PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
I.USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, sadržana je u odredbama članka 2.stavka 4.podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Plaće i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 10/99, 25/00, 30/01, 59/01, 114/01, 116/01, 64/02, 153/02, 154/02, 17/04, 8/06, 142/06, 34/07, 134/07, 146/08, 155/08, 39/09, 155/09, 14/11, 154/11, 12/12, 143/12, 100/14, 147/14 i120/16). Ovaj Zakon mijenjan je i dopunjavan više puta, a značajna intervencija u ovaj Zakon izvršena je 2014., kada je sukladno Odluci i Rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4039/2009, U-I-25427/2009 i U-I-195/2010 od 18. srpnja 2014., utvrđeno da svi elementi plaće pravosudnih dužnosnika moraju biti određeni zakonom.
Do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2014., osnovica plaće pravosudnih dužnosnika bila je propisana odlukama Vlade Republike Hrvatske. Odlukom o visini osnovice za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2009. („Narodne novine“, broj 40/09) osnovica je iznosila 4.873,83 kune, Odlukom o visini osnovice za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 25/13) iz 2013. smanjena je za 3% na 4.727,615 kuna, a Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2014. smanjena je za dodatnih 6% na trenutno važeći iznos od 4.443,985 kuna.
Zakonom o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“, broj 128/14) i Zakonom o područjima i sjedištima državnih odvjetništava („Narodne novine“, broj 128/14) provedena je reorganizacija mreže pravosudnih tijela u Republici Hrvatskoj kojom je smanjen broj pravosudnih tijela. Navedenom reorganizacijom povećana je teritorijalna nadležnost općinskih sudova i općinskih državnih odvjetništava, čime je znatno povećan opseg poslova u nadležnosti ovih prvostupanjskih pravosudnih tijela.
Ministarstvo pravosuđa pristupilo je tijekom 2017. daljnjoj organizacijskoj reformi pravosuđa, čiji je najvažniji cilj spajanje općinskih i prekršajnih sudova te reorganizacija mreže općinskih državnih odvjetništava prema novoj mreži sudova. Reforma je provedena donošenjem šest organizacijskih zakona (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Zakon o područjima i sjedištima sudova, Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, Zakon o državnom odvjetništvu i Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću) koje je Hrvatski sabor donio na 8. sjednici 6. srpnja 2018. Nova mreža pravosudnih tijela počet će funkcionirati od 1. siječnja 2019.
Unatoč znatnom povećanju opsega poslova zbog provedenih reorganizacija sustava, plaće pravosudnih dužnosnika godinama nisu povećavane, pri čemu su plaće općinskih i prekršajnih sudaca ostale niže u odnosu na plaće sudaca trgovačkih i upravnih sudova.
Posebno se ističe da je u radu sudaca u Republici Hrvatskoj zamjetan i višegodišnji trend smanjenja broja neriješenih predmeta i skraćenja trajanja sudskih postupaka, iz čega proizlazi zaključak o kontinuiranom naporu i zalaganju te učinkovitosti sudaca u obavljanju sudačke dužnosti. U tom se smislu ističe da je od kraja 2014., kada je pred sudovima bilo616.686 neriješenih predmeta, broj neriješenih predmeta sredinom 2018. smanjen na 424.378 predmeta. Posebno težište tijekom 2017. stavljeno je i na smanjenje broja neriješenih predmeta starijih od deset godina, na čijem se rješavanju kontinuirano radi.
Nastavno na predstojeću organizacijsku reformu pravosudnog sustava, iz svih gore navedenih razloga ovim se Zakonom predlaže povećanje osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika u visini od 6%, izjednačavanje koeficijenata pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima i čelnika pravosudnih tijela prvog stupnja te predviđaju koeficijenti za predsjednika i suce Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, koji će se ustanoviti od 1. siječnja 2020.
Također, predlaže se ukidanje povišenog koeficijenta od 0,14 predsjednicima županijskih, općinskih i prekršajnih sudova te županijskim i općinskim državnim odvjetnicima u sudovima odnosno državnim odvjetništvima koji imaju 11 do 20 pravosudnih dužnosnika, a s obzirom da ova veličina pravosudnih tijela više ne predstavlja posebnu iznimku.
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu predloženog Zakona osigurana su sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18) predlaže se donošenje ovog Zakona po hitnom postupku, iz sljedećih osobito opravdanih razloga.
Hrvatski sabor je 6. srpnja 2018. donio čak šest organizacijskih zakona u pravosuđu, i to Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Zakon o državnom odvjetništvu i Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću (Narodne novine, broj 67/18) koji su na snagu stupili 1. rujna 2018. te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Zakon o područjima i sjedištima sudova i Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava (Narodne novine, broj 67/18) koji će na snagu stupiti 1. siječnja 2019. Stupanjem na snagu svih ovih zakona provest će se reorganizacija pravosudnog sustava, i to prvenstveno nastankom novih pravosudnih područja te izmjenom sustava prava i dužnosti čelnika pravosudnih tijela, ali i samih pravosudnih dužnosnika.
S obzirom da u prava i dužnosti pravosudnih dužnosnika spadaju i njihova materijalna prava koja su predmet Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, da su sve planirane organizacijske izmjene u pravosuđu spremne za provedbu od 1. siječnja 2019. te da su u državnom proračunu osigurana sredstva za provedbu ovog Zakona, osnovano je i ovu reformu sustava materijalnih prava pravosudnih dužnosnika provesti od 1. siječnja 2019.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA
Članak 1.
U Zakonu o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 10/99, 25/00, 30/01, 59/01, 114/01, 116/01, 64/02, 153/02, 154/02, 17/04, 8/06, 142/06,34/07, 146/08, 155/08, 39/09, 155/09, 14/11, 154/11, 12/12, 143/12, 100/14, 147/14 i 120/16)u članku4. u stavku 2. brojka: „4.443,958“ zamjenjuje se brojkom: „4.710,595“.
U stavku 3.točke 4., 5., 6., 7. i 8. mijenjaju se i glase:
„4.a) predsjednik Visokog upravnog suda Republike Hrvatske 6,42
b) predsjednik Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske 6,42
c) predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske 6,42
d) predsjednik Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske 6,42
e) suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske 6,42
f) zamjenici Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske 6,42
5.a) suci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske 5,70
b) suci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske 5,70
c) suci Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske 5,70
d) suci Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske 5,70
e) zamjenici ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 5,70
6.a) predsjednici županijskih sudova određenih za postupanje u predmetima kaznenih djela određenih zakonom kojim se uređuje ustrojstvo i nadležnost Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 5,80
b) predsjednici županijskih sudova 4,98
c) županijski državni odvjetnici 4,98
7.a) suci županijskih sudova iz točke 6.a) ovoga članka određeni za postupanje u kaznenim predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta 5,70
b) suci županijskih sudova 4,55
c) zamjenici županijskih državnih odvjetnika 4,55
d) predsjednici općinskih sudova 4,55
e) predsjednici upravnih sudova 4,55
f) predsjednici trgovačkih sudova 4,55
g) općinski državni odvjetnici 4,55
8. a)suci općinskih sudova 3,54
b) suci upravnih sudova 3,54
c) suci trgovačkih sudova 3,54
d) zamjenici općinskih državnih odvjetnika 3,54“.
Točka 9. briše se.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„Predsjednici županijskih, općinskih, upravnih i trgovačkih sudova te županijski i općinski državni odvjetnici imaju pravo na povišeni koeficijent:
– u sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju 21 – 50 sudaca ili zamjenika za 0,29
– u sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju 51 – 100 sudaca ili zamjenika za 0,43
– u sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju više od 100 sudaca ili zamjenika za 0,58.“.
Članak 2.
Ovaj Zakon objavljuje se u „Narodnim novinama“ i stupa na snagu 1. siječnja 2019.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim se člankom predlaže povećanje osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika u visini od 6%, i to s obzirom da je iznos osnovice plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika od 2009. kontinuirano smanjivan te da je posljednja izmjena visine osnovice iz 2014. u odnosu na 2013. iznosila upravo 6 %, koja je sredstva trenutno moguće osigurati u državnom proračunu.
U kontekstu predstojeće reorganizacije pravosuđa kojom je planirano spajanje općinskih i prekršajnih sudova, odnosno okrupnjavanje sudova, uočena je potreba izjednačavanja plaća predsjednika i sudaca svih prvostupanjskih sudova, kao i plaća općinskih državnih odvjetnika i njihovih zamjenika. Ovim se člankom stoga predlaže izjednačavanje koeficijenata svih pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima prvog stupnja na način da će se predlaže propisati isti koeficijent (4,55) za sve predsjednike prvostupanjskih sudova (općinskih, upravnih i trgovačkih sudova) te općinske državne odvjetnike, odnosno smanjiti koeficijent za predsjednike upravnih i trgovačkih sudova sa 4,98 na 4.55 (s obzirom na uočenu nelogičnost da je isti koeficijent propisan i za predsjednike županijskih sudova) te povećati koeficijent za predsjednike općinskih sudova i općinske državne odvjetnike sa 3,54 na 4,55. Ujedno se predlaže ujednačavanje koeficijenta sudaca općinskih sudova i zamjenika općinskih državnih odvjetnika s važećim koeficijentom sudaca upravnih i trgovačkih sudova (3,54).
S obzirom na predviđeno ustanovljavanje Visokog kaznenog suda, u članku 1. predviđeni su i pripadajući koeficijenti za predsjednika i suce tog suda, a s obzirom da je predviđeno ukidanje prekršajnih sudova i prijenos njihove nadležnosti na općinske sudove, suci i predsjednici prekršajnih sudova izostavljeni su iz teksta ovog članka.
Također se korigira područje primjene povišenog koeficijenta za čelnike većih pravosudnih tijela na način da bez razlike obuhvaća sva pravosudna tijela određene veličine te se predlaže i ukidanje povišenog koeficijenta od 0,14 čelnicima pravosudnih tijela koji imaju od 11 do 20 pravosudnih dužnosnika, a s obzirom da zbog veličine pravosudnih tijela u novoj mreži isto ne predstavlja posebnu iznimku.
Uz članak 2.
Ovim člankom određuje se stupanje na snagu ovog Zakona.
TEKST ODREDABA VAŽEĆEG ZAKONA KOJA SE MIJENJAJU
Članak 4.
Plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika utvrđuju se množenjem osnovice za obračun plaće s koeficijentom za određenog dužnosnika.
Osnovica za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika utvrđuje se u visini od 4.443,958 kuna bruto.
Koeficijenti za izračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika jesu:
1.a) predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske 7,86
2.a) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske 7,86
3.a) ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 7,14
4.a) predsjednik Visokog upravnog suda Republike Hrvatske 6,42
b) predsjednik Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske 6,42
c) predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske 6,42
d) suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske 6,42
e) zamjenici Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske 6,42
5. a) suci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske 5,70
b) suci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske 5,70
c) suci Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske 5,70
d) zamjenici ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 5,70
6.a) predsjednici županijskih sudova iz članka 24. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 5,80
b) predsjednici županijskih sudova 4,98
c) predsjednici upravnih sudova 4,98
d) predsjednici trgovačkih sudova 4,98
e) županijski državni odvjetnici 4,98
7.a) suci županijskih sudova iz točke 6.a) ovoga članka određeni za postupanje u kaznenim predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta 5,70
b)suci županijskih sudova 4,55
c)zamjenici županijskih državnih odvjetnika 4,55
8.a) suci trgovačkih sudova 3,54
b) suci upravnih sudova 3,54
c) predsjednici općinskih sudova 3,54
d) predsjednici prekršajnih sudova 3,54
e) općinski državni odvjetnici 3,54
9.a) suci općinskih sudova 3,11
b)suci prekršajnih sudova 3,11
c)zamjenici općinskih državnih odvjetnika 3,11
Predsjednici županijskih, općinskih i prekršajnih sudova, te županijski i općinski državni odvjetnici imaju pravo na povišeni koeficijent:
– u sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju 11 – 20 sudaca ili zamjenika za 0,14
– u sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju 21 – 50 sudaca ili zamjenika za 0,29
– u sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju 51 – 100 sudaca ili zamjenika za 0,43
– u sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju više od 100 sudaca ili zamjenika za 0,58.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
I.USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, sadržana je u odredbama članka 2.stavka 4.podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Plaće i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 10/99, 25/00, 30/01, 59/01, 114/01, 116/01, 64/02, 153/02, 154/02, 17/04, 8/06, 142/06, 34/07, 134/07, 146/08, 155/08, 39/09, 155/09, 14/11, 154/11, 12/12, 143/12, 100/14, 147/14 i120/16). Ovaj Zakon mijenjan je i dopunjavan više puta, a značajna intervencija u ovaj Zakon izvršena je 2014., kada je sukladno Odluci i Rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4039/2009, U-I-25427/2009 i U-I-195/2010 od 18. srpnja 2014., utvrđeno da svi elementi plaće pravosudnih dužnosnika moraju biti određeni zakonom.
Do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2014., osnovica plaće pravosudnih dužnosnika bila je propisana odlukama Vlade Republike Hrvatske. Odlukom o visini osnovice za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2009. („Narodne novine“, broj 40/09) osnovica je iznosila 4.873,83 kune, Odlukom o visini osnovice za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 25/13) iz 2013. smanjena je za 3% na 4.727,615 kuna, a Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2014. smanjena je za dodatnih 6% na trenutno važeći iznos od 4.443,985 kuna.
Zakonom o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“, broj 128/14) i Zakonom o područjima i sjedištima državnih odvjetništava („Narodne novine“, broj 128/14) provedena je reorganizacija mreže pravosudnih tijela u Republici Hrvatskoj kojom je smanjen broj pravosudnih tijela. Navedenom reorganizacijom povećana je teritorijalna nadležnost općinskih sudova i općinskih državnih odvjetništava, čime je znatno povećan opseg poslova u nadležnosti ovih prvostupanjskih pravosudnih tijela.
Ministarstvo pravosuđa pristupilo je tijekom 2017. daljnjoj organizacijskoj reformi pravosuđa, čiji je najvažniji cilj spajanje općinskih i prekršajnih sudova te reorganizacija mreže općinskih državnih odvjetništava prema novoj mreži sudova. Reforma je provedena donošenjem šest organizacijskih zakona (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Zakon o područjima i sjedištima sudova, Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, Zakon o državnom odvjetništvu i Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću) koje je Hrvatski sabor donio na 8. sjednici 6. srpnja 2018. Nova mreža pravosudnih tijela počet će funkcionirati od 1. siječnja 2019.
Unatoč znatnom povećanju opsega poslova zbog provedenih reorganizacija sustava, plaće pravosudnih dužnosnika godinama nisu povećavane, pri čemu su plaće općinskih i prekršajnih sudaca ostale niže u odnosu na plaće sudaca trgovačkih i upravnih sudova.
Posebno se ističe da je u radu sudaca u Republici Hrvatskoj zamjetan i višegodišnji trend smanjenja broja neriješenih predmeta i skraćenja trajanja sudskih postupaka, iz čega proizlazi zaključak o kontinuiranom naporu i zalaganju te učinkovitosti sudaca u obavljanju sudačke dužnosti. U tom se smislu ističe da je od kraja 2014., kada je pred sudovima bilo616.686 neriješenih predmeta, broj neriješenih predmeta sredinom 2018. smanjen na 424.378 predmeta. Posebno težište tijekom 2017. stavljeno je i na smanjenje broja neriješenih predmeta starijih od deset godina, na čijem se rješavanju kontinuirano radi.
Nastavno na predstojeću organizacijsku reformu pravosudnog sustava, iz svih gore navedenih razloga ovim se Zakonom predlaže povećanje osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika u visini od 6%, izjednačavanje koeficijenata pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima i čelnika pravosudnih tijela prvog stupnja te predviđaju koeficijenti za predsjednika i suce Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, koji će se ustanoviti od 1. siječnja 2020.
Također, predlaže se ukidanje povišenog koeficijenta od 0,14 predsjednicima županijskih, općinskih i prekršajnih sudova te županijskim i općinskim državnim odvjetnicima u sudovima odnosno državnim odvjetništvima koji imaju 11 do 20 pravosudnih dužnosnika, a s obzirom da ova veličina pravosudnih tijela više ne predstavlja posebnu iznimku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu predloženog Zakona osigurana su sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18) predlaže se donošenje ovog Zakona po hitnom postupku, iz sljedećih osobito opravdanih razloga.
Hrvatski sabor je 6. srpnja 2018. donio čak šest organizacijskih zakona u pravosuđu, i to Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Zakon o državnom odvjetništvu i Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću (Narodne novine, broj 67/18) koji su na snagu stupili 1. rujna 2018. te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Zakon o područjima i sjedištima sudova i Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava (Narodne novine, broj 67/18) koji će na snagu stupiti 1. siječnja 2019. Stupanjem na snagu svih ovih zakona provest će se reorganizacija pravosudnog sustava, i to prvenstveno nastankom novih pravosudnih područja te izmjenom sustava prava i dužnosti čelnika pravosudnih tijela, ali i samih pravosudnih dužnosnika.
S obzirom da u prava i dužnosti pravosudnih dužnosnika spadaju i njihova materijalna prava koja su predmet Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, da su sve planirane organizacijske izmjene u pravosuđu spremne za provedbu od 1. siječnja 2019. te da su u državnom proračunu osigurana sredstva za provedbu ovog Zakona, osnovano je i ovu reformu sustava materijalnih prava pravosudnih dužnosnika provesti od 1. siječnja 2019.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 1.
U Zakonu o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 10/99, 25/00, 30/01, 59/01, 114/01, 116/01, 64/02, 153/02, 154/02, 17/04, 8/06, 142/06,34/07, 146/08, 155/08, 39/09, 155/09, 14/11, 154/11, 12/12, 143/12, 100/14, 147/14 i 120/16)u članku4. u stavku 2. brojka: „4.443,958“ zamjenjuje se brojkom: „4.710,595“.
U stavku 3.točke 4., 5., 6., 7. i 8. mijenjaju se i glase:
„4.a) predsjednik Visokog upravnog suda Republike Hrvatske 6,42
b) predsjednik Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske 6,42
c) predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske 6,42
d) predsjednik Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske 6,42
e) suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske 6,42
f) zamjenici Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske 6,42
5.a) suci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske 5,70
b) suci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske 5,70
c) suci Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske 5,70
d) suci Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske 5,70
e) zamjenici ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 5,70
6.a) predsjednici županijskih sudova određenih za postupanje u predmetima kaznenih djela određenih zakonom kojim se uređuje ustrojstvo i nadležnost Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 5,80
b) predsjednici županijskih sudova 4,98
c) županijski državni odvjetnici 4,98
7.a) suci županijskih sudova iz točke 6.a) ovoga članka određeni za postupanje u kaznenim predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta 5,70
b) suci županijskih sudova 4,55
c) zamjenici županijskih državnih odvjetnika 4,55
d) predsjednici općinskih sudova 4,55
e) predsjednici upravnih sudova 4,55
f) predsjednici trgovačkih sudova 4,55
g) općinski državni odvjetnici 4,55
8. a)suci općinskih sudova 3,54
b) suci upravnih sudova 3,54
c) suci trgovačkih sudova 3,54
d) zamjenici općinskih državnih odvjetnika 3,54“.
Točka 9. briše se.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„Predsjednici županijskih, općinskih, upravnih i trgovačkih sudova te županijski i općinski državni odvjetnici imaju pravo na povišeni koeficijent:
– u sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju 21 – 50 sudaca ili zamjenika za 0,29
– u sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju 51 – 100 sudaca ili zamjenika za 0,43
– u sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju više od 100 sudaca ili zamjenika za 0,58.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 2.
Ovaj Zakon objavljuje se u „Narodnim novinama“ i stupa na snagu 1. siječnja 2019.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 1.
Ovim se člankom predlaže povećanje osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika u visini od 6%, i to s obzirom da je iznos osnovice plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika od 2009. kontinuirano smanjivan te da je posljednja izmjena visine osnovice iz 2014. u odnosu na 2013. iznosila upravo 6 %, koja je sredstva trenutno moguće osigurati u državnom proračunu.
