E-SAVJETOVANJA

Savjetovanja Upute Istraživanja
  • Prijavi se
  • Registriraj se

Preuzmi Word dokumentOstali dokumenti


OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O PLAĆAMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

PRILOG 1.

OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE

  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:
7
Komentiraj

1. OPĆE INFORMACIJE

1.

OPĆE INFORMACIJE

1.1.

Stručni nositelj:

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

1.2.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Nacrt prijedloga zakona o plaćama državnih službenika i namještenika

1.3.

Datum:

Listopad  2018. godine

1.4.

Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:

Uprava za rad

6109-240

inga.zic@mrms.hr

1.5.

Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?

Da/Ne:

DA

Naziv akta:

Nacionalni program reformi 2018. godine

Opis mjere:

Uvođenjem sustava platnih razreda i platnih stupnjeva putem novog načina ocjenjivanja transparentnije urediti sustav plaća na način da iste ovise o ostvarenim rezultatima i radnim učincima.

1.6.

Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?

Da/Ne:

 

NE

Naziv pravne stečevine EU:

 

NE

1
Komentiraj

2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.

ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.1.

Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?

Plaće državnih službenika i namještenika trenutno su uređeni s nizom posebnih propisa (njih pet) što uzrokuje nejednakost plaća za jednako vrijedne poslove iste razine potrebnih kompetencija i stručnosti, a na njihovu visinu radni rezultati i učinci nemaju nikakav utjecaj. Osim toga i postojeći automatski dodatak od 0,5% po godini radnog staža dodatno utječe na nejednakost  plaća što je i možebitna neusklađenost s europskim zakonodavstvom, osobito pri usporedbi plaća službenika i službenica na istom radnom mjestu, ali s različitom dužinom radnog staža.

2.2.

Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?

Postojeći zakonodavni okvir uređenja plaća državnih službenika i namještenika, koji u pet različitih sustava, odnosno  glavni rukovodeći državni službenici,  državni službenici i namještenici,  zaposleni u Poreznoj upravi i carini, službenici u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Ministarstvu  obrane (bez djelatnih vojnih osoba) i Ministarstvu unutarnjih poslova  (bez policijskih službenika) na poseban način uređuju koeficijente za izračun plaće.  Dodatan problem postojeće nejednakosti su i specifični dodaci koji u pojedinim sustavima mogu činiti veći dio plaće što dovodi do netransparentnosti sustava plaća u državnoj službi, a na tu nejednakost još utječu i kolektivni ugovori kojima se na različit način uređuju plaće i druga materijalna prava zaposlenih.

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

Obzirom da su svi opisani sustavi uređivanja plaća propisani posebnim zakonima i na temelju njih donijetim uredbama Vlade RH, jedino prihvatljivo  pravno rješenje je novim zakonom urediti jedinstven sustav plaća i istim ujedno ukinuti odredbe o plaćama u posebnim zakonima, kao i pripadajuće uredbe. Osim toga se samo takvim normativnim rješenjem može uvesti djelomično ograničenje sklapanja kolektivnih ugovora koji bi uključivali ugovaranje onih prava koja su izrijekom uređena zakonom, što neće umanjiti pravo na pregovore o visini plaća jer se o visini osnovice za njihov izračun i nadalje kolektivno pregovara i sklapa kolektivni ugovor.

3
Komentiraj

3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA

3.

UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA

3.1.

Što je cilj koji se namjerava postići?

Cilj je jedinstveno uređenje plaća u državnoj službi na način koji će jačati efikasnosti, stručnosti i motiviranosti državnih službenika i namještenika za osiguranje učinkovite a njime se predlaže:

- jedinstveno uređivanje sustava plaća u državnoj službi,

- provedba načela „jednaka plaća za jednak rad i rad jednake vrijednosti “,

- razvrstavanje radnih mjesta u platne razrede, na temelju klasifikacije radnih mjesta državnih službenika uređene provedbenom uredbom Vlade RH (s obzirom na razinu standardnih mjerila za klasifikaciju radnih mjesta: potrebno stručno znanje, složenost poslova, samostalnost u radu, stupanj suradnje s drugim državnim tijelima i komunikacije sa strankama, stupanj odgovornosti i utjecaj na donošenje odluka),

- zamjena instituta minulog rada institutom promicanja temeljem ocjene,

- bolje vrednovanje rukovodećih i visoko stručnih radnih mjesta (npr. glavni savjetnik, viši savjetnik - specijalist) u državnoj službi,

- stimulativniji pravni sustav za privlačenje visoko obrazovanih stručnjaka u državnu službu (bolje vrednovanje radnih mjesta, promicanje u plaći temeljem ocjena i temeljem višeg stupnja obrazovanja, nagrađivanje službenika koji tijekom godine postigne iznimne rezultate od značaja za rad državnog tijela).

 

3.2.

 

Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?

Uvođenjem sustava platnih stupnjeva i platnih razreda se ubuduće ukida dodatak  od 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, što međutim neće ići na štetu najboljih službenika i namještenika. Naime, razlika između predloženih platnih stupnjeva ne smije i nije manja od 2,0 posto, a promicanje za jedan platni stupanj (tj. povećanje plaće za prosječno nešto više od 2,0 posto) moguće je u slučaju jedne ocjene 'izvanredan učinak', dvije  uzastopne ocjene 'učinak iznad očekivanja' i četiri uzastopne ocjene 'očekivani učinak'. To stoga što se temeljem ocjene ostvaruju bodovi te se službenici i namještenici  promiču za jedan platni stupanj, nakon što temeljem tih ocjena dostignu 20 bodova, tako da službenik čiji je rad  ocijenjen ocjenom izvanredan učinak može odmah nakon dobivene ocjene biti  promaknut u viši platni stupanj.  Ovo jasno pokazuje da je za najbolje radnike dinamika promicanja brža od automatizma koji je donosio dodatak za staž. Uvažavajući pri tom činjenicu da najveći broj službenika i namještenika, njih oko 75% ostvaruje očekivani učinak, oni će biti promaknuti za 2 ili više postotaka nakon četiri iste ocjene, odnosno najduže svake četvrte  godine, zbog čega je financijski učinak rasta plaće u toj godini isti ili nešto veći od postojećeg dodatka 0,5% za svaku godinu staža, ali isti nije kontinuiran kao do sada. Ujedno ovaj  sustav omogućuje i nazadovanje državnih službenika i namještenika umanjenjem plaće u slučaju ocjene „minimalni učinak“ odnosno prestanak službe u slučaju ocjene“neprihvatljiv učinak“.

3.3.

Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?

Željeni vremenski okvir pune primjene Zakona i njegovih provedbenih propisa je početak 2019. godine.

1
Komentiraj

4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA

4.

UTVRĐIVANJE RJEŠENJA

4.1.

Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):

Moguća je jedino izrada novog propisa koji će ujedno staviti van snage odredbe o plaćama u posebnim zakonima, kao i pripadajuće uredbe.

Obrazloženje: Obzirom da su sustavi uređivanja plaća u državnoj službi  propisani posebnim zakonima i na temelju njih donijetim uredbama Vlade RH, jedino prihvatljivo  pravno rješenje je novim zakonom urediti jedinstven sustav plaća i istim ujedno ukinuti odredbe o plaćama u posebnim zakonima, kao i pripadajuće uredbe. Osim toga se samo takvim normativnim rješenjem može uvesti djelomično ograničenje sklapanja kolektivnih ugovora koji bi uključivali ugovaranje onih prava koja su izrijekom uređena zakonom.

 

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):

Uređivanje radnih prava zaposlenih moguće je i nekim drugim izvorima prava kao što su to kolektivni ugovori, međutim oni mogu dovesti do netransparentnosti, nejednakosti i pojačanog pritiska na rashode državnog proračuna, zbog čega to nije prihvatljivo  rješenje.

Obrazloženje:  U slučaju kada bi se svi elementi za izračun plaća državnih službenika i namještenika, dakle osim visine osnovice i vrijednost koeficijenata i drugih dodataka, prepustili pregovorima i uređivali kolektivnim ugovorima, nepostizanje sporazuma mogao bi biti zakonom dozvoljen razlog za industrijske akcije i štrajk, a time bi uzrokovao blokadu poslovnih usluga državne uprave prema građanima i poduzetnicima. Iako sindikati i zbog primjene propisa mogu organizirati prosvjed to nema značajnijih učinaka na poslovne aktivnosti državne uprave.

 

1
Komentiraj

5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA

5.

UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA

5.1.

UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

 

 

DA

 

 

NE

 

 

NE

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

NE

NE

NE

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

NE

NE

NE

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

NE

NE

NE

5.1.5.

Cijena roba i usluga

NE

NE

NE

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

NE

NE

NE

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

NE

NE

NE

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

NE

NE

NE

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

NE

NE

NE

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

NE

NE

NE

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

NE

NE

NE

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

NE

NE

NE

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

NE

NE

NE

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

NE

NE

NE

5.1.15.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.

P rovedba ovog Zakona zahtijevat će dodatna sredstva u državnom proračunu na stavci rashodi za zaposlene zbog prevođenja zatečenih službenika i namještenika na novi sustav koeficijenata koji prati rast mase koeficijenata, a time i na povećani trošak dodataka. Tako će u prvoj godini primjene biti potrebno osigurati dodatnih 16,8 milijuna kuna.

U drugoj, trećoj i četvrtoj godini primjene, neće biti  potrebno planirati iznos dodatnih sredstava, jer iako su u tim godinama već potrebna sredstva za promicanje službenika temeljem ocjenjivanja (8% službenika uz isplatu proračunske osnovice i 17% uz isplatu polovine proračunske osnovice) te isplatu jednokratnih nagrada i nagrada za  izniman učinak u visini 0,5% mase plaća za redovan rad, procjenjuje se da će se u tim godinama već ostvarivati određene uštede od ukidanja automatskog dodatka na staž. Tako će ušteda u drugoj godini iznositi 345 tisuća kuna, trećoj 14 milijuna kuna, a u četvrtoj 28,6 milijuna kuna.

Sveukupan trošak ovog Zakona pojavljuje se u petoj godini njegove primjene kada najveći broj zaposlenih (uključujući i one ocijenjene ocjenom „očekivani učinak“) stječu pravo na promicanje te će biti potrebno planirati dodatna sredstva u odnosu na prethodnu, četvrtu godinu primjene od ukupno 1,5 milijuna kuna.

Trend smanjivanja troškova osnovne plaće ukazuje da će u prvih pet godina masa plaća za redovan rad po ovom Prijedlogu zakona biti prosječno za 5 milijuna kuna ili za 0,13%, a u slijedećih pet godina (od 2024. do 2028.) prosječno za 13 milijuna kuna ili 0,34% godišnje manji nego što bi bio primjenom trenutnih propisa o plaćama. I nakon prvih deset godina  (od 2029. do 2033.) može se očekivati daljnje smanjenje mase plaća za redovan rad u prosjeku za 23 milijuna kuna godišnje odnosno za 0,61%.

 

 

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

NE

NE

5.1.17.

Srednji i veliki poduzetnici

NE

NE

NE

5.1.18.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

NE

NE

5.1.19.

Radnici i/ili umirovljenici

NE

DA

NE

5.1.20.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.1.21.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.1.22.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.1.23.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.1.24.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

DA

NE

NE

5.1.25.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

NE

NE

5.1.26.

Drugi utvrđeni adresati:

 

NE

NE

NE

5.1.27.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

Predloženi Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika primjenjuje se na samo jednu skupinu i to zaposlenih u državnoj službi kojih  je, bez djelatnih vojnih osoba i policijskih službenika, nešto više od ukupno 40 000 zaposlenih. Zakon će primjenjivati središnja tijela državne uprave i druga državna tijela koja će možda, zbog novo uvedenog sustava ocjenjivanja, promicanja i  nagrađivanja, morati omogućiti jednom dijelu svojih rukovodećih službenika  odgovarajuću edukaciju za primjenu novog propisa.

 

5.1.28.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

 

 

 

mali

 

     DA

 

veliki

 

 

 

 

5.2.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.2.1.

Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini

NE

NE

NE

5.2.2.

Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

NE

NE

NE

5.2.3.

Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

NE

NE

NE

5.2.4.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

NE

NE

NE

5.2.5.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:

Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika i namještenika nema nikakvih izravnih učinaka na tržišno natjecanje jer uređuje jedan radno pravni aspekt zaposlenih u državnoj službi, odnosno u središnjim tijelima državne uprave i drugim državnih tijelima koja ne obavljaju gospodarske aktivnosti.

 

 

 

Utvrdite veličinu adresata:

5.2.6.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

NE

NE

5.2.7.

Srednji i veliki poduzetnici

NE

NE

NE

5.2.8.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

NE

NE

5.2.9.

Radnici i/ili umirovljenici

NE

NE

NE

5.2.10.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.2.11.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.2.12.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.2.13.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.2.14.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

NE

NE

5.2.15.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

NE

NE

5.2.16.

Drugi utvrđeni adresati:

 

NE

NE

NE

5.2.17.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:

Obzirom da se predloženi zakon ne odnosi ni na jednu od navedenih skupina niti utječe na njihov položaj na tržištu isti neće imati nikakav utjecaj na tržišno natjecanje.

 

5.2.17.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

    DA

 

 

mali

 

 

 

veliki

 

 

 

 

5.3.

UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.3.1.

Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.

NE

NE

NE

5.3.2.

Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva

NE

NE

NE

5.3.3.

Socijalna uključenost

NE

NE

NE

5.3.4.

Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.3.5.

Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu

NE

NE

NE

5.3.6.

Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite

NE

NE

NE

5.3.7.

Drugi očekivani izravni učinak:

Materijalni položaj dijela zaposlenih u državnoj službi

DA

NE

NE

5.3.8.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:

Uređenje segmenta plaća i nagrađivanja u državnoj službi nema gotovo nikakav socijalni učinak, osim što malom broju  najboljih službenika i namještenika omogućuje brže promicanje u plaći i novčano nagrađivanje, što može imati vrlo mali utjecaj na ekonomski i materijalni položaj dijela zaposlenih u državnoj službi. To stoga što  promicanje i rast plaća za 2 ili više postotaka može ostvariti  8% službenika i namještenika  nakon jedne ocjene izvanredan učinak, odnosno 17%  nakon dvije ocjene učinak iznad očekivanja.

 

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.3.9.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

NE

NE

5.3.10.

Srednji i veliki poduzetnici

NE

NE

NE

5.3.11.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

NE

NE

5.3.12.

Radnici i/ili umirovljenici

DA

NE

NE

5.3.13.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.3.14.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.3.15.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.3.16.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.3.17.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

NE

NE

5.3.18.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

NE

NE

5.3.19.

Drugi utvrđeni adresati:

 

NE

NE

NE

5.3.20.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:

Obzirom da se predloženi zakon ne odnosi gotovo ni na jednu od navedenih skupina niti utječe na njihov socijalni položaj Prijedlog  ne proizvodi socijalne učinke, osim u jednom malom dijelu koji omogućuje  mali utjecaj na ekonomski i materijalni položaj dijela zaposlenih u državnoj službi. To stoga što  promicanje i rast plaća za 2 ili više postotaka može ostvariti  8% službenika i namještenika  nakon jedne ocjene izvanredan učinak, odnosno 17%  nakon dvije ocjene učinak iznad očekivanja.

 

5.3.21.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

    DA

 

 

mali

 

 

 

veliki

 

 

 

 

5.4.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.4.1.

Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području

NE

NE

NE

5.4.2.

Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta

NE

NE

NE

5.4.3.

Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine

NE

NE

NE

5.4.4.

Status regulirane profesije

NE

NE

NE

5.4.5.

Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva

NE

NE

NE

5.4.6.

Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva

NE

NE

NE

5.4.7.

Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava

NE

NE

NE

5.4.8.

Odnos između privatnog i poslovnog života

NE

NE

NE

5.4.9.

Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba

DA

NE

NE

5.4.10.

Pravo na kvalitetu radnog mjesta

NE

NE

NE

5.4.11.

Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava

NE

NE

NE

5.4.12.

Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja

NE

DA

NE

5.4.13.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

NE

NE

NE

5.4.14.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:

Prevođenjem koeficijenata plaća službenika i namještenika iz sadašnjeg sustava koeficijenata u sustav platnih razreda i platnih stupnjeva treba se obaviti na način da plaća niti jednog zaposlenika ne može biti manja od sadašnje ali ni znatno uvećana. Stoga se  predlaže  da se državni službenici i namještenici rasporede unutar pripadajućeg platnog razreda u platni stupanj koji koeficijentom osigurava zadržavanje postojeće plaće, a ako takvog platnog stupnja nema službenici i namještenici će se razvrstati u neposredno viši platni razred, što može utjecati na blagi porast plaće do najviše 2%.

S obzirom na načelo jednakosti plaća koje je utvrđeno člankom 5. Prijedloga zakona te dosadašnju praksu različitog uređivanja pitanja plaća (ovisno o kolektivnom ugovoru koji se primjenjuje na zaposlene), predlaže se propisati da se pitanja uređena Zakonom ne mogu na drukčiji način urediti Kolektivnim ugovorom, što je ograničavanje prava na kolektivno pregovaranje. Međutim i nadalje će se svake godine pregovarati o najvažnijem elementu za izračun plaća, a to je visina osnovice, kao i o drugim materijalnim pravima službenika koja nisu uređena ovim Zakonom. Također se  kolektivnim ugovorom mogu urediti uvećanja osnovne plaće za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs, za rad u drugoj smjeni, prekovremeni rad, dvokratni rad te rad u turnusu.

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.4.15.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

NE

NE

5.4.16.

Srednji i veliki poduzetnici

NE

NE

NE

5.4.17.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

NE

NE

5.4.18.

Radnici i/ili umirovljenici

DA

NE

NE

5.4.19.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.4.20.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.4.21.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.4.22.

Udruge i/ili zaklade

NE

DA

NE

5.4.23.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

NE

NE

5.4.24.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

NE

NE

5.4.25.

Drugi utvrđeni adresati:

 

NE

NE

NE

5.4.26.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.

Predloženo promicanje u plaći za 2 ili više postotaka na temelju ostvarenih bodova za ocjenu radnih učinaka može dodatno motivirati one službenike i namještenike koji redovno i kvalitetno obavljaju svoje poslove  i ostvaruju očekivane rezultate da ulože novi radni napor za ostvarivanje još boljih rezultata. Ujedno ovakav bodovni sustav omogućuje i nazadovanje u plaći za ostvarene minimalne učinke, odnosno prestanak državne službe za neprihvatljiv učinak , što do sada nije bilo moguće.    

Obzirom da se uvodi ograničenje kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnih ugovora o pravima propisanim Prijedlogom zakona, to se ograničenje odnosi samo na reprezentativne sindikate koji djeluju u državnoj službi i kojih je u 2017. godini, temeljem Rješenja Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti,  bilo samo tri.  

 

5.4.27.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

  DA

 

 

mali

 

 

 

veliki

 

 

 

 

5.5.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.5.1.

Utjecaj na klimu

NE

NE

NE

5.5.2.

Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla

NE

NE

NE

5.5.3.

Korištenje energije

NE

NE

NE

5.5.4.

Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

NE

NE

NE

5.5.5.

Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta

NE

NE

NE

5.5.6.

Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje

NE

NE

NE

5.5.7.

Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi

NE

NE

NE

5.5.8.

Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama

NE

NE

NE

5.5.9.

Zaštita od utjecaja kemikalija

NE

NE

NE

5.5.10.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

NE

NE

NE

5.5.11.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:

Sadržaj ovog Prijedloga zakona, koji se odnosi na jedan aspekt radnih prava, nema nikakvih utjecaja na okoliš.

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.5.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

NE

NE

5.5.13.

Srednji i veliki poduzetnici

NE

NE

NE

5.5.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

NE

NE

5.5.15.

Radnici i/ili umirovljenici

NE

NE

NE

5.5.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.5.17.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.5.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.5.19.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.5.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

NE

NE

5.5.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

NE

NE

5.5.22.

Drugi utvrđeni adresati:

 

NE

NE

NE

 

5.5.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.

Obzirom da ovaj Prijedlog ne sadrži nikakve obveze u vezi zaštite okoliša, s tog aspekta se ni ne primjenjuje na označene skupine subjekata.

5.5.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

  DA

 

 

mali

 

 

 

veliki

 

 

 

 

5.6.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.6.1.

Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata

NE

DA

NE

5.6.2.

Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava

NE

DA

NE

5.6.3.

Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije

NE

NE

NE

5.6.4.

Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi

NE

NE

NE

5.6.5.

Povreda prava na privatnost

NE

NE

NE

5.6.6.

Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć

NE

NE

NE

5.6.7.

Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi

NE

NE

NE

5.6.8.

Pravo na pristup informacijama

NE

NE

NE

5.6.9.

Drugi očekivani izravni učinak:

NE

NE

NE

5.6.10.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:

Plaće državnih službenika i namještenika trenutno su uređeni s nizom posebnih propisa (njih pet) što uzrokuje nejednakost plaća za jednako vrijedne poslove iste razine potrebnih kompetencija i stručnosti, a na njihovu visinu radni rezultati i učinci nemaju nikakav utjecaj.  Postojeći automatski dodatak od 0,5% po godini radnog staža dodatno utječe na nejednakost,  osobito pri usporedbi plaća službenika i službenica na istom radnom mjestu, ali s različitom dužinom radnog staža. Uvođenjem sustava platnih stupnjeva i platnih razreda se ubuduće ukida dodatak  od 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, što međutim neće ići na štetu najboljih službenika i namještenika, koji će se u plaći promicati i novčano nagrađivati na temelju ostvarenih radnih rezultata.

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.6.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

NE

NE

5.6.13.

Srednji i velikii poduzetnici

NE

NE

NE

5.6.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

 

 

 

5.6.15.

Radnici i/ili umirovljenici

NE

DA

NE

5.6.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.6.17.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.6.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.6.19.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.6.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

NE

NE

5.6.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

NE

NE

5.6.22.

Drugi utvrđeni adresati:

NE

NE

NE

5.6.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.

Provedba načela jednake plaće za jednak rad odnosno rad jednake vrijednosti, kao i sustav promicanja i nagrađivanja na temelju radnih rezultata i učinaka primjenjiv je na relativno mali broj zaposlenih u državnoj službi, odnosno nešto više od 40.000 službenika i namještenika.

5.6.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

 

 

 

mali

 

DA

 

veliki

 

 

 

 

0
Komentiraj

6. PRETHODNI TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA

6.

Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)

Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:

DA

NE

6.1.

Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?

 

 

NE

Obrazloženje:

Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika i namještenika nema nikakvih  učinaka na administrativne obveze ili administrativne aktivnosti koje bi za male i srednje poduzetnike značile dodatni trošak  jer uređuje jedan radno pravni aspekt zaposlenih u državnoj službi, odnosno u središnjim tijelima državne uprave i drugim državnih tijelima koja ne obavljaju gospodarske aktivnosti.

6.2.

Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?

 

NE

Obrazloženje:

Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika i namještenika nema nikakvih izravnih učinaka na tržišno natjecanje jer uređuje jedan radno pravni aspekt zaposlenih u državnoj službi, odnosno u središnjim tijelima državne uprave i drugim državnih tijelima koja ne obavljaju gospodarske aktivnosti.

 

6.3.

Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?

 

 

NE

Obrazloženje:

Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika i namještenika ne uvodi niti jednu naknadu ili davanje koje bi moglo utjecati na financijske rezultate poslovanja poduzetnika, niti za njih postoji trošak prilagodbe promjene propisa jer  uređuje jedan radno pravni aspekt zaposlenih u državnoj službi.

 

6.4.

Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?

 

NE

Obrazloženje:

Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika i namještenika nema nikakav učinak na mikro poduzetnike jer se odnosi samo na zaposlene u državnoj službi.

 

6.5.

Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.

Obrazloženje:

Prijedlog zakona ograničen je svojim opsegom, ali i primjenom na ograničen broj adresata, dakle samo na 40.000 službenika i namještenika, trenutno zaposlenih u državnoj službi, a ne uređuje niti jedno jedino područje osim pitanja njihovih plaća. Dakle, Prijedlog ni na koji način ne stvara nove troškove, niti utječe na tržišni položaj bilo kojeg gospodarskog subjekta, te tako niti na male i srednje poduzetnike, u kom smislu nema nikakav utjecaj na tržišno natjecanje.

0
Komentiraj

7. UTVRĐIVANJE POTREBE ZA PROVOĐENJEM SCM METODOLOGIJE

7.

Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije

 

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

 

0
Komentiraj

8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE

8.

SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE

Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:

–veliki izravni učinak i mali broj adresata,

–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,

–mali izravni učinak i veliki broj adresata,

 

u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.

Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

 

Procjena učinaka propisa

Potreba za PUP

 

Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa

DA

NE

8.1.

Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.

 

NE

8.2.

Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.

 

NE

8.3.

Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.

 

NE

8.4.

Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.

 

NE

8.5.

Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.

 

NE

8.6.

Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.

 

NE

 

MSP test

Potreba za MSP test

8.7.

Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo  (MSP test)

DA

NE

8.8.

Provođenje MSP testa

 

NE

8.9.

Provođenje SCM metodologije

 

NE

0
Komentiraj

9. PRILOZI

9.

PRILOZI

 

 

 

Nacrt prijedloga zakona o plaćama državnih službenika  i namještenika

0
Komentiraj

10. POTPIS ČELNIKA TIJELA

10.

POTPIS ČELNIKA TIJELA: mr. sc.  Marko Pavić

 

 

Potpis:

 

Datum:04. listopada 2018.

0
Komentiraj

11. ODGOVARAJUĆA PRIMJENA OVOG OBRASCA

11.

Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)

 

Uputa:

 Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.

 

 

0
Komentiraj

Komentari

Odustani
qwe rtz
Odustani
Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor
Copyright © 2023 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Ured za zakonodavstvo. Izjava o pristupačnosti.