NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske; dalje u tekstu: Ustav).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA

Zakon o trgovačkim društvima („Narodne novine“, broj 111/93., 34/99., 121/99. - vjerodostojno tumačenje, 52/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. - pročišćeni tekst, 111/12., 68/13. i 110/15., dalje u tekstu: Zakon) donesen je 23. studenoga 1993., a počeo se primjenjivati 1. siječnja 1995.

Zakon je usklađen sa pravnom stečevinom Europske unije, međutim, s obzirom na relativno česte izmijene zakonodavnog okvira na razini Europske unije, ovim izmjenama i dopunama potrebno je uvesti rješenja iz Direktive 2017/828 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara (dalje u tekstu: Direktiva 2017/828).

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, broj 137/09.) u Zakon su prenesene odredbe Direktive 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o izvršavanju pojedinih prava dioničara trgovačkih društava uvrštenih na burzu (dalje u tekstu: Direktiva 2007/36).

Direktivom 2017/828 izmijenjena je i dopunjena Direktiva 2007/36 u pogledu utvrđenja identiteta dioničara, prijenosa informacija i olakšavanja izvršavanja prava dioničara; transparentnosti institucionalnih ulagatelja, upravitelja imovinom i savjetnika pri glasovanju; te politike primitaka.

Potreba za ovom izmjenom i dopunom Zakona proizlazi i iz potrebe dovođenja našeg trgovačkog prava na razinu koja zadovoljava suvremene potrebe jer ga ustrojavanjem na osnovi usvojenih pravila u suvremenom gospodarskom svijetu, čini prepoznatljivim svim poduzetnicima.

Drugi razlog zbog kojeg se predlažu ove izmjene i dopune Zakona jest Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (dalje u tekstu: Direktiva o uslugama) koja je implementirana u hrvatsko zakonodavstvo u Zakon o uslugama („Narodne novine“, broj 80/11.).

Člancima 6. i 7. Direktive o uslugama predviđa se da države članice uspostavljaju i održavaju jedinstvene kontaktne točke tako da poduzetnik ima jednog sugovornika putem kojega može doći do svih relevantnih informacija o važećim pravilima za pojedine uslužne djelatnosti.

To znači da bi poslovni subjekti trebali moći:

- dobiti sve potrebne informacije, obrasce i dokumente koji se odnose na njihove uslužne djelatnosti i

- obaviti potrebne postupke što uključuje podnošenje zahtjeva i popratne dokumentacije te dobivanje odgovora nadležnih tijela ako je to potrebno za dovršenje postupaka.

Prema članku 8. Direktive države članice obvezne su omogućiti pružateljima usluga obavljanje svih potrebnih postupaka i formalnosti na daljinu i elektroničkim putem.

Dakle, člancima od 6. do 8. Direktive propisano je da države članice trebaju imati jedinstvene kontaktne točke putem kojih poslovni subjekti mogu dobiti potrebne informacije i obaviti postupak putem interneta. Pružatelji usluga moraju se identificirati elektroničkim putem, potpisivati dokumente elektronički i razmjenjivati elektroničke dokumente koje su potpisale druge strane, uključujući nadležna tijela država članica.

U tom smislu treba uzeti da članak 8. Direktive o uslugama i članak 6. Zakona o uslugama nalaže obvezu uspostave svih postupaka i formalnosti, vezanih uz pristup i izvođenje uslužne djelatnosti, na daljinu i elektroničkim putem preko jedinstvene kontaktne točke, što podrazumijeva i osnivanje trgovačkih društva na daljinu.

Prema tumačenjima Europske komisije, elektronička procedura podrazumijeva isključivi i potpuni online pristup, bez fizičkog kontakta i slanja papira te mora biti dostupna za državljane Europskog gospodarskog prostora (međutim, ako osoba želi, i dalje može sve obaviti fizički, putem papira i fizički kod javnog bilježnika).

U Republici Hrvatskoj osnivanje društava elektroničkim putem postoji u ograničenom opsegu i to putem HITRO.HR servisa Vlade Republike Hrvatske za ubrzanu komunikaciju građana i poslovnih subjekata s državnom upravom (e-Tvrtka je usluga HITRO.HR-a koja omogućava elektroničko osnivanje društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s temeljnim kapitalom u novcu iz bilo kojeg javnobilježničkog ili HITRO.HR ureda  u Republici Hrvatskoj kod bilo kojeg od trgovačkih sudova u roku od 24 sata).

Međutim, kako se za osnivanje društva putem HITRO.HR servisa ne može reći da ispunjava uvjete iz članka 8. Direktive o uslugama i članka 6. Zakona o uslugama jer zahtjeva dolazak u HITRO.HR ured, kao i nazočnost svih osnivača te drugih osoba koje sudjeluju u postupku osnivanju društva kod javnog bilježnika, slijedom čega može se reći kako u Republici Hrvatskoj ne postoji mogućnost osnivanja trgovačkih društava na daljinu elektroničkim (online) putem.

Slijedom navedenoga, Republika Hrvatska je zaprimila EU Pilot (broj: 7839/15/GROW) zbog povrede prava EU vezano uz članke 6., 7. i 8. Direktive o uslugama i funkcioniranje jedinstvene kontaktne točke, a Europska komisija zahtijeva da Republika Hrvatska u što kraćem roku obveže sva tijela državne uprave na razvoj e-procedure, između ostaloga, i za registraciju poslovnog nastana i započinjanje uslužnih djelatnosti koje su iz područja primjene Zakona o uslugama.

Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 5. siječnja 2017. određeno je uvođenje elektroničkih postupaka za registraciju poslovnog nastana, kao i za sve postupke i formalnosti vezane za pristup i izvođenje uslužne djelatnosti u smislu Zakona o uslugama, sukladno posebnim propisima o uvjetima ostvarenja prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga na teritoriju Republike Hrvatske. Elektroničke procedure trebaju razviti i svoj materijalni trošak snositi sama nadležna tijela, što podrazumijeva mogućnost ispunjavanja i podnošenja zahtjeva (prijave) putem unificiranog obrasca, uz mogućnost prilaganja dokumentacije.

Navedeni zaključak Vlade Republike Hrvatske od 5. siječnja 2017. naveden je i u Nacionalnom programu reformi za 2017., kojim je utvrđeno da o stvarivanje prava poslovnog nastana mora biti administrativno jednostavno i elektronički dostupno, bez papira, pečata i javnobilježničke ovjere. Kao mjera propisano je donošenje novog zakonodavnog okvira kako bi se omogućilo elektroničko pokretanje poslovanja, odnosno poslovnog nastana. Pokretanje poslovanja bit će moguće u tri dana kroz manji broj koraka i uz minimalni trošak osnivanja, čime bi se poslovni sektor rasteretio za barem 70% suvišnih administrativnih troškova pokretanja poslovanja.

Države se u nastojanju stvaranja novih vrijednosti suočavaju s izazovima jedinstvenog i inovativnog pristupa postizanja konkurentnosti. Jedan od načina postizanja veće konkurentnosti je i učinkovit sustav osnivanja društava. Države s najučinkovitijim sustavima osnivanja društava imaju jednostavne postupke pokretanja poslovanja prilagođene korisniku. Pravne formalnosti u vezi s osnivanjem društava ugrađene su u elektronički sustav koji, po ispunjenju svih pretpostavki i zaprimanju uplate, automatski obrađuje podatke i izdaje potvrdu o osnivanju.

Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona predlaže se osuvremeniti i olakšati pokretanje poslovanja u Republici Hrvatskoj. Cilj koji se želi postići jest unaprjeđenje pokretanja poslovanja, kao prvog koraka u svijetu poduzetništva, koje mora biti prilagođeno sadašnjem vremenu i novim komunikacijskim mogućnostima. Time će se poboljšati i pozicija na ljestvici Doing Business u području pokretanja poslovanja.

Navedeni cilj postići će se propisivanjem mogućnosti da se društvo s ograničenom odgovornošću i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, koji su najčešće korišteni načini registriranog poslovanja, osnivaju na daljinu. Omogućavanjem osnivanja ovih oblika društava na daljinu hrvatsko će gospodarstvo postati konkurentnije i privlačnije investitorima.

Nadalje, u skladu s globalnim trendovima poslovanja bez papira (paper less) i elektroničkom prijenosu informacija koji postaje osnovni standard komunikacije u poslovnom svijetu te nastojanju da se smanji administrativno opterećenje poduzetnika, izmjenama i dopunama Zakona omogućava se poduzimanje svih radnji u vezi s upisom u sudski registar na daljinu (korištenjem suvremenih komunikacijskih tehnologija), uz sudjelovanje javnog bilježnika, ali i odvjetnika, odnosno druge osobe ili tijela koje je za to ovlašteno (FINA i HITRO.HR). Poduzimanje svih radnji u vezi s upisom u sudski registar na daljinu bit će moguće tako da se da ovlaštenje javnom bilježniku, odvjetniku ili drugoj osobi ili tijelu koje je za to ovlašteno da papirnatu dokumentaciju pretvori u elektronički oblik i dostavi sudskom registru, uz popunjavanje prijave za upis.

Slijedom navedenoga, a u svrhu administrativnog rasterećenja poduzetnika, ali i kao preduvjet za komunikaciju sa sudskim registrom na daljinu, ukida se cijeli niz obveza koje su vezane za formalnosti pojedinih isprava koje je potrebno pribaviti za upis u  sudski registar, a koje prema sadašnjem uređenju može obaviti isključivo javni bilježnik (javnobilježnička isprava, potvrda tj. solemnizacija privatne isprva ili ovjera potpisa). Najveći stupanj formalnosti zadržan je samo za dionička društva te kod statusnih promjena.  

Sa svrhom administrativnog rasterećenja i lakšeg poslovanja napušta se obveza upisa predmeta poslovanja u sudskom registru. Međutim, s obzirom na to da je za potrebe sprečavanja obavljanja neregistrirane djelatnosti potrebno imati evidenciju djelatnosti kojima se trgovačko društvo bavi, predlaže se osnivanje poslovnog registra. U poslovni registar će se upisivati podaci koji budu propisani posebnim zakonom, ali i predmet poslovanja, kojega je zbog toga potrebno kod osnivanja društva urediti na drukčiji način i ne vezati ga uz izmjenu društvenog ugovora (osim kod dioničkih društva kod kojih je to nužno radi usklađenosti s europskom pravnom stečevinom). Stoga se predlaže da se predmet poslovanja (osim kod dioničkog društva) utvrđuje posebnom izjavom. Prilikom osnivanja društva to će biti dodatni dokument koji se traži od osnivača, a kojega će sudski registar po službenoj dužnosti dostavljati poslovnom registru radi upisa djelatnosti (dakle, kod osnivanja društva za osnivače nema značajnije promjene u odnosu na postojeće stanje). Međutim, naknada promjena djelatnosti je znatno olakšana jer članovi mogu donijeti odluku da mijenjaju (dopunjuju) djelatnosti kojima će se trgovačko društvo baviti, ne moraju mijenjati društveni akt već je dovoljno da novu izjavu o predmetu poslovanja dostave poslovnom registru i zatraže upis promjene djelatnosti.

Naime, predmet poslovanja ne bi trebao biti pravno relevantan za odnose s trećim osobama jer posao sklopljen izvan toga je valjan (u odnosima s trećima predmet poslovanja je važan samo ako se netko želi predstaviti u prometu što radi i čime se bavi). Predmet poslovanja važan je jedino u odnosima unutar društva da se može postupiti protiv onoga tko vodi poslove društva ako uđe u neki posao izvan toga pa nastane šteta. Predmetom poslovanja članovi društva određuju interno kako društvo treba poslovati i putem čega žele da se ostvaruje cilj društva. Zbog navedenoga, zadržano je pravilo da predmet poslovanja određuju članovi društva.

Osim navedenoga, ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se lakši, jeftiniji i brži izlazak s tržišta za društva kapitala, pod uvjetom da društvo nema neispunjenih obveza, odnosno da članovi društva preuzmu odgovornost za možebitne obveze. U tu svrhu predlaže se urediti postupak prestanka društva bez likvidacije.

Primijećeno je kako institut trgovca pojedinca, koji je uveden u pozitivne propise Republike Hrvatske prilikom donošenja Zakona o trgovačkim društvima iz 1993. godine, do danas nije zaživio, s obzirom na to da u sudskim registrima postoje svega desetak registriranih trgovaca pojedinaca na cjelokupnom teritoriju naše države. Također, ne nalazi se razlog za opstojnost ovakvog oblika poduzetništva jer poduzetnici mogu djelovati ili kao obrtnici ili mogu za potrebe obavljanja željene djelatnosti osnovati jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću ili društvo s ograničenom odgovornošću. Slijedom navedenoga, ovim izmjenama i dopunama predlaže se iz Zakona izbaciti pojam trgovca pojedinca.

Ovim izmjenama i dopunama Zakona dopušta se mogućnost da društvo ima samo skraćenu tvrtku, ukida se mogućnost izdavanja nematerijaliziranih dionica te se propisuje obveza zamjene/pretvorbe dionica na donositelja u dionice na ime.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Sredstva za provedbu navedenog Zakona osigurana su u proračunu za 2018., 2019. i 2020. godinu u okviru Razdjela 110 - Ministarstvo pravosuđa na projektu K544091 - OP KONKURENTNOST I KOHEZIJA, na skupini 32 - Materijalni rashodi. Sredstva u iznosu 925.000,00 kn su utrošena za usluge nadogradnje aplikativnog sustava sudskog registra (on-line registracija poslovnog nastana) u 2018. godini, dok su sredstva za provedbu u 2019. planirana u iznosu od 2.352.878,00 kn, a u 2020. u iznosu od 4.703.920,00 kn.

IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

Članak 1.

U Zakonu o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj 152/11. - pročišćeni tekst, 111/12., 68/13. i 110/15.) u Dijelu prvom Glavi I. naslov i Odjeljak 1. s člancima 1. do 3. mijenjaju se i glase:

„Odjeljak 1.

OSNOVNE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom uređuje se osnivanje i ustroj trgovačkih društava, njihova likvidacija, povezivanje, statusne promjene i preoblikovanja trgovačkih društava.  

(2) Ovim Zakonom uređuju se osnovna zakonska pravila o pravima, obvezama i odnosima između osnivača, članova i organa trgovačkog društva.

Prijenos propisa Europske unije

Članak 2.

Ovim Zakonom u hrvatski pravni sustav prenose se:

– Prva direktiva Vijeća 68/151/EEZ od 9. ožujka 1968. o koordinaciji zaštitnih mehanizama koje, u svrhu zaštite interesa članica i ostalih, države članice zahtijevaju od društava u smislu članka 58. stavka 2. Ugovora, s ciljem ujednačavanja takvih zaštitnih mehanizama u cijeloj Zajednici

– Druga direktiva Vijeća 77/91/EEZ od 13. prosinca 1976. o koordinaciji zaštitnih mehanizama koje, u svrhu zaštite interesa članica i ostalih, države članice zahtijevaju od društava u smislu stavka 2. članka 58. Ugovora, u pogledu osnivanja dioničkih društava i održavanja i promjene njihovog kapitala, a s ciljem ujednačavanja tih zaštitnih mehanizama

– Treća direktiva Vijeća 78/855/EEZ od 09. listopada 1978. koja se temelji na članku 54. stavku 3. točki g) Ugovora, a odnosi se na pripajanja i spajanja dioničkih društava

– Šesta direktiva Vijeća 82/891/EEZ od 17. prosinca 1982. koja se temelji na članku 54. stavku 3. točki g) Ugovora, a odnosi se na podjelu dioničkih društava

– Jedanaesta direktiva Vijeća 89/666/EEZ od 21. prosinca 1989. koja se odnosi na zahtjeve za otkrivanje podataka o podružnicama koje su otvorile neke vrste društava u državama članicama u skladu sa zakonima druge države

– Dvanaesta direktiva Vijeća o pravu društava 89/667/EEZ od 21. prosinca 1989. o društvima s ograničenom odgovornošću s jednim članom

– Direktiva 2003/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2003. kojom se mijenja i dopunjuje Direktiva 68/151/EEZ Vijeća u pogledu zahtjeva za objavljivanjem u odnosu na određenu vrstu trgovačkih društava

– Direktiva 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o prekograničnim pripajanjima i spajanjima društva kapitala

– Direktiva 2006/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. kojom se dopunjuje Direktiva Vijeća 77/91/EEZ u pogledu osnivanja dioničkih društava i održavanja i promjene njihovog kapitala

– Direktiva 2007/36/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o ostvarenju određenih prava dioničara u dioničkim društvima uvrštenim na uređeno tržište– Direktiva 2007/63/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2007. kojom se mijenjaju i dopunjuju Direktive Vijeća 78/855/EEC i 82/891/EEC u pogledu zahtjeva za neovisnim stručnim izvješćem u slučaju spajanja, pripajanja ili podjele dioničkih društava

- Direktiva 2009/109/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. kojom se mijenjaju Direktive Vijeća 77/91/EEC, 78/855/EEC i 82/891/EEC i Direktive 2005/56/EC u pogledu zahtjeva za izvještavanjem i dokumentiranjem u slučaju spajanja, pripajanja i podjele

- Direktiva 2017/828 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara.

Pojam trgovca i trgovačkoga društva

Članak 3.

(1) Trgovac je, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu.

(2) Osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima smatraju se trgovcima u smislu ovoga Zakona samo ako je to u tim propisima određeno.

(3) Trgovačka društva jesu javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo , društvo s ograničenom odgovornošću i gospodarsko interesno udruženje (dalje - trgovačka društva).

(4) Javno trgovačko društvo, komanditno društvo i gospodarsko interesno udruženje su društva osoba, a dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću su društva kapitala.

(5) Trgovačko društvo može se osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti.

(6) Trgovačko društvo je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost.

(7) Individualni poljodjelci nisu trgovci u smislu ovoga Zakona.“.

Članak 2.

U članku 7. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

„(1) Trgovačko društvo može imati jednu ili više podružnica u kojima obavlja svoje djelatnosti.

(2) Podružnica se osniva odlukom koju donosi nadležni organ trgovačkog društva u skladu s izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.“.

U stavku 5. podstavku 2. riječi: „ili ako trgovac pojedinac bude izbrisan iz sudskog registra“ brišu se.

Članak 3.

Članak 8. mijenja se i glasi:

„(1) Prijavu za upis podružnice u sudski registar osnivač podnosi sudu nadležnom po mjestu sjedišta osnivača. Tome sudu podnosi se i prijava za upis promjene upisa u sudskom registru.

(2) U prijavi za upis podružnice u sudski registar moraju se navesti podaci iz članka 7. stavka 4. ovoga Zakona.  

(3) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilaže se odluka o osnivanju podružnice kao elektronička isprava (izvornik) ili u elektroničkom obliku sačinjena preslika.

(4) Nakon upisa u sudski registar suda nadležnog po mjestu sjedišta osnivača, taj sud po službenoj dužnosti dostavlja registarskom sudu sjedišta podružnice primjerak prijave za upis s prilozima, izvornik ili ovjereni primjerak rješenja o upisu na papiru ili elektroničkim putem u skladu s posebnim propisom. Podaci iz članka 7. stavka 4. ovoga Zakona objavljuju se na način kako se objavljuju priopćenja trgovačkoga društva.“.

Članak 4.

U članku 9. stavak 2. briše se.

Članak 5.

U članku 11. stavku 2. riječi: „upisane u sudski registar kod istoga registarskog suda“ zamjenjuju se riječima: „sa sjedištem u Republici Hrvatskoj“.

Članak 6.

U članku 14. stavku 1. riječi: „i industrijskog“ brišu se.  

Stavak 3. briše se.

Članak 7.

U članku 15. stavku 1. riječi: „Vlade Republike Hrvatske ili državnog organa koga ona ovlasti“ zamjenjuju se riječima: „ministarstva nadležnog za poslove uprave“.  

U stavku 3. riječ: „Izuzetno“ zamjenjuje se riječju: „Iznimno“.

Članak 8.

U članku 19. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Skraćena tvrtka jednaka je tvrtki trgovačkog društva bez naznake predmeta poslovanja društva.“.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Trgovačko društvo može imati samo skraćenu tvrtku.“.

Članak 9.

U članku 20. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Ako je u tvrtki sadržano ime člana trgovačkoga društva koje je jednako ranije upisanoj tvrtki drugoga društva ili imenu druge osobe sadržanome u ranije upisanoj tvrtki drugoga društva, u tvrtku koja se kasnije upisuje moraju se unijeti dodaci kojima se osigurava da se te tvrtke jasno razlikuju.“.

Članak 10.

U Glavi II. Odjeljak 2. i članci 24. i 25. brišu se.

Članak 11.

U članku 29. stavku 1. riječ: „isti“ briše se.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Tvrtka podružnice mora sadržavati dodatak kojim se osigurava da se ona jasno razlikuje od već upisane tvrtke.“.

Članak 12.

U članku 32. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Za pojedine djelatnosti zakonom se može propisati da:

- se bez suglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog tijela kojim se odobrava obavljanje djelatnosti trgovačko društvo ne može upisati u sudski registar (suglasnost za osnivanje trgovačkog društva)

- ih mogu obavljati samo određeni oblici trgovačkih društava (zakonski oblik kao uvjet za obavljanje djelatnosti)

- se mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugoga akta nadležnog tijela, odnosno da se mogu obavljati nakon što nadležno tijelo donese odluku kojom se utvrđuje da trgovačko društvo udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima propisanima za obavljanje te ili tih djelatnosti (suglasnost za početak rada).“.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Trgovačko društvo može početi obavljati djelatnosti nakon upisa u sudski registar.“.

Članak 13.

Članak 33. mijenja se i glasi:

„(1) Predmet poslovanja trgovačkoga društva utvrđuje se izjavom o predmetu poslovanja.

(2) Izjava o predmetu poslovanja iz stavka 1. ovoga članka valjana je ako je dadu članovi društva koji imaju broj glasova potreban za izmjenu društvenog ugovora.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, predmet poslovanja dioničkog društva utvrđuje se statutom.

(4) Predmet poslovanja utvrđuje se izborom razreda djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

(5) U izjavi o predmetu poslovanja mogu se utvrditi i djelatnosti koje nisu klasificirane u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti ili djelatnost čiji se naziv prema posebnom propisu razlikuje od klasifikacije u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

(6) Izborom razreda djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti smatra se da su članovi trgovačkog društva izabrali sve djelatnosti koje imaju približno jednak opis rada.“.

Članak 14.

Naslov iznad članka i članak 34. mijenjaju se i glase:

„Upis predmeta poslovanja

Članak 34.

(1) Predmet poslovanja trgovačkoga društva upisuje se u poslovni registar naznakom djelatnosti koje ga čine.

(2) Ako je za pojedine djelatnosti zakonom propisano da se mogu obavljati na temelju suglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog tijela (suglasnost za početak rada), upis te djelatnosti u poslovni registar provest će se prije pribavljanja suglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog tijela .

(3) Trgovačko društvo obavlja neregistriranu djelatnosti ako u slučaju iz stavka 2. ovoga članka započne obavljati djelatnost upisanu u poslovni registar bez suglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog tijela, odnosno ako ne udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima propisanima za obavljanje djelatnosti upisanih u poslovni registar.

(4) Ako članovi društva nakon upisa osnivanja trgovačkog društva za predmet poslovanja utvrde djelatnost za koju je propisana suglasnost za osnivanje trgovačkog društva, odnosno djelatnost koju može obavljati drugi oblik trgovačkog društva, pravni posao kojim j e utvrđena ta djelatnost jest ništetan.“.

Članak 15.

Naslov iznad članka i članak 35. mijenjaju se i glase:

„Učinak upisa predmeta poslovanja

Članak 35.

(1) Trgovačko društvo može obavljati djelatnosti upisane u poslovnom registru.

(2) Osim djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, trgovačko društvo može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz upisanu djelatnost.

(3) Valjani su pravni poslovi koje trgovačko društvo sklopi s trećim osobama izvan djelatnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.“.

Članak 16.

Članak 36. briše se.

Članak 17.

Članak 53. briše se.

Članak 18.

U članku 61. stavku 1. riječ: „suca“ zamjenjuje se riječju: „suda“.

Članak 19.

Članak 62. mijenja se i glasi:

„(1) Prijava za upis u sudski registar podnosi se na način propisan zakonom kojim se uređuje postupak po kojem postupaju sudovi u registarskim stvarima.

(2) Isprave na koje se prijava poziva prilažu se kao elektronička isprava (izvornik) ili u elektroničkom obliku sačinjena preslika.

(3) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, prijavu za upis podnosi za:

- javno trgovačko društvo svi njegovi članovi

- komanditno društvo svi komplementari

- za dioničko društvo svi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora

- za društvo s ograničenom odgovornošću svi članovi uprave, a ako ono ima nadzorni odbor i predsjednik toga odbora.

(4) Ako zakonom nije drugačije određeno, prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u roku od 15 dana od dana kada se ispune pretpostavke za upis koje su propisane ovim ili posebnim zakonom.“.

Članak 20.

U članku 63. i spred riječi: „U sudski registar“ stavlja se oznaka stavka koja glasi: „(1)“.

U stavku 1. riječi: „trgovca pojedinca,“ brišu se.

Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:

„(2) Potpis osobe iz stavka 1. ovoga članka mora se dostaviti registarskom sudu radi pohrane u sudski registar kao prilog prijave za upis, odnosno kod svake promjene upisa osobe ovlaštene za zastupanje trgovačkog društva, osim u slučaju kada sud po službenoj dužnosti imenuje osobu ovlaštenu za zastupanje trgovačkog društva.

(3) Potpis osobe iz stavka 1. ovoga članka koji se dostavlja radi pohrane u sudski registar mora biti dostavljen registarskom sudu u obliku fotografije potpisa ili preslike (fotografije) javne isprave izdane od nadležnog državnog tijela na temelju koje se utvrđuje identitet osobe ako se na njoj nalazi potpis te osobe.“.

Članak 21.

Naslovi i članci 64. i 67. brišu se.

Članak 22.

Iza brisanog članka 67. dodaje se  Glava VI. i članci 67.a do 67.d koji glase:

„GLAVA VI.

POSLOVNI REGISTAR

Predmet upisa

Članak 67.a

Predmet poslovanja upisuje se u poslovni registar, a objavljuje bez odgađanja na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar.

Poslovni registar

Članak 67.b

(1) Poslovni registar vodi Hrvatska gospodarska komora.

(2) Ustroj i vođenje poslovnog registra te postupak upisa u poslovni registar uređeni su posebnim zakonom.

Javnost poslovnog registra

Članak 67.c

(1) Podaci upisani u poslovnom registru i isprave na temelju kojih je obavljen upis moraju biti dostupni svima na internetskoj stranici poslovnog registra bez naknade.

(2) Svaka osoba može dobiti ovjereni prijepis ili ispis podataka iz poslovnog registra i isprava na temelju kojih je obavljen upis, kao i potvrde o stanju upisa za određenoga trgovca.

(3) Osoba koja traži ovjereni prijepis ili ispis podataka iz poslovnog registra i isprava nije dužna navoditi razlog ili svrhu radi koje to traži.

Učinak upisa u poslovni registar

Članak 67.d

Na učinak upisa predmeta poslovanja u poslovni registar na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 66. ovoga Zakona.“.

Članak 23.

U članku 70. stavku 1. riječi: „sjedište, adresa i predmet poslovanja društva“ zamjenjuju se riječima: „sjedište i poslovnu adresu“.

U stavku 2. iza zagrade i riječi: „(društveni ugovor)“ dodaju se riječi: „i izjava o predmetu poslovanja“.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Isprave iz ovoga članka prilažu se registarskom sudu kao elektronička isprava (izvornik) ili u elektroničkom obliku sačinjena preslika.“.

Članak 24.

U članku 97. točka 4. mijenja se i glasi: „otvaranje stečajnog postupka“.

Članak 25.

U članku 112.  stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Ako se nakon pravomoćnosti rješenja o potvrdi stečajnog plana donese rješenje o zaključenju stečajnog postupka, članovi mogu odlučiti da nastave društvo.“.

Članak 26.

Članak 165. mijenja se i glasi:

„(1) Dionice glase na ime.

(2) Ako se dionica izdaje prije uplate punog iznosa za koji se izdaje, iznos djelomične uplate mora se upisati na račun vrijednosnih papira u računalnom sustavu zakonom ovlaštene pravne osobe na kome je dionica elektronički zapisana.“.

Članak 27.

Članak 166. briše se.

Članak 28.

Članci 170. i 171. brišu se.

Članak 29.

U članku 172. stavku 2. točka 5. briše se.

Dosadašnje točke 6. do 11. postaju točke 5. do 10.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Dionice se izdaju u nematerijaliziranom obliku.“.

Članak 30.

U članku 179. stavku 3. riječi: „bez obzira na to je li riječ o dionici u nematerijaliziranom obliku ili dionici za koju se izdaje isprava o dionici,“ brišu se.

Članak 31.

U članku 187. stavku 1. točki 1. riječi: „i predmet poslovanja“ brišu se.

U stavku 2. točki 7. ispred riječi: „ako se za odredbu o predmetu poslovanja društva“ dodaju se riječi: „izjava o predmetu poslovanja, a“.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Priložene isprave prilažu se kao elektronička isprava (izvornik) ili u elektroničkom obliku sačinjena preslika i čuvaju u zbirci isprava.“.

Članak 32.

Članak 189. briše se.

Članak 33.

U članku 190. stavku 1. točki 1. iza riječi: „stavka 3.“ dodaju se riječi: „točke 1. i 3. do 8.“.

Članak 34.

U članku 193. riječi: „niti privremenice“, „i privremenice“ i „i privremenica“ brišu se.

Članak 35.

U članku 194.a stavku 5. iza riječi: „Prijavi se mora priložiti“ dodaju se riječi: „kao elektronička isprava (izvornik) ili u elektroničkom obliku sačinjena preslika“.

U točki 1. riječi: „ili u preslici koju ovjeri javni bilježnik“ brišu se.

Članak 36.

U članku 214. stavku 3. iza riječi: „izdaju se nove“ dodaju se riječi: „dionice u nematerijaliziranom obliku“.

Članak 37.

U članku 215. stavku 1. riječi: „isprava o dionicama“ zamjenjuju se riječima: „dionica u nematerijaliziranom obliku“.

Članak 38.

U članku 230. stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Umjesto isprave o dionici koja je proglašena nevažećom treba izdati novu dionicu u nematerijaliziranom obliku i o tome obavijestiti sud.“.

Članak 39.

Članak 231. mijenja se i glasi:

„(1) Ako je isprava o dionici tako oštećena da više nije podobna za promet, ali su prepoznatljivi njezin bitan sadržaj i oznake raspoznavanja, ovlaštenik može tražiti od društva da mu dade novu dionicu u nematerijaliziranom obliku uz izručenje one koja je oštećena.

(2) Ako je isprava o privremenici tako oštećena da više nije podobna za promet ali su prepoznatljivi njezin bitan sadržaj i oznake raspoznavanja, ovlaštenik može tražiti od društva da mu dade novu ispravu uz izručenje one koja je oštećena.

(3) Ovlaštenik mora predujmiti i snositi troškove izdavanja nove isprave.“.

Članak 40.

Članak 232. briše se.

Članak 41.

U članku 245.a stavku 2. riječi: „javno ovjereni“ brišu se.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Isprave iz ovoga članka prilažu se registarskom sudu kao elektronička isprava (izvornik) ili u elektroničkom obliku sačinjena preslika. Potpis članova uprave dostavlja se u skladu s člankom 63. stavkom 3. ovoga Zakona.“

Članak 42.

U članku 248.a stavku 1. iza točke 3. dodaje se točka 4. koja glasi:

„4) postoje druge okolnosti zbog kojih je član uprave u sukobu interesa.“

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Sukob interesa postoji uvijek kada je nepristrano i objektivno obavljanje dužnosti ili odlučivanje u obavljanju dužnosti člana uprave u suprotnosti s osobnim interesima, interesima članova obitelji ili interesima bilo koje druge njemu bliske fizičke ili pravne osobe.“.

Članak 43.

U članku 255. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

„(4) Statutom društva koje je veliki poduzetnik prema zakonu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika kao posebni uvjeti iz članka 3. ovoga članka moraju se propisati da jedna trećina članova nadzornog odbora mora imati završeni diplomski sveučilišni studij, odnosno završeno visoko obrazovanje s najmanje 300 ECTS bodova, pet godina radnog iskustva nakon završenog diplomskog sveučilišnog studija, odnosno završenog visokog obrazovanja te poznavati korporativno upravljanje i financije i računovodstvo.

(5) Izbor osobe koja ne ispunjava uvjete iz stavka 4. ovoga članka jest valjan, ali osoba koja zna da ne ispunjava uvjete iz stavka 4. ovoga članka i prihvati imenovanje ne može u sporu za štetu društvu dokazivati da je primijenila pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika.“.

Članak 44.

U članku 262. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka moraju se priložiti kao elektronička isprava (izvornik) ili u elektroničkom obliku sačinjena preslika:

- odluka o opozivu člana nadzornog odbora, odnosno njegova ostavka i odluka o izboru  

- izjava o imenovanju novog člana u izvorniku ili u javno ovjerenoj preslici te

- izjava novog člana kojom prihvaća izbor, odnosno imenovanje u izvorniku ili u javno ovjerenoj preslici

te podaci o datumu imenovanja odnosno izbora, ostavke ili opoziva.“.

Članak 45.

Iza članka 297. dodaju se Odsjek 6.a, Odsjek 6.b, Odsjek 6.c i članci 297. do 297.u koji glase:

„6.a Odsjek: Utvrđivanje identiteta dioničara, prijenos informacija i olakšavanje izvršavanja prava dioničara

Primjena

Članak 297.a

Odredbe ovoga odsjeka primjenjuju se na:

- dionička društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čije su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja

- posrednike u mjeri u kojoj oni dioničarima ili drugim posrednicima pružaju usluge u vezi s dionicama društava koja imaju sjedište u Republici Hrvatskoj i čije su dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu koje se nalazi ili posluje u Republici Hrvatskoj

- posrednike koji nemaju ni sjedište ni (središnju) upravu u Europskoj uniji kad pružaju usluge iz podstavka 2. ovoga stavka.

Značenje izraza

Članak 297.b

Izrazi upotrjebljeni u ovom odsjeku imaju ova značenja:

- „uređeno tržište“ znači multilateralni sustav kojim upravlja i/ili kojeg vodi tržišni operater, a spaja ili olakšava spajanje višestrukih interesa trećih strana za kupnju i prodaju financijskih instrumenata, u okviru sustava i u skladu s njegovim nediskrecijskim pravilima, na način koji dovodi do sklapanja ugovora u vezi s financijskim instrumentima koji su uvršteni za trgovanje prema njegovim pravilima i/ili sustavima, i koje posjeduje odobrenje za rad i funkcionira redovito i u skladu s propisima koji ga uređuju

- „posrednik“ znači investicijsko društvo, kreditnu instituciju te središnji depozitorij vrijednosnih papira

- „investicijsko društvo“ znači svaku pravnu osobu čija je redovna djelatnost ili poslovanje pružanje jedne ili više investicijskih usluga trećim stranama i/ili obavljanje jedne ili više investicijskih aktivnosti na profesionalnoj osnovi

- „kreditna institucija“ znači društvo čija je djelatnost primanje depozita ili ostalih povratnih sredstava od javnosti te odobravanje kredita za vlastiti račun

- „središnji depozitorij vrijednosnih papira“ znači pravna osoba koja upravlja sustavom za namiru vrijednosnih papira te početno evidentiranje u sustav u nematerijaliziranom obliku („bilježnička usluga”) i/ili osiguravanje i vođenje računa vrijednosnih papira na najvišoj razini („usluga središnjeg vođenja računa“) u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012.

Utvrđivanje identiteta dioničara

Članak 297.c

(1) Društva čije su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja imaju pravo na utvrđivanje identiteta svojih dioničara.

(2) Na zahtjev društva ili treće osobe koju je društvo imenovalo, posrednik je dužan bez odgađanja dostaviti društvu ili trećoj osobi koju je društvo imenovalo informacije o identitetu dioničara.

(3) Ako postoji više posrednika u lancu posrednika, posrednik koji nema informacije o identitetu dioničara dužan je bez odgađanja zahtjev društva ili treće osobe koju je društvo imenovalo prenijeti sljedećem posredniku, uz obavijest da je zahtjev prenio i dostavu podatka o sljedećem posredniku. Posrednik koji ima tražene informacije dužan ih je bez odgađanja izravno dostaviti društvu ili trećoj osobi koju je trgovačko društvo imenovalo.

(4) Za prikupljanje informacija i podnošenje zahtjeva za dostavu informacija o identitetu dioničara društvo može kao treću osobu ovlastiti središnji depozitorij vrijednosnih papira ili drugog posrednika ili osobu.

(5) Bez učinka su odredbe ugovora i/ili pravni posao kojim se posredniku zabranjuje ili ograničava otkrivanje informacija o identitetu dioničara ili kojim se posrednik sam na to obvezao. Posrednik koji je u skladu s odredbama ovoga odsjeka otkrio informacije o identitetu dioničara ne može se zbog otkrivanja informacija kazniti niti je odgovoran za štetu.

Informacije o identitetu dioničara

Članak 297.d

(1) Informacije o identitetu dioničara su sve informacije koje omogućuju utvrđivanje identiteta dioničara, uključujući najmanje sljedeće informacije:

a) ime i prezime, odnosno tvrtku ili naziv dioničara, a ako je riječ o pravnim osobama i njihov registarski odnosno osobni identifikacijski broj

b) kontaktne podatke (uključujući punu adresu i, ako postoji, adresu e-pošte)

c) broj dionica koje drže i

d) vrste ili rodove dionica koje drže i/ili datum od kojeg se dionice drže ako se to traži u zahtjevu za dostavu informacija o identitetu dioničara.

(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka prikupljaju se i obrađuju kako bi se društvu omogućilo da identificira svoje postojeće dioničare da bi s njima izravno komuniciralo s ciljem olakšavanja izvršavanja prava dioničara te olakšavanja sudjelovanja dioničara u društvu.

(3) Ako nije drukčije propisano, u svrhu utvrđenu stavkom 2. ovoga  članka, društva i posrednici ne smiju čuvati osobne podatke dioničara koji su im dostavljeni u skladu s odredbama ovoga odsjeka dulje od 12 mjeseci nakon saznanja da osoba više nije dioničar društva.

(4) Društvo ima pravo i dužno je bez odgode ispraviti nepotpune ili netočne informacije o identitetu dioničara za što ima pravo tražiti potpunu i točnu informaciju o identitetu dioničara od državnih tijela ili osoba s javnim ovlastima nadležnih za vođenje upisnika u kojem se upisuju, odnosno evidentiraju informacije o identitetu dioničara.

Prijenos informacija

Članak 297.e

(1) Društvo je dužno u standardiziranom obliku i pravodobno dostaviti posredniku informacije koje je obvezno dati dioničaru kako bi mu omogućilo izvršavanje prava koja proizlaze iz njegovih dionica i koje su upućene svim dioničarima koji drže dionice tog roda, a ako su te informacije dostupne na internetskim stranicama društva, obavijest o tome gdje se te informacije mogu naći.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, društvo nije dužno informacije odnosno obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti posredniku ako te informacije odnosno tu obavijest izravno šalju svim svojim dioničarima ili trećoj osobi koju je imenovao dioničar.

(3) Posrednik je dužan bez odgađanja prenijeti:

- dioničaru ili trećoj osobi koju je imenovao dioničar informacije, odnosno obavijest iz stavka 1. ovoga članka

- društvu informacije koje je primio od dioničara u vezi s izvršavanjem prava koja proizlaze iz njihovih dionica, u skladu s uputama koje su mu dali dioničari.

(4)  Ako postoji više posrednika u lancu posrednika, informacije iz stavaka 3. ovoga članka svaki od posrednika je dužan bez odgađanja prenijeti sljedećem posredniku, osim ako informacije može proslijediti izravno društvu ili dioničaru ili trećoj strani koju je imenovao dioničar.

Olakšavanje izvršavanja prava dioničara. Potvrda o glasovanju

Članak 297.f

(1) Posrednici olakšavaju izvršavanje prava dioničara, uključujući pravo na sudjelovanje i glasovanje na glavnim skupštinama, tako da između ostalog:

a) poduzimaju potrebne radnje kako bi dioničar ili treća strana koju je imenovao dioničar mogli sami izvršavati prava

b) u korist dioničara izvršavaju prava koja proizlaze iz dionica na temelju i u skladu s izričitim odobrenjem i uputom dioničara.

(2) Dioničaru, odnosno punomoćniku dioničara koji je glasovao putem elektroničke komunikacije mora se bez odgode dostaviti elektronička potvrda o primitku glasova.

(3) Potvrdu o tome da je društvo valjano zabilježilo i brojalo njihove glasove, može zatražiti dioničar ili treća osoba koju je dioničar imenovao u roku od tri mjeseca od dana glasovanja, osim ako im je ta informacija već dostupna.

(4) Nakon što primi potvrdu iz stavka 2. ili 3. ovoga članka posrednik ju je dužan bez odgađanja prenijeti dioničaru ili trećoj osobi koju je dioničar imenovao, a ako postoji više posrednika u lancu posrednika, potvrda se bez odgađanja prenosi sljedećem posredniku, osim ako se potvrda može izravno prenijeti dioničaru ili trećoj osobi koju je dioničar imenovao.

Troškovi posrednika

Članak 297.g

(1) Posrednik je dužan na svojim internetskim stranicama objaviti tarifu kojom je utvrdio visinu nagrade i naknade troškova za svaku uslugu koju pruža u skladu s ovim odsjekom, kao i sve tarife po kojima je naplaćivao svoje usluge u prethodnih pet kalendarskih godina.

(2) Nagrade i naknade troškova koje posrednik naplaćuje dioničarima, društvima ili drugim posrednicima moraju biti nediskriminirajuće i proporcionalne u odnosu na stvarne troškove nastale pri pružanju usluga. Posrednik ima pravo na višu nagradu, odnosno naknadu troškova za prekogranično izvršavanje prava samo ako je to opravdano i ako postoji razlika u stvarnim troškovima nastalima pri pružanju usluga.

Posrednici iz trećih zemalja

Članak 297.h

Ovaj odsjek se primjenjuje i na posrednike koji nemaju ni sjedište niti (središnju) upravu u Europskoj uniji kad pružaju usluge u vezi s dionicama trgovačkih društava koja imaju sjedište u državi članici i čije su dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu koje se nalazi ili posluje u državi članici.

6.b Odsjek: Transparentnost institucionalnih ulagatelja, upravitelja imovinom i savjetnika pri glasovanju

Primjena

Članak 297.i

Odredbe ovoga odsjeka primjenjuju se na:

- institucionalne ulagatelje kojima je Republika Hrvatska matična država članica u mjeri u kojoj oni izravno ili preko upravitelja imovinom ulažu u dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu  

- upravitelje imovinom kojima je Republika Hrvatska matična država članica u mjeri u kojoj oni ulažu u dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu za račun ulagatelja

- za savjetnike pri glasovanju koji imaju sjedište ili, ako nemaju sjedište imaju (središnju) upravu ili, ako nemaju ni sjedište niti (središnju) upravu imaju poslovni nastan u Republici Hrvatskoj u mjeri u kojoj oni dioničarima pružaju usluge u vezi s dionicama društava koja imaju sjedište u Republici Hrvatskoj i čije su dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu koje se nalazi ili posluje u Republici Hrvatskoj.

Značenje izraza

Članak 297.j

Izrazi upotrjebljeni u ovom odsjeku imaju ova značenja:

- „institucionalni ulagatelj“ znači društvo koje obavlja djelatnosti životnog osiguranja u smislu zakona kojim je uređeno osiguranje, društvo koje obavlja djelatnosti reosiguranja u smislu djelatnost koja se sastoji od prihvaćanja rizika koje je ustupilo društvo za osiguranje odnosno društvo za osiguranje iz treće zemlje ili drugo društvo za reosiguranje odnosno društvo za reosiguranje iz treće zemlje, pod uvjetom da te djelatnosti obuhvaćaju obveze životnog osiguranja, a koje nisu isključene na temelju zakona kojim je uređeno osiguranje, mirovinsko društvo, obavezni mirovinski fond te dobrovoljni mirovinski fond u smislu propisa koji uređuju osnivanje i poslovanje obveznih odnosno dobrovoljnih mirovinskih fondova

- „upravitelj imovinom“ znači:

a) investicijsko društvo kako je definirano u članku 297.b ovoga Zakona koje ulagateljima pruža usluge upravljanja portfeljem

b) upravitelj alternativnog investicijskog fonda (UAIF) kako je definiran zakonom koji se uređuju alternativni investicijski fondovi (AIF) koji ne ispunjavaju uvjete za izuzeće od primjene tog zakona

c) društvo za upravljanje kako je definirano zakonom kojim se uređuje poslovanje društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom ili

d) investicijsko društvo koje ima odobrenje za rad u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala pod uvjetom da za svoje upravljanje nije odabralo društvo za upravljanje koje ima odobrenje za rad u skladu s tim zakonom,

(alternativno - točka d.)

d) investicijsko društvo koje ima odobrenje za rad u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom pod uvjetom da za svoje upravljanje nije odabralo društvo za upravljanje koje ima odobrenje za rad u skladu s tim zakonom

- „savjetnik pri glasovanju“ znači pravnu osobu koja na profesionalnoj i komercijalnoj osnovi analizira korporativno otkrivanje i, prema potrebi, druge informacije društava uvrštenih na burzu kako bi informirala ulagatelje u vezi s njihovim odlukama pri glasovanju tako što provodi istraživanja, pruža usluge savjetovanja ili daje preporuke za glasovanje koje se odnose na izvršavanje prava glasa.

Politika sudjelovanja

Članak 297.k

(1) Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovinom dužni su postupati u skladu sa zahtjevima navedenima u stavcima 2. i 3. ovoga članka ili javno objaviti jasno i argumentirano objašnjenje o tome zašto su se odlučili za to da ne poštuju jedan od tih zahtjeva ili više njih.

(2) Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovinom dužni su razvijati i javno objaviti svoju politiku sudjelovanja. U politici sudjelovanja mora se opisati kako se:

- uključuje (osigurava/omogućava) sudjelovanje dioničara u izradi strategije ulaganja

- prati društvo u koje se ulaže (strategije društva, financijske i nefinancijske rezultate i rizike, strukturu kapitala, socijalni i okolišni utjecaj te korporativno upravljanje)

- vodi dijalog s društvom u koje se ulaže

- izvršavaju prava glasa i ostala prava povezana s dionicama

- surađuje s drugim dioničarima

- komunicira s relevantnim organima, odnosno osobama u društvima

- upravlja stvarnim i mogućim sukobima interesa povezanima sa svojim sudjelovanjem.

(3) Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovinom dužni su jednom godišnje javno objaviti:

- način na koji se provodi njihova politika sudjelovanja, uključujući opći opis načina glasovanja, objašnjenje o najvažnijim glasovima i korištenje uslugama savjetnika pri glasovanju

- način na koji su glasovali na glavnim skupštinama trgovačkih društava u kojima drže dionice, osim ako su dani glasovi bili nebitni za predmet glasovanja ili zbog veličine udjela u društvu.

(4) Informacije iz stavka 1. do 3. ovoga članka moraju biti besplatno dostupne na internetskim stranicama institucionalnog ulagatelja ili upravitelja imovinom.

(5) Ako upravitelj imovinom provodi politiku sudjelovanja, uključujući glasovanje za račun institucionalnog ulagatelja, institucionalni ulagatelj navodi gdje je upravitelj imovinom objavio te informacije o glasovanju.

(6) Pravila o sukobu interesa koja se primjenjuju na institucionalne ulagatelje i upravitelje imovinom na odgovarajući se način primjenjuju i u pogledu aktivnosti sudjelovanja.

Strategija ulaganja institucionalnih ulagatelja i dogovori s upraviteljima imovinom

Članak 297.l

(1) Institucionalni ulagatelji su dužni javno objaviti način na koji su glavni elementi njihove strategije kapitalnih ulaganja u skladu s profilom i trajanjem njihovih obveza, posebno dugoročnih, te kako doprinose srednjoročnim do dugoročnim rezultatima njihove imovine.

(2) Ako upravitelj imovinom ulaže za račun institucionalnog ulagatelja na diskrecijskoj osnovi pojedinačno za svakog klijenta ili preko subjekta za zajednička ulaganja, institucionalni ulagatelj je dužan javno objaviti sljedeće informacije o svojem dogovoru s upraviteljem imovinom:

a) kako dogovor s upraviteljem imovinom potiče upravitelja imovinom da uskladi svoju strategiju ulaganja i odluke s profilom i trajanjem obveza institucionalnog ulagatelja, posebno dugoročnih obveza

b) kako taj dogovor potiče upravitelja imovinom da donosi odluke o ulaganju na temelju procjena o srednjoročnim do dugoročnim financijskim i nefinancijskim rezultatima trgovačkog društva u koje se ulaže i da surađuje s trgovačkim društvima u koja se ulaže radi poboljšanja njihovih srednjoročnih do dugoročnih rezultata

c) kako su metoda i vremenski okvir ocjene rezultata upravitelja imovinom i primitci za usluge upravljanja imovinom u skladu s profilom i trajanjem obveza institucionalnog ulagatelja, posebno dugoročnih obveza, te na koji se način njima uzimaju u obzir apsolutni dugoročni rezultati

d) kako institucionalni ulagatelj prati troškove prometa portfelja koje je ostvario upravitelj imovinom te kako on definira i prati ciljani promet portfelja ili raspon prometa

e) trajanje dogovora s upraviteljem imovinom.

(3) Ako dogovor s upraviteljem imovinom ne sadržava jedan ili više tih elemenata iz stavka 2. ovoga članka, institucionalni ulagatelj mora za to dati jasno i argumentirano objašnjenje.

(4) Informacije iz stavaka 1. do 3. ovoga članka moraju biti besplatno dostupne na internetskim stranicama institucionalnog ulagatelja i ažurirati se jednom godišnje, a ako dođe do bitne izmjene bez odgode.

(5) Institucionalni ulagatelji mogu informacije iz stavaka 1. do 3. ovoga članka uvrstiti u svoje izvješće o solventnosti i financijskom stanju.

Transparentnost upravitelja imovinom

Članak 297.m

(1) Upravitelji imovinom dužni su jednom godišnje institucionalnom ulagatelju s kojim su sklopili dogovore iz članka 297.l objaviti način na koji je njihova strategija ulaganja i njezina provedba u skladu s tim dogovorom te način na koji ona doprinosi srednjoročnim do dugoročnim rezultatima imovine institucionalnog ulagatelja ili fonda.

(2) Objava iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća izvješćivanje o:

- ključnim i znatnim srednjoročnim do dugoročnim rizicima povezanima s ulaganjima

- sastavu portfelja

- prometu i troškovima prometa

- korištenju usluga savjetnika pri glasovanju za potrebe aktivnosti sudjelovanja

- politici pozajmljivanja vrijednosnih papira i načinu na koji se ona primjenjuje u svrhu izvršavanja aktivnosti sudjelovanja, kada je to primjenjivo, posebno tijekom glavne skupštine društava u koja se ulaže

- informacijama o tome donose li oni i, ako to čine, na koji način donose odluke o ulaganju na osnovi ocjena srednjoročnih do dugoročnih rezultata trgovačkog društva u koje se ulaže, uključujući nefinancijske rezultate

- informacije o tome jesu li i, ako jesu, koji su sukobi interesa nastali u vezi s aktivnostima sudjelovanja te kako su ih upravitelji imovinom rješavali.

(3) Ako su informacije objavljene u skladu sa stavkom 1.ovoga članka javno dostupne, upravitelj imovinom ne mora ih dostaviti institucionalnim ulagatelju izravno.

(4) Upravitelj imovine može informacije iz stavka 1. objaviti zajedno s godišnjim izvješćem koje je dužan objaviti za svaku poslovnu godinu.

(5) Na zahtjev drugih ulagatelja istoga fonda upravitelj imovine dužan im je dostaviti informacije objavljene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, osim ako upravitelj imovinom upravlja imovinom na diskrecijskoj osnovi pojedinačno za svakog klijenta.

Transparentnost savjetnika pri glasovanju

Članak 297.n

(1) Savjetnici pri glasovanju dužni su javno objaviti koji kodeks ponašanja primjenjuju te  javno izvješćivati o primjeni tog kodeksa ponašanja.

(2) Savjetnici pri glasovanju koji ne primjenjuju kodeks ponašanja ili koji kodeks ponašanja iz stavka 1. ovoga članka u cijelosti dužni su javno objaviti jasno i argumentirano objašnjenje zašto ne primjenjuju kodeks ponašanja, odnosno objaviti koji dio kodeksa ponašanja ne primjenjuju ili od kojeg dijela kodeksa ponašanja odstupaju te za to dati objašnjenje i prema potrebi navesti sve donesene alternativne mjere.

(3) Savjetnici pri glasovanju dužni su informacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka objaviti na internetskim stranicama i ažurirati ih barem jednom godišnje.

(4) Savjetnici pri glasovanju dužni su radi informiranja o točnosti i pouzdanosti svojih aktivnosti barem jednom godišnje javno objaviti sljedeće informacije povezane s pripremom svojih istraživanja, savjetovanja i preporuka za glasovanje:

a) osnovne karakteristike metodologija i modela koje primjenjuju

b) glavne izvore informacija kojima se koriste

c) postupke uvedene radi osiguranja kvalitete istraživanja, savjetovanja i preporuka za glasovanje te kvalifikacija uključenih djelatnika

d) uzimaju li u obzir i, ako da, na koji način uvjete na nacionalnom tržištu te pravne i regulatorne uvjete i uvjete specifične za trgovačka društva

e) osnovne karakteristike politika glasovanja koje primjenjuju za svako tržište

f) komuniciraju li s trgovačkim društvima koja su predmet njihova istraživanja, savjetovanja ili preporuka za glasovanje te s dionicima trgovačkog društva i, ako da, u kojoj mjeri i kakva je priroda toga

g) politiku u pogledu sprečavanja mogućih sukoba interesa i upravljanja njima.

(5) Informacije iz stavka 4. ovoga članka moraju biti javno dostupne na internetskim stranicama savjetnika pri glasovanju i ostati besplatno dostupne najmanje tri godine od dana objave, osim ako su dostupne kao dio informacija koje se objavljuju na temelju stavka 1. i 2. ovoga članka.

(6) Savjetnici pri glasovanju dužni su utvrditi i bez odgađanja objaviti svojim klijentima svaki stvarni ili mogući sukob interesa ili poslovni odnos koji može utjecati na pripremu njihova istraživanja, savjetovanja ili preporuka za glasovanje te mjere koje su poduzeli s ciljem uklanjanja ili smanjenja stvarnih ili mogućih sukoba interesa ili upravljanja njima.

(7) Ovaj se članak primjenjuje i na savjetnike pri glasovanju koji nemaju ni sjedište niti (središnju) upravu u Europskoj uniji i koji svoje aktivnosti obavljaju putem poslovnog nastana u Europskoj uniji.

6.c Odsjek: Politika primitaka

Primjena

Članak 297.o

Odredbe ovoga odsjeka primjenjuju se na dionička društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čije su dionice uvrštene radi trgovanja na uređeno tržište koje se nalazi ili posluje u Republici Hrvatskoj.

Značenje izraza

Članak 297.p

Izrazi upotrjebljeni u ovom odsjeku imaju ova značenja:

- „povezana osoba“ ima isto značenje kao u međunarodnim računovodstvenim standardima koji su doneseni u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća

- „direktor” znači svaki član uprave, odnosno upravnog i nadzornog odbora društva.

Pravo na glasovanje o politici primitaka

Članak 297.r

(1) Društva su dužna utvrditi politiku primitaka u pogledu direktora i omogućiti dioničarima da na glavnoj skupštini glasuju o politici primitaka.

(2) Glasovanje dioničara o politici primitaka na glavnoj skupštini je obvezno. Društvo smije svojim direktorima isplatiti primitke samo u skladu s politikom primitaka koja je odobrena na glavnoj skupštini.

(3) Ako politika primitaka nije odobrena i ako se predložena politika ne odobri na glavnoj skupštini, društvo može nastaviti isplaćivati svojim direktorima primitke u skladu s postojećim praksama te na sljedećoj glavnoj skupštini podnosi revidiranu politiku na odobrenje.

(4) Ako postoji odobrena politika primitaka, a predložena se nova politika ne odobri na glavnoj skupštini, društvo nastavlja isplaćivati svojim direktorima primitke u skladu s postojećom odobrenom politikom te na sljedećoj glavnoj skupštini podnosi revidiranu politiku na odobrenje.

(5) Društva u iznimnim okolnostima mogu privremeno odstupiti od politike primitaka pod uvjetom da politika primitaka sadržava postupovne uvjete pod kojima se to odstupanje može primjenjivati i da se u njoj točno navode elementi politike od kojih se može odstupati. Iznimne okolnosti obuhvaćaju samo situacije u kojima je odstupanje od politike primitaka potrebno za ostvarivanje dugoročnih interesa i održivosti trgovačkog društva u cjelini ili za jamčenje njegova redovnog poslovanja.

(6) Društva su dužna podnijeti politiku primitaka na glasovanje na glavnoj skupštini pri svakoj bitnoj izmjeni, a u svakom slučaju najmanje svake četiri godine.

Smjernice za izradu politike primitaka

Članak 297.s

(1) Politika primitaka doprinosi poslovnoj strategiji, dugoročnim interesima i održivosti društva te se u njoj objašnjava na koji se način to postiže.

(2) Politika primitaka mora biti jasna i razumljiva te se u njoj moraju opisati različite sastavnice fiksnih i varijabilnih primitaka, uključujući sve bonuse i ostale koristi u bilo kojem obliku, koji se mogu dodijeliti direktorima, uz navođenje njihovog relativnog udjela.

(3) U politici primitaka mora se objasniti kako su se pri utvrđenju politike primitaka u obzir uzimale plaće i uvjeti rada zaposlenika trgovačkog društva.

(4) Kad društvo dodjeljuje varijabilne primitke, u politici primitaka određuju se jasni, sveobuhvatni i raznoliki kriteriji dodjele varijabilnih primitaka. U politici primitaka navode se kriteriji za financijske i nefinancijske rezultate, uključujući prema potrebi kriterije povezane s korporativnom društvenom odgovornošću, i objašnjava se način na koji se njima doprinosi ciljevima iz stavka 1. ovoga članka te metode koje treba primijeniti radi određivanja opsega u kojem su kriteriji za rezultate ispunjeni. U njoj se navode informacije o svim razdobljima odgode i mogućnosti društva da zatraži povrat varijabilnih primitaka.

(5) Ako društvo dodjeljuje primitke na osnovi dionica, u politici se određuju razdoblja ostvarenja prava i, ako je primjenjivo, zadržavanje dionica nakon ostvarenja prava te se objašnjava kako primici na osnovi dionica doprinose ciljevima iz stavka 1. ovoga članka.

(6) U politici primitaka navodi se trajanje ugovora ili dogovora s direktorima i primjenjivi otkazni rokovi, glavna obilježja dopunskog mirovinskog osiguranja ili programa prijevremene mirovine i uvjeti raskida ugovora te plaćanja povezana s raskidom.

(7) U politici primitaka objašnjava se proces donošenja odluka koji se primjenjuje za njezino određivanje, reviziju i provedbu, uključujući mjere za izbjegavanje sukoba interesa ili upravljanje njima, te, ako je primjenjivo, uloga odbora za primitke ili drugih odbora. U slučaju revizije politike u njoj se opisuju i objašnjavaju sve bitne promjene i načini na koji se uzimaju u obzir glasovi i stajališta dioničara o politici te izvješća od zadnjeg glasovanja o politici primitaka na glavnoj skupštini dioničara.

(8) Nakon glasovanja o politici primitaka na glavnoj skupštini tu politiku zajedno s datumom i rezultatima glasovanja društvo je dužno bez odgađanja objaviti na svojim internetskim stranicama. Objavljena politika primitaka mora biti bez naknade dostupna na internetskim stranicama društva za cijelo vrijeme njezine primjene.

Informacije koje treba navesti u izvješću o primicima i pravo na glasovanje o izvješću o primitcima

Članak 297.t

(1) Društvo je dužno sastaviti jasno i razumljivo izvješće o primicima koje sadržava sveobuhvatan pregled primitaka, uključujući sve koristi u bilo kojem obliku, koje su dodijeljene ili trebaju biti dodijeljene tijekom zadnje financijske godine pojedinim direktorima, uključujući novozaposlene i nekadašnje direktore, u skladu s politikom primitaka.

(2) Ako je to primjenjivo, izvješće o primicima sadržava sljedeće informacije o primitcima svakog pojedinog direktora:

a) ukupne primitke raščlanjene prema komponentama, relativni udio fiksnih i varijabilnih primitaka, objašnjenje načina na koji su ukupni primici u skladu s donesenom politikom primitaka, uključujući način na koji ona doprinosi dugoročnim rezultatima društva te informacije o načinu primjene kriterija za rezultate

b) godišnju promjenu primitaka, rezultata društva i prosječnih primitaka zaposlenika društva, osim direktora, koji su bili zaposleni na osnovi ekvivalenta punog radnog vremena, tijekom najmanje pet zadnjih poslovnih godina, prikazane zajedno u obliku kojim se omogućuje usporedba

c) sve primitke od svih društava koja pripadaju istoj grupi (matično poduzeće i sva njegova društva kćeri)

d) broj dionica i dioničkih opcija koje su dodijeljene ili ponuđene te glavne uvjete za izvršenje prava, uključujući cijenu i datum izvršenja te svaku njihovu promjenu

e) informacije o upotrebi mogućnosti zahtjeva za povrat varijabilnih primitaka

f) informacije o svakom otklonu od postupka provedbe politike primitaka navedenog u članku 297.s ovoga Zakona te o svim odstupanjima koja se primjenjuju u skladu s člankom 297.r stavkom 5. ovoga Zakona, uključujući objašnjenje o prirodi iznimnih okolnosti te naznaku o tome od kojih se točno elemenata odstupilo.

(3) Društva su dužna u svojem izvješću o primicima isključiti posebne kategorije osobnih podataka o pojedinim direktorima u smislu članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća kao i osobne podatke koji se odnose na obiteljsku situaciju pojedinih direktora.

(4) Društva su dužna obrađivati osobne podatke direktora koji su uvršteni u izvješće o primitcima u skladu s ovim člankom u svrhu povećanja korporativne transparentnosti u pogledu primitaka direktora kako bi se povećala odgovornost direktora i poboljšao nadzor dioničara nad primitcima direktora.

(5) Ako posebnim propisom nije drukčije propisano, društva su dužna osobne podatke direktora u javno objavljenim izvješćima o primicima u skladu sa stavkom 8. ovoga članka ukloniti nakon deset godina od objavljivanja izvješća.

(6) Godišnja glavna skupština je dužna održati savjetodavno glasovanje o izvješću o primicima za zadnju financijsku godinu, a društvo u sljedećem izvješću o primicima objasniti na koji se način glasovanje glavne skupštine uzelo u obzir.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, mikro, mali i srednji poduzetnici, kako su definirani zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, umjesto glasovanja, izvješće o primicima za zadnju financijsku godinu može se podnijeti na raspravu na godišnjoj glavnoj skupštini kao zasebna točka dnevnog reda, a društvo u sljedećem izvješću o primicima objašnjava na koji se način rasprava na glavnoj skupštini uzela u obzir.

(8) Nakon glavne skupštine društva su dužna na svojim internetskim stranicama besplatno i na razdoblje od deset godina javno objaviti izvješće o primitcima, a mogu odlučiti da ono ostane dostupno tijekom duljeg razdoblja pod uvjetom da više ne sadržava osobne podatke direktora. Ovlašteni revizor ili revizorsko društvo provjerava jesu li dostavljene informacije koje se zahtijevaju ovim člankom.

(9) Svaki direktor društva, postupajući u okviru svoje nadležnosti, dužan je osigurati da se izvješće o primicima sastavlja i objavljuje u skladu sa zahtjevima iz ovoga Zakona. Zbog kršenja obveza iz ovoga članka, svi direktori odgovaraju solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom.

Transparentnost i odobravanje transakcija s povezanim osobama (strankama )

Članak 297.u

(1) Za potrebe ovoga članka bitne transakcije s povezanim osobama su sve transakcije, a posebice:

- kupnje ili prodaje robe

- kupnje ili prodaje imovine

- pružanje ili primanje usluga

- davanje ili primanje najma, zakupa i leasinga

- prijenosa istraživanja i razvoja

- prijenosi u skladu s ugovorima o licencijama

- transferi u okviru financijskih aranžmana (uključujući zajmove i udjele u kapitalu ili u naturi)

- davanje jamstva ili osiguranja (kolaterala)

- obveze da nešto poduzme ako se dogodi ili ne dogodi određeni događaj u budućnosti

- ugovori uključujući i nagodbe kojima se preuzima obveza podmirenja obveza za račun druge osobe.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, bitna transakcija s povezanim osobama nisu transakcije:

- čija je vrijednost manja ili jednaka vrijednosti 1% od vrijednosti ukupne aktive društva, odnosno 0,5% od prihoda društva

- sklopljene između društva i njegovih društava kćeri, pod uvjetom da su u potpunom vlasništvu društva ili da niti jedna druga povezana osoba društva nije interesno povezana s društvom kćeri

- povezane s primicima direktora ili određenim elementima primitaka direktora, koja su dodijeljena ili trebaju biti dodijeljena u skladu s člankom 297.r ovoga Zakona

- koje sklopi kreditna institucija na temelju mjera čija je svrha zaštita njihove stabilnosti i koje je donijelo nadležno tijelo zaduženo za bonitetni nadzor u smislu prava Europske unije

- ponuđene svim dioničarima pod istim uvjetima, pri kojima se osigurava jednako postupanje prema svim dioničarima i zaštita interesa društva

- iz stavka 1. podstavka 1. do 4. ovoga članka koje su sklopljene u uobičajenom tijeku poslovanja i zaključene u redovnim tržišnim uvjetima.

(3) Društva su dužna javno najaviti bitnu transakciju s povezanim osobama najkasnije u trenutku zaključenja transakcije.

(4) Najava iz stavka 3. ovoga članka mora sadržavati barem informacije o prirodi odnosa s povezanom osobom, imenu i prezimenu, odnosno nazivu povezane osobe, datumu i vrijednosti transakcije i druge informacije potrebne da bi se procijenilo je li transakcija poštena i razumna sa stajališta društva i njegovih dioničara koji nisu povezana osoba, uključujući manjinske dioničare.

(5) U javnoj najavi iz stavka 3. ovoga članka mora se priložiti izvješće u kojemu se procjenjuje je li transakcija poštena i razumna sa stajališta društva i njegovih dioničara koji nisu povezana osoba, uključujući manjinske dioničare, te u kojemu se objašnjavaju pretpostavke na kojima se temelji i korištene metode. To izvješće sastavlja nadzorni odbor društva. Povezana osoba ne smije sudjelovati u sastavljanju izvješća, a pozitivno izvješće smatra se odobrenjem za sklapanje bitne transakcije s povezanom osobom.

(6) Dioničari na glavnoj skupštini imaju pravo glasovati o bitnim transakcijama s povezanim strankama koje je odobrio nadzorni odbor društva. Ako transakcija s povezanom osobom uključuje direktora ili dioničara, direktor ili dioničar ne sudjeluje u glasovanju.

(7) Društva su dužna javno najaviti bitne transakcije zaključene između povezane osobe društva i društva kćeri tog društva. U javnoj najavi mora se priložiti izvješće u kojemu se procjenjuje je li transakcija poštena i razumna sa stajališta društva i dioničara koji nisu povezana osoba, uključujući manjinske dioničare, te u kojemu se objašnjavaju pretpostavke na kojima se temelji i korištene metode. To izvješće sastavlja nadzorni odbor društva. Povezana osoba ne smije sudjelovati u sastavljanju izvješća, a pozitivno izvješće smatra se odobrenjem za sklapanje bitne transakcije s povezanom osobom.

(8) Nadzorni odbor društva dužan je uspostaviti unutarnji postupak kako bi se periodično ocijenilo jesu li transakcije s povezanim osobama sklapane u skladu s uvjetima iz ovoga članka. Povezane osobe ne smiju sudjelovati u tom ocjenjivanju.

(9) Obveze iz stavaka 3. do 7. ovoga članka primjenjuju se na transakcije s istom povezanom osobom koje su zaključene tijekom bilo kojeg razdoblja od 12 mjeseci ili u istoj poslovnoj godini.“.

Članak 46.

U članku 303. stavku 1. riječi: „se mora priložiti potpuni tekst statuta“ zamjenjuju se riječima: „se mora priložiti elektronički prijepis potpunog teksta statuta“.

Članak 47.

U članku 309. stavku 3. iza riječi: „treba priložiti“ dodaju se riječi: „elektroničku ispravu (izvornik) ili u elektroničkom obliku sačinjenu presliku“.

U stavku 5. riječi: „izvorniku, u javno ovjerenome prijepisu ili preslici“ zamjenjuju se riječima: „elektroničkom obliku“.

Članak 48.

U članku 316. stavku 2. iza riječi: „treba priložiti“ dodaju se riječi: „elektroničku ispravu (izvornik) ili u elektroničkom obliku sačinjenu presliku“.

U stavku 4. riječi: „originalu, u ovjerenome prijepisu ili preslici“ zamjenjuju se riječima: „elektroničkom obliku“.

Članak 49.

U članku 322. stavku 2. riječ: „kopije“ zamjenjuje se riječima: „u elektroničkom obliku sačinjene preslike“.

U stavku 4. riječi: „originalu, u ovjerenome prijepisu ili preslici“ zamjenjuju se riječima: „elektroničkom obliku“.

Članak 50.

U članku 331. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

„(5) Isprave iz ovoga članka prilažu se registarskom sudu kao elektronička isprava (izvornik) ili u elektroničkom obliku sačinjena preslika.“.

U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 6. riječi: „izvorniku ili u ovjerenome prijepisu“ zamjenjuju se riječima: „elektroničkom obliku“.

Članak 51.

U članku 343. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Isprave iz ovoga članka prilažu se registarskom sudu kao elektronička isprava (izvornik) ili u elektroničkom obliku sačinjena preslika.“.

Članak 52.

U članku 355. točki 4. iza riječi: „moralu“ dodaje se riječ: „društva“.

Članak 53.

Članak 363.a briše se.

Članak 54.

U članku 367. stavku 1. točka 5. briše se.

Dosadašnje točke 6. do 8. postaju točke 5. do 7.

U stavku 2. riječi: „provodi se likvidacija društva“ zamjenjuju se riječima: „provodi se likvidacija imovine društva“.

U stavku 3. riječi: „Sud može odrediti“ zamjenjuju se riječima: „Sud će odrediti“.

Članak 55.

Iza članka 383. dodaju se naslovi i članci 383.a do 383.e koji glase:

„Brisanje društva bez likvidacije

Članak 383.a

(1) Društvo se može brisati iz sudskog registra bez likvidacije ako svi dioničari društva donesu odluku o prestanku društva bez likvidacije i daju izjavu koju su potpisali naprednim elektroničkim potpisom ili na kojoj je njihov potpis ovjerila za to ovlaštena osoba ili tijelo kojom potvrđuju da:

- radnici i bivši radnici društva nemaju nenamirenih tražbina prema društvu

- ne postoje nenamirene tražbine drugih vjerovnika ili tražbine koje su sporne

- se obvezuju ispuniti možebitne preostale obveze društva.

(2) Vjerovnici društva mogu radi ostvarenja svoje tražbine podnijeti tužbu protiv dioničara u roku od dvije godine od objave brisanja društva iz sudskog registra. Nenovčane tražbine ili one čiji je novčani iznos neodređen ističu se u novčanoj vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme podnošenja tužbe.

(3) Za obveze društva u slučaju iz stavka 2. ovoga članka dioničari odgovaraju solidarno cjelokupnom svojom imovinom.

(4) Registarski sud može tražiti od dioničara dokaz istinitosti izjave iz stavka 1. ovoga članka, odnosno druge oblike osiguranja.

(5) Kad jedan od dioničara podmiri dospjelu tražbinu on ima pravo zahtijevati od drugih dioničara da mu svaki naknadi dio koji na njega otpada. Ako nisu drukčije ugovorili, odgovornost dioničara određuje se razmjerno sudjelovanju dionica u kapitalu društva.

Odluka društva o prestanku društva bez likvidacije

Članak 383.b

(1) Odluku društva o prestanku društva bez likvidacije društvo mora objaviti na internetskoj stranici na kojoj se nalazi registar i u glasilu društva, ako ga ono ima.

(2) U odluci iz stavka 1. ovoga članka navodi se tvrtka i sjedište društva, osobni identifikacijski broj i matični broj subjekta, organ koje je donio odluku o prestanku društva bez likvidacije, podatak o broju dioničara i njihova imena i prezimena s prebivalištem i osobnim identifikacijskim brojem, odnosno nazivom i sjedištem te prijedlog o podjeli imovine.

(3) Odluka iz stavka 1. ovoga članka i izjave svih dioničara iz članka 383.a ovoga Zakona prilažu se uz prijavu za upis u sudski registar.

(4) Ako su ispunjene pretpostavke za upis, registarski sud će donijeti rješenje o upisu odluke o prestanku društva bez likvidacije.

(5) U rješenju kojim se dopušta upis obvezno se navodi se da će registarski sud ukinuti rješenje ako protiv rješenja bude podnesen osnovan prigovor u roku od 15 dana od dana objave rješenja.

Prigovor protiv rješenja o prestanku društva bez likvidacije

Članak 383.c

(1) Prigovor protiv rješenja o prestanku društva bez likvidacije mogu podnijeti dioničari, vjerovnici ili državna tijela u ime Republike Hrvatske u roku od tri mjeseca od dana objave rješenja.

(2) O prigovoru odlučuje registarski sud koji je donio rješenje o prestanku društva bez likvidacije.

(3) Ako registarski sud koji je donio rješenje o prestanku društva bez likvidacije utvrdi da je prigovor osnovan ili da postoji mogućnost da se oštete vjerovnici ili dioničari društva, ukinut će rješenje o prestanku društva bez likvidacije i o tome obavijestiti društvo, koje može nastaviti postupak likvidacije u skladu s ovim Zakonom.

(4) Pravomoćnošću rješenja iz stavka 3. ovoga članka izjave dioničara kojom se obvezuju ispuniti obveze društva gube pravni učinak.

(5) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka registarski sud će objaviti na internetskoj stranici na kojoj se nalazi registar.

Brisanje društva iz registra

Članak 383.d

(1) Ako protiv rješenja o prestanku društva bez likvidacije nije podnesen prigovor ili je podnesen neosnovani prigovor ili prigovor izvan roka, registarski sud će donijeti rješenje o brisanju društva iz sudskog registra i objaviti ga na internetskoj stranici na kojoj se nalazi registar.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave rješenja.

(3) Na predaju na čuvanje poslovnih knjiga i dokumentaciju te na uvid u poslovne knjige i dokumentaciju na odgovarajući način se primjenjuju odredbe stavka 4. i 5. članka 382. ovoga Zakona.

Iznimke

Članak 383.e

Odredbe članka 383.a do 383.d ovoga Zakona ne primjenjuju se na financijske institucije i druga trgovačka društva koja obavljaju barem jednu od svojih djelatnosti uz dozvolu odnosno odobrenje nadležnog tijela.“.

Članak 56.

U članku 385. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Članovi ne odgovaraju za obveze društva nakon što uplate, odnosno unesu uloge za preuzete poslovne udjele u društvo .“.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću je oblik društva s ograničenom odgovornošću koji ima najviše tri člana i jednog člana uprave na koje se primjenjuju odredbe ove Glave, ako nije drukčije propisano.“.

Članak 57.

Članak 387. mijenja se i glasi:

„(1) Društvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivači (društveni ugovor).

(2) Društveni ugovor može se sklopiti putem javnog bilježnika, odvjetnika ili druge za to ovlaštene osobe ili tijela. Društveni ugovor se može sklopiti i na daljinu u skladu s odredbama Odjeljka I.a ove Glave Zakona.  

(3) Ako društvo osniva jedan osnivač, društveni ugovor zamjenjuje izjava osnivača o osnivanju društva .

(4) Sukcesivno osnivanje društva nije dopušteno.“.

Članak 58.

Iza članka 387. dodaju se naslov i članak 387.a koji glase:

„Osnivanje putem ovlaštene osobe ili tijela

Članak 387.a

(1) Društvo se može osnovati putem javnog bilježnika, odvjetnika ili druge za to ovlaštene osobe ili tijela na neposredan način ili na daljinu upotrebom sredstava elektroničke komunikacije na daljinu (video link i slično) ako je osigurana identifikacija sudionika, sigurnost elektroničkog komuniciranja i nepromjenjivost očitovanja volje izjavljene elektroničkom komunikacijom.

(2) Ako se društvo osniva putem javnog bilježnika, odvjetnika ili druge za to ovlaštene osobe ili tijela na neposredan način, prijavu za upis u sudski odnosno poslovni registar popunjava i potpisuje javni bilježnik, odvjetnik ili druga za to ovlaštena osoba ili tijelo.

(3) Javni bilježnik, odvjetnik ili druga za to ovlaštena osoba ili tijelo u postupku osnivanja su punomoćnici podnositelja na temelju punomoći koja ne mora biti ovjerena kod javnog bilježnika.

(4) Punomoćnik podnositelja dužan je sve zaprimljene i sprave i njihove preslike pretvoriti u elektronički oblik i dostaviti registarskom sudu.

(5) Za davanje nepotpunih ili neistinitih podataka ili isprava odgovara se kao za davanje lažnog iskaza u postupku pred sudom.

(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa će pravilnikom propisati minimalne uvjete za upotrebu sredstava elektroničke komunikacije na daljinu.“.

Članak 59.

U članku 388. stavku 1. točka 3. briše se.

Dosadašnje točke 4. do 6. postaju točke 3. do 5.

Članak 60.

U članku 389. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Najniži iznos temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću je 20.000,00 kuna,  a jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću je 10,00 kuna.“.  

Članak 61.

U članku 390. stavci 1. do 3. mijenjaju se i glase:

„(1) Nominalni iznos poslovnog udjela u društvu s ograničenom odgovornošću ne može biti manji od 200,00 kuna. Nominalni iznos poslovnog udjela mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto. Zbroj nominalnih iznosa svih poslovnih udjela mora odgovarati iznosu temeljnoga kapitala društva.

(2) Nominalni iznos poslovnog udjela u jednostavnom društvu s ograničenom odgovornošću ne može biti manji od 1,00 kune. Nominalni iznos poslovnog udjela mora glasiti na pune iznose kuna. Zbroj nominalnih iznosa svih poslovnih udjela mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala društva.

(3) Ulog u društvo s ograničenom odgovornošću može se unijeti ulaganjem stvari i prava, a ulog u jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću isključivo u novcu. Ulog se mora u cijelosti unijeti u roku od godine dana od dana upisa društva u sudski registar. Ako je vrijednost uloga u stvarima i pravima u vrijeme podnošenja prijave za upis društva u sudski registar manja od vrijednosti uloga koji se time ulaže, razlika do visine tako izraženoga uloga mora se uplatiti u novcu.“.

Stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) Novčani ulozi uplaćuju se zakonom određenim sredstvom plaćanja u Republici Hrvatskoj na račun društva kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj.“.

Iza stavka 6. dodaju se stavci 7. do 9. koji glase:  

„(7) Ako se novčani ulozi uplaćuju na račun koji je kreditna institucija u Republici Hrvatskoj otvorila za uplatu temeljnog kapitala prije upisa osnivanja društva u sudski registar, ta institucija izdaje potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati s uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar.

(8) Ulozi za preuzete poslovne udjele mogu se uplatiti, odnosno unijeti i nakon upisa društva u sudski registar.

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, osnivač koji nije uplatio, odnosno unio ulog za preuzeti poslovni udjel odgovara za obveze društva osobno i solidarno sa drugim osnivačima koji nisu uplatili, odnosno unijeli uloge za preuzete poslovne udjele do visine neuplaćenog temeljnog kapitala.“.

Članak 62.

Članak 390.a briše se.  

Članak 63.

U članku 394. stavci 2. i 3. brišu se.  

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 2. u točki 1. riječi: „i predmet poslovanja društva“ brišu se.  

U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 3. u točki 1. riječi: „ovjerene od javnog bilježnika,“ brišu se.  

Točka 3. mijenja se i glasi:

„3. potvrdu kreditne institucije o ulozima uplaćenima u novcu, ako se preuzeti ulozi uplaćuju prije upisa osnivanja društva u sudski registar, odnosno dokaz o unosu uloga u stvarima i pravima te dokaz o raspolaganju njima od strane društva,“.

Točka 4. briše se.

Dosadašnje točke 5. do 7. postaju točke 4. do 6.

U dosadašnjoj točki 8. koja postaje točka 7. ispred riječi: „dozvola državnog organa“ dodaju se riječi: „izjava o predmetu poslovanja i“.

U dosadašnjoj točki 9. koja postaje točka 8. riječi: „ovjeren kod javnog bilježnika“ brišu se.

Iza dosadašnjeg stavka 6. koji postaje stavak 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Priložene isprave prilažu se kao elektronička isprava (izvornik) ili u elektroničkom obliku sačinjena preslika i čuvaju u zbirci isprava u elektroničkom obliku.“.

Članak 64.

Članak 396. briše se.  

Članak 65.

Iza članka 397. dodaju se Odjeljak 1.a i članci 397.a do 397.o koji glase:

„Odjeljak 1.a

Osnivanje društva n a daljinu bez punomoćnika

Osnivanje

Članak 397.a

(1) Društvo se može osnovati na daljinu putem internetske stranice sustava sudskog registra i/ili jedinstvenog informacijskog sustava za pokretanje poslovanja (START), uz korištenje autentifikacijskog sustava koji jamči značajnu, odnosno visoku sigurnost u pogledu identiteta i istovjetnosti osobe koja pristupa sustavu sudskog registra.

(2) Kada se od osnivača ili druge osobe traži da potvrdi prihvaćanje prijave, obrasca, izjave ili podataka, izraz potvrdi znači radnju kojom se putem sustava sudskog registra, u skladu s propisanom sigurnosnom razinom za tu vrstu potvrde, odobrava i/ili pristaje na poduzimanje određene radnje u postupku, preuzimanje nekog prava i obveze ili potvrđuje točnost podataka.

(3) Sustavu iz stavka 1. ovoga člana pristupa se osobno.

(4) Tko neovlašteno pristupi ili poduzme radnju u sustavu iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za kazneno djelo računalnog krivotvorenja u skladu s kaznenim zakonom.  

(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati na temelju kojeg autentifikacijskog sustava se pristupa sustavu sudskog registra, odnosno, sigurnosnu razinu za pristup sustavu sudskog registra i poduzimanje radnji u postupku osnivanja na daljinu.

Obrasci i isprave

Članak 397.b

(1) U postupku osnivanja na daljinu koristi se obrazac društvenog ugovora u elektroničkom obliku, čiji osnovni sadržaj je propisan odredbama ovoga Odjeljka.

(2) U postupku osnivanja na daljinu prilažu se isprave ili njezine preslike u elektroničkom obliku kada je to propisano zakonom.

(3) Za davanje nepotpunih ili neistinitih podataka ili isprava u postupku osnivanja na daljinu odgovara se kao za davanje lažnog iskaza u postupku pred sudom u skladu s kaznenim zakonom.  

Društveni ugovor

Članak 397.c

(1) Društvo se osniva na daljinu na temelju društvenog ugovora kojega više osnivača sklapa prihvaćanjem popunjenog obrasca društvenog ugovora.

(2) Ako društvo osniva jedan osnivač, društvo se osniva na temelju izjave osnivača o osnivanju društva koju osnivač daje prihvaćanjem popunjenog obrasca izjave o osnivanju društva.

(3) Društveni ugovor je usvojen kada sustav sudskog registra zabilježi da su svi osnivači potvrdili njegovo prihvaćanje, a kao dan sklapanja smatra se dan kada je zabilježena posljednja potvrda prihvaćanja.

Sadržaj društvenog ugovora

Članak 397.d

(1) Sadržaj društvenog ugovora čine podaci koje su utvrdili osnivači i podaci koji su propisani ovim Zakonom.

(2) Nositelj osnivanja u obrazac društvenog ugovora obvezno unosi podatke o:

- imenu i prezimenu, prebivalište i osobni identifikacijski broj za osnivače fizičke osobe, a za pravne osobe tvrtku ili naziv, sjedište, matični broj subjekta i osobni identifikacijski broj, odnosno odgovarajuće podatke za strane pravne osobe

- tvrtki i sjedištu društva

- temeljnom kapitalu (ukupni iznos kapitala)

- poslovnim udjelima svakog od osnivača

- trajanju društva

- organima društva

- prokuri

- podružnicama društva.

(3) Osim podataka iz stavka 2. ovoga članka, nositelj osnivanja može obrazac društvenog ugovora dopuniti drugim odredbama u skladu s ovim Zakonom.

(4) Smatra se da je osnivač koji je potvrdio popunjeni obrazac društvenog ugovora suglasan sa njegovim sadržajem, da je osnivački akt sastavljen u skladu s njegovom pravom voljom te da razumije smisao i posljedice njegovog prihvaćanja.

(5) U smislu ovoga Zakona nositelj osnivanja je osoba kako je to propisano zakonom kojim se uređuje osnivanje, ustroj i vođenje sudskog registra.

Podaci o osnivačima, tvrtki i sjedištu društva

Članak 397.e

(1) Osnivači društva mogu biti samo one osobe koje imaju valjanu vjerodajnicu na temelju koje se može pristupiti sustavu sudskog registra, ako potvrde da su podaci kojima su se prijavili u sustav točni i potpuni, odnosno da se nisu naknadno izmijenili.

(2) Tvrtku društva u obrascu društvenog ugovora unosi nositelj osnivanja, a prihvaćaju ostali osnivači. Naznaka predmeta poslovanja društva ne može imati više od dvadeset riječi.