: Slušanje i upoznavanje glazbe
B: Izražavanje glazbom i uz glazbu
C: Glazba u kontekstu
Četvrti i peti odgojno-obrazovni ciklus
U predmetu Glazbena umjetnost sve se glazbene pojave i sva slušna iskustva osvještavaju u različitim kulturnim i društveno-povijesnim kontekstima. Odgojno-obrazovni ishodi domena A i C su komplementarni i ostvaruju se integrativno (domena A u okviru domene C).
Aktivnosti i sadržaji domene B ostvaruju se sukladno interesima i željama učenika, uz moguće povezivanje glazbe s ostalim umjetnostima (slika 8).
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti i suodnosu domena.
Slika 8. Zastupljenost domena u četvrtom i petom odgojno-obrazovnom ciklusu
A: Slušanje i upoznavanje glazbe
B: Izražavanje glazbom i uz glazbu
C: Glazba u kontekstu
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma nastavnih predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost određeni su na način da omogućuju kontinuirani razvoj i nadogradnju specifično-glazbenih i generičkih kompetencija učenika. Stečena znanja, vještine i stavovi u određenom odgojno-obrazovnom ciklusu prožimat će sve ostale, više cikluse.
Osnovna škola Glazbena kultura 1. razred – 35 sati godišnje
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GK A.1.1. Poznaje određeni broj skladbi.
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz i filmska glazba).
Poznaje 3 -10 skladbi.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 3 -10 skladbi
- za realizaciju ishoda A.1.1. kod kraćih skladbi obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
Učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika.
OŠ GK A.1.2. Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice:
- metar/dobe
- tempo
- visina tona
- dinamika
- boja/izvođači
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice (jednu od druge).
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
- učenik pljeskanjem ili koračanjem tijekom slušanja označava metar/dobe
- učenik prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (uz pomoć učitelja / uz poticaj učitelja / samostalno), s naglaskom na kontrastna obilježja:
- tempo - brzo, polagano
- visina tona - visoko, duboko
- dinamika - glasno, tiho
- boja/izvođači - jedan, više (uz neobvezno prepoznavanje pojedinih glazbala i pjevačkih glasova)
Napomena: od učenika se ne traži korištenje stručne terminologije.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
OŠ GK B.1.1. Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te opisuje zajedničku izvedbu.
Sadržaji:
Pjesme/brojalice i glazbene igre primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- učenik izvodi najmanje 10 pjesama/brojalica i glazbenih igara tijekom godine
- učenik usklađuje vlastito pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica i glazbenih igaras izvedbama drugih učenika
- učenik vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu
- učitelj odabire pjesme primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika (određeni broj trebabiti iz zavičaja)
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
OŠ GK B.1.2. Pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice (metar/dobe, tempo, visina tona, dinamika).
Samostalno pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Sadržji:
Pjesme/brojalice primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- pjeva/izvodi najmanje 10 pjesama/brojalica tijekom godine
- učitelj potiče pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica napamet (prema sposobnostima i interesu učenika)
- preporuča se višekratno izvođenje/uvježbavanje pjesama/brojalica, na različite načine
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učitelj odabire pjesme primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učenik uvažava sljedeće glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna), tempo (umjeren, spor), dinamika (glasno, tiho)
OŠ GK B.1.3. Izvodi glazbene igre uz pjevanje, slušanje glazbe i pokret uz glazbu.
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Samostalno izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Sadržaji:
Glazbene igre primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika, cjelovite skladbe, stavci iliulomci klasične, tradicijske, popularne jazz i filmske glazbe.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- učenik prati glazbu pokretom/plesom, a pritom opaža te uvažava glazbeno-izražajne sastavnice:metar/dobe (dvodobna, trodobna), tempo (umjeren, spor), dinamika (glasno, tiho)
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učitelj odabire igre i skladbe primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika (određeni brojtreba biti iz zavičaja)
OŠ GK B.1.4. Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline te svira uz pjesme/brojalice koje izvodi.
-učenik pljeskanjem ili koračanjem označava metar/dobe
-učenik pljeskanjem ili na udaraljkama svira ritam
- učenik svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz skladbe i pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi
- učenik prati glazbu pokretom/plesom, a pritom opaža te uvažava glazbeno-izražajne sastavnice
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učitelj odabire igre i skladbe primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika (određeni broj iz zavičaja)
C. Glazba u kontekstu
OŠ GK C.1.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okruženju.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Sadržaj:
Glazbeno-kulturni događaj u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-učenik posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj (koncert klasične glazbe, operu,operetu, mjuzikl, folklor, produkciju učenika glazbene škole)
-učenik posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj u autentičnom okruženju (koncertnojdvorani, kazalištu, domu kulture ili crkvi)
- ako nema mogućnosti za odlazak učenika na glazbeno-kulturni događaj u autentičnom okružju,događaj se može održati u prostoru škole ili neke druge ustanove
OŠ GK C.1.2. Iskazuje doživljaj glazbe.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
Iskazuje doživljaj glazbe na različite načine.
Sadržaji:
Glazbeno-kulturni događaj u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-učenik iskazuje doživljaj glazbe riječima (jednom riječi, rečenicom ili više rečenica, stihovima,dramskom improvizacijom)
-učenik iskazuje doživljaj glazbe pokretom (pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem, pokretima,pantomimom) ili plesom
OŠ GK C.1.3. Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe.
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.).
Prepoznaje različite uloge glazbe.
Sadržaji:
Glazbeno-kulturni događaj u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-ishod C.1.3. realizira se kroz ishode A i B domene
-ne vrednuju se brojčano biografski podaci o skladatelju
Osnovna škola Glazbena kultura 2. razred – 35 sati godišnje
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GK A.2.1. Poznaje određeni broj skladbi
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 3 -10 kraćih skladbi.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 3 -10 skladbi
- za realizaciju ishoda A.2.1. kod kraćih skladbi obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
Učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika.
OŠ GK A.2.2. Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice:
- metar/dobe
- tempo
- visina tona
- dinamika
- boja/izvođači
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice (jednu od druge).
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
Učenik pljeskanjem ili koračanjem tijekom slušanja označava metar/dobe.
Učenik prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (uz pomoć učitelja / uz poticaj učitelja / samostalno), s naglaskom na kontrastna obilježja:
- tempo - brz, umjeren, spor
- visina tona - visoko, srednje, duboko
- dinamika - glasno, srednje glasno, tiho
- boja/izvođači - jedan, više (uz neobvezno prepoznavanje pojedinih glazbala i pjevačkih glasova)
Napomena: od učenika se ne traži korištenje stručne terminologije.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
OŠ GK B.2.1. Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te opisuje zajedničku izvedbu.
Sadržaji:
Pjesme/brojalice i glazbene igre primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- učenik izvodi najmanje 10 pjesama/brojalica i glazbenih igara tijekom godine
- učenik usklađuje vlastito pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica i glazbenih igara s izvedbama drugih učenika
- učenik vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu
- učitelj odabire pjesme primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika (određeni broj treba biti iz zavičaja)
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
OŠ GK B.2.2. Pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice (metar/dobe, tempo, visina tona, dinamika).
Samostalno pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Sadržaji:
Pjesme/brojalice i glazbene igre primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- pjeva/izvodi najmanje 10 pjesama/brojalica tijekom godine
- učitelj potiče pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica napamet (prema sposobnostima i interesu učenika)
- preporuča se višekratno izvođenje/uvježbavanje pjesama/brojalica, na različite načine
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učitelj odabire pjesme primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učenik uvažava sljedeće glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna), tempo (brz, umjeren, spor), dinamika (glasno, srednje glasno, tiho)
OŠ GK B.2.3. Izvodi glazbene igre uz pjevanje, slušanje glazbe i pokret uz glazbu.
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Samostalno izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Sadržaji:
Glazbene igre primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika, cjelovite skladbe, stavci iliulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- učenik prati glazbu pokretom/plesom, a pritom opaža te uvažava glazbeno-izražajne sastavnice:metar/dobe (dvodobna, trodobna), tempo (brz, umjeren, spor), dinamika (glasno, srednje glasno,tiho)
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učitelj odabire igre i skladbe primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika (određeni brojtreba biti iz zavičaja)
OŠ GK B.2.4. Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline te svira uz pjesme/brojalice koje izvodi.
-učenik pljeskanjem ili koračanjem označava metar/dobe
-učenik pljeskanjem ili na udaraljkama svira ritam
- učenik svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz skladbe i pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi
- učenik prati glazbu pokretom/plesom, a pritom opaža te uvažava glazbeno-izražajne sastavnice
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učitelj odabire igre i skladbe primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika (određeni brojtreba biti iz zavičaja)
C. Glazba u kontekstu
OŠ GK C.2.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okruženju.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Napomena: učenik može posjetiti glazbenu školu i upoznati glazbala koja može učiti.
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Sadržaj:
Glazbeno-kulturni događaj u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-učenik posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj (koncert klasične glazbe, operu, operetu, mjuzikl, folklor, produkciju učenika glazbene škole)
-učenik posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj u autentičnom okruženju (koncertnoj dvorani, kazalištu, domu kulture ili crkvi)
- ako nema mogućnosti za odlazak učenika na glazbeno-kulturni događaj u autentičnom okružju, događaj se može održati u prostoru škole ili neke druge ustanove
OŠ GK C.2.2. Iskazuje doživljaj glazbe.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
Iskazuje doživljaj glazbe na različite načine.
Sadržaji:
Glazbeno-kulturni događaj u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-učenik iskazuje doživljaj glazbe riječima (jednom riječi, rečenicom ili više rečenica, stihovima, dramskom improvizacijom)
-učenik iskazuje doživljaj glazbe pokretom (pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem, pokretima, pantomimom) ili plesom
OŠ GK C.2.3. Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe.
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.).
Prepoznaje različite uloge glazbe.
Sadržaji:
Glazbeno-kulturni događaj u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-ishod C.2.3. realizira se kroz ishode A i B domene
-ne vrednuju se brojčano biografski podaci o skladatelju
Osnovna škola Glazbena kultura 3. razred – 35 sati godišnje
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GK A.3.1. Poznaje određeni broj skladbi
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 3 -10 kraćih skladbi.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 3 -10 skladbi
- za realizaciju ishoda A.3.1. kod kraćih skladbi obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
Učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika.
OŠ GK A.3.2. Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice:
- metar/dobe
- tempo
- visina tona
- dinamika
- boja/izvođači
- oblik
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice (jednu od druge).
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učenik pljeskanjem ili koračanjem tijekom slušanja označava metar/dobe te prepoznaje dvodobnost i trodobnost.
Učenik prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (uz pomoć učitelja / uz poticaj učitelja / samostalno), s naglaskom na kontrastna obilježja:
- tempo - brzo, umjereno, polagano
- visina tona - visoko, srednje, duboko
- melodija - uzlazna, silazna, pjevna
- dinamika - glasno, srednje glasno, srednje tiho, tiho; postupno glasnije, postupno tiše
- boja/izvođači - jedan, više (uz neobvezno prepoznavanje pojedinih glazbala i pjevačkih glasova)
- oblik - isto, različito (dijelovi pjesme/skladbe)
Napomena: od učenika se ne traži korištenje stručne terminologije.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
OŠ GK B.3.1. Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te opisuje zajedničku izvedbu.
Sadržaji:
Pjesme/brojalice i glazbene igre primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- učenik izvodi najmanje 10 pjesama/brojalica i glazbenih igara tijekom godine
- učenik usklađuje vlastito pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica i glazbenih igara s izvedbama drugih učenika
- učenik vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu
- učitelj odabire pjesme primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika (određeni broj treba biti iz zavičaja)
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
OŠ GK B.3.2. Pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice (metar/dobe, tempo, visina tona, dinamika).
Samostalno pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Sadržaji:
Pjesme/brojalice i glazbene igre primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- pjeva/izvodi najmanje 10 pjesama/brojalica tijekom godine
- učitelj potiče pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica napamet (prema sposobnostima i interesu učenika)
- preporuča se višekratno izvođenje/uvježbavanje pjesama/brojalica, na različite načine
- učitelj odabire pjesme primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učenik uvažava sljedeće glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna, četverodobna), tempo (brz, umjeren, spor, postupno sporije/brže), dinamika (glasno, srednje glasno, tiho, postupno glasnije/tiše)
OŠ GK B.3.3. Izvodi glazbene igre uz pjevanje, slušanje glazbe i pokret uz glazbu.
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Samostalno izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Sadržaji:
Glazbene igre primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika, cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- učenik prati glazbu pokretom/plesom, a pritom opaža te uvažava glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna), tempo (brz, umjeren, spor), dinamika (glasno, srednje glasno, tiho)
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učitelj odabire igre i skladbe primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika (određeni broj treba biti iz zavičaja)
OŠ GK B.3.4. Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline te svira uz pjesme/brojalice koje izvodi.
-učenik pljeskanjem ili koračanjem označava metar/dobe
-učenik pljeskanjem ili na udaraljkama svira ritam
- učenik svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz skladbe i pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi
- učenik prati glazbu pokretom/plesom, a pritom opaža te uvažava glazbeno-izražajne sastavnice
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učitelj odabire igre i skladbe primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika (određeni broj treba biti iz zavičaja)
C. Glazba u kontekstu
OŠ GK C.3.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje primjereno i neprimjereno ponašanje publike.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj te razlikuje primjereno i neprimjereno ponašanje publike.
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Razlikuje primjereno od neprimjerenoga ponašanja publike.
Sadržaj:
Glazbeno-kulturni događaj u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-učenik posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj (koncert klasične glazbe, operu, operetu, mjuzikl, folklor, produkciju učenika glazbene škole)
-učenik posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj u autentičnom okruženju (koncertnoj dvorani, kazalištu, domu kulture ili crkvi)
- ako nema mogućnosti za odlazak učenika na glazbeno-kulturni događaj u autentičnom okružju, događaj se može održati u prostoru škole ili neke druge ustanove
OŠ GK C.3.2. Iskazuje doživljaj glazbe.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
Iskazuje doživljaj glazbe na različite načine.
Sadržaji:
glazbeno-kulturni događaj u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-učenik iskazuje doživljaj glazbe riječima (jednom riječi, rečenicom ili više rečenica, stihovima, dramskom improvizacijom)
-učenik iskazuje doživljaj glazbe pokretom (pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem, pokretima) ili plesom
OŠ GK C.3.3. Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe.
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.) te razlikuje pojedine vrste glazbe.
Prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.).
Razlikuje pojedine vrste pjesama (npr. autorska, tradicijska) i vrste glazbe (npr. klasična, popularna)
Sadržaji:
Glazbeno-kulturni događaj u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-ishod C.3.3. realizira se kroz ishode A i B domene -ne vrednuju se brojčano biografski podaci o skladatelju
-
Osnovna škola Glazbena kultura 4. razred – 35 sati godišnje
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GK A.4.1. Poznaje određeni broj skladbi
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 3 -10 skladbi.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 3 -10 skladbi
- za realizaciju ishoda A.4.1. kod kraćih skladbi obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- preporuča se višekratno izvođenje/uvježbavanje pjesama/brojalica, na različite načine
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
Učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika.
OŠ GK A.4.2. Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice, osnovne skupine glazbala i pjevačkih glasova
- dinamika - glasno, srednje glasno, srednje tiho, tiho; postupno glasnije, postupno tiše
- boja/izvođači - jedan, više (uz prepoznavanje pojedinih glazbala/skupina glazbala i pjevačkih glasova)
- oblik - uočavanje dijelova koji isto i različito zvuče
Napomena:
- učenici će postupno upoznavati talijanske oznake za tempo, dinamiku i način izvođenja
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
OŠ GK B.4.1. Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika, pokazuje ustrajnost i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sadržaji:
Pjesme i skladbe prilagođene uzrastu i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Sve aktivnosti se izvode u poticajnom i podržavajućem ozračju.
OŠ GK B.4.2. Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta.
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta. Uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta te pritom djelomično uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
Sadržaji: Umjetnički vrijedne autorske i tradicijske pjesme različitih vrsta prilagođene opsegu glasa i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- pjeva/izvodi najmanje 15 pjesama/brojalica tijekom godine
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učenik uvažava sljedeće glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna, četverodobna), tempo (brz, umjeren, spor, postupno sporije/brže), dinamika (glasno,srednje glasno, tiho, postupno glasnije/tiše)
OŠ GK B.4.3. Izvodi glazbene igre uz pjevanje, slušanje glazbe i pokret uz glazbu.
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Samostalno izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Sadržaji:
Glazbene igre osmišljene u svrhu razvoja glazbenih vještina (slušno prepoznavanje, ritamske vježbe, intonacijske vještine).
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- aktivnosti se odvijaju u poticajnom ozračju
- važno je omogućiti aktivnosti za slobodno izražavanje uz glazbu, kao i strukturirane aktivnosti s jasno postavljenim pravilima poput igara
OŠ GK B.4.4. Sviranjem i/ili pokretom izvodi umjetničku, tradicijsku, popularnu ili vlastitu glazbu. Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenog stvaralaštva.
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnu te kraće instrumentalne skladbe. Izražava se pokretom uz glazbu prateći pokretom glazbeno-izražajne sastavnice i/ili izvodeći plesnu koreografiju i/ili oblikujući nove plesne strukture. Sudjeluje u više različitih aktivnosti glazbenog stvaralaštva. Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Sadržaji:
Pjesme i skladbe prilagođene interesu i sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj odabire jednu ili više aktivnosti za realizaciju ishoda sukladno interesu i sposobnostima učenika te mogućnostima ostvarenja.
Za potrebe sviranja učenici se koriste tjeloglazbom, dječjim instrumentarijem, melodijskim udaraljkama ili drugim jednostavnijim melodijskim glazbalima.
Učenike se može poučiti notnom pismu za potrebe sviranja te potaknuti na korištenje računalnih programa za notografiju.
Pokretom uz glazbu učenici mogu osvještavati i pratiti glazbeno-izražajne sastavnice (tempo, dinamiku, oblik) i/ili izvoditi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe i/ili oblikujući nove plesne strukture samostalno ili u skupini.
Učenik se može stvaralački izražavati sudjelujući u aktivnostima pjevanja, sviranja, plesa, pokret te uporabe IKT-a samostalno ili u skupini.
Učenike se potiče na javnu samostalnu ili skupnu izvedbu u razredu, školi, lokalnoj zajednici.
C. Glazba u kontekstu
OŠ GK C.4.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okruženju i promatra glazbeno djelo iz različitih perspektiva.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj i promatra glazbeno djelo iz različitih perspektiva: skladatelj, izvođači, publika.
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Promatra glazbeno djelo iz perspektive skladatelja, izvođača i publike.
Sadržaji:
Izvedbe uživo ili virtualneizvedbe glazbe u razredu, školi ili na autentičnom te prilagođenom javnom mjestu.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Planirati školskim kurikulumom najmanje jedan glazbeni događaj.
Unaprijed slušno upoznati dijelove repertoara.
Potaknuti učenike da se samostalno informiraju o pojedinostima glazbeno-kulturnog događaja (informacije o skladatelju, skladbama, izvođačima).
OŠ GK C.4.2. Iskazuje doživljaj glazbe.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
Iskazuje doživljaj glazbe u skladu s vlastitim preferencijama.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe primjerene dobi i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Doživljaj glazbenog djela je individualan te uključuje iskazivanje osjećaja i stavova. Poticanjem učenika da iskazuju doživljaj glazbe na različite načine omogućuje se da ih potpunije upoznamo, a posebno njihove glazbene preferencije, što nam je od velike koristi za buduće planiranje učenja i poučavanja.
OŠ GK C.4.3. Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge i vrste glazbe.
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe, opisuje karakter i ugođaj skladbe te razlikuje pojedine vrste glazbe
Prepoznaje različite uloge glazbe.
Opisuje karakter i ugođaj skladbe.
Razlikuje pojedine vrste pjesama (npr. autorska, tradicijska) i vrste glazbe (npr. klasična, popularna, filmska, jazz).
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe primjerene dobi i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Temeljem slušanja i izvođenja prepoznaje sličnosti i razlike pojedinih vrsta glazbe, kao i različite uloge koje glazba može imati u životu.
OŠ GK C.4.4. Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta upoznaje obilježja hrvatske tradicijske4 glazbe u vlastitoj sredini (lokalnoj zajednici).
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta upoznaje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u hrvatskoj tradicijskoj glazbi.
Opaža i opisuje većinu obilježja hrvatske tradicijske glazbe u vlastitoj sredini (lokalnoj zajednici).
Sadržaji:
Tradicijske pjesme i plesovi, tekstom i kontekstom prilagođene učenicima.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Tradicijska se glazba obrađuje prema načelu zavičajnosti.
Nakon tradicijske glazbe u vlastitoj sredini u 5. i 6. razredu upoznaje se glazbe preostalih regija Hrvatske, uključujući i glazbu manjinskih kultura.
Osnovna škola Glazbena kultura 5. razred – 35 sati godišnje
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GK A.5.1. Poznaje određeni broj skladbi
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 3 -10 skladbi.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 3 -10 skladbi
- za realizaciju ishoda A.5.1. kod kraćih skladbi obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
Učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika.
OŠ GK A.5.2. Razlikuje pjevačke glasove te opaža njihovu izvedbenu ulogu.
Razlikuje boje pjevačkih glasova.
Opaža izvedbenu ulogu pjevačkih glasova (solo, komorni, zborski).
Razlikuje vrste pjevačkih zborova.
Razlikuje duboke, srednje i visoke muške i ženske pjevačke glasove u solističkim i skupnim izvedbama.
Sadržaji:
Ženski, muški i dječji glasovi; komorne i zborske izvedbe, vrste pjevačkih zborova.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Obvezno:
- od učenika se u petom razredu očekuje razlikovanje vrsta pjevačkih glasova (ženski, muški, dječji) i kontrastnih glasova (npr. visoki i duboki ženski glas), bez nužnog poznavanja stručne terminologije
Preporučeno:
- učenik opaža i uspoređuje načine pjevanja u različitim vrstama glazbe
OŠ GK A.5.3. Razlikuje glazbala i skupine glazbala te opaža izvedbenu ulogu glazbala.
Razlikuje zvuk i izgled glazbala.
Pridružuje glazbala odgovarajućim skupinama.
Opaža izvedbenu ulogu glazbala (solističko, komorno, orkestralno).
Opisuje zvuk i izgled većine glazbala te ih pridružuje odgovarajućim skupinama.
- tradicijska glazbala različitih regija hrvatske, manjinskih kultura te europskih i geografski udaljenijih kultura (u 2. i 3. odgojno-obrazovnom ciklusu)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj odlučuje o redoslijedu upoznavanja glazbala/skupina glazbala u petom i šestom razredu.
OŠ GK A.5.4. Temeljem slušanja glazbe, razlikuje osnovne glazbene oblike.
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje osnovne glazbene oblike (dvodijelni oblik, strofni oblik, trodijelni oblik, glazbenu periodu kao oblik)
Razlikuje osnovne glazbene oblike.
Sadržaji:
- dvodijelni oblik (ab, aabb, aaba)
- strofni oblik (ab s repeticijom)
- trodijelni oblik (aba, abc)
- glazbenu periodu kao oblik (aa’)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- za upoznavanje glazbenih oblika potrebno je cjelovito slušanje skladbe/skladba i preporuča se višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- tijekom aktivnog slušanja, učenik može pratiti shemu oblika (na ploči, u udžbeniku)
- glazbeni oblici i elementi oblikovanja preporučuju se opažati i u okviru B domene
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
OŠ GK B.5.1. Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika, pokazuje ustrajnost i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sadržaji:
Pjesme i skladbe prilagođene uzrastu i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Sve aktivnosti se izvode u poticajnom i podržavajućem ozračju.
OŠ GK B.5.2. Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta.
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta. Uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta te pritom djelomično uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
Sadržaji: Umjetnički vrijedne autorske i tradicijske pjesme različitih vrsta prilagođene opsegu glasa i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- pjeva/izvodi najmanje 15 pjesama
OŠ GK B.5.3. Sviranjem i/ili pokretom izvodi umjetničku, tradicijsku, popularnu ili vlastitu glazbu. Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenog stvaralaštva.
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnu te kraće instrumentalne skladbe. Izražava se pokretom uz glazbu prateći pokretom glazbeno-izražajne sastavnice i/ili izvodeći plesnu koreografiju i/ili oblikujući nove plesne strukture. Sudjeluje u više različitih aktivnosti glazbenog stvaralaštva. Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Sadržaji:
Pjesme i skladbe prilagođene interesu i sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj odabire jednu ili više aktivnosti za realizaciju ishoda sukladno interesu i sposobnostima učenika te mogućnostima ostvarenja.
Za potrebe sviranja učenici se koriste tjeloglazbom, dječjim instrumentarijem, melodijskim udaraljkama ili drugim jednostavnijim melodijskim glazbalima.
Učenike se može poučiti notnom pismu za potrebe sviranja te potaknuti na korištenje računalnih programa za notografiju.
Pokretom uz glazbu učenici mogu osvještavati i pratiti glazbeno-izražajne sastavnice (tempo, dinamiku, oblik) i/ili izvoditi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe i/ili oblikujući nove plesne strukture samostalno ili u skupini.
Učenik se može stvaralački izražavati sudjelujući u aktivnostima pjevanja, sviranja, plesa, pokret te uporabe IKT-a samostalno ili u skupini.
Učenike se potiče na javnu samostalnu ili skupnu izvedbu u razredu, školi, lokalnoj zajednici.
C. Glazba u kontekstu
OŠ GK C.5.1. Upoznaje glazbu u auteničnom, prilagođenom i virtualnom okružju i razlikuje mjesta/prostore za izvođenje glazbe.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj i razlikuje mjesta/prostore za izvođenje glazbe (npr. koncertna dvorana, operna kuća, kazalište, crkva, različiti otvoreni ili zatvoreni prostori).
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Razlikuje mjesta/prostore za izvođenje glazbe (npr. koncertna dvorana, operna kuća, kazalište, crkva, različiti otvoreni ili zatvoreni prostori).
Sadržaji:
Izvedbe uživo ili virtualne izvedbe glazbe u razredu, školi ili na autentičnom te prilagođenom javnom mjestu.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Planirati školskim kurikulumom najmanje jedan glazbeni događaj.
Unaprijed slušno upoznati dijelove repertoara.
Potaknuti učenike da se samostalno informiraju o pojedinostima glazbeno-kulturnog događaja (informacije o skladatelju, skladbama, izvođačima).
OŠ GK C.5.2. Iskazuje doživljaj glazbe.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
Iskazuje doživljaj glazbe u skladu s vlastitim preferencijama.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe primjerene dobi i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Doživljaj glazbenog djela je individualan te uključuje iskazivanje osjećaja i stavova. Poticanjem učenika da iskazuju doživljaj glazbe na različite načine omogućuje se da ih potpunije upoznamo, a posebno njihove glazbene preferencije, što nam je od velike koristi za buduće planiranje učenja i poučavanja.
OŠ GK C.5.3. Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge i vrste glazbe.
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge te razlikuje pojedine vrste glazbe.
Razlikuje vrste pjesama (npr. autorska, tradicijska, rock, pop)
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe primjerene dobi i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Temeljem slušanja i izvođenja prepoznaje sličnosti i razlike pojedinih vrsta glazbe, kao i različite uloge koje glazba može imati u životu.
OŠ GK C.5.4. Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta upoznaje obilježja hrvatske tradicijske glazbe užeg zavičajnog područja.
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u hrvatskoj tradicijskoj glazbi užeg zavičajnog područja.
Opaža i opisuje većinu obilježja hrvatske tradicijske glazbe užeg zavičajnog područja.
Sadržaji:
Tradicijske pjesme i plesovi, tekstom i kontekstom prilagođene učenicima.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Tradicijska se glazba obrađuje prema načelu zavičajnosti.
Nakon tradicijske glazbe u vlastitoj sredini u 5. i 6. razredu upoznaje se glazbe preostalih regija Hrvatske, uključujući i glazbu manjinskih kultura.
Osnovna škola Glazbena kultura 6. razred – 35 sati godišnje
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GK A.6.1. Poznaje određeni broj skladbi
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 5 -12 skladbi.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 5 -12 skladbi
- za realizaciju ishoda A.6.1. kod kraćih skladbi obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
Učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika.
OŠ GK A.6.2. Razlikuje pjevačke glasove te opaža njihovu izvedbenu ulogu.
Razlikuje boje pjevačkih glasova.
Opaža izvedbenu ulogu pjevačkih glasova (solo, komorni, zborski).
Razlikuje vrste pjevačkih zborova.
Svrstava pjevačke glasove u kategorije u upoznatim i nepoznatim skladbama.
Razlikuje duboke, srednje i visoke muške i ženske pjevačke glasove u solističkim i skupnim izvedbama.
Sadržaji:
-sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-od učenika se očekuje da poznavanje svih pjevačkih glasova (sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas)
Preporučeno:
- preporuka je poticati učenike na opažanje i uspoređivanje načine pjevanja u različitim vrstama glazbe te opisivanje izražajnosti glasova u različitim glazbenim izvedbama
OŠ GK A.6.3. Razlikuje glazbala i skupine glazbala te opaža njihovu izvedbenu ulogu.
Razlikuje zvuk i izgled glazbala.
Pridružuje glazbala odgovarajućim skupinama.
Opaža izvedbenu ulogu glazbala (solističko, komorno, orkestralno).
Opisuje zvuk i izgled većine glazbala te ih pridružuje odgovarajućim skupinama.
- tradicijska glazbala različitih regija hrvatske, manjinskih kultura te europskih i geografski udaljenijih kultura (u 2. i 3. odgojno-obrazovnom ciklusu)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj odlučuje o redoslijedu upoznavanja glazbala/skupina glazbala u petom i šestom razredu.
OŠ GK A.6.4. Temeljem slušanja glazbe, razlikuje vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu glazbu te različite izvođačke sastave.
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje:
- vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu glazbu
- različite vokalne, instrumentalne
i vokalno-instrumentalne sastave
(solo, komorni sastav, zbor, orkestar)
Razlikuje različite vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne sastave.
Sadržaji:
Vokalne, instrumentalne i vokalno - instrumentalne skladbe različitog izvođačkog sastava (solo, komorni sastav, zbor, orkestar)
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-učenici će uspoređivati glazbene sastave prema broju i vrsti izvođača, i uočavati njihovu izvedbenu ulogu
OŠ GK A.6.5. Temeljem slušanja glazbe, razlikuje pojedine glazbene oblike.
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje pojedine glazbene oblike (rondo, tema s varijacijama)
Razlikuje pojedine glazbene oblike.
Sadržaji:
- obvezni: rondo, tema s varijacijama
- preporučeni: složena trodijelna pjesma
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- za upoznavanje glazbenih oblika potrebno je cjelovito slušanje (upoznavanje) skladbe
- tijekom aktivnog slušanja, učenik može pratiti shemu oblika (na ploči, u udžbeniku)
- glazbeni oblici i elementi oblikovanja mogu se opažati i u okviru B domene
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
OŠ GK B.6.1. Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika, pokazuje ustrajnost i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sadržaji:
Pjesme i skladbe prilagođene uzrastu i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Sve aktivnosti se izvode u poticajnom i podržavajućem ozračju.
OŠ GK B.6.2. Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta.
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta. Uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta te pritom djelomično uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
Sadržaji: Umjetnički vrijedne autorske i tradicijske pjesme različitih vrsta prilagođene opsegu glasa i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- pjeva/izvodi najmanje 15 pjesama
OŠ GK B.6.3. Sviranjem i/ili pokretom izvodi umjetničku, tradicijsku, popularnu ili vlastitu glazbu. Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenog stvaralaštva.
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnu te kraće instrumentalne skladbe. Izražava se pokretom uz glazbu prateći pokretom glazbeno-izražajne sastavnice i/ili izvodeći plesnu koreografiju i/ili oblikujući nove plesne strukture. Sudjeluje u više različitih aktivnosti glazbenog stvaralaštva. Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Sadržaji:
Pjesme i skladbe prilagođene interesu i sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj odabire jednu ili više aktivnosti za realizaciju ishoda sukladno interesu i sposobnostima učenika te mogućnostima ostvarenja.
Za potrebe sviranja učenici se koriste tjeloglazbom, dječjim instrumentarijem, melodijskim udaraljkama ili drugim jednostavnijim melodijskim glazbalima.
Učenike se može poučiti notnom pismu za potrebe sviranja te potaknuti na korištenje računalnih programa za notografiju.
Pokretom uz glazbu učenici mogu osvještavati i pratiti glazbeno-izražajne sastavnice (tempo, dinamiku, oblik) i/ili izvoditi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe i/ili oblikujući nove plesne strukture samostalno ili u skupini.
Učenik se može stvaralački izražavati sudjelujući u aktivnostima pjevanja, sviranja, plesa, pokret te uporabe IKT-a samostalno ili u skupini.
Učenike se potiče na javnu samostalnu ili skupnu izvedbu u razredu, školi, lokalnoj zajednici.
C. Glazba u kontekstu
OŠ GK C.6.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje raznovrsne oblike predstavljanja glazbene umjetnosti.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje raznovrsne oblike predstavljanja glazbene umjetnosti (koncert, recital, predstava, pokus, ulični performans, zvučna instalacija itd.).
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Posjećuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu (virtualno).
Razlikuje raznovrsne oblike predstavljanja glazbene umjetnosti (koncert, recital, predstava, pokus, ulični performans, zvučna instalacija itd.).
Istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okruženju.
Sadržaji:
Izvedbe uživo ili virtualne izvedbe glazbe u razredu, školi ili na autentičnom te prilagođenom javnom mjestu.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Planirati školskim kurikulumom najmanje jedan glazbeni događaj.
Unaprijed slušno upoznati dijelove repertoara.
Potaknuti učenike da se samostalno informiraju o pojedinostima glazbeno-kulturnog događaja (informacije o skladatelju, skladbama, izvođačima).
OŠ GK C.6.2. Iskazuje doživljaj glazbe te opaža kulturne različitosti u vlastitom okružju.
Na različite načine iskazuje doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, likovnim izrazom, plesom/pokretom).
Iskazuje doživljaj glazbe u skladu s vlastitim preferencijama.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe primjerene dobi i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Doživljaj glazbenog djela je individualan te uključuje iskazivanje osjećaja i stavova. Poticanjem učenika da iskazuju doživljaj glazbe na različite načine omogućuje se da ih potpunije upoznamo, a posebno njihove glazbene preferencije, što nam je od velike koristi za buduće planiranje učenja i poučavanja.
OŠ GK C.6.3. Temeljem slušanja, razlikuje, opisuje i uspoređuje obilježja različitih vrsta glazbe.
Razlikuje, opisuje i uspoređuje obilježja različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna).
Opisuje obilježja klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Poznavanje glazbeno-izražajnih sastavnica koristi se kako bi se opisale razlike između pojedinih vrsta glazbe.
OŠ GK C.6.4. Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta upoznaje obilježja hrvatske tradicijske glazbe šireg zavičajnog područja i glazbe najmanje jedne manjinske kulture.
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u hrvatskoj tradicijskoj glazbi šireg zavičajnog područja i glazbi najmanje jedne manjinske kulture.
Opaža i opisuje većinu obilježja hrvatske tradicijske glazbe šireg zavičajnog područja i glazbe najmanje jedne manjinske kulture.
Sadržaji:
Tradicijske pjesme i plesovi, tekstom i kontekstom prilagođene učenicima.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
U 6. razredu upoznaje se glazbe preostalih regija Hrvatske, uključujući i glazbu najmanje jedne manjinske kulture.
Osnovna škola Glazbena kultura 7. razred – 35 sati godišnje
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GK A.7.1. Poznaje određeni broj skladbi
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 5 -15 skladbi.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 5 -15 skladbi
- za realizaciju ishoda A.7.1. kod kraćih skladbi obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
Učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika.
OŠ GK A.7.2. Na temelju slušanja, prepoznaje različite glazbene vrste.
Razlikuje, opisuje i uspoređuje pojedine vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbene vrste.
Uspoređuje organizaciju različitih glazbenih vrsta, navodeći sličnosti i razlike.
Glazbena djela svrstava u određenu glazbenu vrstu, prema njihovim obilježjima.
Opisuje pojedine vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbene vrste.
Sadržaji:
Obvezni:
Solopjesma, glasovirska minijatura, suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma
Preporučeni:
Oratorij, kantata, misa, rekvijem, gudački kvartet (kao vrsta)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učenik upoznaje najmanje jednu višestavačnu glazbenu vrstu u cijelosti (kraća skladba po izboru učitelja).
Učenik uspoređuje glazbene vrste prema njihovim obilježjima:
OŠ GK B.7.1. Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika, pokazuje ustrajnost i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sadržaji:
Pjesme i skladbe prilagođene uzrastu i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Sve aktivnosti se izvode u poticajnom i podržavajućem ozračju.
OŠ GK B.7.2. Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta.
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta. Uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta te pritom djelomično uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
Sadržaji: Umjetnički vrijedne autorske i tradicijske pjesme različitih vrsta prilagođene opsegu glasa i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- pjeva/izvodi najmanje 10 pjesama
OŠ GK B.7.3. Sviranjem i/ili pokretom izvodi umjetničku, tradicijsku, popularnu ili vlastitu glazbu. Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenog stvaralaštva.
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnu te kraće instrumentalne skladbe. Izražava se pokretom uz glazbu prateći pokretom glazbeno-izražajne sastavnice i/ili izvodeći plesnu koreografiju i/ili oblikujući nove plesne strukture. Sudjeluje u više različitih aktivnosti glazbenog stvaralaštva. Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Sadržaji:
Pjesme i skladbe prilagođene interesu i sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj odabire jednu ili više aktivnosti za realizaciju ishoda sukladno interesu i sposobnostima učenika te mogućnostima ostvarenja.
Za potrebe sviranja učenici se koriste tjeloglazbom, dječjim instrumentarijem, melodijskim udaraljkama ili drugim jednostavnijim melodijskim glazbalima.
Učenike se može poučiti notnom pismu za potrebe sviranja te potaknuti na korištenje računalnih programa za notografiju.
Pokretom uz glazbu učenici mogu osvještavati i pratiti glazbeno-izražajne sastavnice (tempo, dinamiku, oblik) i/ili izvoditi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe i/ili oblikujući nove plesne strukture samostalno ili u skupini.
Učenik se može stvaralački izražavati sudjelujući u aktivnostima pjevanja, sviranja, plesa, pokret te uporabe IKT-a samostalno ili u skupini.
Učenike se potiče na javnu samostalnu ili skupnu izvedbu u razredu, školi, lokalnoj zajednici.
C. Glazba u kontekstu
OŠ GK C.7.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje načine stvaranja glazbe.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje različite načine stvaranja glazbe (skladanje, improvizacija, aranžiranje, računalna obrada zvuka).
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu. Razlikuje različite načine stvaranja glazbe (skladanje, improvizacija, aranžiranje, računalna obrada zvuka).
Istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okružju
Sadržaji:
Izvedbe uživo ili virtualneizvedbe glazbe u razredu, školi ili na autentičnom te prilagođenom javnom mjestu.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Planirati školskim kurikulumom najmanje jedan glazbeni događaj.
Unaprijed slušno upoznati dijelove repertoara.
Potaknuti učenike da se samostalno informiraju o pojedinostima glazbeno-kulturnog događaja (informacije o skladatelju, skladbama, izvođačima).
OŠ GK C.7.2. Iskazuje doživljaj glazbe te opaža i prihvaća kulturne različitosti u vlastitom okružju.
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) te opaža i prihvaća kulturne različitosti u vlastitom okružju.
Iskazuje doživljaj glazbe u skladu s vlastitim preferencijama.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe primjerene dobi i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Doživljaj glazbenog djela je individualan te uključuje iskazivanje osjećaja i stavova. Poticanjem učenika da iskazuju doživljaj glazbe na različite načine omogućuje se da ih potpunije upoznamo, a posebno njihove glazbene preferencije, što nam je od velike koristi za buduće planiranje učenja i poučavanja.
OŠ GK C.7.3. Opaža međusobne utjecaje različitih vrsta glazbi.
Opaža međusobne utjecaje različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna).
Opisuje elemente:
- tradicijske glazbe u klasičnoj i popularnoj glazbi
- klasične glazbe u filmskoj, jazz i popularnoj glazbi
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci u kojima je izraženo prožimanje elemenata različitih vrsta glazbe.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Uočiti, opisati i usporediti glazbeno-izražajne sastavnice jedne i druge vrste glazbe u skladbi, stavku ili ulomku.
OŠ GK C.7.4. Temeljem slušanja, opisuje obilježja europske tradicijske glazbe.
Napomena: upoznati najmanje dva područja europske tradicijske glazbe
Temeljem slušanja, opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u europskoj tradicijskoj glazbi.
Opaža i opisuje većinu obilježja europske tradicijske glazbe,
Sadržaj:
Tradicijske pjesme i plesovi tekstom i kontekstom prilagođeni učenicima.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Upoznati glazbu najmanje dva europska naroda.
Osnovna škola Glazbena kultura 8. razred – 35 sati godišnje
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GK A.8.1. Poznaje određeni broj skladbi
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 5 -15 skladbi.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 5 -15 skladbi
- za realizaciju ishoda A.8.1. kod kraćih skladbi obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
Učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika.
OŠ GK A.8.2. Slušno prepoznaje obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja.
Prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja (srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam, romantizam, glazba 20. i 21. stoljeća).
Glazbena djela svrstava u određeno glazbeno-stilsko razdoblje, prema njihovim obilježjima.
Opisuje obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja.
Sadržaji:
Obvezno:
- predstaviti glazbeno-stilska razdoblja: srednji vijek, renesansu, barok, klasicizam i romantizam i upoznati učenike s glavnim obilježjima (karakteristike razdoblja, najznačajniji predstavnici i djela)
- predstaviti glazbu 20. i 21. stoljeća, ne ulazeći detaljno u glazbene stilove/pravce/žanrove
Preporučeno:
- upoznati učenike s pojedinim stilovima, pravcima i žanrovima glazbe 20. i 21. stoljeća, uključujući i popularnu glazbu (npr. rock)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Verbalne informacije o glazbeno-stilskim razdobljima te stilovima/pravcima/žanrovima obvezno se povezuju sa slušnim iskustvom učenika.
OŠ GK A.8.3. Slušno i vizualno prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje glazbeno-scenske vrste.
Slušno i vizualno prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje glazbeno-scenske vrste (opera, opereta, mjuzikl, balet). Glazbena djela svrstava u određenu glazbeno-scensku vrstu, prema njihovim obilježjima.
Opisuje različite glazbeno-scenske vrste i njihovu organizaciju (brojevi, scene/slike/prizori, činovi).
Opisuje povezanost glazbe i drugih umjetnosti u operi, opereti, mjuziklu i baletu.
Sadržaji:
Upoznaju se sve glazbeno-scenske vrste: opera, opereta, mjuzikl (rock opera), balet.
Učenik upoznaje najmanje jednu glazbeno-scensku vrstu u autentičnom okružju.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Sve glazbeno-scenske vrste moraju se upoznavati audio-vizualno s ciljem razlikovanja glazbenih brojeve (uvertira, arija, recitativ, zborovi), opisivanja organizaciju glazbeno-scenskih vrsta, objašnjavanja uloge svih sudionika u stvaranju i izvedbi određene glazbeno-scenske vrste te opisivanja povezanosti glazbe i drugih umjetnosti u operi, opereti, mjuziklu i baletu.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
OŠ GK B.8.1. Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika, pokazuje ustrajnost i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sadržaji:
Pjesme i skladbe prilagođene uzrastu i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Sve aktivnosti se izvode u poticajnom i podržavajućem ozračju.
OŠ GK B.8.2. Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta.
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta. Uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta te pritom djelomično uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
Sadržaji:
Umjetnički vrijedne autorske i tradicijske pjesme različitih vrsta prilagođene opsegu glasa i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- pjeva/izvodi najmanje 10 pjesama
OŠ GK B.8.3. Sviranjem i/ili pokretom izvodi umjetničku, tradicijsku, popularnu ili vlastitu glazbu. Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenog stvaralaštva.
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnu te kraće instrumentalne skladbe. Izražava se pokretom uz glazbu prateći pokretom glazbeno-izražajne sastavnice i/ili izvodeći plesnu koreografiju i/ili oblikujući nove plesne strukture. Sudjeluje u više različitih aktivnosti glazbenog stvaralaštva. Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Sadržaji:
Pjesme i skladbe prilagođene interesu i sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj odabire jednu ili više aktivnosti za realizaciju ishoda sukladno interesu i sposobnostima učenika te mogućnostima ostvarenja.
Za potrebe sviranja učenici se koriste tjeloglazbom, dječjim instrumentarijem, melodijskim udaraljkama ili drugim jednostavnijim melodijskim glazbalima.
Učenike se može poučiti notnom pismu za potrebe sviranja te potaknuti na korištenje računalnih programa za notografiju.
Pokretom uz glazbu učenici mogu osvještavati i pratiti glazbeno-izražajne sastavnice (tempo, dinamiku, oblik) i/ili izvoditi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe i/ili oblikujući nove plesne strukture samostalno ili u skupini.
Učenik se može stvaralački izražavati sudjelujući u aktivnostima pjevanja, sviranja, plesa, pokret te uporabe IKT-a samostalno ili u skupini.
Učenike se potiče na javnu samostalnu ili skupnu izvedbu u razredu, školi, lokalnoj zajednici.
C. Glazba u kontekstu
OŠ GK C.8.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje raznovrsne načine upoznavanja s glazbom.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje načine upoznavanja s glazbom (snimka, izvedba uživo, emitiranje - radio, televizija, internet, izvedba uživo uz prethodno nasnimljeni zvuk itd.).
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu.
Razlikuje načine upoznavanja s glazbom (snimka, izvedba uživo, emitiranje - radio, televizija, internet, izvedba uživo uz prethodno nasnimljeni zvuk itd.).
Istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okružju.
Istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u medijima odnosno na internetu.
Sadržaji:
Izvedbe uživo ili virtualne izvedbe glazbe u razredu, školi ili na autentičnom te prilagođenom javnom mjestu.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Planirati školskim kurikulumom najmanje jedan glazbeni događaj.
Unaprijed slušno upoznati dijelove repertoara.
Potaknuti učenike da se samostalno informiraju o pojedinostima glazbeno-kulturnog događaja (informacije o skladatelju, skladbama, izvođačima).
OŠ GK C.8.2. Iskazuje doživljaj glazbe koristeći određeni broj stručnih termina.
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina.
Iskazuje doživljaj glazbe u skladu s vlastitim preferencijama.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe primjerene dobi i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Doživljaj glazbenog djela je individualan te uključuje iskazivanje osjećaja i stavova. Poticanjem učenika da iskazuju doživljaj glazbe na različite načine omogućuje se da ih potpunije upoznamo, a posebno njihove glazbene preferencije, što nam je od velike koristi za buduće planiranje učenja i poučavanja.
OŠ GK C.8.3. Opisuje spajanje različitih vrsta glazbe (crossover)
Opisuje spajanje različitih vrsta glazbe (crossover), uspoređuje glazbeno- izražajne sastavnice i istražuje globalne trendove.
Opaža i uspoređuje glazbeno-izražajne sastavnice.
Istražuje globalne trendove.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci u kojima je izraženo prožimanje elemenata različitih vrsta glazbe.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Uočiti, opisati i usporediti glazbeno-izražajne sastavnice jedne i druge vrste glazbe u skladbi, stavku ili odlomku
OŠ GK C.8.4. Temeljem slušanja, opisuje obilježja tradicijske glazbe geografski udaljenijih naroda/kultura (Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Afrika, Australija, Azija).
Napomena: upoznati najmanje dva područja/kontinenta.
Temeljem slušanja, opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u tradicijskoj glazbi geografski udaljenijih naroda/kultura.
Opaža i opisuje većinu obilježja tradicijske glazbe geografski udaljenijih naroda/kultura.
Sadržaji:
Tradicijske pjesme i plesovi tekstom i kontekstom prilagođeni učenicima
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Upoznati glazbu najmanje dva geografski udaljena naroda.
Srednje škole
Uz realizaciju obveznih i preporučenih sadržaja, u okviru srednje škole ponuđeno je dvanaest izbornih tema. Učitelj može samostalno odabrati koje će teme realizirati u kojoj godini učenja. U okviru srednjoškolskog obrazovanja obvezno je realizirati najmanje četiri teme za program od 140 sati, odnosno dvije teme za program od 70 sati. Naslovi tema su postavljeni vrlo široko i učitelj ih može sadržajno koncipirati na različite načine te povezivati glazbu s ostalim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Izborne teme:
Čovjek i glazba
Glazba i pokret
Glazba i znanost
Glazba i religija
Glazba i ideologija
Glazba: prošlost - sadašnjost -budućnost
Glazbeno djelo: stvaranje - izvedba - publika
Vrijeme u glazbi: tempo, metar, ritam
Popularna glazba, mediji i Internet
Glazboterapija
Glazba, ples i običaji drevnih civilizacija
Tradicijska glazba, ples i običaji (Hrvatska, Europa, svijet)
Obvezni i preporučeni sadržaji:
OBVEZNI SADRŽAJI
PREPORUČENI SADRŽAJI
VRSTE GLAZBE, GLAZBENO-STILSKA RAZDOBLJA, PRAVCI/POKRETI I GLAZBENI ŽANROVI
- klasična, tradicijska i popularna glazba
- srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika),
- spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
- galantni i osjećajni stil
- specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja
(npr. rani i kasni romantizam)
- ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. stoljeća
- tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi
SKLADATELJI
- najmanje pet istaknutih skladatelja u svakom odgojno-obrazovnom ciklusu: predstavljanjem opusa skladatelja prikazat će se ujedno i obilježja određenog glazbeno-stilskog razdoblja/pravca/pokreta (glazbeno-izražajne sastavnice, tehnike i postupci)
IZVOĐAČKI SASTAVI
- sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi
- glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music)
- glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.)
- različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.)
Srednja škola Glazbena umjetnost 1. razred – 35/140 sati
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ GU A.1.1. Poznaje određeni broj skladbi.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 10 do 30 skladbi.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi
- od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda SŠ GU A.1.1 obvezno je cjelovito slušanje ukoliko je riječ o kraćim djelima koja je moguće u cijelosti poslušati na satu, odnosno slušanje pojedinih stavaka ili ulomaka ukoliko je riječ o duljim glazbenim djelima, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
SŠ GU A.1.2. Slušno prepoznaje i analizira glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo/puls, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music)
Preporučeni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.); različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Svi sadržaji odgojno-obrazovnog ishoda usvajaju se temeljem slušanja glazbe.
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
Napomena: učitelj koji primjenjuje dijakronijski model u prvom razredu može umjesto tradicijske glazbe predstaviti glazbu drevnih civilizacija.
SŠ GU A.1.3. Slušno prepoznaje i analizira obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih pravaca i žanrova.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Skladatelji : najmanje deset istaknutih skladatelja u 140 sati nastave
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni i osjećajni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi mogu se usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
Predstavljanjem opusa skladatelja prikazat će se ujedno i obilježja određenog glazbeno-stilskog razdoblja/pravca/pokreta (glazbeno-izražajne sastavnice, tehnike i postupci)
SŠ GU A.1.4. Slušno prepoznaje i analizira obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Sadržaji:
Ishod je moguće ostvariti na različite načine, ovisno o odabiru modela poučavanja: tijekom jednog razreda kroz realizaciju jedne obvezne teme (npr. Tradicijska glazba, ples i običaji (Hrvatska, Europa, svijet)) ili tijekom dva ili više razreda/obrazovnih razdoblja. Obuhvaća primjere tradicijske glazbe iz različitih regija Republike Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata primjerene dobi i mogućnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
SŠ GU B.1.1. Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i primjena IKT-a).
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente.
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih.
Obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima.
Vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Sadržaji:
Napjevi hrvatske i svjetske glazbene baštine i/ili glazbena djela različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna) i/ili različiti računalni programi za notografiju, obradu zvuka ili stvaranje/izvođenje glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
- učitelj je autonoman u odabiru sadržaja (sukladno preferencijama učenika)
C. Glazba u kontekstu
SŠ GU C.1.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Sadržaj:
Glazbeni program, mjesto održavanja, odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju e odabir kulturnih ustanova koje će se upoznati virtualno ili uživo ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Prednost se daje upoznavaju glazbe u autentičnom okružju.
Kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu mogu se upoznati virtualno (virtualni obilasci kazališta, koncertnih dvorana, opernih kuća…).
Učenike se na razne načine i raznim metodama poučavanja potiče na samostalno informiranje o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini, na primjer: istraživanje, razgovor, debate, usporedbe ponude u drugim mjestima, projektne aktivnosti u svrhu izrade prijedloga za poboljšanje kulturno-glazbene ponude, suradnja s tijelima/udrugama/društvima koji sudjeluju u organizaciji i/ili realizaciji kulturno-glazbenih događanja.
SŠ GU C.1.2. Opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, koristeći određeni broj stručnih termina te opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina.
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe).
Sadržaji
Odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju kao i vrijeme susreta ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Ishod se može ostvariti samostalno, ili integrirano s ishodom SŠ GU C.1.1. Učenike treba poticati da na različite načine opisuju susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružje, prilikom čega će koristiti stručnu terminologiju. Metode opisivanja mogu biti usmeni ili pisani osvrti, prezentacije, članci u školskim novinama i/ili web stranicama, blogovi, glazbeni porfolio, plakati i slično. Pri tom je važno voditi računa da učenici imaju jasno zadane kriterije za opisivanje susreta s glazbom kako bi kroz dulje vremensko razdoblje mogli sustavno pratiti napredak koji će ostvarivati na tom području, što će im pomoći pri spoznavanju procesa oblikovanja vlastitih glazbenih preferencija u svrhu razvijanja metakogntivnih vještina i kritičkog promišljanja.
SŠ GU C.1.3. Opisuje povijesni razvoj glazbene umjetnosti.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Izvođači/zvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište(eng.incidental music).
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Izvođači/Izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal,preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertiraitd.), različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
SŠ GU C.1.4. Razlikuje različite vrste glazbe i glazbene žanrove te opisuje njihove međusobne utjecaje i spajanja (crossover i fuzija).
Razlikuje različite vrste glazbe - klasična, jazz, filmska, popularna i tradicijska glazba (hrvatska tradicijska glazba i glazbe svijeta) te opisuje njihove međusobne utjecaje i spajanja (crossover i fuzija).
Opisuje obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova te opaža njihove međusobne utjecaje.
Sadržaj
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Obilježja različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba glazba), spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Preporučeni sadržaji: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-učitelj bira glazbena djela sukladno interesima učenika
SŠ GU C.1.5. Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Sadržaj
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja. Odabir sadržaja će također ovisiti i o sadržajima predmeta Likovna umjetnost i Hrvatski jezik.
Primjer sadržaja kojima se može ostvariti povezivanje glazbene umjetnosti s ostalim umjetnostima
Uspoređivanje sastavnica različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja: npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazba, formu i oblik u umjetnosti klasicizma, narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba; povezanost slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnika i postupaka (tonsko slikanje – povezanost sa likovnom umjetnošću i književnošću, madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti, klasični balet - povezanost glazbe i plesa, impresionizam – povezanost glazbe i slikarstva, glazbe i pjesništva (simbolizam); opera kao multimedijska umjetnost, razvoj mjuzikla u filmskoj umjetnosti…)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno, analizirajući i uspoređujući sredstva, simbole, tehnike i postupke umjetničkog izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Ovaj ishod moguće je ostvariti integrativno s Likovnom umjetnosti i Hrvatskim jezikom.
Neki od primjera povezivanja:
Likovna umjetnost/povijest – usporedba: uloga obreda nekada i danas(religije svijeta)
Likovna umjetnost - arhitektonska usporedba/uloga: grčko kazalište i današnje kazalište, srednji vijek – arhitektura: romanika i gotika (usporedba), renesansa – arhitektura, slikarstvo, kiparstvo (Leonardo da Vinci, građevine u Firenci, građevine u Hrvatskoj, renesansa u Dubrovniku); barok: arhitektura, slikarstvo (iluzionističko prikazivanje perspektive i prostora), kiparstvo (usporedba: barokne građevine u Europi i Hrvatskoj); rokoko: slikarstvo, kiparsvo, arhitektura (interijeri); klasicizam: arhitektura (jasnoća i jednostavnost, antički uzori), primjeri u Europi Hrvatskoj (Dubrovnik), slikarstvo (ravnoteža i jasnoća strukture); romantizam: realizam (F. Goya, J. L. T. Géricault), impresionizam (C. Monet, É. Manet, C. Pissaro, E. Degas, P. A. Renoir); 20. stoljeće: ekspresionizam (E. Munch, V. van Gogh, P. Gaugin, H. de Toulouse-Lautrec) , kubizam, futurizam/nadrealizam, op-art, pop-art, konceptualizam, minimalizam, hiperrealizam
Književnost/povijest: tragedija (Eshil, Euripid, Sofoklo), amfiteatar, mitologija (usporedba:grčka, rimska, germanska),srednjovjekovna književnost i jezik (glagoljaši, viteška poezija, zbirka Carmina Burana); renesansa: W. Shakespeare, i hrvatski renesansni književnici po izboru (M. Marulić, M. Držić, Š. Menčetić, H. Lucić, P. Hektorović, P. Zoranić); barok: I. Gundulić, klasicizam: P. Corneille, J. Racine Molière; drama (prolog-zaplet-rasplet), talijanska comedia dell arte; romantizam: F. Schiller, J. W. Goethe, A. Dumas, V. Hugo, (realizam i naturalizam), germanska mitologija, narodne bajke i priče (braća Grimm, H. Ch. Andresen, Ch. Perrault, I. B. Mažuranić), poezija (simbolizam, P. Verlain, A. Rimbaud, S. Mallarmé) i proza u romantizmu, hrvatski narodni preporod (budnice i davorije) i predstavnici; 20. stoljeće: ekspresionizam R. M. Rilke, A. B. Šimić; kazalište apsurda, književnost krhotina, intermedijalnost
Povijest: Kršćanstvo, glagoljaši, Lutherova reformacija, Napoleon i Francuska revolucija
Srednja škola Glazbena umjetnost 2. razred – 35/140 sati
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ GU A.2.1. Poznaje određeni broj skladbi.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 10 do 30 skladbi.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi
- od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda SŠ GU A.2.1 obvezno je cjelovito slušanje ukoliko je riječ o kraćim djelima koja je moguće u cijelosti poslušati na satu, odnosno slušanje pojedinih stavaka ili ulomaka ukoliko je riječ o duljim glazbenim djelima, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
SŠ GU A.2.2. Slušno prepoznaje i analizira glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo/puls, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music)
Preporučeni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.); različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Svi sadržaji odgojno-obrazovnog ishoda usvajaju se temeljem slušanja glazbe.
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
SŠ GU A.2.3. Slušno prepoznaje i analizira obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih pravaca i žanrova.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Skladatelji : najmanje deset istaknutih skladatelja u 140 sati nastave
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni i osjećajni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi mogu se usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
Predstavljanjem opusa skladatelja prikazat će se ujedno i obilježja određenog glazbeno-stilskog razdoblja/pravca/pokreta (glazbeno-izražajne sastavnice, tehnike i postupci)
SŠ GU A.2.4. Slušno prepoznaje i analizira obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Sadržaji:
Ishod je moguće ostvariti na različite načine, ovisno o odabiru modela poučavanja: tijekom jednog razreda kroz realizaciju jedne obvezne teme (npr. Tradicijska glazba, ples i običaji (Hrvatska, Europa, svijet)) ili tijekom dva ili više razreda/obrazovnih razdoblja. Obuhvaća primjere tradicijske glazbe iz različitih regija Republike Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata primjerene dobi i mogućnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
SŠ GU B.2.1. Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i primjena IKT-a).
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente.
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih.
Obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima.
Vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Sadržaji:
Napjevi hrvatske i svjetske glazbene baštine i/ili glazbena djela različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna) i/ili različiti računalni programi za notografiju, obradu zvuka ili stvaranje/izvođenje glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
- učitelj je autonoman u odabiru sadržaja (sukladno preferencijama učenika)
C. Glazba u kontekstu
SŠ GU C.2.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Sadržaj:
Glazbeni program, mjesto održavanja, odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju e odabir kulturnih ustanova koje će se upoznati virtualno ili uživo ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Prednost se daje upoznavaju glazbe u autentičnom okružju.
Kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu mogu se upoznati virtualno (virtualni obilasci kazališta, koncertnih dvorana, opernih kuća…).
Učenike se na razne načine i raznim metodama poučavanja potiče na samostalno informiranje o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini, na primjer: istraživanje, razgovor, debate, usporedbe ponude u drugim mjestima, projektne aktivnosti u svrhu izrade prijedloga za poboljšanje kulturno-glazbene ponude, suradnja s tijelima/udrugama/društvima koji sudjeluju u organizaciji i/ili realizaciji kulturno-glazbenih događanja.
SŠ GU C.2.2. Opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, koristeći određeni broj stručnih termina te opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina.
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe).
Sadržaji
Odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju kao i vrijeme susreta ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Ishod se može ostvariti samostalno, ili integrirano s ishodom SŠ GU C.2.1. Učenike treba poticati da na različite načine opisuju susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružje, prilikom čega će koristiti stručnu terminologiju. Metode opisivanja mogu biti usmeni ili pisani osvrti, prezentacije, članci u školskim novinama i/ili web stranicama, blogovi, glazbeni porfolio, plakati i slično. Pri tom je važno voditi računa da učenici imaju jasno zadane kriterije za opisivanje susreta s glazbom kako bi kroz dulje vremensko razdoblje mogli sustavno pratiti napredak koji će ostvarivati na tom području, što će im pomoći pri spoznavanju procesa oblikovanja vlastitih glazbenih preferencija u svrhu razvijanja metakogntivnih vještina i kritičkog promišljanja.
SŠ GU C.2.3. Opisuje povijesni razvoj glazbene umjetnosti.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Izvođači/zvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music).
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Izvođači/Izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.), različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
SŠ GU C.2.4. Opisuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
Opisuje, objašnjava i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
Opisuje tradicijske elemente u klasičnoj i popularnoj glazbi.
Sadržaji:
Skladbe (cjelovite stavci ili ulomci) u kojima se prožimaju elementi tradicijske glazbe s elementima klasične i/ili popularne glazbe.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-ovisno o modelu odabira poučavanja, ovaj ishod moguće je u cijelosti ostvariti ili kao sastavni dio jedne od ponuđenih tema, ili tijekom više nastavnih sati/dijelova sati različito raspoređenih tijekom nastavne godine.
SŠ GU C.2.5. Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Sadržaj
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja. Odabir sadržaja će također ovisiti i o sadržajima predmeta Likovna umjetnost i Hrvatski jezik.
Primjer sadržaja kojima se može ostvariti povezivanje glazbene umjetnosti s ostalim umjetnostima
Uspoređivanje sastavnica različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja: npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazba, formu i oblik u umjetnosti klasicizma, narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba; povezanost slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnika i postupaka (tonsko slikanje – povezanost sa likovnom umjetnošću i književnošću, madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti, klasični balet - povezanost glazbe i plesa, impresionizam – povezanost glazbe i slikarstva, glazbe i pjesništva (simbolizam); opera kao multimedijska umjetnost, razvoj mjuzikla u filmskoj umjetnosti…)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno, analizirajući i uspoređujući sredstva, simbole, tehnike i postupke umjetničkog izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Ovaj ishod moguće je ostvariti integrativno s Likovnom umjetnosti i Hrvatskim jezikom.
Neki od primjera povezivanja:
Likovna umjetnost/povijest – usporedba: uloga obreda nekada i danas(religije svijeta)
Likovna umjetnost - arhitektonska usporedba/uloga: grčko kazalište i današnje kazalište, srednji vijek – arhitektura: romanika i gotika (usporedba), renesansa – arhitektura, slikarstvo, kiparstvo (Leonardo da Vinci, građevine u Firenci, građevine u Hrvatskoj, renesansa u Dubrovniku); barok: arhitektura, slikarstvo (iluzionističko prikazivanje perspektive i prostora), kiparstvo (usporedba: barokne građevine u Europi i Hrvatskoj); rokoko: slikarstvo, kiparsvo, arhitektura (interijeri); klasicizam: arhitektura (jasnoća i jednostavnost, antički uzori), primjeri u Europi Hrvatskoj (Dubrovnik), slikarstvo (ravnoteža i jasnoća strukture); romantizam: realizam (F. Goya, J. L. T. Géricault), impresionizam (C. Monet, É. Manet, C. Pissaro, E. Degas, P. A. Renoir); 20. stoljeće: ekspresionizam (E. Munch, V. van Gogh, P. Gaugin, H. de Toulouse-Lautrec) , kubizam, futurizam/nadrealizam, op-art, pop-art, konceptualizam, minimalizam, hiperrealizam
Književnost/povijest: tragedija (Eshil, Euripid, Sofoklo), amfiteatar, mitologija (usporedba:grčka, rimska, germanska),srednjovjekovna književnost i jezik (glagoljaši, viteška poezija, zbirka Carmina Burana); renesansa: W. Shakespeare, i hrvatski renesansni književnici po izboru (M. Marulić, M. Držić, Š. Menčetić, H. Lucić, P. Hektorović, P. Zoranić); barok: I. Gundulić, klasicizam: P. Corneille, J. Racine Molière; drama (prolog-zaplet-rasplet), talijanska comedia dell arte; romantizam: F. Schiller, J. W. Goethe, A. Dumas, V. Hugo, (realizam i naturalizam), germanska mitologija, narodne bajke i priče (braća Grimm, H. Ch. Andresen, Ch. Perrault, I. B. Mažuranić), poezija (simbolizam, P. Verlain, A. Rimbaud, S. Mallarmé) i proza u romantizmu, hrvatski narodni preporod (budnice i davorije) i predstavnici; 20. stoljeće: ekspresionizam R. M. Rilke, A. B. Šimić; kazalište apsurda, književnost krhotina, intermedijalnost
Povijest: Kršćanstvo, glagoljaši, Lutherova reformacija, Napoleon i Francuska revolucija
Srednja škola Glazbena umjetnost 3. razred – 35/140 sati
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ GU A.3.1. Poznaje određeni broj skladbi.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 10 do 30 skladbi
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi
- od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda SŠ GU A.3.1 obvezno je cjelovito slušanje ukoliko je riječ o kraćim djelima koja je moguće u cijelosti poslušati na satu, odnosno slušanje pojedinih stavaka ili ulomaka ukoliko je riječ o duljim glazbenim djelima, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
SŠ GU A.3.2. Slušno prepoznaje i analizira glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo/puls, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music)
Preporučeni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.); različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Svi sadržaji odgojno-obrazovnog ishoda usvajaju se temeljem slušanja glazbe.
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
SŠ GU A.3.3. Slušno prepoznaje i analizira obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih pravaca i žanrova.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Skladatelji : najmanje deset istaknutih skladatelja u 140 sati nastave
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni i osjećajni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi mogu se usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
Predstavljanjem opusa skladatelja prikazat će se ujedno i obilježja određenog glazbeno-stilskog razdoblja/pravca/pokreta (glazbeno-izražajne sastavnice, tehnike i postupci)
SŠ GU A.3.4. Slušno prepoznaje i analizira obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Sadržaji:
Ishod je moguće ostvariti na različite načine, ovisno o odabiru modela poučavanja: tijekom jednog razreda kroz realizaciju jedne obvezne teme (npr. Tradicijska glazba, ples i običaji (Hrvatska, Europa, svijet)) ili tijekom dva ili više razreda/obrazovnih razdoblja. Obuhvaća primjere tradicijske glazbe iz različitih regija Republike Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata primjerene dobi i mogućnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
SŠ GU B.3.1. Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i primjena IKT-a).
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente.
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih.
Obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima.
Vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Sadržaji:
Napjevi hrvatske i svjetske glazbene baštine i/ili glazbena djela različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna) i/ili različiti računalni programi za notografiju, obradu zvuka ili stvaranje/izvođenje glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
- učitelj je autonoman u odabiru sadržaja (sukladno preferencijama učenika)
C. Glazba u kontekstu
SŠ GU C.3.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Sadržaj:
Glazbeni program, mjesto održavanja, odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju e odabir kulturnih ustanova koje će se upoznati virtualno ili uživo ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Prednost se daje upoznavaju glazbe u autentičnom okružju.
Kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu mogu se upoznati virtualno (virtualni obilasci kazališta, koncertnih dvorana, opernih kuća…).
Učenike se na razne načine i raznim metodama poučavanja potiče na samostalno informiranje o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini, na primjer: istraživanje, razgovor, debate, usporedbe ponude u drugim mjestima, projektne aktivnosti u svrhu izrade prijedloga za poboljšanje kulturno-glazbene ponude, suradnja s tijelima/udrugama/društvima koji sudjeluju u organizaciji i/ili realizaciji kulturno-glazbenih događanja.
SŠ GU C.3.2. Opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, koristeći određeni broj stručnih termina te opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina.
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe).
Sadržaji
Odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju kao i vrijeme susreta ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Ishod se može ostvariti samostalno, ili integrirano s ishodom SŠ GU C.3.1. Učenike treba poticati da na različite načine opisuju susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružje, prilikom čega će koristiti stručnu terminologiju. Metode opisivanja mogu biti usmeni ili pisani osvrti, prezentacije, članci u školskim novinama i/ili web stranicama, blogovi, glazbeni porfolio, plakati i slično. Pri tom je važno voditi računa da učenici imaju jasno zadane kriterije za opisivanje susreta s glazbom kako bi kroz dulje vremensko razdoblje mogli sustavno pratiti napredak koji će ostvarivati na tom području, što će im pomoći pri spoznavanju procesa oblikovanja vlastitih glazbenih preferencija u svrhu razvijanja metakogntivnih vještina i kritičkog promišljanja.
SŠ GU C.3.3. Opisuje povijesni razvoj glazbene umjetnosti.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Izvođači/zvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music).
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Izvođači/Izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.), različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
SŠ GU C.3.4. Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Sadržaj
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja. Odabir sadržaja će također ovisiti i o sadržajima predmeta Likovna umjetnost i Hrvatski jezik.
Primjer sadržaja kojima se može ostvariti povezivanje glazbene umjetnosti s ostalim umjetnostima
Uspoređivanje sastavnica različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja: npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazba, formu i oblik u umjetnosti klasicizma, narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba; povezanost slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnika i postupaka (tonsko slikanje – povezanost sa likovnom umjetnošću i književnošću, madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti, klasični balet - povezanost glazbe i plesa, impresionizam – povezanost glazbe i slikarstva, glazbe i pjesništva (simbolizam); opera kao multimedijska umjetnost, razvoj mjuzikla u filmskoj umjetnosti…)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno, analizirajući i uspoređujući sredstva, simbole, tehnike i postupke umjetničkog izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Ovaj ishod moguće je ostvariti integrativno s Likovnom umjetnosti i Hrvatskim jezikom.
Neki od primjera povezivanja:
Likovna umjetnost/povijest – usporedba: uloga obreda nekada i danas(religije svijeta)
Likovna umjetnost - arhitektonska usporedba/uloga: grčko kazalište i današnje kazalište, srednji vijek – arhitektura: romanika i gotika (usporedba), renesansa – arhitektura, slikarstvo, kiparstvo (Leonardo da Vinci, građevine u Firenci, građevine u Hrvatskoj, renesansa u Dubrovniku); barok: arhitektura, slikarstvo (iluzionističko prikazivanje perspektive i prostora), kiparstvo (usporedba: barokne građevine u Europi i Hrvatskoj); rokoko: slikarstvo, kiparsvo, arhitektura (interijeri); klasicizam: arhitektura (jasnoća i jednostavnost, antički uzori), primjeri u Europi Hrvatskoj (Dubrovnik), slikarstvo (ravnoteža i jasnoća strukture); romantizam: realizam (F. Goya, J. L. T. Géricault), impresionizam (C. Monet, É. Manet, C. Pissaro, E. Degas, P. A. Renoir); 20. stoljeće: ekspresionizam (E. Munch, V. van Gogh, P. Gaugin, H. de Toulouse-Lautrec) , kubizam, futurizam/nadrealizam, op-art, pop-art, konceptualizam, minimalizam, hiperrealizam
Književnost/povijest: tragedija (Eshil, Euripid, Sofoklo), amfiteatar, mitologija (usporedba:grčka, rimska, germanska),srednjovjekovna književnost i jezik (glagoljaši, viteška poezija, zbirka Carmina Burana); renesansa: W. Shakespeare, i hrvatski renesansni književnici po izboru (M. Marulić, M. Držić, Š. Menčetić, H. Lucić, P. Hektorović, P. Zoranić); barok: I. Gundulić, klasicizam: P. Corneille, J. Racine Molière; drama (prolog-zaplet-rasplet), talijanska comedia dell arte; romantizam: F. Schiller, J. W. Goethe, A. Dumas, V. Hugo, (realizam i naturalizam), germanska mitologija, narodne bajke i priče (braća Grimm, H. Ch. Andresen, Ch. Perrault, I. B. Mažuranić), poezija (simbolizam, P. Verlain, A. Rimbaud, S. Mallarmé) i proza u romantizmu, hrvatski narodni preporod (budnice i davorije) i predstavnici; 20. stoljeće: ekspresionizam R. M. Rilke, A. B. Šimić; kazalište apsurda, književnost krhotina, intermedijalnost
Povijest: Kršćanstvo, glagoljaši, Lutherova reformacija, Napoleon i Francuska revolucija
Srednja škola Glazbena umjetnost 4. razred – 35/140 sati
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ GU A.4.1. Poznaje određeni broj skladbi.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 10 do 30 skladbi
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi
- od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda SŠ GU A.4.1 obvezno je cjelovito slušanje ukoliko je riječ o kraćim djelima koja je moguće u cijelosti poslušati na satu, odnosno slušanje pojedinih stavaka ili ulomaka ukoliko je riječ o duljim glazbenim djelima, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
SŠ GU A.4.2. Slušno prepoznaje i analizira glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo/puls, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music)
Preporučeni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.); različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Svi sadržaji odgojno-obrazovnog ishoda usvajaju se temeljem slušanja glazbe.
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
SŠ GU A.4.3. Slušno prepoznaje i analizira obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih pravaca i žanrova.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Skladatelji : najmanje deset istaknutih skladatelja u 140 sati nastave
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni i osjećajni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi mogu se usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
Predstavljanjem opusa skladatelja prikazat će se ujedno i obilježja određenog glazbeno-stilskog razdoblja/pravca/pokreta (glazbeno-izražajne sastavnice, tehnike i postupci)
SŠ GU A.4.4. Slušno prepoznaje i analizira obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Sadržaji:
Ishod je moguće ostvariti na različite načine, ovisno o odabiru modela poučavanja: tijekom jednog razreda kroz realizaciju jedne obvezne teme (npr. Tradicijska glazba, ples i običaji (Hrvatska, Europa, svijet)) ili tijekom dva ili više razreda/obrazovnih razdoblja. Obuhvaća primjere tradicijske glazbe iz različitih regija Republike Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata primjerene dobi i mogućnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
SŠ GU B.4.1. Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i primjena IKT-a).
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente.
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih.
Obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima.
Vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Sadržaji:
Napjevi hrvatske i svjetske glazbene baštine i/ili glazbena djela različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna) i/ili različiti računalni programi za notografiju, obradu zvuka ili stvaranje/izvođenje glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
- učitelj je autonoman u odabiru sadržaja (sukladno preferencijama učenika)
C. Glazba u kontekstu
SŠ GU C.4.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Sadržaj:
Glazbeni program, mjesto održavanja, odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju e odabir kulturnih ustanova koje će se upoznati virtualno ili uživo ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Prednost se daje upoznavaju glazbe u autentičnom okružju.
Kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu mogu se upoznati virtualno (virtualni obilasci kazališta, koncertnih dvorana, opernih kuća…).
Učenike se na razne načine i raznim metodama poučavanja potiče na samostalno informiranje o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini, na primjer: istraživanje, razgovor, debate, usporedbe ponude u drugim mjestima, projektne aktivnosti u svrhu izrade prijedloga za poboljšanje kulturno-glazbene ponude, suradnja s tijelima/udrugama/društvima koji sudjeluju u organizaciji i/ili realizaciji kulturno-glazbenih događanja.
SŠ GU C.4.2. Opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, koristeći određeni broj stručnih termina te opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina.
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe).
Sadržaji
Odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju kao i vrijeme susreta ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Ishod se može ostvariti samostalno, ili integrirano s ishodom SŠ GU C.4.1. Učenike treba poticati da na različite načine opisuju susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružje, prilikom čega će koristiti stručnu terminologiju. Metode opisivanja mogu biti usmeni ili pisani osvrti, prezentacije, članci u školskim novinama i/ili web stranicama, blogovi, glazbeni porfolio, plakati i slično. Pri tom je važno voditi računa da učenici imaju jasno zadane kriterije za opisivanje susreta s glazbom kako bi kroz dulje vremensko razdoblje mogli sustavno pratiti napredak koji će ostvarivati na tom području, što će im pomoći pri spoznavanju procesa oblikovanja vlastitih glazbenih preferencija u svrhu razvijanja metakogntivnih vještina i kritičkog promišljanja.
SŠ GU C.4.3. Opisuje povijesni razvoj glazbene umjetnosti.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Izvođači/zvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music).
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Izvođači/Izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.), različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
SŠ GU C.4.4. Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Sadržaj
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja. Odabir sadržaja će također ovisiti i o sadržajima predmeta Likovna umjetnost i Hrvatski jezik.
Primjer sadržaja kojima se može ostvariti povezivanje glazbene umjetnosti s ostalim umjetnostima
Uspoređivanje sastavnica različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja: npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazba, formu i oblik u umjetnosti klasicizma, narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba; povezanost slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnika i postupaka (tonsko slikanje – povezanost sa likovnom umjetnošću i književnošću, madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti, klasični balet - povezanost glazbe i plesa, impresionizam – povezanost glazbe i slikarstva, glazbe i pjesništva (simbolizam); opera kao multimedijska umjetnost, razvoj mjuzikla u filmskoj umjetnosti…)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno, analizirajući i uspoređujući sredstva, simbole, tehnike i postupke umjetničkog izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Ovaj ishod moguće je ostvariti integrativno s Likovnom umjetnosti i Hrvatskim jezikom.
Neki od primjera povezivanja:
Likovna umjetnost/povijest – usporedba: uloga obreda nekada i danas(religije svijeta)
Likovna umjetnost - arhitektonska usporedba/uloga: grčko kazalište i današnje kazalište, srednji vijek – arhitektura: romanika i gotika (usporedba), renesansa – arhitektura, slikarstvo, kiparstvo (Leonardo da Vinci, građevine u Firenci, građevine u Hrvatskoj, renesansa u Dubrovniku); barok: arhitektura, slikarstvo (iluzionističko prikazivanje perspektive i prostora), kiparstvo (usporedba: barokne građevine u Europi i Hrvatskoj); rokoko: slikarstvo, kiparsvo, arhitektura (interijeri); klasicizam: arhitektura (jasnoća i jednostavnost, antički uzori), primjeri u Europi Hrvatskoj (Dubrovnik), slikarstvo (ravnoteža i jasnoća strukture); romantizam: realizam (F. Goya, J. L. T. Géricault), impresionizam (C. Monet, É. Manet, C. Pissaro, E. Degas, P. A. Renoir); 20. stoljeće: ekspresionizam (E. Munch, V. van Gogh, P. Gaugin, H. de Toulouse-Lautrec) , kubizam, futurizam/nadrealizam, op-art, pop-art, konceptualizam, minimalizam, hiperrealizam
Književnost/povijest: tragedija (Eshil, Euripid, Sofoklo), amfiteatar, mitologija (usporedba:grčka, rimska, germanska),srednjovjekovna književnost i jezik (glagoljaši, viteška poezija, zbirka Carmina Burana); renesansa: W. Shakespeare, i hrvatski renesansni književnici po izboru (M. Marulić, M. Držić, Š. Menčetić, H. Lucić, P. Hektorović, P. Zoranić); barok: I. Gundulić, klasicizam: P. Corneille, J. Racine Molière; drama (prolog-zaplet-rasplet), talijanska comedia dell arte; romantizam: F. Schiller, J. W. Goethe, A. Dumas, V. Hugo, (realizam i naturalizam), germanska mitologija, narodne bajke i priče (braća Grimm, H. Ch. Andresen, Ch. Perrault, I. B. Mažuranić), poezija (simbolizam, P. Verlain, A. Rimbaud, S. Mallarmé) i proza u romantizmu, hrvatski narodni preporod (budnice i davorije) i predstavnici; 20. stoljeće: ekspresionizam R. M. Rilke, A. B. Šimić; kazalište apsurda, književnost krhotina, intermedijalnost
Povijest: Kršćanstvo, glagoljaši, Lutherova reformacija, Napoleon i Francuska revolucija
Srednja škola Glazbena umjetnost 1. razred – 35/70 sati
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ GU A.1.1. Poznaje određeni broj skladbi.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 10 do 30 skladbi
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi
- od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda SŠ GU A.1.1 obvezno je cjelovito slušanje ukoliko je riječ o kraćim djelima koja je moguće u cijelosti poslušati na satu, odnosno slušanje pojedinih stavaka ili ulomaka ukoliko je riječ o duljim glazbenim djelima, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
SŠ GU A.1.2. Slušno prepoznaje i analizira glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo/puls, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music)
Preporučeni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.); različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Svi sadržaji odgojno-obrazovnog ishoda usvajaju se temeljem slušanja glazbe.
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
Napomena: učitelj koji primjenjuje dijakronijski model u prvom razredu može umjesto tradicijske glazbe predstaviti glazbu drevnih civilizacija.
SŠ GU A.1.3. Slušno prepoznaje i analizira obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih pravaca i žanrova.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Skladatelji : najmanje deset istaknutih skladatelja u 140 sati nastave
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni i osjećajni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi mogu se usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
Predstavljanjem opusa skladatelja prikazat će se ujedno i obilježja određenog glazbeno-stilskog razdoblja/pravca/pokreta (glazbeno-izražajne sastavnice, tehnike i postupci)
SŠ GU A.1.4. Slušno prepoznaje i analizira obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Sadržaji:
Ishod je moguće ostvariti na različite načine, ovisno o odabiru modela poučavanja: tijekom jednog razreda kroz realizaciju jedne obvezne teme (npr. Tradicijska glazba, ples i običaji (Hrvatska, Europa, svijet)) ili tijekom dva ili više razreda/obrazovnih razdoblja. Obuhvaća primjere tradicijske glazbe iz različitih regija Republike Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata primjerene dobi i mogućnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
SŠ GU B.1.1. Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i primjena IKT-a).
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente.
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih.
Obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima.
Vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Sadržaji:
Napjevi hrvatske i svjetske glazbene baštine i/ili glazbena djela različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna) i/ili različiti računalni programi za notografiju, obradu zvuka ili stvaranje/izvođenje glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
- učitelj je autonoman u odabiru sadržaja (sukladno preferencijama učenika)
C. Glazba u kontekstu
SŠ GU C.1.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Sadržaj:
Glazbeni program, mjesto održavanja, odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju e odabir kulturnih ustanova koje će se upoznati virtualno ili uživo ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Prednost se daje upoznavaju glazbe u autentičnom okružju.
Kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu mogu se upoznati virtualno (virtualni obilasci kazališta, koncertnih dvorana, opernih kuća…).
Učenike se na razne načine i raznim metodama poučavanja potiče na samostalno informiranje o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini, na primjer: istraživanje, razgovor, debate, usporedbe ponude u drugim mjestima, projektne aktivnosti u svrhu izrade prijedloga za poboljšanje kulturno-glazbene ponude, suradnja s tijelima/udrugama/društvima koji sudjeluju u organizaciji i/ili realizaciji kulturno-glazbenih događanja.
SŠ GU C.1.2. Opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, koristeći određeni broj stručnih termina te opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina.
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe).
Sadržaji
Odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju kao i vrijeme susreta ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Ishod se može ostvariti samostalno, ili integrirano s ishodom SŠ GU C.1.1. Učenike treba poticati da na različite načine opisuju susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružje, prilikom čega će koristiti stručnu terminologiju. Metode opisivanja mogu biti usmeni ili pisani osvrti, prezentacije, članci u školskim novinama i/ili web stranicama, blogovi, glazbeni porfolio, plakati i slično. Pri tom je važno voditi računa da učenici imaju jasno zadane kriterije za opisivanje susreta s glazbom kako bi kroz dulje vremensko razdoblje mogli sustavno pratiti napredak koji će ostvarivati na tom području, što će im pomoći pri spoznavanju procesa oblikovanja vlastitih glazbenih preferencija u svrhu razvijanja metakogntivnih vještina i kritičkog promišljanja.
SŠ GU C.1.3. Opisuje povijesni razvoj glazbene umjetnosti.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Izvođači/zvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music).
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Izvođači/Izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.), različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
SŠ GU C.1.4. Razlikuje različite vrste glazbe i glazbene žanrove te opisuje njihove međusobne utjecaje i spajanja (crossover i fuzija).
Razlikuje različite vrste glazbe - klasična, jazz, filmska, popularna i tradicijska glazba (hrvatska tradicijska glazba i glazbe svijeta) te opisuje njihove međusobne utjecaje i spajanja (crossover i fuzija).
Opisuje obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova te opaža njihove međusobne utjecaje.
Sadržaj
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Obilježja različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba glazba), spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Preporučeni sadržaji: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-učitelj bira glazbena djela sukladno interesima učenika
SŠ GU C.1.5. Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Sadržaj
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja. Odabir sadržaja će također ovisiti i o sadržajima predmeta Likovna umjetnost i Hrvatski jezik.
Primjer sadržaja kojima se može ostvariti povezivanje glazbene umjetnosti s ostalim umjetnostima
Uspoređivanje sastavnica različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja: npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazba, formu i oblik u umjetnosti klasicizma, narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba; povezanost slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnika i postupaka (tonsko slikanje – povezanost sa likovnom umjetnošću i književnošću, madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti, klasični balet - povezanost glazbe i plesa, impresionizam – povezanost glazbe i slikarstva, glazbe i pjesništva (simbolizam); opera kao multimedijska umjetnost, razvoj mjuzikla u filmskoj umjetnosti…)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno, analizirajući i uspoređujući sredstva, simbole, tehnike i postupke umjetničkog izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Ovaj ishod moguće je ostvariti integrativno s Likovnom umjetnosti i Hrvatskim jezikom.
Neki od primjera povezivanja:
Likovna umjetnost/povijest – usporedba: uloga obreda nekada i danas(religije svijeta)
Likovna umjetnost - arhitektonska usporedba/uloga: grčko kazalište i današnje kazalište, srednji vijek – arhitektura: romanika i gotika (usporedba), renesansa – arhitektura, slikarstvo, kiparstvo (Leonardo da Vinci, građevine u Firenci, građevine u Hrvatskoj, renesansa u Dubrovniku); barok: arhitektura, slikarstvo (iluzionističko prikazivanje perspektive i prostora), kiparstvo (usporedba: barokne građevine u Europi i Hrvatskoj); rokoko: slikarstvo, kiparsvo, arhitektura (interijeri); klasicizam: arhitektura (jasnoća i jednostavnost, antički uzori), primjeri u Europi Hrvatskoj (Dubrovnik), slikarstvo (ravnoteža i jasnoća strukture); romantizam: realizam (F. Goya, J. L. T. Géricault), impresionizam (C. Monet, É. Manet, C. Pissaro, E. Degas, P. A. Renoir); 20. stoljeće: ekspresionizam (E. Munch, V. van Gogh, P. Gaugin, H. de Toulouse-Lautrec) , kubizam, futurizam/nadrealizam, op-art, pop-art, konceptualizam, minimalizam, hiperrealizam
Književnost/povijest: tragedija (Eshil, Euripid, Sofoklo), amfiteatar, mitologija (usporedba:grčka, rimska, germanska),srednjovjekovna književnost i jezik (glagoljaši, viteška poezija, zbirka Carmina Burana); renesansa: W. Shakespeare, i hrvatski renesansni književnici po izboru (M. Marulić, M. Držić, Š. Menčetić, H. Lucić, P. Hektorović, P. Zoranić); barok: I. Gundulić, klasicizam: P. Corneille, J. Racine Molière; drama (prolog-zaplet-rasplet), talijanska comedia dell arte; romantizam: F. Schiller, J. W. Goethe, A. Dumas, V. Hugo, (realizam i naturalizam), germanska mitologija, narodne bajke i priče (braća Grimm, H. Ch. Andresen, Ch. Perrault, I. B. Mažuranić), poezija (simbolizam, P. Verlain, A. Rimbaud, S. Mallarmé) i proza u romantizmu, hrvatski narodni preporod (budnice i davorije) i predstavnici; 20. stoljeće: ekspresionizam R. M. Rilke, A. B. Šimić; kazalište apsurda, književnost krhotina, intermedijalnost
Povijest: Kršćanstvo, glagoljaši, Lutherova reformacija, Napoleon i Francuska revolucija
Srednja škola Glazbena umjetnost 2. razred – 35/70 sati
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ GU A.2.1. Poznaje određeni broj skladbi.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 10 do 30 skladbi
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi
- od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda SŠ GU A.2.1 obvezno je cjelovito slušanje ukoliko je riječ o kraćim djelima koja je moguće u cijelosti poslušati na satu, odnosno slušanje pojedinih stavaka ili ulomaka ukoliko je riječ o duljim glazbenim djelima, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
SŠ GU A.2.2. Slušno prepoznaje i analizira glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo/puls, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music)
Preporučeni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.); različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Svi sadržaji odgojno-obrazovnog ishoda usvajaju se temeljem slušanja glazbe.
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
SŠ GU A.2.3. Slušno prepoznaje i analizira obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih pravaca i žanrova.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Skladatelji : najmanje deset istaknutih skladatelja u 140 sati nastave
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni i osjećajni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi mogu se usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
Predstavljanjem opusa skladatelja prikazat će se ujedno i obilježja određenog glazbeno-stilskog razdoblja/pravca/pokreta (glazbeno-izražajne sastavnice, tehnike i postupci)
SŠ GU A.2.4. Slušno prepoznaje i analizira obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Sadržaji:
Ishod je moguće ostvariti na različite načine, ovisno o odabiru modela poučavanja: tijekom jednog razreda kroz realizaciju jedne obvezne teme (npr. Tradicijska glazba, ples i običaji (Hrvatska, Europa, svijet)) ili tijekom dva ili više razreda/obrazovnih razdoblja. Obuhvaća primjere tradicijske glazbe iz različitih regija Republike Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata primjerene dobi i mogućnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
SŠ GU B.2.1. Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i primjena IKT-a).
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente.
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih.
Obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima.
Vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Sadržaji:
Napjevi hrvatske i svjetske glazbene baštine i/ili glazbena djela različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna) i/ili različiti računalni programi za notografiju, obradu zvuka ili stvaranje/izvođenje glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
- učitelj je autonoman u odabiru sadržaja (sukladno preferencijama učenika)
C. Glazba u kontekstu
SŠ GU C.2.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Sadržaj:
Glazbeni program, mjesto održavanja, odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju e odabir kulturnih ustanova koje će se upoznati virtualno ili uživo ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Prednost se daje upoznavaju glazbe u autentičnom okružju.
Kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu mogu se upoznati virtualno (virtualni obilasci kazališta, koncertnih dvorana, opernih kuća…).
Učenike se na razne načine i raznim metodama poučavanja potiče na samostalno informiranje o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini, na primjer: istraživanje, razgovor, debate, usporedbe ponude u drugim mjestima, projektne aktivnosti u svrhu izrade prijedloga za poboljšanje kulturno-glazbene ponude, suradnja s tijelima/udrugama/društvima koji sudjeluju u organizaciji i/ili realizaciji kulturno-glazbenih događanja.
SŠ GU C.2.2. Opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, koristeći određeni broj stručnih termina te opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina.
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe).
Sadržaji
Odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju kao i vrijeme susreta ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Ishod se može ostvariti samostalno, ili integrirano s ishodom SŠ GU C.2.1. Učenike treba poticati da na različite načine opisuju susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružje, prilikom čega će koristiti stručnu terminologiju. Metode opisivanja mogu biti usmeni ili pisani osvrti, prezentacije, članci u školskim novinama i/ili web stranicama, blogovi, glazbeni porfolio, plakati i slično. Pri tom je važno voditi računa da učenici imaju jasno zadane kriterije za opisivanje susreta s glazbom kako bi kroz dulje vremensko razdoblje mogli sustavno pratiti napredak koji će ostvarivati na tom području, što će im pomoći pri spoznavanju procesa oblikovanja vlastitih glazbenih preferencija u svrhu razvijanja metakogntivnih vještina i kritičkog promišljanja.
SŠ GU C.2.3. Opisuje povijesni razvoj glazbene umjetnosti.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Izvođači/zvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music).
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Izvođači/Izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.), različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
SŠ GU C.2.4. Opisuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
Opisuje, objašnjava i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
Opisuje tradicijske elemente u klasičnoj i popularnoj glazbi.
Sadržaji:
Skladbe (cjelovite stavci ili ulomci) u kojima se prožimaju elementi tradicijske glazbe s elementima klasične i/ili popularne glazbe.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-ovisno o modelu odabira poučavanja, ovaj ishod moguće je u cijelosti ostvariti ili kao sastavni dio jedne od ponuđenih tema, ili tijekom više nastavnih sati/dijelova sati različito raspoređenih tijekom nastavne godine.
SŠ GU C.2.5. Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Sadržaj
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja. Odabir sadržaja će također ovisiti i o sadržajima predmeta Likovna umjetnost i Hrvatski jezik.
Primjer sadržaja kojima se može ostvariti povezivanje glazbene umjetnosti s ostalim umjetnostima
Uspoređivanje sastavnica različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja: npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazba, formu i oblik u umjetnosti klasicizma, narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba; povezanost slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnika i postupaka (tonsko slikanje – povezanost sa likovnom umjetnošću i književnošću, madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti, klasični balet - povezanost glazbe i plesa, impresionizam – povezanost glazbe i slikarstva, glazbe i pjesništva (simbolizam); opera kao multimedijska umjetnost, razvoj mjuzikla u filmskoj umjetnosti…)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno, analizirajući i uspoređujući sredstva, simbole, tehnike i postupke umjetničkog izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Ovaj ishod moguće je ostvariti integrativno s Likovnom umjetnosti i Hrvatskim jezikom.
Neki od primjera povezivanja:
Likovna umjetnost/povijest – usporedba: uloga obreda nekada i danas(religije svijeta)
Likovna umjetnost - arhitektonska usporedba/uloga: grčko kazalište i današnje kazalište, srednji vijek – arhitektura: romanika i gotika (usporedba), renesansa – arhitektura, slikarstvo, kiparstvo (Leonardo da Vinci, građevine u Firenci, građevine u Hrvatskoj, renesansa u Dubrovniku); barok: arhitektura, slikarstvo (iluzionističko prikazivanje perspektive i prostora), kiparstvo (usporedba: barokne građevine u Europi i Hrvatskoj); rokoko: slikarstvo, kiparsvo, arhitektura (interijeri); klasicizam: arhitektura (jasnoća i jednostavnost, antički uzori), primjeri u Europi Hrvatskoj (Dubrovnik), slikarstvo (ravnoteža i jasnoća strukture); romantizam: realizam (F. Goya, J. L. T. Géricault), impresionizam (C. Monet, É. Manet, C. Pissaro, E. Degas, P. A. Renoir); 20. stoljeće: ekspresionizam (E. Munch, V. van Gogh, P. Gaugin, H. de Toulouse-Lautrec) , kubizam, futurizam/nadrealizam, op-art, pop-art, konceptualizam, minimalizam, hiperrealizam
Književnost/povijest: tragedija (Eshil, Euripid, Sofoklo), amfiteatar, mitologija (usporedba:grčka, rimska, germanska),srednjovjekovna književnost i jezik (glagoljaši, viteška poezija, zbirka Carmina Burana); renesansa: W. Shakespeare, i hrvatski renesansni književnici po izboru (M. Marulić, M. Držić, Š. Menčetić, H. Lucić, P. Hektorović, P. Zoranić); barok: I. Gundulić, klasicizam: P. Corneille, J. Racine Molière; drama (prolog-zaplet-rasplet), talijanska comedia dell arte; romantizam: F. Schiller, J. W. Goethe, A. Dumas, V. Hugo, (realizam i naturalizam), germanska mitologija, narodne bajke i priče (braća Grimm, H. Ch. Andresen, Ch. Perrault, I. B. Mažuranić), poezija (simbolizam, P. Verlain, A. Rimbaud, S. Mallarmé) i proza u romantizmu, hrvatski narodni preporod (budnice i davorije) i predstavnici; 20. stoljeće: ekspresionizam R. M. Rilke, A. B. Šimić; kazalište apsurda, književnost krhotina, intermedijalnost
Povijest: Kršćanstvo, glagoljaši, Lutherova reformacija, Napoleon i Francuska revolucija
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
F. Učenje i poučavanje predmeta
Iskustva učenja
Učenje i poučavanje glazbe temelji se na obilježjima otvorenoga i humanističkog kurikuluma u kojemu su sve aktivnosti usmjerene prema realizaciji kvalitetnog, učinkovitog i poticajnog procesa učenja i poučavanja. Utvrđeni se odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju sukladno sposobnostima, iskustvima, interesima i preferencijama svakog učenika. Potrebno je uzeti u obzir da se učenici susreću s glazbom i upoznaju je u različitim formalnim, neformalnim i informalnim kontekstima, a to su:
-učionica odnosno odgovarajuće opremljen kabinet za učenje i poučavanje glazbe;
-škola kao poticajan prostor za realizaciju glazbenih i ostalih umjetničkih aktivnosti;
-izvanučioničko okružje koje je prilika za neposredan i autentičan susret s glazbom (kazališta, koncertne dvorane, operne kuće, ali i različite situacije iz svakodnevnog života);
-virtualno okružje (mediji/internet), pri čemu je učenike potrebno odgojiti za kritički i selektivan pristup glazbenoj ponudi.
Iskustva učenja usmjerena su na:
-uspostavljanje demokratskog, kreativnog i opuštenog ozračja koje će sve učenike potaknuti na sudjelovanje u glazbenim aktivnostima, zainteresirati ih za glazbu te pobuditi u njima osjećaj zadovoljstva;
-cjelovit razvoj djeteta i mlade osobe u kognitivnim, psihomotornim i afektivnim dimenzijama toga razvoja;
-optimalne puteve stjecanja glazbenih sposobnosti, pritom ne zaboravljajući da je u realizaciji svih glazbenih aktivnosti proces važniji od rezultata.
Uloga učitelja
Svakom je učitelju Glazbene kulture/Glazbene umjetnosti ukazana mogućnost da sukladno sklonostima i preferencijama učenika samostalno utvrdi izvedbene aktivnosti, organizirajući odgojno-obrazovne ishode iz tri komplementarne i kompatibilne domene. Upravo je iz tog razloga uloga kompetentnog učitelja u realizaciji nastave glazbe izrazito značajna. Učitelj u odgojno-obrazovnom procesu ostvaruje cijelu paletu glazbenih aktivnosti koje se kreću od neposrednog poučavanja do projektne nastave, kojom se učenje glazbe proširuje izvan okvira nastavnog sata i učionice.
Otvorenost kurikuluma učiteljima omogućuje da zadane kurikulumske jezgre preoblikuju u izvedbene materijale:
-koristeći vlastiti kreativni potencijal, slobodnim odabirom i organizacijom sadržaja i načina rada;
-u skladu sa suvremenim metodičkim spoznajama i dostupnom tehnologijom;
-u suradnji s učenicima, uvažavajući različitosti glazbenih doživljaja, specifičnosti u stilovima učenja, stupnju sposobnosti i razvojnih vještina.
U svim se glazbenim aktivnostima ostvaruje potpuna integracija svih učenika i pruža im se prilika za otkrivanje i optimalan razvoj individualnih glazbenih kompetencija. Učitelj glazbe uvažava ekonomske, socijalne, kulturološke, vjerske i svjetonazorske razlike među učenicima i pristupa individualno svakom učeniku, koliko je to moguće s obzirom na broj učenika u razrednom odjeljenju. Istodobno teži koherentnosti najčešće heterogenih razreda, što je od naročite važnosti za realizaciju, praćenje i vrednovanje skupnih glazbenih aktivnosti poput pjevanja, sviranja, pokreta uz glazbu i glazbenih igara. Potrebno je s posebnom pažnjom pristupiti planiranju nastavnih zadataka za učenike s poteškoćama i omogućiti im glazbena iskustva u skladu s njihovim mogućnostima. Ovi će učenici u nastavi glazbe dobiti priliku razviti kreativno mišljenje te slušne, izražajne, motoričke i socijalne vještine. Važna uloga učitelja je otkrivanje darovitih učenika, njegovanje darovitosti i prema interesima učenika, upućivanje na druge oblike glazbenoga obrazovanja.
Materijali i izvori
Za učenje i poučavanje glazbe potrebna je specijalizirana učionica (kabinet), koja je uz standardna sredstva i pomagala opremljena:
-uređajima za reprodukciju audiozapisa i videozapisa (hi-fi linija, računalo s pristupom internetu, kvalitetni zvučnici i projektor);
-glasovirom i/ili nekim drugim glazbalom;
-dječjim instrumentarijem;
-sredstvima za primjenu IKT-a u nastavi glazbe.
Učenici će i u drugim, učenju i poučavanju primjerenim prostorima na kreativan način ostvarivati odgojno-obrazovne ishode te obogatiti osobna kulturna iskustva. U učenju i poučavanju glazbe se također vodi računa o pomnom odabiru kvalitetne glazbene literature koja zadovoljava stručno-glazbene, pedagoške, društvene i umjetničke/estetske kriterije.
Organizacija odgojno-obrazovnog procesa
Učenje i poučavanje glazbe je u svim odgojno-obrazovnim ciklusima i razinama zastupljeno s jednim satom tjedno u redovnoj nastavi.
Škole su obvezne omogućiti proširenje učenja i poučavanja glazbe u vidu:
-izbornih i fakultativnih nastavnih predmeta i/ili modula;
-izvanučioničke nastave;
-izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti;
-različitih vrsta projekata planiranih školskim kurikulumom.
Navedeni oblici rada omogućuju kvalitetan umjetnički rast i razvoj svakog učenika. Predstavljaju i djelotvoran način prevencije društveno neprihvatljivog ponašanja, stoga se preporučaju u svim ciklusima i svim godinama učenja.
Na ovaj se način kod učenika stvara potreba za cjeloživotnim istraživanjem glazbe, daljnjim razvijanjem glazbenih sposobnosti i vještina, produbljivanjem “glazbenih znanja” i naposljetku, sudjelovanjem u glazbenom životu zajednice.
Ovi oblici rada okarakterizirani su principom dobrovoljnog uključivanja učenika. Oblikuju se u skladu s potrebama, željama i sklonostima učenika, omogućujući grupiranje učenika različite dobi, a uključuju:
-Glazbene radionice, igraonice i slušaonice;
-Različite ansamble (komorne sastave, zborove i orkestre);
-Umjetničke projekte u kojima su uz glazbu implementirane i ostale umjetnosti (npr. postava mjuzikla);
-Interdisciplinarne projekte u kojima se glazba povezuje s ostalim nastavnim predmetima/ područjima/međupredmetnim temama;
-Izvanučioničku nastavu koja uključuje posjete glazbeno-kulturnim ustanovama te glazbeno-edukativne izlete.
Aktivnosti u nastavi glazbe
Slušanje i upoznavanje glazbe
U učenju i poučavanju glazbe, sve se relevantne aktivnosti temelje na slušnom iskustvu. Pri aktivnom, analitički usmjerenom i višekratnom slušanju glazbe, glazbeno je djelo sredstvo upoznavanja:
-glazbeno-izražajnih sastavnica;
-principa organizacije glazbenog djela (glazbeni oblici, glazbene vrste);
-obilježja glazbenih djela visoke kulture te različitih i raznovrsnih tradicijskih kultura i supkultura.
Slušanje i upoznavanje glazbe pruža brojne mogućnosti za estetski odgoj učenika. Pritom glazbeno djelo postaje jednim od ciljeva nastave glazbe i upoznaje se zbog njegove ljepote i utvrđene trajne vrijednosti. Sadržaji predstavljeni aktivnošću slušanja trebaju za učenike biti atraktivni, a u tehničkom i izvedbenom pogledu najbolje moguće kvalitete. S obzirom na dob učenika, potrebno je paziti na trajanje i karakter skladbi te mogućnosti njihova povezivanja s različitim kontekstima. Učenike treba upoznati s glazbenim djelima različitih razdoblja, stilova, vrsta i žanrova, kako bi se uspostavila vrijednosna mjerila za estetsko i kritičko doživljavanje glazbe i kod učenika razvio glazbeni ukus. Od posebne je važnosti neposredan susret s glazbom u autentičnom okružju i potrebno je omogućiti ga učenicima u što većoj mjeri. Fleksibilnost procesa učenja i poučavanja koju pruža otvoreni kurikulum i realizacija projektnih tjedana, učenicima omogućuje sudjelovanje u kulturno-glazbenim događajima i u sâmoj školi.
Pjevanje
S ciljem njegovanja glasa i razvijanja kulture lijepoga pjevanja, učenike se kontinuirano potiče na aktivno sudjelovanje u ovoj aktivnosti. Svjesna će aktivnost rezultirati uključenosti učenika u smjeru izražajnije i bolje interpretacije određene pjesme. Krajnji rezultat učenja bit će lijepo izvedena pjesma, s jasnim i razumljivim tekstom te tempom i dinamikom usklađenim karakteru pjesme. Posebna se pozornost polaže na pravilan pjevački razvoj (stav/držanje prilikom pjevanja, pravilno disanje, fraziranje i artikuliranje), ostvarivanje pjevačkih potencijala te moguće usmjeravanje na dodatno bavljenje pjevanjem putem različitih izvannastavnih/izbornih sadržaja. Lijepo će pjevanje kod učenika razviti senzibilitet za glazbu, potaknuti emocionalne reakcije i pospješiti stjecanje kompetencija za estetsko i kritičko vrednovanje glazbe.
Pjesme se u nastavi glazbe uče usvajanjem po sluhu. Učitelj pritom na glazbalu (klavijature, gitara, harmonika) izvodi harmonijsku pratnju. Ne preporuča se pjevanje uz matricu.
Prema preporukama za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj samostalno odabire pjesme - umjetničke/autorske, dječje i tradicijske. Prilikom odabira pjesama potrebno je voditi računa o:
-zanimljivosti i atraktivnosti, ali i umjetničkoj vrijednosti pjesama;
-interesima i dobi učenika te sukladno tome primjerenoj težini pjesama (opseg i struktura melodije, ritamske figure i kombinacije, prikladan tempo);
-jasnoći teksta i primjerenosti sadržaja;
-interkulturnom načelu prema kojem će učenici upoznati pjesme različitih kultura, na različitim jezicima i narječjima, uz odgovarajuću etnomuzikološku obradu.
Sviranje
Sviranje otvara mogućnost aktivnog sudjelovanja učenika u reprodukciji i interpretaciji jednostavnijih glazbenih djela. Za potrebe sviranja, učenici usvajaju simbole glazbenoga pisma. Aktivnosti sviranja mogu biti:
-sviranje metra i ritma;
-sviranje melodije i/ili harmonijske pratnje;
-glazbeno stvaralaštvo i ritamska/melodijska/harmonijska improvizacija.
U skladu s interesima, sposobnostima i dobi učenika, sviranje se može realizirati tjeloglazbom, na dječjem instrumentariju, na standardnim glazbalima te proizvodnjom zvuka na elektroničkim instrumentima i/ili na računalu.
Glazbene igre
Glazbene se igre na različite načine mogu primijeniti u svim odgojno-obrazovnim ciklusima. Postoje glazbene igre koje:
-uključuju pjevanje i/ili druge aktivnosti izvođenja glazbe;
-pospješuju slušnu percepciju i pamćenje glazbe;
-uz slušanje glazbe učenike potiču na ples i pokret;
-uključuju glazbeno stvaralaštvo (uz moguću upotrebu IKT-a);
-služe kao sredstvo ponavljanja i utvrđivanja različitih „glazbenih znanja“.
Glazbenim se igrama značajni glazbeni pojmovi i činjenice usvajaju nesvjesno i uz zabavu. Igre sa slušanjem doprinose pamćenju kvalitetnih i trajno vrijednih glazbenih djela i razvoju glazbenoga ukusa. Kvalitetno osmišljene računalne glazbene igre pozitivno utječu na kognitivni, psihomotorni i afektivni razvoj učenika
Stvaralaštvo
Stvaralaštvo je važan element u procesu učenja jer potiče kreativnost u užem i širem smislu. Djeca rado koriste vlastitu kreativnost istražujući mogućnosti glasa i glazbala improvizirajući te oblikujući jedinstvene kraće i duže ritamske i/ili melodijske obrasce. Neki će se zadržati samo na istraživanju, dok će drugi pronaći vlastiti način komunikacije i izražavanja putem glazbe. Aktivnosti glazbenog stvaralaštva uključuju:
-odabir odgovarajućih tonova i šumova iz različitih izvora, kako bi se samostalno i u skupini predstavile glazbene ideje
-oblikovanje ambijentalne pratnje za neki događaj, priču ili sliku;
-stvaranje kraćih obrazaca korištenjem različitih glazbenih sastavnica prema dogovoru;
-stvaranje posebne grafičke notacije (npr. uz pomoć digitalnog alata Kandinsky);
-skladanje i snimanje korištenjem digitalnih alata.
Važno je istaknuti da se kreativne glazbene aktivnosti ne poistovjećuju isključivo sa stvaranjem glazbe u užem smislu te riječi. One uključuju zamišljanje (npr. gdje, kada i kako bi se mogla izvesti određena skladba), pretpostavljanje (npr. u kojim se smjerovima mogu razvijati određene vrste glazbe u budućnosti), planiranje (npr. osmišljavanje i organizacija glazbene izvedbe na školskoj priredbi), predviđanje (npr. procjena mogućih prepreka u realizaciji glazbeno-umjetničkog projekta) i poboljšavanje (npr. prilagodba i prilagođavanje aktivnosti u skladu s postavljenim ciljevima).
Informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT)
Aktualne potrebe učenika u 21. stoljeću upućuju na korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije. Učenje i poučavanje uz pomoć IKT-a uključuje rad s računalnim programima namijenjenim e-učenju; korištenje društvenih mreža; alate za uvježbavanje glazbenih znanja i vještina; izvođenje, skladanje, uređivanje, snimanje i improvizaciju; izradu prezentacijskih izvješća i naposljetku, povezivanje učenika, razreda, škola te lokalne zajednice. Digitalna tehnologija koristan je alat koji može nadopuniti redovnu nastavu, omogućiti dostupnost raznolikim glazbenim sadržajima te osuvremeniti cjelokupni proces učenja i poučavanja.
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Vrednovanje kao učenje, za učenje i naučenog
Pristupi vrednovanju u nastavnim predmetima Glazbena kultura i Glazbena umjetnost
Temeljni pristupi vrednovanja koji su prisutni u svim domenama predmeta su:
-Vrednovanje za učenje
-Vrednovanje kao učenje
-Vrednovanje naučenoga
Vrednovanje za učenje
Ovaj se pristup vrednovanju u nastavi glazbe odvija tijekom sâmoga procesa učenja i poučavanja i ima višestruku ulogu:
-kvalitativne povratne informacije učenicima o razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda (znanja, vještina i stavova);
-razmjene iskustava o procesima učenja i usvojenosti znanja i vještina u odnosu na postavljena očekivanja;
-motivacije učenicima za poboljšanje učenja, ali i učiteljima za unaprjeđenje i planiranje budućeg učenja i poučavanja.
Kvalitativne povratne informacije bit će motivacija učenicima u poboljšanju učenja i posebno će biti od pomoći u razumijevanju sljedećih procesa:
-razvoja strategija za slušanje glazbe, kao alata za uspješnu analizu glazbe, kritički pristup glazbenom djelu i estetski doživljaj;
-razvoja vlastitih glazbenih sposobnosti i vještina koji uključuje prikladan i optimalan odabir glazbenih aktivnosti koje bi pospješile taj razvoj;
-razvoja metakognitivnih vještina kao alata za povezivanje slušnoga iskustva i različitih glazbenih i ostalih znanja.
Tehnike prikupljanja podataka kod vrednovanja za učenje su:
-praćenje, promatranje i bilježenje učeničkih aktivnosti;
-opažanje učenika prilikom skupnoga ili individualnog rada;
-razgovor s učenikom.
Vrednovanje za učenje ne rezultira ocjenom, nego razmjenom informacija o učenju i rezultatima učenja.
Vrednovanje kao učenje
Vrednovanje kao učenje jest pristup vrednovanju koji se temelji na ideji da učenici vrednovanjem uče, stoga nužno podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja. Vrednovanje kao učenje učenike potiče na praćenje, refleksiju i samovrednovanje vlastitog učenja. Kritičnost prema aktivnostima i rezultatima vlastitoga rada u svim domenama podrazumijeva odgovoran odnos prema obvezama i pozitivno utječe na intrinzičnu motivaciju učenika. Potrebno je poticati samovrednovanje od najranijih dana, usmjeravajući učenike na argumentirano iskazivanje zadovoljstva ili nezadovoljstva učinjenim odnosno naučenim, a sukladno iskazanom planirati poboljšanja. Navedeni postupci posebno su vrijedni i učinkoviti u razvoju kreativnosti u aktivnostima izražavanja, izvođenja i stvaranja. Uz ohrabrivanje i poticanje učenika u razvoju kompetencija, potrebno je mudro koristiti mnoštvo prilika za učenje na pogreškama. Sloboda, koja raste uz spoznaju kako se može pogriješiti, otvara put samoostvarenju učenika i oslobađanju njegovih kreativnih potencijala. Uz samoanalizu i samovrednovanje, učenici će procjenjivati rad i napredak drugih učenika i vrednovati skupne glazbene aktivnosti.
U svrhu estetskog odgoja učenika i oblikovanja vrijednosnih kriterija od iznimne je važnosti naučiti vrednovati glazbeno djelo kao umjetnički proces (glazbenu izvedbu) i proizvod (glazbeno djelo trajne umjetničke vrijednosti).
Vrednovanje kao učenje u nastavi glazbe odnosi se na:
-samoanalizu i samovrednovanje procesa razvoja vlastitih generičkih i glazbenih kompetencija;
-samoprocjenu vlastitog uspjeha prilikom izražavanja, izvođenja ili stvaranja;
-procjenu uspješnosti izražavanja/izvođenja/stvaranja kod drugih učenika;
-vrednovanje izražavanja/izvođenja/stvaranja kao skupne glazbene aktivnosti, gdje će vrednovanje uključivati planiranje i organizaciju aktivnosti, realizaciju aktivnosti (proces) i predstavljanje aktivnosti (rezultat);
-kritičko vrednovanje glazbenog djela, uz primjenu utvrđenih estetskih kriterija;
-vrednovanje izvedbe glazbenog djela doživljenog u autentičnom, prilagođenom ili virtualnom okružju, koje uključuje vrednovanje originalnosti izvedbe, primjerenosti izvedbe određenom kontekstu (mjestu i publici) te prihvaćanje djela od strane publike.
Vrednovanje naučenog
Vrednovanje naučenoga jest sumativno vrednovanje kojemu je svrha procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda nakon određenoga (kraćega ili dužega) razdoblja učenja i poučavanja. Provodi se periodično, nakon određene nastavne cjeline odnosno obrazovnog razdoblja. Vrednovanje usvojenih znanja, vještina i stavova u nastavi glazbe usklađuje se s definiranim odgojno-obrazovnim ishodima kurikuluma predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost, razradom ključnih sadržaja ishoda te različitim razinama usvojenosti (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna). Međutim, razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne smiju se protumačiti kao brojčane ocjene. One su određene tako da opisuju postignuća učenika na kraju školske godine pa ih učitelji neće moći izravno primijeniti u svakome pojedinom vrednovanju. To se posebno odnosi na odgojno-obrazovne ishode vezane uz poznavanje glazbe (domena A) te pjevanje i ostale aktivnosti (domena B) gdje će se naglasak staviti na sustavno praćenje učenika tijekom godine, bez sumativne procjene na kraju određene nastavne cjeline/razdoblja.
Razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u svim su ciklusima:
-putokaz za kvalitativno opisivanje postignuća učenika;
-orijentir za izradu kriterija vrednovanja koje izrađuje učitelj.
Tehnike prikupljanja podataka u svrhu vrednovanja naučenoga su:
-različiti usmeni i pisani oblici provjere;
-samostalni radovi učenika;
-bilješke o praćenju učeničkih aktivnosti.
Elementi vrednovanja
Obvezni elementi vrednovanja koji rezultiraju opisnom i/ili brojčanom ocjenom su:
Slušanje glazbe
Aktivnosti u učenju glazbe
Razumijevanje glazbe u kontekstu
Slušanje glazbe:
Opažanje, razlikovanje i analiza glazbeno-izražajnih sastavnica (ovisno o dobi učenika i razredu/ciklusu/razini):
- tempo-puls-metar-ritam
- visina tona, melodija
- dinamika
- boja/izvođači
- organizacija (oblik i vrsta)
- tekstura (slog)
- ugođaj i karakter (koji ovise o obilježjima ostalih sastavnica)
Slušno identificiranje obilježja:
- različitih vrsta glazbe
- različitih glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova
Aktivnosti u učenju glazbe
Izražavanje, izvođenje i stvaranje:
- uključenost učenika u realizaciju skupnih glazbenih aktivnosti (ustrajnost, spremnost na suradnju, uvažavanje pravila)
-iznadprosječna kvaliteta glazbene izvedbe
- poticajno se vrednuje svaki napredak u razvoju vještina.
Izražena motiviranost za pojedine aktivnosti (redovito sudjelovanje u kulturno-umjetničkom životu zajednice kao izvođač ili publika, samoinicijativno istraživanje glazbe pomoću različitih izvora, sigurno i učinkovito korištenje digitalnih alata)
Razumijevanje glazbe u kontekstu
Razumijevanje:
- obilježja različitih vrsta glazbe
- obilježja hrvatske tradicijske glazbe, europske glazbe i glazbi svijeta
- međusobnih utjecaja različitih vrsta glazbe
- razvoja glazbene umjetnosti kroz povijest
Povezivanje:
- glazbe s ostalim umjetnostima (predmet Glazbena umjetnost)
- glazbe sa znanošću, tehnologijom i medijima (predmet Glazbena umjetnost)
Osobni osvrt na doživljaj glazbe u autentičnom, prilagođenom ili virtualnom okružju (u pisanom ili usmenom obliku).
Preporučeni pristupi te metode i tehnike vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu
Učenici su središte odgojno-obrazovnog procesa i oni u pravilu vole glazbu i žele se njome baviti na različite načine. Praćenje i vrednovanje učenika sastavni je dio svakoga nastavnog sata glazbe i treba se odvijati prirodno, ne stvarajući stresnu situaciju za učenike.
Na početku svake godine/ciklusa/razine odgoja i obrazovanja od iznimne je važnosti dijagnosticirati inicijalnu sliku o sposobnostima i vještinama učenika te njihovim interesima, navikama i preferencijama. Prema inicijalnim procjenama, kontinuirano će se i sustavno nadograđivati proces učenja i poučavanja te pomno pratiti individualni i skupni napredak učenika, za što će učenici dobiti pravovremenu opisnu povratnu informaciju i prijedloge za unapređivanje učenja.
Posebno se vrednuje i ocjenjuje angažiranost učenika u skupnim glazbenim aktivnostima poput pjevanja i sviranja. U ovakvim će se aktivnostima učenike u pravilu pratiti grupno. Učenike s izraženim interesom za pojedine aktivnosti u učenju glazbe i posebno razvijenim vještinama potrebno je motivirajućim ocjenama dodatno potaknuti za daljnji napredak.
Potrebno je i neophodno naglasiti koji se elementi u nastavi glazbe neće ocjenjivati brojčano:
-poznavanje notnoga pisma;
-razina glazbene izvedbe odnosno vještina pjevanja/sviranja (opisno i brojčano može se vrednovati napredak učenika, to jest unaprjeđenje razine vlastite glazbene izvedbe);
-verbalne informacije o glazbi koje nisu povezane sa slušnim iskustvom učenika (npr. životopisi skladatelja).
-Izvješćivanje
-Svrha izvješćivanja je pravodobna, jasna i precizna povratna informacija učenicima, roditeljima i učiteljima o postignućima u tri postojeće predmetne domene, ali i u napredovanju u razvoju socijalnih, komunikacijskih i metakognitivnih vještina. S učenicima je nužno izgraditi ozračje suradništva i povjerenja, kako bi slobodno raspravljali o vlastitim postignućima te bili motivirani za daljnje učenje.
-Izvješćivanje može biti formalno (izvješće o praćenju, svjedodžba, dodatak svjedodžbi, napomena u svjedodžbi, podatci i bilješke u e-Matici) i neformalno (razgovori i razmjena informacija između različitih subjekata u radu s darovitim učenicima, npr. mentora i roditelja).
-U okviru kurikularnog sustava izvješćivanje o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima dobiva drugačiji oblik i svrhu.
-Kroz kvalitativne osvrte učitelja nastoji se kvalitetnije i detaljnije opisati ukupnost i kvaliteta postignuća učenika u određenom obrazovnom razdoblju. Ti kvalitativni osvrti trebaju dati točan, konkretan i specifičan opis učenikovih dosadašnjih rezultata i napredovanja u pojedinim predmetima, u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikularnim dokumentima.
Donošenje zaključne ocjene
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljno – 1, dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo dobro – 4, odlično – 5).
Zaključna ocjena ne bi trebala biti aritmetička sredina pojedinačnih brojčanih ocjena prikupljenih prilikom vrednovanja naučenoga. Uputno je uvažiti i pokazatelje o učenikovu učenju i napredovanju prikupljene drugim pristupima vrednovanja (vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje).
Zaključna ocjena postignuća učenika u učenju i poučavanju glazbe proizlazi iz jasno određenih i razrađenih odgojno-obrazovnih ishoda. Davanje važnosti pojedinoj domeni u donošenju zaključne ocjene treba biti u suglasju sa zastupljenošću domena u određenom ciklusu.
U prvom odgojno-obrazovnom ciklusu i većem dijelu drugog odgojno-obrazovnog ciklusa naglasak je stavljen na domenu Izražavanje glazbom i uz glazbu, s time da će se glazbene aktivnosti ocjenjivati kao oblik uključenosti i motiviranosti učenika, a ne kao glazbeno-izvođačke i/ili stvaralačke vještine. Slušanje i upoznavanje glazbe je u ranijim ciklusima priprema za opažanje i razlikovanje složenijih glazbeno-izražajnih sastavnica i glazbenih obilježja, a Glazba u kontekstu će se upoznavati na temelju slušanja i aktivnog muziciranja. Ove će domene u prvom ciklusu imati manji udio u donošenju zaključne ocjene.
U drugom i u trećem odgojno-obrazovnom ciklusu, naglasak se s domene Izražavanje glazbom i uz glazbu postupno prenosi na domenu Slušanje i upoznavanje glazbe. Dob učenika tada je optimalna za analizu i razumijevanje glazbenih djela putem slušnog opažanja i razlikovanja obilježja tona, izvođača i načina izvođenja te oblikovnih struktura.
U četvrtom ciklusu, naglasak se stavlja na komplementarnost domena Slušanje i upoznavanje glazbe i Glazba u kontekstu. Različite se glazbene aktivnosti u okviru domene Izražavanje glazbom i uz glazbu ostvaruju prema sklonostima i sposobnostima učenika i ne moraju ulaziti u zaključnu ocjenu.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GLAZBENE KULTURE I GLAZBENE UMJETNOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Glazbena kultura i Glazbena umjetnost za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
- Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Glazbena kultura i Glazbena umjetnost objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
- Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
- Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6., i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlog predmetnog kurikuluma Glazbena kultura i Glazbena umjetnost
Studeni 2018.
Sadržaj
A. Svrha i opis predmeta
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma
Opis domena
Odnos domena u odgojno-obrazovnoj vertikali
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Osnovna škola Glazbena kultura 1. razred – 35 sati godišnje
Osnovna škola Glazbena kultura 2. razred – 35 sati godišnje
Osnovna škola Glazbena kultura 3. razred – 35 sati godišnje
Osnovna škola Glazbena kultura 4. razred – 35 sati godišnje
Osnovna škola Glazbena kultura 5. razred – 35 sati godišnje
Osnovna škola Glazbena kultura 6. razred – 35 sati godišnje
Osnovna škola Glazbena kultura 7. razred – 35 sati godišnje
Osnovna škola Glazbena kultura 8. razred – 35 sati godišnje
Srednja škola Glazbena umjetnost 1. razred – 35/140 sati
Srednja škola Glazbena umjetnost 2. razred – 35/140 sati
Srednja škola Glazbena umjetnost 3. razred – 35/140 sati
Srednja škola Glazbena umjetnost 4. razred – 35/140 sati
Srednja škola Glazbena umjetnost 1. razred – 35/70 sati
Srednja škola Glazbena umjetnost 2. razred – 35/70 sati
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
F. Učenje i poučavanje predmeta
Iskustva učenja
Uloga učitelja
Materijali i izvori
Organizacija odgojno-obrazovnog procesa
Aktivnosti u nastavi glazbe
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Elementi vrednovanja
Slušanje glazbe:
Aktivnosti u učenju glazbe
Razumijevanje glazbe u kontekstu
Preporučeni pristupi te metode i tehnike vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu
Donošenje zaključne ocjene
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. Svrha i opis predmeta
Glazba je duboko ukorijenjena u čovjeku i sastavni je dio svih kultura svijeta. Glazba i druge umjetnosti važne su za kvalitetan, skladan i cjelovit razvoj svakoga pojedinca. U obrazovnome je sustavu Republike Hrvatske učenje glazbe prepoznato i priznato kao neizostavan čimbenik u oblikovanju specifično-glazbenih, ali i općih (generičkih) kompetencija učenika. U čitavoj se odgojno-obrazovnoj vertikali doprinosi razvoju glazbenih sposobnosti učenika u najširem smislu te riječi i usvajanju jezika glazbe u njegovim simbolima, idejama i konceptima. Učenje glazbe utječe na razvoj pojedinca koji voli glazbu i ima trajnu potrebu za bavljenjem glazbom. Odgojno-obrazovni proces usmjeren je prema stjecanju kriterija za vrednovanje glazbe, to jest prema razvoju kompetencija učenika da u glazbi različita podrijetla te različitih stilova i vrsta izdvaja kvalitetna i trajno vrijedna glazbena ostvarenja.
Predmeti Glazbena kultura/Glazbena umjetnost učenicima pružaju jedinstvena iskustva koja rezultiraju:
- bogatijom slikom svijeta;
- razumijevanjem odnosa između (glazbene) umjetnosti i zbilje;
- tumačenjem poruka koje prenosi jezik glazbe;
- izgradnjom identiteta (osobnog, kulturnog, nacionalnog, globalnog);
- oblikovanjem sustava vrijednosti;
- izražavanjem misli, osjećaja i stavova kojim se potiče kritičko mišljenje;
- razvojem kreativnosti kao metakompetencije.
Učenje i poučavanje predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost u skladu je sa suvremenim znanstvenim spoznajama i kretanjima koje upućuju na otvorenost i prilagodljivost procesa učenja i poučavanja, didaktički i metodički pluralizam, istraživačko, projektno i individualizirano učenje, ali i na nužnost primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije. Naglasak se stavlja na susret učenika s glazbom, dok se verbalne informacije obvezno povezuju sa slušnim iskustvima. Suvremeno poučavanje i učenje glazbe uključuje i elemente građanskoga te interkulturalnoga odgoja. Važan dio procesa učenja i poučavanja glazbe odnosi se na izbornu nastavu, izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti u okviru kojih učenici proširuju stečena znanja, vještine i stavove te istodobno sustavno razvijaju svoje interese i ostvaruju kvalitetan umjetnički rast i razvoj.
S obzirom na značaj koji ima za učenika, učenje glazbe ima i višestruku društvenu ulogu (slika 1). Izlaskom iz okvira škole i integracijom u širu društvenu zajednicu i kulturu, škola i lokalna zajednica povezuju se u promicanju glazbene kulture i umjetnosti. Tijekom svojega obrazovnog puta, ali i kasnije, učenici će kao kompetentni korisnici kulture aktivno sudjelovati u glazbenome životu svoje sredine (u ulozi stvaratelja, izvođača ili publike) doprinositi očuvanju, prenošenju, obnavljanju i širenju kulturnoga nasljeđa.
Slika 1. Značaj predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost za učenika, školu, zajednicu i društvo
Predmetima Glazbena kultura/Glazbena umjetnost ostvaruju se temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti i opći ciljevi odgoja i obrazovanja iskazani u Nacionalnom okvirnom kurikulumu (NOK). Uz načela učenja i poučavanja navedenih u NOK-u, kurikulum predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost temelji se na pet načela koja su međusobno povezana i proizlaze jedno iz drugog a:
Antropološko načelo - glazba je svojstvena čovjeku i neizostavan je oblik ljudske komunikacije. Kao takva čini sastavni dio učenikova života, u školi i izvan nje.
Psihološko načelo - učenjem i poučavanjem glazbe ostvaruje se potreba učenika za kreativnim izrazom. Sudjelovanjem u glazbenim aktivnostima učenici emotivno reagiraju na glazbu i učvršćuju vlastiti odnos s glazbom.
Kulturno-estetsko načelo - izravnim ili neizravnim susretom s glazbenim ostvarenjima učenici razvijaju glazbeni ukus, stječu kriterije za vrednovanje glazbe i sposobnost izražavanja vlastitih stavova o glazbi.
Načelo interkulturalnosti - upoznavanjem glazbe vlastite kulture i glazbi svijeta učenici razvijaju svijest o različitim, ali jednako vrijednim pojedincima, narodima, kulturama, religijama i običajima.
Načelo sinkroničnosti - smislenim povezivanjem sadržaja i integrativnim pristupom glazbenim pojavama učenici usvajaju glazbeno-izražajne sastavnice, ideje, koncepte i principe organizacije glazbenoga djela.
Organizacija predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost i mjesto predmeta u kurikulumu proizlaze iz prirode same glazbe, a ona je:
- otvorena - učenje i poučavanje prilagođava se interesima i mogućnostima učenika te sklonostima učitelja/nastavnika, a podrazumijeva visok stupanj slobode u odabiru i oblikovanju nastavnih sadržaja, primjeni različitih strategija i metoda učenja i poučavanja, kao i različitih pristupa vrednovanju;
- integrativna – koncepti/domene i odgojno-obrazovni ishodi predmeta međusobno su povezani i nadopunjuju se;
- interdisciplinarna – postoji čvrsta povezanost s ostalim poljima umjetničkoga područja te su moguće i poželjne brojne korelacije s ostalim predmetima, područjima i međupredmetnim temama.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Učenik će:
Steći iskustva slobodnoga izražavanja i oblikovanja ideja, osjećaja i stavova u mediju glazbe s različitih perspektiva (izvođač, autor/skladatelj, publika). Slobodno izražavanje glazbom i uz glazbu doprinijet će razvoju kreativnosti kao metakompetencije, a široka paleta samostalnih aktivnosti ili aktivnosti u skupini potaknut će društveno-emocionalni razvoj svih učenika, uključujući darovite i učenike s teškoćama. Prenošenjem i dijeljenjem umjetničkoga doživljaja i iskustva s drugima učenici će stvoriti potrebu za sudjelovanjem u kulturnom životu zajednice.
Upoznati glazbenu umjetnost putem kvalitetnih i reprezentativnih ostvarenja klasične, tradicijske i popularne glazbe. Stjecanje slušnoga iskustva i razvoj receptivnih vještina učenika preduvjet je razvijanja glazbenoga ukusa, kritičkoga mišljenja i vlastitoga sustava vrijednosti te razumijevanja višestruke uloge glazbe u različitim kontekstima. Učenici će spoznaje povezati s konceptima kultura i stilova te ih interdisciplinarno spojiti s drugim umjetničkim i znanstvenim područjima.
Osvijestiti vrijednosti regionalne, nacionalne i europske kulturne baštine u kontekstu svjetske kulture zbog poticanja interkulturalnoga razumijevanja i osnaživanja usmjerenoga prema iskorjenjivanju predrasuda i diskriminacije. Spoznati važnost znanja, sposobnosti, vjerovanja i običaja kao kulturnoga kapitala koji se prenosi i obogaćuje novim vrijednostima. Upoznavanjem nacionalne glazbe i glazbi svijeta učenici će izgraditi odnos prema vlastitoj kulturi, razumjeti i prihvatiti druge kulture te razviti kulturnu svijest i interkulturalne kompetencije.
Ostvarenjem navedenih ciljeva razviti glazbene sposobnosti u najširem smislu te riječi. Tijekom čitave odgojno-obrazovne vertikale, proces učenja i poučavanja glazbe usmjeren je najvišem razvoju individualnih potencijala učenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma
Učenje i poučavanje predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost ostvaruje se sljedećim domenama (slika 2).
Slika 2. Domene predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost
Domene predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost izrazito su međusobno povezane i nadopunjuju se, što upućuje na prisutnost svih domena u čitavoj odgojno-obrazovnoj vertikali odnosno u svim ciklusima i na svim razinama. Odgojno-obrazovni ciljevi i jasno određeni ishodi učenja glazbe dostižu se primjerenom organizacijom obveznih i preporučenih sadržaja. Podjelom domena na različite aktivnosti omogućuje se isticanje pojedinih odgojno-obrazovnih ishoda tijekom procesa učenja i poučavanja (slika 3).
U učenju i poučavanju glazbe postoje i objedinjujući elementi koji su prisutni u svim domenama:
- glazbeni jezik, čije je usvajanje potrebno za slušanje/doživljaj, vrednovanje i razumijevanje glazbe u kontekstu te glazbeno pismo kao nužno sredstvo za izvođenje i stvaranje glazbe;
- informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT) kao neizostavan dio suvremenoga učenja i poučavanja glazbe.
IKT se, kao objedinjujući element učenja i poučavanja glazbe, primjenjuje u okviru svih domena, a može se organizirati i kao izborna nastava i izvannastavna aktivnost. Između ostalog, primjena IKT-a uključuje:
- upoznavanje učenika s računalnim programima;
- učenje glazbenoga pisma s pomoću računala;
- audio obradu i eksperimentiranje sa zvukom;
- rad u programima za skladanje glazbe.
Slika 3. Organizacija kurikuluma predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost
Predmetne su domene usklađene s očekivanim učeničkim postignućima umjetničkoga područja NOK-a pa omogućuju uspješno i svrhovito povezivanje glazbe s ostalim umjetnostima.
Opis domena
Domena A: Slušanje i upoznavanje glazbe
Ishodište domene A različiti su načini upoznavanja glazbe koji prvenstveno obuhvaćaju slušanje glazbenih djela s pomoću tonskih zapisa te neposredne susrete učenika s glazbom. Aktivnim slušanjem učenici analiziraju glazbu, opažaju glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovanje glazbenog djela te razlikuju izvođače i izvođačke sastave. Susret s umjetničkim djelom, bio on posredan ili neposredan, predstavlja za učenike jedinstven doživljaj te proširuje njihovu osjetilnu i emocionalnu spoznaju.
Upoznajući glazbu različitih vrsta, stilova, pravaca i žanrova, učenik stječe znanja o glazbeno-izražajnim sastavnicama i različitim razinama organizacije glazbenog djela te razvija slušne vještine potrebne za razumijevanje glazbene umjetnosti i za optimalno estetsko iskustvo. Utemeljen stav o glazbi - određenom stilu, vrsti glazbe i žanru, ali i konkretnom glazbenom djelu - izgrađuje se poticanjem i razvojem kritičkog mišljenja putem razgovora, refleksije, diskusije i debate. Takav pristup značajno utječe na emocionalni, intelektualni i estetski razvoj učenika, a upoznata glazbena djela otvaraju mogućnosti traganja za novim i složenijim glazbenim iskustvima.
Domena B: Izražavanje glazbom i uz glazbu
Aktivnosti u okviru domene B za učenike predstavljaju jedinstveno iskustvo prenošenja osjećaja, misli i stavova, pritom oblikujući kreativne osobine i glazbene sposobnosti.
Glazbene igre su idealno sredstvo spontanog sinkretičkog izraza. Aktivnostima pjevanja i sviranja te pridruženog pokreta i plesa, učenik razvija pjevačke sposobnosti, motoriku i koordinaciju te ovladava elementima glazbenog jezika i pisma.
Poznavanje elemenata glazbenog jezika, kao i određena razina ovladanosti glazbenim vještinama, omogućuje učenicima istraživanje različitih aspekata glazbe putem aktivnosti glazbenog stvaralaštva, primjerice: kreiranja ritamskih, melodijskih i tekstualnih promjena u upoznatim skladbama; slobodnog i ritmiziranog kretanja; stvaranja originalnih kraćih i dužih glazbenih i plesnih tvorevina.
Kreativna i stvaralačka iskustva potiču intrinzičnu motivaciju, razvoj samopouzdanja i socijalnih vještina, posebice u grupnim aktivnostima. Stjecanje sigurnosti u javnom nastupu otvara put aktivnom i cjeloživotnom sudjelovanju u kulturno-umjetničkim aktivnostima zajednice.
Otvorenost nastave glazbe pruža mogućnost stavljanja naglaska na neku od navedenih aktivnosti, primjerenu dobi (razred/ciklus), sposobnostima i interesima učenika. Kvalitetno provođenje navedenih aktivnosti postavit će temelje za realizaciju izvannastavnih aktivnosti i izborne nastave poput pjevačkog zbora, instrumentalnih sastava, orkestra, plesne skupine, folklornog ansambla, skladanja i ostalog.
Domena C: Glazba u kontekstu
Učenje u domeni C ostvaruje se širokim upoznavanjem glazbeno-umjetničkog nasljeđa, ali i suvremenih glazbenih trendova . Polazište ove domene je doživljaj glazbe, a ostvaruje se u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju u kojem se vrlo jasno mogu spoznati uloge autora/skladatelja, izvođača i publike. Postupno, učenik otkriva vrijednosti bogate regionalne, nacionalne i globalne glazbene i kulturne baštine te uočava razvoj, uloge i utjecaje glazbene umjetnosti na društvo.
Zbog razumijevanja suvremenih glazbenih kretanja, ali i sveprisutnog multimedijskog okruženja, važno je da se stilsko-izražajne sastavnice promatraju i u kontekstu prožimanja različitih vrsta glazbe te usporedbom s izražajnim sastavnicama drugih umjetnosti. Naposljetku, potrebno je i korisno da učenik otvoreno, autentično i utemeljeno raspravlja o glazbi, glazbenim preferencijama te da iskazuje pozitivan stav prema vrijednostima u svim vrstama i žanrovima glazbe.
Učenjem i poučavanjem u domeni glazba u kontekstu stječu se sljedeća znanja, vještine i stavovi: razumijevanje poruka glazbe različitih kultura; razumijevanje razvoja glazbe; utemeljeno kritičko mišljenje prema različitim pojavnim oblicima glazbe; oblikovanje identiteta utemeljeno na kulturnim iskustvima; odgovornost prema vlastitoj glazbenoj kulturi i kulturi drugih; poštivanje različitosti u izražavanju i vrednovanju glazbe i poštivanje glazbeno-umjetničke djelatnosti.
Odnos domena u odgojno-obrazovnoj vertikali
Prvi odgojno - obrazovni ciklus
Odabirom dječjih pjesama i brojalica te glazbenih djela klasične, tradicijske, popularne i filmske glazbe, učitelj će učenike uvesti u svijet glazbe. U prvome se odgojno-obrazovnom ciklusu polazi od doživljaja glazbe i pažnja se usmjerava na glazbeno iskustvo učenika i zbližavanje s glazbenom umjetnošću. Iz tog će razloga domena Izražavanje glazbom i uz glazbu (B) biti istaknuta (slika 5).
Slušanjem učenici prepoznaju, razlikuju i uspoređuju te izražavanjem uvažavaju sljedeća obilježja glazbe: karakter i ugođaj, visinu tona, melodiju, dinamiku, metar/ritam, tempo i boju/izvođače. Odgojno-obrazovni ishodi domene C ostvaruju se u okviru domena A i B.
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti domena.
Slika 5: Zastupljenost domena u 1. odgojno-obrazovnom ciklusu
A: Slušanje i upoznavanje glazbe
B: Izražavanje glazbom i uz glazbu
C: Glazba u kontekstu
Drugi odgojno-obrazovni ciklus
Tijekom drugog odgojno-obrazovnog ciklusa domene A i B se postupno izjednačavaju (slika 6). Odgojno-obrazovni ishodi u domeni A postaju kompleksniji s ciljem izoštravanja slušnog iskustva učenika:
- upoznavanje glazbala/instrumentalnih skupina i pjevačkih glasova/vokalnih skupina;
- upoznavanje osnovnih glazbenih oblika;
- slušno prepoznavanje i analiza različitih glazbenih obilježja.
Domena C Glazba u kontekstu proširuje se u odnosu na prvi ciklus - učenici upoznaju hrvatsku tradicijsku glazbu u vlastitoj sredini (lokalnoj zajednici) i užem zavičajnom području.
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti domena.
Slika 6. Zastupljenost domena u drugom odgojno-obrazovnom ciklusu
A: Slušanje i upoznavanje glazbe
B: Izražavanje glazbom i uz glazbu
C: Glazba u kontekstu
Treći odgojno-obrazovni ciklus
U trećemu odgojno-obrazovnom ciklusu naglasak se stavlja na domenu A. Domena C proširuje se i nadopunjuje s domenom A, dok je domena B u ovome ciklusu nešto manje zastupljena (slika 7).
Slušajući i upoznajući glazbu, učenici će usvojiti obilježja:
- vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe i različitih izvođačkih sastava;
- različitih vrsta glazbe (klasične, tradicijske, popularne);
- glazbenih i glazbeno-scenskih vrsta;
- glazbeno-stilskih razdoblja;
- pojedinih pravaca glazbe 20. i 21. stoljeća te popularnih žanrova;
- stapanja različitih vrsta glazbe (crossover).
Učenici će u trećem ciklusu proširiti znanja o tradicijskoj glazbi upoznavanjem:
- tradicijske glazbe svih regija Hrvatske, uključujući i glazbu manjinskih kultura
- europske tradicijske glazbe
- tradicijske glazbe geografski udaljenijih područja/naroda/kultura (drugi kontinenti)
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti domena.
Slika 7. Zastupljenost domena u trećem odgojno-obrazovnom ciklusu
A: Slušanje i upoznavanje glazbe
B: Izražavanje glazbom i uz glazbu
C: Glazba u kontekstu
Četvrti i peti odgojno-obrazovni ciklus
U predmetu Glazbena umjetnost sve se glazbene pojave i sva slušna iskustva osvještavaju u različitim kulturnim i društveno-povijesnim kontekstima. Odgojno-obrazovni ishodi domena A i C su komplementarni i ostvaruju se integrativno (domena A u okviru domene C).
Aktivnosti i sadržaji domene B ostvaruju se sukladno interesima i željama učenika, uz moguće povezivanje glazbe s ostalim umjetnostima (slika 8).
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti i suodnosu domena.
Slika 8. Zastupljenost domena u četvrtom i petom odgojno-obrazovnom ciklusu
A: Slušanje i upoznavanje glazbe
B: Izražavanje glazbom i uz glazbu
C: Glazba u kontekstu
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma nastavnih predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost određeni su na način da omogućuju kontinuirani razvoj i nadogradnju specifično-glazbenih i generičkih kompetencija učenika. Stečena znanja, vještine i stavovi u određenom odgojno-obrazovnom ciklusu prožimat će sve ostale, više cikluse.
Osnovna škola Glazbena kultura 1. razred – 35 sati godišnje
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GK A.1.1. Poznaje određeni broj skladbi.
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz i filmska glazba).
Poznaje 3 -10 skladbi.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 3 -10 skladbi
- za realizaciju ishoda A.1.1. kod kraćih skladbi obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
Učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika.
OŠ GK A.1.2. Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice:
- metar/dobe
- tempo
- visina tona
- dinamika
- boja/izvođači
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice (jednu od druge).
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
- učenik pljeskanjem ili koračanjem tijekom slušanja označava metar/dobe
- učenik prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (uz pomoć učitelja / uz poticaj učitelja / samostalno), s naglaskom na kontrastna obilježja:
- tempo - brzo, polagano
- visina tona - visoko, duboko
- dinamika - glasno, tiho
- boja/izvođači - jedan, više (uz neobvezno prepoznavanje pojedinih glazbala i pjevačkih glasova)
Napomena: od učenika se ne traži korištenje stručne terminologije.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
OŠ GK B.1.1. Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te opisuje zajedničku izvedbu.
Sadržaji:
P jesme/brojalice i glazbene igre primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika .
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- učenik izvodi najmanje 10 pjesama/brojalica i glazbenih igara tijekom godine
- učenik usklađuje vlastito pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica i glazbenih igara s izvedbama drugih učenika
- učenik vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu
- učitelj odabire pjesme primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika (određeni broj treba biti iz zavičaja)
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
OŠ GK B.1.2. Pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice (metar/dobe, tempo, visina tona, dinamika).
Samostalno pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Sadržji:
Pjesme/brojalice primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- pjeva/izvodi najmanje 10 pjesama/brojalica tijekom godine
- učitelj potiče pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica napamet (prema sposobnostima i interesu učenika)
- preporuča se višekratno izvođenje/uvježbavanje pjesama/brojalica, na različite načine
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učitelj odabire pjesme primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učenik uvažava sljedeće glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna), tempo (umjeren, spor), dinamika (glasno, tiho)
OŠ GK B.1.3. Izvodi glazbene igre uz pjevanje, slušanje glazbe i pokret uz glazbu.
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Samostalno izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Sadržaji:
G lazbene igre primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika, cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne jazz i filmske glazbe .
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- učenik prati glazbu pokretom/plesom, a pritom opaža te uvažava glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna), tempo (umjeren, spor), dinamika (glasno, tiho)
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učitelj odabire igre i skladbe primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika (određeni broj treba biti iz zavičaja)
OŠ GK B.1.4. Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline te svira uz pjesme/brojalice koje izvodi.
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom/plesom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.
Svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.
Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
Sadržaji:
pjesme/brojalice i glazbene igre primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- učenik stvara/improvizira melodijske cjeline pjevanjem ili sviranjem
-učenik stvara/improvizira ritamske cjeline glasom, pokretom/plesom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.
-učenik pljeskanjem ili koračanjem označava metar/dobe
-učenik pljeskanjem ili na udaraljkama svira ritam
- učenik svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz skladbe i pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi
- učenik prati glazbu pokretom/plesom, a pritom opaža te uvažava glazbeno-izražajne sastavnice
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učitelj odabire igre i skladbe primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika (određeni broj iz zavičaja)
C. Glazba u kontekstu
OŠ GK C.1.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okruženju.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Sadržaj:
Glazbeno-kulturni događaj u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-učenik posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj (koncert klasične glazbe, operu, operetu, mjuzikl, folklor, produkciju učenika glazbene škole)
-učenik posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj u autentičnom okruženju (koncertnoj dvorani, kazalištu, domu kulture ili crkvi)
- ako nema mogućnosti za odlazak učenika na glazbeno-kulturni događaj u autentičnom okružju, događaj se može održati u prostoru škole ili neke druge ustanove
OŠ GK C.1.2. Iskazuje doživljaj glazbe.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
Iskazuje doživljaj glazbe na različite načine.
Sadržaji:
G lazbeno-kulturni događaj u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju .
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-učenik iskazuje doživljaj glazbe riječima (jednom riječi, rečenicom ili više rečenica, stihovima, dramskom improvizacijom)
-učenik iskazuje doživljaj glazbe pokretom (pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem, pokretima, pantomimom) ili plesom
-učenik iskazuje doživljaj glazbe likovnim izrazom (simbolima, bojom, slikom, crtom, crtežom)
OŠ GK C.1.3. Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe.
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.).
Prepoznaje različite uloge glazbe.
Sadržaji:
G lazbeno-kulturni događaj u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju .
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-ishod C.1.3. realizira se kroz ishode A i B domene
-ne vrednuju se brojčano biografski podaci o skladatelju
Osnovna škola Glazbena kultura 2. razred – 35 sati godišnje
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GK A.2.1. Poznaje određeni broj skladbi
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 3 -10 kraćih skladbi.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 3 -10 skladbi
- za realizaciju ishoda A.2.1. kod kraćih skladbi obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
Učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika.
OŠ GK A.2.2. Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice:
- metar/dobe
- tempo
- visina tona
- dinamika
- boja/izvođači
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice (jednu od druge).
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
Učenik pljeskanjem ili koračanjem tijekom slušanja označava metar/dobe.
Učenik prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (uz pomoć učitelja / uz poticaj učitelja / samostalno), s naglaskom na kontrastna obilježja:
- tempo - brz, umjeren, spor
- visina tona - visoko, srednje, duboko
- dinamika - glasno, srednje glasno, tiho
- boja/izvođači - jedan, više (uz neobvezno prepoznavanje pojedinih glazbala i pjevačkih glasova)
Napomena: od učenika se ne traži korištenje stručne terminologije.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
OŠ GK B.2.1. Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te opisuje zajedničku izvedbu.
Sadržaji:
Pjesme/brojalice i glazbene igre primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- učenik izvodi najmanje 10 pjesama/brojalica i glazbenih igara tijekom godine
- učenik usklađuje vlastito pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica i glazbenih igara s izvedbama drugih učenika
- učenik vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu
- učitelj odabire pjesme primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika (određeni broj treba biti iz zavičaja)
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
OŠ GK B.2.2. Pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice (metar/dobe, tempo, visina tona, dinamika).
Samostalno pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Sadržaji:
Pjesme/brojalice i glazbene igre primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- pjeva/izvodi najmanje 10 pjesama/brojalica tijekom godine
- učitelj potiče pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica napamet (prema sposobnostima i interesu učenika)
- preporuča se višekratno izvođenje/uvježbavanje pjesama/brojalica, na različite načine
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učitelj odabire pjesme primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učenik uvažava sljedeće glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna), tempo (brz, umjeren, spor), dinamika (glasno, srednje glasno, tiho)
OŠ GK B.2.3. Izvodi glazbene igre uz pjevanje, slušanje glazbe i pokret uz glazbu.
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Samostalno izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Sadržaji:
G lazbene igre primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika, cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne , jazz i filmske glazbe .
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- učenik prati glazbu pokretom/plesom, a pritom opaža te uvažava glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna), tempo (brz, umjeren, spor), dinamika (glasno, srednje glasno, tiho)
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učitelj odabire igre i skladbe primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika (određeni broj treba biti iz zavičaja)
OŠ GK B.2.4. Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline te svira uz pjesme/brojalice koje izvodi.
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom/plesom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.
Svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.
Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
Sadržaji:
pjesme/brojalice i glazbene igre primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- učenik stvara/improvizira melodijske cjeline pjevanjem ili sviranjem
-učenik stvara/improvizira ritamske cjeline glasom, pokretom/plesom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.
-učenik pljeskanjem ili koračanjem označava metar/dobe
-učenik pljeskanjem ili na udaraljkama svira ritam
- učenik svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz skladbe i pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi
- učenik prati glazbu pokretom/plesom, a pritom opaža te uvažava glazbeno-izražajne sastavnice
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učitelj odabire igre i skladbe primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika (određeni broj treba biti iz zavičaja)
C. Glazba u kontekstu
OŠ GK C.2.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okruženju.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Napomena: učenik može posjetiti glazbenu školu i upoznati glazbala koja može učiti.
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Sadržaj:
Glazbeno-kulturni događaj u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-učenik posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj (koncert klasične glazbe, operu, operetu, mjuzikl, folklor, produkciju učenika glazbene škole)
-učenik posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj u autentičnom okruženju (koncertnoj dvorani, kazalištu, domu kulture ili crkvi)
- ako nema mogućnosti za odlazak učenika na glazbeno-kulturni događaj u autentičnom okružju, događaj se može održati u prostoru škole ili neke druge ustanove
OŠ GK C.2.2. Iskazuje doživljaj glazbe.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
Iskazuje doživljaj glazbe na različite načine.
Sadržaji:
Glazbeno-kulturni događaj u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-učenik iskazuje doživljaj glazbe riječima (jednom riječi, rečenicom ili više rečenica, stihovima, dramskom improvizacijom)
-učenik iskazuje doživljaj glazbe pokretom (pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem, pokretima, pantomimom) ili plesom
-učenik iskazuje doživljaj glazbe likovnim izrazom (simbolima, bojom, slikom, crtom, crtežom)
OŠ GK C.2.3. Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe.
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.).
Prepoznaje različite uloge glazbe.
Sadržaji:
Glazbeno-kulturni događaj u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-ishod C.2.3. realizira se kroz ishode A i B domene
-ne vrednuju se brojčano biografski podaci o skladatelju
Osnovna škola Glazbena kultura 3. razred – 35 sati godišnje
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GK A.3.1. Poznaje određeni broj skladbi
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 3 -10 kraćih skladbi.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 3 -10 skladbi
- za realizaciju ishoda A.3.1. kod kraćih skladbi obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
Učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika.
OŠ GK A.3.2. Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice:
- metar/dobe
- tempo
- visina tona
- dinamika
- boja/izvođači
- oblik
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice (jednu od druge).
Sadržaji:
C jelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne , jazz i filmske glazbe .
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učenik pljeskanjem ili koračanjem tijekom slušanja označava metar/dobe te prepoznaje dvodobnost i trodobnost.
Učenik prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (uz pomoć učitelja / uz poticaj učitelja / samostalno), s naglaskom na kontrastna obilježja:
- tempo - brzo, umjereno, polagano
- visina tona - visoko, srednje, duboko
- melodija - uzlazna, silazna, pjevna
- dinamika - glasno, srednje glasno, srednje tiho, tiho; postupno glasnije, postupno tiše
- boja/izvođači - jedan, više (uz neobvezno prepoznavanje pojedinih glazbala i pjevačkih glasova)
- oblik - isto, različito (dijelovi pjesme/skladbe)
Napomena: od učenika se ne traži korištenje stručne terminologije.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
OŠ GK B.3.1. Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te opisuje zajedničku izvedbu.
Sadržaji:
Pjesme/brojalice i glazbene igre primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- učenik izvodi najmanje 10 pjesama/brojalica i glazbenih igara tijekom godine
- učenik usklađuje vlastito pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica i glazbenih igara s izvedbama drugih učenika
- učenik vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu
- učitelj odabire pjesme primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika (određeni broj treba biti iz zavičaja)
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
OŠ GK B.3.2. Pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice (metar/dobe, tempo, visina tona, dinamika).
Samostalno pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Sadržaji:
Pjesme/brojalice i glazbene igre primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- pjeva/izvodi najmanje 10 pjesama/brojalica tijekom godine
- učitelj potiče pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica napamet (prema sposobnostima i interesu učenika)
- preporuča se višekratno izvođenje/uvježbavanje pjesama/brojalica, na različite načine
- učitelj odabire pjesme primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učenik uvažava sljedeće glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna, četverodobna), tempo (brz, umjeren, spor, postupno sporije/brže), dinamika (glasno, srednje glasno, tiho, postupno glasnije/tiše)
OŠ GK B.3.3. Izvodi glazbene igre uz pjevanje, slušanje glazbe i pokret uz glazbu.
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Samostalno izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Sadržaji:
Glazbene igre primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika, cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- učenik prati glazbu pokretom/plesom, a pritom opaža te uvažava glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna), tempo (brz, umjeren, spor), dinamika (glasno, srednje glasno, tiho)
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učitelj odabire igre i skladbe primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika (određeni broj treba biti iz zavičaja)
OŠ GK B.3.4. Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline te svira uz pjesme/brojalice koje izvodi.
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom/plesom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.
Svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.
Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
Sadržaji:
pjesme/brojalice i glazbene igre primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- učenik stvara/improvizira melodijske cjeline pjevanjem ili sviranjem
-učenik stvara/improvizira ritamske cjeline glasom, pokretom/plesom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.
-učenik pljeskanjem ili koračanjem označava metar/dobe
-učenik pljeskanjem ili na udaraljkama svira ritam
- učenik svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz skladbe i pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi
- učenik prati glazbu pokretom/plesom, a pritom opaža te uvažava glazbeno-izražajne sastavnice
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učitelj odabire igre i skladbe primjerene dobi i razvojnim mogućnostima učenika (određeni broj treba biti iz zavičaja)
C. Glazba u kontekstu
OŠ GK C.3.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje primjereno i neprimjereno ponašanje publike.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj te razlikuje primjereno i neprimjereno ponašanje publike.
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Razlikuje primjereno od neprimjerenoga ponašanja publike.
Sadržaj:
Glazbeno-kulturni događaj u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-učenik posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj (koncert klasične glazbe, operu, operetu, mjuzikl, folklor, produkciju učenika glazbene škole)
-učenik posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj u autentičnom okruženju (koncertnoj dvorani, kazalištu, domu kulture ili crkvi)
- ako nema mogućnosti za odlazak učenika na glazbeno-kulturni događaj u autentičnom okružju, događaj se može održati u prostoru škole ili neke druge ustanove
OŠ GK C.3.2. Iskazuje doživljaj glazbe.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
Iskazuje doživljaj glazbe na različite načine.
Sadržaji:
glazbeno-kulturni događaj u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-učenik iskazuje doživljaj glazbe riječima (jednom riječi, rečenicom ili više rečenica, stihovima, dramskom improvizacijom)
-učenik iskazuje doživljaj glazbe pokretom (pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem, pokretima) ili plesom
-učenik iskazuje doživljaj glazbe likovnim izrazom (simbolima, bojom, slikom, crtom, crtežom)
OŠ GK C.3.3. Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe.
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.) te razlikuje pojedine vrste glazbe.
Prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.).
Razlikuje pojedine vrste pjesama (npr. autorska, tradicijska) i vrste glazbe (npr. klasična, popularna)
Sadržaji:
G lazbeno-kulturni događaj u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju .
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-ishod C.3.3. realizira se kroz ishode A i B domene -ne vrednuju se brojčano biografski podaci o skladatelju
-
Osnovna škola Glazbena kultura 4. razred – 35 sati godišnje
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GK A.4.1. Poznaje određeni broj skladbi
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 3 -10 skladbi.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 3 -10 skladbi
- za realizaciju ishoda A.4.1. kod kraćih skladbi obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- preporuča se višekratno izvođenje/uvježbavanje pjesama/brojalica, na različite načine
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
Učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika.
OŠ GK A.4.2. Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice, osnovne skupine glazbala i pjevačkih glasova
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe, tempo/puls, visina tona, melodija, dinamika, boja/izvođači, oblik.
Razlikuje osnovne skupine glazbala
(glazbala s tipkama, glazbala sa žicama, puhačka glazbala i udaraljke).
Razlikuje osnovne skupine pjevačkih glasova (dječji, ženski, muški).
Razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice, osnovne skupine glazbala i pjevačkih glasova.
Sadržaji:
C jelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne , jazz i filmske glazbe primjerene dobi i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učenik pljeskanjem ili koračanjem tijekom slušanja označava metar/dobe te prepoznaje dvodobnost i trodobnost.
Učenik prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (uz pomoć učitelja / uz poticaj učitelja / samostalno), s naglaskom na kontrastna obilježja:
- tempo - brzo, umjereno, polagano; postupno ubrzavanje, postupno usporavanje
- visina tona - visoko, srednje, duboko
- melodija - uzlazna, silazna, pjevna, postupna, skokovita
- dinamika - glasno, srednje glasno, srednje tiho, tiho; postupno glasnije, postupno tiše
- boja/izvođači - jedan, više (uz prepoznavanje pojedinih glazbala/skupina glazbala i pjevačkih glasova)
- oblik - uočavanje dijelova koji isto i različito zvuče
Napomena:
- učenici će postupno upoznavati talijanske oznake za tempo, dinamiku i način izvođenja
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
OŠ GK B.4.1. Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika, pokazuje ustrajnost i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sadržaji:
Pjesme i skladbe prilagođene uzrastu i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Sve aktivnosti se izvode u poticajnom i podržavajućem ozračju.
OŠ GK B.4.2. Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta.
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta. Uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta te pritom djelomično uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
Sadržaji: Umjetnički vrijedne autorske i tradicijske pjesme različitih vrsta prilagođene opsegu glasa i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- pjeva/izvodi najmanje 15 pjesama/brojalica tijekom godine
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učenik uvažava sljedeće glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna, četverodobna), tempo (brz, umjeren, spor, postupno sporije/brže), dinamika (glasno,srednje glasno, tiho, postupno glasnije/tiše)
OŠ GK B.4.3. Izvodi glazbene igre uz pjevanje, slušanje glazbe i pokret uz glazbu.
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Samostalno izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Sadržaji:
Glazbene igre osmišljene u svrhu razvoja glazbenih vještina (slušno prepoznavanje, ritamske vježbe, intonacijske vještine).
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- aktivnosti se odvijaju u poticajnom ozračju
- važno je omogućiti aktivnosti za slobodno izražavanje uz glazbu, kao i strukturirane aktivnosti s jasno postavljenim pravilima poput igara
OŠ GK B.4.4. Sviranjem i/ili pokretom izvodi umjetničku, tradicijsku, popularnu ili vlastitu glazbu. Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenog stvaralaštva.
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnu te kraće instrumentalne skladbe. Izražava se pokretom uz glazbu prateći pokretom glazbeno-izražajne sastavnice i/ili izvodeći plesnu koreografiju i/ili oblikujući nove plesne strukture. Sudjeluje u više različitih aktivnosti glazbenog stvaralaštva. Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Sadržaji:
Pjesme i skladbe prilagođene interesu i sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj odabire jednu ili više aktivnosti za realizaciju ishoda sukladno interesu i sposobnostima učenika te mogućnostima ostvarenja.
Za potrebe sviranja učenici se koriste tjeloglazbom, dječjim instrumentarijem, melodijskim udaraljkama ili drugim jednostavnijim melodijskim glazbalima.
Učenike se može poučiti notnom pismu za potrebe sviranja te potaknuti na korištenje računalnih programa za notografiju.
Pokretom uz glazbu učenici mogu osvještavati i pratiti glazbeno-izražajne sastavnice (tempo, dinamiku, oblik) i/ili izvoditi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe i/ili oblikujući nove plesne strukture samostalno ili u skupini.
Učenik se može stvaralački izražavati sudjelujući u aktivnostima pjevanja, sviranja, plesa, pokret te uporabe IKT-a samostalno ili u skupini.
Učenike se potiče na javnu samostalnu ili skupnu izvedbu u razredu, školi, lokalnoj zajednici.
C. Glazba u kontekstu
OŠ GK C.4.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okruženju i promatra glazbeno djelo iz različitih perspektiva.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj i promatra glazbeno djelo iz različitih perspektiva: skladatelj, izvođači, publika.
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Promatra glazbeno djelo iz perspektive skladatelja, izvođača i publike.
Sadržaji:
Izvedbe uživo ili virtualneizvedbe glazbe u razredu, školi ili na autentičnom te prilagođenom javnom mjestu.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Planirati školskim kurikulumom najmanje jedan glazbeni događaj.
Unaprijed slušno upoznati dijelove repertoara.
Potaknuti učenike da se samostalno informiraju o pojedinostima glazbeno-kulturnog događaja (informacije o skladatelju, skladbama, izvođačima).
OŠ GK C.4.2. Iskazuje doživljaj glazbe.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
Iskazuje doživljaj glazbe u skladu s vlastitim preferencijama.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe primjerene dobi i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Doživljaj glazbenog djela je individualan te uključuje iskazivanje osjećaja i stavova. Poticanjem učenika da iskazuju doživljaj glazbe na različite načine omogućuje se da ih potpunije upoznamo, a posebno njihove glazbene preferencije, što nam je od velike koristi za buduće planiranje učenja i poučavanja.
OŠ GK C.4.3. Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge i vrste glazbe.
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe, opisuje karakter i ugođaj skladbe te razlikuje pojedine vrste glazbe
Prepoznaje različite uloge glazbe.
Opisuje karakter i ugođaj skladbe.
Razlikuje pojedine vrste pjesama (npr. autorska, tradicijska) i vrste glazbe (npr. klasična, popularna, filmska, jazz).
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe primjerene dobi i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Temeljem slušanja i izvođenja prepoznaje sličnosti i razlike pojedinih vrsta glazbe, kao i različite uloge koje glazba može imati u životu.
OŠ GK C.4.4. Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta upoznaje obilježja hrvatske tradicijske4 glazbe u vlastitoj sredini (lokalnoj zajednici).
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta upoznaje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u hrvatskoj tradicijskoj glazbi.
Opaža i opisuje većinu obilježja hrvatske tradicijske glazbe u vlastitoj sredini (lokalnoj zajednici).
Sadržaji:
Tradicijske pjesme i plesovi, tekstom i kontekstom prilagođene učenicima.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Tradicijska se glazba obrađuje prema načelu zavičajnosti.
Nakon tradicijske glazbe u vlastitoj sredini u 5. i 6. razredu upoznaje se glazbe preostalih regija Hrvatske, uključujući i glazbu manjinskih kultura.
Osnovna škola Glazbena kultura 5. razred – 35 sati godišnje
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GK A.5.1. Poznaje određeni broj skladbi
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 3 -10 skladbi.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 3 -10 skladbi
- za realizaciju ishoda A.5.1. kod kraćih skladbi obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
Učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika.
OŠ GK A.5.2. Razlikuje pjevačke glasove te opaža njihovu izvedbenu ulogu.
Razlikuje boje pjevačkih glasova.
Opaža izvedbenu ulogu pjevačkih glasova (solo, komorni, zborski).
Razlikuje vrste pjevačkih zborova.
Razlikuje duboke, srednje i visoke muške i ženske pjevačke glasove u solističkim i skupnim izvedbama.
Sadržaji:
Ženski, muški i dječji glasovi; komorne i zborske izvedbe, vrste pjevačkih zborova.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Obvezno:
- od učenika se u petom razredu očekuje razlikovanje vrsta pjevačkih glasova (ženski, muški, dječji) i kontrastnih glasova (npr. visoki i duboki ženski glas), bez nužnog poznavanja stručne terminologije
Preporučeno:
- učenik opaža i uspoređuje načine pjevanja u različitim vrstama glazbe
OŠ GK A.5.3. Razlikuje glazbala i skupine glazbala te opaža izvedbenu ulogu glazbala.
Razlikuje zvuk i izgled glazbala.
Pridružuje glazbala odgovarajućim skupinama.
Opaža izvedbenu ulogu glazbala (solističko, komorno, orkestralno).
Opisuje zvuk i izgled većine glazbala te ih pridružuje odgovarajućim skupinama.
Sadržaji:
Obvezni:
- gudačka glazbala (violina, viola, violončelo, kontrabas)
- trzalačka glazbala (harfa, gitara, tambure, mandolina, lutnja)
- glazbala s tipkama (klavir, čembalo, orgulje, harmonika, čelesta)
- drvena puhačka glazbala (flauta, oboa, engleski rog, fagot, klarinet, saksofon)
- limena puhačka glazbala (truba, rog, trombon, tuba)
- udaraljke s neodređenom visinom tona (veliki i mali bubanj, tamburin, trokutić, činele itd.)
- udaraljke s određenom visinom tona (gong, marimba, vibrafon, ksilofon, metalofon, zvona, zvončići)
- izvedbena uloga glazbala
Preporučeni:
- tradicijska glazbala različitih regija hrvatske, manjinskih kultura te europskih i geografski udaljenijih kultura (u 2. i 3. odgojno-obrazovnom ciklusu)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj odlučuje o redoslijedu upoznavanja glazbala/skupina glazbala u petom i šestom razredu.
OŠ GK A.5.4. Temeljem slušanja glazbe, razlikuje osnovne glazbene oblike.
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje osnovne glazbene oblike (dvodijelni oblik, strofni oblik, trodijelni oblik, glazbenu periodu kao oblik)
Razlikuje osnovne glazbene oblike.
Sadržaji:
- dvodijelni oblik (ab, aabb, aaba)
- strofni oblik (ab s repeticijom)
- trodijelni oblik (aba, abc)
- glazbenu periodu kao oblik (aa’)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- za upoznavanje glazbenih oblika potrebno je cjelovito slušanje skladbe/skladba i preporuča se višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- tijekom aktivnog slušanja, učenik može pratiti shemu oblika (na ploči, u udžbeniku)
- glazbeni oblici i elementi oblikovanja preporučuju se opažati i u okviru B domene
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
OŠ GK B.5.1. Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika, pokazuje ustrajnost i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sadržaji:
Pjesme i skladbe prilagođene uzrastu i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Sve aktivnosti se izvode u poticajnom i podržavajućem ozračju.
OŠ GK B.5.2. Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta.
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta. Uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta te pritom djelomično uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
Sadržaji: Umjetnički vrijedne autorske i tradicijske pjesme različitih vrsta prilagođene opsegu glasa i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- pjeva/izvodi najmanje 15 pjesama
OŠ GK B.5.3. Sviranjem i/ili pokretom izvodi umjetničku, tradicijsku, popularnu ili vlastitu glazbu. Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenog stvaralaštva.
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnu te kraće instrumentalne skladbe. Izražava se pokretom uz glazbu prateći pokretom glazbeno-izražajne sastavnice i/ili izvodeći plesnu koreografiju i/ili oblikujući nove plesne strukture. Sudjeluje u više različitih aktivnosti glazbenog stvaralaštva. Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Sadržaji:
Pjesme i skladbe prilagođene interesu i sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj odabire jednu ili više aktivnosti za realizaciju ishoda sukladno interesu i sposobnostima učenika te mogućnostima ostvarenja.
Za potrebe sviranja učenici se koriste tjeloglazbom, dječjim instrumentarijem, melodijskim udaraljkama ili drugim jednostavnijim melodijskim glazbalima.
Učenike se može poučiti notnom pismu za potrebe sviranja te potaknuti na korištenje računalnih programa za notografiju.
Pokretom uz glazbu učenici mogu osvještavati i pratiti glazbeno-izražajne sastavnice (tempo, dinamiku, oblik) i/ili izvoditi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe i/ili oblikujući nove plesne strukture samostalno ili u skupini.
Učenik se može stvaralački izražavati sudjelujući u aktivnostima pjevanja, sviranja, plesa, pokret te uporabe IKT-a samostalno ili u skupini.
Učenike se potiče na javnu samostalnu ili skupnu izvedbu u razredu, školi, lokalnoj zajednici.
C. Glazba u kontekstu
OŠ GK C.5.1. Upoznaje glazbu u auteničnom, prilagođenom i virtualnom okružju i razlikuje mjesta/prostore za izvođenje glazbe.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj i razlikuje mjesta/prostore za izvođenje glazbe (npr. koncertna dvorana, operna kuća, kazalište, crkva, različiti otvoreni ili zatvoreni prostori).
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Razlikuje mjesta/prostore za izvođenje glazbe (npr. koncertna dvorana, operna kuća, kazalište, crkva, različiti otvoreni ili zatvoreni prostori).
Sadržaji:
Izvedbe uživo ili virtualne izvedbe glazbe u razredu, školi ili na autentičnom te prilagođenom javnom mjestu.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Planirati školskim kurikulumom najmanje jedan glazbeni događaj.
Unaprijed slušno upoznati dijelove repertoara.
Potaknuti učenike da se samostalno informiraju o pojedinostima glazbeno-kulturnog događaja (informacije o skladatelju, skladbama, izvođačima).
OŠ GK C.5.2. Iskazuje doživljaj glazbe.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
Iskazuje doživljaj glazbe u skladu s vlastitim preferencijama.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe primjerene dobi i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Doživljaj glazbenog djela je individualan te uključuje iskazivanje osjećaja i stavova. Poticanjem učenika da iskazuju doživljaj glazbe na različite načine omogućuje se da ih potpunije upoznamo, a posebno njihove glazbene preferencije, što nam je od velike koristi za buduće planiranje učenja i poučavanja.
OŠ GK C.5.3. Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge i vrste glazbe.
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge te razlikuje pojedine vrste glazbe.
Razlikuje vrste pjesama (npr. autorska, tradicijska, rock, pop)
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe primjerene dobi i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Temeljem slušanja i izvođenja prepoznaje sličnosti i razlike pojedinih vrsta glazbe, kao i različite uloge koje glazba može imati u životu.
OŠ GK C.5.4. Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta upoznaje obilježja hrvatske tradicijske glazbe užeg zavičajnog područja.
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u hrvatskoj tradicijskoj glazbi užeg zavičajnog područja.
Opaža i opisuje većinu obilježja hrvatske tradicijske glazbe užeg zavičajnog područja.
Sadržaji:
Tradicijske pjesme i plesovi, tekstom i kontekstom prilagođene učenicima.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Tradicijska se glazba obrađuje prema načelu zavičajnosti.
Nakon tradicijske glazbe u vlastitoj sredini u 5. i 6. razredu upoznaje se glazbe preostalih regija Hrvatske, uključujući i glazbu manjinskih kultura.
Osnovna škola Glazbena kultura 6. razred – 35 sati godišnje
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GK A.6.1. Poznaje određeni broj skladbi
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 5 -12 skladbi.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 5 -12 skladbi
- za realizaciju ishoda A.6.1. kod kraćih skladbi obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
Učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika.
OŠ GK A.6.2. Razlikuje pjevačke glasove te opaža njihovu izvedbenu ulogu.
Razlikuje boje pjevačkih glasova.
Opaža izvedbenu ulogu pjevačkih glasova (solo, komorni, zborski).
Razlikuje vrste pjevačkih zborova.
Svrstava pjevačke glasove u kategorije u upoznatim i nepoznatim skladbama.
Razlikuje duboke, srednje i visoke muške i ženske pjevačke glasove u solističkim i skupnim izvedbama.
Sadržaji:
-sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-od učenika se očekuje da poznavanje svih pjevačkih glasova (sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas)
Preporučeno:
- preporuka je poticati učenike na opažanje i uspoređivanje načine pjevanja u različitim vrstama glazbe te opisivanje izražajnosti glasova u različitim glazbenim izvedbama
OŠ GK A.6.3. Razlikuje glazbala i skupine glazbala te opaža njihovu izvedbenu ulogu.
Razlikuje zvuk i izgled glazbala.
Pridružuje glazbala odgovarajućim skupinama.
Opaža izvedbenu ulogu glazbala (solističko, komorno, orkestralno).
Opisuje zvuk i izgled većine glazbala te ih pridružuje odgovarajućim skupinama.
Sadržaji:
Obvezni:
- gudačka glazbala (violina, viola, violončelo, kontrabas)
- trzalačka glazbala (harfa, gitara, tambure, mandolina, lutnja)
- glazbala s tipkama (klavir, čembalo, orgulje, harmonika, čelesta)
- drvena puhačka glazbala (flauta, oboa, engleski rog, fagot, klarinet, saksofon)
- limena puhačka glazbala (truba, rog, trombon, tuba)
- udaraljke s neodređenom visinom tona (veliki i mali bubanj, tamburin, trokutić, činele itd.)
- udaraljke s određenom visinom tona (gong, marimba, vibrafon, ksilofon, metalofon, zvona, zvončići)
- izvedbena uloga glazbala
Preporučeni:
- tradicijska glazbala različitih regija hrvatske, manjinskih kultura te europskih i geografski udaljenijih kultura (u 2. i 3. odgojno-obrazovnom ciklusu)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj odlučuje o redoslijedu upoznavanja glazbala/skupina glazbala u petom i šestom razredu.
OŠ GK A.6.4. Temeljem slušanja glazbe, razlikuje vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu glazbu te različite izvođačke sastave.
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje:
- vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu glazbu
- različite vokalne, instrumentalne
i vokalno-instrumentalne sastave
(solo, komorni sastav, zbor, orkestar)
Razlikuje različite vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne sastave.
Sadržaji:
Vokalne, instrumentalne i vokalno - instrumentalne skladbe različitog izvođačkog sastava (solo, komorni sastav, zbor, orkestar)
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-učenici će uspoređivati glazbene sastave prema broju i vrsti izvođača, i uočavati njihovu izvedbenu ulogu
OŠ GK A.6.5. Temeljem slušanja glazbe, razlikuje pojedine glazbene oblike.
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje pojedine glazbene oblike (rondo, tema s varijacijama)
Razlikuje pojedine glazbene oblike.
Sadržaji:
- obvezni: rondo, tema s varijacijama
- preporučeni: složena trodijelna pjesma
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- za upoznavanje glazbenih oblika potrebno je cjelovito slušanje (upoznavanje) skladbe
- tijekom aktivnog slušanja, učenik može pratiti shemu oblika (na ploči, u udžbeniku)
- glazbeni oblici i elementi oblikovanja mogu se opažati i u okviru B domene
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
OŠ GK B.6.1. Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika, pokazuje ustrajnost i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sadržaji:
Pjesme i skladbe prilagođene uzrastu i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Sve aktivnosti se izvode u poticajnom i podržavajućem ozračju.
OŠ GK B.6.2. Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta.
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta. Uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta te pritom djelomično uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
Sadržaji: Umjetnički vrijedne autorske i tradicijske pjesme različitih vrsta prilagođene opsegu glasa i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- pjeva/izvodi najmanje 15 pjesama
OŠ GK B.6.3. Sviranjem i/ili pokretom izvodi umjetničku, tradicijsku, popularnu ili vlastitu glazbu. Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenog stvaralaštva.
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnu te kraće instrumentalne skladbe. Izražava se pokretom uz glazbu prateći pokretom glazbeno-izražajne sastavnice i/ili izvodeći plesnu koreografiju i/ili oblikujući nove plesne strukture. Sudjeluje u više različitih aktivnosti glazbenog stvaralaštva. Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Sadržaji:
Pjesme i skladbe prilagođene interesu i sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj odabire jednu ili više aktivnosti za realizaciju ishoda sukladno interesu i sposobnostima učenika te mogućnostima ostvarenja.
Za potrebe sviranja učenici se koriste tjeloglazbom, dječjim instrumentarijem, melodijskim udaraljkama ili drugim jednostavnijim melodijskim glazbalima.
Učenike se može poučiti notnom pismu za potrebe sviranja te potaknuti na korištenje računalnih programa za notografiju.
Pokretom uz glazbu učenici mogu osvještavati i pratiti glazbeno-izražajne sastavnice (tempo, dinamiku, oblik) i/ili izvoditi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe i/ili oblikujući nove plesne strukture samostalno ili u skupini.
Učenik se može stvaralački izražavati sudjelujući u aktivnostima pjevanja, sviranja, plesa, pokret te uporabe IKT-a samostalno ili u skupini.
Učenike se potiče na javnu samostalnu ili skupnu izvedbu u razredu, školi, lokalnoj zajednici.
C. Glazba u kontekstu
OŠ GK C.6.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje raznovrsne oblike predstavljanja glazbene umjetnosti.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje raznovrsne oblike predstavljanja glazbene umjetnosti (koncert, recital, predstava, pokus, ulični performans, zvučna instalacija itd.).
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Posjećuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu (virtualno).
Razlikuje raznovrsne oblike predstavljanja glazbene umjetnosti (koncert, recital, predstava, pokus, ulični performans, zvučna instalacija itd.).
Istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okruženju.
Sadržaji:
Izvedbe uživo ili virtualne izvedbe glazbe u razredu, školi ili na autentičnom te prilagođenom javnom mjestu.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Planirati školskim kurikulumom najmanje jedan glazbeni događaj.
Unaprijed slušno upoznati dijelove repertoara.
Potaknuti učenike da se samostalno informiraju o pojedinostima glazbeno-kulturnog događaja (informacije o skladatelju, skladbama, izvođačima).
OŠ GK C.6.2. Iskazuje doživljaj glazbe te opaža kulturne različitosti u vlastitom okružju.
Na različite načine iskazuje doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, likovnim izrazom, plesom/pokretom).
Iskazuje doživljaj glazbe u skladu s vlastitim preferencijama.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe primjerene dobi i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Doživljaj glazbenog djela je individualan te uključuje iskazivanje osjećaja i stavova. Poticanjem učenika da iskazuju doživljaj glazbe na različite načine omogućuje se da ih potpunije upoznamo, a posebno njihove glazbene preferencije, što nam je od velike koristi za buduće planiranje učenja i poučavanja.
OŠ GK C.6.3. Temeljem slušanja, razlikuje, opisuje i uspoređuje obilježja različitih vrsta glazbe.
Razlikuje, opisuje i uspoređuje obilježja različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna).
Opisuje obilježja klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Poznavanje glazbeno-izražajnih sastavnica koristi se kako bi se opisale razlike između pojedinih vrsta glazbe.
OŠ GK C.6.4. Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta upoznaje obilježja hrvatske tradicijske glazbe šireg zavičajnog područja i glazbe najmanje jedne manjinske kulture.
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u hrvatskoj tradicijskoj glazbi šireg zavičajnog područja i glazbi najmanje jedne manjinske kulture.
Opaža i opisuje većinu obilježja hrvatske tradicijske glazbe šireg zavičajnog područja i glazbe najmanje jedne manjinske kulture.
Sadržaji:
Tradicijske pjesme i plesovi, tekstom i kontekstom prilagođene učenicima.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
U 6. razredu upoznaje se glazbe preostalih regija Hrvatske, uključujući i glazbu najmanje jedne manjinske kulture.
Osnovna škola Glazbena kultura 7. razred – 35 sati godišnje
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GK A.7.1. Poznaje određeni broj skladbi
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 5 -15 skladbi.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 5 -15 skladbi
- za realizaciju ishoda A.7.1. kod kraćih skladbi obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
Učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika.
OŠ GK A.7.2. Na temelju slušanja, prepoznaje različite glazbene vrste.
Razlikuje, opisuje i uspoređuje pojedine vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbene vrste.
Uspoređuje organizaciju različitih glazbenih vrsta, navodeći sličnosti i razlike.
Glazbena djela svrstava u određenu glazbenu vrstu, prema njihovim obilježjima.
Opisuje pojedine vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbene vrste.
Sadržaji:
Obvezni:
Solopjesma, glasovirska minijatura, suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma
Preporučeni:
Oratorij, kantata, misa, rekvijem, gudački kvartet (kao vrsta)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učenik upoznaje najmanje jednu višestavačnu glazbenu vrstu u cijelosti (kraća skladba po izboru učitelja).
Učenik uspoređuje glazbene vrste prema njihovim obilježjima:
- izvođački sastav
- broj stavaka (jednostavačnost/ višestavačnost)
- sadržaj (duhovno/svjetovno, apsolutno/programno)
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
OŠ GK B.7.1. Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika, pokazuje ustrajnost i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sadržaji:
Pjesme i skladbe prilagođene uzrastu i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Sve aktivnosti se izvode u poticajnom i podržavajućem ozračju.
OŠ GK B.7.2. Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta.
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta. Uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta te pritom djelomično uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
Sadržaji: Umjetnički vrijedne autorske i tradicijske pjesme različitih vrsta prilagođene opsegu glasa i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- pjeva/izvodi najmanje 10 pjesama
OŠ GK B.7.3. Sviranjem i/ili pokretom izvodi umjetničku, tradicijsku, popularnu ili vlastitu glazbu. Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenog stvaralaštva.
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnu te kraće instrumentalne skladbe. Izražava se pokretom uz glazbu prateći pokretom glazbeno-izražajne sastavnice i/ili izvodeći plesnu koreografiju i/ili oblikujući nove plesne strukture. Sudjeluje u više različitih aktivnosti glazbenog stvaralaštva. Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Sadržaji:
Pjesme i skladbe prilagođene interesu i sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj odabire jednu ili više aktivnosti za realizaciju ishoda sukladno interesu i sposobnostima učenika te mogućnostima ostvarenja.
Za potrebe sviranja učenici se koriste tjeloglazbom, dječjim instrumentarijem, melodijskim udaraljkama ili drugim jednostavnijim melodijskim glazbalima.
Učenike se može poučiti notnom pismu za potrebe sviranja te potaknuti na korištenje računalnih programa za notografiju.
Pokretom uz glazbu učenici mogu osvještavati i pratiti glazbeno-izražajne sastavnice (tempo, dinamiku, oblik) i/ili izvoditi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe i/ili oblikujući nove plesne strukture samostalno ili u skupini.
Učenik se može stvaralački izražavati sudjelujući u aktivnostima pjevanja, sviranja, plesa, pokret te uporabe IKT-a samostalno ili u skupini.
Učenike se potiče na javnu samostalnu ili skupnu izvedbu u razredu, školi, lokalnoj zajednici.
C. Glazba u kontekstu
OŠ GK C.7.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje načine stvaranja glazbe.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje različite načine stvaranja glazbe (skladanje, improvizacija, aranžiranje, računalna obrada zvuka).
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu. Razlikuje različite načine stvaranja glazbe (skladanje, improvizacija, aranžiranje, računalna obrada zvuka).
Istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okružju
Sadržaji:
Izvedbe uživo ili virtualneizvedbe glazbe u razredu, školi ili na autentičnom te prilagođenom javnom mjestu.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Planirati školskim kurikulumom najmanje jedan glazbeni događaj.
Unaprijed slušno upoznati dijelove repertoara.
Potaknuti učenike da se samostalno informiraju o pojedinostima glazbeno-kulturnog događaja (informacije o skladatelju, skladbama, izvođačima).
OŠ GK C.7.2. Iskazuje doživljaj glazbe te opaža i prihvaća kulturne različitosti u vlastitom okružju.
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) te opaža i prihvaća kulturne različitosti u vlastitom okružju.
Iskazuje doživljaj glazbe u skladu s vlastitim preferencijama.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe primjerene dobi i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Doživljaj glazbenog djela je individualan te uključuje iskazivanje osjećaja i stavova. Poticanjem učenika da iskazuju doživljaj glazbe na različite načine omogućuje se da ih potpunije upoznamo, a posebno njihove glazbene preferencije, što nam je od velike koristi za buduće planiranje učenja i poučavanja.
OŠ GK C.7.3. Opaža međusobne utjecaje različitih vrsta glazbi.
Opaža međusobne utjecaje različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna).
Opisuje elemente:
- tradicijske glazbe u klasičnoj i popularnoj glazbi
- klasične glazbe u filmskoj, jazz i popularnoj glazbi
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci u kojima je izraženo prožimanje elemenata različitih vrsta glazbe.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Uočiti, opisati i usporediti glazbeno-izražajne sastavnice jedne i druge vrste glazbe u skladbi, stavku ili ulomku.
OŠ GK C.7.4. Temeljem slušanja, opisuje obilježja europske tradicijske glazbe.
Napomena: upoznati najmanje dva područja europske tradicijske glazbe
Temeljem slušanja, opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u europskoj tradicijskoj glazbi.
Opaža i opisuje većinu obilježja europske tradicijske glazbe,
Sadržaj:
Tradicijske pjesme i plesovi tekstom i kontekstom prilagođeni učenicima.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Upoznati glazbu najmanje dva europska naroda.
Osnovna škola Glazbena kultura 8. razred – 35 sati godišnje
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ GK A.8.1. Poznaje određeni broj skladbi
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 5 -15 skladbi.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 5 -15 skladbi
- za realizaciju ishoda A.8.1. kod kraćih skladbi obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
Učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika.
OŠ GK A.8.2. Slušno prepoznaje obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja.
Prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja (srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam, romantizam, glazba 20. i 21. stoljeća).
Glazbena djela svrstava u određeno glazbeno-stilsko razdoblje, prema njihovim obilježjima.
Opisuje obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja.
Sadržaji:
Obvezno:
- predstaviti glazbeno-stilska razdoblja: srednji vijek, renesansu, barok, klasicizam i romantizam i upoznati učenike s glavnim obilježjima (karakteristike razdoblja, najznačajniji predstavnici i djela)
- predstaviti glazbu 20. i 21. stoljeća, ne ulazeći detaljno u glazbene stilove/pravce/žanrove
Preporučeno:
- upoznati učenike s pojedinim stilovima, pravcima i žanrovima glazbe 20. i 21. stoljeća, uključujući i popularnu glazbu (npr. rock)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Verbalne informacije o glazbeno-stilskim razdobljima te stilovima/pravcima/žanrovima obvezno se povezuju sa slušnim iskustvom učenika.
OŠ GK A.8.3. Slušno i vizualno prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje glazbeno-scenske vrste.
Slušno i vizualno prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje glazbeno-scenske vrste (opera, opereta, mjuzikl, balet). Glazbena djela svrstava u određenu glazbeno-scensku vrstu, prema njihovim obilježjima.
Opisuje različite glazbeno-scenske vrste i njihovu organizaciju (brojevi, scene/slike/prizori, činovi).
Opisuje povezanost glazbe i drugih umjetnosti u operi, opereti, mjuziklu i baletu.
Sadržaji:
Upoznaju se sve glazbeno-scenske vrste: opera, opereta, mjuzikl (rock opera), balet.
Učenik upoznaje najmanje jednu glazbeno-scensku vrstu u autentičnom okružju.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Sve glazbeno-scenske vrste moraju se upoznavati audio-vizualno s ciljem razlikovanja glazbenih brojeve (uvertira, arija, recitativ, zborovi), opisivanja organizaciju glazbeno-scenskih vrsta, objašnjavanja uloge svih sudionika u stvaranju i izvedbi određene glazbeno-scenske vrste te opisivanja povezanosti glazbe i drugih umjetnosti u operi, opereti, mjuziklu i baletu.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
OŠ GK B.8.1. Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika, pokazuje ustrajnost i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sadržaji:
Pjesme i skladbe prilagođene uzrastu i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Sve aktivnosti se izvode u poticajnom i podržavajućem ozračju.
OŠ GK B.8.2. Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta.
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta. Uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta te pritom djelomično uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
Sadržaji:
Umjetnički vrijedne autorske i tradicijske pjesme različitih vrsta prilagođene opsegu glasa i razvojnim mogućnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- pjeva/izvodi najmanje 10 pjesama
OŠ GK B.8.3. Sviranjem i/ili pokretom izvodi umjetničku, tradicijsku, popularnu ili vlastitu glazbu. Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenog stvaralaštva.
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnu te kraće instrumentalne skladbe. Izražava se pokretom uz glazbu prateći pokretom glazbeno-izražajne sastavnice i/ili izvodeći plesnu koreografiju i/ili oblikujući nove plesne strukture. Sudjeluje u više različitih aktivnosti glazbenog stvaralaštva. Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Sadržaji:
Pjesme i skladbe prilagođene interesu i sposobnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj odabire jednu ili više aktivnosti za realizaciju ishoda sukladno interesu i sposobnostima učenika te mogućnostima ostvarenja.
Za potrebe sviranja učenici se koriste tjeloglazbom, dječjim instrumentarijem, melodijskim udaraljkama ili drugim jednostavnijim melodijskim glazbalima.
Učenike se može poučiti notnom pismu za potrebe sviranja te potaknuti na korištenje računalnih programa za notografiju.
Pokretom uz glazbu učenici mogu osvještavati i pratiti glazbeno-izražajne sastavnice (tempo, dinamiku, oblik) i/ili izvoditi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe i/ili oblikujući nove plesne strukture samostalno ili u skupini.
Učenik se može stvaralački izražavati sudjelujući u aktivnostima pjevanja, sviranja, plesa, pokret te uporabe IKT-a samostalno ili u skupini.
Učenike se potiče na javnu samostalnu ili skupnu izvedbu u razredu, školi, lokalnoj zajednici.
C. Glazba u kontekstu
OŠ GK C.8.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje raznovrsne načine upoznavanja s glazbom.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje načine upoznavanja s glazbom (snimka, izvedba uživo, emitiranje - radio, televizija, internet, izvedba uživo uz prethodno nasnimljeni zvuk itd.).
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu.
Razlikuje načine upoznavanja s glazbom (snimka, izvedba uživo, emitiranje - radio, televizija, internet, izvedba uživo uz prethodno nasnimljeni zvuk itd.).
Istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okružju.
Istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u medijima odnosno na internetu.
Sadržaji:
Izvedbe uživo ili virtualne izvedbe glazbe u razredu, školi ili na autentičnom te prilagođenom javnom mjestu.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Planirati školskim kurikulumom najmanje jedan glazbeni događaj.
Unaprijed slušno upoznati dijelove repertoara.
Potaknuti učenike da se samostalno informiraju o pojedinostima glazbeno-kulturnog događaja (informacije o skladatelju, skladbama, izvođačima).
OŠ GK C.8.2. Iskazuje doživljaj glazbe koristeći određeni broj stručnih termina.
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina.
Iskazuje doživljaj glazbe u skladu s vlastitim preferencijama.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe primjerene dobi i razvojnim sposobnostima učenika.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Doživljaj glazbenog djela je individualan te uključuje iskazivanje osjećaja i stavova. Poticanjem učenika da iskazuju doživljaj glazbe na različite načine omogućuje se da ih potpunije upoznamo, a posebno njihove glazbene preferencije, što nam je od velike koristi za buduće planiranje učenja i poučavanja.
OŠ GK C.8.3. Opisuje spajanje različitih vrsta glazbe (crossover)
Opisuje spajanje različitih vrsta glazbe (crossover), uspoređuje glazbeno- izražajne sastavnice i istražuje globalne trendove.
Opaža i uspoređuje glazbeno-izražajne sastavnice.
Istražuje globalne trendove.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci u kojima je izraženo prožimanje elemenata različitih vrsta glazbe.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Uočiti, opisati i usporediti glazbeno-izražajne sastavnice jedne i druge vrste glazbe u skladbi, stavku ili odlomku
OŠ GK C.8.4. Temeljem slušanja, opisuje obilježja tradicijske glazbe geografski udaljenijih naroda/kultura (Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Afrika, Australija, Azija).
Napomena: upoznati najmanje dva područja/kontinenta.
Temeljem slušanja, opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u tradicijskoj glazbi geografski udaljenijih naroda/kultura.
Opaža i opisuje većinu obilježja tradicijske glazbe geografski udaljenijih naroda/kultura.
Sadržaji:
Tradicijske pjesme i plesovi tekstom i kontekstom prilagođeni učenicima
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Upoznati glazbu najmanje dva geografski udaljena naroda.
Srednje škole
Uz realizaciju obveznih i preporučenih sadržaja, u okviru srednje škole ponuđeno je dvanaest izbornih tema. Učitelj može samostalno odabrati koje će teme realizirati u kojoj godini učenja. U okviru srednjoškolskog obrazovanja obvezno je realizirati najmanje četiri teme za program od 140 sati, odnosno dvije teme za program od 70 sati. Naslovi tema su postavljeni vrlo široko i učitelj ih može sadržajno koncipirati na različite načine te povezivati glazbu s ostalim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Izborne teme:
Čovjek i glazba
Glazba i pokret
Glazba i znanost
Glazba i religija
Glazba i ideologija
Glazba: prošlost - sadašnjost -budućnost
Glazbeno djelo: stvaranje - izvedba - publika
Vrijeme u glazbi: tempo, metar, ritam
Popularna glazba, mediji i Internet
Glazboterapija
Glazba, ples i običaji drevnih civilizacija
Tradicijska glazba, ples i običaji (Hrvatska, Europa, svijet)
Obvezni i preporučeni sadržaji:
OBVEZNI SADRŽAJI
PREPORUČENI SADRŽAJI
VRSTE GLAZBE, GLAZBENO-STILSKA RAZDOBLJA, PRAVCI/POKRETI I GLAZBENI ŽANROVI
- klasična, tradicijska i popularna glazba
- srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika),
romantizam
- realizam, verizam, nacionalni stilovi
- impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam
- spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
- galantni i osjećajni stil
- specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja
(npr. rani i kasni romantizam)
- ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. stoljeća
- tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi
SKLADATELJI
- najmanje pet istaknutih skladatelja u svakom odgojno-obrazovnom ciklusu: predstavljanjem opusa skladatelja prikazat će se ujedno i obilježja određenog glazbeno-stilskog razdoblja/pravca/pokreta (glazbeno-izražajne sastavnice, tehnike i postupci)
IZVOĐAČKI SASTAVI
- sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi
- komorni sastavi - duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet
- sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
- tradicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra
- elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi
- ostali povijesni i suvremeni ansambli
GLAZBENI OBLICI, GLAZBENE I GLAZBENO-SCENSKE VRSTE, RAZLIČITE SKLADBE
- dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo,
ema s varijacijama, sonatni oblik
- suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga
- oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem
- opera, opereta, mjuzikl, balet
- glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music)
- glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.)
- različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.)
Srednja škola Glazbena umjetnost 1. razred – 35/140 sati
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ GU A.1.1. Poznaje određeni broj skladbi.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 10 do 30 skladbi.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi
- od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda SŠ GU A.1.1 obvezno je cjelovito slušanje ukoliko je riječ o kraćim djelima koja je moguće u cijelosti poslušati na satu, odnosno slušanje pojedinih stavaka ili ulomaka ukoliko je riječ o duljim glazbenim djelima, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
SŠ GU A.1.2. Slušno prepoznaje i analizira glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo/puls, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music)
Preporučeni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.); različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Svi sadržaji odgojno-obrazovnog ishoda usvajaju se temeljem slušanja glazbe.
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
Napomena: učitelj koji primjenjuje dijakronijski model u prvom razredu može umjesto tradicijske glazbe predstaviti glazbu drevnih civilizacija .
SŠ GU A.1.3. Slušno prepoznaje i analizira obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih pravaca i žanrova.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Sadržaji :
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Skladatelji : najmanje deset istaknutih skladatelja u 140 sati nastave
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni i osjećajni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi .
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi mogu se usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
Predstavljanjem opusa skladatelja prikazat će se ujedno i obilježja određenog glazbeno-stilskog razdoblja/pravca/pokreta (glazbeno-izražajne sastavnice, tehnike i postupci)
SŠ GU A.1.4. Slušno prepoznaje i analizira obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Sadržaji:
Ishod je moguće ostvariti na različite načine, ovisno o odabiru modela poučavanja: tijekom jednog razreda kroz realizaciju jedne obvezne teme (npr. Tradicijska glazba, ples i običaji (Hrvatska, Europa, svijet)) ili tijekom dva ili više razreda/obrazovnih razdoblja. Obuhvaća p rimjer e tradicijske glazbe iz različitih regija Republike Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata primjerene dobi i mogućnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
SŠ GU B.1.1. Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i primjena IKT-a).
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente.
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih.
Obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima.
Vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Sadržaji:
Napjevi hrvatske i svjetske glazbene baštine i/ili glazbena djela različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna) i/ili različiti računalni programi za notografiju, obradu zvuka ili stvaranje/izvođenje glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
- učitelj je autonoman u odabiru sadržaja (sukladno preferencijama učenika)
C. Glazba u kontekstu
SŠ GU C.1.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Sadržaj:
Glazbeni program, mjesto održavanja, odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju e odabir kulturnih ustanova koje će se upoznati virtualno ili uživo ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice .
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Prednost se daje upoznavaju glazbe u autentičnom okružju.
Kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu mogu se upoznati virtualno (virtualni obilasci kazališta, koncertnih dvorana, opernih kuća…).
Učenike se na razne načine i raznim metodama poučavanja potiče na samostalno informiranje o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini, na primjer: istraživanje, razgovor, debate, usporedbe ponude u drugim mjestima, projektne aktivnosti u svrhu izrade prijedloga za poboljšanje kulturno-glazbene ponude, suradnja s tijelima/udrugama/društvima koji sudjeluju u organizaciji i/ili realizaciji kulturno-glazbenih događanja .
SŠ GU C.1.2. Opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, koristeći određeni broj stručnih termina te opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina.
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe).
Sadržaji
Odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju kao i vrijeme susreta ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice .
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Ishod se može ostvariti samostalno, ili integrirano s ishodom SŠ GU C.1.1. Učenike treba poticati da na različite načine opisuju susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružje, prilikom čega će koristiti stručnu terminologiju. Metode opisivanja mogu biti usmeni ili pisani osvrti, prezentacije, članci u školskim novinama i/ili web stranicama, blogovi, glazbeni porfolio, plakati i slično. Pri tom je važno voditi računa da učenici imaju jasno zadane kriterije za opisivanje susreta s glazbom kako bi kroz dulje vremensko razdoblje mogli sustavno pratiti napredak koji će ostvarivati na tom području, što će im pomoći pri spoznavanju procesa oblikovanja vlastitih glazbenih preferencija u svrhu razvijanja metakogntivnih vještina i kritičkog promišljanja .
SŠ GU C.1.3. Opisuje povijesni razvoj glazbene umjetnosti.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Izvođači/zvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music).
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Izvođači/Izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.), različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz o rkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.) .
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
SŠ GU C.1.4. Razlikuje različite vrste glazbe i glazbene žanrove te opisuje njihove međusobne utjecaje i spajanja (crossover i fuzija).
Razlikuje različite vrste glazbe - klasična, jazz, filmska, popularna i tradicijska glazba (hrvatska tradicijska glazba i glazbe svijeta) te opisuje njihove međusobne utjecaje i spajanja (crossover i fuzija).
Opisuje obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova te opaža njihove međusobne utjecaje.
S adržaj
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Obilježja različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba glazba), spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Preporučeni sadržaji: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi .
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-učitelj bira glazbena djela sukladno interesima učenika
SŠ GU C.1.5. Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Sadržaj
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja. Odabir sadržaja će također ovisiti i o sadržajima predmeta Likovna umjetnost i Hrvatski jezik.
Primjer sadržaja kojima se može ostvariti povezivanje glazbene umjetnosti s ostalim umjetnostima
Uspoređivanje sastavnica različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja: npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazb a , formu i oblik u umjetnosti klasicizma, narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba; povezanost slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnika i postupaka (tonsko slikanje – povezanost sa likovnom umjetnošću i književnošću , madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti, klasični balet - povezanost glazbe i plesa, impresionizam – povezanost glazbe i slikarstva, glazbe i pjesništva (simbolizam); opera kao multimedijska umjetnost, razvoj mjuzikla u filmskoj umjetnosti…)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno, analizirajući i uspoređujući sredstva, simbole, tehnike i postupke umjetničkog izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Ovaj ishod moguće je ostvariti integrativno s Likovnom umjetnosti i Hrvatskim jezikom .
Neki od primjera povezivanja:
Likovna umjetnost/povijest – usporedba: uloga obreda nekada i danas(religije svijeta)
Likovna umjetnost - arhitektonska usporedba/uloga: grčko kazalište i današnje kazalište, srednji vijek – arhitektura: romanika i gotika (usporedba), renesansa – arhitektura, slikarstvo, kiparstvo (Leonardo da Vinci, građevine u Firenci, građevine u Hrvatskoj, renesansa u Dubrovniku); barok: arhitektura, slikarstvo (iluzionističko prikazivanje perspektive i prostora), kiparstvo (usporedba: barokne građevine u Europi i Hrvatskoj); rokoko: slikarstvo, kiparsvo, arhitektura (interijeri); klasicizam: arhitektura (jasnoća i jednostavnost, antički uzori), primjeri u Europi Hrvatskoj (Dubrovnik), slikarstvo (ravnoteža i jasnoća strukture); romantizam: realizam (F. Goya, J. L. T. Géricault), impresionizam (C. Monet, É. Manet, C. Pissaro, E. Degas, P. A. Renoir); 20. stoljeće: ekspresionizam (E. Munch, V. van Gogh, P. Gaugin, H. de Toulouse-Lautrec) , kubizam, futurizam/nadrealizam, op-art, pop-art, konceptualizam, minimalizam, hiperrealizam
Književnost/povijest: tragedija (Eshil, Euripid, Sofoklo), amfiteatar, mitologija (usporedba:grčka, rimska, germanska),srednjovjekovna književnost i jezik (glagoljaši, viteška poezija, zbirka Carmina Burana); renesansa: W. Shakespeare, i hrvatski renesansni književnici po izboru (M. Marulić, M. Držić, Š. Menčetić, H. Lucić, P. Hektorović, P. Zoranić); barok: I. Gundulić, klasicizam: P. Corneille, J. Racine Molière; drama (prolog-zaplet-rasplet), talijanska comedia dell arte; romantizam: F. Schiller, J. W. Goethe, A. Dumas, V. Hugo, (realizam i naturalizam), germanska mitologija, narodne bajke i priče (braća Grimm, H. Ch. Andresen, Ch. Perrault, I. B. Mažuranić), poezija (simbolizam, P. Verlain, A. Rimbaud, S. Mallarmé) i proza u romantizmu, hrvatski narodni preporod (budnice i davorije) i predstavnici; 20. stoljeće: ekspresionizam R. M. Rilke, A. B. Šimić; kazalište apsurda, književnost krhotina, intermedijalnost
Povijest: Kršćanstvo, glagoljaši, Lutherova reformacija, Napoleon i Francuska revolucija
Vjeronauk: psalmi, koral, misa, glagoljši, protestanti, evanđelje, evanđelisti, korizma, Veliki tjedan
Srednja škola Glazbena umjetnost 2. razred – 35/140 sati
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ GU A.2.1. Poznaje određeni broj skladbi.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 10 do 30 skladbi.
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi
- od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda SŠ GU A.2.1 obvezno je cjelovito slušanje ukoliko je riječ o kraćim djelima koja je moguće u cijelosti poslušati na satu, odnosno slušanje pojedinih stavaka ili ulomaka ukoliko je riječ o duljim glazbenim djelima, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
SŠ GU A.2.2. Slušno prepoznaje i analizira glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo/puls, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music)
Preporučeni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.); različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Svi sadržaji odgojno-obrazovnog ishoda usvajaju se temeljem slušanja glazbe.
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
SŠ GU A.2.3. Slušno prepoznaje i analizira obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih pravaca i žanrova.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Skladatelji : najmanje deset istaknutih skladatelja u 140 sati nastave
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni i osjećajni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi mogu se usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
Predstavljanjem opusa skladatelja prikazat će se ujedno i obilježja određenog glazbeno-stilskog razdoblja/pravca/pokreta (glazbeno-izražajne sastavnice, tehnike i postupci)
SŠ GU A.2.4. Slušno prepoznaje i analizira obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Sadržaji:
Ishod je moguće ostvariti na različite načine, ovisno o odabiru modela poučavanja: tijekom jednog razreda kroz realizaciju jedne obvezne teme (npr. Tradicijska glazba, ples i običaji (Hrvatska, Europa, svijet)) ili tijekom dva ili više razreda/obrazovnih razdoblja. Obuhvaća primjere tradicijske glazbe iz različitih regija Republike Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata primjerene dobi i mogućnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
SŠ GU B.2.1. Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i primjena IKT-a).
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente.
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih.
Obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima.
Vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Sadržaji:
Napjevi hrvatske i svjetske glazbene baštine i/ili glazbena djela različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna) i/ili različiti računalni programi za notografiju, obradu zvuka ili stvaranje/izvođenje glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
- učitelj je autonoman u odabiru sadržaja (sukladno preferencijama učenika)
C. Glazba u kontekstu
SŠ GU C.2.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Sadržaj:
Glazbeni program, mjesto održavanja, odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju e odabir kulturnih ustanova koje će se upoznati virtualno ili uživo ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Prednost se daje upoznavaju glazbe u autentičnom okružju.
Kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu mogu se upoznati virtualno (virtualni obilasci kazališta, koncertnih dvorana, opernih kuća…).
Učenike se na razne načine i raznim metodama poučavanja potiče na samostalno informiranje o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini, na primjer: istraživanje, razgovor, debate, usporedbe ponude u drugim mjestima, projektne aktivnosti u svrhu izrade prijedloga za poboljšanje kulturno-glazbene ponude, suradnja s tijelima/udrugama/društvima koji sudjeluju u organizaciji i/ili realizaciji kulturno-glazbenih događanja.
SŠ GU C.2.2. Opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, koristeći određeni broj stručnih termina te opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina.
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe).
Sadržaji
Odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju kao i vrijeme susreta ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Ishod se može ostvariti samostalno, ili integrirano s ishodom SŠ GU C.2.1. Učenike treba poticati da na različite načine opisuju susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružje, prilikom čega će koristiti stručnu terminologiju. Metode opisivanja mogu biti usmeni ili pisani osvrti, prezentacije, članci u školskim novinama i/ili web stranicama, blogovi, glazbeni porfolio, plakati i slično. Pri tom je važno voditi računa da učenici imaju jasno zadane kriterije za opisivanje susreta s glazbom kako bi kroz dulje vremensko razdoblje mogli sustavno pratiti napredak koji će ostvarivati na tom području, što će im pomoći pri spoznavanju procesa oblikovanja vlastitih glazbenih preferencija u svrhu razvijanja metakogntivnih vještina i kritičkog promišljanja.
SŠ GU C.2.3. Opisuje povijesni razvoj glazbene umjetnosti.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Izvođači/zvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music).
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Izvođači/Izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.), različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
SŠ GU C.2.4. Opisuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
Opisuje, objašnjava i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
Opisuje tradicijske elemente u klasičnoj i popularnoj glazbi.
Sadržaji:
Skladbe (cjelovite stavci ili ulomci) u kojima se prožimaju elementi tradicijske glazbe s elementima klasične i/ili popularne glazbe.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-ovisno o modelu odabira poučavanja, ovaj ishod moguće je u cijelosti ostvariti ili kao sastavni dio jedne od ponuđenih tema, ili tijekom više nastavnih sati/dijelova sati različito raspoređenih tijekom nastavne godine.
SŠ GU C.2.5. Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Sadržaj
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja. Odabir sadržaja će također ovisiti i o sadržajima predmeta Likovna umjetnost i Hrvatski jezik.
Primjer sadržaja kojima se može ostvariti povezivanje glazbene umjetnosti s ostalim umjetnostima
Uspoređivanje sastavnica različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja: npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazba, formu i oblik u umjetnosti klasicizma, narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba; povezanost slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnika i postupaka (tonsko slikanje – povezanost sa likovnom umjetnošću i književnošću, madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti, klasični balet - povezanost glazbe i plesa, impresionizam – povezanost glazbe i slikarstva, glazbe i pjesništva (simbolizam); opera kao multimedijska umjetnost, razvoj mjuzikla u filmskoj umjetnosti…)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno, analizirajući i uspoređujući sredstva, simbole, tehnike i postupke umjetničkog izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Ovaj ishod moguće je ostvariti integrativno s Likovnom umjetnosti i Hrvatskim jezikom.
Neki od primjera povezivanja:
Likovna umjetnost/povijest – usporedba: uloga obreda nekada i danas(religije svijeta)
Likovna umjetnost - arhitektonska usporedba/uloga: grčko kazalište i današnje kazalište, srednji vijek – arhitektura: romanika i gotika (usporedba), renesansa – arhitektura, slikarstvo, kiparstvo (Leonardo da Vinci, građevine u Firenci, građevine u Hrvatskoj, renesansa u Dubrovniku); barok: arhitektura, slikarstvo (iluzionističko prikazivanje perspektive i prostora), kiparstvo (usporedba: barokne građevine u Europi i Hrvatskoj); rokoko: slikarstvo, kiparsvo, arhitektura (interijeri); klasicizam: arhitektura (jasnoća i jednostavnost, antički uzori), primjeri u Europi Hrvatskoj (Dubrovnik), slikarstvo (ravnoteža i jasnoća strukture); romantizam: realizam (F. Goya, J. L. T. Géricault), impresionizam (C. Monet, É. Manet, C. Pissaro, E. Degas, P. A. Renoir); 20. stoljeće: ekspresionizam (E. Munch, V. van Gogh, P. Gaugin, H. de Toulouse-Lautrec) , kubizam, futurizam/nadrealizam, op-art, pop-art, konceptualizam, minimalizam, hiperrealizam
Književnost/povijest: tragedija (Eshil, Euripid, Sofoklo), amfiteatar, mitologija (usporedba:grčka, rimska, germanska),srednjovjekovna književnost i jezik (glagoljaši, viteška poezija, zbirka Carmina Burana); renesansa: W. Shakespeare, i hrvatski renesansni književnici po izboru (M. Marulić, M. Držić, Š. Menčetić, H. Lucić, P. Hektorović, P. Zoranić); barok: I. Gundulić, klasicizam: P. Corneille, J. Racine Molière; drama (prolog-zaplet-rasplet), talijanska comedia dell arte; romantizam: F. Schiller, J. W. Goethe, A. Dumas, V. Hugo, (realizam i naturalizam), germanska mitologija, narodne bajke i priče (braća Grimm, H. Ch. Andresen, Ch. Perrault, I. B. Mažuranić), poezija (simbolizam, P. Verlain, A. Rimbaud, S. Mallarmé) i proza u romantizmu, hrvatski narodni preporod (budnice i davorije) i predstavnici; 20. stoljeće: ekspresionizam R. M. Rilke, A. B. Šimić; kazalište apsurda, književnost krhotina, intermedijalnost
Povijest: Kršćanstvo, glagoljaši, Lutherova reformacija, Napoleon i Francuska revolucija
Vjeronauk: psalmi, koral, misa, glagoljši, protestanti, evanđelje, evanđelisti, korizma, Veliki tjedan
Srednja škola Glazbena umjetnost 3. razred – 35/140 sati
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ GU A.3.1. Poznaje određeni broj skladbi.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 10 do 30 skladbi
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi
- od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda SŠ GU A.3.1 obvezno je cjelovito slušanje ukoliko je riječ o kraćim djelima koja je moguće u cijelosti poslušati na satu, odnosno slušanje pojedinih stavaka ili ulomaka ukoliko je riječ o duljim glazbenim djelima, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
SŠ GU A.3.2. Slušno prepoznaje i analizira glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo/puls, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music)
Preporučeni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.); različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Svi sadržaji odgojno-obrazovnog ishoda usvajaju se temeljem slušanja glazbe.
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
SŠ GU A.3.3. Slušno prepoznaje i analizira obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih pravaca i žanrova.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Skladatelji : najmanje deset istaknutih skladatelja u 140 sati nastave
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni i osjećajni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi mogu se usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
Predstavljanjem opusa skladatelja prikazat će se ujedno i obilježja određenog glazbeno-stilskog razdoblja/pravca/pokreta (glazbeno-izražajne sastavnice, tehnike i postupci)
SŠ GU A.3.4. Slušno prepoznaje i analizira obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Sadržaji:
Ishod je moguće ostvariti na različite načine, ovisno o odabiru modela poučavanja: tijekom jednog razreda kroz realizaciju jedne obvezne teme (npr. Tradicijska glazba, ples i običaji (Hrvatska, Europa, svijet)) ili tijekom dva ili više razreda/obrazovnih razdoblja. Obuhvaća primjere tradicijske glazbe iz različitih regija Republike Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata primjerene dobi i mogućnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
SŠ GU B.3.1. Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i primjena IKT-a).
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente.
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih.
Obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima.
Vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Sadržaji:
Napjevi hrvatske i svjetske glazbene baštine i/ili glazbena djela različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna) i/ili različiti računalni programi za notografiju, obradu zvuka ili stvaranje/izvođenje glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
- učitelj je autonoman u odabiru sadržaja (sukladno preferencijama učenika)
C. Glazba u kontekstu
SŠ GU C.3.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Sadržaj:
Glazbeni program, mjesto održavanja, odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju e odabir kulturnih ustanova koje će se upoznati virtualno ili uživo ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Prednost se daje upoznavaju glazbe u autentičnom okružju.
Kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu mogu se upoznati virtualno (virtualni obilasci kazališta, koncertnih dvorana, opernih kuća…).
Učenike se na razne načine i raznim metodama poučavanja potiče na samostalno informiranje o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini, na primjer: istraživanje, razgovor, debate, usporedbe ponude u drugim mjestima, projektne aktivnosti u svrhu izrade prijedloga za poboljšanje kulturno-glazbene ponude, suradnja s tijelima/udrugama/društvima koji sudjeluju u organizaciji i/ili realizaciji kulturno-glazbenih događanja.
SŠ GU C.3.2. Opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, koristeći određeni broj stručnih termina te opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina.
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe).
Sadržaji
Odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju kao i vrijeme susreta ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Ishod se može ostvariti samostalno, ili integrirano s ishodom SŠ GU C.3.1. Učenike treba poticati da na različite načine opisuju susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružje, prilikom čega će koristiti stručnu terminologiju. Metode opisivanja mogu biti usmeni ili pisani osvrti, prezentacije, članci u školskim novinama i/ili web stranicama, blogovi, glazbeni porfolio, plakati i slično. Pri tom je važno voditi računa da učenici imaju jasno zadane kriterije za opisivanje susreta s glazbom kako bi kroz dulje vremensko razdoblje mogli sustavno pratiti napredak koji će ostvarivati na tom području, što će im pomoći pri spoznavanju procesa oblikovanja vlastitih glazbenih preferencija u svrhu razvijanja metakogntivnih vještina i kritičkog promišljanja.
SŠ GU C.3.3. Opisuje povijesni razvoj glazbene umjetnosti.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Izvođači/zvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music).
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Izvođači/Izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.), različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
SŠ GU C.3.4. Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Sadržaj
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja. Odabir sadržaja će također ovisiti i o sadržajima predmeta Likovna umjetnost i Hrvatski jezik.
Primjer sadržaja kojima se može ostvariti povezivanje glazbene umjetnosti s ostalim umjetnostima
Uspoređivanje sastavnica različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja: npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazba, formu i oblik u umjetnosti klasicizma, narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba; povezanost slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnika i postupaka (tonsko slikanje – povezanost sa likovnom umjetnošću i književnošću, madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti, klasični balet - povezanost glazbe i plesa, impresionizam – povezanost glazbe i slikarstva, glazbe i pjesništva (simbolizam); opera kao multimedijska umjetnost, razvoj mjuzikla u filmskoj umjetnosti…)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno, analizirajući i uspoređujući sredstva, simbole, tehnike i postupke umjetničkog izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Ovaj ishod moguće je ostvariti integrativno s Likovnom umjetnosti i Hrvatskim jezikom.
Neki od primjera povezivanja:
Likovna umjetnost/povijest – usporedba: uloga obreda nekada i danas(religije svijeta)
Likovna umjetnost - arhitektonska usporedba/uloga: grčko kazalište i današnje kazalište, srednji vijek – arhitektura: romanika i gotika (usporedba), renesansa – arhitektura, slikarstvo, kiparstvo (Leonardo da Vinci, građevine u Firenci, građevine u Hrvatskoj, renesansa u Dubrovniku); barok: arhitektura, slikarstvo (iluzionističko prikazivanje perspektive i prostora), kiparstvo (usporedba: barokne građevine u Europi i Hrvatskoj); rokoko: slikarstvo, kiparsvo, arhitektura (interijeri); klasicizam: arhitektura (jasnoća i jednostavnost, antički uzori), primjeri u Europi Hrvatskoj (Dubrovnik), slikarstvo (ravnoteža i jasnoća strukture); romantizam: realizam (F. Goya, J. L. T. Géricault), impresionizam (C. Monet, É. Manet, C. Pissaro, E. Degas, P. A. Renoir); 20. stoljeće: ekspresionizam (E. Munch, V. van Gogh, P. Gaugin, H. de Toulouse-Lautrec) , kubizam, futurizam/nadrealizam, op-art, pop-art, konceptualizam, minimalizam, hiperrealizam
Književnost/povijest: tragedija (Eshil, Euripid, Sofoklo), amfiteatar, mitologija (usporedba:grčka, rimska, germanska),srednjovjekovna književnost i jezik (glagoljaši, viteška poezija, zbirka Carmina Burana); renesansa: W. Shakespeare, i hrvatski renesansni književnici po izboru (M. Marulić, M. Držić, Š. Menčetić, H. Lucić, P. Hektorović, P. Zoranić); barok: I. Gundulić, klasicizam: P. Corneille, J. Racine Molière; drama (prolog-zaplet-rasplet), talijanska comedia dell arte; romantizam: F. Schiller, J. W. Goethe, A. Dumas, V. Hugo, (realizam i naturalizam), germanska mitologija, narodne bajke i priče (braća Grimm, H. Ch. Andresen, Ch. Perrault, I. B. Mažuranić), poezija (simbolizam, P. Verlain, A. Rimbaud, S. Mallarmé) i proza u romantizmu, hrvatski narodni preporod (budnice i davorije) i predstavnici; 20. stoljeće: ekspresionizam R. M. Rilke, A. B. Šimić; kazalište apsurda, književnost krhotina, intermedijalnost
Povijest: Kršćanstvo, glagoljaši, Lutherova reformacija, Napoleon i Francuska revolucija
Vjeronauk: psalmi, koral, misa, glagoljši, protestanti, evanđelje, evanđelisti, korizma, Veliki tjedan
Srednja škola Glazbena umjetnost 4. razred – 35/140 sati
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ GU A.4.1. Poznaje određeni broj skladbi.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 10 do 30 skladbi
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi
- od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda SŠ GU A.4.1 obvezno je cjelovito slušanje ukoliko je riječ o kraćim djelima koja je moguće u cijelosti poslušati na satu, odnosno slušanje pojedinih stavaka ili ulomaka ukoliko je riječ o duljim glazbenim djelima, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
SŠ GU A.4.2. Slušno prepoznaje i analizira glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo/puls, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music)
Preporučeni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.); različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Svi sadržaji odgojno-obrazovnog ishoda usvajaju se temeljem slušanja glazbe.
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
SŠ GU A.4.3. Slušno prepoznaje i analizira obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih pravaca i žanrova.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Skladatelji : najmanje deset istaknutih skladatelja u 140 sati nastave
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni i osjećajni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi mogu se usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
Predstavljanjem opusa skladatelja prikazat će se ujedno i obilježja određenog glazbeno-stilskog razdoblja/pravca/pokreta (glazbeno-izražajne sastavnice, tehnike i postupci)
SŠ GU A.4.4. Slušno prepoznaje i analizira obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Sadržaji:
Ishod je moguće ostvariti na različite načine, ovisno o odabiru modela poučavanja: tijekom jednog razreda kroz realizaciju jedne obvezne teme (npr. Tradicijska glazba, ples i običaji (Hrvatska, Europa, svijet)) ili tijekom dva ili više razreda/obrazovnih razdoblja. Obuhvaća primjere tradicijske glazbe iz različitih regija Republike Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata primjerene dobi i mogućnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
SŠ GU B.4.1. Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i primjena IKT-a).
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente.
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih.
Obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima.
Vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Sadržaji:
Napjevi hrvatske i svjetske glazbene baštine i/ili glazbena djela različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna) i/ili različiti računalni programi za notografiju, obradu zvuka ili stvaranje/izvođenje glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
- učitelj je autonoman u odabiru sadržaja (sukladno preferencijama učenika)
C. Glazba u kontekstu
SŠ GU C.4.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Sadržaj:
Glazbeni program, mjesto održavanja, odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju e odabir kulturnih ustanova koje će se upoznati virtualno ili uživo ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Prednost se daje upoznavaju glazbe u autentičnom okružju.
Kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu mogu se upoznati virtualno (virtualni obilasci kazališta, koncertnih dvorana, opernih kuća…).
Učenike se na razne načine i raznim metodama poučavanja potiče na samostalno informiranje o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini, na primjer: istraživanje, razgovor, debate, usporedbe ponude u drugim mjestima, projektne aktivnosti u svrhu izrade prijedloga za poboljšanje kulturno-glazbene ponude, suradnja s tijelima/udrugama/društvima koji sudjeluju u organizaciji i/ili realizaciji kulturno-glazbenih događanja.
SŠ GU C.4.2. Opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, koristeći određeni broj stručnih termina te opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina.
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe).
Sadržaji
Odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju kao i vrijeme susreta ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Ishod se može ostvariti samostalno, ili integrirano s ishodom SŠ GU C.4.1. Učenike treba poticati da na različite načine opisuju susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružje, prilikom čega će koristiti stručnu terminologiju. Metode opisivanja mogu biti usmeni ili pisani osvrti, prezentacije, članci u školskim novinama i/ili web stranicama, blogovi, glazbeni porfolio, plakati i slično. Pri tom je važno voditi računa da učenici imaju jasno zadane kriterije za opisivanje susreta s glazbom kako bi kroz dulje vremensko razdoblje mogli sustavno pratiti napredak koji će ostvarivati na tom području, što će im pomoći pri spoznavanju procesa oblikovanja vlastitih glazbenih preferencija u svrhu razvijanja metakogntivnih vještina i kritičkog promišljanja.
SŠ GU C.4.3. Opisuje povijesni razvoj glazbene umjetnosti.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Izvođači/zvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music).
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Izvođači/Izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.), različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
SŠ GU C.4.4. Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Sadržaj
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja. Odabir sadržaja će također ovisiti i o sadržajima predmeta Likovna umjetnost i Hrvatski jezik.
Primjer sadržaja kojima se može ostvariti povezivanje glazbene umjetnosti s ostalim umjetnostima
Uspoređivanje sastavnica različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja: npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazba, formu i oblik u umjetnosti klasicizma, narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba; povezanost slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnika i postupaka (tonsko slikanje – povezanost sa likovnom umjetnošću i književnošću, madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti, klasični balet - povezanost glazbe i plesa, impresionizam – povezanost glazbe i slikarstva, glazbe i pjesništva (simbolizam); opera kao multimedijska umjetnost, razvoj mjuzikla u filmskoj umjetnosti…)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno, analizirajući i uspoređujući sredstva, simbole, tehnike i postupke umjetničkog izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Ovaj ishod moguće je ostvariti integrativno s Likovnom umjetnosti i Hrvatskim jezikom.
Neki od primjera povezivanja:
Likovna umjetnost/povijest – usporedba: uloga obreda nekada i danas(religije svijeta)
Likovna umjetnost - arhitektonska usporedba/uloga: grčko kazalište i današnje kazalište, srednji vijek – arhitektura: romanika i gotika (usporedba), renesansa – arhitektura, slikarstvo, kiparstvo (Leonardo da Vinci, građevine u Firenci, građevine u Hrvatskoj, renesansa u Dubrovniku); barok: arhitektura, slikarstvo (iluzionističko prikazivanje perspektive i prostora), kiparstvo (usporedba: barokne građevine u Europi i Hrvatskoj); rokoko: slikarstvo, kiparsvo, arhitektura (interijeri); klasicizam: arhitektura (jasnoća i jednostavnost, antički uzori), primjeri u Europi Hrvatskoj (Dubrovnik), slikarstvo (ravnoteža i jasnoća strukture); romantizam: realizam (F. Goya, J. L. T. Géricault), impresionizam (C. Monet, É. Manet, C. Pissaro, E. Degas, P. A. Renoir); 20. stoljeće: ekspresionizam (E. Munch, V. van Gogh, P. Gaugin, H. de Toulouse-Lautrec) , kubizam, futurizam/nadrealizam, op-art, pop-art, konceptualizam, minimalizam, hiperrealizam
Književnost/povijest: tragedija (Eshil, Euripid, Sofoklo), amfiteatar, mitologija (usporedba:grčka, rimska, germanska),srednjovjekovna književnost i jezik (glagoljaši, viteška poezija, zbirka Carmina Burana); renesansa: W. Shakespeare, i hrvatski renesansni književnici po izboru (M. Marulić, M. Držić, Š. Menčetić, H. Lucić, P. Hektorović, P. Zoranić); barok: I. Gundulić, klasicizam: P. Corneille, J. Racine Molière; drama (prolog-zaplet-rasplet), talijanska comedia dell arte; romantizam: F. Schiller, J. W. Goethe, A. Dumas, V. Hugo, (realizam i naturalizam), germanska mitologija, narodne bajke i priče (braća Grimm, H. Ch. Andresen, Ch. Perrault, I. B. Mažuranić), poezija (simbolizam, P. Verlain, A. Rimbaud, S. Mallarmé) i proza u romantizmu, hrvatski narodni preporod (budnice i davorije) i predstavnici; 20. stoljeće: ekspresionizam R. M. Rilke, A. B. Šimić; kazalište apsurda, književnost krhotina, intermedijalnost
Povijest: Kršćanstvo, glagoljaši, Lutherova reformacija, Napoleon i Francuska revolucija
Vjeronauk: psalmi, koral, misa, glagoljši, protestanti, evanđelje, evanđelisti, korizma, Veliki tjedan
Srednja škola Glazbena umjetnost 1. razred – 35/70 sati
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ GU A.1.1. Poznaje određeni broj skladbi.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 10 do 30 skladbi
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi
- od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda SŠ GU A.1.1 obvezno je cjelovito slušanje ukoliko je riječ o kraćim djelima koja je moguće u cijelosti poslušati na satu, odnosno slušanje pojedinih stavaka ili ulomaka ukoliko je riječ o duljim glazbenim djelima, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
SŠ GU A.1.2. Slušno prepoznaje i analizira glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo/puls, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music)
Preporučeni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.); različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Svi sadržaji odgojno-obrazovnog ishoda usvajaju se temeljem slušanja glazbe.
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
Napomena: učitelj koji primjenjuje dijakronijski model u prvom razredu može umjesto tradicijske glazbe predstaviti glazbu drevnih civilizacija.
SŠ GU A.1.3. Slušno prepoznaje i analizira obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih pravaca i žanrova.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Skladatelji : najmanje deset istaknutih skladatelja u 140 sati nastave
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni i osjećajni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi mogu se usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
Predstavljanjem opusa skladatelja prikazat će se ujedno i obilježja određenog glazbeno-stilskog razdoblja/pravca/pokreta (glazbeno-izražajne sastavnice, tehnike i postupci)
SŠ GU A.1.4. Slušno prepoznaje i analizira obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Sadržaji:
Ishod je moguće ostvariti na različite načine, ovisno o odabiru modela poučavanja: tijekom jednog razreda kroz realizaciju jedne obvezne teme (npr. Tradicijska glazba, ples i običaji (Hrvatska, Europa, svijet)) ili tijekom dva ili više razreda/obrazovnih razdoblja. Obuhvaća primjere tradicijske glazbe iz različitih regija Republike Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata primjerene dobi i mogućnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
SŠ GU B.1.1. Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i primjena IKT-a).
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente.
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih.
Obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima.
Vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Sadržaji:
Napjevi hrvatske i svjetske glazbene baštine i/ili glazbena djela različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna) i/ili različiti računalni programi za notografiju, obradu zvuka ili stvaranje/izvođenje glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
- učitelj je autonoman u odabiru sadržaja (sukladno preferencijama učenika)
C. Glazba u kontekstu
SŠ GU C.1.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Sadržaj:
Glazbeni program, mjesto održavanja, odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju e odabir kulturnih ustanova koje će se upoznati virtualno ili uživo ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Prednost se daje upoznavaju glazbe u autentičnom okružju.
Kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu mogu se upoznati virtualno (virtualni obilasci kazališta, koncertnih dvorana, opernih kuća…).
Učenike se na razne načine i raznim metodama poučavanja potiče na samostalno informiranje o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini, na primjer: istraživanje, razgovor, debate, usporedbe ponude u drugim mjestima, projektne aktivnosti u svrhu izrade prijedloga za poboljšanje kulturno-glazbene ponude, suradnja s tijelima/udrugama/društvima koji sudjeluju u organizaciji i/ili realizaciji kulturno-glazbenih događanja.
SŠ GU C.1.2. Opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, koristeći određeni broj stručnih termina te opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina.
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe).
Sadržaji
Odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju kao i vrijeme susreta ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Ishod se može ostvariti samostalno, ili integrirano s ishodom SŠ GU C.1.1. Učenike treba poticati da na različite načine opisuju susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružje, prilikom čega će koristiti stručnu terminologiju. Metode opisivanja mogu biti usmeni ili pisani osvrti, prezentacije, članci u školskim novinama i/ili web stranicama, blogovi, glazbeni porfolio, plakati i slično. Pri tom je važno voditi računa da učenici imaju jasno zadane kriterije za opisivanje susreta s glazbom kako bi kroz dulje vremensko razdoblje mogli sustavno pratiti napredak koji će ostvarivati na tom području, što će im pomoći pri spoznavanju procesa oblikovanja vlastitih glazbenih preferencija u svrhu razvijanja metakogntivnih vještina i kritičkog promišljanja.
SŠ GU C.1.3. Opisuje povijesni razvoj glazbene umjetnosti.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Izvođači/zvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music).
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Izvođači/Izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.), različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
SŠ GU C.1.4. Razlikuje različite vrste glazbe i glazbene žanrove te opisuje njihove međusobne utjecaje i spajanja (crossover i fuzija).
Razlikuje različite vrste glazbe - klasična, jazz, filmska, popularna i tradicijska glazba (hrvatska tradicijska glazba i glazbe svijeta) te opisuje njihove međusobne utjecaje i spajanja (crossover i fuzija).
Opisuje obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova te opaža njihove međusobne utjecaje.
Sadržaj
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Obilježja različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba glazba), spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Preporučeni sadržaji: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-učitelj bira glazbena djela sukladno interesima učenika
SŠ GU C.1.5. Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Sadržaj
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja. Odabir sadržaja će također ovisiti i o sadržajima predmeta Likovna umjetnost i Hrvatski jezik.
Primjer sadržaja kojima se može ostvariti povezivanje glazbene umjetnosti s ostalim umjetnostima
Uspoređivanje sastavnica različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja: npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazba, formu i oblik u umjetnosti klasicizma, narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba; povezanost slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnika i postupaka (tonsko slikanje – povezanost sa likovnom umjetnošću i književnošću, madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti, klasični balet - povezanost glazbe i plesa, impresionizam – povezanost glazbe i slikarstva, glazbe i pjesništva (simbolizam); opera kao multimedijska umjetnost, razvoj mjuzikla u filmskoj umjetnosti…)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno, analizirajući i uspoređujući sredstva, simbole, tehnike i postupke umjetničkog izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Ovaj ishod moguće je ostvariti integrativno s Likovnom umjetnosti i Hrvatskim jezikom.
Neki od primjera povezivanja:
Likovna umjetnost/povijest – usporedba: uloga obreda nekada i danas(religije svijeta)
Likovna umjetnost - arhitektonska usporedba/uloga: grčko kazalište i današnje kazalište, srednji vijek – arhitektura: romanika i gotika (usporedba), renesansa – arhitektura, slikarstvo, kiparstvo (Leonardo da Vinci, građevine u Firenci, građevine u Hrvatskoj, renesansa u Dubrovniku); barok: arhitektura, slikarstvo (iluzionističko prikazivanje perspektive i prostora), kiparstvo (usporedba: barokne građevine u Europi i Hrvatskoj); rokoko: slikarstvo, kiparsvo, arhitektura (interijeri); klasicizam: arhitektura (jasnoća i jednostavnost, antički uzori), primjeri u Europi Hrvatskoj (Dubrovnik), slikarstvo (ravnoteža i jasnoća strukture); romantizam: realizam (F. Goya, J. L. T. Géricault), impresionizam (C. Monet, É. Manet, C. Pissaro, E. Degas, P. A. Renoir); 20. stoljeće: ekspresionizam (E. Munch, V. van Gogh, P. Gaugin, H. de Toulouse-Lautrec) , kubizam, futurizam/nadrealizam, op-art, pop-art, konceptualizam, minimalizam, hiperrealizam
Književnost/povijest: tragedija (Eshil, Euripid, Sofoklo), amfiteatar, mitologija (usporedba:grčka, rimska, germanska),srednjovjekovna književnost i jezik (glagoljaši, viteška poezija, zbirka Carmina Burana); renesansa: W. Shakespeare, i hrvatski renesansni književnici po izboru (M. Marulić, M. Držić, Š. Menčetić, H. Lucić, P. Hektorović, P. Zoranić); barok: I. Gundulić, klasicizam: P. Corneille, J. Racine Molière; drama (prolog-zaplet-rasplet), talijanska comedia dell arte; romantizam: F. Schiller, J. W. Goethe, A. Dumas, V. Hugo, (realizam i naturalizam), germanska mitologija, narodne bajke i priče (braća Grimm, H. Ch. Andresen, Ch. Perrault, I. B. Mažuranić), poezija (simbolizam, P. Verlain, A. Rimbaud, S. Mallarmé) i proza u romantizmu, hrvatski narodni preporod (budnice i davorije) i predstavnici; 20. stoljeće: ekspresionizam R. M. Rilke, A. B. Šimić; kazalište apsurda, književnost krhotina, intermedijalnost
Povijest: Kršćanstvo, glagoljaši, Lutherova reformacija, Napoleon i Francuska revolucija
Vjeronauk: psalmi, koral, misa, glagoljši, protestanti, evanđelje, evanđelisti, korizma, Veliki tjedan
Srednja škola Glazbena umjetnost 2. razred – 35/70 sati
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ GU A.2.1. Poznaje određeni broj skladbi.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).
Poznaje 10 do 30 skladbi
Sadržaji:
Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi
- od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda SŠ GU A.2.1 obvezno je cjelovito slušanje ukoliko je riječ o kraćim djelima koja je moguće u cijelosti poslušati na satu, odnosno slušanje pojedinih stavaka ili ulomaka ukoliko je riječ o duljim glazbenim djelima, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučuju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
SŠ GU A.2.2. Slušno prepoznaje i analizira glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo/puls, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) u istaknutim skladbama klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music)
Preporučeni sadržaji:
Izvođači i izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno – scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.); različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Svi sadržaji odgojno-obrazovnog ishoda usvajaju se temeljem slušanja glazbe.
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
SŠ GU A.2.3. Slušno prepoznaje i analizira obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih pravaca i žanrova.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Skladatelji : najmanje deset istaknutih skladatelja u 140 sati nastave
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni i osjećajni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi mogu se usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
Predstavljanjem opusa skladatelja prikazat će se ujedno i obilježja određenog glazbeno-stilskog razdoblja/pravca/pokreta (glazbeno-izražajne sastavnice, tehnike i postupci)
SŠ GU A.2.4. Slušno prepoznaje i analizira obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Sadržaji:
Ishod je moguće ostvariti na različite načine, ovisno o odabiru modela poučavanja: tijekom jednog razreda kroz realizaciju jedne obvezne teme (npr. Tradicijska glazba, ples i običaji (Hrvatska, Europa, svijet)) ili tijekom dva ili više razreda/obrazovnih razdoblja. Obuhvaća primjere tradicijske glazbe iz različitih regija Republike Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata primjerene dobi i mogućnostima učenika.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
SŠ GU B.2.1. Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i primjena IKT-a).
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente.
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih.
Obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima.
Vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Sadržaji:
Napjevi hrvatske i svjetske glazbene baštine i/ili glazbena djela različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna) i/ili različiti računalni programi za notografiju, obradu zvuka ili stvaranje/izvođenje glazbe.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
- učitelj je autonoman u odabiru sadržaja (sukladno preferencijama učenika)
C. Glazba u kontekstu
SŠ GU C.2.1. Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Sadržaj:
Glazbeni program, mjesto održavanja, odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju e odabir kulturnih ustanova koje će se upoznati virtualno ili uživo ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Prednost se daje upoznavaju glazbe u autentičnom okružju.
Kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu mogu se upoznati virtualno (virtualni obilasci kazališta, koncertnih dvorana, opernih kuća…).
Učenike se na razne načine i raznim metodama poučavanja potiče na samostalno informiranje o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini, na primjer: istraživanje, razgovor, debate, usporedbe ponude u drugim mjestima, projektne aktivnosti u svrhu izrade prijedloga za poboljšanje kulturno-glazbene ponude, suradnja s tijelima/udrugama/društvima koji sudjeluju u organizaciji i/ili realizaciji kulturno-glazbenih događanja.
SŠ GU C.2.2. Opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, koristeći određeni broj stručnih termina te opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina.
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe).
Sadržaji
Odabir glazbenih djela koja će se upoznati u autentičnom/prilagođenom/virtualnom okružju kao i vrijeme susreta ovisi o geografskoj lokaciji i kulturno-umjetničkoj ponudi uže i/ili šire zajednice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
Ishod se može ostvariti samostalno, ili integrirano s ishodom SŠ GU C.2.1. Učenike treba poticati da na različite načine opisuju susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružje, prilikom čega će koristiti stručnu terminologiju. Metode opisivanja mogu biti usmeni ili pisani osvrti, prezentacije, članci u školskim novinama i/ili web stranicama, blogovi, glazbeni porfolio, plakati i slično. Pri tom je važno voditi računa da učenici imaju jasno zadane kriterije za opisivanje susreta s glazbom kako bi kroz dulje vremensko razdoblje mogli sustavno pratiti napredak koji će ostvarivati na tom području, što će im pomoći pri spoznavanju procesa oblikovanja vlastitih glazbenih preferencija u svrhu razvijanja metakogntivnih vještina i kritičkog promišljanja.
SŠ GU C.2.3. Opisuje povijesni razvoj glazbene umjetnosti.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Sadržaji:
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su obvezni i preporučeni sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja.
Obvezni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam; realizam, verizam, nacionalni stilovi; impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam; spajanje različitih vrsta glazbe (crossover) i prožimanje žanrova (fuzija)
Izvođači/zvođački sastavi: sve skupine glazbala i sva glazbala, pjevački glasovi, komorni sastavi (duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet), sastav standardnog orkestra i sve vrste zborova
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste: dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik; suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga; oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem; opera, opereta, mjuzikl, balet; glazba za scenu/kazalište (eng.incidental music).
Preporučeni sadržaji:
Glazbeno-stilska razdoblja, pravci/pokreti i glazbeni žanrovi: galantni stil; specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam); ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. Stoljeća; tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi.
Izvođači/Izvođački sastavi: radicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra, elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi, ostali povijesni i suvremeni ansambli.
Glazbeni oblici, glazbene i glazbeno-scenske vrste, različite skladbe: glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno-stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.), različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
SŠ GU C.2.4. Opisuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
Opisuje, objašnjava i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
Opisuje tradicijske elemente u klasičnoj i popularnoj glazbi.
Sadržaji:
Skladbe (cjelovite stavci ili ulomci) u kojima se prožimaju elementi tradicijske glazbe s elementima klasične i/ili popularne glazbe.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-ovisno o modelu odabira poučavanja, ovaj ishod moguće je u cijelosti ostvariti ili kao sastavni dio jedne od ponuđenih tema, ili tijekom više nastavnih sati/dijelova sati različito raspoređenih tijekom nastavne godine.
SŠ GU C.2.5. Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Sadržaj
Sadržaji u pojedinom razredu razlikovat će se ovisno o odabiru sinkronijskog ili dijakronijskog modela poučavanja. Stoga su sadržaji iskazani na razini 140 sati, a učitelj će ih organizirati prema potrebama procesa učenja i poučavanja. Odabir sadržaja će također ovisiti i o sadržajima predmeta Likovna umjetnost i Hrvatski jezik.
Primjer sadržaja kojima se može ostvariti povezivanje glazbene umjetnosti s ostalim umjetnostima
Uspoređivanje sastavnica različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja: npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazba, formu i oblik u umjetnosti klasicizma, narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba; povezanost slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnika i postupaka (tonsko slikanje – povezanost sa likovnom umjetnošću i književnošću, madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti, klasični balet - povezanost glazbe i plesa, impresionizam – povezanost glazbe i slikarstva, glazbe i pjesništva (simbolizam); opera kao multimedijska umjetnost, razvoj mjuzikla u filmskoj umjetnosti…)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno, analizirajući i uspoređujući sredstva, simbole, tehnike i postupke umjetničkog izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Ovaj ishod moguće je ostvariti integrativno s Likovnom umjetnosti i Hrvatskim jezikom.
Neki od primjera povezivanja:
Likovna umjetnost/povijest – usporedba: uloga obreda nekada i danas(religije svijeta)
Likovna umjetnost - arhitektonska usporedba/uloga: grčko kazalište i današnje kazalište, srednji vijek – arhitektura: romanika i gotika (usporedba), renesansa – arhitektura, slikarstvo, kiparstvo (Leonardo da Vinci, građevine u Firenci, građevine u Hrvatskoj, renesansa u Dubrovniku); barok: arhitektura, slikarstvo (iluzionističko prikazivanje perspektive i prostora), kiparstvo (usporedba: barokne građevine u Europi i Hrvatskoj); rokoko: slikarstvo, kiparsvo, arhitektura (interijeri); klasicizam: arhitektura (jasnoća i jednostavnost, antički uzori), primjeri u Europi Hrvatskoj (Dubrovnik), slikarstvo (ravnoteža i jasnoća strukture); romantizam: realizam (F. Goya, J. L. T. Géricault), impresionizam (C. Monet, É. Manet, C. Pissaro, E. Degas, P. A. Renoir); 20. stoljeće: ekspresionizam (E. Munch, V. van Gogh, P. Gaugin, H. de Toulouse-Lautrec) , kubizam, futurizam/nadrealizam, op-art, pop-art, konceptualizam, minimalizam, hiperrealizam
Književnost/povijest: tragedija (Eshil, Euripid, Sofoklo), amfiteatar, mitologija (usporedba:grčka, rimska, germanska),srednjovjekovna književnost i jezik (glagoljaši, viteška poezija, zbirka Carmina Burana); renesansa: W. Shakespeare, i hrvatski renesansni književnici po izboru (M. Marulić, M. Držić, Š. Menčetić, H. Lucić, P. Hektorović, P. Zoranić); barok: I. Gundulić, klasicizam: P. Corneille, J. Racine Molière; drama (prolog-zaplet-rasplet), talijanska comedia dell arte; romantizam: F. Schiller, J. W. Goethe, A. Dumas, V. Hugo, (realizam i naturalizam), germanska mitologija, narodne bajke i priče (braća Grimm, H. Ch. Andresen, Ch. Perrault, I. B. Mažuranić), poezija (simbolizam, P. Verlain, A. Rimbaud, S. Mallarmé) i proza u romantizmu, hrvatski narodni preporod (budnice i davorije) i predstavnici; 20. stoljeće: ekspresionizam R. M. Rilke, A. B. Šimić; kazalište apsurda, književnost krhotina, intermedijalnost
Povijest: Kršćanstvo, glagoljaši, Lutherova reformacija, Napoleon i Francuska revolucija
Vjeronauk: psalmi, koral, misa, glagoljši, protestanti, evanđelje, evanđelisti, korizma, Veliki tjedan
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. Učenje i poučavanje predmeta
Iskustva učenja
Učenje i poučavanje glazbe temelji se na obilježjima otvorenoga i humanističkog kurikuluma u kojemu su sve aktivnosti usmjerene prema realizaciji kvalitetnog, učinkovitog i poticajnog procesa učenja i poučavanja. Utvrđeni se odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju sukladno sposobnostima, iskustvima, interesima i preferencijama svakog učenika. Potrebno je uzeti u obzir da se učenici susreću s glazbom i upoznaju je u različitim formalnim, neformalnim i informalnim kontekstima, a to su:
- učionica odnosno odgovarajuće opremljen kabinet za učenje i poučavanje glazbe;
- škola kao poticajan prostor za realizaciju glazbenih i ostalih umjetničkih aktivnosti;
- izvanučioničko okružje koje je prilika za neposredan i autentičan susret s glazbom (kazališta, koncertne dvorane, operne kuće, ali i različite situacije iz svakodnevnog života);
- virtualno okružje (mediji/internet), pri čemu je učenike potrebno odgojiti za kritički i selektivan pristup glazbenoj ponudi.
Iskustva učenja usmjerena su na:
- uspostavljanje demokratskog, kreativnog i opuštenog ozračja koje će sve učenike potaknuti na sudjelovanje u glazbenim aktivnostima, zainteresirati ih za glazbu te pobuditi u njima osjećaj zadovoljstva;
- cjelovit razvoj djeteta i mlade osobe u kognitivnim, psihomotornim i afektivnim dimenzijama toga razvoja;
- optimalne puteve stjecanja glazbenih sposobnosti, pritom ne zaboravljajući da je u realizaciji svih glazbenih aktivnosti proces važniji od rezultata.
Uloga učitelja
Svakom je učitelju Glazbene kulture/Glazbene umjetnosti ukazana mogućnost da sukladno sklonostima i preferencijama učenika samostalno utvrdi izvedbene aktivnosti, organizirajući odgojno-obrazovne ishode iz tri komplementarne i kompatibilne domene. Upravo je iz tog razloga uloga kompetentnog učitelja u realizaciji nastave glazbe izrazito značajna. Učitelj u odgojno-obrazovnom procesu ostvaruje cijelu paletu glazbenih aktivnosti koje se kreću od neposrednog poučavanja do projektne nastave, kojom se učenje glazbe proširuje izvan okvira nastavnog sata i učionice.
Otvorenost kurikuluma učiteljima omogućuje da zadane kurikulumske jezgre preoblikuju u izvedbene materijale:
- koristeći vlastiti kreativni potencijal, slobodnim odabirom i organizacijom sadržaja i načina rada;
- u skladu sa suvremenim metodičkim spoznajama i dostupnom tehnologijom;
- u suradnji s učenicima, uvažavajući različitosti glazbenih doživljaja, specifičnosti u stilovima učenja, stupnju sposobnosti i razvojnih vještina.
U svim se glazbenim aktivnostima ostvaruje potpuna integracija svih učenika i pruža im se prilika za otkrivanje i optimalan razvoj individualnih glazbenih kompetencija. Učitelj glazbe uvažava ekonomske, socijalne, kulturološke, vjerske i svjetonazorske razlike među učenicima i pristupa individualno svakom učeniku, koliko je to moguće s obzirom na broj učenika u razrednom odjeljenju. Istodobno teži koherentnosti najčešće heterogenih razreda, što je od naročite važnosti za realizaciju, praćenje i vrednovanje skupnih glazbenih aktivnosti poput pjevanja, sviranja, pokreta uz glazbu i glazbenih igara. Potrebno je s posebnom pažnjom pristupiti planiranju nastavnih zadataka za učenike s poteškoćama i omogućiti im glazbena iskustva u skladu s njihovim mogućnostima. Ovi će učenici u nastavi glazbe dobiti priliku razviti kreativno mišljenje te slušne, izražajne, motoričke i socijalne vještine. Važna uloga učitelja je otkrivanje darovitih učenika, njegovanje darovitosti i prema interesima učenika, upućivanje na druge oblike glazbenoga obrazovanja.
Materijali i izvori
Za učenje i poučavanje glazbe potrebna je specijalizirana učionica (kabinet), koja je uz standardna sredstva i pomagala opremljena:
- uređajima za reprodukciju audiozapisa i videozapisa (hi-fi linija, računalo s pristupom internetu, kvalitetni zvučnici i projektor);
- glasovirom i/ili nekim drugim glazbalom;
- dječjim instrumentarijem;
- sredstvima za primjenu IKT-a u nastavi glazbe.
Učenici će i u drugim, učenju i poučavanju primjerenim prostorima na kreativan način ostvarivati odgojno-obrazovne ishode te obogatiti osobna kulturna iskustva. U učenju i poučavanju glazbe se također vodi računa o pomnom odabiru kvalitetne glazbene literature koja zadovoljava stručno-glazbene, pedagoške, društvene i umjetničke/estetske kriterije.
Organizacija odgojno-obrazovnog procesa
Učenje i poučavanje glazbe je u svim odgojno-obrazovnim ciklusima i razinama zastupljeno s jednim satom tjedno u redovnoj nastavi.
Škole su obvezne omogućiti proširenje učenja i poučavanja glazbe u vidu:
- izbornih i fakultativnih nastavnih predmeta i/ili modula;
- izvanučioničke nastave;
- izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti;
- različitih vrsta projekata planiranih školskim kurikulumom.
Navedeni oblici rada omogućuju kvalitetan umjetnički rast i razvoj svakog učenika. Predstavljaju i djelotvoran način prevencije društveno neprihvatljivog ponašanja, stoga se preporučaju u svim ciklusima i svim godinama učenja.
Na ovaj se način kod učenika stvara potreba za cjeloživotnim istraživanjem glazbe, daljnjim razvijanjem glazbenih sposobnosti i vještina, produbljivanjem “glazbenih znanja” i naposljetku, sudjelovanjem u glazbenom životu zajednice.
Ovi oblici rada okarakterizirani su principom dobrovoljnog uključivanja učenika. Oblikuju se u skladu s potrebama, željama i sklonostima učenika, omogućujući grupiranje učenika različite dobi, a uključuju:
- Glazbene radionice, igraonice i slušaonice;
- Različite ansamble (komorne sastave, zborove i orkestre);
- Umjetničke projekte u kojima su uz glazbu implementirane i ostale umjetnosti (npr. postava mjuzikla);
- Interdisciplinarne projekte u kojima se glazba povezuje s ostalim nastavnim predmetima/ područjima/međupredmetnim temama;
- Izvanučioničku nastavu koja uključuje posjete glazbeno-kulturnim ustanovama te glazbeno-edukativne izlete.
Aktivnosti u nastavi glazbe
Slušanje i upoznavanje glazbe
U učenju i poučavanju glazbe, sve se relevantne aktivnosti temelje na slušnom iskustvu. Pri aktivnom, analitički usmjerenom i višekratnom slušanju glazbe, glazbeno je djelo sredstvo upoznavanja:
- glazbeno-izražajnih sastavnica;
- principa organizacije glazbenog djela (glazbeni oblici, glazbene vrste);
- obilježja glazbenih djela visoke kulture te različitih i raznovrsnih tradicijskih kultura i supkultura.
Slušanje i upoznavanje glazbe pruža brojne mogućnosti za estetski odgoj učenika. Pritom glazbeno djelo postaje jednim od ciljeva nastave glazbe i upoznaje se zbog njegove ljepote i utvrđene trajne vrijednosti. Sadržaji predstavljeni aktivnošću slušanja trebaju za učenike biti atraktivni, a u tehničkom i izvedbenom pogledu najbolje moguće kvalitete. S obzirom na dob učenika, potrebno je paziti na trajanje i karakter skladbi te mogućnosti njihova povezivanja s različitim kontekstima. Učenike treba upoznati s glazbenim djelima različitih razdoblja, stilova, vrsta i žanrova, kako bi se uspostavila vrijednosna mjerila za estetsko i kritičko doživljavanje glazbe i kod učenika razvio glazbeni ukus. Od posebne je važnosti neposredan susret s glazbom u autentičnom okružju i potrebno je omogućiti ga učenicima u što većoj mjeri. Fleksibilnost procesa učenja i poučavanja koju pruža otvoreni kurikulum i realizacija projektnih tjedana, učenicima omogućuje sudjelovanje u kulturno-glazbenim događajima i u sâmoj školi.
Pjevanje
S ciljem njegovanja glasa i razvijanja kulture lijepoga pjevanja, učenike se kontinuirano potiče na aktivno sudjelovanje u ovoj aktivnosti. Svjesna će aktivnost rezultirati uključenosti učenika u smjeru izražajnije i bolje interpretacije određene pjesme. Krajnji rezultat učenja bit će lijepo izvedena pjesma, s jasnim i razumljivim tekstom te tempom i dinamikom usklađenim karakteru pjesme. Posebna se pozornost polaže na pravilan pjevački razvoj (stav/držanje prilikom pjevanja, pravilno disanje, fraziranje i artikuliranje), ostvarivanje pjevačkih potencijala te moguće usmjeravanje na dodatno bavljenje pjevanjem putem različitih izvannastavnih/izbornih sadržaja. Lijepo će pjevanje kod učenika razviti senzibilitet za glazbu, potaknuti emocionalne reakcije i pospješiti stjecanje kompetencija za estetsko i kritičko vrednovanje glazbe.
Pjesme se u nastavi glazbe uče usvajanjem po sluhu. Učitelj pritom na glazbalu (klavijature, gitara, harmonika) izvodi harmonijsku pratnju. Ne preporuča se pjevanje uz matricu.
Prema preporukama za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj samostalno odabire pjesme - umjetničke/autorske, dječje i tradicijske. Prilikom odabira pjesama potrebno je voditi računa o:
- zanimljivosti i atraktivnosti, ali i umjetničkoj vrijednosti pjesama;
- interesima i dobi učenika te sukladno tome primjerenoj težini pjesama (opseg i struktura melodije, ritamske figure i kombinacije, prikladan tempo);
- jasnoći teksta i primjerenosti sadržaja;
- interkulturnom načelu prema kojem će učenici upoznati pjesme različitih kultura, na različitim jezicima i narječjima, uz odgovarajuću etnomuzikološku obradu.
Sviranje
Sviranje otvara mogućnost aktivnog sudjelovanja učenika u reprodukciji i interpretaciji jednostavnijih glazbenih djela. Za potrebe sviranja, učenici usvajaju simbole glazbenoga pisma. Aktivnosti sviranja mogu biti:
- sviranje metra i ritma;
- sviranje melodije i/ili harmonijske pratnje;
- glazbeno stvaralaštvo i ritamska/melodijska/harmonijska improvizacija.
U skladu s interesima, sposobnostima i dobi učenika, sviranje se može realizirati tjeloglazbom, na dječjem instrumentariju, na standardnim glazbalima te proizvodnjom zvuka na elektroničkim instrumentima i/ili na računalu.
Glazbene igre
Glazbene se igre na različite načine mogu primijeniti u svim odgojno-obrazovnim ciklusima. Postoje glazbene igre koje:
- uključuju pjevanje i/ili druge aktivnosti izvođenja glazbe;
- pospješuju slušnu percepciju i pamćenje glazbe;
- uz slušanje glazbe učenike potiču na ples i pokret;
- uključuju glazbeno stvaralaštvo (uz moguću upotrebu IKT-a);
- služe kao sredstvo ponavljanja i utvrđivanja različitih „glazbenih znanja“.
Glazbenim se igrama značajni glazbeni pojmovi i činjenice usvajaju nesvjesno i uz zabavu. Igre sa slušanjem doprinose pamćenju kvalitetnih i trajno vrijednih glazbenih djela i razvoju glazbenoga ukusa. Kvalitetno osmišljene računalne glazbene igre pozitivno utječu na kognitivni, psihomotorni i afektivni razvoj učenika
Stvaralaštvo
Stvaralaštvo je važan element u procesu učenja jer potiče kreativnost u užem i širem smislu. Djeca rado koriste vlastitu kreativnost istražujući mogućnosti glasa i glazbala improvizirajući te oblikujući jedinstvene kraće i duže ritamske i/ili melodijske obrasce. Neki će se zadržati samo na istraživanju, dok će drugi pronaći vlastiti način komunikacije i izražavanja putem glazbe. Aktivnosti glazbenog stvaralaštva uključuju:
- odabir odgovarajućih tonova i šumova iz različitih izvora, kako bi se samostalno i u skupini predstavile glazbene ideje
- oblikovanje ambijentalne pratnje za neki događaj, priču ili sliku;
- stvaranje kraćih obrazaca korištenjem različitih glazbenih sastavnica prema dogovoru;
- improviziranje glazbenog odgovora predloženom glazbenom pitanju;
- stvaranje posebne grafičke notacije (npr. uz pomoć digitalnog alata Kandinsky);
- skladanje i snimanje korištenjem digitalnih alata.
Važno je istaknuti da se kreativne glazbene aktivnosti ne poistovjećuju isključivo sa stvaranjem glazbe u užem smislu te riječi. One uključuju zamišljanje (npr. gdje, kada i kako bi se mogla izvesti određena skladba), pretpostavljanje (npr. u kojim se smjerovima mogu razvijati određene vrste glazbe u budućnosti), planiranje (npr. osmišljavanje i organizacija glazbene izvedbe na školskoj priredbi), predviđanje (npr. procjena mogućih prepreka u realizaciji glazbeno-umjetničkog projekta) i poboljšavanje (npr. prilagodba i prilagođavanje aktivnosti u skladu s postavljenim ciljevima).
Informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT)
Aktualne potrebe učenika u 21. stoljeću upućuju na korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije. Učenje i poučavanje uz pomoć IKT-a uključuje rad s računalnim programima namijenjenim e-učenju; korištenje društvenih mreža; alate za uvježbavanje glazbenih znanja i vještina; izvođenje, skladanje, uređivanje, snimanje i improvizaciju; izradu prezentacijskih izvješća i naposljetku, povezivanje učenika, razreda, škola te lokalne zajednice. Digitalna tehnologija koristan je alat koji može nadopuniti redovnu nastavu, omogućiti dostupnost raznolikim glazbenim sadržajima te osuvremeniti cjelokupni proces učenja i poučavanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Vrednovanje kao učenje, za učenje i naučenog
Pristupi vrednovanju u nastavnim predmetima Glazbena kultura i Glazbena umjetnost
Temeljni pristupi vrednovanja koji su prisutni u svim domenama predmeta su:
-Vrednovanje za učenje
-Vrednovanje kao učenje
-Vrednovanje naučenoga
Vrednovanje za učenje
Ovaj se pristup vrednovanju u nastavi glazbe odvija tijekom sâmoga procesa učenja i poučavanja i ima višestruku ulogu:
-kvalitativne povratne informacije učenicima o razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda (znanja, vještina i stavova);
-razmjene iskustava o procesima učenja i usvojenosti znanja i vještina u odnosu na postavljena očekivanja;
-motivacije učenicima za poboljšanje učenja, ali i učiteljima za unaprjeđenje i planiranje budućeg učenja i poučavanja.
Kvalitativne povratne informacije bit će motivacija učenicima u poboljšanju učenja i posebno će biti od pomoći u razumijevanju sljedećih procesa:
-razvoja strategija za slušanje glazbe, kao alata za uspješnu analizu glazbe, kritički pristup glazbenom djelu i estetski doživljaj;
-razvoja vlastitih glazbenih sposobnosti i vještina koji uključuje prikladan i optimalan odabir glazbenih aktivnosti koje bi pospješile taj razvoj;
-razvoja metakognitivnih vještina kao alata za povezivanje slušnoga iskustva i različitih glazbenih i ostalih znanja.
Tehnike prikupljanja podataka kod vrednovanja za učenje su:
-praćenje, promatranje i bilježenje učeničkih aktivnosti;
-opažanje učenika prilikom skupnoga ili individualnog rada;
-razgovor s učenikom.
Vrednovanje za učenje ne rezultira ocjenom, nego razmjenom informacija o učenju i rezultatima učenja.
Vrednovanje kao učenje
Vrednovanje kao učenje jest pristup vrednovanju koji se temelji na ideji da učenici vrednovanjem uče, stoga nužno podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja. Vrednovanje kao učenje učenike potiče na praćenje, refleksiju i samovrednovanje vlastitog učenja. Kritičnost prema aktivnostima i rezultatima vlastitoga rada u svim domenama podrazumijeva odgovoran odnos prema obvezama i pozitivno utječe na intrinzičnu motivaciju učenika. Potrebno je poticati samovrednovanje od najranijih dana, usmjeravajući učenike na argumentirano iskazivanje zadovoljstva ili nezadovoljstva učinjenim odnosno naučenim, a sukladno iskazanom planirati poboljšanja. Navedeni postupci posebno su vrijedni i učinkoviti u razvoju kreativnosti u aktivnostima izražavanja, izvođenja i stvaranja. Uz ohrabrivanje i poticanje učenika u razvoju kompetencija, potrebno je mudro koristiti mnoštvo prilika za učenje na pogreškama. Sloboda, koja raste uz spoznaju kako se može pogriješiti, otvara put samoostvarenju učenika i oslobađanju njegovih kreativnih potencijala. Uz samoanalizu i samovrednovanje, učenici će procjenjivati rad i napredak drugih učenika i vrednovati skupne glazbene aktivnosti.
U svrhu estetskog odgoja učenika i oblikovanja vrijednosnih kriterija od iznimne je važnosti naučiti vrednovati glazbeno djelo kao umjetnički proces (glazbenu izvedbu) i proizvod (glazbeno djelo trajne umjetničke vrijednosti).
Vrednovanje kao učenje u nastavi glazbe odnosi se na:
-samoanalizu i samovrednovanje procesa razvoja vlastitih generičkih i glazbenih kompetencija;
-samoprocjenu vlastitog uspjeha prilikom izražavanja, izvođenja ili stvaranja;
-procjenu uspješnosti izražavanja/izvođenja/stvaranja kod drugih učenika;
-vrednovanje izražavanja/izvođenja/stvaranja kao skupne glazbene aktivnosti, gdje će vrednovanje uključivati planiranje i organizaciju aktivnosti, realizaciju aktivnosti (proces) i predstavljanje aktivnosti (rezultat);
-kritičko vrednovanje glazbenog djela, uz primjenu utvrđenih estetskih kriterija;
-vrednovanje izvedbe glazbenog djela doživljenog u autentičnom, prilagođenom ili virtualnom okružju, koje uključuje vrednovanje originalnosti izvedbe, primjerenosti izvedbe određenom kontekstu (mjestu i publici) te prihvaćanje djela od strane publike.
Vrednovanje naučenog
Vrednovanje naučenoga jest sumativno vrednovanje kojemu je svrha procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda nakon određenoga (kraćega ili dužega) razdoblja učenja i poučavanja. Provodi se periodično, nakon određene nastavne cjeline odnosno obrazovnog razdoblja. Vrednovanje usvojenih znanja, vještina i stavova u nastavi glazbe usklađuje se s definiranim odgojno-obrazovnim ishodima kurikuluma predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost, razradom ključnih sadržaja ishoda te različitim razinama usvojenosti (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna). Međutim, razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne smiju se protumačiti kao brojčane ocjene. One su određene tako da opisuju postignuća učenika na kraju školske godine pa ih učitelji neće moći izravno primijeniti u svakome pojedinom vrednovanju. To se posebno odnosi na odgojno-obrazovne ishode vezane uz poznavanje glazbe (domena A) te pjevanje i ostale aktivnosti (domena B) gdje će se naglasak staviti na sustavno praćenje učenika tijekom godine, bez sumativne procjene na kraju određene nastavne cjeline/razdoblja.
Razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u svim su ciklusima:
-putokaz za kvalitativno opisivanje postignuća učenika;
-orijentir za izradu kriterija vrednovanja koje izrađuje učitelj.
Tehnike prikupljanja podataka u svrhu vrednovanja naučenoga su:
-različiti usmeni i pisani oblici provjere;
-samostalni radovi učenika;
-bilješke o praćenju učeničkih aktivnosti.
Elementi vrednovanja
Obvezni elementi vrednovanja koji rezultiraju opisnom i/ili brojčanom ocjenom su:
Slušanje glazbe
Aktivnosti u učenju glazbe
Razumijevanje glazbe u kontekstu
Slušanje glazbe:
Opažanje, razlikovanje i analiza glazbeno-izražajnih sastavnica (ovisno o dobi učenika i razredu/ciklusu/razini):
- tempo-puls-metar-ritam
- visina tona, melodija
- dinamika
- boja/izvođači
- organizacija (oblik i vrsta)
- tekstura (slog)
- ugođaj i karakter (koji ovise o obilježjima ostalih sastavnica)
Slušno identificiranje obilježja:
- različitih vrsta glazbe
- različitih glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova
Aktivnosti u učenju glazbe
Izražavanje, izvođenje i stvaranje:
- uključenost učenika u realizaciju skupnih glazbenih aktivnosti (ustrajnost, spremnost na suradnju, uvažavanje pravila)
-iznadprosječna kvaliteta glazbene izvedbe
- poticajno se vrednuje svaki napredak u razvoju vještina.
Izražena motiviranost za pojedine aktivnosti (redovito sudjelovanje u kulturno-umjetničkom životu zajednice kao izvođač ili publika, samoinicijativno istraživanje glazbe pomoću različitih izvora, sigurno i učinkovito korištenje digitalnih alata)
Razumijevanje glazbe u kontekstu
Razumijevanje:
- obilježja različitih vrsta glazbe
- obilježja hrvatske tradicijske glazbe, europske glazbe i glazbi svijeta
- međusobnih utjecaja različitih vrsta glazbe
- razvoja glazbene umjetnosti kroz povijest
Povezivanje:
- glazbe s ostalim umjetnostima (predmet Glazbena umjetnost)
- glazbe sa znanošću, tehnologijom i medijima (predmet Glazbena umjetnost)
Osobni osvrt na doživljaj glazbe u autentičnom, prilagođenom ili virtualnom okružju (u pisanom ili usmenom obliku).
Preporučeni pristupi te metode i tehnike vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu
Učenici su središte odgojno-obrazovnog procesa i oni u pravilu vole glazbu i žele se njome baviti na različite načine. Praćenje i vrednovanje učenika sastavni je dio svakoga nastavnog sata glazbe i treba se odvijati prirodno, ne stvarajući stresnu situaciju za učenike.
Na početku svake godine/ciklusa/razine odgoja i obrazovanja od iznimne je važnosti dijagnosticirati inicijalnu sliku o sposobnostima i vještinama učenika te njihovim interesima, navikama i preferencijama. Prema inicijalnim procjenama, kontinuirano će se i sustavno nadograđivati proces učenja i poučavanja te pomno pratiti individualni i skupni napredak učenika, za što će učenici dobiti pravovremenu opisnu povratnu informaciju i prijedloge za unapređivanje učenja.
Posebno se vrednuje i ocjenjuje angažiranost učenika u skupnim glazbenim aktivnostima poput pjevanja i sviranja. U ovakvim će se aktivnostima učenike u pravilu pratiti grupno. Učenike s izraženim interesom za pojedine aktivnosti u učenju glazbe i posebno razvijenim vještinama potrebno je motivirajućim ocjenama dodatno potaknuti za daljnji napredak.
Potrebno je i neophodno naglasiti koji se elementi u nastavi glazbe neće ocjenjivati brojčano:
- poznavanje notnoga pisma;
- razina glazbene izvedbe odnosno vještina pjevanja/sviranja (opisno i brojčano može se vrednovati napredak učenika, to jest unaprjeđenje razine vlastite glazbene izvedbe);
- verbalne informacije o glazbi koje nisu povezane sa slušnim iskustvom učenika (npr. životopisi skladatelja).
- Izvješćivanje
- Svrha izvješćivanja je pravodobna, jasna i precizna povratna informacija učenicima, roditeljima i učiteljima o postignućima u tri postojeće predmetne domene, ali i u napredovanju u razvoju socijalnih, komunikacijskih i metakognitivnih vještina. S učenicima je nužno izgraditi ozračje suradništva i povjerenja, kako bi slobodno raspravljali o vlastitim postignućima te bili motivirani za daljnje učenje.
- Izvješćivanje može biti formalno (izvješće o praćenju, svjedodžba, dodatak svjedodžbi, napomena u svjedodžbi, podatci i bilješke u e-Matici) i neformalno (razgovori i razmjena informacija između različitih subjekata u radu s darovitim učenicima, npr. mentora i roditelja).
- U okviru kurikularnog sustava izvješćivanje o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima dobiva drugačiji oblik i svrhu.
- Kroz kvalitativne osvrte učitelja nastoji se kvalitetnije i detaljnije opisati ukupnost i kvaliteta postignuća učenika u određenom obrazovnom razdoblju. Ti kvalitativni osvrti trebaju dati točan, konkretan i specifičan opis učenikovih dosadašnjih rezultata i napredovanja u pojedinim predmetima, u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikularnim dokumentima.
Donošenje zaključne ocjene
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljno – 1, dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo dobro – 4, odlično – 5).
Zaključna ocjena ne bi trebala biti aritmetička sredina pojedinačnih brojčanih ocjena prikupljenih prilikom vrednovanja naučenoga. Uputno je uvažiti i pokazatelje o učenikovu učenju i napredovanju prikupljene drugim pristupima vrednovanja (vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje).
Zaključna ocjena postignuća učenika u učenju i poučavanju glazbe proizlazi iz jasno određenih i razrađenih odgojno-obrazovnih ishoda. Davanje važnosti pojedinoj domeni u donošenju zaključne ocjene treba biti u suglasju sa zastupljenošću domena u određenom ciklusu.
U prvom odgojno-obrazovnom ciklusu i većem dijelu drugog odgojno-obrazovnog ciklusa naglasak je stavljen na domenu Izražavanje glazbom i uz glazbu, s time da će se glazbene aktivnosti ocjenjivati kao oblik uključenosti i motiviranosti učenika, a ne kao glazbeno-izvođačke i/ili stvaralačke vještine. Slušanje i upoznavanje glazbe je u ranijim ciklusima priprema za opažanje i razlikovanje složenijih glazbeno-izražajnih sastavnica i glazbenih obilježja, a Glazba u kontekstu će se upoznavati na temelju slušanja i aktivnog muziciranja. Ove će domene u prvom ciklusu imati manji udio u donošenju zaključne ocjene.
U drugom i u trećem odgojno-obrazovnom ciklusu, naglasak se s domene Izražavanje glazbom i uz glazbu postupno prenosi na domenu Slušanje i upoznavanje glazbe. Dob učenika tada je optimalna za analizu i razumijevanje glazbenih djela putem slušnog opažanja i razlikovanja obilježja tona, izvođača i načina izvođenja te oblikovnih struktura.
U četvrtom ciklusu, naglasak se stavlja na komplementarnost domena Slušanje i upoznavanje glazbe i Glazba u kontekstu. Različite se glazbene aktivnosti u okviru domene Izražavanje glazbom i uz glazbu ostvaruju prema sklonostima i sposobnostima učenika i ne moraju ulaziti u zaključnu ocjenu.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja