NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU
I.USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14.).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITIZAKONOM I POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13. i 98/14. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) temeljni je izvor parničnog procesnog prava. Zakon o parničnom postupku više je puta mijenjan s ciljem da se prevladaju uočeni problemi u njegovoj primjeni i unaprijedi sustav ostvarivanja građanskopravne zaštite, osobito funkcionalizacijom, ubrzanjem i smanjenjem troškova parničnog postupka.
Potreba za ovim izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku nastavak je rada na otklanjanju problema u primjeni zakona i unaprijeđenu funkcionalizacije pravosudnog sustava, ubrzanju i skraćivanju trajanja sudskih postupka, a time i smanjenju troškova parničnog postupka.
U osnovi predloženih izmjena i dopuna jest nužnost izmjene pravila o reviziji te uvođenje novog instituta (novog načina rješavanja sporova u kojima odluka ovisi o rješavanju istog pravnog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu) za sporove koji su u većem broju pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju – tzv. „ogledni postupak“.
Prema novom uređenju reviziju, kao izvanredni pravni lijek, stranke mogu podnijeti samo ako im je to dopušteno zakonom ili ako im Vrhovni sud Republike Hrvatsko to prethodno dopusti. Prijedlog za dopuštenost revizije stranka bi mogla podnijeti u roku od 30 dana od dana primitka drugostupanjske presude, a u prijedlogu mora navesti određeno pravno pitanje zbog kojeg predlaže da se dopusti revizija i razloge zbog kojih je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a o dopuštenosti revizije odlučuje vijeće od pet sudaca rješenjem protiv kojeg nije dopušten pravni lijek.
Razlog zbog kojeg bi revizija bila dopuštena mora biti i isključivo je pravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno, pravno pitanje važno za razvoj prava kroz sudsku praksu, a osobito:
-ako je riječ o gruboj povredi zakona
-ako odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, ili
-ako nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, ili
-ako sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena, ili
-ako je revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Europskog suda trebalo preispitati sudsku praksu.
Predloženim rješenjem sužava se mogućnost podnošenja tzv. „redovne revizije“, odnosno, pravo na reviziju mora biti dopušteno (zakonom ili odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske). Navedeno je, zapravo, modifikacija ranijeg sustava u kojem je o dopuštenost revizije stajalište trebao zauzeti drugostupanjski sud, a što se u praksi nije pokazalo naročito uspješnim jer je iskustvo pokazalo da drugostupanjski sudovi nisu bili spremni dopuštati revizije protiv svojih odluka.
Nakon što vijeće petorice sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzme stajalište da je riječ o pitanju važnom za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno, za razvoj prava kroz sudsku praksu, stranka može podnijeti reviziju u roku od 30 dana od primitka odluke revizijskog suda o dopuštenosti revizije. Novi koncept prava na reviziju primjenjivao bi se u svim postupcima u kojima do stupanja na snagu ovoga zakona nije donesena drugostupanjska odluka, ali i na podnošenje, sadržaj i postupak povodom revizije prema posebnim zakonima u kojima je drugostupanjska odluka donesena nakon stupanja na snagu ovoga zakona.
Uvođenjem novog instituta tzv. „oglednog postupka“ postižu se dvije stvari. Prvo, ubrzat će se postupanje u svim onim postupcima u kojima je bit (meritum) stvari u pogledu pravnog pitanja isti, a koji su pokrenuti u većem broju ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju. Drugo, odlukom koju zauzme Vrhovni sud Republike Hrvatske o tom pravnom pitanju (pitanje mora biti važno za jedinstvenu primjenu prava) jamči se jedinstvena primjena prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno, na taj način razvija se pravo kroz sudsku praksu, što je ustavna zadaća Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Ogledni postupak započinje na sudu prvog stupnja koji, kada prepozna da se radi o pravnom pitanju koje je prema procjeni suda prvog stupnja važno za jedinstvenu primjenu prava, a koje se pojavljuje u većem broju postupaka, traži sjednicu sudskog odjela i ovisno o zaključku sjednice odjela prijedlog pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava sa spisom predmeta dostavlja Vrhovnom sudu Republike Hrvatske radi zauzimanja pravnog shvaćanja o tom pitanju. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske traži očitovanje od svih predsjednika prvostupanjskih sudova o postojanju i broju takvih sporova te nakon prikupljenih podataka predmet daje na odlučivanje sjednici odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja u roku od 30 dana mora odlučiti o dopuštenosti prijedloga. Ako sjednica odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske dopusti prijedlog, o pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava sjednica odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske mora odlučuje u daljnjem roku od 90 dana. Prvostupanjski sudovi vezani su pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Nadalje, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku predlaže se propisati način na koji sud treba obračunati troškove u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u sporu kako bi se olakšao sudski posao u dijelu računanja troškova, ali i radi formiranja jedinstvene sudske prakse. Dakle, umjesto obračuna troškova svake strane, sud će strani koja je postigla veći uspjeh u sporu priznati troškove u postotku koji odgovara razlici njezinog uspjeha i uspjeha protivne strane. Uspjeh stranka treba računati prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.
Radi poticanja mirnog rješenja spora, predloženim izmjenama i dopunama predlaže se dati veća ovlast sucima kod odluke o troškovima postupka koji postaju ovisni o nastojanju stranke da se spor riješi mirnim putem.
Predloženim izmjenama i dopunama napušta se zapisničko evidentiranje ročišta (tamo gdje su za to ispunjeni uvjeti), uvodi se mogućnost održavanja ročišta na daljinu (audio-vizualnim uređajima), propisuje mogućnost sankcioniranja stranaka za prekasno dostavljeni podnesak tako da se prekasno predani podnesci ne uzima u obzir.
Od ostalih izmjena i dopuna bitno je ukazati na ujednačavanje rokova za žalbu tako da se propisuje jedinstveni rok od 15 dana za podnošenje žalbe u svim vrstama postupaka.
Radi ubrzanja postupka i rasterećenja sudova propisuju se veće ovlasti sudskim savjetnicima za donošenje odluka u nespornim odlukama (presuda na temelju priznanja i presuda na temelju odricanja), a u postupcima pred trgovačkim sudovima sudskim savjetnicima se daje ovlaštenje da prethodno ispituju tužbu i dostavljaju je tuženiku na odgovor te donositi odluke koje bi mogao donijeti sudac bez održavanja ročišta, kao i odluke o prekidu postupka, nastavku prekinutog postupka i obustavi postupka iz razloga navedenih zakonom.
Osim navedenoga, propisuje se da u postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv odluke ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu odredi drukčije.
Značajne izmjene predlažu se i za sporove pred trgovačkim sudovima koji sudovi se rasterećuju od gospodarski neznačajnih predmeta (konkretno, u sporovima radi naknade za opskrbu pitkom vodom, plinom, toplinskom i električnom energijom; naknade za održavanje čistoće i komunalne naknade; naknade iz pretplatničkog ugovora javnih komunikacijskih usluga; naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma; naknade za rtv pristojbu; naknade za parkiranje; regresne zahtjeve iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja). U postupku pred trgovačkim sudom naglasak se stavlja na materijalne dokaze, dozvoljava se traženje stručnih mišljenja, dopuštaju pisani iskazi svjedoka, propisuje da se obavijesti o ročištima pribavljaju putem mrežne stranice e-predmet.
III.OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.
IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA
Tekst prijedloga zakona dan je u obliku Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU
Članak 1.
U Zakonu o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) iza članka 1. dodaje se članak 1.a koji glasi:
„Članak 1.a
Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:
- Uredba (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima („dostava pismena“), i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1348/2000 (SL L 324, 10.12.2007.), u daljnjem tekstu: Uredba 1393/2007.;
- Uredba Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (SL L 174, 27.6.2001.), u daljnjem tekstu: Uredba 1206/2001.;
- Uredba (EZ) br. 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uvođenju postupka za europski platni nalog (SL L 399, 30.12.2006.), u daljnjem tekstu: Uredba br. 1896/2006.;
- Uredba (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti (SL L 199, 31.7.2007.), u daljnjem tekstu: Uredba br. 861/2006.“.
Članak 2.
U članku 10. stavak 1. mijenja se i glasi:
„Sud, stranke i drugi sudionici moraju nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova. Sud je dužan onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku.“.
Stavak 13. briše se.
Članak 3.
U članku 34. stavku 1. točka 9. briše se.
Iza dosadašnje točke 10. koja postaje točka 9. dodaje se nova točka 10. koja glasi:
„10. radi naplate:
- naknada za opskrbu pitkom vodom, plinom, toplinskom i električnom energijom
- naknada za održavanje čistoće
- naknada iz pretplatničkog ugovora javnih komunikacijskih usluga
- naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma
- naknada za pristojbu Hrvatske radiotelevizije
- naknada za parkiranje
- regresnih zahtjeva iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja.“.
Članak 4.
U članku 34.b točka 5. mijenja se i glasi:
„5. sporove u kojima je stranka pravna osoba ili dužnik pojedinac, u smislu Stečajnog zakona, nad kojom je otvoren stečajni postupak bez obzira na svojstvo druge stranke te sve sporove u povodu stečajnog postupka, osim ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sudi općinski sud, odnosno ako nije riječ o sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekog drugog suda. Sporovi koji su pokrenuti prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka dovršit će se pred sudom koji vodi stečajni postupak.“.
Članak 5.
U članku 35. stavku 1. zarez iza riječi: „suda“ i riječi: „prava na izjavljivanje revizije“ brišu se.
Članak 6.
U članku 40. stavku 3. riječi: „prava na izjavljivanje revizije,“ brišu se.
Članak 7.
U članku 73. stavku 5. riječi: „istaknut u pravnom lijeku“ zamjenjuju se riječima: „podnesen u povodu pravnog lijeka“.
U stavku 6. brišu se riječi: „pred prvostupanjskim sudom“, te se iza riječi: „odluke“ dodaju riječi: „pred nadležnim sudom“.
Stavak 7. briše se.
Članak 8.
U članku 84. stavku 1. iza riječi ''sud će tuženiku'' dodaju se riječi ''na njegov trošak''.
U stavku 5. iza riječi ''postaviti i tužitelju'' dodaju se riječi ''na njegov trošak''.
Članak 9.
U članku 85. dodaje se stavak 3. koji glasi:
''Sredstva za pokriće troškova postavljanja i rada privremenog zastupnika dužan je predujmiti tužitelj, izuzev ako se privremeni zastupnik postavlja tužitelju iz razloga iz članka 84. stavka 2. točaka 4. i 5., na temelju rješenja suda protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba. Ako tužitelj ne predujmi ta sredstva u roku koji je odredio sud u svom rješenju, sud će tužbu odbaciti.''
Članak 10.
U članku 91.a stavku 1. iza riječi: „podnijeti“ dodaju se riječi: „prijedlog za dopuštenje revizije i“.
U stavku 2. iza riječi: „sama podnijeti“ i riječi: „nju može“ dodaju se riječi: „prijedlog za dopuštenje revizije i“.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„Stranka, odnosno njezin opunomoćenik iz stavka 2. ovoga članka, dužni su uz prijedlog za dopuštenje revizije ili reviziju ili najkasnije do isteka roka za njihovo podnošenje priložiti izvornik ili presliku potvrde o položenom pravosudnom ispitu ili drugu javnu ispravu u izvorniku ili preslici iz koje proizlazi da stranka ili njen punomoćnik ima položen pravosudni ispit, ako takva potvrda ili druga javna isprava u izvorniku ili preslici prethodno nije podnesena sudu u istom postupku.“.
Članak 11.
Iza članka 106. dodaje se članak 106.a koji glasi:
''Podnesci u elektroničkom obliku
Članak 106.a
Podnesak se može podnijeti u elektroničkom obliku.
Podnesak u elektroničkom obliku mora biti potpisan naprednim elektroničkim potpisom u skladu s posebnim propisima. Podnesak u elektroničkom obliku potpisan naprednim elektroničkim potpisom smatrat će se vlastoručno potpisanim.
Informacijski sustav automatski potvrđuje primitak podneska podnositelju, a dan predaje podneska informacijskom sustavu smatra se danom predaje sudu kojemu je upućen.
Ako podnesak podnesen elektroničkim putem nije prikladan za obradu na sudu (nema odgovarajući format), sud će elektroničkim putem obavijestiti podnositelja o propisanom obliku formata u elektroničkom obliku i naložiti da podnesak ispravi.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka državna tijela, odvjetnici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, stečajni upravitelji povjerenici te pravne osobe uvijek su dužni podneske podnositi u elektroničkom obliku.
Ako osoba iz stavka 5. ovoga članka podnesak ne podnese u elektroničkom obliku, sud će podnositelju naložiti da u roku od osma dana podnesak dostavi u elektroničkom obliku. Ako podnositelj ne dostavi podnesak u elektroničkom obliku u određenom roku, smatrat će se da je podnesak povučen.
(alternativno)
Ako osoba iz stavka 5. ovoga članka podnesak ne podnese u elektroničkom obliku, sud će na trošak podnositelja podnesak prenijeti u elektronički oblik, a podnositelj gubi pravo na troškove za sastavljanje tog podneska.
Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa uspostavlja jedinstveni informacijski sustav.
Pretpostavke za podnošenje podnesaka i dostavu u elektroničkom obliku, oblike zapisa podnesaka u elektroničkom obliku (formate) te organizaciju i djelovanje informacijskog sustava propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa (alt. uređuju se Sudskim poslovnikom.).''
Članak 12.
U članku 115. stavku 1. treća rečenica briše se.
Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:
„Sud može odrediti da se ročište održi na daljinu, uz korištenje odgovarajućih audiovizualnih uređaja, ili da se na taj način izvede pojedini dokaz.
Protiv rješenja suda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije dopuštena žalba.“.
Članak 13.
U članku 126.c u stavku 3. iza riječi: „Zakona“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „uz plaćanje naknade koju pravilnikom propiše ministar nadležan za poslove pravosuđa.“
Članak 14.
U članku 131. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
"Na zahtjev člana vijeća koji je izdvojio glas, njegovo pisano obrazloženje izdvojenog glasa priložit će se pisanoj odluci. To mišljenje se objavljuje na isti način kao i odluka.".
Članak 15.
U članku 133. stavku 1. riječi: „posebnim zakonom“ zamjenjuje se riječima: „ovim Zakonom“.
Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pismena se dostavljaju državnim tijelima, odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima, stečajnim upraviteljima i povjerenicima te pravnim osobama elektroničkim putem ili neposredno u sudu.“
Članak 16.
U članku 133.c stavak 1. mijenja se i glasi:
„Sud može naložiti strankama da jedna drugoj izravno upućuju pismena elektroničkim putem, preporučeno poštom s povratnicom ili na drugi način koji omogućava dokaz o obavljenoj predaji.“.
U stavku 2. riječi: „uz potvrdu o preuzimanju pošiljke ovjerovljenu njenim pečatom“ brišu se.
Stavak 3. briše se.
Članak 17.
Iza članka 133.c dodaje se članak 133.d koji glasi:
''Dostava elektroničkim putem
Članak 133.d
Dostava se može obaviti elektroničkim putem.
Ako stranka izjavi da je suglasna da joj se dostava obavlja elektroničkim putem, sud će toj stranci dostavu obavljati elektroničkim putem preko jedinstvenog informacijskog sustava.
Stranka može zatražiti da se obavijesti o dostavi pismena elektroničkim putem na adresu elektroničke pošte čiju će adresu navesti u izjavi iz stavka 2. ovoga članka.
Ako je stranka podnesak podnijela sudu u elektroničkom obliku, smatrat će se, dok ne priopći drugačije, da je suglasna da joj se dostava obavlja elektroničkim putem.
Ako sud utvrdi da dostava elektroničkim putem nije moguća, dostavit će pismeno na drugi način i navesti razlog za takvu dostavu.“.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
I.USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14.).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13. i 98/14. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) temeljni je izvor parničnog procesnog prava. Zakon o parničnom postupku više je puta mijenjan s ciljem da se prevladaju uočeni problemi u njegovoj primjeni i unaprijedi sustav ostvarivanja građanskopravne zaštite, osobito funkcionalizacijom, ubrzanjem i smanjenjem troškova parničnog postupka.
Potreba za ovim izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku nastavak je rada na otklanjanju problema u primjeni zakona i unaprijeđenu funkcionalizacije pravosudnog sustava, ubrzanju i skraćivanju trajanja sudskih postupka, a time i smanjenju troškova parničnog postupka.
U osnovi predloženih izmjena i dopuna jest nužnost izmjene pravila o reviziji te uvođenje novog instituta (novog načina rješavanja sporova u kojima odluka ovisi o rješavanju istog pravnog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu) za sporove koji su u većem broju pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju – tzv. „ogledni postupak“.
Prema novom uređenju reviziju, kao izvanredni pravni lijek, stranke mogu podnijeti samo ako im je to dopušteno zakonom ili ako im Vrhovni sud Republike Hrvatsko to prethodno dopusti. Prijedlog za dopuštenost revizije stranka bi mogla podnijeti u roku od 30 dana od dana primitka drugostupanjske presude, a u prijedlogu mora navesti određeno pravno pitanje zbog kojeg predlaže da se dopusti revizija i razloge zbog kojih je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a o dopuštenosti revizije odlučuje vijeće od pet sudaca rješenjem protiv kojeg nije dopušten pravni lijek.
Razlog zbog kojeg bi revizija bila dopuštena mora biti i isključivo je pravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno, pravno pitanje važno za razvoj prava kroz sudsku praksu, a osobito:
-ako je riječ o gruboj povredi zakona
-ako odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, ili
-ako nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, ili
-ako sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena, ili
-ako je revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Europskog suda trebalo preispitati sudsku praksu.
Predloženim rješenjem sužava se mogućnost podnošenja tzv. „redovne revizije“, odnosno, pravo na reviziju mora biti dopušteno (zakonom ili odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske). Navedeno je, zapravo, modifikacija ranijeg sustava u kojem je o dopuštenost revizije stajalište trebao zauzeti drugostupanjski sud, a što se u praksi nije pokazalo naročito uspješnim jer je iskustvo pokazalo da drugostupanjski sudovi nisu bili spremni dopuštati revizije protiv svojih odluka.
Nakon što vijeće petorice sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzme stajalište da je riječ o pitanju važnom za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno, za razvoj prava kroz sudsku praksu, stranka može podnijeti reviziju u roku od 30 dana od primitka odluke revizijskog suda o dopuštenosti revizije. Novi koncept prava na reviziju primjenjivao bi se u svim postupcima u kojima do stupanja na snagu ovoga zakona nije donesena drugostupanjska odluka, ali i na podnošenje, sadržaj i postupak povodom revizije prema posebnim zakonima u kojima je drugostupanjska odluka donesena nakon stupanja na snagu ovoga zakona.
Uvođenjem novog instituta tzv. „oglednog postupka“ postižu se dvije stvari. Prvo, ubrzat će se postupanje u svim onim postupcima u kojima je bit (meritum) stvari u pogledu pravnog pitanja isti, a koji su pokrenuti u većem broju ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju. Drugo, odlukom koju zauzme Vrhovni sud Republike Hrvatske o tom pravnom pitanju (pitanje mora biti važno za jedinstvenu primjenu prava) jamči se jedinstvena primjena prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno, na taj način razvija se pravo kroz sudsku praksu, što je ustavna zadaća Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Ogledni postupak započinje na sudu prvog stupnja koji, kada prepozna da se radi o pravnom pitanju koje je prema procjeni suda prvog stupnja važno za jedinstvenu primjenu prava, a koje se pojavljuje u većem broju postupaka, traži sjednicu sudskog odjela i ovisno o zaključku sjednice odjela prijedlog pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava sa spisom predmeta dostavlja Vrhovnom sudu Republike Hrvatske radi zauzimanja pravnog shvaćanja o tom pitanju. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske traži očitovanje od svih predsjednika prvostupanjskih sudova o postojanju i broju takvih sporova te nakon prikupljenih podataka predmet daje na odlučivanje sjednici odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja u roku od 30 dana mora odlučiti o dopuštenosti prijedloga. Ako sjednica odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske dopusti prijedlog, o pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava sjednica odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske mora odlučuje u daljnjem roku od 90 dana. Prvostupanjski sudovi vezani su pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Nadalje, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku predlaže se propisati način na koji sud treba obračunati troškove u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u sporu kako bi se olakšao sudski posao u dijelu računanja troškova, ali i radi formiranja jedinstvene sudske prakse. Dakle, umjesto obračuna troškova svake strane, sud će strani koja je postigla veći uspjeh u sporu priznati troškove u postotku koji odgovara razlici njezinog uspjeha i uspjeha protivne strane. Uspjeh stranka treba računati prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.
Radi poticanja mirnog rješenja spora, predloženim izmjenama i dopunama predlaže se dati veća ovlast sucima kod odluke o troškovima postupka koji postaju ovisni o nastojanju stranke da se spor riješi mirnim putem.
Predloženim izmjenama i dopunama napušta se zapisničko evidentiranje ročišta (tamo gdje su za to ispunjeni uvjeti), uvodi se mogućnost održavanja ročišta na daljinu (audio-vizualnim uređajima), propisuje mogućnost sankcioniranja stranaka za prekasno dostavljeni podnesak tako da se prekasno predani podnesci ne uzima u obzir.
Od ostalih izmjena i dopuna bitno je ukazati na ujednačavanje rokova za žalbu tako da se propisuje jedinstveni rok od 15 dana za podnošenje žalbe u svim vrstama postupaka.
Radi ubrzanja postupka i rasterećenja sudova propisuju se veće ovlasti sudskim savjetnicima za donošenje odluka u nespornim odlukama (presuda na temelju priznanja i presuda na temelju odricanja), a u postupcima pred trgovačkim sudovima sudskim savjetnicima se daje ovlaštenje da prethodno ispituju tužbu i dostavljaju je tuženiku na odgovor te donositi odluke koje bi mogao donijeti sudac bez održavanja ročišta, kao i odluke o prekidu postupka, nastavku prekinutog postupka i obustavi postupka iz razloga navedenih zakonom.
Osim navedenoga, propisuje se da u postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv odluke ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu odredi drukčije.
Značajne izmjene predlažu se i za sporove pred trgovačkim sudovima koji sudovi se rasterećuju od gospodarski neznačajnih predmeta (konkretno, u sporovima radi naknade za opskrbu pitkom vodom, plinom, toplinskom i električnom energijom; naknade za održavanje čistoće i komunalne naknade; naknade iz pretplatničkog ugovora javnih komunikacijskih usluga; naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma; naknade za rtv pristojbu; naknade za parkiranje; regresne zahtjeve iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja). U postupku pred trgovačkim sudom naglasak se stavlja na materijalne dokaze, dozvoljava se traženje stručnih mišljenja, dopuštaju pisani iskazi svjedoka, propisuje da se obavijesti o ročištima pribavljaju putem mrežne stranice e-predmet.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III.OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA
Tekst prijedloga zakona dan je u obliku Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 1.
U Zakonu o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) iza članka 1. dodaje se članak 1.a koji glasi:
„Članak 1.a
Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:
- Uredba (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima („dostava pismena“), i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1348/2000 (SL L 324, 10.12.2007.), u daljnjem tekstu: Uredba 1393/2007.;
- Uredba Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (SL L 174, 27.6.2001.), u daljnjem tekstu: Uredba 1206/2001.;
- Uredba (EZ) br. 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uvođenju postupka za europski platni nalog (SL L 399, 30.12.2006.), u daljnjem tekstu: Uredba br. 1896/2006.;
- Uredba (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti (SL L 199, 31.7.2007.), u daljnjem tekstu: Uredba br. 861/2006.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 2.
U članku 10. stavak 1. mijenja se i glasi:
„Sud, stranke i drugi sudionici moraju nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova. Sud je dužan onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku.“.
Stavak 13. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 3.
U članku 34. stavku 1. točka 9. briše se.
Iza dosadašnje točke 10. koja postaje točka 9. dodaje se nova točka 10. koja glasi:
„10. radi naplate:
- naknada za opskrbu pitkom vodom, plinom, toplinskom i električnom energijom
- naknada za održavanje čistoće
- naknada iz pretplatničkog ugovora javnih komunikacijskih usluga
- naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma
- naknada za pristojbu Hrvatske radiotelevizije
- naknada za parkiranje
- regresnih zahtjeva iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 4.
U članku 34.b točka 5. mijenja se i glasi:
„5. sporove u kojima je stranka pravna osoba ili dužnik pojedinac, u smislu Stečajnog zakona, nad kojom je otvoren stečajni postupak bez obzira na svojstvo druge stranke te sve sporove u povodu stečajnog postupka, osim ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sudi općinski sud, odnosno ako nije riječ o sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekog drugog suda. Sporovi koji su pokrenuti prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka dovršit će se pred sudom koji vodi stečajni postupak.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 5.
U članku 35. stavku 1. zarez iza riječi: „suda“ i riječi: „prava na izjavljivanje revizije“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 6.
U članku 40. stavku 3. riječi: „prava na izjavljivanje revizije,“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 7.
U članku 73. stavku 5. riječi: „istaknut u pravnom lijeku“ zamjenjuju se riječima: „podnesen u povodu pravnog lijeka“.
U stavku 6. brišu se riječi: „pred prvostupanjskim sudom“, te se iza riječi: „odluke“ dodaju riječi: „pred nadležnim sudom“.
Stavak 7. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 8.
U članku 84. stavku 1. iza riječi ''sud će tuženiku'' dodaju se riječi ''na njegov trošak''.
U stavku 5. iza riječi ''postaviti i tužitelju'' dodaju se riječi ''na njegov trošak''.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 9.
U članku 85. dodaje se stavak 3. koji glasi:
''Sredstva za pokriće troškova postavljanja i rada privremenog zastupnika dužan je predujmiti tužitelj, izuzev ako se privremeni zastupnik postavlja tužitelju iz razloga iz članka 84. stavka 2. točaka 4. i 5., na temelju rješenja suda protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba. Ako tužitelj ne predujmi ta sredstva u roku koji je odredio sud u svom rješenju, sud će tužbu odbaciti.''
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 10.
U članku 91.a stavku 1. iza riječi: „podnijeti“ dodaju se riječi: „prijedlog za dopuštenje revizije i“.
U stavku 2. iza riječi: „sama podnijeti“ i riječi: „nju može“ dodaju se riječi: „prijedlog za dopuštenje revizije i“.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„Stranka, odnosno njezin opunomoćenik iz stavka 2. ovoga članka, dužni su uz prijedlog za dopuštenje revizije ili reviziju ili najkasnije do isteka roka za njihovo podnošenje priložiti izvornik ili presliku potvrde o položenom pravosudnom ispitu ili drugu javnu ispravu u izvorniku ili preslici iz koje proizlazi da stranka ili njen punomoćnik ima položen pravosudni ispit, ako takva potvrda ili druga javna isprava u izvorniku ili preslici prethodno nije podnesena sudu u istom postupku.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 11.
Iza članka 106. dodaje se članak 106.a koji glasi:
''Podnesci u elektroničkom obliku
Članak 106.a
Podnesak se može podnijeti u elektroničkom obliku.
Podnesak u elektroničkom obliku mora biti potpisan naprednim elektroničkim potpisom u skladu s posebnim propisima. Podnesak u elektroničkom obliku potpisan naprednim elektroničkim potpisom smatrat će se vlastoručno potpisanim.
Informacijski sustav automatski potvrđuje primitak podneska podnositelju, a dan predaje podneska informacijskom sustavu smatra se danom predaje sudu kojemu je upućen.
Ako podnesak podnesen elektroničkim putem nije prikladan za obradu na sudu (nema odgovarajući format), sud će elektroničkim putem obavijestiti podnositelja o propisanom obliku formata u elektroničkom obliku i naložiti da podnesak ispravi.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka državna tijela, odvjetnici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, stečajni upravitelji povjerenici te pravne osobe uvijek su dužni podneske podnositi u elektroničkom obliku.
Ako osoba iz stavka 5. ovoga članka podnesak ne podnese u elektroničkom obliku, sud će podnositelju naložiti da u roku od osma dana podnesak dostavi u elektroničkom obliku. Ako podnositelj ne dostavi podnesak u elektroničkom obliku u određenom roku, smatrat će se da je podnesak povučen.
(alternativno)
Ako osoba iz stavka 5. ovoga članka podnesak ne podnese u elektroničkom obliku, sud će na trošak podnositelja podnesak prenijeti u elektronički oblik, a podnositelj gubi pravo na troškove za sastavljanje tog podneska.
Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa uspostavlja jedinstveni informacijski sustav.
Pretpostavke za podnošenje podnesaka i dostavu u elektroničkom obliku, oblike zapisa podnesaka u elektroničkom obliku (formate) te organizaciju i djelovanje informacijskog sustava propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa (alt. uređuju se Sudskim poslovnikom.).''
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 12.
U članku 115. stavku 1. treća rečenica briše se.
Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:
„Sud može odrediti da se ročište održi na daljinu, uz korištenje odgovarajućih audiovizualnih uređaja, ili da se na taj način izvede pojedini dokaz.
Protiv rješenja suda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije dopuštena žalba.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 13.
U članku 126.c u stavku 3. iza riječi: „Zakona“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „uz plaćanje naknade koju pravilnikom propiše ministar nadležan za poslove pravosuđa.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 14.
U članku 131. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
"Na zahtjev člana vijeća koji je izdvojio glas, njegovo pisano obrazloženje izdvojenog glasa priložit će se pisanoj odluci. To mišljenje se objavljuje na isti način kao i odluka.".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 15.
U članku 133. stavku 1. riječi: „posebnim zakonom“ zamjenjuje se riječima: „ovim Zakonom“.
Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pismena se dostavljaju državnim tijelima, odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima, stečajnim upraviteljima i povjerenicima te pravnim osobama elektroničkim putem ili neposredno u sudu.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 16.
U članku 133.c stavak 1. mijenja se i glasi:
„Sud može naložiti strankama da jedna drugoj izravno upućuju pismena elektroničkim putem, preporučeno poštom s povratnicom ili na drugi način koji omogućava dokaz o obavljenoj predaji.“.
U stavku 2. riječi: „uz potvrdu o preuzimanju pošiljke ovjerovljenu njenim pečatom“ brišu se.
Stavak 3. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 17.
Iza članka 133.c dodaje se članak 133.d koji glasi:
''Dostava elektroničkim putem
Članak 133.d
Dostava se može obaviti elektroničkim putem.
Ako stranka izjavi da je suglasna da joj se dostava obavlja elektroničkim putem, sud će toj stranci dostavu obavljati elektroničkim putem preko jedinstvenog informacijskog sustava.
Stranka može zatražiti da se obavijesti o dostavi pismena elektroničkim putem na adresu elektroničke pošte čiju će adresu navesti u izjavi iz stavka 2. ovoga članka.
Ako je stranka podnesak podnijela sudu u elektroničkom obliku, smatrat će se, dok ne priopći drugačije, da je suglasna da joj se dostava obavlja elektroničkim putem.
Ako sud utvrdi da dostava elektroničkim putem nije moguća, dostavit će pismeno na drugi način i navesti razlog za takvu dostavu.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 18.
Članak 134. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa