Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA MEĐUPREDMETNU TEMU ODRŽIVI RAZVOJ ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za međupredmetnu temu Održivi razvoj za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum međupredmetne teme Održivi razvoj.
III.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se od školske godine 2019./2020.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Održivi razvoj
Međupredmetna tema Održivi razvoj obuhvaća sve tri dimenzije održivosti - okolišnu, društvenu i ekonomsku održivost te njihovu međuovisnost. Priprema učenike za prikladno djelovanje u društvu radi postizanja osobne i opće dobrobiti.
Sve je veći broj znanstvenih dokaza o snažnome utjecaju ljudske populacije na prirodne sustave te o povećanju ekonomske nejednakosti i nemogućnosti mnogih ljudi da odlučuju o svojoj sudbini. Postalo je nužno da čovjek svoje djelovanje uskladi s mogućnostima prirodnih sustava, odnosno da implementira principe održivoga razvoja. U tome smislu obrazovanje ima odgovornost pridonijeti stvaranju društva temeljenoga na održivosti.
Međupredmetna tema Održivi razvoj pruža učeniku spoznaje o izazovima modernoga vremena na globalnoj i lokalnoj razini te spoznaje o raznolikosti, održivosti resursa, granici opterećenja, ljudskim potencijalima, osobnim i zajedničkim pravima i odgovornostima. Podržava razvoj generičkih vještina kao što su praktičnost, poduzetnost, inovativnost, kritičko mišljenje, sposobnost prilagodbe promjenama i sposobnost rješavanja problema.
Primjenom praktičnoga rada učenike se potiče na ponašanja kao što su odgovorno korištenje prirodnih zaliha i energije, korištenje lokalno proizvedene hrane, racionalno postupanje s otpadom, oporaba iskorištenih materijala, aktivan rad i suradnja u zajednici.
Međupredmetna tema Održivi razvoj svojim specifičnim doprinosima snažno podupire razvoj svih vrijednosti koje Okvir nacionalnog kurikuluma posebno izdvaja i naglašava: znanje o funkcioniranju i o složenosti prirodnih sustava te znanje o posljedicama ljudskih aktivnosti, solidarnost prema drugim ljudima, odgovornost prema okolišu te vlastitom i tuđem zdravlju, kao i odgovornost prema cjelokupnome životnom okruženju i prema budućim generacijama. Nadalje, ova međupredmetna tema pridonosi razvoju osobnoga identiteta, prepoznavanju i poštivanju nacionalne prirodne i kulturne baštine uz istodobno uvažavanje različitosti i drukčijih načina razmišljanja i življenja. Bitno mjesto unutar međupredmetne teme Održivi razvoj imaju i vrijednosti integriteta i poduzetnosti, odnosno slobodno i otvoreno izražavanje mišljenja i djelovanje u skladu s načelima održivosti.
Učenje i poučavanje međupredmetne teme Održivi razvoj nastoji podići svijest i produbiti razumijevanje o svim pitanjima koja se odnose na održivost, pomaže učeniku kritički razmotriti moguća rješenja i načine djelovanja usmjerene na održivost, omogućuje učeniku da djeluje i bira održivo ponašanje u svakodnevnome životu u školi te njeguje vještine i osobine koje pridonose razvoju pravednoga društva. Učenje i poučavanje međupredmetne teme Održivi razvoj osposobljava učenike za samostalno i odgovorno odlučivanje o pitanjima važnima za njih same i za društvo u cjelini.
Međupredmetna tema Održivi razvoj prožima cjelokupni rad škole i prepoznatljiva je u kurikulumu škole. Ostvaruje se na obaveznim i izbornim predmetima, satu razrednika, integriranoj nastavi, u sklopu projekata, izvanučioničkoj nastavi, terenskoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima te je povezana s ostalim međupredmetnim temama i područjima kurikuluma.
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja međupredmetne teme Održivi razvoj jesu:
1. stjecanje znanja o raznolikosti prirode i razumijevanje složenih odnosa između ljudi i okoliša, razvijanje kritičkoga mišljenja te osobne i društvene odgovornosti nužne za održivost.
2. promišljanje i stjecanje spoznaja o uzrocima i posljedicama ljudskoga utjecaja na prirodu koje pridonose razvoju svih oblika mišljenja, osobito kreativnoga razmišljanja i rješavanja problema.
3. razvijanje solidarnosti, empatije prema ljudima i odgovornosti prema svim živim bićima i okolišu te motivacije za djelovanje na dobrobit okoliša i svih ljudi.
4. aktivno djelovanje u školi i zajednici s ciljem prepoznavanja potreba, osmišljavanja primjerenih i inovativnih rješenja i konkretnoga doprinosa zajednici.
5. poticanje razmišljanja orijentiranoga prema budućnosti i razvijanje osobne odgovornosti prema budućim generacijama, što je preduvjet za stvaranje društva temeljenoga na održivome razvoju.
C. Domene u organizaciji kurikuluma međupredmetne teme Održivi razvoj
Domene su oblikovane na takvoj razini općenitosti koja omogućuje obuhvaćanje temeljnih područja međupredmetne teme Održivi razvoj. Nastojala se izbjeći podjela uobičajena u diskursu održivoga razvoja (okoliš, društvo, ekonomija) jer taj prevladani koncept više nije u stanju ispuniti ulogu osiguranja kvalitetnoga života u okvirima nosivih kapaciteta ekosustava. Potrebe i izazovi 21. stoljeća traže od nas da održivi razvoj osim kao teorijsku podlogu ostvarimo i kao praktičan i primjenjiv alat za život koji je slojevit, ali i usmjeren na konkretne probleme. Ovakav pristup doveo je do određivanja triju domena: Povezanost, Djelovanje i Dobrobit, koje djeluju kao integralna cjelina. Zajedno one ispunjavaju ulogu temeljnih koncepata za uspješno i primjenjivo učenje i poučavanje o održivome razvoju u 21. stoljeću. Pri tome Povezanost obuhvaća temeljna načela održivosti i međuovisnosti u ekosustavima, Djelovanje obuhvaća potrebu aktivnoga širenja i primjene prikladnih znanja i vještina za održivo življenje, a Dobrobit obuhvaća prava i odgovornosti u ostvarivanju željenoga cilja: dobrobiti za sve ljude, okoliš i buduće generacije.
Povezanost odgovara na pitanje Što?, Djelovanje na pitanje Kako?, a Dobrobit na pitanje Zašto?
Spoznaja i učenje o povezanosti svega u mreži života na našem planetu pomaže nam da nađemo primjereno djelovanje usmjereno na rješavanje problema, što dovodi do mogućnosti ostvarenja opće dobrobiti.
1. POVEZANOST
Povezanost zauzima središnje mjesto održivoga razvoja jer bez znanja o mreži života u ekosustavima i njihovoj međusobnoj povezanosti nije moguće djelovati održivo u ljudskim zajednicama. Potrebno je izgrađivati svijest o povezanosti jer je ona temelj shvaćanja važnosti svjetskih ekosustava i prirodnih resursa za ostvarivanje najboljega u ljudskim potencijalima i za osiguranje dobre kvalitete života. Radi se o najvećem izazovu naše generacije – kako načela ekosustava temeljena na povezanosti i ravnoteži primijeniti na djelovanje našega društva i civilizacije.
Povezanost nas uči razmišljati na više razina. Uči nas ravnoteži između potrebe za očuvanjem naših osobnih, regionalnih ili nacionalnih identiteta i poštivanja tuđih, čini nas sposobnima imati globalni pogled na održivi razvoj i uskladiti ga s djelovanjem na lokalnoj razini. Svijest o međusobnoj povezanosti svega na našem planetu omogućuje nam poimanje nužnosti pravedne raspodjele i održivoga korištenja prirodnih resursa kako bismo ostali unutar granica opterećenja i iskorištavanja svjetskih ekosustava za naše potrebe.
2. DJELOVANJE
Održivi razvoj ne postoji bez aktivnoga odnosa prema samome sebi i svijetu koji nas okružuje. Aktivni odnos treba pomoći u izgradnji samopouzdanja i samopoštovanja jer je samo takva osoba sposobna djelovati u svijetu prema održivim i pravednim načelima. Glavni je cilj osnažiti pojedinca znanjem i vještinama, pouzdanjem i empatijom, kako bi bio u stanju aktivno i kvalitetno reagirati na izazove u svijetu, odnosno kako bi bio sposoban prilagoditi se promjenama i aktivno djelovati u stalno promjenjivom svijetu. Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj razvija praktične vještine za ostvarivanje kvalitetne promjene i rješavanje problema s kojima se suočava naš svijet. Trenutačno stanje u svijetu i postojeći rendovi traže da obrazovni proces osigura prostor za razvoj kritičkoga mišljenja i preispitivanje načina funkcioniranja današnjih društava. Potrebno nam je učenje i poučavanje koje podržava inicijativu i poduzetnost, nudeći primjenjive i ostvarive, inovativne i kreativne modele održivoga razvoja. Djelovanje za održivi razvoj treba biti prikladno i utemeljeno na shvaćanju prava i odgovornosti koje imamo u odnosu na solidarno i brižno gospodarenje prirodnim resursima.
3. DOBROBIT
Znanja i osviještenost o povezanosti u ekosustavima i ljudskim zajednicama te potreba za prikladnim djelovanjem pri korištenju prirodnih resursa za najveći broj ljudi osiguravaju dobrobit i zadovoljstvo kvalitetom života. Težnja da svaki čovjek na planetu ima pravo na kvalitetan život cilj je svake smislene i odgovorne aktivnosti. Održivi se razvoj u ovome kontekstu shvaća kao proces osiguranja i povećanja dobrobiti ljudi u okvirima kapaciteta ekosustava. Potrebno je izgraditi poticajnu okolinu za postizanje dobrobiti na osobnoj razini, ali viši je cilj postizanje dobrobiti na razini zajednice i društva. Usmjerenost na cjelinu pomaže osigurati mjerljive rezultate koji su veći od pukoga zbroja pojedinačnih djelovanja. Izgradnja kapaciteta i osnaživanje za širenje dobrobiti u društvu unutar obrazovnoga procesa nalazi svoju primjenu u poučavanju o naprednim i novim ekonomskim razvojnim modelima. Ekonomija koja širi dobrobit prihvaća poredak stvari prema kojemu dobit dolazi nakon osiguranja ravnoteže i kvalitete ekosustava, odnosno nakon zadovoljenja potrebe ljudi za zdravim, sigurnim i ispunjenim životom.
Sl. 1. Domene u organizaciji kurikuluma međupredmetne teme Održivi razvoj
D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama međupredmetne teme Održivi razvoj
Odgojno-obrazovna očekivanja se u kurikulumu međupredmetne eme definiraju za svako organizacijsko područje na razini ciklusa. Odgojno-obrazovna očekivanja imaju za cilj poticane stvaralaštva i društvene odgovornosti e razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja u rješavanju problema. Razrađuju se kroz pripadajuća:
znanja
vještine
stavove.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih očekivanja se iskazuje za svako pojedino odgojno-obrazovno očekivanje.
Ključni sadržaji se određuju za pojedino organizacijsko područje na razini pojedinog ciklusa.
1. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: POVEZANOST
Odgojno-obrazovna očekivanja
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Učenik:
Odr.I.A.1. Prepoznaje svoje mjesto i povezanost s drugima u zajednici.
Imenuje članove svoje uže i šire obitelji, prijatelje i opisuje njihove međusobne odnose.
Razvija komunikativnost i suradništvo.
Prepoznaje važnost osoba uz koje se osjeća sigurno i važnost povezanosti u zajednici.
Hrvatski jezik: književnost - lektirna djela, jezično izražavanje; sastavci na teme: Koje je moje mjesto u obitelji? Što znači povezanost? Priroda i društvo: uz nastavne jedinice o obitelji naglasiti važnost povezanosti i činjenicu da je obitelj zajednica; izrada obiteljskoga stabla od recikliranoga materijala Sat razrednika i projekti: radionice i igre kojima učenici prepoznaju kako je razred također zajednica i kojima se naglašava važnost povezanosti i suradništva u zajednici; proslava rođendana u razredu Likovna kultura: crtanje obitelji, izrada zajedničke čestitke ili poklona za slavljenika
Odr. I.A.2. Opisuje raznolikost u prirodi i razlike među ljudima.
Prepoznaje raznolikost u prirodi i razlike među ljudima.
Razvija sposobnost opažanja i osnovne interpersonalne vještine.
Prihvaća različitosti među ljudima.
Priroda i društvo: biološka raznolikost; razlike među ljudima (nacionalnost, jezik, vjeroispovijest, različite sposobnosti i talenti)
Strani jezici: uz nastavnu jedinicu koja obrađuje opisne pridjeve dodati dio (igru, zajednički rad itd.) za osvješćivanje da su razlike vrijedne i potrebne Škola u prirodi: uključiti prepoznavanje raznolikosti u prirodi Sat razrednika i MPT (međupredmetna tema) Osobni i socijalni razvoj: radionice povezane s emom tolerancije i prihvaćanja različitosti
Odr. I.A.3. Uočava povezanost između prirode i zdravoga života.
Prepoznaje važnost zdrave okoline i nabraja prednosti zdravoga života koje primjenjuje.
Objašnjava kako je u prirodi sve povezano, može ispričati kako u obitelji njeguju naviku odlaska u prirodu i zdrav život.
Smatra da je za zdrav život važna priroda koja nije zagađena.
Tjelesna i zdravstvena kultura: vježbanje i boravak na svježem zraku, momčadske igre na otvorenom Sat razrednika: radionice ZO; primjena ljekovitoga bilja za zdravlje; sušenje voća za dobivanje zdravih grickalica Izvanučionička nastava: šetnja šumom, livadom i igre na otvorenom Škola u prirodi, izleti: naglasiti važnost boravka u prirodi za zdravlje
Povezanost s MPT Zdravlje.
Ključni sadržaji: obvezni - zajednica, međuljudski odnosi i razlike, raznolikost u prirodi, povezanost boravka u prirodi i zdravlja
1. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: DJELOVANJE
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. I.B.1. Prepoznaje važnost dobronamjernoga djelovanja prema ljudima i prirodi.
Prepoznaje i opisuje utjecaj ljudskih aktivnosti na prirodu i ljude.
Razlikuje dobronamjerne od drugih oblika djelovanja prema ljudima i prirodi.
Rado pomaže drugima i pokazuje razumijevanje za druga živa bića i prirodu općenito.
Izvannastavne aktivnosti - ekoradionice: kompostiranje, recikliranje, školski vrt; preporuča se organizacija barem jedne ekoradionice u školi i uključivanje učenika iz različitih razreda Školski izleti: ekosela i imanja, uzgoj zdrave hrane
Odr. I.B.2. Sudjeluje u aktivnostima škole na zaštiti okoliša i u suradnji škole sa zajednicom.
Navodi aktivnosti škole povezane sa zaštitom okoliša i suradnjom u zajednici.
Primjenjuje komunikacijske, praktične i socijalne vještine.
Spreman je svojom aktivnošću i ponašanjem pridonijeti suradnji u zajednici i očuvanju okoliša.
Projekti: organizacija školskih projekata s ciljem primjene načela održivosti u radu škole (razvrstavanje otpada, recikliranje, štednja energije itd.) i lokalne zajednice te uključivanje učenika u te aktivnosti (likovno osmisliti i izraditi plakate); pozivanje učenika i građana na čišćenje i uređivanje okoliša škole, sudjelovanje u akciji čišćenja i uređivanja s roditeljima i učiteljima; organizacija projekata usmjerenih na skrb o potrebitima u zajednici Dodatna nastava Prirode i društva: tijekom cijele godine biti aktivno uključen u različite aktivnosti, primjerice, u aktivnosti sadnje bilja u okolici škole ili edukacija učenika o zaštiti prilikom obavljanja različitih aktivnosti
Ključni sadržaji: obvezni - zaštita okoliša i prirode, ušteda energije, kompostiranje, recikliranje, preporučeni - školski izleti u prirodu, crtanje i umjetničko izražavanje, igra i zabava, školski vrtovi
1. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: DOBROBIT
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. I.C.1. Identificira primjere dobroga odnosa prema prirodi.
Razlikuje dobar od lošega odnosa prema prirodi.
Prema živome svijetu u prirodi odnosi se s poštovanjem.
Prepoznaje važnost prirode i potrebu njene zaštite.
Priroda i društvo: uključiti nastavne jedinice o odnosu čovjeka prema prirodi s primjerima pozitivnoga djelovanja Sat razrednika: radionice usmjerene na razvijanje pozitivnoga odnosa prema drugim živim bićima Izvanučionička nastava: posjet skloništu za napuštene životinje i doniranje hrane za životinje
Odr. I.C.2. Identificira primjere dobroga odnosa prema drugim ljudima.
Razlikuje dobar od lošega odnosa između ljudi.
Koristi se nenasilnim metodama za rješavanje sukoba.
Svjestan je važnosti harmoničnih odnosa.
Hrvatski jezik: priče i sastavci s temama o dobrim i lošim međuljudskim odnosima; medijska kultura: animirani, dokumentarni i igrani filmovi s temama o dobrim i lošim međuljudskim odnosima i o odnosima ljudi i životinja Sat razrednika: radionice i igre usmjerene na uvježbavanje nenasilnoga rješavanja sukoba i na razvijanje pozitivnih odnosa u razredu; medijacija - Mali medijatori Povezanost s MPT Osobni i socijalni razvoj.
Ključni sadržaji: obvezni - odnos čovjeka prema prirodi, odnos prema životinjama, obiteljski i međuljudski odnosi, nenasilno rješavanje sukoba, preporučeni - direktna komunikacija, empatija
2. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: POVEZANOST
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. II.A.1. Razlikuje pozitivne i negativne utjecaje čovjeka na prirodu i okoliš.
Razvrstava ljudske utjecaje na prirodu i okoliš na pozitivne ili negativne i prepoznaje utjecaje na okoliš koji su posljedica njegovih aktivnosti.
Kritički promišlja o višestrukim učincima ljudskih utjecaja / djelovanja na prirodu i okoliš.
Svjestan je da ljudska djelovanja imaju posljedice na prirodu i okoliš.
Priroda i društvo: nastavne jedinice s osnovnom podjelom ljudskih utjecaja na pozitivne i negativne Izvannastavne aktivnosti, ekoradionica: recikliranje, kompostiranje, školski vrt; uključivanje u školsku ekoradionicu ili više njih, nastavak iz prethodnoga ciklusa Likovna kultura: postavljanje reciklažnoga kutka u svakoj učionici (izrađivanje „kontejnera“ od kartonskih kutija) Hrvatski jezik: medijska kultura - članci, radioemisije i dokumentarci o utjecajima čovjeka na prirodu i okoliš
Odr. II.A.2. Uočava da u prirodi postoji međudjelovanje i međuovisnost.
Zna objasniti kako je u prirodi sve povezano.
Sposoban je prezentirati povezanosti u prirodi.
Hrvatski jezik: jezično izražavanje - opisivanje prirodnih pojava korištenjem primjerenoga ekološkog rječnika Škola u prirodi: uključivanje zadataka iz područja ekologije Informatika, MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije: izrada prezentacija na temu povezanosti u prirodi, npr. prezentacija rezultata nakon škole u prirodi ili samostalnih učeničkih istraživanja povezanosti u prirodi u njihovu okolišu, obrada i prikaz prikupljenih podataka koristeći se IKT-om Priroda: u nastavnim jedinicama u kojima se obrađuju prilagodbe živih bića na uvjete okoliša naglasiti da se radi o međudjelovanju
Odr. II.A.3. Razmatra utjecaj korištenja različitih izvora energije na okoliš i ljude.
Klasificira izvore energije na obnovljive i neobnovljive, prepoznaje primjere korištenja energije u svojoj zajednici.
Prati i računa utrošak energije u kućanstvu i školi.
Svjestan je važnosti primjene obnovljivih izvora energije.
Izvannastavne aktivnosti: izrada vjetrenjača, vodenice, solarnih ploča od otpada poput plastičnih čaša, CD-a, slamki i sl. Priroda: nastavni sadržaji o obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije i o njihovu utjecaju na okoliš, utjecaj tehnologije na naša društva
Projekti: prikupljanje podataka o obnovljivim izvorima energije u školi, domu i zajednici Matematika, Informatika/MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije: izračunavanje i grafički prikaz potrošnje energije; zadatci s riječima o potrošnji energije Geografija: uključivanje podataka o trenutnome korištenju i mogućnostima korištenja obnovljivih izvora energije u nastavne jedinice o pojedinim klimatskim pojasevima, regijama, državama
Ključni sadržaji: obvezni - obnovljivi i neobnovljivi izvori energije, prirodni resursi, ljudski utjecaj na prirodu, međudjelovanje u prirodi, preporučeni - izvori energije i podneblje, izolatori
2. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: DJELOVANJE
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. II.B.1. Objašnjava da djelovanje ima posljedice i rezultate.
Opisuje koje posljedice njegovo ponašanje ima na prirodu i ljude.
Predviđa posljedice svojih postupaka i ponašanja.
Prihvaća odgovornost za svoje postupke i ponašanja.
Sat razrednika, Hrvatski jezik, drugi predmeti: lektirna djela i ishodi drugih predmeta iz kojih se prepoznaju prihvatljiva ponašanja, a ostvaruje se metodama suradničkoga učenja, debatom, metodom pričam ti priču i barometrom stavova.... Poželjno je pokazati konkretne primjere iz života scenskim prikazom - dramskom igrom i sl. Projekti u školi i zajednici. Povezanost s MPT Osobni i socijalni razvoj.
Odr. II.B.2. Prepoznaje primjere održivoga razvoja i njihovo djelovanje na lokalnu zajednicu.
Nabraja primjere održivoga razvoja iz škole i lokalne zajednice.
Istražuje i opisuje primjere održivoga razvoja.
Opredjeljuje se za ponašanja u skladu s održivim razvojem.
Projekti: slika divlja odlagališta, poziva građane iz zajednice i s njima sudjeluje u čišćenju odlagališta; uključuje se u lokalne organizacije ili javne akcije koje potiču ekološku svijest (školske zadruge, udruge, izviđači, Mladi čuvari prirode, zelena čistka…); uključivanje roditelja u neke od školskih projekata
Hrvatski jezik: medijska kultura (obrada medijskih uradaka s temama održivoga razvoja), istraživačko novinarstvo (pisanje članaka za školski list) Tehnička kultura: utjecaj različitih tehničkih tvorevina na čovjeka i okoliš; oporaba drva i različitih materijala; održavanja i manji popravci korištenih igračaka i darovanje igračaka potrebitima Školska zadruga: prodaja ekoproizvoda izrađenih u školskoj zadruzi i dobivenih iz školskoga vrta Projekti: razvrstavanje školskoga otpada (reciklažni kutak) i vođenje aktivne brige o školskome otpadu na taj način
Odr. II.B.3. Opisuje kako pojedinac djeluje na zaštitu prirodnih resursa.
Navodi načine održivoga korištenja prirodnih resursa.
Prikuplja podatke i procjenjuje osobne i obiteljske potrebe s ciljem racionalne potrošnje.
Prihvaća održivu potrošnju kao način života.
Projektna nastava (Priroda, Priroda i društvo, Matematika, Informatika, MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije): praćenje potrošnje hrane (praćenje koliko se hrane baca te preračunavanje te vrijednosti u kunama), praćenje potrošnje vode i struje u svome domaćinstvu i u školi, prikaz prosječne potrošnje i izrada plana uštede; usporedba potrošnje na početku i na kraju projekata; izrada naljepnica koje upozoravaju na štednju struje i vode u školi
Ključni sadržaji: obvezni - zdrava hrana, 4R (reduce, repair, resue, recycle) gospodarenja otpadom, praktična nastava, rad u malim grupama, preporučeni - školski vrtovi, korištenje IKT-a (sigurno korištenje mreže - eTwinning i Edmodo) kao alata za djelovanje u korist održivoga razvoja - GLOBE, zeleni izleti, školske zadruge, suradnja, kreativnost, edukativne vježbe, potrošnja, potrošačko društvo, zelena proizvodnja
2. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: DOBROBIT
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. II.C.1. Solidaran je i empatičan u odnosu prema ljudima i drugim živim bićima.
Navodi ljudska prava i prava životinja.
Svojim djelovanjem pokazuje da razumije međuodnos između svojih prava i prava drugih.
Pokazuje osjećaj za društvenu pravdu.
Hrvatski jezik: književnost, lektirna djela i filmovi, istraživačko novinarstvo Priroda i društvo: radionica Sva živa bića imaju pravo na život Strani jezici Izvanučionička nastava: posjet skloništima za nezbrinute životinje i doniranje hrane koja je kupljena prikupljenim donacijama u školi i zajednici; posjet staračkome domu u blizini škole Sat razrednika: učenici se potiču da si međusobno pomažu i potiče se suradnja među njima, a ne nezdrav natjecateljski duh Povezanost s MTP Osobni i socijalni razvoj i MPT Građanski odgoj i obrazovanje: ljudska prava i prava životinja, tolerancija, solidarnost.
Odr. II.C.2. Razlikuje osobnu od opće dobrobiti.
Opisuje značenje opće dobrobiti.
Sposoban je djelovati u svrhu ravnoteže osobne i opće dobrobiti.
Zauzima se za ostvarivanje opće dobrobiti.
Hrvatski jezik: rad na tekstu, metodom razgovora potaknuti učenike na promišljanje Priroda i društvo: pronaći primjere opće dobrobiti u svojoj zajednici Strani jezici: osvješćivati međukulturalnu različitost
Povezanost s MTP Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.
Odr II.C.3. Prepoznaje važnost očuvanje okoliša za opću dobrobit.
Razumije kako zagađeni okoliš utječe na njegovu i opću dobrobit.
Provodi istraživanje utjecaja stanja u okolišu na život.
Svjestan je važnosti očuvanja okoliša za dobrobit u svojoj zajednici.
Priroda i društvo: provođenje pokusa utjecaja životnih uvjeta na rast i razvoj sjemenke, tj. na uvjete klijanja Likovna kultura: crtežom prikazuje kakav planet želi, a kakav ne želi Projekti: zvučno i svjetlosno onečišćenje
Ključni sadržaji: obvezni - društvena (ne)pravda, solidarnost, ljudska prava, osobna i opća dobrobit, prava životinja, (ne)zagađeni okoliš (voda, zrak, tlo), otpad, preporučeni - buka, svjetlosno zagađenje, pesticidi i umjetna gnojiva
3. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: POVEZANOST
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. III.A.1. Objašnjava osnovne sastavnice prirodne raznolikosti.
Prepoznaje složenost biološke, geološke i geografske raznolikosti, nabraja njihove osnovne sastavnice i analizira njihove odnose.
Primjenjuje kriterije za procjenu prirodne raznolikosti i provodi jednostavne prostorne analize.
Svjestan je vrijednosti prirodnih dobara i važnosti njihove pravedne raspodjele.
Integrirana nastava (Priroda, Biologija, Geografija, Kemija, Matematika, Informatika): analizira, izračunava i prikazuje podatke tablicama i dijagramima, uspoređuje i analizira rezultate; navodi primjere uočene u svom gradu/sredini uspoređujući ih s primjerima u Europi i svijetu Povezanost s MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Odr. III.A.2. Analizira načela i vrijednosti ekosustava.
Definira pojam ekosustav i zna načela funkcioniranja ekosustava.
Prepoznaje i prezentira vrijednosti lokalnih ekosustava.
Shvaća povezanost stanja u ekosustavu s kvalitetom života.
Priroda/Biologija: uz nastavne jedinice o ekosustavima naglasiti važnost povezanosti i međudjelovanja u ekosustavima (i u teoriji i na konkretnim primjerima) te uključiti analizu vrijednosti, odnosno usluga ekosustava Priroda: u 6. razredu u temama o međudjelovanjima i međuovisnosti u prirodi; preporučene metode: izrada plakata s hranidbenim lancima i mrežama ili igre u prostoru kojima oblikuju hranidbeni lanac, opisi povezanosti u prirodi
Projektna nastava (Informatika, Biologija, Geografija): odabir ekosustava u okolici, obilazak i praćenje tijekom godine dana (popis biljnih i životinjskih vrsta, vrsta tla, praćenje temperatura, padalina...); izrada tablica i dijagrama, ponavljanje praćenja za nekoliko godina i usporedba rezultata
Projekti: identificiranjem i analiziranjem usluga ekosustava prepoznavati njihovu važnosti za ljude Povezanost s MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Razlikuje glavne uzroke ugroženosti prirode i potkrepljuje ih primjerima.
Istražuje stanje okoliša i utvrđuje stupanj ugroženosti prirode i okoliša.
Pokazuje osjetljivost za pitanja zaštite okoliša.
Kemija: onečišćenje tla, vode i zraka (kisele kiše, staklenički plinovi, pesticidi...) Integrirana nastava (Geografija, Fizika, Biologija): istražiti kako kisele kiše utječu na živi svijet i spomenike, što je efekt staklenika, sunčevo zračenje, štetnost UV zračenja i utjecaj na živa bića Priroda: uzroci ugroženosti prirode
Odr. III.A.4. Objašnjava povezanost ekonomskih aktivnosti sa stanjem u okolišu i društvu.
Objašnjava kako ekonomske aktivnosti utječu na okoliš i društvo.
Prikuplja i analizira podatke o utjecaju ljudskih djelatnosti na okoliš.
Pokazuje osjećaj za racionalno korištenje prirodnih i osobnih dobara.
Geografija: primjeri povezanosti ekonomske razvijenosti država i zaštite okoliša, tj. uočavanje kako u različitim dijelovima svijeta države brinu o okolišu i kako stanje okoliša utječe na ekonomske aktivnosti Povijest: primjeri povezanosti ekonomske razvijenosti države s iskorištavanjem svjetskih resursa tijekom prošlosti Integrirana nastava (Priroda, Biologija, strani jezici /međukulturalnost/, Hrvatski jezik, Matematika, Informatika): prikupljanje podataka iz enciklopedija, s interneta, iz vijesti, novina; usporedba u obliku tablica, dijagrama, a nakon analize podataka moguće je izvođenje teza i provođenje debate
Povezanost s MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Ključni sadržaji: obvezni - klimatske promjene, efekt staklenika i globalno zatopljenje, kisele kiše, ozonske rupe, bioraznolikost, vrijednosti ekosustava, analiza prirodne raznolikosti i prepoznavanje „vruće točke“, ekološki otisak i utjecaj socijalnih razlika na održivost
3. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: DJELOVANJE
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. III.B.1. Prosuđuje kako različiti oblici djelovanja utječu na održivi razvoj.
Objašnjava i analizira uspješne modele promicanja održivoga razvoja u školi, lokalnoj zajednici i šire.
Primjenjuje odgovarajuće kriterije i strategije za prosudbu učinaka različitih djelovanja na održivi razvoj.
Podržava djelovanje koje doprinosi održivome razvoju.
Geografija: upoznavanje s djelatnošću organizacija i udruga koje se bave zaštitom okoliša i poticanjem održivoga razvoja na svjetskoj, državnoj i lokalnoj razini Sat razrednika: osvješćivanje toga što su volonteri i osvješćivanje važnosti građanskih inicijativa i udruga u razvoju demokratskog društva Tehnička kultura: važnost izolatora u očuvanju energije (termožbuka, izostaklo...), utjecaj tehnologije na naša društva
Odr. III.B.2. Sudjeluje u aktivnostima koje promiču održivi razvoj u školi, lokalnoj zajednici i šire.
Poznaje različite načine sudjelovanja u aktivnostima te procjenjuje mogućnosti vlastitoga sudjelovanja.
Procjenjuje osobno zadovoljstvo i uspješnost vlastitoga doprinosa u aktivnostima koje promiču održivi razvoj.
Rado se uključuje u različite aktivnosti za održivi razvoj i potiče druge.
Integrirana nastava (Priroda, Biologija, Kemija, Geografija, Hrvatski jezik, Likovna kultura): osmišljavanje teme, izrada plana aktivnosti, pisanje i provođenje projekta koji se temelji na prepoznatome problemu u zajednici; prezentiranje projekta gradskomu poglavarstvu (gradonačelniku) i traženje partnera za provođenje projekta u lokalnim udrugama i inicijativama Tehnička kultura/Fizika: praćenje i izračunavanje potrošnje energije i planiranje ušteda Uključivanje u izvannastavne i izvanškolske aktivnosti poput školskih vrtova, izviđača, planinara, udruga koje promiču održivi razvoj. Povezanost s MPT Osobni i socijalni razvoj i MPT Građanski odgoj i obrazovanje.
Ključni sadržaji: obvezni - volontiranje i građanski aktivizam, globalne promjene i procesi, kritičko mišljenje, solidarnost i ravnopravnost, permakultura, istraživačko učenje okolišnih, društvenih, ekonomskih čimbenika, integrirani i održivi energija, hrana i promet, primjeri održivog dizajna; preporučeni - prepoznavanje lokalnih resursa za održivi razvoj, zadruge, zakoni i ugovori o očuvanju okoliša i o temama koje održivi razvoj pokriva (dokumenti povezani s problemom koji je uočen i traži rješenje), ekopatrole
3. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: DOBROBIT
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. III.C.1. Može objasniti kako stanje u okolišu utječe na dobrobit.
Povezuje stanje u okolišu s dobrobiti svoje zajednice.
Istražuje stanje okoliša te zaključuje kako stanje okoliša utječe na dobrobit.
Svjestan je utjecaja stanja okoliša na dobrobit.
Integrirana nastava (Biologija, Kemija, Fizika, Geografija, Matematika, Informatika, Hrvatski jezik/MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije): različitim metodama rada i prikupljanjem podataka (statističkih podataka, podataka prikupljenih intervjuiranjem i/ili anketiranjem, analizom zatečenoga stanja na terenu, uočavanjem problema na terenu) o načinu rada poslovnih subjekata u zajednici i njihovim odnosom prema zaštiti okoliša (npr. poštivanje zakonske regulative, pročišćivači vode i sl.); debata o pozitivnim i negativnim utjecajima industrijalizacije
Odr III.C.2. Navodi primjere utjecaja ekonomije na dobrobit.
Uspoređuje primjere utjecaja ekonomije na dobrobit.
Kritički analizira podatke o ekonomskome rastu povezujući ih s ostvarivanjem opće dobrobiti.
Smatra važnim da korištenje ekonomskoga razvoja za ostvarivanje opće dobrobiti.
Integrirana nastava (Biologija, Kemija, Fizika, Geografija, Matematika, Informatika, Hrvatski jezik): različitim metodama rada, od prikupljanja statističkih podataka o vrstama tvrtki, poduzetnika, zadruga, obrtnika koji rade na području grada i šire, do provođenja anketa i intervjua sa stanovništvom, pokušava se doći do relevantnih podataka o utjecaju ekonomije na dobrobit stanovništva
Povezanost s MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Odr. III.C.3. Ističe važnost demokracije u političkim sustavima za dobrobit.
Razumije pojam demokracija te razlikuje političke sustave i može ponuditi primjere utjecaja politike na dobrobit.
Može izraziti svoje stavove i argumentirano ih zastupa.
Svjestan je da participativna demokracija pozitivno utječe na dobrobit i rado se uključuje u rad tijela škole i svoje zajednice.
Hrvatski jezik: učenici u obliku debate (sudnica) raspravljaju o tezama koje su sami odredili i argumentirano ih zastupaju
Povijest, Geografija: razvoj demokracije tijekom povijesti, primjeri dobre prakse
Sat razrednika: odlazak u poglavarstvo, razgovor s gradonačelnikom o uočenim problemima i predlaganje mogućih rješenja
Povezanost s MPT Građanski odgoj i obrazovanje.
Odr. III.C.4. Procjenjuje važnost pravednosti u društvu.
Analizira socijalne politike te njihov utjecaj na pravednost u društvu.
Navodi primjere povezanosti pravednosti i održivoga razvoja.
Vrednuje društvenu i osobnu odgovornost.
Hrvatski jezik: lektirna djela kao povod za raspravu o pravednosti, društvenoj i osobnoj odgovornosti
Geografija: UN-ove globalne politike
Povijest: socijalne politike u svijetu
Povezanost s MPT Građanski odgoj i obrazovanje.
Ključni sadržaji: obvezni - čimbenici dobrobiti, klimatska pravda, napredni i novi ekonomski razvojni modeli, ograničenje prirodnih resursa, društvena pravda, socijalne politike, politički sustav, demokracija, kreiranje politika i politički sustavi
4. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: POVEZANOST
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. IV.A.1. Razlikuje osobni od kolektivnih identiteta i ima osjećaj pripadnosti čovječanstvu.
Identificira osobne i kolektivne identitete i objašnjava međusobnu povezanost zajednica i čovječanstva.
Kritički raspravlja o izazovima i dobrobiti različitosti.
Cijeni svoj i poštuje tuđi identitet.
Politika i gospodarstvo, Povijest: učenik analizira podrijetlo svoga naroda i uspoređuje ga s drugim narodima Sat razrednika: učenik na tim satima preispituje svoju pripadnost razredu, zajednici i društvu Hrvatski jezik i strani jezici: tekstovi o čovječanstvu, različitim narodima, različitim identitetima Integrirano, Projekti/Sat razrednika/MPT Osobni i socijalni razvoj/Etika: vježba igranja uloga - Boalovo interaktivno kazalište
Odr. IV.A.2. Objašnjava važnost uspostavljanja prirodne ravnoteže.
Analizira čimbenike koji mogu narušiti prirodnu ravnotežu.
Preispituje razinu uspostavljenosti prirodne ravnoteže u zajednici u kojoj obitava.
Svjestan je važnosti održavanja prirodne ravnoteže.
Biologija: uz nastavne jedinice o prirodnoj ravnoteži i njenu uspostavljanju u prirodnim uvjetima naglasiti važnost uspostavljanja prirodne ravnoteže za funkcioniranje biocenoza i ekosustava, ali i za održivi razvoj ljudske zajednice Integrirana nastava (Biologija, Kemija, Politika i gospodarstvo, Hrvatski jezik, Vjeronauk, Etika): analiza stanja u zajednici i na globalnoj razini, vrednovanje stupnja odgovornosti prema uspostavljanju i očuvanju prirodne ravnoteže
Odr. IV.A.3. Procjenjuje kako stanje ekosustava utječe na kvalitetu života.
Prepoznaje i objašnjava posljedice fragmentacije i uništenja staništa, prekomjernoga iskorištavanja resursa i klimatskih promjena.
Procjenjuje kvalitetu života u lokalnoj zajednici i u svome okolišu te zaključuje kako promjene u jednom ekosustavu utječu na druge ekosustave i zajednice.
Pokazuje posvećenost očuvanju ravnoteže između kvalitete života i očuvanja ekosustava.
Biologija: uključiti nastavnu temu Ljudski utjecaji na okoliš i njihove posljedice poučavanjem kojim će se iscrpnije obraditi pojedini ljudski utjecaji na okoliš i analizirati stanje ekosustava koji su pod slabijim i jačim ljudskim utjecajima Matematika i Informatika: izračun, izrada grafičkih prikaza i prezentacija indeksa raznolikosti i usluga ekosustava za ekosustave koji su u ravnoteži i onih koji su zbog ljudskih utjecaja izvan ravnoteže Hrvatski jezik: medijska kultura s temama povezanosti stanja ekosustava i kvalitete života Integrirana nastava (Biologija, Kemija, Politika i gospodarstvo, Hrvatski jezik, Vjeronauk, Etika, Povijest): učenik, radeći u skupini, analizira određene gospodarske krize u povijesti i njihov utjecaj na održivi razvoj Geografija: odlazak u prirodu na mjesto gdje se vide utjecaji gospodarstva na prirodu, poput šuma, kamenoloma, tvornice i sl. Integrirano (Sat razrednika, projekti, MPT Građanski odgoj i obrazovanje, MPT Zdravlje): posjet mjestima u Hrvatskoj na kojima je vidljiv utjecaj stanja u ekosustavima na kvalitetu života (pozitivni i negativni primjeri); vježba na satu: Millenium Ecoystem Assesment (svjetsko istraživanje u utjecaju stanja u ekosustavima na kvalitetu života)
Odr. IV.A.4. Prikuplja, analizira i vrednuje podatke o utjecaju gospodarstva, državne politike i svakodnevne potrošnje građana na održivi razvoj.
Analizira utjecaj ljudskih djelatnosti i politike na okoliš i učinke ekološkoga načina života.
Obrađuje i prezentira podatke o utjecaju gospodarstva, javnih politika i građana na održivi razvoj.
Prihvaća pravednu raspodjelu kao način korištenja resursa.
Integrirana nastava (Geografija, Politika i gospodarstvo, Povijest): razvoj javnih politika prema zaštiti okoliša i održivome razvoju tijekom povijesti, utjecaj velikih svjetskih ideologija (totalitarizmi 20. stoljeća, kapitalizam...) na održivi razvoj; analiza stanja po državama - trenutačno stanje i najbolji primjeri javnih politika Projekti: posjet Institutu Hrvoje Požar, Tehničkome muzeju ili sličnoj instituciji
Ključni sadržaji: obavezni - utjecaj ljudi i gospodarstva na održivi razvoj, ekonomske politike, klimatska pravda, preporučeni - prirodna ravnoteža, kvaliteta života, ekosustav, stanište, resursi, biljne vrste, gospodarstvo, politički sustavi
4. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: DJELOVANJE
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. IV.B.1. Djeluje u skladu s načelima održivoga razvoja s ciljem zaštite prirode i okoliša.
Objašnjava modele aktivnoga djelovanja za očuvanje prirode i okoliša.
Primjenjuje stečena znanja i predlaže aktivnosti za zaštitu prirode i okoliša.
Promiče važnost aktivnoga djelovanja za zaštitu prirode i okoliša.
Integrirana nastava (Politika i gospodarstvo, Hrvatski jezik, Povijest, Geografija, Sat razrednika, projekti): upoznavanje s organizacijama koje djeluju na zaštiti okoliša
Odr. IV.B.2. Djeluje u skladu s načelima održivoga razvoja s ciljem promoviranja socijalne pravde.
Uspoređuje i procjenjuje stupnjeve ostvarenja socijalne pravde.
Koristi se odgovarajućim komunikacijskim vještinama i IKT alatima u promicanju socijalne pravde.
Zagovara socijalnu pravdu.
Integrirana nastava (Politika i gospodarstvo, Hrvatski jezik, Etika, Vjeronauk, Geografija, Sat razrednika, MPT Građanski odgoj i obrazovanje): događaji i osobe iz povijesti i današnjice koji su radom na održivome razvoju širili socijalnu pravdu i obrnuto (npr. dobitnici nobelove nagrade za mir Wangari Mathai, Muhammad Yunus, Rosa Park, tema ukidanja ropstva...)
Povezanost s MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije: korištenje inovacija i novih tehnologija u društvenome poduzetništvu radi širenja socijalne pravde.
Ključni sadržaji: obvezni - načela održivoga razvoja, volontiranje, globalne promjene i procesi, proizvodnja hrane i klimatske promjene, socijalna pravda, ekološki otisak, održivo korištenje resursa, gospodarenje otpadom, integrirani i održivi energija, hrana i promet, primjeri održivog dizajna; preporučeni - društveno poduzetništvo, zadruge, solidarnost i ravnopravnost, inovativna rješenja – plava ekonomija, ekološko modeliranje, djelovanje prema rješavanju problema („problem solving thinking“), modeli aktivnoga djelovanja, urbana permakultura, niskougljični razvoj Hrvatske
4. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: DOBROBIT
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. IV.C.1. Prosuđuje značaj održivoga razvoja za opću dobrobit.
Analizira utjecaj okolišne, društvene i ekonomske dimenzije održivosti na osobnu i zajedničku dobrobit.
Istražuje i prezentira pozitivne i negativne procese iz vlastite sredine koji utječu na ugroženost okoliša i ljudi.
Promiče svijest o važnosti uravnoteženosti razvoja gospodarstva i brige za okoliš radi osobne i zajedničke dobrobiti.
Integrirana nastava (Politika i gospodarstvo, Geografija, Biologija, MPT Zdravlje, MPT Građanski odgoj i obrazovanje, MPT Poduzetništvo, Vjeronauk, Etika): utjecaj gospodarskog razvoja (industrije, prometa, energetike, potrošnje...) na opću dobrobit
Odr. IV.C.2. Analizira pokazatelje kvalitete života u nekome društvu i objašnjava razlike među društvima.
Klasificira zajednice na temelju pokazatelja kvalitete života.
Prikuplja i interpretira podatke o kvaliteti života u mjestu stanovanja te predlaže rješenja za poboljšanje kvalitete života.
Promiče stav da kvaliteta života ovisi o povezanosti indeksa ljudskoga razvoja i razine očuvanosti okoliša.
Integrirana nastava (Geografija, Matematika, Politika i gospodarstvo, Sat razrednika, MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, MPT Građanski odgoj i obrazovanje): analiza pokazatelja kvalitete života - EU istraživanja, Happy Planet Indeks, detaljnija analiza indeksa ljudskoga razvoja UN-a (HDI - Human Development Index)
Odr. IV.C.3. Analizira i uspoređuje uzroke i posljedice socijalnih razlika u nekim društvima sa stajališta dobrobiti pojedinca.
Objašnjava utjecaj stupnja razvoja društva i gospodarstva na kvalitetu života pojedinca.
Istražuje i interpretira uzroke i posljedice socijalnih razlika u odabranim društvima.
Zalaže se za pravednu i odgovornu raspodjelu dobara i resursa za lokalnu i globalnu dobrobit svih ljudi.
Etika: vježba - Koliko je ekonomske nejednakosti opravdano? Strani jezici: obrada tekstova o socijalnim razlikama, pravednoj raspodjeli dobara, kvaliteti života, dobrobiti
Integrirana nastava (Geografija, Povijest, Politika i gospodarstvo): kako su se države tijekom povijesti odnosile prema socijalnim razlikama u svojim društvima, a kako se odnose danas MPT Poduzetništvo, Sat razrednika: rasprave o ekonomskim modelima i javnim politikama koje smanjuju socijalne razlike u društvima Hrvatski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost: prikazi socijalnih razlika u umjetnosti
Odr. IV.C.4. Opisuje utjecaj različitih ekonomskih modela na dobrobit.
Analizira različite ekonomske modele s obzirom na njihov utjecaj na dobrobit.
Uspoređuje podatke utjecaja različitih ekonomskih modela na dobrobit na temelju kojih osmišljava moguće scenarije.
Svjestan je da ograničenja prirodnih resursa utječu na ekonomski rast i da se dobrobit nužno ne zasniva na ekonomskome rastu.
Integrirana nastava (Politika i gospodarstvo, Povijest, Geografija, Sat razrednika): modeli različite primjene kapitalizma u državama svijeta
Integrirana nastava (MPT Građanski odgoj i obrazovanje, MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, MPT Zdravlje, MPT Poduzetništvo): analiza utjecaja ekonomskih modela u nekom području i kvalitete života
Projekt: posjet lokalnim tvrtkama koje se koriste ekonomijom za opću dobrobit
Ključni sadržaji: obvezni - granica ograničenja prirodnih resursa, solidarnost, kvaliteta života, javne politike, indeksi društvenoga razvoja (ili pokazatelji društvenoga razvoja), globalne politike, resursi, ekološki otisak, preporučeni - napredni i novi ekonomski razvojni modeli,sigurnost, ne(zagađeni) okoliš
5. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: POVEZANOST
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. V.A.1. Kritički promišlja o povezanosti vlastitoga načina života s utjecajem na okoliš i ljude.
Predviđa utjecaje vlastitoga načina života na okoliš i ljude te poznaje održiva rješenja.
U vlastitome životu primjenjuje održiva rješenja s ciljem smanjivanja negativnih utjecaja na okoliš i ljude.
Preispituje povezanost vlastitoga života s utjecajem na okoliš i druge ljude.
Integrirana nastava (Politika i gospodarstvo, Hrvatski jezik, Sociologija, Geografija, Biologija, Sat razrednika, MPT Građanski odgoj i obrazovanje, MPT Zdravlje): debata o pozitivnim i negativnim ljudskim utjecajima na okoliš
MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, MPT Osobni i socijalni razvoj, MPT Građanski odgoj i obrazovanje: vježba - povezanost životnoga stila, potrošnje i utjecaja na druge ljude, analiza primjera održivih rješenja i uočavanje razlika između individualnih koraka i onih koji utječu na cijelo društvu
Integrirani dan: tematski dan - jedan dan u godini učitelji i učenici odabiru teme i metode kojima učenici kritički promišljaju o utjecaju vlastitoga načina života na okoliš i druge ljude
Odr. V.A.2. Analizira načela održive proizvodnje i potrošnje.
Poznaje načela održive proizvodnje i potrošnje.
Prepoznaje i koristi se proizvodima koji su proizvedeni bez štetnih utjecaja na okoliš.
Svjestan je važnosti održive proizvodnje i potrošnje.
Integrirana nastava (Politika i gospodarstvo, Geografija, Sat razrednika, Sociologija, MPT Građanski odgoj i obrazovanje, MPT Zdravlje, MPT Poduzetništvo): na primjeru vodećih država svijeta učenik analizira sustav proizvodnje i potrošnje i utjecaj gospodarstva na dobrobit ljudi Kemija: utjecaj kemijskih spojeva na stanje okoliša (npr. utjecaj zamjene amonijaka i sumporova dioksida u hladnjacima freonima 12 i 22, a nakon pojave ozonskih rupa njihove zamjene freonima 134a) Matematika: linearno programiranje Fizika: utjecaj znanstvenih otkrića na razvoj tehnologije i njihov utjecaj na okoliš (npr. optički kablovi, poluvodiči, nanotehnologija, radioaktivni otpad…) Projekti: analizirati način proizvodnje i utjecaj na okoliš pet proizvoda kojima se učenik najčešće koristi
Odr. V.A.3. Analizira odnose moći na različitim razinama upravljanja i objašnjava njihov utjecaj na održivi razvoj.
Analizira uloge i odgovornost različitih sudionika (politika, poslovni sektor i građani) u kreiranju i provedbi politike na lokalnoj i globalnoj razini.
Istražuje mogućnost uključivanja u procese kreiranja i provedbe politike održivoga razvoja na temelju poznavanja uloge i odgovornosti različitih sudionika.
Promiče važnost uključivanja građana u procese kreiranja i provedbe javnih politika.
Integrirana nastava (Politika i gospodarstvo, Geografija, Sat razrednika, Sociologija, MPT Građanski odgoj i obrazovanje): analiza postupaka i djelovanja bitnih sudionika u odnosu na načela održive proizvodnje; analiza svjetskih politika prema održivome razvoju; oprimjerivanje dobre prakse na lokalnim razinama (kvart, naselje, mjesto, općina, selo, grad, županija, regija)
Ključni sadržaji: obvezni – klimatske promjene, utjecaji na okoliš, ekološki otisak, održiva proizvodnja i potrošnja, načela održive proizvodnje i potrošnje, politički i ekonomski sustavi, preporučeni - tradicionalna proizvodnja
5. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: DJELOVANJE
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. V.B.1. Kritički promišlja o utjecaju našega djelovanja na Zemlju i čovječanstvo.
Objašnjava i uspoređuje na koje načine utječemo na planet i druge ljude.
Analizira primjere kompleksnoga odnosa između našega djelovanja i utjecaja na Zemlju i druge ljude.
Promiče djelovanja koja ne ugrožavaju ni planet ni druge ljude.
Integrirana nastava (Politika i gospodarstvo, Geografija, Sat razrednika, Sociologija, MPT Građanski odgoj i obrazovanje, MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije): praćenje promjena i analiza grafičkih prikaza i karata s podacima na razini svijeta te praćenje promjena bitnih pokazatelja za održivi razvoj (bioraznolikost, iskorištavanje resursa, siromaštvo, glad, položaj žena...); usporedba mjerenja utjecaja na planet i druge ljude uz pomoć ekološkoga otiska), utjecaj tehnologije na naša društva Kemija: tematske cjeline - kemija okoliša, kemija koloida i znanost o materijalima
Odr. V.B.2. Osmišljava i koristi se inovativnim i kreativnim oblicima djelovanja s ciljem održivosti.
Obrazlaže djelovanja koja doprinose održivome razvoju.
Osmišljava i primjenjuje inovativna i kreativna rješenja koristeći se IKT-om s ciljem održivosti.
Uvjeren je u potrebu primjene rješenja koja doprinose održivosti.
Integrirana nastava (Politika i gospodarstvo, Hrvatski jezik, Sociologija, Geografija, Sat razrednika, MPT Građanski odgoj i obrazovanje): izrada nacrta projekta razvoja društva s ciljem održivosti
Odr. V.B.3. Sudjeluje u aktivnostima u školi i izvan škole za opće dobro.
Uspoređuje različite načine sudjelovanja u aktivnostima za opće dobro te procjenjuje dosege njihova djelovanja i svojih mogućnosti.
Osmišljava, predlaže i uključuje se u provedbu aktivnosti za opće dobro.
Promiče djelovanje za opće dobro i javno zastupa održivi razvoj.
Integrirana nastava: MPT Osobni i socijalni razvoj, projekti: suradnja i/ili posjet organizacijama koje rade za opće dobro
Ključni sadržaji: obvezni – klimatska pravda, volontiranje, djelovanje usmjereno prema budućnosti (future oriented acting), primjeri održivog dizajna preporučeni - društveno poduzetništvo, zadruge, građanski aktivizam, globalne promjene i procesi, zakoni i ugovori o očuvanju okoliša i o temama koje održivi razvoj pokriva, solidarnost i ravnopravnost, permakultura - održivo dizajniranje životnih prostora, niskougljični razvoj Hrvatske
5. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: DOBROBIT
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. V.C.1. Objašnjava povezanost potrošnje resursa i pravedne raspodjele za osiguranje opće dobrobiti.
Na temelju dostupnih podataka predviđa održivost sustava potrošnje resursa na svjetskoj razini.
Na odabranim primjerima izrađuje prijedlog upravljanja resursima svoga zavičaja kako bi se spremno suočavao s potencijalnim rizicima u budućnosti.
Zauzima se za pravednu raspodjelu i potrošnju dobara radi održivoga razvoja okoliša, društva i gospodarstva.
Hrvatski jezik: pisanje eseja o potrošnji resursa
Geografija: izrada prijedloga upravljanja resursima u svome zavičaju s ciljem jačanja otpornosti zajednice na potencijalne rizike u budućnosti Integrirana nastava (Geografija, Hrvatski jezik, Sat razrednika, MPT Građanski odgoj i obrazovanje): učenici na više predmeta uočavaju stanje resursa u svome zavičaju, računaju svoj osobni ekološki otisak te na danu integrirane nastave iznose svoje rezultate
Kemija: kemija u funkciji dobrobiti za okoliš (zelena kemija, bijela kemija, ionski pročišćivači,...)
Odr. V.C.2. Predlaže načine unapređenja osobne i opće dobrobiti.
Analizira načine dobroga odnosa prema okolišu i drugim ljudima radi postizanja osobne i zajedničke dobrobiti.
Primjenjuje preporuke svjetskih organizacija i predlaže načine unapređenja osobne i opće dobrobiti.
Promiče dobrobit zajednice i društva svojim radom na projektima važnim za zajednicu.
Projekti, integrirana nastava (Politika i gospodarstvo, Hrvatski jezik, Sociologija, Geografija, Sat razrednika, MPT Građanski odgoj i obrazovanje, MPT Osobni i socijalni razvoj, MPT Zdravlje, MPT Poduzetništvo): cijeli razred sudjeluje u projektima važnima za razrednu zajednicu, školu ili širu zajednicu; učenici sudjeluju u humanitarnim aktivnostima i društvenim akcijama i volontiraju
Ključni sadržaji: obvezni - resursi, granica raspoloživosti prirodnih resursa, ekološki otisak ravnoteža i kvaliteta ekosustava, volontiranje, zdrava ishrana i proizvodnja hrane, globalne politike prema okolišu i socijalnim pitanjima, preporučeni - energetska učinkovitost
E. Učenje i poučavanje međupredmetne teme
Ciljevi međupredmetne teme Održivi razvoj upućuju na osmišljavanje poučavanja koje će na kreativan i zanimljiv način potaknuti učenike na promišljanje i stjecanje znanja, oblikovanje stavova i sustava vrijednosti te usvajanje ponašanja u skladu s održivim razvojem.
Koncept održivoga razvoja vrlo je složen, no učenici taj pojam susreću u svakodnevnome životu pa ga treba učiti i poučavati već od prvoga odgojno-obrazovnoga ciklusa, uz objašnjenje jednostavnih primjera, u skladu s učeničkom dobi. Poučavanje i učenje o održivome razvoju podrazumijeva stjecanje potrebnih znanja i vještina kao preduvjeta za razvoj kritičkoga promišljanja, za osposobljavanje za donošenje odluka i rješavanje problema te za predlaganje konstruktivnih i kreativnih rješenja. Učenike treba poticati na slobodno iznošenje vlastitih stavova i argumentiranoga mišljenja, što znači da je zadaća učitelja stvoriti ugodno okruženje puno povjerenja i razumijevanja, u kojem će učenici izrasti u samosvjesne i sigurne osobe, oslobođeni straha od osude.
Od učenika se očekuje da bude aktivan sudionik procesa učenja i poučavanja koji ima ideje, predlaže i smišlja eme koje ga zanimaju, pronalazi i predlaže idejna rješenja s ciljem održivosti i opće dobrobiti. Način poučavanja treba osigurati ostvarivanje kurikulumskih očekivanja i specifičnih ciljeva pojedine nastavne teme u sklopu odgojno-obrazovnoga procesa.
Kako bi realizirali odgojno-obrazovne ciljeve međupredmetne teme Održivi razvoj, potrebno je kod učenika poticati kreativno i kritičko mišljenje s ciljem rješavanja problema na temelju prethodno usvojenih znanja. Problemski usmjereno poučavanje može se temeljiti na situacijama iz učeničkoga svakodnevnog okruženja, na hipotetskim primjerima ili stvarnim situacijama iz života. Naučene činjenice i podatci podloga su za osmišljavanje adekvatnih i inovativnih rješenja u cilju konkretnoga doprinosa zajednici. Aktivnosti koje se provode trebaju razvijati odgovornost za vlastite postupke, solidarnost i poštovanje prema ljudima, živim bićima i okolišu. Preporučene metode za ostvarivanje navedenih ciljeva metode su u kojima je učenik aktivan sudionik. Debate, igre u prostoru, scenski i likovni prikazi te složenije metode poput suradničkoga učenja, omogućuju učenje na kreativan i zanimljiv način i jačaju motiviranost učenika. Važnost u usvajanju i obradi podataka imaju i praktični radovi (eksperiment, izrada maketa, modela, uređaja, letaka, brošura...), uporaba prirodnih materijala te odbačenih ili otpadnih materijala. Neizostavan je oblik rada rad u skupini koji podrazumijeva izradu i provođenje istraživačkih i drugih projekata s ciljem razvoja pojedinca koji razumije principe održivosti. Preporuča se izvođenje radioničke nastave u školi i izvanučioničke nastave uz interdisciplinarni i multidisciplinarni pristup učenju i poučavanju.
Kako bi učenici shvatili pojam održivosti, očekivanja su primjerena njihovoj razvojnoj dobi i po ciklusima postaju sve složenija. U prvom ciklusu učenik je usmjeren na svoj dom, obitelj i svakodnevnu zajednicu, a postupnim kretanjem prema petom ciklusu odgojno-obrazovna očekivanja postaju složenija i pretpostavljaju razvoj globalnoga promišljanja orijentiranoga na budućnost da bi se u konačnici kod pojedinca razvila motivacija za življenje održivosti. Krenuvši od pretpostavke da svaki učenik uči i prerađuje iskustva učenja na sebi svojstven način, potrebno je čestim analizama, evaluacijama i samoevaluacijama provjeriti stupanj ostvarenosti ciljeva i razumijevanja sadržaja pa prema postignutim rezultatima oblikovati nastavak poučavanja.
Uz stjecanje znanja i vještina za održivi razvoj učenika treba poticati na izražavanje stavova, na razvoj empatije i tolerancije i na društveno koristan rad. To se lakše postiže radom u skupini, interaktivnim poučavanjem i poticanjem učenika na prezentaciju svojih ideja, čime on spoznaje sebe i svoju okolinu te uči da ima pravo na drukčije promišljanje i stavove. Kod suradničkoga učenja treba uzeti u obzir afinitet učenika, ali ih valja poticati i na suradnju s ostalim učenicima u razredu.
Učitelj usmjerava učenje i poučavanje osluškujući interese i utvrđujući prethodna znanja i iskustva učenika. Njegova je uloga motivirati učenike za aktivno učenje, za rješavanje problemskih zadataka i za praktično djelovanje. On stvara uvjete za ugodno i prijateljsko ozračje koje je preduvjet za ostvarivanje visokih razina postignuća i kompetencija. Učitelj daje prednost metodama učenja i poučavanja koje potiču učenikovu samostalnost, poduzetnost, empatiju te potiče razvoj organizacijskih sposobnosti i timskoga rada. Kao voditelj i moderator procesa učenja i poučavanja, usmjerava ga uzimajući u obzir individualne potrebe svakoga učenika, njegovu razinu znanja, sklonosti i sposobnosti. Odgojno-obrazovne ciljeve i očekivanja, sukladno svojim mogućnostima, dijelom mogu realizirati i učenici s teškoćama. Daroviti učenici imaju priliku iskoristiti svoja znanja, vještine, kreativnost i inventivnost za istraživanja, osmišljavanja i sudjelovanje u aktivnostima koje pridonose održivosti te propitivanju drukčijih razvojnih modela.
U učenju i poučavanju koriste se primjeri iz svakodnevnoga života koji potiču učenika na promišljanje i donošenje osobnih odluka, odnosno zahtijevaju dogovaranje i demokratsko odlučivanje. Na stručnim posjetima gospodarskim subjektima, institucijama i organizacijama koje podržavaju održivi razvoj, a posebno onima koje ga prakticiraju, prikupljaju se materijali i podatci na kojima se može temeljiti proces poučavanja. Također se potiču gostujuća/pozvana predavanja u školama radi unapređivanja suradnje zajednice sa školom.
Informacijska i komunikacijska tehnologija doprinosi zornosti nastave i predočavanju sadržaja koji su teže dostupni neposrednome iskustvu te su vrijedan izvor informacija za izradu učeničkih projekata.
Učenike je potrebno usmjeriti na uočavanje i kritičko prosuđivanje stanja u okolišu i društvu. Uči se na primjerima održivoga razvoja u vlastitoj zajednici, ali i u drugim dijelovima zemlje i svijeta. Škole se posebno potiče da u svoj rad ugrade principe održivosti kako bi učenik u najbližem okruženju mogao spoznati važnost očuvanja okoliša i osvijestiti važnost pravednoga pristupa kvaliteti života svih članova društva te kako bi mogao djelovati u skladu s tim spoznajama. Izvanučionička nastava omogućuje neposredno upoznavanje s primjerima dobre prakse u lokalnoj zajednici i društvu. Preporuča se suradnju s muzejima, parkovima prirode, nacionalnim parkovima i sličnim edukacijskim institucijama, kao i obilazak gospodarskih subjekata, institucija i organizacija čije je poslovanje i djelovanje u skladu s načelima održivosti ili odlazak učenika u posjet tijelima lokalne samouprave. Takav način učenja omogućuje im uočavanje utjecaja lokalne politike i gospodarstva na razvoj zajednice usmjeren na održivost na lokalnoj i na državnoj razini.
Međupredmetna tema Održivi razvoj bit će ugrađena u sve odgojno-obrazovne cikluse, u predmetne kurikulume i kurikulum škole. Sve domene međupredmetne teme jednako su važne i u izvedbi procesa učenja i poučavanja osigurat će im se vrijeme potrebno za poučavanje. Vrijeme potrebno za poučavanje ovisi o odgojno-obrazovnome ciklusu i tipu obrazovnoga programa. Uz integraciju međupredmetne teme Održivi razvoj u redovnu nastavu za potpuno ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva i očekivanja važni su nastavni dani bez zvona, projektni dani ili tjedni, izvanučionička nastava, izvannastavne aktivnosti i sati razrednika.
Pri sastavljanju skupina u obzir treba uzeti individualne razlike među učenicima, uvažavati njihove potrebe, interese, sklonosti i mogućnosti, a povremenim izmjenama sastava skupina učenici će se poticati na učinkovitiju suradnju. Također, učitelj pri sastavljanju skupina treba razmišljati o kombinaciji onih učeničkih osobina, interesa i mogućnosti koje će pridonijeti kvalitetnomu radu skupine, djelovati motivirajuće na njezin rad i doprinijeti ostvarivanju postavljenoga cilja.
Neka su očekivanja u kurikulumu održivoga razvoja slična ili se preklapaju s očekivanjima drugih međupredmetnih tema i nastavnih predmeta, što znači da se nekim aktivnostima može istodobno ostvariti više odgojno-obrazovnih očekivanja i ishoda.
F. Vrednovanje u međupredmetnoj temi
Ostvarenost odgojno-obrazovnih očekivanja u međupredmetnoj temi Održivi razvoj vrednuje se u okviru nastavnih predmeta i u okviru kurikuluma škole. Vrednovanje učeničkoga postignuća unutar nastavnih predmeta usmjereno je prema usvojenim znanjima, razvijenim vještinama i stavovima, u skladu s ciljevima učenja i poučavanja međupredmetne teme. Pri tome je posebno važno da predmetni učitelj pokuša sagledati stvarni svijet učenika te njegovu sposobnost i spremnost na djelovanje u smjeru održivosti te opće i vlastite dobrobiti.
Vrednuje se razvoj:
a) kritičkoga i kreativnoga mišljenja, kojim se sagledava povezanost života na planetu i koje je usmjereno na rješavanje problema i usmjereno budućnosti
b) osjećaja odgovornosti prema okolišu, živome svijetu i budućim generacijama te osjećaja solidarnosti i spremnosti da se pomogne potrebitima u duhu pravednosti i opće dobrobiti
c) adekvatnih vještina za djelovanje i aktivnoga odnosa prema održivome razvoju i područjima koja obuhvaća.
Ostvarenost očekivanja vrednuje se primjerenim metodama, ovisno o sadržaju i odgojno-obrazovnome ciklusu. U prvom se ciklusu očekivanja odnose na učenikovu obitelj i najbliži okoliš, da bi, sukladno razvoju učenikovih sposobnosti, u višim ciklusima očekivanja postajala sve složenija. Potrebno je uzeti u obzir razvoj individualnih sposobnosti učenika, njegove sklonosti i sudjelovanje u radu u skupini.
U učenju i poučavanju, kao i u vrednovanju ostvarenosti očekivanja međupredmetne teme, učenik je aktivan sudionik. Aktivan je prema samome sebi i vlastitome razvoju i usavršavanju, aktivan je u školi i u kontekstu cjelovitoga pristupa i održivoga djelovanja u svakodnevnome radu svoje škole, i aktivan je u lokalnoj zajednici i društvu.
Izvješćivanje o ostvarenim rezultatima učenika provodi se kontinuirano tijekom procesa učenja kao dio vrednovanja za učenje, pri čemu učenici dobivaju povratnu informaciju o napredovanju. Učitelji samostalno odabiru metode (npr. portfolio, učeničke mape, izvješća) kojima će vrednovati ostvarenost predmetnih odgojno-obrazovnih ishoda koji proizlaze iz očekivanja međupredmetne teme Održivi razvoj. Način vrednovanja i izvješćivanja detaljno je opisan u Okviru za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, odnosno u sklopu predmetnih kurikuluma.
Osim što se međupredmetna tema ostvaruje u sklopu različitih nastavnih predmeta, odnosno integrirano, neke se aktivnosti ostvaruju na satima razrednika ili projektno, u sklopu kurikuluma škole. Pri izradi kurikuluma škole valja voditi računa o postojanju mogućnosti za ostvarivanje svih očekivanja međupredmetne teme, opisati uloge razrednika, stručnih suradnika i razrednih vijeća u ostvarivanju očekivanja međupredmetne teme Održivi razvoj kao i u vrednovanju i izvješćivanju. O učeničkim postignućima i ostvarenosti odgojno-obrazovnih očekivanja na kraju odgojno-obrazovnog ciklusa, škole su u obvezi izvijestiti učenike i njihove roditelje, a sam način izvješćivanja autonomna je odluka svake škole i regulira se kurikulumom škole.
Ostvarenost odgojno-obrazovnih očekivanja može se pratiti i provjeravati i vanjskim vrednovanjem na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih ciklusa.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA MEĐUPREDMETNU TEMU ODRŽIVI RAZVOJ ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIM NAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za međupredmetnu temu Održivi razvoj za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum međupredmetne teme Održivi razvoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
III.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se od školske godine 2019./2020.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Održivi razvoj
Studeni 2018.
Sadržaj
A. Svrha i opis međupredmetne teme ..................................................................................... 2
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja .................................................................... 3
C. Domene u organizaciji kurikuluma međupredmetne teme Održivi razvoj ........................... 4
D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama međupredmetne teme Održivi razvoj 7
E. Učenje i poučavanje međupredmetne teme ...................................................................... 31
F. Vrednovanje u međupredmetnoj temi ................................................................................. 34
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. Svrha i opis međupredmetne teme
Međupredmetna tema Održivi razvoj obuhvaća sve tri dimenzije održivosti - okolišnu, društvenu i ekonomsku održivost te njihovu međuovisnost. Priprema učenike za prikladno djelovanje u društvu radi postizanja osobne i opće dobrobiti.
Sve je veći broj znanstvenih dokaza o snažnome utjecaju ljudske populacije na prirodne sustave te o povećanju ekonomske nejednakosti i nemogućnosti mnogih ljudi da odlučuju o svojoj sudbini. Postalo je nužno da čovjek svoje djelovanje uskladi s mogućnostima prirodnih sustava, odnosno da implementira principe održivoga razvoja. U tome smislu obrazovanje ima odgovornost pridonijeti stvaranju društva temeljenoga na održivosti.
Međupredmetna tema Održivi razvoj pruža učeniku spoznaje o izazovima modernoga vremena na globalnoj i lokalnoj razini te spoznaje o raznolikosti, održivosti resursa, granici opterećenja, ljudskim potencijalima, osobnim i zajedničkim pravima i odgovornostima. Podržava razvoj generičkih vještina kao što su praktičnost, poduzetnost, inovativnost, kritičko mišljenje, sposobnost prilagodbe promjenama i sposobnost rješavanja problema.
Primjenom praktičnoga rada učenike se potiče na ponašanja kao što su odgovorno korištenje prirodnih zaliha i energije, korištenje lokalno proizvedene hrane, racionalno postupanje s otpadom, oporaba iskorištenih materijala, aktivan rad i suradnja u zajednici.
Međupredmetna tema Održivi razvoj svojim specifičnim doprinosima snažno podupire razvoj svih vrijednosti koje Okvir nacionalnog kurikuluma posebno izdvaja i naglašava: znanje o funkcioniranju i o složenosti prirodnih sustava te znanje o posljedicama ljudskih aktivnosti, solidarnost prema drugim ljudima, odgovornost prema okolišu te vlastitom i tuđem zdravlju, kao i odgovornost prema cjelokupnome životnom okruženju i prema budućim generacijama. Nadalje, ova međupredmetna tema pridonosi razvoju osobnoga identiteta, prepoznavanju i poštivanju nacionalne prirodne i kulturne baštine uz istodobno uvažavanje različitosti i drukčijih načina razmišljanja i življenja. Bitno mjesto unutar međupredmetne teme Održivi razvoj imaju i vrijednosti integriteta i poduzetnosti, odnosno slobodno i otvoreno izražavanje mišljenja i djelovanje u skladu s načelima održivosti.
Učenje i poučavanje međupredmetne teme Održivi razvoj nastoji podići svijest i produbiti razumijevanje o svim pitanjima koja se odnose na održivost, pomaže učeniku kritički razmotriti moguća rješenja i načine djelovanja usmjerene na održivost, omogućuje učeniku da djeluje i bira održivo ponašanje u svakodnevnome životu u školi te njeguje vještine i osobine koje pridonose razvoju pravednoga društva. Učenje i poučavanje međupredmetne teme Održivi razvoj osposobljava učenike za samostalno i odgovorno odlučivanje o pitanjima važnima za njih same i za društvo u cjelini.
Međupredmetna tema Održivi razvoj prožima cjelokupni rad škole i prepoznatljiva je u kurikulumu škole. Ostvaruje se na obaveznim i izbornim predmetima, satu razrednika, integriranoj nastavi, u sklopu projekata, izvanučioničkoj nastavi, terenskoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima te je povezana s ostalim međupredmetnim temama i područjima kurikuluma.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja međupredmetne teme Održivi razvoj jesu:
1. stjecanje znanja o raznolikosti prirode i razumijevanje složenih odnosa između ljudi i okoliša, razvijanje kritičkoga mišljenja te osobne i društvene odgovornosti nužne za održivost.
2. promišljanje i stjecanje spoznaja o uzrocima i posljedicama ljudskoga utjecaja na prirodu koje pridonose razvoju svih oblika mišljenja, osobito kreativnoga razmišljanja i rješavanja problema.
3. razvijanje solidarnosti, empatije prema ljudima i odgovornosti prema svim živim bićima i okolišu te motivacije za djelovanje na dobrobit okoliša i svih ljudi.
4. aktivno djelovanje u školi i zajednici s ciljem prepoznavanja potreba, osmišljavanja primjerenih i inovativnih rješenja i konkretnoga doprinosa zajednici.
5. poticanje razmišljanja orijentiranoga prema budućnosti i razvijanje osobne odgovornosti prema budućim generacijama, što je preduvjet za stvaranje društva temeljenoga na održivome razvoju.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. Domene u organizaciji kurikuluma međupredmetne teme Održivi razvoj
Domene su oblikovane na takvoj razini općenitosti koja omogućuje obuhvaćanje temeljnih područja međupredmetne teme Održivi razvoj. Nastojala se izbjeći podjela uobičajena u diskursu održivoga razvoja (okoliš, društvo, ekonomija) jer taj prevladani koncept više nije u stanju ispuniti ulogu osiguranja kvalitetnoga života u okvirima nosivih kapaciteta ekosustava. Potrebe i izazovi 21. stoljeća traže od nas da održivi razvoj osim kao teorijsku podlogu ostvarimo i kao praktičan i primjenjiv alat za život koji je slojevit, ali i usmjeren na konkretne probleme. Ovakav pristup doveo je do određivanja triju domena: Povezanost, Djelovanje i Dobrobit, koje djeluju kao integralna cjelina. Zajedno one ispunjavaju ulogu temeljnih koncepata za uspješno i primjenjivo učenje i poučavanje o održivome razvoju u 21. stoljeću. Pri tome Povezanost obuhvaća temeljna načela održivosti i međuovisnosti u ekosustavima, Djelovanje obuhvaća potrebu aktivnoga širenja i primjene prikladnih znanja i vještina za održivo življenje, a Dobrobit obuhvaća prava i odgovornosti u ostvarivanju željenoga cilja: dobrobiti za sve ljude, okoliš i buduće generacije.
Povezanost odgovara na pitanje Što?, Djelovanje na pitanje Kako?, a Dobrobit na pitanje Zašto?
Spoznaja i učenje o povezanosti svega u mreži života na našem planetu pomaže nam da nađemo primjereno djelovanje usmjereno na rješavanje problema, što dovodi do mogućnosti ostvarenja opće dobrobiti.
1. POVEZANOST
Povezanost zauzima središnje mjesto održivoga razvoja jer bez znanja o mreži života u ekosustavima i njihovoj međusobnoj povezanosti nije moguće djelovati održivo u ljudskim zajednicama. Potrebno je izgrađivati svijest o povezanosti jer je ona temelj shvaćanja važnosti svjetskih ekosustava i prirodnih resursa za ostvarivanje najboljega u ljudskim potencijalima i za osiguranje dobre kvalitete života. Radi se o najvećem izazovu naše generacije – kako načela ekosustava temeljena na povezanosti i ravnoteži primijeniti na djelovanje našega društva i civilizacije.
Povezanost nas uči razmišljati na više razina. Uči nas ravnoteži između potrebe za očuvanjem naših osobnih, regionalnih ili nacionalnih identiteta i poštivanja tuđih, čini nas sposobnima imati globalni pogled na održivi razvoj i uskladiti ga s djelovanjem na lokalnoj razini. Svijest o međusobnoj povezanosti svega na našem planetu omogućuje nam poimanje nužnosti pravedne raspodjele i održivoga korištenja prirodnih resursa kako bismo ostali unutar granica opterećenja i iskorištavanja svjetskih ekosustava za naše potrebe.
2. DJELOVANJE
Održivi razvoj ne postoji bez aktivnoga odnosa prema samome sebi i svijetu koji nas okružuje. Aktivni odnos treba pomoći u izgradnji samopouzdanja i samopoštovanja jer je samo takva osoba sposobna djelovati u svijetu prema održivim i pravednim načelima. Glavni je cilj osnažiti pojedinca znanjem i vještinama, pouzdanjem i empatijom, kako bi bio u stanju aktivno i kvalitetno reagirati na izazove u svijetu, odnosno kako bi bio sposoban prilagoditi se promjenama i aktivno djelovati u stalno promjenjivom svijetu. Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj razvija praktične vještine za ostvarivanje kvalitetne promjene i rješavanje problema s kojima se suočava naš svijet. Trenutačno stanje u svijetu i postojeći rendovi traže da obrazovni proces osigura prostor za razvoj kritičkoga mišljenja i preispitivanje načina funkcioniranja današnjih društava. Potrebno nam je učenje i poučavanje koje podržava inicijativu i poduzetnost, nudeći primjenjive i ostvarive, inovativne i kreativne modele održivoga razvoja. Djelovanje za održivi razvoj treba biti prikladno i utemeljeno na shvaćanju prava i odgovornosti koje imamo u odnosu na solidarno i brižno gospodarenje prirodnim resursima.
3. DOBROBIT
Znanja i osviještenost o povezanosti u ekosustavima i ljudskim zajednicama te potreba za prikladnim djelovanjem pri korištenju prirodnih resursa za najveći broj ljudi osiguravaju dobrobit i zadovoljstvo kvalitetom života. Težnja da svaki čovjek na planetu ima pravo na kvalitetan život cilj je svake smislene i odgovorne aktivnosti. Održivi se razvoj u ovome kontekstu shvaća kao proces osiguranja i povećanja dobrobiti ljudi u okvirima kapaciteta ekosustava. Potrebno je izgraditi poticajnu okolinu za postizanje dobrobiti na osobnoj razini, ali viši je cilj postizanje dobrobiti na razini zajednice i društva. Usmjerenost na cjelinu pomaže osigurati mjerljive rezultate koji su veći od pukoga zbroja pojedinačnih djelovanja. Izgradnja kapaciteta i osnaživanje za širenje dobrobiti u društvu unutar obrazovnoga procesa nalazi svoju primjenu u poučavanju o naprednim i novim ekonomskim razvojnim modelima. Ekonomija koja širi dobrobit prihvaća poredak stvari prema kojemu dobit dolazi nakon osiguranja ravnoteže i kvalitete ekosustava, odnosno nakon zadovoljenja potrebe ljudi za zdravim, sigurnim i ispunjenim životom.
Sl. 1. Domene u organizaciji kurikuluma međupredmetne teme Održivi razvoj
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama međupredmetne teme Održivi razvoj
Odgojno-obrazovna očekivanja se u kurikulumu međupredmetne eme definiraju za svako organizacijsko područje na razini ciklusa. Odgojno-obrazovna očekivanja imaju za cilj poticane stvaralaštva i društvene odgovornosti e razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja u rješavanju problema. Razrađuju se kroz pripadajuća:
znanja
vještine
stavove.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih očekivanja se iskazuje za svako pojedino odgojno-obrazovno očekivanje.
Ključni sadržaji se određuju za pojedino organizacijsko područje na razini pojedinog ciklusa.
1. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: POVEZANOST
Odgojno-obrazovna očekivanja
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Učenik:
Odr.I.A.1. Prepoznaje svoje mjesto i povezanost s drugima u zajednici.
Imenuje članove svoje uže i šire obitelji, prijatelje i opisuje njihove međusobne odnose.
Razvija komunikativnost i suradništvo.
Prepoznaje važnost osoba uz koje se osjeća sigurno i važnost povezanosti u zajednici.
Hrvatski jezik: književnost - lektirna djela, jezično izražavanje; sastavci na teme: Koje je moje mjesto u obitelji? Što znači povezanost?
Priroda i društvo: uz nastavne jedinice o obitelji naglasiti važnost povezanosti i činjenicu da je obitelj zajednica; izrada obiteljskoga stabla od recikliranoga materijala
Sat razrednika i projekti: radionice i igre kojima učenici prepoznaju kako je razred također zajednica i kojima se naglašava važnost povezanosti i suradništva u zajednici; proslava rođendana u razredu
Likovna kultura: crtanje obitelji, izrada zajedničke čestitke ili poklona za slavljenika
Odr. I.A.2. Opisuje raznolikost u prirodi i razlike među ljudima.
Prepoznaje raznolikost u prirodi i razlike među ljudima.
Razvija sposobnost opažanja i osnovne interpersonalne vještine.
Prihvaća različitosti među ljudima.
Priroda i društvo: biološka raznolikost; razlike među ljudima (nacionalnost, jezik, vjeroispovijest, različite sposobnosti i talenti)
Strani jezici: uz nastavnu jedinicu koja obrađuje opisne pridjeve dodati dio (igru, zajednički rad itd.) za osvješćivanje da su razlike vrijedne i potrebne
Škola u prirodi: uključiti prepoznavanje raznolikosti u prirodi
Sat razrednika i MPT (međupredmetna tema) Osobni i socijalni razvoj: radionice povezane s emom tolerancije i prihvaćanja različitosti
Odr. I.A.3. Uočava povezanost između prirode i zdravoga života.
Prepoznaje važnost zdrave okoline i nabraja prednosti zdravoga života koje primjenjuje.
Objašnjava kako je u prirodi sve povezano, može ispričati kako u obitelji njeguju naviku odlaska u prirodu i zdrav život.
Smatra da je za zdrav život važna priroda koja nije zagađena.
Tjelesna i zdravstvena kultura: vježbanje i boravak na svježem zraku, momčadske igre na otvorenom
Sat razrednika: radionice ZO; primjena ljekovitoga bilja za zdravlje; sušenje voća za dobivanje zdravih grickalica
Izvanučionička nastava: šetnja šumom, livadom i igre na otvorenom
Škola u prirodi, izleti: naglasiti važnost boravka u prirodi za zdravlje
Povezanost s MPT Zdravlje.
Ključni sadržaji: obvezni - zajednica, međuljudski odnosi i razlike, raznolikost u prirodi, povezanost boravka u prirodi i zdravlja
1. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: DJELOVANJE
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. I.B.1. Prepoznaje važnost dobronamjernoga djelovanja prema ljudima i prirodi.
Prepoznaje i opisuje utjecaj ljudskih aktivnosti na prirodu i ljude.
Razlikuje dobronamjerne od drugih oblika djelovanja prema ljudima i prirodi.
Rado pomaže drugima i pokazuje razumijevanje za druga živa bića i prirodu općenito.
Izvannastavne aktivnosti - ekoradionice: kompostiranje, recikliranje, školski vrt; preporuča se organizacija barem jedne ekoradionice u školi i uključivanje učenika iz različitih razreda
Školski izleti: ekosela i imanja, uzgoj zdrave hrane
Odr. I.B.2. Sudjeluje u aktivnostima škole na zaštiti okoliša i u suradnji škole sa zajednicom.
Navodi aktivnosti škole povezane sa zaštitom okoliša i suradnjom u zajednici.
Primjenjuje komunikacijske, praktične i socijalne vještine.
Spreman je svojom aktivnošću i ponašanjem pridonijeti suradnji u zajednici i očuvanju okoliša.
Projekti: organizacija školskih projekata s ciljem primjene načela održivosti u radu škole (razvrstavanje otpada, recikliranje, štednja energije itd.) i lokalne zajednice te uključivanje učenika u te aktivnosti (likovno osmisliti i izraditi plakate); pozivanje učenika i građana na čišćenje i uređivanje okoliša škole, sudjelovanje u akciji čišćenja i uređivanja s roditeljima i učiteljima; organizacija projekata usmjerenih na skrb o potrebitima u zajednici
Dodatna nastava Prirode i društva: tijekom cijele godine biti aktivno uključen u različite aktivnosti, primjerice, u aktivnosti sadnje bilja u okolici škole ili edukacija učenika o zaštiti prilikom obavljanja različitih aktivnosti
Ključni sadržaji: obvezni - zaštita okoliša i prirode, ušteda energije, kompostiranje, recikliranje, preporučeni - školski izleti u prirodu, crtanje i umjetničko izražavanje, igra i zabava, školski vrtovi
1. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: DOBROBIT
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. I.C.1. Identificira primjere dobroga odnosa prema prirodi.
Razlikuje dobar od lošega odnosa prema prirodi.
Prema živome svijetu u prirodi odnosi se s poštovanjem.
Prepoznaje važnost prirode i potrebu njene zaštite.
Priroda i društvo: uključiti nastavne jedinice o odnosu čovjeka prema prirodi s primjerima pozitivnoga djelovanja
Sat razrednika: radionice usmjerene na razvijanje pozitivnoga odnosa prema drugim živim bićima
Izvanučionička nastava: posjet skloništu za napuštene životinje i doniranje hrane za životinje
Odr. I.C.2. Identificira primjere dobroga odnosa prema drugim ljudima.
Razlikuje dobar od lošega odnosa između ljudi.
Koristi se nenasilnim metodama za rješavanje sukoba.
Svjestan je važnosti harmoničnih odnosa.
Hrvatski jezik: priče i sastavci s temama o dobrim i lošim međuljudskim odnosima; medijska kultura: animirani, dokumentarni i igrani filmovi s temama o dobrim i lošim međuljudskim odnosima i o odnosima ljudi i životinja
Sat razrednika: radionice i igre usmjerene na uvježbavanje nenasilnoga rješavanja sukoba i na razvijanje pozitivnih odnosa u razredu; medijacija - Mali medijatori
Povezanost s MPT Osobni i socijalni razvoj.
Ključni sadržaji: obvezni - odnos čovjeka prema prirodi, odnos prema životinjama, obiteljski i međuljudski odnosi, nenasilno rješavanje sukoba,
preporučeni - direktna komunikacija, empatija
2. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: POVEZANOST
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. II.A.1. Razlikuje pozitivne i negativne utjecaje čovjeka na prirodu i okoliš.
Razvrstava ljudske utjecaje na prirodu i okoliš na pozitivne ili negativne i prepoznaje utjecaje na okoliš koji su posljedica njegovih aktivnosti.
Kritički promišlja o višestrukim učincima ljudskih utjecaja / djelovanja na prirodu i okoliš.
Svjestan je da ljudska djelovanja imaju posljedice na prirodu i okoliš.
Priroda i društvo: nastavne jedinice s osnovnom podjelom ljudskih utjecaja na pozitivne i negativne
Izvannastavne aktivnosti, ekoradionica: recikliranje, kompostiranje, školski vrt; uključivanje u školsku ekoradionicu ili više njih, nastavak iz prethodnoga ciklusa
Likovna kultura: postavljanje reciklažnoga kutka u svakoj učionici (izrađivanje „kontejnera“ od kartonskih kutija)
Hrvatski jezik: medijska kultura - članci, radioemisije i dokumentarci o utjecajima čovjeka na prirodu i okoliš
Odr. II.A.2. Uočava da u prirodi postoji međudjelovanje i međuovisnost.
Zna objasniti kako je u prirodi sve povezano.
Sposoban je prezentirati povezanosti u prirodi.
Hrvatski jezik: jezično izražavanje - opisivanje prirodnih pojava korištenjem primjerenoga ekološkog rječnika
Škola u prirodi: uključivanje zadataka iz područja ekologije
Informatika, MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije: izrada prezentacija na temu povezanosti u prirodi, npr. prezentacija rezultata nakon škole u prirodi ili samostalnih učeničkih istraživanja povezanosti u prirodi u njihovu okolišu, obrada i prikaz prikupljenih podataka koristeći se IKT-om
Priroda: u nastavnim jedinicama u kojima se obrađuju prilagodbe živih bića na uvjete okoliša naglasiti da se radi o međudjelovanju
Odr. II.A.3. Razmatra utjecaj korištenja različitih izvora energije na okoliš i ljude.
Klasificira izvore energije na obnovljive i neobnovljive, prepoznaje primjere korištenja energije u svojoj zajednici.
Prati i računa utrošak energije u kućanstvu i školi.
Svjestan je važnosti primjene obnovljivih izvora energije.
Izvannastavne aktivnosti: izrada vjetrenjača, vodenice, solarnih ploča od otpada poput plastičnih čaša, CD-a, slamki i sl.
Priroda: nastavni sadržaji o obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije i o njihovu utjecaju na okoliš, utjecaj tehnologije na naša društva
Projekti: prikupljanje podataka o obnovljivim izvorima energije u školi, domu i zajednici
Matematika, Informatika/MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije: izračunavanje i grafički prikaz potrošnje energije; zadatci s riječima o potrošnji energije
Geografija: uključivanje podataka o trenutnome korištenju i mogućnostima korištenja obnovljivih izvora energije u nastavne jedinice o pojedinim klimatskim pojasevima, regijama, državama
Ključni sadržaji: obvezni - obnovljivi i neobnovljivi izvori energije, prirodni resursi, ljudski utjecaj na prirodu, međudjelovanje u prirodi, preporučeni - izvori energije i podneblje, izolatori
2. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: DJELOVANJE
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. II.B.1. Objašnjava da djelovanje ima posljedice i rezultate.
Opisuje koje posljedice njegovo ponašanje ima na prirodu i ljude.
Predviđa posljedice svojih postupaka i ponašanja.
Prihvaća odgovornost za svoje postupke i ponašanja.
Sat razrednika, Hrvatski jezik, drugi predmeti: lektirna djela i ishodi drugih predmeta iz kojih se prepoznaju prihvatljiva ponašanja, a ostvaruje se metodama suradničkoga učenja, debatom, metodom pričam ti priču i barometrom stavova.... Poželjno je pokazati konkretne primjere iz života scenskim prikazom - dramskom igrom i sl.
Projekti u školi i zajednici.
Povezanost s MPT Osobni i socijalni razvoj.
Odr. II.B.2. Prepoznaje primjere održivoga razvoja i njihovo djelovanje na lokalnu zajednicu.
Nabraja primjere održivoga razvoja iz škole i lokalne zajednice.
Istražuje i opisuje primjere održivoga razvoja.
Opredjeljuje se za ponašanja u skladu s održivim razvojem.
Projekti: slika divlja odlagališta, poziva građane iz zajednice i s njima sudjeluje u čišćenju odlagališta; uključuje se u lokalne organizacije ili javne akcije koje potiču ekološku svijest (školske zadruge, udruge, izviđači, Mladi čuvari prirode, zelena čistka…); uključivanje roditelja u neke od školskih projekata
Hrvatski jezik: medijska kultura (obrada medijskih uradaka s temama održivoga razvoja), istraživačko novinarstvo (pisanje članaka za školski list)
Tehnička kultura: utjecaj različitih tehničkih tvorevina na čovjeka i okoliš; oporaba drva i različitih materijala; održavanja i manji popravci korištenih igračaka i darovanje igračaka potrebitima
Školska zadruga: prodaja ekoproizvoda izrađenih u školskoj zadruzi i dobivenih iz školskoga vrta
Projekti: razvrstavanje školskoga otpada (reciklažni kutak) i vođenje aktivne brige o školskome otpadu na taj način
Odr. II.B.3. Opisuje kako pojedinac djeluje na zaštitu prirodnih resursa.
Navodi načine održivoga korištenja prirodnih resursa.
Prikuplja podatke i procjenjuje osobne i obiteljske potrebe s ciljem racionalne potrošnje.
Prihvaća održivu potrošnju kao način života.
Projektna nastava (Priroda, Priroda i društvo, Matematika, Informatika, MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije): praćenje potrošnje hrane (praćenje koliko se hrane baca te preračunavanje te vrijednosti u kunama), praćenje potrošnje vode i struje u svome domaćinstvu i u školi, prikaz prosječne potrošnje i izrada plana uštede; usporedba potrošnje na početku i na kraju projekata; izrada naljepnica koje upozoravaju na štednju struje i vode u školi
Ključni sadržaji: obvezni - zdrava hrana, 4R (reduce, repair, resue, recycle) gospodarenja otpadom, praktična nastava, rad u malim grupama, preporučeni - školski vrtovi, korištenje IKT-a (sigurno korištenje mreže - eTwinning i Edmodo) kao alata za djelovanje u korist održivoga razvoja - GLOBE, zeleni izleti, školske zadruge, suradnja, kreativnost, edukativne vježbe, potrošnja, potrošačko društvo, zelena proizvodnja
2. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: DOBROBIT
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. II.C.1. Solidaran je i empatičan u odnosu prema ljudima i drugim živim bićima.
Navodi ljudska prava i prava životinja.
Svojim djelovanjem pokazuje da razumije međuodnos između svojih prava i prava drugih.
Pokazuje osjećaj za društvenu pravdu.
Hrvatski jezik: književnost, lektirna djela i filmovi, istraživačko novinarstvo
Priroda i društvo: radionica Sva živa bića imaju pravo na život
Strani jezici
Izvanučionička nastava: posjet skloništima za nezbrinute životinje i doniranje hrane koja je kupljena prikupljenim donacijama u školi i zajednici; posjet staračkome domu u blizini škole
Sat razrednika: učenici se potiču da si međusobno pomažu i potiče se suradnja među njima, a ne nezdrav natjecateljski duh
Povezanost s MTP Osobni i socijalni razvoj i MPT Građanski odgoj i obrazovanje: ljudska prava i prava životinja, tolerancija, solidarnost.
Odr. II.C.2. Razlikuje osobnu od opće dobrobiti.
Opisuje značenje opće dobrobiti.
Sposoban je djelovati u svrhu ravnoteže osobne i opće dobrobiti.
Zauzima se za ostvarivanje opće dobrobiti.
Hrvatski jezik: rad na tekstu, metodom razgovora potaknuti učenike na promišljanje
Priroda i društvo: pronaći primjere opće dobrobiti u svojoj zajednici
Strani jezici: osvješćivati međukulturalnu različitost
Povezanost s MTP Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.
Odr II.C.3. Prepoznaje važnost očuvanje okoliša za opću dobrobit.
Razumije kako zagađeni okoliš utječe na njegovu i opću dobrobit.
Provodi istraživanje utjecaja stanja u okolišu na život.
Svjestan je važnosti očuvanja okoliša za dobrobit u svojoj zajednici.
Priroda i društvo: provođenje pokusa utjecaja životnih uvjeta na rast i razvoj sjemenke, tj. na uvjete klijanja
Likovna kultura: crtežom prikazuje kakav planet želi, a kakav ne želi
Projekti: zvučno i svjetlosno onečišćenje
Ključni sadržaji: obvezni - društvena (ne)pravda, solidarnost, ljudska prava, osobna i opća dobrobit, prava životinja, (ne)zagađeni okoliš (voda, zrak, tlo), otpad, preporučeni - buka, svjetlosno zagađenje, pesticidi i umjetna gnojiva
3. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: POVEZANOST
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. III.A.1. Objašnjava osnovne sastavnice prirodne raznolikosti.
Prepoznaje složenost biološke, geološke i geografske raznolikosti, nabraja njihove osnovne sastavnice i analizira njihove odnose.
Primjenjuje kriterije za procjenu prirodne raznolikosti i provodi jednostavne prostorne analize.
Svjestan je vrijednosti prirodnih dobara i važnosti njihove pravedne raspodjele.
Integrirana nastava (Priroda, Biologija, Geografija, Kemija, Matematika, Informatika): analizira, izračunava i prikazuje podatke tablicama i dijagramima, uspoređuje i analizira rezultate; navodi primjere uočene u svom gradu/sredini uspoređujući ih s primjerima u Europi i svijetu
Povezanost s MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Odr. III.A.2. Analizira načela i vrijednosti ekosustava.
Definira pojam ekosustav i zna načela funkcioniranja ekosustava.
Prepoznaje i prezentira vrijednosti lokalnih ekosustava.
Shvaća povezanost stanja u ekosustavu s kvalitetom života.
Priroda/Biologija: uz nastavne jedinice o ekosustavima naglasiti važnost povezanosti i međudjelovanja u ekosustavima (i u teoriji i na konkretnim primjerima) te uključiti analizu vrijednosti, odnosno usluga ekosustava
Priroda: u 6. razredu u temama o međudjelovanjima i međuovisnosti u prirodi; preporučene metode: izrada plakata s hranidbenim lancima i mrežama ili igre u prostoru kojima oblikuju hranidbeni lanac, opisi povezanosti u prirodi
Projektna nastava (Informatika, Biologija, Geografija): odabir ekosustava u okolici, obilazak i praćenje tijekom godine dana (popis biljnih i životinjskih vrsta, vrsta tla, praćenje temperatura, padalina...); izrada tablica i dijagrama, ponavljanje praćenja za nekoliko godina i usporedba rezultata
Projekti: identificiranjem i analiziranjem usluga ekosustava prepoznavati njihovu važnosti za ljude
Povezanost s MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Odr. III.A.3. Razmatra uzroke ugroženosti prirode.
Razlikuje glavne uzroke ugroženosti prirode i potkrepljuje ih primjerima.
Istražuje stanje okoliša i utvrđuje stupanj ugroženosti prirode i okoliša.
Pokazuje osjetljivost za pitanja zaštite okoliša.
Kemija: onečišćenje tla, vode i zraka (kisele kiše, staklenički plinovi, pesticidi...)
Integrirana nastava (Geografija, Fizika, Biologija): istražiti kako kisele kiše utječu na živi svijet i spomenike, što je efekt staklenika, sunčevo zračenje, štetnost UV zračenja i utjecaj na živa bića
Priroda: uzroci ugroženosti prirode
Odr. III.A.4. Objašnjava povezanost ekonomskih aktivnosti sa stanjem u okolišu i društvu.
Objašnjava kako ekonomske aktivnosti utječu na okoliš i društvo.
Prikuplja i analizira podatke o utjecaju ljudskih djelatnosti na okoliš.
Pokazuje osjećaj za racionalno korištenje prirodnih i osobnih dobara.
Geografija: primjeri povezanosti ekonomske razvijenosti država i zaštite okoliša, tj. uočavanje kako u različitim dijelovima svijeta države brinu o okolišu i kako stanje okoliša utječe na ekonomske aktivnosti
Povijest: primjeri povezanosti ekonomske razvijenosti države s iskorištavanjem svjetskih resursa tijekom prošlosti
Integrirana nastava (Priroda, Biologija, strani jezici /međukulturalnost/, Hrvatski jezik, Matematika, Informatika): prikupljanje podataka iz enciklopedija, s interneta, iz vijesti, novina; usporedba u obliku tablica, dijagrama, a nakon analize podataka moguće je izvođenje teza i provođenje debate
Povezanost s MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Ključni sadržaji: obvezni - klimatske promjene, efekt staklenika i globalno zatopljenje, kisele kiše, ozonske rupe, bioraznolikost, vrijednosti ekosustava, analiza prirodne raznolikosti i prepoznavanje „vruće točke“, ekološki otisak i utjecaj socijalnih razlika na održivost
3. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: DJELOVANJE
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. III.B.1. Prosuđuje kako različiti oblici djelovanja utječu na održivi razvoj.
Objašnjava i analizira uspješne modele promicanja održivoga razvoja u školi, lokalnoj zajednici i šire.
Primjenjuje odgovarajuće kriterije i strategije za prosudbu učinaka različitih djelovanja na održivi razvoj.
Podržava djelovanje koje doprinosi održivome razvoju.
Geografija: upoznavanje s djelatnošću organizacija i udruga koje se bave zaštitom okoliša i poticanjem održivoga razvoja na svjetskoj, državnoj i lokalnoj razini
Sat razrednika: osvješćivanje toga što su volonteri i osvješćivanje važnosti građanskih inicijativa i udruga u razvoju demokratskog društva
Tehnička kultura: važnost izolatora u očuvanju energije (termožbuka, izostaklo...), utjecaj tehnologije na naša društva
Odr. III.B.2. Sudjeluje u aktivnostima koje promiču održivi razvoj u školi, lokalnoj zajednici i šire.
Poznaje različite načine sudjelovanja u aktivnostima te procjenjuje mogućnosti vlastitoga sudjelovanja.
Procjenjuje osobno zadovoljstvo i uspješnost vlastitoga doprinosa u aktivnostima koje promiču održivi razvoj.
Rado se uključuje u različite aktivnosti za održivi razvoj i potiče druge.
Integrirana nastava (Priroda, Biologija, Kemija, Geografija, Hrvatski jezik, Likovna kultura): osmišljavanje teme, izrada plana aktivnosti, pisanje i provođenje projekta koji se temelji na prepoznatome problemu u zajednici; prezentiranje projekta gradskomu poglavarstvu (gradonačelniku) i traženje partnera za provođenje projekta u lokalnim udrugama i inicijativama
Tehnička kultura/Fizika: praćenje i izračunavanje potrošnje energije i planiranje ušteda
Uključivanje u izvannastavne i izvanškolske aktivnosti poput školskih vrtova, izviđača, planinara, udruga koje promiču održivi razvoj.
Povezanost s MPT Osobni i socijalni razvoj i MPT Građanski odgoj i obrazovanje.
Ključni sadržaji: obvezni - volontiranje i građanski aktivizam, globalne promjene i procesi, kritičko mišljenje, solidarnost i ravnopravnost, permakultura, istraživačko učenje okolišnih, društvenih, ekonomskih čimbenika, integrirani i održivi energija, hrana i promet, primjeri održivog dizajna; preporučeni - prepoznavanje lokalnih resursa za održivi razvoj, zadruge, zakoni i ugovori o očuvanju okoliša i o temama koje održivi razvoj pokriva (dokumenti povezani s problemom koji je uočen i traži rješenje), ekopatrole
3. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: DOBROBIT
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. III.C.1. Može objasniti kako stanje u okolišu utječe na dobrobit.
Povezuje stanje u okolišu s dobrobiti svoje zajednice.
Istražuje stanje okoliša te zaključuje kako stanje okoliša utječe na dobrobit.
Svjestan je utjecaja stanja okoliša na dobrobit.
Integrirana nastava (Biologija, Kemija, Fizika, Geografija, Matematika, Informatika, Hrvatski jezik/MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije): različitim metodama rada i prikupljanjem podataka (statističkih podataka, podataka prikupljenih intervjuiranjem i/ili anketiranjem, analizom zatečenoga stanja na terenu, uočavanjem problema na terenu) o načinu rada poslovnih subjekata u zajednici i njihovim odnosom prema zaštiti okoliša (npr. poštivanje zakonske regulative, pročišćivači vode i sl.); debata o pozitivnim i negativnim utjecajima industrijalizacije
Odr III.C.2. Navodi primjere utjecaja ekonomije na dobrobit.
Uspoređuje primjere utjecaja ekonomije na dobrobit.
Kritički analizira podatke o ekonomskome rastu povezujući ih s ostvarivanjem opće dobrobiti.
Smatra važnim da korištenje ekonomskoga razvoja za ostvarivanje opće dobrobiti.
Integrirana nastava (Biologija, Kemija, Fizika, Geografija, Matematika, Informatika, Hrvatski jezik): različitim metodama rada, od prikupljanja statističkih podataka o vrstama tvrtki, poduzetnika, zadruga, obrtnika koji rade na području grada i šire, do provođenja anketa i intervjua sa stanovništvom, pokušava se doći do relevantnih podataka o utjecaju ekonomije na dobrobit stanovništva
Povezanost s MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Odr. III.C.3. Ističe važnost demokracije u političkim sustavima za dobrobit.
Razumije pojam demokracija te razlikuje političke sustave i može ponuditi primjere utjecaja politike na dobrobit.
Može izraziti svoje stavove i argumentirano ih zastupa.
Svjestan je da participativna demokracija pozitivno utječe na dobrobit i rado se uključuje u rad tijela škole i svoje zajednice.
Hrvatski jezik: učenici u obliku debate (sudnica) raspravljaju o tezama koje su sami odredili i argumentirano ih zastupaju
Povijest, Geografija: razvoj demokracije tijekom povijesti, primjeri dobre prakse
Sat razrednika: odlazak u poglavarstvo, razgovor s gradonačelnikom o uočenim problemima i predlaganje mogućih rješenja
Povezanost s MPT Građanski odgoj i obrazovanje.
Odr. III.C.4. Procjenjuje važnost pravednosti u društvu.
Analizira socijalne politike te njihov utjecaj na pravednost u društvu.
Navodi primjere povezanosti pravednosti i održivoga razvoja.
Vrednuje društvenu i osobnu odgovornost.
Hrvatski jezik: lektirna djela kao povod za raspravu o pravednosti, društvenoj i osobnoj odgovornosti
Geografija: UN-ove globalne politike
Povijest: socijalne politike u svijetu
Povezanost s MPT Građanski odgoj i obrazovanje.
Ključni sadržaji: obvezni - čimbenici dobrobiti, klimatska pravda, napredni i novi ekonomski razvojni modeli, ograničenje prirodnih resursa, društvena pravda, socijalne politike, politički sustav, demokracija, kreiranje politika i politički sustavi
4. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: POVEZANOST
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. IV.A.1. Razlikuje osobni od kolektivnih identiteta i ima osjećaj pripadnosti čovječanstvu.
Identificira osobne i kolektivne identitete i objašnjava međusobnu povezanost zajednica i čovječanstva.
Kritički raspravlja o izazovima i dobrobiti različitosti.
Cijeni svoj i poštuje tuđi identitet.
Politika i gospodarstvo, Povijest: učenik analizira podrijetlo svoga naroda i uspoređuje ga s drugim narodima
Sat razrednika: učenik na tim satima preispituje svoju pripadnost razredu, zajednici i društvu
Hrvatski jezik i strani jezici: tekstovi o čovječanstvu, različitim narodima, različitim identitetima
Integrirano, Projekti/Sat razrednika/MPT Osobni i socijalni razvoj/Etika: vježba igranja uloga - Boalovo interaktivno kazalište
Odr. IV.A.2. Objašnjava važnost uspostavljanja prirodne ravnoteže.
Analizira čimbenike koji mogu narušiti prirodnu ravnotežu.
Preispituje razinu uspostavljenosti prirodne ravnoteže u zajednici u kojoj obitava.
Svjestan je važnosti održavanja prirodne ravnoteže.
Biologija: uz nastavne jedinice o prirodnoj ravnoteži i njenu uspostavljanju u prirodnim uvjetima naglasiti važnost uspostavljanja prirodne ravnoteže za funkcioniranje biocenoza i ekosustava, ali i za održivi razvoj ljudske zajednice
Integrirana nastava (Biologija, Kemija, Politika i gospodarstvo, Hrvatski jezik, Vjeronauk, Etika): analiza stanja u zajednici i na globalnoj razini, vrednovanje stupnja odgovornosti prema uspostavljanju i očuvanju prirodne ravnoteže
Odr. IV.A.3. Procjenjuje kako stanje ekosustava utječe na kvalitetu života.
Prepoznaje i objašnjava posljedice fragmentacije i uništenja staništa, prekomjernoga iskorištavanja resursa i klimatskih promjena.
Procjenjuje kvalitetu života u lokalnoj zajednici i u svome okolišu te zaključuje kako promjene u jednom ekosustavu utječu na druge ekosustave i zajednice.
Pokazuje posvećenost očuvanju ravnoteže između kvalitete života i očuvanja ekosustava.
Biologija: uključiti nastavnu temu Ljudski utjecaji na okoliš i njihove posljedice poučavanjem kojim će se iscrpnije obraditi pojedini ljudski utjecaji na okoliš i analizirati stanje ekosustava koji su pod slabijim i jačim ljudskim utjecajima
Matematika i Informatika: izračun, izrada grafičkih prikaza i prezentacija indeksa raznolikosti i usluga ekosustava za ekosustave koji su u ravnoteži i onih koji su zbog ljudskih utjecaja izvan ravnoteže
Hrvatski jezik: medijska kultura s temama povezanosti stanja ekosustava i kvalitete života
Integrirana nastava (Biologija, Kemija, Politika i gospodarstvo, Hrvatski jezik, Vjeronauk, Etika, Povijest): učenik, radeći u skupini, analizira određene gospodarske krize u povijesti i njihov utjecaj na održivi razvoj
Geografija: odlazak u prirodu na mjesto gdje se vide utjecaji gospodarstva na prirodu, poput šuma, kamenoloma, tvornice i sl.
Integrirano (Sat razrednika, projekti, MPT Građanski odgoj i obrazovanje, MPT Zdravlje): posjet mjestima u Hrvatskoj na kojima je vidljiv utjecaj stanja u ekosustavima na kvalitetu života (pozitivni i negativni primjeri); vježba na satu: Millenium Ecoystem Assesment (svjetsko istraživanje u utjecaju stanja u ekosustavima na kvalitetu života)
Odr. IV.A.4. Prikuplja, analizira i vrednuje podatke o utjecaju gospodarstva, državne politike i svakodnevne potrošnje građana na održivi razvoj.
Analizira utjecaj ljudskih djelatnosti i politike na okoliš i učinke ekološkoga načina života.
Obrađuje i prezentira podatke o utjecaju gospodarstva, javnih politika i građana na održivi razvoj.
Prihvaća pravednu raspodjelu kao način korištenja resursa.
Integrirana nastava (Geografija, Politika i gospodarstvo, Povijest): razvoj javnih politika prema zaštiti okoliša i održivome razvoju tijekom povijesti, utjecaj velikih svjetskih ideologija (totalitarizmi 20. stoljeća, kapitalizam...) na održivi razvoj; analiza stanja po državama - trenutačno stanje i najbolji primjeri javnih politika
Projekti: posjet Institutu Hrvoje Požar, Tehničkome muzeju ili sličnoj instituciji
Ključni sadržaji: obavezni - utjecaj ljudi i gospodarstva na održivi razvoj, ekonomske politike, klimatska pravda, preporučeni - prirodna ravnoteža, kvaliteta života, ekosustav, stanište, resursi, biljne vrste, gospodarstvo, politički sustavi
4. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: DJELOVANJE
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. IV.B.1. Djeluje u skladu s načelima održivoga razvoja s ciljem zaštite prirode i okoliša.
Objašnjava modele aktivnoga djelovanja za očuvanje prirode i okoliša.
Primjenjuje stečena znanja i predlaže aktivnosti za zaštitu prirode i okoliša.
Promiče važnost aktivnoga djelovanja za zaštitu prirode i okoliša.
Integrirana nastava (Politika i gospodarstvo, Hrvatski jezik, Povijest, Geografija, Sat razrednika, projekti): upoznavanje s organizacijama koje djeluju na zaštiti okoliša
Odr. IV.B.2. Djeluje u skladu s načelima održivoga razvoja s ciljem promoviranja socijalne pravde.
Uspoređuje i procjenjuje stupnjeve ostvarenja socijalne pravde.
Koristi se odgovarajućim komunikacijskim vještinama i IKT alatima u promicanju socijalne pravde.
Zagovara socijalnu pravdu.
Integrirana nastava (Politika i gospodarstvo, Hrvatski jezik, Etika, Vjeronauk, Geografija, Sat razrednika, MPT Građanski odgoj i obrazovanje): događaji i osobe iz povijesti i današnjice koji su radom na održivome razvoju širili socijalnu pravdu i obrnuto (npr. dobitnici nobelove nagrade za mir Wangari Mathai, Muhammad Yunus, Rosa Park, tema ukidanja ropstva...)
Povezanost s MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije: korištenje inovacija i novih tehnologija u društvenome poduzetništvu radi širenja socijalne pravde.
Ključni sadržaji: obvezni - načela održivoga razvoja, volontiranje, globalne promjene i procesi, proizvodnja hrane i klimatske promjene, socijalna pravda, ekološki otisak, održivo korištenje resursa, gospodarenje otpadom, integrirani i održivi energija, hrana i promet, primjeri održivog dizajna; preporučeni - društveno poduzetništvo, zadruge, solidarnost i ravnopravnost, inovativna rješenja – plava ekonomija, ekološko modeliranje, djelovanje prema rješavanju problema („problem solving thinking“), modeli aktivnoga djelovanja, urbana permakultura, niskougljični razvoj Hrvatske
4. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: DOBROBIT
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. IV.C.1. Prosuđuje značaj održivoga razvoja za opću dobrobit.
Analizira utjecaj okolišne, društvene i ekonomske dimenzije održivosti na osobnu i zajedničku dobrobit.
Istražuje i prezentira pozitivne i negativne procese iz vlastite sredine koji utječu na ugroženost okoliša i ljudi.
Promiče svijest o važnosti uravnoteženosti razvoja gospodarstva i brige za okoliš radi osobne i zajedničke dobrobiti.
Integrirana nastava (Politika i gospodarstvo, Geografija, Biologija, MPT Zdravlje, MPT Građanski odgoj i obrazovanje, MPT Poduzetništvo, Vjeronauk, Etika): utjecaj gospodarskog razvoja (industrije, prometa, energetike, potrošnje...) na opću dobrobit
Odr. IV.C.2. Analizira pokazatelje kvalitete života u nekome društvu i objašnjava razlike među društvima.
Klasificira zajednice na temelju pokazatelja kvalitete života.
Prikuplja i interpretira podatke o kvaliteti života u mjestu stanovanja te predlaže rješenja za poboljšanje kvalitete života.
Promiče stav da kvaliteta života ovisi o povezanosti indeksa ljudskoga razvoja i razine očuvanosti okoliša.
Integrirana nastava (Geografija, Matematika, Politika i gospodarstvo, Sat razrednika, MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, MPT Građanski odgoj i obrazovanje): analiza pokazatelja kvalitete života - EU istraživanja, Happy Planet Indeks, detaljnija analiza indeksa ljudskoga razvoja UN-a (HDI - Human Development Index)
Odr. IV.C.3. Analizira i uspoređuje uzroke i posljedice socijalnih razlika u nekim društvima sa stajališta dobrobiti pojedinca.
Objašnjava utjecaj stupnja razvoja društva i gospodarstva na kvalitetu života pojedinca.
Istražuje i interpretira uzroke i posljedice socijalnih razlika u odabranim društvima.
Zalaže se za pravednu i odgovornu raspodjelu dobara i resursa za lokalnu i globalnu dobrobit svih ljudi.
Etika: vježba - Koliko je ekonomske nejednakosti opravdano?
Strani jezici: obrada tekstova o socijalnim razlikama, pravednoj raspodjeli dobara, kvaliteti života, dobrobiti
Integrirana nastava (Geografija, Povijest, Politika i gospodarstvo): kako su se države tijekom povijesti odnosile prema socijalnim razlikama u svojim društvima, a kako se odnose danas
MPT Poduzetništvo, Sat razrednika: rasprave o ekonomskim modelima i javnim politikama koje smanjuju socijalne razlike u društvima
Hrvatski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost: prikazi socijalnih razlika u umjetnosti
Odr. IV.C.4. Opisuje utjecaj različitih ekonomskih modela na dobrobit.
Analizira različite ekonomske modele s obzirom na njihov utjecaj na dobrobit.
Uspoređuje podatke utjecaja različitih ekonomskih modela na dobrobit na temelju kojih osmišljava moguće scenarije.
Svjestan je da ograničenja prirodnih resursa utječu na ekonomski rast i da se dobrobit nužno ne zasniva na ekonomskome rastu.
Integrirana nastava (Politika i gospodarstvo, Povijest, Geografija, Sat razrednika): modeli različite primjene kapitalizma u državama svijeta
Integrirana nastava (MPT Građanski odgoj i obrazovanje, MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, MPT Zdravlje, MPT Poduzetništvo): analiza utjecaja ekonomskih modela u nekom području i kvalitete života
Projekt: posjet lokalnim tvrtkama koje se koriste ekonomijom za opću dobrobit
Ključni sadržaji: obvezni - granica ograničenja prirodnih resursa, solidarnost, kvaliteta života, javne politike, indeksi društvenoga razvoja (ili pokazatelji društvenoga razvoja), globalne politike, resursi, ekološki otisak, preporučeni - napredni i novi ekonomski razvojni modeli,sigurnost, ne(zagađeni) okoliš
5. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: POVEZANOST
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. V.A.1. Kritički promišlja o povezanosti vlastitoga načina života s utjecajem na okoliš i ljude.
Predviđa utjecaje vlastitoga načina života na okoliš i ljude te poznaje održiva rješenja.
U vlastitome životu primjenjuje održiva rješenja s ciljem smanjivanja negativnih utjecaja na okoliš i ljude.
Preispituje povezanost vlastitoga života s utjecajem na okoliš i druge ljude.
Integrirana nastava (Politika i gospodarstvo, Hrvatski jezik, Sociologija, Geografija, Biologija, Sat razrednika, MPT Građanski odgoj i obrazovanje, MPT Zdravlje): debata o pozitivnim i negativnim ljudskim utjecajima na okoliš
MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, MPT Osobni i socijalni razvoj, MPT Građanski odgoj i obrazovanje: vježba - povezanost životnoga stila, potrošnje i utjecaja na druge ljude, analiza primjera održivih rješenja i uočavanje razlika između individualnih koraka i onih koji utječu na cijelo društvu
Integrirani dan: tematski dan - jedan dan u godini učitelji i učenici odabiru teme i metode kojima učenici kritički promišljaju o utjecaju vlastitoga načina života na okoliš i druge ljude
Odr. V.A.2. Analizira načela održive proizvodnje i potrošnje.
Poznaje načela održive proizvodnje i potrošnje.
Prepoznaje i koristi se proizvodima koji su proizvedeni bez štetnih utjecaja na okoliš.
Svjestan je važnosti održive proizvodnje i potrošnje.
Integrirana nastava (Politika i gospodarstvo, Geografija, Sat razrednika, Sociologija, MPT Građanski odgoj i obrazovanje, MPT Zdravlje, MPT Poduzetništvo): na primjeru vodećih država svijeta učenik analizira sustav proizvodnje i potrošnje i utjecaj gospodarstva na dobrobit ljudi
Kemija: utjecaj kemijskih spojeva na stanje okoliša (npr. utjecaj zamjene amonijaka i sumporova dioksida u hladnjacima freonima 12 i 22, a nakon pojave ozonskih rupa njihove zamjene freonima 134a)
Matematika: linearno programiranje
Fizika: utjecaj znanstvenih otkrića na razvoj tehnologije i njihov utjecaj na okoliš (npr. optički kablovi, poluvodiči, nanotehnologija, radioaktivni otpad…)
Projekti: analizirati način proizvodnje i utjecaj na okoliš pet proizvoda kojima se učenik najčešće koristi
Odr. V.A.3. Analizira odnose moći na različitim razinama upravljanja i objašnjava njihov utjecaj na održivi razvoj.
Analizira uloge i odgovornost različitih sudionika (politika, poslovni sektor i građani) u kreiranju i provedbi politike na lokalnoj i globalnoj razini.
Istražuje mogućnost uključivanja u procese kreiranja i provedbe politike održivoga razvoja na temelju poznavanja uloge i odgovornosti različitih sudionika.
Promiče važnost uključivanja građana u procese kreiranja i provedbe javnih politika.
Integrirana nastava (Politika i gospodarstvo, Geografija, Sat razrednika, Sociologija, MPT Građanski odgoj i obrazovanje): analiza postupaka i djelovanja bitnih sudionika u odnosu na načela održive proizvodnje; analiza svjetskih politika prema održivome razvoju; oprimjerivanje dobre prakse na lokalnim razinama (kvart, naselje, mjesto, općina, selo, grad, županija, regija)
Ključni sadržaji: obvezni – klimatske promjene, utjecaji na okoliš, ekološki otisak, održiva proizvodnja i potrošnja, načela održive proizvodnje i potrošnje, politički i ekonomski sustavi, preporučeni - tradicionalna proizvodnja
5. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: DJELOVANJE
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. V.B.1. Kritički promišlja o utjecaju našega djelovanja na Zemlju i čovječanstvo.
Objašnjava i uspoređuje na koje načine utječemo na planet i druge ljude.
Analizira primjere kompleksnoga odnosa između našega djelovanja i utjecaja na Zemlju i druge ljude.
Promiče djelovanja koja ne ugrožavaju ni planet ni druge ljude.
Integrirana nastava (Politika i gospodarstvo, Geografija, Sat razrednika, Sociologija, MPT Građanski odgoj i obrazovanje, MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije): praćenje promjena i analiza grafičkih prikaza i karata s podacima na razini svijeta te praćenje promjena bitnih pokazatelja za održivi razvoj (bioraznolikost, iskorištavanje resursa, siromaštvo, glad, položaj žena...); usporedba mjerenja utjecaja na planet i druge ljude uz pomoć ekološkoga otiska), utjecaj tehnologije na naša društva
Kemija: tematske cjeline - kemija okoliša, kemija koloida i znanost o materijalima
Odr. V.B.2. Osmišljava i koristi se inovativnim i kreativnim oblicima djelovanja s ciljem održivosti.
Obrazlaže djelovanja koja doprinose održivome razvoju.
Osmišljava i primjenjuje inovativna i kreativna rješenja koristeći se IKT-om s ciljem održivosti.
Uvjeren je u potrebu primjene rješenja koja doprinose održivosti.
Integrirana nastava (Politika i gospodarstvo, Hrvatski jezik, Sociologija, Geografija, Sat razrednika, MPT Građanski odgoj i obrazovanje): izrada nacrta projekta razvoja društva s ciljem održivosti
Odr. V.B.3. Sudjeluje u aktivnostima u školi i izvan škole za opće dobro.
Uspoređuje različite načine sudjelovanja u aktivnostima za opće dobro te procjenjuje dosege njihova djelovanja i svojih mogućnosti.
Osmišljava, predlaže i uključuje se u provedbu aktivnosti za opće dobro.
Promiče djelovanje za opće dobro i javno zastupa održivi razvoj.
Integrirana nastava: MPT Osobni i socijalni razvoj, projekti: suradnja i/ili posjet organizacijama koje rade za opće dobro
Ključni sadržaji: obvezni – klimatska pravda, volontiranje, djelovanje usmjereno prema budućnosti (future oriented acting), primjeri održivog dizajna preporučeni - društveno poduzetništvo, zadruge, građanski aktivizam, globalne promjene i procesi, zakoni i ugovori o očuvanju okoliša i o temama koje održivi razvoj pokriva, solidarnost i ravnopravnost, permakultura - održivo dizajniranje životnih prostora, niskougljični razvoj Hrvatske
5. odgojno-obrazovni ciklus
Domena: DOBROBIT
Učenik:
Znanje
Vještine
Stavovi
Preporuka za ostvarivanje očekivanja
Odr. V.C.1. Objašnjava povezanost potrošnje resursa i pravedne raspodjele za osiguranje opće dobrobiti.
Na temelju dostupnih podataka predviđa održivost sustava potrošnje resursa na svjetskoj razini.
Na odabranim primjerima izrađuje prijedlog upravljanja resursima svoga zavičaja kako bi se spremno suočavao s potencijalnim rizicima u budućnosti.
Zauzima se za pravednu raspodjelu i potrošnju dobara radi održivoga razvoja okoliša, društva i gospodarstva.
Hrvatski jezik: pisanje eseja o potrošnji resursa
Geografija: izrada prijedloga upravljanja resursima u svome zavičaju s ciljem jačanja otpornosti zajednice na potencijalne rizike u budućnosti
Integrirana nastava (Geografija, Hrvatski jezik, Sat razrednika, MPT Građanski odgoj i obrazovanje): učenici na više predmeta uočavaju stanje resursa u svome zavičaju, računaju svoj osobni ekološki otisak te na danu integrirane nastave iznose svoje rezultate
Kemija: kemija u funkciji dobrobiti za okoliš (zelena kemija, bijela kemija, ionski pročišćivači,...)
Odr. V.C.2. Predlaže načine unapređenja osobne i opće dobrobiti.
Analizira načine dobroga odnosa prema okolišu i drugim ljudima radi postizanja osobne i zajedničke dobrobiti.
Primjenjuje preporuke svjetskih organizacija i predlaže načine unapređenja osobne i opće dobrobiti.
Promiče dobrobit zajednice i društva svojim radom na projektima važnim za zajednicu.
Projekti, integrirana nastava (Politika i gospodarstvo, Hrvatski jezik, Sociologija, Geografija, Sat razrednika, MPT Građanski odgoj i obrazovanje, MPT Osobni i socijalni razvoj, MPT Zdravlje, MPT Poduzetništvo): cijeli razred sudjeluje u projektima važnima za razrednu zajednicu, školu ili širu zajednicu; učenici sudjeluju u humanitarnim aktivnostima i društvenim akcijama i volontiraju
Ključni sadržaji: obvezni - resursi, granica raspoloživosti prirodnih resursa, ekološki otisak ravnoteža i kvaliteta ekosustava, volontiranje, zdrava ishrana i proizvodnja hrane, globalne politike prema okolišu i socijalnim pitanjima, preporučeni - energetska učinkovitost
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. Učenje i poučavanje međupredmetne teme
Ciljevi međupredmetne teme Održivi razvoj upućuju na osmišljavanje poučavanja koje će na kreativan i zanimljiv način potaknuti učenike na promišljanje i stjecanje znanja, oblikovanje stavova i sustava vrijednosti te usvajanje ponašanja u skladu s održivim razvojem.
Koncept održivoga razvoja vrlo je složen, no učenici taj pojam susreću u svakodnevnome životu pa ga treba učiti i poučavati već od prvoga odgojno-obrazovnoga ciklusa, uz objašnjenje jednostavnih primjera, u skladu s učeničkom dobi. Poučavanje i učenje o održivome razvoju podrazumijeva stjecanje potrebnih znanja i vještina kao preduvjeta za razvoj kritičkoga promišljanja, za osposobljavanje za donošenje odluka i rješavanje problema te za predlaganje konstruktivnih i kreativnih rješenja. Učenike treba poticati na slobodno iznošenje vlastitih stavova i argumentiranoga mišljenja, što znači da je zadaća učitelja stvoriti ugodno okruženje puno povjerenja i razumijevanja, u kojem će učenici izrasti u samosvjesne i sigurne osobe, oslobođeni straha od osude.
Od učenika se očekuje da bude aktivan sudionik procesa učenja i poučavanja koji ima ideje, predlaže i smišlja eme koje ga zanimaju, pronalazi i predlaže idejna rješenja s ciljem održivosti i opće dobrobiti. Način poučavanja treba osigurati ostvarivanje kurikulumskih očekivanja i specifičnih ciljeva pojedine nastavne teme u sklopu odgojno-obrazovnoga procesa.
Kako bi realizirali odgojno-obrazovne ciljeve međupredmetne teme Održivi razvoj, potrebno je kod učenika poticati kreativno i kritičko mišljenje s ciljem rješavanja problema na temelju prethodno usvojenih znanja. Problemski usmjereno poučavanje može se temeljiti na situacijama iz učeničkoga svakodnevnog okruženja, na hipotetskim primjerima ili stvarnim situacijama iz života. Naučene činjenice i podatci podloga su za osmišljavanje adekvatnih i inovativnih rješenja u cilju konkretnoga doprinosa zajednici. Aktivnosti koje se provode trebaju razvijati odgovornost za vlastite postupke, solidarnost i poštovanje prema ljudima, živim bićima i okolišu. Preporučene metode za ostvarivanje navedenih ciljeva metode su u kojima je učenik aktivan sudionik. Debate, igre u prostoru, scenski i likovni prikazi te složenije metode poput suradničkoga učenja, omogućuju učenje na kreativan i zanimljiv način i jačaju motiviranost učenika. Važnost u usvajanju i obradi podataka imaju i praktični radovi (eksperiment, izrada maketa, modela, uređaja, letaka, brošura...), uporaba prirodnih materijala te odbačenih ili otpadnih materijala. Neizostavan je oblik rada rad u skupini koji podrazumijeva izradu i provođenje istraživačkih i drugih projekata s ciljem razvoja pojedinca koji razumije principe održivosti. Preporuča se izvođenje radioničke nastave u školi i izvanučioničke nastave uz interdisciplinarni i multidisciplinarni pristup učenju i poučavanju.
Kako bi učenici shvatili pojam održivosti, očekivanja su primjerena njihovoj razvojnoj dobi i po ciklusima postaju sve složenija. U prvom ciklusu učenik je usmjeren na svoj dom, obitelj i svakodnevnu zajednicu, a postupnim kretanjem prema petom ciklusu odgojno-obrazovna očekivanja postaju složenija i pretpostavljaju razvoj globalnoga promišljanja orijentiranoga na budućnost da bi se u konačnici kod pojedinca razvila motivacija za življenje održivosti. Krenuvši od pretpostavke da svaki učenik uči i prerađuje iskustva učenja na sebi svojstven način, potrebno je čestim analizama, evaluacijama i samoevaluacijama provjeriti stupanj ostvarenosti ciljeva i razumijevanja sadržaja pa prema postignutim rezultatima oblikovati nastavak poučavanja.
Uz stjecanje znanja i vještina za održivi razvoj učenika treba poticati na izražavanje stavova, na razvoj empatije i tolerancije i na društveno koristan rad. To se lakše postiže radom u skupini, interaktivnim poučavanjem i poticanjem učenika na prezentaciju svojih ideja, čime on spoznaje sebe i svoju okolinu te uči da ima pravo na drukčije promišljanje i stavove. Kod suradničkoga učenja treba uzeti u obzir afinitet učenika, ali ih valja poticati i na suradnju s ostalim učenicima u razredu.
Učitelj usmjerava učenje i poučavanje osluškujući interese i utvrđujući prethodna znanja i iskustva učenika. Njegova je uloga motivirati učenike za aktivno učenje, za rješavanje problemskih zadataka i za praktično djelovanje. On stvara uvjete za ugodno i prijateljsko ozračje koje je preduvjet za ostvarivanje visokih razina postignuća i kompetencija. Učitelj daje prednost metodama učenja i poučavanja koje potiču učenikovu samostalnost, poduzetnost, empatiju te potiče razvoj organizacijskih sposobnosti i timskoga rada. Kao voditelj i moderator procesa učenja i poučavanja, usmjerava ga uzimajući u obzir individualne potrebe svakoga učenika, njegovu razinu znanja, sklonosti i sposobnosti. Odgojno-obrazovne ciljeve i očekivanja, sukladno svojim mogućnostima, dijelom mogu realizirati i učenici s teškoćama. Daroviti učenici imaju priliku iskoristiti svoja znanja, vještine, kreativnost i inventivnost za istraživanja, osmišljavanja i sudjelovanje u aktivnostima koje pridonose održivosti te propitivanju drukčijih razvojnih modela.
U učenju i poučavanju koriste se primjeri iz svakodnevnoga života koji potiču učenika na promišljanje i donošenje osobnih odluka, odnosno zahtijevaju dogovaranje i demokratsko odlučivanje. Na stručnim posjetima gospodarskim subjektima, institucijama i organizacijama koje podržavaju održivi razvoj, a posebno onima koje ga prakticiraju, prikupljaju se materijali i podatci na kojima se može temeljiti proces poučavanja. Također se potiču gostujuća/pozvana predavanja u školama radi unapređivanja suradnje zajednice sa školom.
Informacijska i komunikacijska tehnologija doprinosi zornosti nastave i predočavanju sadržaja koji su teže dostupni neposrednome iskustvu te su vrijedan izvor informacija za izradu učeničkih projekata.
Učenike je potrebno usmjeriti na uočavanje i kritičko prosuđivanje stanja u okolišu i društvu. Uči se na primjerima održivoga razvoja u vlastitoj zajednici, ali i u drugim dijelovima zemlje i svijeta. Škole se posebno potiče da u svoj rad ugrade principe održivosti kako bi učenik u najbližem okruženju mogao spoznati važnost očuvanja okoliša i osvijestiti važnost pravednoga pristupa kvaliteti života svih članova društva te kako bi mogao djelovati u skladu s tim spoznajama. Izvanučionička nastava omogućuje neposredno upoznavanje s primjerima dobre prakse u lokalnoj zajednici i društvu. Preporuča se suradnju s muzejima, parkovima prirode, nacionalnim parkovima i sličnim edukacijskim institucijama, kao i obilazak gospodarskih subjekata, institucija i organizacija čije je poslovanje i djelovanje u skladu s načelima održivosti ili odlazak učenika u posjet tijelima lokalne samouprave. Takav način učenja omogućuje im uočavanje utjecaja lokalne politike i gospodarstva na razvoj zajednice usmjeren na održivost na lokalnoj i na državnoj razini.
Međupredmetna tema Održivi razvoj bit će ugrađena u sve odgojno-obrazovne cikluse, u predmetne kurikulume i kurikulum škole. Sve domene međupredmetne teme jednako su važne i u izvedbi procesa učenja i poučavanja osigurat će im se vrijeme potrebno za poučavanje. Vrijeme potrebno za poučavanje ovisi o odgojno-obrazovnome ciklusu i tipu obrazovnoga programa. Uz integraciju međupredmetne teme Održivi razvoj u redovnu nastavu za potpuno ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva i očekivanja važni su nastavni dani bez zvona, projektni dani ili tjedni, izvanučionička nastava, izvannastavne aktivnosti i sati razrednika.
Pri sastavljanju skupina u obzir treba uzeti individualne razlike među učenicima, uvažavati njihove potrebe, interese, sklonosti i mogućnosti, a povremenim izmjenama sastava skupina učenici će se poticati na učinkovitiju suradnju. Također, učitelj pri sastavljanju skupina treba razmišljati o kombinaciji onih učeničkih osobina, interesa i mogućnosti koje će pridonijeti kvalitetnomu radu skupine, djelovati motivirajuće na njezin rad i doprinijeti ostvarivanju postavljenoga cilja.
Neka su očekivanja u kurikulumu održivoga razvoja slična ili se preklapaju s očekivanjima drugih međupredmetnih tema i nastavnih predmeta, što znači da se nekim aktivnostima može istodobno ostvariti više odgojno-obrazovnih očekivanja i ishoda.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. Vrednovanje u međupredmetnoj temi
Ostvarenost odgojno-obrazovnih očekivanja u međupredmetnoj temi Održivi razvoj vrednuje se u okviru nastavnih predmeta i u okviru kurikuluma škole. Vrednovanje učeničkoga postignuća unutar nastavnih predmeta usmjereno je prema usvojenim znanjima, razvijenim vještinama i stavovima, u skladu s ciljevima učenja i poučavanja međupredmetne teme. Pri tome je posebno važno da predmetni učitelj pokuša sagledati stvarni svijet učenika te njegovu sposobnost i spremnost na djelovanje u smjeru održivosti te opće i vlastite dobrobiti.
Vrednuje se razvoj:
a) kritičkoga i kreativnoga mišljenja, kojim se sagledava povezanost života na planetu i koje je usmjereno na rješavanje problema i usmjereno budućnosti
b) osjećaja odgovornosti prema okolišu, živome svijetu i budućim generacijama te osjećaja solidarnosti i spremnosti da se pomogne potrebitima u duhu pravednosti i opće dobrobiti
c) adekvatnih vještina za djelovanje i aktivnoga odnosa prema održivome razvoju i područjima koja obuhvaća.
Ostvarenost očekivanja vrednuje se primjerenim metodama, ovisno o sadržaju i odgojno-obrazovnome ciklusu. U prvom se ciklusu očekivanja odnose na učenikovu obitelj i najbliži okoliš, da bi, sukladno razvoju učenikovih sposobnosti, u višim ciklusima očekivanja postajala sve složenija. Potrebno je uzeti u obzir razvoj individualnih sposobnosti učenika, njegove sklonosti i sudjelovanje u radu u skupini.
U učenju i poučavanju, kao i u vrednovanju ostvarenosti očekivanja međupredmetne teme, učenik je aktivan sudionik. Aktivan je prema samome sebi i vlastitome razvoju i usavršavanju, aktivan je u školi i u kontekstu cjelovitoga pristupa i održivoga djelovanja u svakodnevnome radu svoje škole, i aktivan je u lokalnoj zajednici i društvu.
Izvješćivanje o ostvarenim rezultatima učenika provodi se kontinuirano tijekom procesa učenja kao dio vrednovanja za učenje, pri čemu učenici dobivaju povratnu informaciju o napredovanju. Učitelji samostalno odabiru metode (npr. portfolio, učeničke mape, izvješća) kojima će vrednovati ostvarenost predmetnih odgojno-obrazovnih ishoda koji proizlaze iz očekivanja međupredmetne teme Održivi razvoj. Način vrednovanja i izvješćivanja detaljno je opisan u Okviru za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, odnosno u sklopu predmetnih kurikuluma.
Osim što se međupredmetna tema ostvaruje u sklopu različitih nastavnih predmeta, odnosno integrirano, neke se aktivnosti ostvaruju na satima razrednika ili projektno, u sklopu kurikuluma škole. Pri izradi kurikuluma škole valja voditi računa o postojanju mogućnosti za ostvarivanje svih očekivanja međupredmetne teme, opisati uloge razrednika, stručnih suradnika i razrednih vijeća u ostvarivanju očekivanja međupredmetne teme Održivi razvoj kao i u vrednovanju i izvješćivanju. O učeničkim postignućima i ostvarenosti odgojno-obrazovnih očekivanja na kraju odgojno-obrazovnog ciklusa, škole su u obvezi izvijestiti učenike i njihove roditelje, a sam način izvješćivanja autonomna je odluka svake škole i regulira se kurikulumom škole.
Ostvarenost odgojno-obrazovnih očekivanja može se pratiti i provjeravati i vanjskim vrednovanjem na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih ciklusa.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja