I.

Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj.

II.

Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura.

III.

Početkom primjene ove Odluke stavljaju se izvan snage dijelovi nastavnih planova i okvirnih nastavnih programa, kao i odluke vezane uz nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura u programima obrazovanja i strukovnim kurikulumima na razini 4.2 kako bi se obuhvatili svi programi obrazovanja i strukovni kurikulumi.

Izvan snage se stavljaju sljedeći dokumenti:

◊ Nastavni planovi i okvirni nastavni programi općeobrazovnih predmeta za srednje strukovne četverogodišnje škole koji se odnose na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, Posebno izdanje, broj 11, Zagreb, lipanj 1997.)

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije agrotehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Narodne novine, broj: 85/2017.)

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije prehrambeni tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Narodne novine, broj: 74/2017.)

◊ Odluka o donošenju nastavnog plana i okvirnog nastavnog programa za stjecanje srednje stručne spreme u području rada prehrana za zanimanje tehničar nutricionist u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Prosvjetni vjesnik, Glasilo Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Posebno izdanje, Broj 1, Godina VI., Zagreb, od 22. srpnja 2004.)

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije drvodjeljski tehničar dizajner u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Narodne novine, broj: 85/2017.)

◊ Odluka o zajedničkom i posebnom stručnom dijelu nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme u području rada Geologija, rudarstvo i nafta za zanimanja naftno rudarski stručni radnik i naftno rudarski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura u zanimanju naftno rudarski tehničar (Klasa: 602-03/07-05/00078; Urbroj:533-09-07-0002, od 27. studenog 2007.)

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije ekološki tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Narodne novine, broj: 77/2017.)

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije modni tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Narodne novine, broj: 68/2017.)

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije  ehničar modelar obuće i kožne galanterije u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Narodne novine, broj:  68/2017.)

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije  web dizajner u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Narodne novine, broj: 85/2017.)

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije  medijski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Narodne novine, broj: 89/2017.)

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije  strojarski računalni tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Narodne novine, broj: 84/2017.)

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije  tehničar za vozila i vozna sredstva u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Narodne novine, broj: 83/2017.)

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije zrakoplovni tehničar ZIM u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Klasa: 602-03/10-10/00004; Urbroj: 533-09-10-0004, od 24. svibnja 2010.)

◊ Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije tehničar za brodostrojarstvo  u obrazovnom sektoru strojarstvo, brodogradnja i metalurgija u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Narodne novine, broj: 113/2014.)

◊ Nastavni planovi i okvirni programi za područje strojarstva (A), Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, broj 7, listopad 1996., u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura u zanimanju strojarski tehničar

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije zrakoplovni tehničar IRE u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Klasa: 602-03/10-10/00004; Urbroj:533-09-10-0004, od 24. svibnja 2010.)

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za elektroniku u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Narodne novine, broj: 71/2017.)

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za računalstvo u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Narodne novine, broj: 71/2017.)

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za mehatroniku u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Narodne novine, broj: 71/2017.)

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar geodezije i geoinformatike u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Narodne novine, broj: 79/2016.)

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije klesarski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ( Narodne novine, broj: 58/2017.)

◊ Odluka o programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada ekonomija i trgovina za zanimanja komercijalist i upravni referent u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura u zanimanju komercijalist (Klasa: UP/I-602-03/05-05/0007, Urbroj: 533-09-05-02, od 26. travnja 2005.)

◊ Odluka o izmjenama i dopunama nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme u području ekonomije i trgovine za zanimanje administrativni tajnik i promjeni naziva zanimanja u poslovni tajnik u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Klasa: 602-03/04-05/05, Urbroj: 533-09-04-5, od 27.  kolovoza 2004.)

◊ Odluka o programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada ekonomija i trgovina za zanimanja komercijalist i upravni referent u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura u zanimanju upravni referent (Klasa: UP/I-602-03/05-05/0007, Urbroj: 533-09-05-02, od 26. travnja 2005.)

◊ Nastavni planovi i okvirni programi za područje ugostiteljstva i turizma, Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Posebno izdanje, Broj 8A, lipanj 97. do rujan 98. u zanimanju hotelijersko-turistički tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura

◊ Odluka o donošenju nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme u obrazovnom sektoru Promet i logistika, zanimanje tehničar za logistiku i špediciju u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Klasa: 602-03/08-05/00025; Urbroj: 533-09-08-0002, od 14. travnja 2008.)

◊ Odluka o izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela Nastavnog plana i programa za zanimanje Tehničar cestovnog prometa u obrazovnom sektoru Promet i logistika u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Klasa: 602-03/11-05/00060; Urbroj: 533-09-11-0008, od 13.lipnja 2011.)

◊ Odluka o izmjenama i dopunama strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije pomorski nautičar u obrazovnom sektoru Promet i logistika u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Klasa: 602-03/13-05/00062; Urbroj: 533-21-13-0004, od 2. svibnja 2016.)

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za jahte i marine u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ( Narodne novine, broj: 83/2017.)

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za poštanske i financijske usluge u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ( Narodne novine, broj: 83/2017.)

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije ekonomist u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ( Narodne novine, broj: 85/2017.)

◊ Odluka o nastavnom planu i programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada zračni promet za zanimanje zrakoplovni prometnik u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Klasa: 602-03/06-05/00045, Urbroj: 533-09-06-02, od 14. lipnja 2006.)

◊ Odluka o izmjenama i dopunama strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege u obrazovnom sektoru Zdravstvo i socijalna skrb u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Klasa: 602-03/16-05/00082; Urbroj: 533-25-16-0004, od 13.lipnja 2016.)

◊ Odluka o izmjeni naziva Nastavnog plana i programa za zanimanje primalja u obrazovnom sektoru Zdravstvo i socijalna skrb u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Klasa:602-03/12-05/00100; Urbroj:533-21-12-0001, od 13. studenog 2012.)

◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije dentalna asistentica/asistent u obrazovnom sektoru Zdravstvo i socijalna skrb u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Klasa:602-03/11-05/00099; Urbroj:533-09-11-0002, od 22. kolovoza 2011.)

◊ Odluka o izmjenama i dopunama zajedničkog i posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme za zanimanje medicinski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura , Ministarstvo prosvjete i športa (Klasa: 602-03/01-01/1026; Urbroj: 532-02-02/4-01-1)

◊ Odluka o izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa za zanimanje kozmetičar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (Klasa:602-03-11-05/00060; Urbroj:533-09-11-0009, od 13.lipnja 2011)

IV.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. razreda strukovne škole od školske godine 2019./2020., za učenike 2. i 3. razreda od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. razreda od školske godine 2021./2022.

Klasa:

Urbroj:

Zagreb,

MINISTRICA

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Prijedlog predmetnog kurikuluma Tjelesna i zdravstvena kultura

Studeni 2018.

Sadržaj

A. Svrha i opis predmeta

B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja

C. Domene u organizaciji predmetnog kurikuluma

A) TJELOVJEŽBA, IGRA I SPORT

B) MOJE TIJELO I JA

C) ŽIVIM ZDRAVO

D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima

Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 1. razred – 105 sati godišnje

Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 2. razred – 1 05 sati godišnje

Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 3. razred – 105 sati godišnje

Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 4. razred – 70 sati godišnje

Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 5. razred – 70 sati godišnje

Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 6. razred – 70 sati godišnje

Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 7. razred – 70 sati godišnje

Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 8. razred – 70 sati godišnje

Gimnazija Tjelesna i zdravstvena kultura 1. razred – 70 sati godišnje

Gimnazija Tjelesna i zdravstvena kultura 2. razred – 70 sati godišnje

Gimnazija Tjelesna i zdravstvena kultura 3. razred – 70 sati godišnje

Gimnazija Tjelesna i zdravstvena kultura 4. razred – 70 sati godišnje

E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama

F. Učenje i poučavanje predmeta

G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda

A. Svrha i opis predmeta

Tjelesna i zdravstvena kultura provodi se u cijeloj vertikali odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvatske. Temelji se na usvajanju kinezioloških teorijskih i motoričkih znanja, vještina i navika koje doprinose stvaranju pozitivnog stava prema tjelovježbi, zdravlju i zdravom načinu života. Stručne i znanstvene spoznaje za ovaj predmet proizlaze iz Kineziologije, odnosno iz njezine znanstvene grane Kineziološka edukacija.

U definiranju opisa i odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja te vježbanja, sustavno se koriste dosezi kineziologijske znanosti, a posebno utjecaj programiranog tjelovježbe na razvoj i održavanje antropoloških obilježja.

Osigurava motoričku kompetentnost učenika koja se odnosi na učenje različitih motoričkih aktivnosti. Pozitivno utječe na morfološka obilježja te na razvoj motoričkih, funkcionalnih, kognitivnih sposobnosti i konativnih osobina učenika. Podupire skladan rast i razvoj cijelog organizma, doprinosi većim radnim sposobnostima, uspjehu u učenju te osobnom i socijalnom razvoju. Tjelovježbom se povećava asertivnost te razvoj odlučnosti, doprinosi upornosti i ostalim pozitivnim psihičkim obilježjima učenika.

Motorička znanja i vještine koje se stječu, navike koje se razvijaju u ovom nastavnom predmetu potiču solidarnost, osjećaj odgovornosti, razvijanje moralnih vrijednosti te poštovanja sebe i uvažavanje različitosti.(MPT) U širokom rasponu vrijednosti, nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura doprinosi, uz ostalo, razvoju nacionalnog identiteta i očuvanju tradicijske kulture.

Tijekom učenja i poučavanja kinezioloških motoričkih aktivnosti postavljaju se objektivna očekivanja. Podiže se razina kinezioloških motoričkih znanja koja omogućuju povećanu motoričku aktivnost učenika u cilju poboljšanja tjelesne spremnosti, podizanja kvalitete svakodnevnog života te očuvanja i unapređenja zdravlja. Svaka odgojno-obrazovna razina i ciklus temelje se i nastavljaju na prethodno usvojena motorička znanja i vještine, što omogućuje povezano i učinkovito djelovanje na kinantropološka obilježja.

Temeljem navedenog, tjelesna i zdravstvena kultura je jedan od bitnih činitelja zdravlja učenika te pridonosi stvaranju osobnosti učenika i u potpunosti doprinosi osnovnoj ljudskoj potrebi za kretanjem.

B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja

- Razviti pozitivan stav prema kineziološkim motoričkim aktivnostima, usvojiti navike redovitog tjelovježbe radi podizanja razine zdravlja i kvalitete življenja.

- Stjecati kineziološka teorijska i motorička znanja s ciljem samostalnog primjenjivanja u svakodnevnom življenju.

- Procijeniti kinantropološka obilježja radi usmjeravanja njihova razvoja te temeljem toga provoditi potrebne tjelovježbene aktivnosti koje utječu na njihovo poboljšanje.

- Primjenjivati odabrane kineziološke motoričke aktivnosti za tjelovježbu u prirodi.

- Usvojiti odgojne vrijednosti tijekom tjelovježbe i primjenjivati ih u svakodnevnim životnim situacijama.

C. Domene u organizaciji predmetnog kurikuluma

                 Slika 1. Grafički prikaz predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura

Predmet Tjelesna i zdravstvena kultura sadržava tri domene:

A)Tjelovježba, igra i sport

B)Moje tijelo i ja      

C)Živim zdravo  

Domene omogućuju kontinuitet učenja i poučavanja kroz sve cikluse i odgojno-obrazovne razine te su razumljive široj populaciji.

Razumljivost i dorečenost proizlazi iz naziva domena, a objašnjene su opisom i smjernicama. Domenama se određuju sve aktivnosti i iskustva učenja čime čine smislene i jedinstvene cjeline.

Temeljene su na širokom rasponu mogućnosti, od usvajanja i usavršavanja teorijskih i motoričkih znanja, vježbanja, brige o tijelu do odgojno-obrazovnih utjecaja. Tjelovježbom se kroz usvajanje kinezioloških motoričkih i teorijskih znanja, usavršavanja i primjene te specifičnim motoričkim i kineziterapijskim vježbama otvara prostor za sve uvjete odgojno–obrazovnog procesa.

Stvara se mogućnost izbora i poštivanja autonomnosti učenika u smjeru motivirajućih, raznolikih i izazovnih iskustava učenja te se potiče zadovoljstvo u učenju, posebno  kroz motoričke  i sportske aktivnosti za koje učenici pokazuju interes.

Domene su izrazito povezane čime razvijaju pozitivan pristup prema kineziološkim motoričkim aktivnostima i sportskim igrama, osiguravaju višestrani odgojno-obrazovni pristup koji omogućuje zadovoljenje različitih potreba učenika, prepoznavanje i razvoj njihovih sposobnosti te otkrivanja darovitosti.

Omogućavanjem stjecanja motoričkih znanja, vještina i navika kroz domene uvelike se doprinosi zdravom načinu života, a postavljenim očekivanjima područja te ishodima domena nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura razvijaju se sposobnosti i osobine koje imaju izravan utjecaj na dobrobit pojedinca, zajednice i društva.

Domene svojom svrhom omogućuju povezivanja sa svim područjima i predmetima u odgojno-obrazovnom procesu. Sadržaj im je usmjeren na temeljne kompetencije (osobni razvoj i dobrobit, komunikacija i suradnja, rješavanje problema i donošenje odluka, kreativnost i inovativnost, osobna i društvena odgovornost, upravljanje obrazovnim i profesionalnim razvojem).

Sve su domene jednakovrijedne i jednako zastupljene u cijeloj vertikali odgojno-obrazovnog sustava.

Ovakvim pristupom oblikovanju domena omogućuje se da mogućnosti učenika budu vodilja učiteljima i nastavnicima prema zajedničkom cilju, a to je aktivan, zdrav, sposoban i zadovoljan učenik.

A) TJELOVJEŽBA, IGRA I SPORT

-Pojedinačne i ekipne kineziološke motoričke aktivnosti (sportske aktivnosti i ples), specifične motoričke i kineziterapijske vježbe

Domena Tjelovježba, igra i sport, ističe usvajanje i primjenu raznovrsnih teorijskih i motoričkih kinezioloških znanja i vještina, čijim se svladavanjem ostvaruje određena kompetencija učenika. Učenici će stečena znanja i vještine moći koristiti kroz ekipne i pojedinačne kineziološke motoričke aktivnosti te sportsku igru tijekom samostalne  jelovježbe, čime se izrazito utječe na aktivno provođenje slobodnog vremena, na podizanje ukupne kvalitete života i unapređenje zdravlja. Stečena su znanja i vještine posebice važne za razvoj i održavanje radne sposobnosti za izvršavanje školskih obaveza te poštovanje pravila i različitosti. Istodobno, ova je domena usmjerena prema očuvanju sustava za kretanje primjenom naučenih specifičnih motoričkih i kineziterapijskih vježba.

Kroz sastavnice ove domene također se prenosi tradicijska kultura i razvija nacionalni identitet. U konačnici, ovom domenom se mijenjaju temeljna kineziološka teorijska i znanja i kompetencije (komunikacija i suradnja, osobna i društvena odgovornost) koje će učenici steći u ovom nastavnom predmetu i koje će omogućiti njihov osobni razvoj i njihovu dobrobit.

B) MOJE TIJELO I JA

-Antropološka obilježja (morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti), tjelesna spremnost

Domena Moje tijelo i ja usredotočuje se na ljudsko tijelo i na njegova antropološka obilježja. Učenjem o vlastitom tijelu i povezivanjem naučenog učenici će biti osposobljeni za praćenje i održavanje optimalne razine tjelesne spremnosti. Sadržaji u okviru ove domene naglašavaju unapređenje i održavanje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti usmjerenih prema povećanju tjelesne spremnosti i razine zdravlja te praćenju pokazatelja morfoloških obilježja. Omogućuje se i samostalno praćenje kinantropoloških obilježja te vrednovanja učinaka tjelovježbe, uz mogućnost ostvarivanja izvrsnosti osobnih ciljeva.

Domena omogućuje stjecanje znanja i navika koje doprinose ostvarivanju osobne dobrobiti, razvoju osobne odgovornosti, sposobnosti rješavanja problema te posebice potiču samostalno donošenje odluka.

Domena je ciljano usmjerena na učenje, praćenje i razumijevanje vlastitog tijela: za zdravlje, za postignuće i za budućnost.

C) ŽIVIM ZDRAVO

-Tjelovježbena aktivnost i zdravlje, higijenske, zdravstvene i ekološke navike, motoričke i sportske aktivnosti  u prirodi

Domena Živim zdravo usmjerena je prvenstveno na razvijanje pozitivnog stava prema tjelovježbi te usvajanju i praćenju zdravstvenih, higijenskih i ekoloških navika te navika svakodnevnog tjelovježbe. Aktivnosti u okviru ove domene ističu važnost stjecanja i promjene navika radi uspostave zdravog načina života.

Ostvariva je kroz individualne i ekipne kineziološke motoričke aktivnosti i sportske igre koje se mogu provoditi u sportskim objektima, zatvorenim prostorima i na otvorenim prirodnim površinama u i izvan škole.

Domena je utemeljena na odgojno-obrazovnim postupcima povezanim s kineziološkim motoričkim aktivnostima, koje stručno osmišljene i provedene tvore proces tjelovježbe, posebice u prirodi, te je ponajviše usmjerena na brigu o zdravlju i njegovu očuvanju.

Aktivnosti u prirodi i prirodnom okruženju te život u pokretu razvijaju i podižu ekološku svijest te su snažna motivacija za svakodnevnu primjenu radi ostvarivanja osobne dobrobiti i zadovoljstva.

D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima

Strukovne škole Tjelesna i zdravstvena kultura 1. razred -70 sati godišnje

Strukovne škole Tjelesna i zdravstvena kultura 2. razred -70 sati godišnje

Strukovne škole Tjelesna i zdravstvena kultura 3. razred -70 sati godišnje

Strukovne škole Tjelesna i zdravstvena kultura 4. razred -70 sati godišnje

E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama

Tjelesna i zdravstvena kultura povezana je sa svim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i predmetima. Razvija sve temeljne kompetencije koje promiče Okvirni nacionalni kurikulum, a uključuje oblike mišljenja i rada, sposobnost korištenja alatom te osobni i socijalni razvoj.

Izrazito je povezana s prirodoslovnim, društveno-humanističkim i umjetničkim područjem.

U povezanosti s međupredmetnim temama nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura omogućuje razvoj zdravstvene, ekološke, kulturne, etičke i građanske svijesti učenika, čime on postaje aktivan i odgovoran građanin.

Praćenje antropometrijskih značajka, morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti omogućuje procjenu zdravlja učenika i temelj je ostvarivanja ishoda međupredmetne teme Zdravlje povezanih s rastom i razvojem, prehranom i kretanjem te higijenom učenika. Razvoj samopouzdanja, osjećaja odgovornosti, provođenje tjelovježbe i u slobodno vrijeme, uočavanje problema iz neposredne okoline te predlaganje rješenja poveznice su s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo i Građanski odgoj. Očekivanja iz međupredmetne teme Učiti kako učiti ostvaruju se integrirano s gotovo svim ishodima nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura.

Ishodi su Tjelesne i zdravstvene kulture široki i nude brojne mogućnosti povezivanja s ostalim nastavnim predmetima. Primjerice, povezanost s Hrvatskim jezikom, osim u korištenju jezika za prenošenje znanja, može se ostvarivati i oblikovanjem slova različitim položajima tijela u prostoru, a prirodni oblici kretanja i elementarne igre dio su uvježbavanja sadržaja jezika, dramskih igara i improvizacija.

Poveznica s Glazbenom kulturom i Glazbenom umjetnošću vidljiva je u kreativnim pristupu pokretu, glazbenim igrama i plesu, u kojima se razvija ritmičnost i stvaralaštvo te domoljublje kroz slušanje i pjevanje himne i navijačkih pjesama.

Kineziološke motoričke aktivnosti mogu biti poticaj za rješavanje likovnih problema u učenju i poučavanju Likovne kulture.

Spoznajama iz Matematike, Biologije, Fizike i Kemije proširuju se znanja povezana s tijelom, prostorom i kretanjem općenito.

Uporabom suvremenih tehnologija poboljšava se prijenos i prezentacija kinezioloških sadržaja.

Ovakvom znatnom povezanošću izravno se doprinosi povećanju ukupne završne razine kompetencije, no istodobno se ostavlja mnogo prostora za poticanje kreativnosti učitelja, koji mora razvijati i oslobađati kreativni potencijal učenika te biti usmjeren na razvoj učenika kao cjelovite osobe.

F. Učenje i poučavanje predmeta

Učenje i poučavanje u sportskim objektima i na otvorenim prirodnim površinama izrazito je poticajno i motivirajuće, što znatno olakšava postavljanje izazova koji zahtijevaju puni angažman, trud i ustrajnost.Ističe se i uvažava jedinstvenost svakog djeteta i učenika te slobodno i kreativno izražavanje. Inzistira se na fleksibilnom odgojno-obrazovnom pristupu koji učeniku omogućuje zadovoljenje različitih interesa te prepoznavanje i afirmiranje njegova identiteta, sposobnosti i talenta.

Proces učenja i poučavanja u Tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi oblikuje se tako da svi učenici ostvarivanjem ishoda razvijaju i svoje maksimalne potencijale. Obveza je ovog nastavnog predmeta biti jedan od temelja zdravlja cijele populacije te bitno doprinijeti cjelovitom biološkom, psihološkom i socijalnom razvoju učenika u  kojem je učenik središte nastavnog procesa.

Kako bi se to ostvarilo, učenje i poučavanje treba se temeljiti na suvremenim znanstvenim spoznajama kineziologije te kod učenika poticati razvoj motoričkih kompetencija za samostalno i cjeloživotno tjelovježbu.

Kompetencije obuhvaćaju motorička znanja i vještine koje pozitivno utječu na sposobnosti i osobine, formiranje pozitivnih stavova prema kineziološkim motoričkim aktivnostima i stvaranju navika redovitog tjelovježbe.

Suvremenim pristupom poučavanju i učenju Tjelesne i zdravstvene kulture potiče se iskustveno učenje kroz opažanje, aktivno sudjelovanje, izvedbu i usavršavanje vještina koje se od učenika očekuju u određenom razvojnom razdoblju. Očekivani različiti odgojno-obrazovni ishodi potiču kod učenika kreativno i kritičko razmišljanje te prihvaćanje tjelovježbe kao načina života.

Uvažava se jedinstvenost svakog učenika te činjenica da se učenici razvijaju i napreduju na različite načine i različitom brzinom.

U istom se razrednom odjelu učenici razlikuju po znanjima, sposobnostima, interesima, stavovima i drugim važnim osobinama. Zato im se pruža optimalna podrška u ostvarivanju ciljeva učenja te se u nastavnom procesu poštuje njihova individualnost.

Kako bi učenici ostvarili očekivane odgojno-obrazovne ishode i dosegnuli optimalnu razinu postignuća, od učitelja se očekuje da bude kreator nastavnog procesa, suradnik i savjetnik, a od društva da osigura uvjete za povećanje satnice i primjerenu strukturiranost razrednih odjela.

U tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi potrebno  je osigurati mogućnost učenja i poučavanja u sigurnom i poticajnom okruženju u školi i izvan škole. Kako bi se nastavani proces iz ovog predmeta mogao provoditi treba omogućiti da svaka škola ima odgovarajuću sportsku dvoranu i vanjska sportska igrališta. Samo dio nastave može se provoditi i izvan škole u sportsko-rekreacijskim centrima, na bazenima, moru, snijegu, trim stazi i ostalim sportskim zatvorenim i otvorenim prostorima koji mogu osigurati kvalitetu odgojno-obrazovnog procesa.

Svojim djelovanjem učitelj treba afirmirati učenike kao subjekte odgojno-obrazovnog procesa te ih na taj način učiniti aktivnim sudionicima, u kojem će pri tjelovježbi razvijati pozitivne stavove, a samo vježbanje zadržati kao trajnu vrijednost.

Učitelj ima veću slobodu, a time i odgovornost pri odabiru tema i aktivnosti i optimalnih rješenja za njihovu realizaciju.

Planiranjem procesa učenja i poučavanja u kojem se povezuju teorija višestrukih inteligencija s različitim i specifičnim metodama, načinima i pristupima učenju i radu, nastavni se predmet približava stvarnim potrebama i motivaciji učenika.

Mogućnosti predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura toliko su široke da svaki učenik može steći znanja i vještine te razviti sposobnosti koje će primijeniti u odgovarajućim motoričkim aktivnostima čime će zadovoljiti vlastite interese.

Kako bi se zadovoljile i psihofizičke potrebe, učenik treba stečena znanja i vještine primjenjivati i u svoje slobodno vrijeme jer trenutačno propisana nastavna satnica nije dovoljna da se isključivo nastavnim procesom postigne optimalna razina postignuća.

Materijalni uvjeti učenja i poučavanja tjelesne i zdravstvene kulture uključuju različita sredstva, rekvizite i pomagala za tjelovježbu, stručnu literaturu, dnevni tisak, televiziju, internet i ostale dostupne komunikacijske resurse.

Ono što su učenici usvojili tijekom nastave trebaju prepoznati i primjenjivati u svakodnevnom životu na njima odgovarajući način. Učitelj ima obvezu samostalno i odgovorno odabrati materijale i izvore koji su prilagođeni uzrastu i osobinama učenika te različitim načinima rada koji omogućuju prikupljanje informacija, njihovo kritičko procjenjivanje, preoblikovanje i stvaranje novih spoznaja. Treba posebno poticati tjelovježbu te inzistirati na sigurnim načinima vježbanja s obzirom na materijalne uvjete rada u kojima se provodi nastavni proces.

Ovaj nastavni predmet pruža mogućnost učenja i poučavanja u sigurnom i poticajnom okruženju koje može biti u školi, školskom okruženju te izvan škole, primjerice u sportskoj dvorani, prilagođenoj učionici, sportsko-rekreacijskom centru, bazenu, na moru, snijegu, trim-stazi i svim ostalim zatvorenim i otvorenim prostorima koji mogu osigurati kvalitetu odgojno-obrazovnog procesa.

Uloga je učitelja osigurati pozitivno okruženje za učenje tako da potiče dobre međuljudske odnose i međusobno poštovanje te pruža podršku dječjoj prirodnoj znatiželji i razvoju odgovornog ponašanja u skladu s normama zajednice i društva u cjelini. Izrazito je poticajno i motivirajuće mijenjati i upotrebljavati što više različitih okruženja za učenje i poučavanje tijekom nastavne godine. Važno je postavljati izazove koji će pozitivno utjecati na stvaranje stavova i navika prema tjelovježbi, a istodobno tražiti puni angažman, trud i ustrajnost kod učenika. Također je važno pomoći učeniku da prepozna aktivnosti s pomoću kojih može na najprihvatljiviji način razvijati, usavršavati i održavati svoje motoričke i funkcionalne sposobnosti i usvajati motorička znanja u skladu s interesima te ih na taj način učiniti sastavnim dijelom svojeg cjeloživotnog tjelovježbe kao zdravog stila života.

Učenje i poučavanje svih domena jednako je važno i međusobno povezano te se nijedna ne smije zanemariti kako bi se mogli ostvariti očekivani ishodi učenja. S obzirom na razvojne osobine učenika u određenoj dobi, prilagođavaju se i načini učenja i poučavanja određene domene. Ovako prilagođen i fleksibilan odgojno-obrazovni pristup omogućuje zadovoljenje različitih potreba učenika te može afirmirati njihov identitet, sposobnosti i talent.

Učenje se odvija uz učiteljevu podršku te u suradnji s drugim učenicima u socijalnom okruženju. Iskustva učenja koja se stječu u nastavnom predmetu Tjelesna i zdravstvena kultura potiču i motiviraju učenike da uče od drugih i s drugima. Važno je poticati istraživački i stvaralački način rada te suradnju među učenicima. Da bi se poučavanje moglo prilagoditi individualnim potrebama pojedinog učenika, važno je da učitelj prepozna potencijale i talent svakog pojedinca u razrednom odjelu te ih potiče i razvija na korist pojedinca i skupine. Sve navedeno doprinosi kvalitetnijim međuljudskim odnosima, poštovanju različitosti te slobodnom i kreativnom izražavanju.

Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama kurikulum se prilagođuje u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih učenika uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.

Težeći unapređenju i obogaćivanju nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura poželjno je ostvariti veze sa životom izvan škole te poticati neposrednu uključenost i suradnju roditelja, lokalne i šire društvene zajednice na dobrobit i zdravlje učenika.

G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda

Vrednovanje kao učenje, za učenje i naučenog

Poglavlje Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu sadržava informacije: 

- Što se vrednuje u predmetnome kurikulumu (koji su elementi vrednovanja)?  

- Koji su preporučeni pristupi te metode i tehnike vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu?  

- Kako se određuje zaključna ocjena u predmetnome kurikulumu?  

Potrebno je naznačiti osobitosti pojedinih pristupa vrednovanju: 

- vrednovanja za učenje,   

- vrednovanje kao učenje i   

- vrednovanja naučenoga u kontekstu predmeta, odnosno njegovih pojedinih elemenata vrednovanja.  

Učitelji imaju autonomiju i odgovornost izabrati najprikladnije metode i tehnike vrednovanja unutar pojedinih pristupa vrednovanju (ovisno o obilježjima učenika i škole te određenim situacijskim čimbenicima). U ovom poglavlju daju se okvirne smjernice i preporuke o metodama i tehnikama koje su posebno pogodne za vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu. Preporučene metode i tehnike trebaju omogućiti dokumentiranje i procjenjivanje odgojno-obrazovnih ishoda i omogućiti utvrđivanje različitih razina usvojenosti. Učenicima kod kojih su opažena odstupanja u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda potrebno je pružiti odgovarajuću odgojno-obrazovnu podršku radi zadovoljavanja njihovih odgojno-obrazovnih potreba. 

Potrebno je odrediti jesu li svi elementi vrednovanja jednakovrijedni pri određivanju zaključne ocjene. Veća/manja težina (ponder) može se davati određenom elementu vrednovanja (primjerice element A iznosi 50% zaključne ocjene, a elementi B i C po 25%). Ponder koji se daje pojedinim elementima vrednovanja može se razlikovati ovisno o odgojno-obrazovnom ciklusu ili godini učenja i poučavanja predmeta. 

Izvješćivanje 

Izvješćivanje je informiranje o postignućima i napretku učenika, može biti formalno (izvješće o praćenju, dodatak svjedodžbi, napomena u svjedodžbi, podatci i bilješke u e-Matici) i neformalno (razgovori i razmjena informacija između različitih subjekata u radu s darovitima, npr. mentora i roditelja). 

U okviru kurikularnog sustava izvješćivanje o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima dobiva drugačiji oblik i svrhu.  

Kroz kvalitativne osvrte učitelja nastoji se kvalitetnije i detaljnije opisati ukupnost i kvaliteta postignuća učenika u određenom obrazovnom razdoblju. Ti kvalitativni osvrti trebaju dati točan, konkretan i specifičan opis učenikovih dosadašnjih rezultata i napredovanja u pojedinim predmetima, u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikularnim dokumentima.  

Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljno – 1, dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo dobro – 4, odlično – 5). 

Vrednovanje ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u Tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi proizlazi i nadovezuje se na poučavanje te se istodobno planiraju. Vrednovanje je temeljni preduvjet za dobivanje informacija o ostvarivanju ciljeva procesa tjelovježbe i stupnju ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

Proces vrednovanja u Tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi obuhvaća sljedeće elemente vrednovanja koji se po domenama mogu razlikovati u odnosu na njezine specifičnosti:

- motorička znanja

Elementi tehnike kinezioloških aktivnosti, taktički zadatci i sva teorijska znanja potrebna za njihovo poznavanje.

- motorička postignuća

Kvaliteta primjene naučenih motoričkih znanja u situacijskim uvjetima određene kineziološke aktivnosti ili zadatka.

- odgojne vrijednosti

Pozitivni stavovi prema tjelovježbi, usvojene tjelesne i zdravstvene navike, otvorenost za timski rad, poštovanje pravila, suigrača i protivnika, slobodno i kreativno izražavanje kroz kineziološke motoričke aktivnosti, odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost te druge pozitivne odgojne vrijednosti koje se stječu kineziološkim aktivnostima.

DOMENA TJELOVJEŽBA, IGRA  I SPORT

MOTORIČKA ZNANJA:

- kvaliteta izvođenja elemenata tehnike tjelesnih aktivnosti

- kvaliteta izvođenja taktičkih zadataka tjelesnih aktivnosti

- poznavanje teorijskih znanja kao što su pravila određene igre, opisivanje određenih elemenata tehnike ili određenih taktičkih zadataka i sl.

MOTORIČKA POSTIGNUĆA:

- kvaliteta situacijske primjene elemenata tehnike, odnosno u igri ili određenom zadatku

ODGOJNI UČINCI:

- poštovanje pravila i različitosti, uvažavanje suigrača i protivnika, slobodno i kreativno izražavanje kroz kineziološke motoričke aktivnosti i sl.

DOMENA MOJE TIJELO I JA

MOTORIČKA ZNANJA:

- kvaliteta odabira i izvedbe motoričkih zadatka za razvoj kinantropoloških obilježja prema svojim trenutačnim mogućnostima

- poznavanje teorijskih znanja kao što su procjena i raspoznavanje kinantropoloških obilježja, opisivanje motoričkih vježba, poznavanje utjecaja motoričkih vježba i sl.

MOTORIČKA POSTIGNUĆA:

- postizanje znatnog napretka u kinantropološkim obilježjima u odnosu na mogućnosti učenika

ODGOJNI UČINCI:

- poznavanje vlastitog tijela

- doprinos vlastitoj tjelesnoj spremnosti

DOMENA ŽIVIM ZDRAVO

MOTORIČKA ZNANJA:

- kvaliteta izvedbe elemenata tehnike tjelesnih aktivnosti u prirodi

- kvaliteta realizacije određenih tjelesnih aktivnosti

- poznavanje teorijskih znanja o važnosti tjelesne aktivnosti za zdravlje i kvalitetu života

MOTORIČKA POSTIGNUĆA:

- kvaliteta uporabe motoričkih znanja i sposobnosti u prirodi

- povećanje ukupne razine tjelesne aktivnosti

ODGOJNI UČINCI:

- provođenje tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme

- sudjelovanje u izvannastavnim i izvanškolskim kineziološkim aktivnostima

- primjenjivanje zdravstveno-higijenskih navika

Vrednovanje se temelji na razinama usvojenosti ishoda i mora polaziti od osobnosti učenika kako bi se osigurao nužan individualizirani pristup u odgojno-obrazovnom procesu. Povratne informacije o učenikovim postignućima dobivene vrednovanjem omogućuju učitelju da s učenikom planira daljnji rad. Pri vrednovanju pred učenike se postavljaju zahtjevi koji su ostvarivi te u kojima mogu pokazati svoje sposobnosti, usvojena znanja i stečene vještine. Provodi se redovito tijekom cijele školske godine kako bi omogućilo učenicima da u različitim situacijama i okruženjima pokažu napredak. Primjerice, usvojeni element tehnike iz određene kineziološke motoričke aktivnosti vrednuje se kao samostalni prikaz, ali i u situacijskim uvjetima tijekom trajanja aktivnosti ili natjecanja.

Učenicima se prezentiraju jasni kriteriji vrednovanja koji će im pomoći u razumijevanju aspekata učenja koji će biti vrednovani. Učenicima treba biti jasno što čini uspješnu izvedbu i potrebno je usmjeriti učenje na ono što je važno znati i što mogu učiniti. Sve to olakšava uspostavu objektivnijeg, valjanijeg, pouzdanijeg i poticajnijeg vrednovanja i izvješćivanja o učeničkim postignućima.

Naglasak vrednovanja unutar predmeta je na formativnom praćenju motoričkih  postignuća i sposobnosti, pri čemu rezultat može biti sumativna ocjena obzirom na pozitivne  pomake koje je učenik postigao. Odgojni učinci prate se svaki mjesec i ocjenjuju, a motorička znanja nakon procjene usvojenosti u cilju ostvarivanja ishoda. Povratne informacije, metode i strategije za postizanje napretka učenika trebaju biti učestale i motivirajuće kako bi učenici težili za postizanjem svojih maksimuma radi osobnog zdravlja,  dobrobiti i tjelesne spremnosti.

Učitelj ima obvezu redovito izvješćivati učenike, roditelje, školu i ostalu zainteresiranu javnost o kvaliteti postignuća učenika u određenom odgojno-obrazovnom razdoblju.

U svim ciklusima pri određivanju zaključne ocjene iz Tjelesne i zdravstvene kulture svi su segmenti vrednovanja jednakovrijedni i predstavljaju ukupnu procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u određenoj godini učenja i poučavanja nastavnog predmeta. Zaključna ocjena nije aritmetička sredina sastavnica vrednovanja. Učitelj u kvalitativnom osvrtu treba obrazložiti donošenje zaključne ocjene i opisati što učenik zna i može izvesti, u kojim je segmentima bio posebno uspješan, a u kojima treba unaprijediti učenje i rezultate.

Najbolji je pokazatelj sretnog i zadovoljnog učenika visoka razina njegove tjelesne aktivnosti i adekvatan stupanj razvoja antropoloških obilježja. Dokaz je postignuća učenika najviša moguća individualna razina psihofizičkog stanja te samostalno i kontinuirano bavljenje kineziološkim motoričkim aktivnostima u slobodno vrijeme.