U kontekstu predstojeće reorganizacije pravosuđa kojom je planirano spajanje općinskih i prekršajnih sudova, odnosno okrupnjavanje sudova, uočena je potreba izjednačavanja plaća predsjednika i sudaca svih prvostupanjskih sudova, kao i plaća općinskih državnih odvjetnika i njihovih zamjenika. Ovim se člankom stoga predlaže izjednačavanje koeficijenata svih pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima prvog stupnja na način da će se predlaže propisati isti koeficijent (4,55) za sve predsjednike prvostupanjskih sudova (općinskih, upravnih i trgovačkih sudova) te općinske državne odvjetnike, odnosno smanjiti koeficijent za predsjednike upravnih i trgovačkih sudova sa 4,98 na 4.55 (s obzirom na uočenu nelogičnost da je isti koeficijent propisan i za predsjednike županijskih sudova) te povećati koeficijent za predsjednike općinskih sudova i općinske državne odvjetnike sa 3,54 na 4,55. Ujedno se predlaže ujednačavanje koeficijenta sudaca općinskih sudova i zamjenika općinskih državnih odvjetnika s važećim koeficijentom sudaca upravnih i trgovačkih sudova (3,54).
S obzirom na predviđeno ustanovljavanje Visokog kaznenog suda, u članku 1. predviđeni su i pripadajući koeficijenti za predsjednika i suce tog suda, a s obzirom da je predviđeno ukidanje prekršajnih sudova i prijenos njihove nadležnosti na općinske sudove, suci i predsjednici prekršajnih sudova izostavljeni su iz teksta ovog članka.
Također se korigira područje primjene povišenog koeficijenta za čelnike većih pravosudnih tijela na način da bez razlike obuhvaća sva pravosudna tijela određene veličine te se predlaže i ukidanje povišenog koeficijenta od 0,14 čelnicima pravosudnih tijela koji imaju od 11 do 20 pravosudnih dužnosnika, a s obzirom da zbog veličine pravosudnih tijela u novoj mreži isto ne predstavlja posebnu iznimku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 2.
Ovim člankom određuje se stupanje na snagu ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
TEKST ODREDABA VAŽEĆEG ZAKONA KOJA SE MIJENJAJU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 4.
Plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika utvrđuju se množenjem osnovice za obračun plaće s koeficijentom za određenog dužnosnika.
Osnovica za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika utvrđuje se u visini od 4.443,958 kuna bruto.
Koeficijenti za izračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika jesu:
1.a) predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske 7,86
2.a) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske 7,86
3.a) ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 7,14
4.a) predsjednik Visokog upravnog suda Republike Hrvatske 6,42
b) predsjednik Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske 6,42
c) predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske 6,42
d) suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske 6,42
e) zamjenici Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske 6,42
5. a) suci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske 5,70
b) suci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske 5,70
c) suci Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske 5,70
d) zamjenici ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 5,70
6.a) predsjednici županijskih sudova iz članka 24. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 5,80
b) predsjednici županijskih sudova 4,98
c) predsjednici upravnih sudova 4,98
d) predsjednici trgovačkih sudova 4,98
e) županijski državni odvjetnici 4,98
7.a) suci županijskih sudova iz točke 6.a) ovoga članka određeni za postupanje u kaznenim predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta 5,70
b)suci županijskih sudova 4,55
c)zamjenici županijskih državnih odvjetnika 4,55
8.a) suci trgovačkih sudova 3,54
b) suci upravnih sudova 3,54
c) predsjednici općinskih sudova 3,54
d) predsjednici prekršajnih sudova 3,54
e) općinski državni odvjetnici 3,54
9.a) suci općinskih sudova 3,11
b)suci prekršajnih sudova 3,11
c)zamjenici općinskih državnih odvjetnika 3,11
Predsjednici županijskih, općinskih i prekršajnih sudova, te županijski i općinski državni odvjetnici imaju pravo na povišeni koeficijent:
– u sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju 11 – 20 sudaca ili zamjenika za 0,14
– u sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju 21 – 50 sudaca ili zamjenika za 0,29
– u sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju 51 – 100 sudaca ili zamjenika za 0,43
– u sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju više od 100 sudaca ili zamjenika za 0,58.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa