Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU ZAKONOM UREDITI
1.OCJENA STANJA
Reforma zemljišnih knjiga i katastra provodi se kontinuirano kroz duže vremensko razdoblje s ciljem uspostave modernog, efikasnog i transparentnog sustava vođenja zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka u elektroničkom obliku. Republika Hrvatska sustavno sređivanje zemljišnih knjiga preko provodi i u sklopu Nacionalnog programa reforme zemljišnih knjiga i katastra Vlade Republike Hrvatske pod nazivom „Uređena zemlja“.
Slijedom toga, a u cilju implementacije novih informatičkih i tehnoloških rješenja, višekratno je dopunjavan Zakon o zemljišnim knjigama („Narodne novine”, broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17., u daljnjem tekstu: ZZK) kako bi se osigurala primjena nekih novih pravnih instituta.
U tom smislu provedene su značajnije promjene u važećem zakonu o zemljišnim knjigama, a ovim prijedlogom zakona sve dosadašnje izmjene i dopune zakona objedinile bi se u jedinstveni tekst novoga zakona, pa se predlaže novi integralni tekst zakona sa svim relevantnim promjenama u postupku reforme zemljišno knjižnog sustava.
Ocjenjujući sadašnje stanje treba navesti da su se ostvarili svi zadani kratkoročni i srednjoročni ciljevi postavljeni kroz reformu zemljišnih knjiga i katastra.
U tom smislu bitno je napomenuti sljedeće:
Sve zemljišne knjige vode se isključivo u elektroničkom obliku, a podaci zemljišnih knjiga dostupni su putem interneta bez naknade svim građanima Republike Hrvatske.
Broj neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta smanjen je s 359.500 predmeta u kolovozu 2004., na 50.576 predmeta u rujnu 2018., a broj dana za prosječno rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta smanjen je s 800 dana u 2004., na 26 u rujnu 2018., s ciljem da se redovni zemljišnoknjižni postupci rješavaju u roku od 7 dana.
U 2017. zaprimljeno je 497.577 predmeta i izdano 1.061.668 zemljišnoknjižnih izvadaka.
Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) uveden je u sve zemljišnoknjižne odjele i katastarske urede te je u punom produkcijskom radu od 21. studenog 2016., što je bio jedan od ciljeva i zadataka Nacionalnog programa reformi, u okviru mjere: „Unaprjeđenje sustava katastra i zemljišnih knjiga“. Svrha ovoga sustava je ubrzanje procesa registracije nekretnina kako u katastarskom, tako i u zemljišnoknjižnom sustavu, podizanje razine pravne sigurnosti u prometu nekretnina, racionalizacija i pojednostavljenje poslovnih procesa te poboljšanje odnosa s korisnicima, brzina i kvaliteta pružanja usluga. Ovaj je sustav jedna je od ključnih poluga izgradnje e-Hrvatske i razvoja poduzetništva i osiguranja povjerenja građana u registre.
Nadalje, unutar ZIS-a razvijena je aplikacija One Stop Shop (OSS) koja je dovršena kroz Projekt IPA 2008 te je od lipnja 2014. moguće ishoditi zemljišnoknjižni izvadak neovisno o mjesnoj nadležnosti suda na bilo kojem zemljišnoknjižnom odjelu u Republici Hrvatskoj. Danas, obzirom da je ZIS u punoj produkciji zemljišnoknjižni, izvaci izdavani od strane zemljišnoknjižnih odjela neovisno o sudskoj nadležnosti izdaju se putem ZIS.
Preko OSS-a, odnosno ZIS-a omogućeno je javnim bilježnicima, odvjetnicima i sustavu e-Građani izdavanje zemljišnoknjižnih izvadaka sa snagom javne isprave. Građani od 1. studenog 2015. imaju mogućnost navedenim putem pribaviti vjerodostojan zemljišnoknjižni izvadak bez potrebe odlaska na zemljišnoknjižni odjel općinskog suda.
Od 15. ožujka 2017., omogućena je dodatna funkcionalnost ZIS-a, i to podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu elektroničkim putem, od strane javnih bilježnika i odvjetnika kao ovlaštenih korisnika kojim postupkom se također pridonosi konačnom cilju, a to je elektroničko poslovanje u zemljišnim knjigama.
2.OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM
Izmjenama i dopunama ZZK-a normativno su praćene aktivnosti reforme zemljišnih knjiga i katastra u vremenu od 2004. do 2018. te su zakonskim novelama definirani svi novi poslovni procesi i novi instituti zemljišnoknjižnog prava koji nisu bili uređeni ZZK-om.
Činjenica velikog broja izmjena i dopuna ZZK-a upućuje na izuzetnu dinamiku promjena u zemljišnoknjižnom sustavu, prije svega u poslovnim procesima i organizaciji rada koji su utemeljeni na novim informatičkim tehnologijama te ih je bilo nužno i pravno definirati radi njihove primjene.
Novim prijedlogom zakona znatno je pojednostavljeno postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku, za koji se u praksi pokazalo da je dugotrajan te su ovim zakonom propisani rokovi za postupanje čime bi se utjecalo na duljinu trajanja predmetnih postupaka. Također, redefinirani su poslovni procesi za provedbu predmetnih postupaka. Odredbom zakona propisano je da opća punomoć za sastavljanje privatne isprave koja je temelj upisa u zemljišnu knjigu ne smije biti starija od jedne godine u trenutku sastavljanja, dok je u prethodnom zakonu odredba bila razlogom pokretanja većeg broja pojedinačnih ispravnih postupaka jer se rok utvrđivao od trenutka podnošenja prijedloga.
Novi prijedlog zakon uvodi jasno definiranje redovnih i posebnih zemljišnoknjižnih postupaka te djelokrug postupanja u odnosu na iste od strane zemljišnoknjižnih referenata, sudskih savjetnika i sudaca. Zemljišnoknjižni postupak se ovim Zakonom određuje kao hitan postupak, te se određuje rok za donošenje rješenja u redovnim zemljišnoknjižnim postupcima.
Također, a obzirom na stupanje na snagu Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“, broj: 48/18, dalje: Opća uredba), podaci zemljišne knjige osim što su javni proglašeni su i elektronički dostupnima te se time zakon usklađuje s odredbama Opće uredbe.
Nadalje, novim prijedlogom zakona određuje se rok 1. rujna 1980. za brisanje hipoteka koje su upisane prije navedenog datuma po službenoj dužnosti dok je u prethodnom zakonu rok bio 25. prosinca 1958. Tom odredbom znatno će se pojednostaviti brisanje starih hipotekarnih tražbina za koje je do sada bilo potrebno provoditi poseban postupak amortizacije.
Uvodi se i rok od 3 godine za osnivanje zemljišnih knjiga u katarskim općinama u kojima se vodi polog isprava ili kartoni zemljišta. Za one katastarske općine koje nemaju zemljišnu knjigu, ovim prijedlogom zakona određuje se rok od 5 godina za osnivanje, odnosno otvaranje zemljišne knjige.
U odnosu na postupak osnivanja, obnove i dopune zemljišnih knjiga uvodi se provedba navedenih postupaka na postojećem katastarskom operatu, ako sud ocijeni istu potrebnom. Nastavno na navedeno određuje se rok u kojem nadležno tijelo za katastar mora dostaviti predmetni katastarski operat.
Odredbama ovoga zakona jasnije se definiraju ovlaštenici informacijskog sustava u primjeni suda, odnosno pravo na pristup i pretragu podataka zemljišne knjige.
Propisuje se obavezno skeniranje ulaznih dokumenata, kada za to budu osigurani tehnički uvjeti, te se uvodi se elektronička zbirka isprava. Sve navedeno postepeno dovodi do potpunog elektroničkog postupanja u zemljišnim knjigama odnosno do elektroničkog spisa.
Nastavno na već razvijenu Digitalnu arhivu u ZIS-u, kroz reformu zemljišnih knjiga nastavlja se razvoj digitalizacije te se planira provesti skeniranje preostalih ručno vođenih zemljišnih knjiga. Skeniranjem ručno vođenih zemljišnih knjiga stvorile bi se pretpostavke za uspostavu središnje arhive zemljišnih knjiga svih općinskih sudova na jednom mjestu.
3.POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Novim zakonom pojednostavit će se postupanje u zemljišnim knjigama, što će uz propisivanje rokova, dovesti i do bržeg postupanja u zemljišnim knjigama.
Nadalje, daljnjim razvojem funkcionalnosti ZIS-a ostvaruju se pretpostavke za elektroničko postupanje, odnosno postupno potpuni prelazak na elektroničko poslovanje sa zemljišnim knjigama.
Pojednostavljenjem procesa uskladit će se i veći broj zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka, čime će se povećati pravna sigurnost u postupanju s nekretninama.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Ovaj Zakon ne zahtjeva posebna financijska sredstva jer se provodi kroz redovno poslovanje zemljišnoknjižnih sudova.
IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA
DIO PRVI OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo, uređenje, vođenje i čuvanje zemljišnih knjiga, određuje predmet i vrste upisa te vođenje zemljišnoknjižnih postupaka.
Rodno značenje
Članak 2.
Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 3.
(1) O pravnom stanju nekretnina na području Republike Hrvatske, mjerodavnom za pravni promet, vode se zemljišne knjige, ako za neke nekretnine nije što posebno određeno.
(2) U zemljišne se knjige upisuju stvarna prava na nekretninama, a i druga prava za koja je to zakonom određeno.
(3) U zemljišne se knjige upisuju i druge činjenice važne za pravni promet za koje je to zakonom određeno.
(4) Kad je upis u zemljišne knjige pretpostavka stjecanja, promjene, ograničenja i prestanka prava na nekretninama, određuje se zakonom.
Članak 4.
(1) Zemljište je u smislu ovoga Zakona dio zemljine površine koji je u katastru označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica).
(2) Sve što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje u pravnom je smislu sastavni dio zemljišta i ako zakonom nije drukčije određeno, dijeli njegovu pravnu sudbinu, pa se sve odredbe ovoga Zakona utvrđene glede zemljišta odnose i na to.
Članak 5.
(1) Zemljišne knjige vodi općinski sud kao sud prvog stupnja (dalje u tekstu: zemljišnoknjižni sud).
(2) Mjesno nadležan općinski sud je onaj koji vodi zemljišnu knjigu u kojoj se treba provesti upis.
(3) U sudu se može osnovati jedan ili više odjela koji obavljaju poslove vođenja zemljišnih knjiga.
(4) Odjelom iz stavka 3. ovoga članka rukovodi predsjednik odjela i voditelj odjela, koji je određen godišnjim rasporedom poslova.
(5) O žalbama u zemljišnoknjižnim predmetima odlučuje županijski sud određen posebnim zakonom.
Članak 6.
(1) Zemljišne knjige vode se elektronički, u Zajedničkom informacijskom sustavu zemljišnih knjiga i katastra (dalje: ZIS).
(2) ZIS je informacijski sustav u kojem se pohranjuju, održavaju i vode svi podaci zemljišnih knjiga i katastra.
(3) Usklađeni podaci zemljišne knjige i katastra vode se u Bazi zemljišnih podataka (dalje: BZP) unutar ZIS-a.
(4) Sukladno ovom Zakonu, u BZP-u podatke o nazivu katastarske općine, broju katastarske čestice, obliku, površini, izgrađenosti i načinu uporabe vode tijela nadležna za katastar, a sudovi vode podatke o nositeljima knjižnih prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima.
Članak 7.
(1) Zemljišna knjiga je javna i može se zahtijevati uvid u zemljišnu knjigu.
(2) Iz zemljišne knjige izdaju se izvaci iz glavne knjige i preslike ili ispisi iz zbirke isprava.
Članak 8.
(1) Izvaci, ispisi i prijepisi iz zemljišne knjige su javne isprave.
(2) Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnina.
(3) Stjecatelj koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, pravno je zaštićen, ako nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja. Nedostatak dobre vjere ne može se prigovoriti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje.
(4) Osoba koja je u dobroj vjeri upisala knjižno pravo postupajući s povjerenjem u potpunost zemljišne knjige, stekla ga je neopterećeno teretima koji nisu bili upisani u trenutku kad je zatražen upis niti je tada iz zemljišnih knjiga bilo vidljivo da je zatražen njihov upis, osim ako je zakonom drukčije određeno.
(5) Osoba koja je u dobroj vjeri upisala knjižno pravo postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišne knjige uživa zaštitu svoga povjerenja utoliko što joj nitko neće moći osporavati valjanost njezina stjecanja zbog nevaljanosti prednikova upisa nakon što proteknu rokovi u kojima bi se po ovom Zakonu mogla podnijeti tužba radi brisanja uknjižbe njezina prednika.
Članak 9.
(1) Zemljišne knjige se temelje na podacima katastarskog operata, odnosno katastarske izmjere.
(2) Što je ovim Zakonom određeno glede katastra zemljišta odnosno katastra nekretnina na odgovarajući se način primjenjuje i na druge katastre ako su podaci iz njih mjerodavni za zemljišne knjige.
Članak 10.
(1) Oznake katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi moraju biti sukladne s njihovim oznakama u katastru zemljišta i katastarskim planovima, a osobito moraju biti navedeni katastarski brojevi čestica, njihova površina prema katastru, kao i zgrade i druge građevine koje trajno leže na zemljištu ili su ispod njegove površine (izgrađenost zemljišta).
(2) Odluke sudova i druge vlasti o knjižnim pravima moraju sadržavati oznake i podatke o katastarskom broju i površini katastarskih čestica, kao i o katastarskoj općini u kojoj leže, onako kako su ti podaci označeni u zemljišnoj knjizi.
(3) Do uspostave BZP-a, promjena katastarskoga broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje sud donosi po službenoj dužnosti pošto mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta.
(4) Ako se razlikuju podaci u zemljišnoj knjizi i katastru, mjerodavni su za knjižna prava podaci u zemljišnoj knjizi, dok ne budu promijenjeni po odredbi stavka 3. ovoga članka.
Članak 11.
(1) O promjenama katastarskoga broja, oblika, površine ili izgrađenosti katastarske čestice dužno je tijelo nadležno za provođenje tih promjena u katastru bez odgađanja elektroničkim putem obavijestiti sud.
(2) Sudovi elektroničkim putem prijavljuju tijelu nadležnom za katastar sve zemljišnoknjižne upise koji su važni za katastar zemljišta kao što su primjerice otpis, pripis, dioba.
DIO DRUGI ZEMLJIŠNE KNJIGE
Glava 1.
SASTAV ZEMLJIŠNE KNJIGE
Odjeljak 1.
Opće odredbe
Članak 12.
(1) Zemljišna se knjiga sastoji od glavne knjige i zbirke isprava.
(2) Za svaku glavnu knjigu vode se potrebni pomoćni popisi određeni ovim Zakonom ili drugim propisom.
Članak 13.
(1) Ručno vođene glavne knjige radi njihovoga daljnjeg korištenja, prenose se u elektronički oblik i pohranjuju u ZIS.
(2) Isprave iz ručno vođene zbirke isprava, radi njihovoga daljnjeg korištenja, na zahtjev se prenose u elektronički oblik i pohranjuju u elektroničku zbirku isprava.
(3) Ručno vođene glavne knjige zatvorene nakon pohranjivanja u ZIS, trajno se čuvaju i pohranjuju u središnjoj arhivi zemljišnih knjiga.
Članak 14.
(1) Zemljišnoknjižni upisi provode se samo u glavnoj knjizi.
(2) Kad zakon određuje da je za stjecanje, prenošenje, ograničenje i ukidanje prava nužan upis u zemljišnu knjigu, ta se pretpostavka ispunjava samo upisom u glavnu knjigu.
(3) Kad se na temelju odluke suda, odluke drugoga tijela, nasljeđivanjem, ili na temelju zakona steklo pravo bez upisa u zemljišnu knjigu, stjecatelj je ovlašten ishoditi upis stečenoga prava u glavnu knjigu po odredbama ovoga Zakona.
Članak 15.
(1) U glavnu knjigu upisuje se bitni sadržaj prava za koja je ovim ili drugim zakonom određeno da mogu biti predmet zemljišnoknjižnoga upisa (knjižna prava).
(2) Ako se bitni sadržaj knjižnoga prava ne može ukratko izraziti, u glavnoj će se knjizi pozvati na točno označena mjesta u ispravama na kojima se temelji upis, i to s učinkom kao da su upisana u samoj glavnoj knjizi.
Odjeljak 2.
Glavna knjiga
a. Sastav glavne knjigeČlanak 16.
(1) Za sve nekretnine jedne katastarske općine vodi se jedna glavna knjiga.
(2) Određivanje područja i naziva katastarskih općina uređuju propisi o katastru zemljišta, s time da jedna katastarska općina može obuhvaćati samo nekretnine koje se nalaze na području nadležnosti jednoga suda. Nekretnine na području nadležnosti jednoga suda mogu biti podijeljene i na više katastarskih općina.
(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa i čelnik središnjeg tijela državne uprave mjerodavne za katastar uskladit će odlukom područja katastarskih općina i nadležnosti zemljišnoknjižnih sudova tako da jedna katastarska općina ne bude u nadležnosti dvaju ili više zemljišnoknjižnih sudova, a do donošenja odluke zemljišnoknjižni sud i tijelo nadležno za katastar djelovat će u granicama svoje dotadašnje nadležnosti.
(4) U glavnu knjigu upisuje se opće dobro ako to zatraži osoba koja na tome ima pravni interes.
Članak 17.
(1) Glavna knjiga se sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka.
(2) U zemljišnoknjižni uložak upisuju se:
1. zemljišnoknjižno tijelo i promjene na njemu;
2. stvarna i druga knjižna prava glede zemljišnoknjižnoga tijela i promjene tih prava.
(3) U zemljišnoknjižni uložak upisuju se i druge činjenice određene zakonom.
Članak 18.
(1) U zemljišnoknjižni uložak upisuje se samo jedno zemljišnoknjižno tijelo.
(2) Zemljišnoknjižno tijelo može se sastojati od jedne ili više katastarskih čestica koje se nalaze u istoj katastarskoj općini.
(3) Više katastarskih čestica koje u istoj katastarskoj općini pripadaju istomu vlasniku spojit će se u jedno zemljišnoknjižno tijelo kad to vlasnik zatraži, ako one nisu različito opterećene i ako glede ograničenja vlasništva nema nikakve razlike ili ako se istodobno sa spajanjem uklone sve prepreke koje smetaju spajanju.
(4) Zemljišnoknjižno tijelo pravna je cjelina čiji se sastav može promijeniti samo zemljišnoknjižnim otpisom ili pripisom katastarskih čestica.
(5) Kad se otpišu sva zemljišta upisana u jednom zemljišnoknjižnom ulošku, uložak će se utrnuti i pod tim brojem se više ne može u toj zemljišnoj knjizi otvoriti novi zemljišnoknjižni uložak.
(6) Promjene izgrađenosti katastarskih čestica koje čine zemljišnoknjižno tijelo ne utječu na njegov sastav.
b. Sadržaj zemljišnoknjižnoga uloškaČlanak 19.
(1) Zemljišnoknjižni uložak sadrži posjedovnicu (popisni list, list A), vlastovnicu (vlasnički list, list B) i teretovnicu (teretni list, list C).
(2) Podulošci knjige položenih ugovora su podulošci zemljišnoknjižnog uloška u kojem je up
ZAKON O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU ZAKONOM UREDITI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1.OCJENA STANJA
Reforma zemljišnih knjiga i katastra provodi se kontinuirano kroz duže vremensko razdoblje s ciljem uspostave modernog, efikasnog i transparentnog sustava vođenja zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka u elektroničkom obliku. Republika Hrvatska sustavno sređivanje zemljišnih knjiga preko provodi i u sklopu Nacionalnog programa reforme zemljišnih knjiga i katastra Vlade Republike Hrvatske pod nazivom „Uređena zemlja“.
Slijedom toga, a u cilju implementacije novih informatičkih i tehnoloških rješenja, višekratno je dopunjavan Zakon o zemljišnim knjigama („Narodne novine”, broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17., u daljnjem tekstu: ZZK) kako bi se osigurala primjena nekih novih pravnih instituta.
U tom smislu provedene su značajnije promjene u važećem zakonu o zemljišnim knjigama, a ovim prijedlogom zakona sve dosadašnje izmjene i dopune zakona objedinile bi se u jedinstveni tekst novoga zakona, pa se predlaže novi integralni tekst zakona sa svim relevantnim promjenama u postupku reforme zemljišno knjižnog sustava.
Ocjenjujući sadašnje stanje treba navesti da su se ostvarili svi zadani kratkoročni i srednjoročni ciljevi postavljeni kroz reformu zemljišnih knjiga i katastra.
U tom smislu bitno je napomenuti sljedeće:
Sve zemljišne knjige vode se isključivo u elektroničkom obliku, a podaci zemljišnih knjiga dostupni su putem interneta bez naknade svim građanima Republike Hrvatske.
Broj neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta smanjen je s 359.500 predmeta u kolovozu 2004., na 50.576 predmeta u rujnu 2018., a broj dana za prosječno rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta smanjen je s 800 dana u 2004., na 26 u rujnu 2018., s ciljem da se redovni zemljišnoknjižni postupci rješavaju u roku od 7 dana.
U 2017. zaprimljeno je 497.577 predmeta i izdano 1.061.668 zemljišnoknjižnih izvadaka.
Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) uveden je u sve zemljišnoknjižne odjele i katastarske urede te je u punom produkcijskom radu od 21. studenog 2016., što je bio jedan od ciljeva i zadataka Nacionalnog programa reformi, u okviru mjere: „Unaprjeđenje sustava katastra i zemljišnih knjiga“. Svrha ovoga sustava je ubrzanje procesa registracije nekretnina kako u katastarskom, tako i u zemljišnoknjižnom sustavu, podizanje razine pravne sigurnosti u prometu nekretnina, racionalizacija i pojednostavljenje poslovnih procesa te poboljšanje odnosa s korisnicima, brzina i kvaliteta pružanja usluga. Ovaj je sustav jedna je od ključnih poluga izgradnje e-Hrvatske i razvoja poduzetništva i osiguranja povjerenja građana u registre.
Nadalje, unutar ZIS-a razvijena je aplikacija One Stop Shop (OSS) koja je dovršena kroz Projekt IPA 2008 te je od lipnja 2014. moguće ishoditi zemljišnoknjižni izvadak neovisno o mjesnoj nadležnosti suda na bilo kojem zemljišnoknjižnom odjelu u Republici Hrvatskoj. Danas, obzirom da je ZIS u punoj produkciji zemljišnoknjižni, izvaci izdavani od strane zemljišnoknjižnih odjela neovisno o sudskoj nadležnosti izdaju se putem ZIS.
Preko OSS-a, odnosno ZIS-a omogućeno je javnim bilježnicima, odvjetnicima i sustavu e-Građani izdavanje zemljišnoknjižnih izvadaka sa snagom javne isprave. Građani od 1. studenog 2015. imaju mogućnost navedenim putem pribaviti vjerodostojan zemljišnoknjižni izvadak bez potrebe odlaska na zemljišnoknjižni odjel općinskog suda.
Od 15. ožujka 2017., omogućena je dodatna funkcionalnost ZIS-a, i to podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu elektroničkim putem, od strane javnih bilježnika i odvjetnika kao ovlaštenih korisnika kojim postupkom se također pridonosi konačnom cilju, a to je elektroničko poslovanje u zemljišnim knjigama.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
2.OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM
Izmjenama i dopunama ZZK-a normativno su praćene aktivnosti reforme zemljišnih knjiga i katastra u vremenu od 2004. do 2018. te su zakonskim novelama definirani svi novi poslovni procesi i novi instituti zemljišnoknjižnog prava koji nisu bili uređeni ZZK-om.
Činjenica velikog broja izmjena i dopuna ZZK-a upućuje na izuzetnu dinamiku promjena u zemljišnoknjižnom sustavu, prije svega u poslovnim procesima i organizaciji rada koji su utemeljeni na novim informatičkim tehnologijama te ih je bilo nužno i pravno definirati radi njihove primjene.
Novim prijedlogom zakona znatno je pojednostavljeno postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku, za koji se u praksi pokazalo da je dugotrajan te su ovim zakonom propisani rokovi za postupanje čime bi se utjecalo na duljinu trajanja predmetnih postupaka. Također, redefinirani su poslovni procesi za provedbu predmetnih postupaka. Odredbom zakona propisano je da opća punomoć za sastavljanje privatne isprave koja je temelj upisa u zemljišnu knjigu ne smije biti starija od jedne godine u trenutku sastavljanja, dok je u prethodnom zakonu odredba bila razlogom pokretanja većeg broja pojedinačnih ispravnih postupaka jer se rok utvrđivao od trenutka podnošenja prijedloga.
Novi prijedlog zakon uvodi jasno definiranje redovnih i posebnih zemljišnoknjižnih postupaka te djelokrug postupanja u odnosu na iste od strane zemljišnoknjižnih referenata, sudskih savjetnika i sudaca. Zemljišnoknjižni postupak se ovim Zakonom određuje kao hitan postupak, te se određuje rok za donošenje rješenja u redovnim zemljišnoknjižnim postupcima.
Također, a obzirom na stupanje na snagu Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“, broj: 48/18, dalje: Opća uredba), podaci zemljišne knjige osim što su javni proglašeni su i elektronički dostupnima te se time zakon usklađuje s odredbama Opće uredbe.
Nadalje, novim prijedlogom zakona određuje se rok 1. rujna 1980. za brisanje hipoteka koje su upisane prije navedenog datuma po službenoj dužnosti dok je u prethodnom zakonu rok bio 25. prosinca 1958. Tom odredbom znatno će se pojednostaviti brisanje starih hipotekarnih tražbina za koje je do sada bilo potrebno provoditi poseban postupak amortizacije.
Uvodi se i rok od 3 godine za osnivanje zemljišnih knjiga u katarskim općinama u kojima se vodi polog isprava ili kartoni zemljišta. Za one katastarske općine koje nemaju zemljišnu knjigu, ovim prijedlogom zakona određuje se rok od 5 godina za osnivanje, odnosno otvaranje zemljišne knjige.
U odnosu na postupak osnivanja, obnove i dopune zemljišnih knjiga uvodi se provedba navedenih postupaka na postojećem katastarskom operatu, ako sud ocijeni istu potrebnom. Nastavno na navedeno određuje se rok u kojem nadležno tijelo za katastar mora dostaviti predmetni katastarski operat.
Odredbama ovoga zakona jasnije se definiraju ovlaštenici informacijskog sustava u primjeni suda, odnosno pravo na pristup i pretragu podataka zemljišne knjige.
Propisuje se obavezno skeniranje ulaznih dokumenata, kada za to budu osigurani tehnički uvjeti, te se uvodi se elektronička zbirka isprava. Sve navedeno postepeno dovodi do potpunog elektroničkog postupanja u zemljišnim knjigama odnosno do elektroničkog spisa.
Nastavno na već razvijenu Digitalnu arhivu u ZIS-u, kroz reformu zemljišnih knjiga nastavlja se razvoj digitalizacije te se planira provesti skeniranje preostalih ručno vođenih zemljišnih knjiga. Skeniranjem ručno vođenih zemljišnih knjiga stvorile bi se pretpostavke za uspostavu središnje arhive zemljišnih knjiga svih općinskih sudova na jednom mjestu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
3.POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Novim zakonom pojednostavit će se postupanje u zemljišnim knjigama, što će uz propisivanje rokova, dovesti i do bržeg postupanja u zemljišnim knjigama.
Nadalje, daljnjim razvojem funkcionalnosti ZIS-a ostvaruju se pretpostavke za elektroničko postupanje, odnosno postupno potpuni prelazak na elektroničko poslovanje sa zemljišnim knjigama.
Pojednostavljenjem procesa uskladit će se i veći broj zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka, čime će se povećati pravna sigurnost u postupanju s nekretninama.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Ovaj Zakon ne zahtjeva posebna financijska sredstva jer se provodi kroz redovno poslovanje zemljišnoknjižnih sudova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
DIO PRVI
OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo, uređenje, vođenje i čuvanje zemljišnih knjiga, određuje predmet i vrste upisa te vođenje zemljišnoknjižnih postupaka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Rodno značenje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 2.
Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 3.
(1) O pravnom stanju nekretnina na području Republike Hrvatske, mjerodavnom za pravni promet, vode se zemljišne knjige, ako za neke nekretnine nije što posebno određeno.
(2) U zemljišne se knjige upisuju stvarna prava na nekretninama, a i druga prava za koja je to zakonom određeno.
(3) U zemljišne se knjige upisuju i druge činjenice važne za pravni promet za koje je to zakonom određeno.
(4) Kad je upis u zemljišne knjige pretpostavka stjecanja, promjene, ograničenja i prestanka prava na nekretninama, određuje se zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 4.
(1) Zemljište je u smislu ovoga Zakona dio zemljine površine koji je u katastru označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica).
(2) Sve što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje u pravnom je smislu sastavni dio zemljišta i ako zakonom nije drukčije određeno, dijeli njegovu pravnu sudbinu, pa se sve odredbe ovoga Zakona utvrđene glede zemljišta odnose i na to.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 5.
(1) Zemljišne knjige vodi općinski sud kao sud prvog stupnja (dalje u tekstu: zemljišnoknjižni sud).
(2) Mjesno nadležan općinski sud je onaj koji vodi zemljišnu knjigu u kojoj se treba provesti upis.
(3) U sudu se može osnovati jedan ili više odjela koji obavljaju poslove vođenja zemljišnih knjiga.
(4) Odjelom iz stavka 3. ovoga članka rukovodi predsjednik odjela i voditelj odjela, koji je određen godišnjim rasporedom poslova.
(5) O žalbama u zemljišnoknjižnim predmetima odlučuje županijski sud određen posebnim zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 6.
(1) Zemljišne knjige vode se elektronički, u Zajedničkom informacijskom sustavu zemljišnih knjiga i katastra (dalje: ZIS).
(2) ZIS je informacijski sustav u kojem se pohranjuju, održavaju i vode svi podaci zemljišnih knjiga i katastra.
(3) Usklađeni podaci zemljišne knjige i katastra vode se u Bazi zemljišnih podataka (dalje: BZP) unutar ZIS-a.
(4) Sukladno ovom Zakonu, u BZP-u podatke o nazivu katastarske općine, broju katastarske čestice, obliku, površini, izgrađenosti i načinu uporabe vode tijela nadležna za katastar, a sudovi vode podatke o nositeljima knjižnih prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 7.
(1) Zemljišna knjiga je javna i može se zahtijevati uvid u zemljišnu knjigu.
(2) Iz zemljišne knjige izdaju se izvaci iz glavne knjige i preslike ili ispisi iz zbirke isprava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 8.
(1) Izvaci, ispisi i prijepisi iz zemljišne knjige su javne isprave.
(2) Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnina.
(3) Stjecatelj koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, pravno je zaštićen, ako nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja. Nedostatak dobre vjere ne može se prigovoriti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje.
(4) Osoba koja je u dobroj vjeri upisala knjižno pravo postupajući s povjerenjem u potpunost zemljišne knjige, stekla ga je neopterećeno teretima koji nisu bili upisani u trenutku kad je zatražen upis niti je tada iz zemljišnih knjiga bilo vidljivo da je zatražen njihov upis, osim ako je zakonom drukčije određeno.
(5) Osoba koja je u dobroj vjeri upisala knjižno pravo postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišne knjige uživa zaštitu svoga povjerenja utoliko što joj nitko neće moći osporavati valjanost njezina stjecanja zbog nevaljanosti prednikova upisa nakon što proteknu rokovi u kojima bi se po ovom Zakonu mogla podnijeti tužba radi brisanja uknjižbe njezina prednika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 9.
(1) Zemljišne knjige se temelje na podacima katastarskog operata, odnosno katastarske izmjere.
(2) Što je ovim Zakonom određeno glede katastra zemljišta odnosno katastra nekretnina na odgovarajući se način primjenjuje i na druge katastre ako su podaci iz njih mjerodavni za zemljišne knjige.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 10.
(1) Oznake katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi moraju biti sukladne s njihovim oznakama u katastru zemljišta i katastarskim planovima, a osobito moraju biti navedeni katastarski brojevi čestica, njihova površina prema katastru, kao i zgrade i druge građevine koje trajno leže na zemljištu ili su ispod njegove površine (izgrađenost zemljišta).
(2) Odluke sudova i druge vlasti o knjižnim pravima moraju sadržavati oznake i podatke o katastarskom broju i površini katastarskih čestica, kao i o katastarskoj općini u kojoj leže, onako kako su ti podaci označeni u zemljišnoj knjizi.
(3) Do uspostave BZP-a, promjena katastarskoga broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje sud donosi po službenoj dužnosti pošto mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta.
(4) Ako se razlikuju podaci u zemljišnoj knjizi i katastru, mjerodavni su za knjižna prava podaci u zemljišnoj knjizi, dok ne budu promijenjeni po odredbi stavka 3. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 11.
(1) O promjenama katastarskoga broja, oblika, površine ili izgrađenosti katastarske čestice dužno je tijelo nadležno za provođenje tih promjena u katastru bez odgađanja elektroničkim putem obavijestiti sud.
(2) Sudovi elektroničkim putem prijavljuju tijelu nadležnom za katastar sve zemljišnoknjižne upise koji su važni za katastar zemljišta kao što su primjerice otpis, pripis, dioba.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
DIO DRUGI
ZEMLJIŠNE KNJIGE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glava 1.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
SASTAV ZEMLJIŠNE KNJIGE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Odjeljak 1.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Opće odredbe
Članak 12.
(1) Zemljišna se knjiga sastoji od glavne knjige i zbirke isprava.
(2) Za svaku glavnu knjigu vode se potrebni pomoćni popisi određeni ovim Zakonom ili drugim propisom.
Članak 13.
(1) Ručno vođene glavne knjige radi njihovoga daljnjeg korištenja, prenose se u elektronički oblik i pohranjuju u ZIS.
(2) Isprave iz ručno vođene zbirke isprava, radi njihovoga daljnjeg korištenja, na zahtjev se prenose u elektronički oblik i pohranjuju u elektroničku zbirku isprava.
(3) Ručno vođene glavne knjige zatvorene nakon pohranjivanja u ZIS, trajno se čuvaju i pohranjuju u središnjoj arhivi zemljišnih knjiga.
Članak 14.
(1) Zemljišnoknjižni upisi provode se samo u glavnoj knjizi.
(2) Kad zakon određuje da je za stjecanje, prenošenje, ograničenje i ukidanje prava nužan upis u zemljišnu knjigu, ta se pretpostavka ispunjava samo upisom u glavnu knjigu.
(3) Kad se na temelju odluke suda, odluke drugoga tijela, nasljeđivanjem, ili na temelju zakona steklo pravo bez upisa u zemljišnu knjigu, stjecatelj je ovlašten ishoditi upis stečenoga prava u glavnu knjigu po odredbama ovoga Zakona.
Članak 15.
(1) U glavnu knjigu upisuje se bitni sadržaj prava za koja je ovim ili drugim zakonom određeno da mogu biti predmet zemljišnoknjižnoga upisa (knjižna prava).
(2) Ako se bitni sadržaj knjižnoga prava ne može ukratko izraziti, u glavnoj će se knjizi pozvati na točno označena mjesta u ispravama na kojima se temelji upis, i to s učinkom kao da su upisana u samoj glavnoj knjizi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Odjeljak 2.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glavna knjiga
a. Sastav glavne knjige Članak 16.
(1) Za sve nekretnine jedne katastarske općine vodi se jedna glavna knjiga.
(2) Određivanje područja i naziva katastarskih općina uređuju propisi o katastru zemljišta, s time da jedna katastarska općina može obuhvaćati samo nekretnine koje se nalaze na području nadležnosti jednoga suda. Nekretnine na području nadležnosti jednoga suda mogu biti podijeljene i na više katastarskih općina.
(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa i čelnik središnjeg tijela državne uprave mjerodavne za katastar uskladit će odlukom područja katastarskih općina i nadležnosti zemljišnoknjižnih sudova tako da jedna katastarska općina ne bude u nadležnosti dvaju ili više zemljišnoknjižnih sudova, a do donošenja odluke zemljišnoknjižni sud i tijelo nadležno za katastar djelovat će u granicama svoje dotadašnje nadležnosti.
(4) U glavnu knjigu upisuje se opće dobro ako to zatraži osoba koja na tome ima pravni interes.
Članak 17.
(1) Glavna knjiga se sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka.
(2) U zemljišnoknjižni uložak upisuju se:
1. zemljišnoknjižno tijelo i promjene na njemu;
2. stvarna i druga knjižna prava glede zemljišnoknjižnoga tijela i promjene tih prava.
(3) U zemljišnoknjižni uložak upisuju se i druge činjenice određene zakonom.
Članak 18.
(1) U zemljišnoknjižni uložak upisuje se samo jedno zemljišnoknjižno tijelo.
(2) Zemljišnoknjižno tijelo može se sastojati od jedne ili više katastarskih čestica koje se nalaze u istoj katastarskoj općini.
(3) Više katastarskih čestica koje u istoj katastarskoj općini pripadaju istomu vlasniku spojit će se u jedno zemljišnoknjižno tijelo kad to vlasnik zatraži, ako one nisu različito opterećene i ako glede ograničenja vlasništva nema nikakve razlike ili ako se istodobno sa spajanjem uklone sve prepreke koje smetaju spajanju.
(4) Zemljišnoknjižno tijelo pravna je cjelina čiji se sastav može promijeniti samo zemljišnoknjižnim otpisom ili pripisom katastarskih čestica.
(5) Kad se otpišu sva zemljišta upisana u jednom zemljišnoknjižnom ulošku, uložak će se utrnuti i pod tim brojem se više ne može u toj zemljišnoj knjizi otvoriti novi zemljišnoknjižni uložak.
(6) Promjene izgrađenosti katastarskih čestica koje čine zemljišnoknjižno tijelo ne utječu na njegov sastav.
b. Sadržaj zemljišnoknjižnoga uloška Članak 19.
(1) Zemljišnoknjižni uložak sadrži posjedovnicu (popisni list, list A), vlastovnicu (vlasnički list, list B) i teretovnicu (teretni list, list C).
(2) Podulošci knjige položenih ugovora su podulošci zemljišnoknjižnog uloška u kojem je up