Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Njemački jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Njemački jezik.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavljaju se izvan snagedijelovi nastavnih planova i okvirnih nastavnih programa, kao i odluke vezane uz nastavni predmet Njemački jezik u programima obrazovanja i strukovnim kurikulumima na razini 4.2 kako bi se obuhvatili svi programi obrazovanja i strukovni kurikulumi.
Izvan snage se stavljaju sljedeći dokumenti:
◊Nastavni planovi i okvirni nastavni programi općeobrazovnih predmeta za srednje strukovne četverogodišnje škole koji se odnose na nastavni predmet Njemački jezik (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, Posebno izdanje, broj 11, Zagreb, lipanj 1997.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije agrotehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 85/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije prehrambeni tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 74/2017.)
◊Odluka o donošenju nastavnog plana i okvirnog nastavnog programa za stjecanje srednje stručne spreme u području rada prehrana za zanimanje tehničar nutricionist u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Prosvjetni vjesnik, Glasilo Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Posebno izdanje, Broj 1, Godina VI., Zagreb, od 22. srpnja 2004.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije drvodjeljski tehničar dizajner u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 85/2017.)
◊Odluka o zajedničkom i posebnom stručnom dijelu nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme u području rada Geologija, rudarstvo i nafta za zanimanja naftno rudarski stručni radnik i naftno rudarski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik u zanimanju naftno rudarski tehničar (Klasa: 602-03/07-05/00078; Urbroj:533-09-07-0002, od 27. studenog 2007.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije ekološki tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 77/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije modni tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 68/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar modelar obuće i kožne galanterije u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 68/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije web dizajner u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 85/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije medijski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 89/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije strojarski računalni tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 84/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za vozila i vozna sredstva u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 83/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije zrakoplovni tehničar ZIM u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa: 602-03/10-10/00004; Urbroj: 533-09-10-0004, od 24. svibnja 2010.)
◊Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije tehničar za brodostrojarstvo u obrazovnom sektoru strojarstvo, brodogradnja i metalurgija u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 113/2014.)
◊Nastavni planovi i okvirni programi za područje strojarstva (A), Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, broj 7, listopad 1996., u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik u zanimanju strojarski tehničar
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije zrakoplovni tehničar IRE u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa: 602-03/10-10/00004; Urbroj:533-09-10-0004, od 24. svibnja 2010.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za elektroniku u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 71/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za računalstvo u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 71/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za mehatroniku u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 71/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar geodezije i geoinformatike u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 79/2016.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije klesarski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 58/2017.)
◊Odluka o programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada ekonomija i trgovina za zanimanja komercijalist i upravni referent u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik u zanimanju komercijalist (Klasa: UP/I-602-03/05-05/0007, Urbroj: 533-09-05-02, od 26. travnja 2005.)
◊Odluka o izmjenama i dopunama nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme u području ekonomije i trgovine za zanimanje administrativni tajnik i promjeni naziva zanimanja u poslovni tajnik u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa: 602-03/04-05/05, Urbroj: 533-09-04-5, od 27. kolovoza 2004.)
◊Odluka o programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada ekonomija i trgovina za zanimanja komercijalist i upravni referent u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik u zanimanju upravni referent (Klasa: UP/I-602-03/05-05/0007, Urbroj: 533-09-05-02, od 26. travnja 2005.)
◊Nastavni planovi i okvirni programi za područje ugostiteljstva i turizma, Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Posebno izdanje, Broj 8A, lipanj 97. do rujan 98. u zanimanju hotelijersko-turistički tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik
◊Odluka o donošenju nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme u obrazovnom sektoru Promet i logistika, zanimanje tehničar za logistiku i špediciju u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa: 602-03/08-05/00025; Urbroj: 533-09-08-0002, od 14. travnja 2008.)
◊Odluka o izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela Nastavnog plana i programa za zanimanje Tehničar cestovnog prometa u obrazovnom sektoru Promet i logistika u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa: 602-03/11-05/00060; Urbroj: 533-09-11-0008, od 13.lipnja 2011.)
◊Odluka o izmjenama i dopunama strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije pomorski nautičar u obrazovnom sektoru Promet i logistika u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa: 602-03/13-05/00062; Urbroj: 533-21-13-0004, od 2. svibnja 2016.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za jahte i marine u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 83/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za poštanske i financijske usluge u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 83/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije ekonomist u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 85/2017.)
◊Odluka o nastavnom planu i programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada zračni promet za zanimanje zrakoplovni prometnik u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa: 602-03/06-05/00045, Urbroj: 533-09-06-02, od 14. lipnja 2006.)
◊Odluka o izmjenama i dopunama strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege u obrazovnom sektoru Zdravstvo i socijalna skrb u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa: 602-03/16-05/00082; Urbroj: 533-25-16-0004, od 13.lipnja 2016.)
◊Odluka o izmjeni naziva Nastavnog plana i programa za zanimanje primalja u obrazovnom sektoru Zdravstvo i socijalna skrb u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa:602-03/12-05/00100; Urbroj:533-21-12-0001, od 13. studenog 2012.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije dentalna asistentica/asistent u obrazovnom sektoru Zdravstvo i socijalna skrb u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa:602-03/11-05/00099; Urbroj:533-09-11-0002, od 22. kolovoza 2011.)
◊Odluka o izmjenama i dopunama zajedničkog i posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme za zanimanje medicinski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik, Ministarstvo prosvjete i športa (Klasa: 602-03/01-01/1026; Urbroj: 532-02-02/4-01-1)
◊Odluka o izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa za zanimanje kozmetičar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa:602-03-11-05/00060; Urbroj:533-09-11-0009, od 13.lipnja 2011)
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. razreda strukovne škole od školske godine 2019./2020., za učenike 2. i 3. razreda od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. razreda od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Prijedlog predmetnog kurikuluma nastavnoga predmeta Njemački jezik
U suvremenome društvu sposobnost komunikacije na stranim jezicima iznimno je važna za aktivno sudjelovanje svakoga pojedinca u društvenome životu. Pritom je za Republiku Hrvatsku zbog gospodarske, kulturne i povijesne povezanosti sa zemljama njemačkoga govornog područja od posebne važnosti služenje njemačkim jezikom. Također je važno istaknuti da je njemački materinski jezik oko 100 milijuna ljudi u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Lihtenštajnu i Luksemburgu, a po ukupnome broju govornika najzastupljeniji jezik u Europi. Hrvatska kao višejezična zemlja, u kojoj uz ostale manjine žive njemačka i austrijska, uvažava smjernice Europske unije i Vijeća Europe da se učenicima tijekom obveznoga obrazovanja uz materinski jezik omogući ovladavanje dvama stranim jezicima. Poznavanje njemačkoga jezika učenicima omogućuje pristup velikomu broju različitih izvora informacija, nastavak školovanja u inozemstvu, bržu zapošljivost na domaćem i međunarodnome tržištu rada te veće izglede za uspjeh u životu i radu.
Ovladavanjem njemačkim jezikom te učenjem o kulturama povezanim s njime učenici razvijaju stav koji karakterizira otvorenost i zainteresiranost za jezike i međukulturnu komunikaciju te poštovanje kulturne raznolikosti. To doprinosi razvoju međusobnoga razumijevanja i poštovanja među pripadnicima različitih kulturnih i socijalnih skupina, ali i razvoju svijesti o vlastitoj kulturi i materinskome jeziku.
Učenje i poučavanje njemačkoga jezika doprinosi cjelokupnome razvoju učenika te ga potiče na aktiviranje osobnih potencijala na kreativan, konstruktivan i inovativan način, na odgovorno djelovanje i ponašanje, na razumijevanje i kritičko promišljanje samoga sebe i svega što ga okružuje te na primjenu naučenoga. Naposljetku, učenje i poučavanje njemačkoga jezika učeniku će pružiti temelj za samostalno upravljanje osobnim učenjem, a time ga osposobiti za cjeloživotno učenje.
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja predmeta
Za uspješno ovladavanje njemačkim jezikom bitno je poticajno ozračje u kojemu su pogreške prihvaćene kao sastavni dio jezičnoga razvoja, a funkcionalna upotreba jezika važnija od savršene točnosti. Cilj je učenicima omogućiti osjećaj uspjeha u učenju njemačkoga jezika jer taj pozitivan stav potiče njihovu motivaciju za cjeloživotnim učenjem.
U središtu nastavnoga procesa je učenik, njegovi interesi, potrebe i sposobnosti kojima se prilagođava čitav nastavni proces, usmjerava ga se prema suradnji s drugim učenicima, a njegova dotadašnja znanja i vještine proširuju se i povezuju s novima. Kako bi ostvarili svoj puni potencijal u učenju, pred učenike su postavljena visoka očekivanja za čije je ostvarenje potreban njihov puni angažman.
Za poticanje motivacije i uspješno učenje poželjna je što veća izloženost njemačkome jeziku i izravan kontakt s izvornim govornicima što se može ostvariti izvanškolskim aktivnostima kao što su učeničke razmjene, ekskurzije i komunikacija u digitalnome okružju te estetskim poticajima glazbom i književnošću.
Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu
Njemački jezik se u Republici Hrvatskoj u osnovnoj školi poučava od 1. razreda osnovne škole kao obvezni predmet, a od 4. razreda kao izborni predmet. U svim osnovnim školama učenicima je potrebno zajamčiti pravo na izbor učenja njemačkoga kao 1. stranoga jezika već od 1. razreda kao i pravo na kvalitetno poučavanje.
U srednjoj školi njemački se jezik uči kao obvezni 1. strani jezik (5., 6. ili 9. godina učenja u 1. razredu srednje škole - nastavljači u 1. stranom jeziku) ili obvezni 2. strani jezik (1. godina učenja - početnici u 2. stranom jeziku i 5. ili 6. godina učenja u 1. razredu srednje škole - nastavljači u 2. stranom jeziku). Pritom je od iznimne važnosti omogućiti učenicima koji su njemački jezik učili u osnovnoj školi nastavak učenja od razine koju su dostigli. Osim kao obvezni, njemački jezik se u srednjoj školi može učiti i kao fakultativni ili izborni predmet, ovisno o organizacijskim mogućnostima pojedine škole.
Slika 1.Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Njemački jezik
Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja njemačkoga jezika su:
-učenike osposobiti za samostalnu, aktivnu, svrsishodnu i učinkovitu komunikaciju na njemačkome jeziku s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika te za razvoj višejezičnosti, uzimajući u obzir suvremene okolnosti života u Europi i svijetu i povećanu potrebu za mobilnošću
-pozitivno utjecati na cjelokupni jezični razvoj učenika i razvoj njegove višejezične kompetencije kroz podizanje jezične svjesnosti i svjesnosti o učenju jezika, povezivanjem učenja i poučavanja njemačkoga jezika s učenjem i poučavanjem materinskoga jezika i drugih stranih jezika te pripremajući učenike za učenje drugoga stranoga jezika
-učenicima omogućiti upoznavanje kulturnih obilježja njemačkoga govornog područja te poticati razvoj pozitivnoga stava i uvažavanja posebnosti kultura njemačkoga govornog područja i njihovih pripadnika, s ciljem osposobljavanja za snalaženje u multikulturnome društvu, ali i za uvažavanje bogatstva i vrijednosti osobnoga nacionalnog identiteta
-pozitivno utjecati na cjelovit razvoj osobnosti učenika unapređivanjem njihovih kognitivnih sposobnosti, strategija učenja i socijalnih vještina, poticanjem kritičkoga mišljenja i pronalaženja kreativnih i inovativnih rješenja problema te izlaganjem različitim estetskim poticajima
-učenike potaknuti i osposobiti za cjeloživotno učenje tako što će im omogućiti pristup i upotrebu tradicionalnih i suvremenih izvora znanja i informacija i time poboljšati njihovu konkurentnost na domaćem i inozemnome tržištu rada
-kod učenika osvijestiti važnost jezične, gospodarske, povijesne, geografske i kulturne povezanosti Republike Hrvatske sa zemljama njemačkoga govornog područja te na taj način također razvijati pozitivan stav prema daljnjem njegovanju te povezanosti.
C. Domene u organizaciji predmetnoga kurikuluma Njemačkoga jezika
Tri su domene predmetnoga kurikuluma Njemačkoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz generičkih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Njemački jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti njemačkoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnome razvoju komunikacijske jezične kompetencije i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga predmetnog kurikuluma Njemačkoga jezika i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve odgojno-obrazovne cikluse unutar nastavnoga predmeta Njemački jezik.
Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje osobnim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost razumijevanja te usmenoga i pismenoga izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima.
Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:
- stjecanju znanja o njemačkome jeziku (vokabular, gramatika, pravopis, izgovor; stilovi i registri govorenoga i pisanoga izričaja u njemačkome jeziku; obilježja tekstnih vrsta, načini planiranja i strukturiranja tekstova, načini prikladnoga ostvarenja jezičnih funkcija u interakciji) i
- razvijanju sposobnosti i ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnosti i vještine koje omogućuju slušanje i razumijevanje poruka, govorenje, čitanje, razumijevanje i pisanje tekstova, jezično posredovanje).
Jezično posredovanje (jezična medijacija) je složena jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje (recepciju) i proizvodnju (produkciju). Dok u usmenome jezičnome posredovanju treća osoba omogućuje sporazumijevanje drugih dviju ili više osoba koji ne govore isti jezik, u pismenome ili kombiniranome jezičnom posredovanju treća osoba za ine osobe koje ne razumiju polazni jezik sažima više pisanih ili govorenih tekstova ili ih prevodi u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje ciljnog jezika.
Razvojem komunikacijske jezične sposobnosti, kao procesa izražavanja svojega identiteta i razumijevanja identiteta svojega sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj osobnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Njemački jezik na svim razinama obrazovanja i u svim vrstama škola kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svjesnosti o sebi kao pojedincu i društvenomu biću zainteresiranome za upoznavanje i učenje o različitosti.
Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima njemačkoga jezika različitoga kulturnoga podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:
- sposoban objektivno sagledati sličnosti i razlike među kulturama
- sposoban učinkovito i primjereno kontekstu komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika što dovodi do uvažavanja sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanjem skladnih međukulturnih odnosa
- empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika njemačkoga jezika i njihove kulture.
Razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okružju, te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost.
Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za osobno učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom jezičnom kompetencijom u njemačkome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnoga razvoja. Samostalnost u ovladavanju jezikom podržava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te posebno naglašava njegovu ulogu u učenju jezika. Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju, ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. On ujedno pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija. Samostalan učenik razvija svoje sposobnosti svjesne, prilagodljive i učinkovite primjene strategija učenja te receptivne i produktivne uporabe jezika koje mu pomažu unaprijediti ovladavanje njemačkim jezikom. Uz to razvija svoju medijsku pismenost i komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
Slika 2 Grafički prikaz organizacije kurikuluma predmeta
D. Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i domenama
Kurikulum predmeta Njemački jezik razrađen je u tri domene koje su međusobno usko povezane te se prožimaju i dopunjuju pa se kao takve trebaju čitati i poučavati. Temelj učenja i poučavanja njemačkoga jezika čine obrazovni ishodi u domeni Komunikacijska jezična kompetencija koji se sadržajno i metodološki dopunjuju odgojno-obrazovnim ishodima domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom.
Ishodi se iscrpnije razrađuju u stupcu razrada ishoda. Navedene razrade ishoda postupno se razvijaju i usložnjuju od nižih k višim razredima. Predložena razrada ishoda ne predstavlja sve sadržaje za određeni razred nego ih učitelj nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. Napredovanje u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda zamišljeno je spiralno uz pretpostavku da ishodi i razrade ishoda u višim razredima uključuju one iz nižih razreda. Razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne predstavljaju školske ocjene već se njima određuje opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.
Domenu Komunikacijska jezična kompetencija čine ishodi podijeljeni prema receptivnim i produktivnim jezičnim vještinama, a progresija od nižih k višim razredima ostvaruje se povećavanjem kompleksnosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe: govorne, pisane, vizualne ili multimodalne. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorna riječ. Tekst prema dužini i trajanju može biti vrlo kratak, kratak, srednje dug i dug. Broj riječi koji definira duljinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.
Vrlo kratak tekst
Kratak tekst
Srednje dug tekst
Dug tekst
Slušanje i čitanje
do 100 riječi
100 – 350 riječi (ovisno o godini učenja)
350 – 500 riječi (ovisno o godini učenja)
više od 500 riječi
Pisanje
do 40 riječi
50 – 150 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)
100 – 200 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)
više od 200 riječi
Govorenje
monolog:
½ – 1 minutu
interakcija:
1 - 1 ½ minute
monolog:
1 – 2 minute
interakcija:
1 ½ - 2 ½ minute
monolog:
2 ½ – 3 ½ minuta
interakcija:
2 ½ - 5 minuta
monolog:
3 ½ - 5 minuta
interakcija:
5 - 8 minuta
Prema složenosti tekst može biti vrlo jednostavan, jednostavan, srednje složen i složen. Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta (informativni, narativni, dijalog i dr.), složenost izloženih ideja (razine značenja, razvidnost ideje i dr.), stil autora (humor, ironija, metafora, koherentnost i dr.) i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran (font, grafički prikazi, struktura odjeljaka i dr.). Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni učitelja.
Uz odgojno-obrazovne ishode navedene su preporuke za ostvarivanje ishoda koje obuhvaćaju uputu oko izbora leksičkih sadržaja, preporučene jezične strukture i metodičke preporuke za svaku godinu učenja i poučavanja. Pod preporučenim jezičnim strukturama naveden je samo dio struktura te nije riječ o iscrpnome popisu. Strukture su navedene u onome razredu u kojemu se očekuje ovladanost na razini uporabe, što ne znači da se one neće pojaviti prije na razini prepoznavanja ili da se kasnije neće proširivati njihova funkcija; dapače, jezične bi se strukture trebale ponavljati i usložnjavati tijekom godina učenja. Dakle, jezične se strukture (leksički sadržaji i gramatika) nadograđuju po razredima i ciklusima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
Domenu Međukulturna komunikacijska kompetencija čine ishodi u trima međusobno povezanim komponentama: znanja (kulturno specifična i općenita znanja o fenomenu kulture), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Razrada ishoda temelji se na stupnju složenosti sadržaja i komunikacijskih situacija (od jednostavnih, poznatih do složenih, nepoznatih) te na očekivanoj razini postignuća. Aktivnosti povezane s pojedinim razradama ishoda po potrebi se mogu provesti na materinskome jeziku ovisno o jezičnoj razini učenika.
Domenu Samostalnost u ovladavanju jezikom čine ishodi podijeljeni u dva područja – strategije učenja i uporabe jezika te medijska pismenost i kritičko mišljenje. Napredak se ostvaruje rastom opsega strategija koje učenik primjenjuje te prema složenosti medijskih sadržaja i raspona izvora informacija. Jedan od važnih ishoda u ovoj domeni od 1. do 4. razreda osnovnoškolskoga odgoja i obrazovanja jest i usvajanje i razvijanje pozitivnoga stava prema učenju jezika kao temelja zadržavanja pozitivnih stavova prema učenju njemačkoga jezika i u nastavku osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja.
Strukovne škole Njemački jezik 1. razred, 9. godina učenja - 105 ili 140 sati godišnje
tablica (1)
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ A.1.1.
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove iz različitih izvora.
- globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama
- globalno razumije kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- preispituje nešto složenije odnose među informacije u tekstu
- izvodi i vrednuje zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja
- prepoznaje implicitno značenje
- iz poznatoga konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza
- razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno
- razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima
- razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (1) NJ A.1.2.
Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
- planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama
- planira, oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- uz nešto više pojedinosti opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje
- iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan, organiziran i smislen način
- prezentira jednostavnu, poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja
- razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.1.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
- razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima povezane s općim temama
- razmjenjuje informacije u kratkim i vrlo jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku
- sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama
- u razgovoru sudjeluje djelomično aktivno, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja
- prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu
- razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.1.4.
Piše srednje duge, jednostavne tekstove.
- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: dnevnik, jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, kratka priča, izvješće o događaju iz osobnoga iskustva, osobno pismo i elektronička pošta
- primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku
- prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva, izriče osobno mišljenje
- primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja
- primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
- planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst
- planira sadržaj teksta, uređuje i organizira vrlo jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
- pravilno piše poznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent, perfekt i preterit pravilnih i učestalih nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola; futur I; imperativ;
konjunktiv II od haben, sein, mögen;
pasiv (prezent);
imenice s odeređenim i neodređenim članom;
pridjevi kao dio predikata i kao atributi nakon određenog i neodređenog člana u nominativu i akuzativu;
stupnjevanje pridjeva;
negacije nicht, nein, kein;
osobne i posvojne zamjenice;
upitne, neodređene i pokazne zamjenice,
odnosne zamjenice der/die/das u nominativu i akuzativu;
prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina;
prijedlozi s dativom, akuzativom ;
red riječi u jednostavnim proširenim rečenicama (TeKaMoLo, glagoli s dva objekta),
nezavisno složene rečenice;
zavisno složene rečenice s veznicima wenn, als, weil, dass, damit;
red riječi u zavisno i nezavisno složenoj rečenici;
infinitivna grupa kao nadopuna glagolu
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni Sadržaji su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim odgojno-obrazovnim ciklusima i razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
Jezične strukture se poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr., postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ B.1.1.
Komentira pojedine aspekte vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
- komentira članke iz tiska i materijale iz ostalih multimodalnih izvora o aktualnim događajima
- izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji
- opisuje sličnosti i razlike između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom
- razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole, npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) te uspoređuje navedene pojave u vlastitoj kulturi i drugim kulturama
- uočava da je značenje pojedinih jezičnih izraza kulturno uvjetovano te da se može razlikovati od sličnih izraza u materinskome ili drugim stranim jezicima
-uočava razlike između standardnog govora i jezičnih varijeteta
Uz čestu pomoć komentira medijske materijale o aktualnim događajima te uspoređuje život mladih i običaje u vlastitoj zemlji i zemljama njemačkoga govornog područja; uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj osobnih stavova na poimanje drugih kultura.
SŠ (1) NJ B.1.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
- sudjeluje u komunikaciji u jednostavnim simuliranim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika
- poznaje jednostavne strategije za rješavanje nesporazuma
- koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji
- na konkretnim primjerima opisuje utjecaj društvenih odnosa na proces komunikacije i s time povezane komunikacijske konvencije
- povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima
- uočava da jednako ponašanje u različitim kulturama / kulturnim skupinama može imati različito značenje
- prepoznaje da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano
Uz čestu pomoć koristi se primjerenim obrascima ponašanja u jednostavnim komunikacijskim situacijama; uz čestu pomoć započinje i završava komunikaciju, postavlja pitanje ili traži dodatno objašnjenje ako nešto ne razumije.
SŠ (1) NJ B.1.3.
Poštuje drugačije svjetonazore te iznosi argumente protiv različitih oblika diskriminacije i objašnjava zašto je potrebno prevladati stereotipe i predrasude.
- u različitim izvorima izdvaja tolerantne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije
- opisuje negativne učinke diskriminacije te predlaže rješenja u primjerima diskriminacije
- zauzima stav u slučaju isključivanja drugih i drugačijih zbog stereotipa i predrasuda
- promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama i iznosi stav o tome
- opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina
Izražava stav poštovanja različitih svjetonazora te kritizira različite oblike diskriminacije; svjestan je stereotipa i predrasuda te samostalno kritizira njihovo postojanje.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ C.1.1.
Bira i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika kako bi poboljšao rezultate učenja.
- iskušava različite strategije učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja
- prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim
- u izravnoj izloženosti jeziku koji uči prepoznaje potencijal u učenju jezika
- postavlja ciljeve i planove za unapređenje osobnoga rada
- vrednuje rezultate svoga rada
- sudjeluje u radu u skupini i vrednuje kvalitetu svoga doprinosa procesima rada u skupini
- procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika te povremeno prepoznaje strategije kojima postiže učinkovitost u učenju.
SŠ (1) NJ C.1.2.
Prikuplja i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora te priprema prezentaciju s temom iz područja osobnoga interesa i svakodnevice.
- izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora
- propituje i vrednuje informacije, ideje, stavove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama
- sažima i parafrazira tekstove
- samostalno izrađuje prezentaciju s temom iz svoje svakodnevice i područja osobnoga interesa
- redovito se služi dvojezičnim rječnikom i povremeno jednojezičnim rječnikom
Uz čestu pomoć koristi se informacijama iz različitih izvora, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno – obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 2. razred, 10. godina učenja - 105 ili 140 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ A.2.1.
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove iz različitih izvora.
- globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama
- globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja
- prepoznaje implicitno značenje
- iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza
- razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno
- razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima
- razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (1) NJ A.2.2.
Proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
- planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama
- planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- iscrpno opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje te organizirano iznosi mišljenje ili stav o njima
- jasno prezentira poznatu temu i primjenjuje pravila strukturiranja prezentacije
- razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.2.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
- razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima povezane s općim temama
- razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku
- sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama
- započinje, prati, održava i završava razgovor
- prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu
- razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.2.4.
Piše srednje duge i srednje složene ekstove.
- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenijih tekstnih vrsta: jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, osvrt na knjigu ili film, sastavak, izvješće, sažetak jednostavnoga teksta o poznatim temama, osobno pismo i elektronička pošta
- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku
- prenosi informacije iz njemu bliskih i poznatih izvora
- primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja
- samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak
- organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne ideje i potporu)
- povezuje više odlomaka u tekst, uređuje i organizira tekst
- planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
- pravilno piše nepoznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent, perfekt i preterit; imperativ;
pasiv (prezent i preterit);
konjunktiv preterita glagola haben i sein, mögen / kondicional za izricanje želja i pretpostavki;
uporaba određenoga, neodređenoga i nultoga člana;
osobne i posvojne zamjenice;
upitne, pokazne zamjenice, neodređene i odnosne zamjenice der/die/das u nominativu i akuzativu
negacije nicht, nein, kein;
pridjevi kao dio predikata i kao atributi nakon neodređenog i određenog člana u nominativu i akuzativu;
stupnjevanje pridjeva;
infinitivna grupa kao nadopuna glagolu;
red riječi u zavisno i nezavisno složenoj rečenici;
odnosne rečenice (bez genitiva, dativa i priložnog objekta
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim odgojno-obrazovnim ciklusima i razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
Jezične strukture se poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr., postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ B.2.1.
Izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom te opisuje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
- kritički promišlja aktualna zbivanja i probleme suvremenoga društva s naglaskom na probleme mladih
- uspoređuje život mladih, njihov svakodnevni život i običaje te školski sustav u zemljama njemačkoga govornog područja s onima u vlastitoj zemlji
- raspravlja o osnovnim problemima regionalnih, socijalnih kultura te kultura mladih na temelju analize multimodalnih izvora
- razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole, npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) u vlastitoj kulturi i drugim kulturama te zaključuje o njihovim sličnostima i razlikama
- opisuje kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.)
- opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada
-uočava razlike između standardnog govora i jezičnih varijeteta
Uz čestu pomoć izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina u vlastitoj zemlji i u zemljama njemačkoga govornog područja; uz čestu pomoć opisuje utjecaj osobnih vrijednosti i stavova na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
SŠ (1) NJ B.2.2
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce osobnoga ponašanja u nepoznatim situacijama.
- sudjeluje u komunikaciji u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika
- koristi se nekim jednostavnim strategijama za rješavanje nesporazuma
- koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama te svladane obrasce mijenja u novim situacijama
- poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama
- povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima
- objašnjava kako određeno ponašanje ili informacije u različitim kulturama / kulturnim skupinama mogu biti interpretirani na različite načine
- objašnjava na koji je način sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano
Uz čestu pomoć koristi se primjerenim obrascima ponašanja u složenijim komunikacijskim situacijama te pritom ponekad uočava utjecaj kulture na komunikacijske i kulturne obrasce, često objektivno sagledava uzroke nesporazuma te ponekad prilagođava osobno ponašanje.
SŠ (1) NJ B.2.3.
Iznosi stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.
- objašnjava važnost kulturne raznolikosti
- argumentira osobne stavove o jednakosti svih ljudi bez obzira na kulturu, svjetonazor, seksualnu orijentaciju, vjeroispovijest itd.
- opisuje osobne vrijednosti i stavove te razmatra njihov utjecaj na poimanje vlastite kulture i drugih kultura
- objašnjava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja, altruizam i poštovanje drugoga
- kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj i drugim kulturama
- uspoređujući različite vrijednosne sudove o vlastitoj kulturi i drugim kulturama, osmišljava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i predrasuda o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
Argumentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura te se suprotstavlja predrasudama i kršenju prava na različitost svjetonazora, seksualne orijentacije i vjeroispovijesti.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ C.2.1.
Povezuje i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
- iskušava i kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja i potiču učinkovitost učenja
- prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim
- povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu
- prepoznaje osobne i tuđe pogreške i tom se spoznajom koristi u daljnjem procesu učenja
- aktivno sudjeluje u radu u skupini i surađuje s drugim članovima skupine kako bi zajedno izvršili zadatak
- daje potporu i konstruktivnu povratnu informaciju ostalim članovima skupine u procesu vrednovanja rada
- provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak
- postavlja si ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju
- procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
SŠ (1) NJ C.2.2.
Pronalazi, uspoređuje te kritički procjenjuje informacije iz složenijih tekstova.
- koristi se tradicionalnim i suvremenim medijima na njemačkome jeziku primjerenima dobi i jezičnoj razini
- prema svojim potrebama bira informacije iz različitih izvora i vrsta tekstova
- uspoređuje, tumači i procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora
- sažima i parafrazira informacije prikupljene iz različitih izvora u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije
- prepoznaje različite vrste tekstova, njihovu svrhu, ciljanu publiku i namjeru autora
- priprema referate, izlaganja, prezentacije, istraživačke projekte s primjerenim pojedinostima i učinkovito strukturirane kako bi ga ciljna skupina mogla razumjeti
- služi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi
Uz čestu pomoć koristi se informacijama iz različitih izvora i složenijih tekstova, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno – obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 3. razred, 11. godina učenja - 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ A.3.1.
Razumije duge i srednje složene tekstove iz različitih izvora.
- globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom
- izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja
- procjenjuje implicitno značenje
- iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza
- razumije sadržaje izgovorene jasno i umjerenim tempom
- razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje dugih i složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (1) NJ A.3.2.
Proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
- planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom
- opisuje, sažima, uopćava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način
- izražava osobno mišljenje i kritički razmatra sadržaj iz različitih izvora
- jasno i strukturirano prezentira poznatu temu
- razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Uz čestu pomoć proizvodi duge i srednje složene govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.3.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
- razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima povezanima s općim temama i razgovorima karakterističnima za njegovu struku
- sudjeluje u spontanim razgovorima
- započinje i potiče razgovor u slučaju prekida i pauza
- prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu
- razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.3.4.
Piše srednje duge i srednje složene tekstove.
- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta: sastavak, osvrt na knjigu ili film, izvješće, jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, jednostavan članak o određenoj temi iz područja osobnoga interesa, osobno pismo, službeno pismo (upit, žalba, prijava na posao…) ili elektronička pošta te tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku
- povezuje i grupira informacije i argumente iz različitih izvora
- primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja
- samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil uz predložak
- organizira i oblikuje i pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne ideje i potporu)
- povezuje više odlomaka u tekst, planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst
- planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
- pravilno piše nepoznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.3.5.
Sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
- usmeno ili pismeno sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na njemačkome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku
- prevodi pisani ili govoreni tekst na njemačkome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent, perfekt, preterit;
imperativ;
pasiv prezenta i preterita;
konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola; kondicional;
deklinacija imenica i zamjenica;
deklinacija i stupnjevanje pridjeva,
negacije;
nezavisno složene rečenice;
zavisno složene rečenice: s veznicima dass, ob, weil, obwohl, wenn, als, seit, damit, um….zu; odnosne rečenice; pogodbene rečenice (za sadašnjost i budućnost)
infinitivna grupa kao nadopuna glagolu
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim odgojno-obrazovnim ciklusima i razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
Jezične strukture se poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr., postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ B.3.1.
Objašnjava utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura, kulturnu uvjetovanost komunikacijskih i kulturnih obrazaca.
- objašnjava informacije o zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora
- komentira situacije iz suvremenoga života zemalja njemačkoga govornog područja i vlastite zemlje s područja znanosti, umjetnosti, tehnike, sporta i politike
- opisuje značenje pojedinih jezičnih izraza u različitim kulturološkim kontekstima
- opisuje kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.) i koji je podložan promjenama
- opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada te objašnjava i daje primjere za višestruku složenost osobnih identiteta u užem i širem okružju
- opisuje svoje poimanje vlastite kulture i objašnjava kako ono utječe na doživljavanje drugih kultura
- opisuje pojave kulture vlastitoga jezika i kultura povezanih s njemačkim jezikom bez donošenja vrijednosnih prosudbi
-uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta te razumije upotrebu različitih stilskih registara
Uz čestu pomoć objašnjava utjecaj svoga poimanja vlastite kulture na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura te objašnjava kako na komunikacijske i kulturne obrasce utječe pojedina kultura.
SŠ (1) NJ B.3.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama u kojima treba riješiti kulturološki uvjetovan problem.
- sudjeluje u komunikaciji u složenim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika
- koristi se jednostavnim strategijama za rješavanje nesporazuma
- prilagodljivo se koristi jezičnim repertoarom i obrascima ponašanja
- poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama
- prepoznaje proturječja i nesigurnosti kao sastavnice međukulturne komunikacije
- analizira razlike u komunikaciji
- pokušava unaprijed prepoznati problem ili nesporazum u komunikaciji
Uz čestu pomoć koristi se primjerenim obrascima ponašanja i jednostavnim strategijama za rješavanje nesporazuma u složenim komunikacijskim situacijama, ponekad prilagodljivo reagira u nepoznatim i nerazumljivim situacijama.
SŠ (1) NJ B.3.3.
Argumentira stav o jednakosti svih ljudi usprkos njihovoj različitosti te različitost procjenjuje kao prednost i mogućnost za učenje.
- opisuje razlike između sebe i drugih te ih razmatra kao prednost i mogućnost za učenje te doprinos osobnomu razvoju
- uspoređuje raznolikosti u osobnome okružju te u zemljama njemačkoga govornog područja i svoje stavove usklađuje u odnosu na uočene sličnosti i razlike
- procjenjuje osobne i druge vrijednosne sustave i stavove te isprobava različite modele ponašanja
- procjenjuje utjecaj osobnoga međukulturnog iskustva na svoja razmišljanja, stavove i postupke
- uz učiteljev poticaj pokušava objektivno razmatrati različite kulturno uvjetovane pojave
- pokušava prihvatiti kulturno uvjetovane pojave i kada su znatno drugačije od njegova referentnog okvira
Zalaže se za jednakost svih ljudi te različitost procjenjuje kao prednost i mogućnost za učenje te doprinos osobnomu razvoju.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ C.3.1.
Kombinira i primjenjuje veliki broj strategija učenja i uporabe jezika.
- analizira i povezuje nove sadržaje sa smisleno nadređenim i podređenim pojmovima i nizovima pojmova
- svjesno se izlaže komunikacijskim situacijama s ciljem unapređenja svoga jezičnog umijeća
- primjenjuje nova znanja u drugim tematskim područjima
- iskušava nove pristupe učenju
- prepoznaje pogreške i u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije ih uklanja
- aktivno surađuje s drugim učenicima pri radu u skupini i daje prijedloge o načinu rada i vrednovanja
- postavlja kriterije za procjenu svoga znanja
- provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak
- postavlja svoje ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju
- bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika
Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
SŠ (1) NJ C.3.2.
Koristi se različitim izvorima znanja na njemačkome jeziku uključujući elektroničke medije i obrazovne programe i kritički ih procjenjuje.
- uspoređuje i analizira informacije iz različitih izvora
- sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora
- razvrstava informacije prema logičnim vezama
- razlikuje činjenice od mišljenja i stavova
- služi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi
Uz čestu pomoć koristi različitim izvorima znanja.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno – obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 4. razred, 12. godina učenja - 96 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ A.4.1.
Razumije duge i složene tekstove iz različitih izvora.
- globalno, selektivno i detaljno razumije duge i složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom
- globalno, selektivno i detaljno razumije duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom
- kritički procjenjuje sadržaj teksta
- izvodi zaključke na temelju konkretnoga i implicitnoga značenja
- razumije sadržaje izgovorene jasno i uobičajenim tempom na standardnome jeziku
- razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje dugih i složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (1) NJ A.4.2.
Proizvodi duge i srednje složene govorne tekstove.
- planira, oblikuje i govori duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom
- opisuje, sažima, uopćava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način
- izražava osobno mišljenje te ga argumentira
- jasno i strukturirano prezentira poznatu temu
- razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Uz čestu pomoć proizvodi duge i složene govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.4.3.
Sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
- razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u dugim i srednje složenim razgovorima povezanima s općim temama i razgovorima karakterističnima za njegovu struku
- sudjeluje u spontanim neformalnim i nekim formalnim razgovorima
- iznosi argumente za i protiv te ih dokazuje primjerima
- započinje razgovor, prati tijek, potiče sugovornike te aktivno preuzima svoju ulogu u razgovoru
- razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u dugoj i složenoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.4.4.
Piše duge i srednje složene tekstove.
- primjenjuje pravila pisanja različitih tekstnih vrsta: sastavak, osvrt na knjigu ili film, izvješće, upute za provođenje određene aktivnosti, članak o određenoj temi iz područja osobnoga interesa, osobno pismo, službeno pismo (upit, žalba, prijava na posao…) ili elektronička pošta
- primjenjuje pravila pisanja srednje složenih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku
- objedinjuje i vrednuje informacije i argumente iz različitih izvora
- primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja
- razlikuje i primjenjuje formalni i neformalni stil pisanja tekstova
- organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne argumente i potporu)
- organizira i povezuje više odlomaka u tekst
- planira sadržaj teksta, uređuje i organizira srednje složene tekstne vrste karakteristične za njegovu struku
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.4.5.
Sažima i prevodi srednje duge i jednostavne tekstove.
- usmeno ili pismeno sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na njemačkome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku
- prevodi pisani ili govoreni tekst na njemačkome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- posreduje na njemačkome ili materinskome jeziku u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik, a od kojih jedan govori samo njemačkim jezikom
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sažima i prevodi jednostavne i srednje duge tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent, perfekt, preterit;
imperativ;
pasiv;
konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola; kondicional;
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim odgojno-obrazovnim ciklusima i razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
Jezične strukture se poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr., postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ B.4.1.
Preispituje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura, provjerava točnost pretpostavki o kulturnoj uvjetovanosti komunikacijskih i kulturnih obrazaca.
- kritički razmatra informacije o zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora
- kritički se osvrće na aktualna zbivanja i probleme u zemlji i inozemstvu
- analizira komunikacijske i kulturne obrasce i provjerava točnost pretpostavki o njihovoj kulturnoj uvjetovanosti
- definira kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.) i koji je podložan promjenama
- zaključuje o utjecaju osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura
- tumači pojave kultura povezanih s njemačkim jezikom bez donošenja vrijednosnih prosudbi
- uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta te razumije upotrebu različitih stilskih registara
Uz čestu pomoć preispituje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura te ponekad kritički razmatra običaje, aktualna zbivanja i aspekte kultura povezanih s njemačkim jezikom.
SŠ (1) NJ B.4.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama i uspješno rješava kulturološki uvjetovan problem.
- sudjeluje u komunikaciji u složenim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika
- samostalno se koristi strategijama za rješavanje nesporazuma
- samostalno i prilagodljivo koristi se jezičnim repertoarom i obrascima ponašanja
- poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama
- objašnjava uzroke proturječja i nesigurnosti u međukulturnoj komunikaciji
- analizira razlike u komunikaciji te prilagođava osobno ponašanje
- analizira situaciju te predviđa moguće nesporazume
Uz čestu pomoć predviđa nesporazume u složenim komunikacijskim situacijama te prilagođava osobno ponašanje.
SŠ (1) NJ B.4.3.
Zalaže se za ravnopravnost među ljudima temeljenu na poštovanju raznolikosti vrijednosnih sustava.
- cijeni različitosti između sebe i drugih te ih razmatra kao prednost i mogućnost za učenje i razvoj osobnosti
- kritički obrazlaže raznolikost u vlastitoj zemlji te u zemljama njemačkoga govornog područja i tom se raznolikošću koristi kao mogućnošću za učenje i razvoj osobnosti
- može definirati osobne, ali nepristrane kriterije za procjenjivanje različitih vrijednosnih sustava društva u kojemu živi i društava zemalja njemačkoga govornog područja
- poštuje kulturno uvjetovane pojave i kada su značajno drugačije od njegova referentnog okvira
- iskazuje potrebu da ostvari izravan kontakt s kulturama povezanima s njemačkim jezikom i da nastavi samostalno proširivati svoja znanja o njima
Samostalno argumentirano obrazlaže postojanje različitih vrijednosnih sustava kao ravnopravnih životnih alternativa, čak i kada se značajno razlikuju od osobnoga sustava vrijednosti. Svoja uvjerenja izražava na društveno prihvatljiv način te se zalaže za ravnopravnost svih ljudi.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ C.4.1.
Svjesno primjenjuje veliki broj strategije učenja i uporabe jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- samostalno planira, regulira i nadzire svoje učenje
- uspoređuje strategije učenja i uporabe jezika i primjenjuje one korake koji mu omogućuju da dođe do cilja
- traži pomoć ili dodatno pojašnjenje kad nešto ne razumije
- planira svoju jezičnu produkciju
- traži priliku za upotrebu njemačkoga jezika i izvan nastave u komunikaciji s izvornim i drugim govornicima njemačkoga jezika
- uočava svoje pogreške, prepoznaje njihov uzrok te ih u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije može ispraviti
- aktivno surađuje s drugim učenicima tijekom rada na zadatku u skupini
- planira suradničke aktivnosti i sudjeluje u procesu donošenja odluka
- procjenjuje osobni udio u radu u skupini i vrednuje osobni rad i rad drugih članova skupine
Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
SŠ (1) NJ C.4.2.
Bira i uspoređuje tradicionalne i suvremene medije na njemačkome jeziku prikladne za pisanu i usmenu komunikaciju i daljnje učenje njemačkoga jezika te kritički promišlja njihove sadržaje.
- prati različite medije na njemačkome jeziku s ciljem jezičnoga napretka
- kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te se njima koristi u različite svrhe
- sažima tekstove s pomoću ključnih informacija
- priprema jasno strukturirano izlaganje iz širokoga raspona tema i s primjerenim rječnikom u skladu sa svrhom, ciljanom publikom i oblikom prezentacije popraćeno odgovarajućim vizualnim elementima
- ističe važne informacije i pojedinosti u različitim tekstovima
- argumentirano iznosi i zastupa svoje stavove
- služi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi
Uz čestu pomoć koristi se tradicionalnim i suvremenim medijima.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno – obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 1. razred, 9. godina učenja - 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ A.1.1.
Razumije srednje duge i jednostavne tekstove iz različitih izvora.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno razumije kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.
Izvodi zaključke na temelju slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Provjerava osobno razumijevanje.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (1) NJ A.1.2.
Proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim temama.
Planira, oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Opisuje, prepričava i izvještava o sadržajima povezanima s poznatim temama.
Razumljivo izgovora riječi te prepoznaje i primjenjuje prikladnu intonaciju u kontekstu.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.1.3.
Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima povezane s općim temama.
Razmjenjuje informacije u kratkim i vrlo jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Prilagođava govornu interakciju kontekstu.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.1.4.
Piše kratke i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo/elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz općih tekstova.
Upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova.
Upotrebljava jednostavna vezna sredstva za povezivanje rečenica unutar teksta.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše većinu poznatih riječi i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent i perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i učestalih složenih glagola;
učestali prijedlozi s dativom i akuzativom (aus, bei, mit, von, durch, für, ohne);
negacije nicht, nein; kein ;
pridjevi kao dio predikata;
pridjevi kao atributi nakon određenog i neodređenog člana u nominativu i akuzativu;
stupnjevanje pridjeva;
jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice;
nezavisno složene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn;
zavisno složene rečenice s veznicima wenn, weil, dass;
zavisno složene rečenice bez veznika s glagolom na drugom mjestu (Er hat gesagt, er kommt später.)
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u slijedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka, brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju. Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika, ali i zahtjevima struke.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr., postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ B.1.1.
Izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života.
Izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje.
Iznosi informacije o poznatim osobama iz svijeta kulture, znanosti, zabave, sporta.
Opisuje zemlje njemačkoga govornog područja i navodi osnovne geografske i klimatske različitosti.
Izvještava o svakodnevici vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ju s osobnim iskustvom.
Na temelju raznih multimodalnih izvora izdvaja važne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja.
Uočava regionalne i stilske varijante pojedinih izraza.
Uz čestu pomoć izvještava o elementima kultura povezanih s njemačkim jezikom te o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života.
SŠ (1) NJ B.1.2.
Oponaša primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku opisuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije te preispituje stajališta sugovornika.
Uočava da se komunikacija s govornicima njemačkoga jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma.
U kratkim, jednostavnim i poznatim komunikacijskim situacijama od ponuđenih jezičnih izraza ponekad izabire primjerene obrasce ponašanja.
SŠ (1) NJ B.1.3.
Iznosi stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti.
Opisuje na koji se način vlastito gledište može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana.
Prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti.
Opisuje stereotipe kao pretjerano generaliziranje stvarnosti.
Objašnjava negativne učinke stereotipa i predrasuda.
Uz poticaj objašnjava zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ C.1.1.
Kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prilagođava ih različitim zadatcima.
Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.
Prilagođava strategije situaciji i zadatku.
Prepoznaje svoj stil učenja.
Odbacuje strategije učenja jezika koje ne odgovaraju njegovu stilu učenja i ne potiču njegov napredak u učenju.
Spreman je preuzeti rizik i isprobati nove zadatke i načine učenja.
Koristi se strategijama parafraziranja u skladu s dostignutom razinom u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
Pokreće interakciju s drugim učenicima.
Vrednuje osobni doprinos procesima rada u skupini.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju. Uz čestu pomoć prilagođava iz zadatku.
SŠ (1) NJ C.1.2.
Bira, tumači i kritički procjenjuje informacije prikupljene iz različitih izvora te prepoznaje namjere autora.
Iz različitih multimodalnih tekstova bira i tumači informacije potrebne za rješavanje zadatka.
Traži unutarnje i vanjske veze u tekstu temeljem signala u tekstu i ključnih riječi.
Kritički procjenjuje prikupljene informacije i prepoznaje namjere autora.
Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.
Primjenjuje pravila za izradu kratke prezentacije ili referata s temom iz njegove svakodnevice.
Koristi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika.
Prepoznaje osnovnu funkciju i strukturu jednojezičnog rječnika.
Uz čestu pomoć izdvaja, tumači i kritički procjenjuje informacije iz različitih jednostavnih multimodalnih tekstova u kojima prepoznaje autorove namjere.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive, mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno-obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnom stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 2. razred, 10. godina učenja - 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ A.2.1.
Razumije srednje duge i jednostavne tekstove iz različitih izvora.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Preispituje nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.
Izvodi i vrednuje zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz poznatoga konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (1) NJ A.2.2.
Proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Uz nešto više pojedinosti opisuje prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje.
Iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan, organiziran i smislen način.
Prezentira jednostavnu, poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.2.3.
Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima povezanim s općim temama i razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
U razgovoru sudjeluje djelomično aktivno, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.2.4.
Piše kratke i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: dnevnik, jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, kratka priča, izvješće o događaju iz osobnoga iskustva, osobno pismo i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva, izriče osobno mišljenje.
Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.
Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše poznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent, perfekt i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola;
imperativ;
konjunktiv preterita haben i sein /kondicional za izricanje želja i pretpostavki;
uporaba određenog, neodređenog i nultog člana;
osobne i posvojne zamjenice; upitne, pokazne zamjenice, neodređene i odnosne zamjenice;
prilozi; prijedlozi s dativom, akuzativom;
negacije nicht, nein, kein; pridjevi kao dio predikata i kao atributi (svi oblici deklinacija bez genitiva);
stupnjevanje pridjeva;
red riječi u zavisno i nezavisno složenoj rečenici;
odnosne rečenice (bez genitiva, dativa i priložnog objekta)
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u slijedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju. Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć“ u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ B.2.1.
Izvještava o različitim informacijama, sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja te u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja.
Izvještava o aktualnim zbivanjima u zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora.
Komentira svakodnevicu mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole, te pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u vlastitoj zemlji.
Opisuje razlike u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja.
Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.
Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta.
Uz čestu pomoć izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja.
SŠ (1) NJ B.2.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Uočava da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.
Uspoređuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije u vlastitoj zajednici te na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku.
Povezuje različita uvjerenja s uzrocima konflikta ili nerazumijevanja u međukulturnim kontaktima.
Uz čestu pomoć se koristi primjerenim obrascima u kratkim poznatim komunikacijskim situacijama.
SŠ (1) NJ B.2.3.
Poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici.
Opisuje razlike između sebe i drugih te prihvaća te razlike bez donošenja suda o njima.
Opisuje višejezične i višekulturne aspekte u Hrvatskoj, u zemljama njemačkoga govornog područja te u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole.
Argumentira zašto je potrebno uvažavati različitost.
Opisuje primjere isključivanja drugih i drugačijih uzrokovanog stereotipima i predrasudama.
Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama.
Uz poticaj iznosi stav o važnosti poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ C.2.1.
Kombinira i primjenjuje veći broj strategija učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu.
Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.
Iskušava različite strategije učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.
Postavlja ciljeve i izrađuje planove za unapređenje vlastitoga rada i vrednuje postignute rezultate.
Sudjeluje u radu u skupini i vrednuje kvalitetu svog doprinosa procesima rada u skupini.
Postavlja ciljeve i izrađuje planove za unapređenje osobnoga doprinosa procesima rada u skupini.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe u skladu s osobnim stilom učenja kojima postiže učinkovitost u učenju.
SŠ (1) NJ C.2.2.
Uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora na stranomu jeziku i pritom se koristi osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Prikuplja, uspoređuje i kritički promišlja informacije iz različitih izvora uključujući elektroničke medije i obrazovne programe.
Koristi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika.
Priprema referate i prezentacije koristeći zadane predloške uvažavajući pritom pravila za izradu prezentacija i referata.
Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.
Prepoznaje osnovnu funkciju i strukturu jednojezičnog rječnika.
Uz čestu pomoć pronalazi i vrednuje informacije iz različitih duljih multimodalnih tekstova. Pri pripremi prezentacija i referata često mu je potrebna pomoć.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive, mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno-obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnom stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 3. razred, 11. godina učenja - 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ A.3.1.
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove iz različitih izvora.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (1) NJ A.3.2.
Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Iscrpno opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje te organizirano iznosi mišljenje ili stav o njima.
Jasno prezentira poznatu temu i primjenjuje pravila strukturiranja prezentacije.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.3.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima povezanima s općim temama i razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Započinje, prati, održava i završava razgovor.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.3.4.
Piše srednje duge i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, sastavak, izvješće, sažetak jednostavnoga teksta o poznatim temama, osobno pismo i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz njemu bliskih i poznatih izvora.
Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.
Samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak.
Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne ideje i potporu).
Povezuje više odlomaka u tekst, uređuje i organizira tekst.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše nepoznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent, perfekt, preterit;
imperativ;
pasiv prezenta i preterita;
konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola/ kondicional za izricanje želja i pretpostavki;
deklinacija imenica i zamjenica;
deklinacija i stupnjevanje pridjeva (bez genitiva);
odnosne rečenice (bez genitiva i priložnog objekta);
infinitivne skupine
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u slijedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju. Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć“ u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ B.3.1.
Komentira pojedine aspekte vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
Komentira članke iz tiska i materijale iz ostalih multimodalnih izvora o aktualnim događajima.
Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.
Opisuje sličnosti i razlike između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom.
Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) te uspoređuje navedene pojave u vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uočava da je značenje pojedinih jezičnih izraza kulturno uvjetovano te da se može razlikovati od sličnih izraza u materinskome ili drugim stranim jezicima.
Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta.
Uz čestu pomoć uspoređuje i komentira život mladih i običaje u vlastitoj zemlji i zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj osobnih stavova na poimanje drugih kultura.
SŠ (1) NJ B.3.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u komunikaciji u jednostavnim simuliranim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Na konkretnim primjerima opisuje utjecaj društvenih odnosa na proces komunikacije i s time povezane komunikacijske konvencije.
Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.
Uočava da jednako ponašanje u različitim kulturama /kulturnim skupinama može imati različito značenje.
Prepoznaje da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.
U jednostavnim komunikacijskim situacijama uz čestu pomoć se koristi primjerenim obrascima ponašanja.
SŠ (1) NJ B.3.3.
Poštuje drugačije svjetonazore i objašnjava zašto je potrebno prevladati stereotipe i predrasude.
U različitim izvorima izdvaja tolerantne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije.
Opisuje negativne učinke diskriminacije te predlaže rješenja u primjerima diskriminacije.
Zauzima stav u slučaju isključivanja drugih i drugačijih zbog stereotipa i predrasuda.
Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama i iznosi stav o tome.
Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina.
Uz poticaj izražava stav poštovanja različitih svjetonazora. Često je svjestan stereotipa i predrasuda te uz povremenu pomoć kritizira njihovo postojanje.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ C.3.1.
Povezuje i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Iskušava i kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja i potiču učinkovitost učenja.
Prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.
Povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu.
Prepoznaje osobne i tuđe pogreške i tom se spoznajom koristi u daljnjem procesu učenja.
Aktivno sudjeluje u radu u skupini i surađuje s drugim članovima skupine kako bi zajedno izvršili zadatak.
Daje potporu i konstruktivnu povratnu informaciju ostalim članovima skupine u procesu vrednovanja rada u skupini.
Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.
Postavlja si ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.
Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
SŠ (1) NJ C.3.2.
Prikuplja i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora te priprema prezentaciju s temom iz područja osobnoga interesa i svakodnevice.
Izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Propituje i vrednuje informacije, ideje, stavove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Sažima i parafrazira tekstove.
Samostalno izrađuje prezentaciju s temom iz svoje svakodnevice i područja osobnoga interesa.
Redovito se služi dvojezičnim rječnikom i povremeno jednojezičnim rječnikom.
Uz čestu pomoć se koristi informacijama iz različitih izvora, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive, mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno-obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnom stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 4. razred, 12. godina učenja - 64 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ A.4.1.
Razumije duge i srednje složene tekstove iz različitih izvora.
Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općima temama.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom.
Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Procjenjuje jednostavno implicitno značenje.
Iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje dugih i složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (1) NJ A.4.2.
Proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Opisuje, sažima, uopćava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način.
Izražava osobno mišljenje i kritički razmatra sadržaj iz različitih izvora.
Jasno i strukturirano prezentira poznatu temu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi duge i srednje složene govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.4.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima povezanima s općim temama i karakterističnima za njegovu struku.
Sudjeluje u spontanim razgovorima.
Započinje i potiče razgovor u slučaju prekida i pauza.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.4.4.
Piše srednje duge i srednje složene tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta: sastavak, izvješće, jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, jednostavan članak o određenoj temi iz područja osobnoga interesa, osobno pismo, službeno pismo (upit, žalba, prijava na posao…) ili elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Povezuje i grupira informacije i argumente iz različitih izvora.
Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.
Samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil uz predložak.
Organizira i oblikuje i pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne ideje i potporu).
Povezuje više odlomaka u tekst, planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše nepoznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent, perfekt, preterit, imperativ, pasiv prezenta i preterita, konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola;
kondicional;
deklinacija imenica i zamjenica;
deklinacija i stupnjevanje pridjeva, particip kao atribut; prilozi;
prijedlozi;
rekcija nekih učestalih glagola; negacije;
nezavisno složene rečenice;
zavisno složene rečenice: s veznicima dass, ob, weil, obwohl, wenn, als, seit, bis, so dass, damit, um….zu;
odnosne rečenice;
pogodbene rečenice (za sadašnjost i budućnost)
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u slijedeći razred
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju. Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć“ u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ B.4.1.
Izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom te opisuje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite i drugih kultura.
Kritički promišlja aktualna zbivanja i probleme suvremenoga društva s naglaskom na probleme mladih.
Uspoređuje život mladih, njihov svakodnevni život i običaje te školski sustav u zemljama njemačkoga govornog područja s onima u vlastitoj zemlji.
Opisuje osnovne probleme regionalnih, socijalnih kultura te kultura mladih na temelju analize multimodalnih izvora.
Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) u vlastitoj kulturi i drugim kulturama te zaključuje o njihovim sličnostima i razlikama.
Opisuje kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.).
Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.
Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta te razumije upotrebu različitih stilskih registara.
Uz čestu pomoć izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina u vlastitoj zemlji i u zemljama njemačkoga govornog područja; uz čestu pomoć opisuje utjecaj osobnih vrijednosti i stavova na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
SŠ (1) NJ B.4.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce osobnoga ponašanja u nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u komunikaciji u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama te svladane obrasce prilagođava novim situacijama.
Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.
Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.
Objašnjava kako određeno ponašanje ili informacije u različitim kulturama /kulturnim skupinama mogu biti interpretirani na različite načine.
Objašnjava na koji je način sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.
Učenik se uz čestu pomoć koristi primjerenim obrascima ponašanja u složenijim komunikacijskim situacijama te pritom ponekad uočava utjecaj kulture na komunikacijske i kulturne obrasce. Često objektivno sagledava uzroke nesporazuma i ponekad prilagođava osobno ponašanje.
SŠ (1) NJ B.4.3.
Iznosi stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.
Objašnjava važnost kulturne raznolikosti.
Argumentira osobne stavove o jednakosti svih ljudi bez obzira na kulturu, svjetonazor, seksualnu orijentaciju, vjeroispovijest itd.
Opisuje osobne vrijednosti i stavove te razmatra njihov utjecaj na poimanje vlastite i drugih kultura.
Objašnjava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja, altruizam i poštovanje drugoga.
Kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uspoređujući različite vrijednosne sudove o vlastitoj kulturi i drugim kulturama, osmišljava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i predrasuda o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uz poticaj argumentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura te se suprotstavlja predrasudama i kršenju prava na različitost svjetonazora, seksualne orijentacije i vjeroispovijesti.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ C.4.1.
Kombinira i primjenjuje veliki broj strategija učenja i uporabe jezika.
Analizira i povezuje nove sadržaje sa smisleno nadređenim i podređenim pojmovima i nizovima pojmova.
Svjesno se izlaže komunikacijskim situacijama s ciljem unapređenja svoga jezičnog umijeća.
Primjenjuje nova znanja u drugim tematskim područjima.
Iskušava nove pristupe učenju.
Prepoznaje pogreške i u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije ih uklanja.
Aktivno surađuje s drugim učenicima pri radu u skupini i daje prijedloge o načinu rada i vrednovanja.
Postavlja kriterije za procjenu svog znanja.
Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.
Postavlja svoje ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.
Bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.
Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
SŠ (1) NJ C.4.2.
Pronalazi, uspoređuje te kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora znanja na njemačkome jeziku.
Koristi se tradicionalnim i suvremenim medijima na njemačkome jeziku primjerenima dobi i dosegnutoj jezičnoj razini.
Prema svojim potrebama bira informacije iz različitih izvora i vrsta tekstova.
Uspoređuje, sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Parafrazira informacije prikupljene iz različitih izvora u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije.
Prepoznaje različite vrste tekstova, njihovu svrhu, ciljanu publiku i namjeru autora i razlikuje činjenice od mišljenja i stavova.
Priprema referate, izlaganja, prezentacije, istraživačke projekte s primjerenim pojedinostima i učinkovito strukturirane kako bi ga ciljna skupina mogla razumjeti.
Služi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć se koristi informacijama iz različitih izvora i složenijih tekstova, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive, mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno-obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnom stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 1. razred, 6. godina učenja - 70 sati godišnje
tablica (2)
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ A.1.1.
Razumije srednje duge i jednostavne tekstove iz različitih izvora.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno razumije kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.
Izvodi zaključke na temelju slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Provjerava osobno razumijevanje.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (2) NJ A.1.2.
Proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim temama.
Planira, oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Opisuje, prepričava i izvještava o sadržajima povezanima s poznatim temama.
Razumljivo izgovora riječi te prepoznaje i primjenjuje prikladnu intonaciju u kontekstu.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.1.3.
Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima povezane s općim temama.
Razmjenjuje informacije u kratkim i vrlo jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Prilagođava govornu interakciju kontekstu.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.1.4.
Piše kratke i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo/elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz općih tekstova.
Upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova.
Upotrebljava jednostavna vezna sredstva za povezivanje rečenica unutar teksta.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše većinu poznatih riječi i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent i perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i učestalih složenih glagola;
učestali prijedlozi s dativom i akuzativom (aus, bei, mit, von, durch, für, ohne);
negacije nicht, nein; kein ;
pridjevi kao dio predikata;
pridjevi kao atributi nakon određenog i neodređenog člana u nominativu i akuzativu;
stupnjevanje pridjeva;
jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice;
nezavisno složene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn;
zavisno složene rečenice s veznicima wenn, weil, dass;
zavisno složene rečenice bez veznika s glagolom na drugom mjestu (Er hat gesagt, er kommt später.)
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u slijedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka, brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju.Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika, ali i zahtjevima struke.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr., postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ B.1.1.
Izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života.
Izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje.
Iznosi informacije o poznatim osobama iz svijeta kulture, znanosti, zabave, sporta.
Opisuje zemlje njemačkoga govornog područja i navodi osnovne geografske i klimatske različitosti.
Izvještava o svakodnevici vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ju s osobnim iskustvom.
Na temelju raznih multimodalnih izvora izdvaja važne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja.
Uočava regionalne i stilske varijante pojedinih izraza.
Uz čestu pomoć izvještava o elementima kultura povezanih s njemačkim jezikom te o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života.
SŠ (2) NJ B.1.2.
Oponaša primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku opisuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije te preispituje stajališta sugovornika.
Uočava da se komunikacija s govornicima njemačkoga jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma.
U kratkim, jednostavnim i poznatim komunikacijskim situacijama od ponuđenih jezičnih izraza ponekad izabire primjerene obrasce ponašanja.
SŠ (2) NJ B.1.3.
Iznosi stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti.
Opisuje na koji se način vlastito gledište može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana.
Prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti.
Opisuje stereotipe kao pretjerano generaliziranje stvarnosti.
Objašnjava negativne učinke stereotipa i predrasuda.
Uz poticaj objašnjava zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ C.1.1.
Kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prilagođava ih različitim zadatcima.
Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.
Prilagođava strategije situaciji i zadatku.
Prepoznaje svoj stil učenja.
Odbacuje strategije učenja jezika koje ne odgovaraju njegovu stilu učenja i ne potiču njegov napredak u učenju.
Spreman je preuzeti rizik i isprobati nove zadatke i načine učenja.
Koristi se strategijama parafraziranja u skladu s dostignutom razinom u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
Pokreće interakciju s drugim učenicima.
Vrednuje osobni doprinos procesima rada u skupini.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju. Uz čestu pomoć prilagođava iz zadatku.
SŠ (2) NJ C.1.2.
Bira, tumači i kritički procjenjuje informacije prikupljene iz različitih izvora te prepoznaje namjere autora.
Iz različitih multimodalnih tekstova bira i tumači informacije potrebne za rješavanje zadatka.
Traži unutarnje i vanjske veze u tekstu temeljem signala u tekstu i ključnih riječi.
Kritički procjenjuje prikupljene informacije i prepoznaje namjere autora.
Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.
Primjenjuje pravila za izradu kratke prezentacije ili referata s temom iz njegove svakodnevice.
Koristi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika.
Prepoznaje osnovnu funkciju i strukturu jednojezičnog rječnika.
Uz čestu pomoć izdvaja, tumači i kritički procjenjuje informacije iz različitih jednostavnih multimodalnih tekstova u kojima prepoznaje autorove namjere.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive, mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno-obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnom stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 2. razred, 7. godina učenja - 70 sati godišnje
tablica (2)
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ A.2.1.
Razumije srednje duge i jednostavne tekstove iz različitih izvora.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Preispituje nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.
Izvodi i vrednuje zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz poznatoga konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (2) NJ A.2.2.
Proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Uz nešto više pojedinosti opisuje prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje.
Iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan, organiziran i smislen način.
Prezentira jednostavnu, poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.2.3.
Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima povezanim s općim temama i razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
U razgovoru sudjeluje djelomično aktivno, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.2.4.
Piše kratke i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: dnevnik, jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, kratka priča, izvješće o događaju iz osobnoga iskustva, osobno pismo i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva, izriče osobno mišljenje.
Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.
Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše poznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent, perfekt i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola;
imperativ;
konjunktiv preterita haben i sein /kondicional za izricanje želja i pretpostavki;
uporaba određenog, neodređenog i nultog člana;
osobne i posvojne zamjenice; upitne, pokazne zamjenice, neodređene i odnosne zamjenice;
prilozi; prijedlozi s dativom, akuzativom;
negacije nicht, nein, kein; pridjevi kao dio predikata i kao atributi (svi oblici deklinacija bez genitiva);
stupnjevanje pridjeva;
red riječi u zavisno i nezavisno složenoj rečenici;
odnosne rečenice (bez genitiva, dativa i priložnog objekta)
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u slijedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju. Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć“ u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ B.2.1.
Izvještava o različitim informacijama, sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja te u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja.
Izvještava o aktualnim zbivanjima u zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora.
Komentira svakodnevicu mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole, te pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u vlastitoj zemlji.
Opisuje razlike u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja.
Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.
Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta.
Uz čestu pomoć izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja.
SŠ (2) NJ B.2.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Uočava da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.
Uspoređuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije u vlastitoj zajednici te na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku.
Povezuje različita uvjerenja s uzrocima konflikta ili nerazumijevanja u međukulturnim kontaktima.
Uz čestu pomoć se koristi primjerenim obrascima u kratkim poznatim komunikacijskim situacijama.
SŠ (2) NJ B.2.3.
Poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici.
Opisuje razlike između sebe i drugih te prihvaća te razlike bez donošenja suda o njima.
Opisuje višejezične i višekulturne aspekte u Hrvatskoj, u zemljama njemačkoga govornog područja te u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole.
Argumentira zašto je potrebno uvažavati različitost.
Opisuje primjere isključivanja drugih i drugačijih uzrokovanog stereotipima i predrasudama.
Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama.
Uz poticaj iznosi stav o važnosti poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ C.2.1.
Kombinira i primjenjuje veći broj strategija učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu.
Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.
Iskušava različite strategije učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.
Postavlja ciljeve i izrađuje planove za unapređenje vlastitoga rada i vrednuje postignute rezultate.
Sudjeluje u radu u skupini i vrednuje kvalitetu svog doprinosa procesima rada u skupini.
Postavlja ciljeve i izrađuje planove za unapređenje osobnoga doprinosa procesima rada u skupini.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe u skladu s osobnim stilom učenja kojima postiže učinkovitost u učenju.
SŠ (2) NJ C.2.2.
Uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora na stranomu jeziku i pritom se koristi osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Prikuplja, uspoređuje i kritički promišlja informacije iz različitih izvora uključujući elektroničke medije i obrazovne programe.
Koristi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika.
Priprema referate i prezentacije koristeći zadane predloške uvažavajući pritom pravila za izradu prezentacija i referata.
Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.
Prepoznaje osnovnu funkciju i strukturu jednojezičnog rječnika.
Uz čestu pomoć pronalazi i vrednuje informacije iz različitih duljih multimodalnih tekstova. Pri pripremi prezentacija i referata često mu je potrebna pomoć.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive, mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno-obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnom stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 3. razred, 8. godina učenja - 70 sati godišnje
tablica (2)
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ A.3.1.
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove iz različitih izvora.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (2) NJ A.3.2.
Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Iscrpno opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje te organizirano iznosi mišljenje ili stav o njima.
Jasno prezentira poznatu temu i primjenjuje pravila strukturiranja prezentacije.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.3.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima povezanima s općim temama i razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Započinje, prati, održava i završava razgovor.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.3.4.
Piše srednje duge i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, sastavak, izvješće, sažetak jednostavnoga teksta o poznatim temama, osobno pismo i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz njemu bliskih i poznatih izvora.
Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.
Samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak.
Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne ideje i potporu).
Povezuje više odlomaka u tekst, uređuje i organizira tekst.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše nepoznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent, perfekt, preterit;
imperativ;
pasiv prezenta i preterita;
konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola/ kondicional za izricanje želja i pretpostavki;
deklinacija imenica i zamjenica;
deklinacija i stupnjevanje pridjeva (bez genitiva);
odnosne rečenice (bez genitiva i priložnog objekta);
infinitivne skupine
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u slijedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju. Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć“ u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ B.3.1.
Komentira pojedine aspekte vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
Komentira članke iz tiska i materijale iz ostalih multimodalnih izvora o aktualnim događajima.
Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.
Opisuje sličnosti i razlike između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom.
Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) te uspoređuje navedene pojave u vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uočava da je značenje pojedinih jezičnih izraza kulturno uvjetovano te da se može razlikovati od sličnih izraza u materinskome ili drugim stranim jezicima.
Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta.
Uz čestu pomoć uspoređuje i komentira život mladih i običaje u vlastitoj zemlji i zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj osobnih stavova na poimanje drugih kultura.
SŠ (2) NJ B.3.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u komunikaciji u jednostavnim simuliranim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Na konkretnim primjerima opisuje utjecaj društvenih odnosa na proces komunikacije i s time povezane komunikacijske konvencije.
Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.
Uočava da jednako ponašanje u različitim kulturama /kulturnim skupinama može imati različito značenje.
Prepoznaje da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.
U jednostavnim komunikacijskim situacijama uz čestu pomoć se koristi primjerenim obrascima ponašanja.
SŠ (2) NJ B.3.3.
Poštuje drugačije svjetonazore i objašnjava zašto je potrebno prevladati stereotipe i predrasude.
U različitim izvorima izdvaja tolerantne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije.
Opisuje negativne učinke diskriminacije te predlaže rješenja u primjerima diskriminacije.
Zauzima stav u slučaju isključivanja drugih i drugačijih zbog stereotipa i predrasuda.
Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama i iznosi stav o tome.
Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina.
Uz poticaj izražava stav poštovanja različitih svjetonazora. Često je svjestan stereotipa i predrasuda te uz povremenu pomoć kritizira njihovo postojanje.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ C.3.1.
Povezuje i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Iskušava i kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja i potiču učinkovitost učenja.
Prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.
Povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu.
Prepoznaje osobne i tuđe pogreške i tom se spoznajom koristi u daljnjem procesu učenja.
Aktivno sudjeluje u radu u skupini i surađuje s drugim članovima skupine kako bi zajedno izvršili zadatak.
Daje potporu i konstruktivnu povratnu informaciju ostalim članovima skupine u procesu vrednovanja rada u skupini.
Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.
Postavlja si ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.
Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
SŠ (2) NJ C.3.2.
Prikuplja i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora te priprema prezentaciju s temom iz područja osobnoga interesa i svakodnevice.
Izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Propituje i vrednuje informacije, ideje, stavove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Sažima i parafrazira tekstove.
Samostalno izrađuje prezentaciju s temom iz svoje svakodnevice i područja osobnoga interesa.
Redovito se služi dvojezičnim rječnikom i povremeno jednojezičnim rječnikom.
Uz čestu pomoć se koristi informacijama iz različitih izvora, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive, mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno-obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnom stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 4. razred, 9. godina učenja - 64 sati godišnje
tablica (2)
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ A.4.1.
Razumije duge i srednje složene tekstove iz različitih izvora.
Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općima temama.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom.
Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Procjenjuje jednostavno implicitno značenje.
Iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje dugih i složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (2) NJ A.4.2.
Proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Opisuje, sažima, uopćava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način.
Izražava osobno mišljenje i kritički razmatra sadržaj iz različitih izvora.
Jasno i strukturirano prezentira poznatu temu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi duge i srednje složene govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.4.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima povezanima s općim temama i karakterističnima za njegovu struku.
Sudjeluje u spontanim razgovorima.
Započinje i potiče razgovor u slučaju prekida i pauza.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.4.4.
Piše srednje duge i srednje složene tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta: sastavak, izvješće, jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, jednostavan članak o određenoj temi iz područja osobnoga interesa, osobno pismo, službeno pismo (upit, žalba, prijava na posao…) ili elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Povezuje i grupira informacije i argumente iz različitih izvora.
Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.
Samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil uz predložak.
Organizira i oblikuje i pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne ideje i potporu).
Povezuje više odlomaka u tekst, planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše nepoznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent, perfekt, preterit, imperativ, pasiv prezenta i preterita, konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola;
kondicional;
deklinacija imenica i zamjenica;
deklinacija i stupnjevanje pridjeva, particip kao atribut; prilozi;
prijedlozi;
rekcija nekih učestalih glagola; negacije;
nezavisno složene rečenice;
zavisno složene rečenice: s veznicima dass, ob, weil, obwohl, wenn, als, seit, bis, so dass, damit, um….zu;
odnosne rečenice;
pogodbene rečenice (za sadašnjost i budućnost)
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u slijedeći razred
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju. Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć“ u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ B.4.1.
Izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom te opisuje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite i drugih kultura.
Kritički promišlja aktualna zbivanja i probleme suvremenoga društva s naglaskom na probleme mladih.
Uspoređuje život mladih, njihov svakodnevni život i običaje te školski sustav u zemljama njemačkoga govornog područja s onima u vlastitoj zemlji.
Opisuje osnovne probleme regionalnih, socijalnih kultura te kultura mladih na temelju analize multimodalnih izvora.
Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) u vlastitoj kulturi i drugim kulturama te zaključuje o njihovim sličnostima i razlikama.
Opisuje kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.).
Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.
Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta te razumije upotrebu različitih stilskih registara.
Uz čestu pomoć izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina u vlastitoj zemlji i u zemljama njemačkoga govornog područja; uz čestu pomoć opisuje utjecaj osobnih vrijednosti i stavova na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
SŠ (2) NJ B.4.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce osobnoga ponašanja u nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u komunikaciji u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama te svladane obrasce prilagođava novim situacijama.
Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.
Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.
Objašnjava kako određeno ponašanje ili informacije u različitim kulturama /kulturnim skupinama mogu biti interpretirani na različite načine.
Objašnjava na koji je način sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.
Učenik se uz čestu pomoć koristi primjerenim obrascima ponašanja u složenijim komunikacijskim situacijama te pritom ponekad uočava utjecaj kulture na komunikacijske i kulturne obrasce. Često objektivno sagledava uzroke nesporazuma i ponekad prilagođava osobno ponašanje.
SŠ (2) NJ B.4.3.
Iznosi stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.
Objašnjava važnost kulturne raznolikosti.
Argumentira osobne stavove o jednakosti svih ljudi bez obzira na kulturu, svjetonazor, seksualnu orijentaciju, vjeroispovijest itd.
Opisuje osobne vrijednosti i stavove te razmatra njihov utjecaj na poimanje vlastite i drugih kultura.
Objašnjava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja, altruizam i poštovanje drugoga.
Kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uspoređujući različite vrijednosne sudove o vlastitoj kulturi i drugim kulturama, osmišljava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i predrasuda o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uz poticaj argumentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura te se suprotstavlja predrasudama i kršenju prava na različitost svjetonazora, seksualne orijentacije i vjeroispovijesti.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ C.4.1.
Kombinira i primjenjuje veliki broj strategija učenja i uporabe jezika.
Analizira i povezuje nove sadržaje sa smisleno nadređenim i podređenim pojmovima i nizovima pojmova.
Svjesno se izlaže komunikacijskim situacijama s ciljem unapređenja svoga jezičnog umijeća.
Primjenjuje nova znanja u drugim tematskim područjima.
Iskušava nove pristupe učenju.
Prepoznaje pogreške i u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije ih uklanja.
Aktivno surađuje s drugim učenicima pri radu u skupini i daje prijedloge o načinu rada i vrednovanja.
Postavlja kriterije za procjenu svog znanja.
Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.
Postavlja svoje ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.
Bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.
Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
SŠ (2) NJ C.4.2.
Pronalazi, uspoređuje te kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora znanja na njemačkome jeziku.
Koristi se tradicionalnim i suvremenim medijima na njemačkome jeziku primjerenima dobi i dosegnutoj jezičnoj razini.
Prema svojim potrebama bira informacije iz različitih izvora i vrsta tekstova.
Uspoređuje, sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Parafrazira informacije prikupljene iz različitih izvora u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije.
Prepoznaje različite vrste tekstova, njihovu svrhu, ciljanu publiku i namjeru autora i razlikuje činjenice od mišljenja i stavova.
Priprema referate, izlaganja, prezentacije, istraživačke projekte s primjerenim pojedinostima i učinkovito strukturirane kako bi ga ciljna skupina mogla razumjeti.
Služi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć se koristi informacijama iz različitih izvora i složenijih tekstova, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive, mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno-obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnom stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 1. razred, 1. godina učenja - 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ A.1.1.
Učenik razumije kratke i jednostavne tekstove iz različitih izvora.
- globalno i selektivno razumije kratke i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem
- globalno razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- uočava osnovnu poruku u kratkim i jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika
- pronalazi ključne informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom i znanjem
- uočava jednostavne odnose među informacijama u tekstu
- razlikuje jednostavne tekstne vrste i njihovu osnovnu namjenu
- razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno uz ponavljanja
Učenik u manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (2) NJ A.1.2.
Učenik proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove.
- oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s općim temama
- planira, oblikuje i govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- opisuje svoje okružje, radnje i događaje prema predlošku
- prepričava kratke obrađene tekstove s pomoću predloška ili vođen pitanjima
- primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
- pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Učenik povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.1.3.
Učenik sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.
- postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja
- razmjenjuje informacije u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku
- sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igrama uloga
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
- pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Učenik uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.
Učenik povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.1.4.
Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.
- oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove prema poznatome i uvježbanome predlošku
- primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku
- primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica i vrlo kratkih osobnih poruka
- stvara vrlo kratke i vrlo jednostavne konkretne opise poznatih situacija iz neposredne okoline u okviru ranije usvojenih sadržaja
- dopunjava različite jednostavne obrasce (prenosi informacije) poznatim riječima
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
- pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
- pravilno piše poznate i učestale riječi
Učenik uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Učenik povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Jezične zakonitosti:
pravilni i učestali nepravilni te modalni glagoli u prezentu;
es gibt;
preterit glagola sein i haben;
imperativ;
imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu;
osobne zamjenice u nominativu, akuzativu jednine i množine;
posvojne i povratne zamjenice u nominativu, akuzativu jednine i množine;
neke upitne i pokazne zamjenice (wer? was? wo? wohin? woher?, das, der/die/das);
neki prilozi vremena i mjesta;
negacije (nicht, nein; kein u nominativu i akuzativu);
pridjevi kao dio predikata;
jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka, brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika, ali i zahtjevima struke.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr., postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ B.1.1.
Učenik opisuje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života te na jednostavnim konkretnim primjerima opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura.
- opisuje pojedine karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih uspoređuje s hrvatskim
-opisuje neke aktivnosti iz svakodnevice mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u vlastitoj zemlji
-primjereno reagira na čestitke i pozive na njemačkome jeziku i samostalno oblikuje čestitku ili pozivnicu, pismeno ili usmeno
-u raznim multimodalnim izvorima pronalazi informacije o zemljama njemačkoga govornog područja
-uočava regionalne varijante pojedinih izraza
Učenik uz čestu pomoć opisuje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom te opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura.
SŠ (2) NJ B.1.2.
Učenik opisuje konkretne primjere međukulturnih susreta te objašnjava moguće uzroke nesporazuma.
- na temelju različitih konkretnih primjera međukulturnih susreta opisuje situaciju te objašnjava moguće uzroke nesporazuma
- uzroke nesporazuma ne pronalazi u stranoj osobi, pokušava objektivno sagledati situaciju
- analizira signale i reakcije sudionika u problemskim situacijama te predviđa vlastite reakcije
- predlaže načine pomoći osobama u konfliktnim situacijama
Učenik uz čestu pomoć opisuje različite konkretne primjere međukulturnih susreta, ponekad nepristrano sagledava uzroke nesporazuma.
SŠ (2) NJ B.1.3.
Učenik reagira otvoreno i s interesom na njemu strane i nerazumljive sadržaje, ponašanja i situacije.
- na jednostavnim primjerima međukulturnih susreta koji sadrže njemu nerazumljiva ponašanja ili situacije pokazuje spremnost na upoznavanje i učenje
- postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije te povremeno samostalno istražuje o sadržajima koji ga zanimaju
- zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja u različitim aspektima te iskazuje želju za daljnjim učenjem o životu vršnjaka u tim zemljama
- na vrlo jednostavan način izražava potrebu prihvaćanja različitosti
U kontaktu s nerazumljivim sadržajima, ponašanjima i situacijama povezanima s njemu stranim kulturama učenik uz poticaj iskazuje otvorenost i spremnost na upoznavanje.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ C.1.1.
Učenik primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika u skladu sa zadatkom.
- uočava analogije i zaključuje o pravilima na temelju većeg broja primjera
- otkriva logične veze među strukturama i pojmovima
- povezuje nove riječi s onima već poznatim sličnim riječima u materinskom jeziku i drugim jezicima koje uči (germanizmi, internacionalizmi) i uočava mogućnosti pozitivnog transfera
- procjenjuje je li sugovornik razumio poruku kroz reakciju sugovornika
- isprobava razne strategije učenja i odbacuje one koje nisu učinkovite u rješavanju zadatka
- analizira rezultate učenja u svrhu poboljšanja rezultata
- organizira i planira svoje učenje
- planira i organizira suradnju s drugima uvažava tuđa mišljenja i stavove
- izražava konstruktivnu kritiku i primjereno reagira na nju
- prepoznaje razloge za učenje njemačkoga jezika
- usvaja i izražava pozitivne stavove i osjećaje prema učenju njemačkog jezika
- uočava da su pogreške sastavni dio procesa učenja i prevladava strah od nerazumijevanja i pogrešaka
- usprkos nesigurnosti govori* na njemačkom jeziku
- bilježi i opisuje osobni napredak i iskustvo u učenju njemačkoga jezika u svom dnevniku učenja ili jezičnoj mapi
*u skladu s dosegnutom razinom unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija
Učenik usvaja pozitivan stav i osjećaje spram učenja njemačkoga jezika. Pri govorenju i pisanju osjeća se samopouzdano, a pogreške prihvaća kao sastavni dio procesa učenja.
SŠ (2) NJ C.1.2.
Učenik upotrebljava jednostavne informacije iz različitih izvora.
- koristi se udžbenikom i popisom riječi u udžbeniku, dvojezičnom rječniku ili elektroničkom rječniku
- u skladu s potrebama traži i pronalazi različite izvore informacija
- pronalazi i razvrstava jednostavne informacije u različitim izvorima
Učeniku je često potrebna pomoć pri korištenju različitih izvora informacija.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Strategije učenja i uporabe jezika su univerzalne i prenose se iz jednog jezika u drugi te se one koje učenici upoznaju u učenju i poučavanju predmeta Njemački jezik nadovezuju na one koje su učenici već usvojili učeći neki drugi strani jezik.
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
U petom ciklusu strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni odgojno – obrazovni ciklus. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 2. razred, 2. godina učenja - 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ A.2.1.
Učenik razumije kratke i jednostavne tekstove iz različitih izvora.
- globalno i selektivno razumije kratke i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim i poznatim temama
- globalno i selektivno razumije kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- uočava osnovnu poruku u kratkim i jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika
- pronalazi određene informacije u tekstovima o poznatim temama te ih vrednuje u odnosu na osobno iskustvo i znanje
- uočava jednostavne odnose među informacijama u tekstu
- razlikuje jednostavne tekstne vrste i njihovu osnovnu namjenu
- razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno
- razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima
Učenik u manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (2) NJ A.2.2.
Učenik proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove.
- oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s općim i poznatim temama
- planira, oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- opisuje svoje okružje, radnje i događaje
- prepričava kratke obrađene tekstove i slijed događaja
- primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
- pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Učenik povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.2.3.
Učenik sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.
- postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja
- razmjenjuje informacije u kratkim i vrlo jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku
- sudjeluje u kratkim dijalozima i igrama uloga
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
- pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Učenik uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.
Učenik povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.2.4.
Učenik piše kratke i vrlo jednostavne tekstove.
- primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta: vrlo kratki opisi povezani s osobnim iskustvima, kratke osobne poruke, razglednice i čestitke
- primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku
- povezuje nekoliko rečenica u smisleni niz jednostavnim linearnim veznicima
- upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
- planira sadržaj teksta, uređuje i organizira vrlo jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku
- pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
- pravilno piše poznate i učestale riječi, djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Učenik uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Učenik povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme: Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Jezične zakonitosti:
pravilni i učestali nepravilni te modalni glagoli u prezentu;
es gibt; p
reterit glagola sein, haben;
perfekt učestalih pravilnih i nepravilnih glagola;
imperativ;
imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu;
član uz nazive zemalja i geografskih pojmova (na razini uvježbane fraze);
osobne zamjenice u nominativu i akuzativu, dativu jednine;
neodređena zamjenica man;
posvojne i povratne zamjenice u nominativu, akuzativu i dativu;
neke upitne i pokazne zamjenice (wer? was?wo?wohin?woher?, das, der/die/das);
neki prilozi vremena, mjesta i načina;
neki prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa (na razini uvježbane fraze; negacije (nicht, nein; kein u nominativu i akuzativu);
pridjevi kao dio predikata;
stupnjevanje pravilnih pridjeva;
jednostavne i proširene izjavne i upitne rečenice;
jednostavne rečenice s modalnim glagolom;
nezavisno složene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn;
zavisno složene rečenice s veznicima weil, dass
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost)
Prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka, brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika, ali i zahtjevima struke.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr., postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ B.2.1.
Učenik na konkretnim primjerima objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života.
-navodi i opisuje prirodne ljepote, znamenitosti i tipična jela i pića svoje zemlje i zemalja njemačkoga govornog područja
-opisuje svoju svakodnevnicu i uspoređuje ju s onom svojih vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja
-na temelju raznih multimodalnih izvora upoznaje informacije o zemljama njemačkoga govornog područja
- uočava regionalne varijante pojedinih izraza
Učenik uz čestu pomoć opisuje elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom te objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života.
SŠ (2) NJ B.2.2.
Učenik opisuje različite primjere međukulturnih susreta, objašnjava moguće uzroke nesporazuma i predlaže rješenja konfliktnih situacija.
- na temelju različitih primjera međukulturnih susreta analizira situaciju te utvrđuje uzroke nesporazuma
- pokušava objektivno sagledati uzroke nesporazuma te uočava stereotipe i predrasude kao moguće uzroke
- preispituje stajališta sugovornika, analizira njihove signale i reakcije te predviđa vlastite reakcije u toj situaciji
- predlaže pozitivno rješenje konfliktnih situacija
Učenik uz čestu pomoć opisuje različite primjere međukulturnih susreta te često nepristrano sagledava uzroke nesporazuma, u prijedlogu vlastite reakcije često iskazuje potrebu za pozitivnim rješenjem konfliktne situacije.
SŠ (2) NJ B.2.3.
U međukulturnim problemskim situacijama učenik pokazuje sposobnost uživljavanja u tuđu situaciju.
- u konkretnim problemskim situacijama opisuje događaj iz gledišta više osoba
- opisuje osjećaje sudionika u različitim konkretnim primjerima međukulturnih konfliktnih situacija
- uočava pojavu razlika u gledištima jer osobe imaju pristup različitim informacijama
- prepoznaje stereotipe u različitim izvorima koji prikazuju problemske situacije povezane s njegovim neposrednim okružjem
U konkretnim problemskim situacijama učenik uz poticaj opisuje osjećaje i gledišta sudionika te često uz poticaj iskazuje prihvaćanje i potrebu za pomaganjem drugima.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ C.2.1.
Učenik bira, kombinira i primjenjuje veći broj strategija učenja i uporabe jezika koje prilagođava zadatku.
- uočava analogije u učestalim jezičnim strukturama i pronalazi obrasce
- induktivnim putem izvodi pravila iz niza primjera
- koristi se predznanjem da bi izvršio zadatak
- mijenja svoje ponašanje temeljem povratnih informacija
- analizira svoje učenje, uočava koje su strategije za njega učinkovite te ih koristi, a odbacuje one koje mu ne pomažu
- postavlja ciljeve i planira i organizira svoje učenje
- aktivno sudjeluje u rješavanju zadataka u radu u skupini i sudjeluje u procesu odlučivanja unutar skupine
- u suradnji s drugim učenicima vrednuje rad skupine i osobni doprinos prema unaprijed postavljenim kriterijima
- iskazuje pozitivan stav prema učenju njemačkoga jezika
- pokazuje samopouzdanje u uporabi jezika i prihvaća pogreške kao sastavni dio učenja
- bilježi, opisuje i procjenjuje vlastita dostignuća i iskustvo u učenju njemačkoga jezika
Učenik povremeno bira i primjenjuje više različitih strategija učenja i uporabe jezika. Učenik razvija pozitivan stav i osjećaje spram učenja njemačkoga jezika. Pri govorenju i pisanju osjeća se samopouzdano, a pogreške prihvaća kao sastavni dio procesa učenja.
SŠ (2) NJ C.2.2.
Učenik pronalazi i upotrebljava jednostavne informacije iz različitih izvora pritom se služeći osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
- koristi se tradicionalnim i suvremenim medijima na njemačkome jeziku primjerenima dobi i dosegnutoj jezičnoj razini i u njima pronalazi, uspoređuje i kritički procjenjuje informacije
- na različite načine organizira, sažima, kombinira i predstavlja prikupljene informacije
- upotrebljava prikupljene informacije da bi sastavio kratku prezentaciju sa zadanom temom
- priprema izlaganje (referat, projekt, PowerPoint prezentaciju i sl.) prema predlošku, samostalno ili u suradnji s drugim učenicima
Učenik uz čestu pomoć pronalazi i vrednuje informacije iz različitih duljih multimodalnih tekstova. Pri pripremi prezentacija i referata često mu je potrebna pomoć.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Strategije učenja i uporabe jezika su univerzalne i prenose se iz jednog jezika u drugi te se one koje učenici upoznaju u učenju i poučavanju predmeta Njemački jezik nadovezuju na one koje su učenici već usvojili učeći neki drugi strani jezik.
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
U petom ciklusu strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni odgojno – obrazovni ciklus. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 3. razred, 3. godina učenja - 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ A.3.1.
Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove iz različitih izvora.
- globalno i selektivno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim i poznatim temama
- globalno i selektivno razumije kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu
- razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno
- razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima
Učenik u manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (2) NJ A.3.2.
Učenik proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
- planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim i poznatim temama
- planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- opisuje poznate situacije, odnose i prepričava događaje
- opisuje jednostavne procese povezane s njegovom strukom
- opširnije izvještava o poznatim temama
- razumljivo izgovora riječi te prepoznaje i primjenjuje prikladnu intonaciju u kontekstu
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Učenik upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.3.3.
Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
- razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima povezanima s općim i poznatim temama
- razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Učenik uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Učenik upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.3.4.
Učenik piše kratke i jednostavne tekstove.
- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: vrlo kratki opisi povezani s osobnim iskustvima, kratke osobne poruke, vrlo kratka osobna pisma /elektronička pošta, razglednice i čestitke
- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku
- prenosi informacije iz poznatih tekstova
- upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova
- upotrebljava jednostavne linearne veznike za povezivanje rečenica
- planira sadržaj teksta, uređuje i organizira vrlo jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
- pravilno piše poznate i učestale riječi, djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Učenik uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Učenik povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Jezične zakonitosti:
glagoli u prezentu; es gibt;
preterit glagola sein, haben i modalnih glagola;
perfekt jednostavnih pravilnih i nepravilnih glagola;
imperativ;
imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu;
osobne, posvojne i povratne zamjenice u nominativu, akuzativu i dativu;
upitne i pokazne zamjenice;
neki prilozi vremena, mjesta i načina;
neki prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa;
negacije nicht, nein; kein;
pridjevi kao dio predikata;
pridjevi kao atributi u nominativu, akuzativu nakon neodređenog člana; stupnjevanje pridjeva;
jednostavne i proširene izjavne i upitne rečenice;
nezavisno složene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn;
zavisno složene rečenice s veznicima weil, dass, wenn
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka, brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika, ali i zahtjevima struke.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr., postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ B.3.1.
Učenik na različitim primjerima objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura u različitim aspektima svakodnevnoga života.
-izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja
-na temelju raznih multimodalnih izvora opisuje informacije o zemljama njemačkoga govornog područja
- izvještava o svakodnevici vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja, njihovim hobijima, slobodnome vremenu i međugeneracijskim odnosima te ih uspoređuje s osobnim iskustvom
- uočava regionalne i stilske varijante pojedinih izraza
Učenik uz čestu pomoć izvještava o osnovnim elementima kultura povezanih s njemačkim jezikom te o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života.
SŠ (2) NJ B.3.2.
Učenik oponaša primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
- sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika
- koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji
- na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku opisuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije te preispituje stajališta sugovornika
- uočava da se komunikacija s govornicima njemačkoga jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma
Učenik u kratkim jednostavnim poznatim komunikacijskim situacijama od ponuđenih jezičnih izraza ponekad izabire primjerene obrasce ponašanja.
SŠ (2) NJ B.3.3.
Učenik iznosi stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti.
- opisuje na koji se način vlastito gledište može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana
- prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti
- opisuje stereotipe kao pretjerano generaliziranje stvarnosti
- objašnjava negativne učinke stereotipa i predrasuda
Učenik uz poticaj argumentira zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ C.3.1.
Učenik kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prilagođava ih različitim zadatcima u skladu sa svojim stilom učenja.
- prilagođava strategije situaciji i zadatku
- analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija
- poznaje svoj stil učenja i primjenjuje strategije u skladu s njim
- odbacuje strategije učenja jezika koje ne odgovaraju njegovu stilu učenja i ne potiču njegov napredak u učenju
- spreman je preuzeti rizik i isprobati nove zadatke i načine učenja
- koristi se strategijama parafraziranja u skladu s dostignutom razinom u domeni Komunikacijska jezična kompetencija
- pokreće interakciju s drugim učenicima
- vrednuje kvalitetu svoga doprinosa procesima rada u skupini
Učenik povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju. Uz čestu pomoć prilagođava ih zadatku.
Učenik razvija pozitivan stav i osjećaje spram učenja njemačkoga jezika. Prilikom govorenja i pisanja se osjeća samopouzdano, a pogreške prihvaća kao sastavni dio procesa učenja.
SŠ (2) NJ C.3.2.
Učenik bira, tumači i kritički procjenjuje informacije prikupljene iz različitih izvora te prepoznaje namjere autora.
- iz različitih multimodalnih tekstova bira i tumači informacije potrebne za rješavanje zadatka
- traži unutarnje i vanjske veze u tekstu temeljem signala u tekstu i ključnih riječi
- kritički procjenjuje prikupljene informacije i prepoznaje namjere autora
- piše bilješke prilikom slušanja ili čitanja teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta
- primjenjuje pravila za izradu kratke prezentacije ili referata s temom iz njegove svakodnevnice
- upotrebljava dostupna nastavna pomagala u svrhu učenja jezika
Učenik uz čestu pomoć izdvaja, tumači i kritički procjenjuje informacije iz različitih jednostavnih multimodalnih tekstova u kojima prepoznaje autorove namjere.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Strategije učenja i uporabe jezika su univerzalne i prenose se iz jednog jezika u drugi te se one koje učenici upoznaju u učenju i poučavanju predmeta Njemački jezik nadovezuju na one koje su učenici već usvojili učeći neki drugi strani jezik.
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
U petom ciklusu strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni odgojno – obrazovni ciklus. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 4. razred, 4. godina učenja - 64 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ A.4.1.
Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove iz različitih izvora.
- globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim i poznatim temama
- globalno, selektivno i detaljno razumije kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- vrednuje nešto složenije odnose među informacijama u tekstu
- izvodi zaključke na temelju slušanog, pročitanog i vizualnog sadržaja
- razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno
- razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima
- samostalno čita prilagođene književne tekstove
- provjerava osobno razumijevanje
Učenik u manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (2) NJ A.4.2.
Učenik proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
- planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim i poznatim temama
- planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- opisuje, prepričava i izvještava o sadržajima povezanima s poznatim temama
- opisuje jednostavne procese povezane s njegovom strukom
- iznosi kratke i uvježbane prezentacije o poznatim temama te jednostavno objašnjava svoje mišljenje
- razumljivo izgovora riječi te razlikuje i upotrebljava intonaciju kako bi obogatio poruku
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Učenik upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.4.3.
Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
- razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima i raspravama povezanima s općim i poznatim temama
- razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku
- prilagođava govornu interakciju kontekstu
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Učenik uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Učenik upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.4.4.
Učenik piše kratke i jednostavne tekstove.
- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo /elektronička pošta
- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku
- prenosi informacije iz poznatih tekstova
- upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova
- planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst, upotrebljava jednostavna vezna sredstva za povezivanje rečenica unutar teksta
- planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
- pravilno piše većinu poznatih riječi i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Učenik uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Učenik povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Jezične zakonitosti:
prezent i perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola;
es gibt;
modalni glagoli;
preterit glagola sein, haben i modalnih glagola te nekih najučestalijih pravilnih i nepravilnih glagola;
konjunktiv II glagola haben i sein;
würde + Infintiv;
imperativ;
imenice s određenim i neodređenim članom (bez genitiva);
zavisno složene rečenice bez veznika s glagolom na drugom mjestu (Er hat gesagt, er kommt später.)
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka, brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika, ali i zahtjevima struke.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr., postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ B.4.1.
Učenik izvještava o različitim informacijama, sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja te u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja.
-izvještava o aktualnim zbivanjima u zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora
-komentira svakodnevicu mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole, te pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u vlastitoj zemlji
- opisuje razlike u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja
- opisuje osobni kulturni identitet, navodi kult-urne skupine kojima pripada
- uočava regionalne i stilske varijante pojedinih izraza
Učenik uz čestu pomoć izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja.
SŠ (2) NJ B.4.2.
Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
- sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika
- koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji
- uočava da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano
- uspoređuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije u vlastitoj zajednici te na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku
- povezuje različita uvjerenja s uzrocima konflikta ili nerazumijevanja u međukulturnim kontaktima
Učenik se uz čestu pomoć koristi primjerenim obrascima u kratkim poznatim komunikacijskim situacijama.
SŠ (2) NJ B.4.3.
Učenik poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici.
- opisuje razlike između sebe i drugih te prihvaća te razlike bez donošenja suda o njima
-razmatra višejezične i višekulturne aspekte u Hrvatskoj, u zemljama njemačkoga govornog područja te u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole
- argumentira zašto je potrebno uvažavati različitost
- opisuje primjere isključivanja drugih i drugačijih uzrokovanog stereotipima i predrasudama
- promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama i kritički se odnosi prema njima
Učenik uz poticaj iznosi stav o važnosti poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ C.4.1.
Učenik povezuje i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
- iskušava i kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja i potiču učinkovitost učenja
- prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim
- povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novom kontekstu
- prepoznaje osobne i tuđe pogreške i tom se spoznajom koristi u daljnjem procesu učenja
- aktivno sudjeluje u radu u skupini i surađuje s drugim članovima skupine kako bi zajedno izvršili zadatak
- daje potporu i konstruktivnu povratnu informaciju ostalim članovima skupine u procesu vrednovanja rada
- provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak
- postavlja si ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju
- procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika
Učenik povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
Učenik razvija pozitivan stav i osjećaje spram učenja njemačkoga jezika. Pri govorenju i pisanju osjeća se samopouzdano, a pogreške prihvaća kao sastavni dio procesa učenja.
SŠ (2) NJ C.4.2.
Učenik prikuplja i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora te priprema prezentaciju s temom iz područja osobnoga interesa i svakodnevice.
- izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora
- propituje i vrednuje informacije, ideje, stavove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama
- sažima i parafrazira tekstove
- samostalno izrađuje prezentaciju s temom iz svoje svakodnevice i područja osobnoga interesa
- redovito se služi dvojezičnim rječnikom i povremeno jednojezičnim rječnikom
Učenik se uz čestu pomoć koristi informacijama iz različitih izvora, a pri izradi prezentacije je povremeno samostalan.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Strategije učenja i uporabe jezika su univerzalne i prenose se iz jednog jezika u drugi te se one koje učenici upoznaju u učenju i poučavanju predmeta Njemački jezik nadovezuju na one koje su učenici već usvojili učeći neki drugi strani jezik.
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
U petom ciklusu strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni odgojno – obrazovni ciklus. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
E. Povezanost s drugim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim predmetima
Njemački je jezik sastavni dio jezično-komunikacijskoga područja u okviru kojega se razvijaju ključne kompetencije za stjecanje i prijenos znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti te je stoga usko povezan sa svim sastavnim dijelovima kurikuluma na svim razinama obrazovanja.
Ostvarivanjem obrazovno-odgojnih ishoda iz svih triju domena predmetnoga kurikuluma Njemačkoga jezika omogućeno je razvijanje svih temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje, a činjenica da je jezik istodobno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, povezuje Njemački jezik sa svim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i gotovo svim predmetima.
Zbog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji, između ostalog, uključuju jezične sadržaje, različite aspekte ljudske egzistencije, kulturno nasljeđe i kulturu življenja te povijest i umjetnost, povezanost se prvenstveno ostvaruje s jezično-komunikacijskim, društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. U kasnijim se ciklusima usložnjavanjem ishoda, a time i znanja i vještina, ostvaruje povezanost s drugim odgojno-obrazovnim područjima: prirodoslovnim, tehničkim i informatičkim, matematičkim te tjelesnim i zdravstvenim.
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Njemački jezik izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulumima pojedinih međupredmetnih tema (Učiti kako učiti, Osobni i društveni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) dok se druge međupredmetne teme realiziraju izborom sadržaja i tema u učenju i poučavanju nastavnoga predmeta.
Na razini nastavnih predmeta Njemački je jezik sadržajno i metodološki blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Učenika se potiče da koristi svoja iskustva vezana uz učenje drugih stranih jezika te svog materinskoga jezika te da razvija samostalnost u učenju jezika. Takav pristup pogoduje razvoju višejezičnosti te povezivanju cjelokupnoga jezičnog obrazovanja, razvoju svjesnosti o jeziku, povezanosti jezika i kulture te svjesnosti o učenju jezika. Integriranim učenjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima, a učenju jezika dodaje element svrhovitosti. U kasnijim se ciklusima ovakav način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
F. Učenje i poučavanje nastavnoga predmeta Njemački jezik
Iskustva učenja
Usmjerenost na učenika osnovno je načelo suvremenoga učenja i poučavanja njemačkoga jezika, pri čemu se uvažavaju učenikov kognitivni, afektivni i jezični razvoj te njegove potrebe, interesi kao i neposredno životno okružje. Tijekom takvoga učenja i poučavanja prenose se nova znanja uvažavajući učenikova prethodna iskustva učenja, iskustva u susretima sa stranim jezicima i u učenju jezika. Učenje jezika je dinamičan, aktivan proces koji učeniku pruža mogućnost za suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje te za raznoliku upotrebu jezika. Stoga učenje i poučavanje njemačkoga jezika treba stvarati prilike za konkretnu primjenu naučenoga povezivanjem s izvanškolskim okružjem. Takav pristup pridonosi razvoju i održavanju motivacije kao jednom od ključnih preduvjeta za uspjeh u učenju i poučavanju stranih jezika pa tako i njemačkoga jezika.
Cilj je učenja i poučavanja njemačkoga jezika razvijati kod učenika komunikacijsku jezičnu kompetenciju proširenu elementima međukulturne kompetencije te ih pripremati za samostalno učenje kao temelj cjeloživotnoga učenja. Pritom su uspjeh u komunikaciji i funkcionalna upotreba jezika bitno značajnije sastavnice učenja i poučavanja njemačkoga jezika nego gramatička ispravnost u izražavanju. Osvještavanje jezika kao sustava spor je i dugotrajan proces koji je potrebno provoditi pažljivo i višekratno spiralnom progresijom u usvajanju znanja i vještina. Učenika treba ohrabrivati u stvaranju i korištenju strategija učenja koje se baziraju na povezivanju s učenjem ostalih stranih jezika pa i materinskoga, a koje potiču njegovu samostalnost.
Učenje i poučavanje njemačkoga jezika treba uvažavati različite stilove učenja, obuhvaćati raznolike oblike poučavanja i rada te biti prilagođeno dobi učenika. U nižim razredima osnovne škole težište je učenja jezika na slušnom razumijevanju i govornoj komunikaciji, a učenje i poučavanje bazira se na učenju svim osjetilima te na cjelovitome učenju. U kasnijim se odgojno-obrazovnim ciklusima učenje i poučavanje postupno sve više okreće osvještavanju jezičnih struktura i njihovih funkcija temeljeći se na kognitivnome pristupu te na većoj samostalnosti učenika. U tom je smislu važno učenike poticati na svjesno, samorefleksivno i odgovorno promišljanje o osobnome učenju.
Učenjem stranih jezika, među njima i njemačkoga, proširuje se učenikovo iskustvo, potiče kognitivni razvoj te razvija analitičko i kreativno mišljenje. Upoznajući se s elementima stranih društava i kultura, razvijajući poštovanje i interes za njih, učenik upoznaje međukulturnost koja je postala bitno obilježje suvremenoga društva te na taj način iskustvo učenja jezika obogaćuje učenikov identitet.
Uloga učitelja
Tijekom učenja i poučavanja njemačkoga jezika usmjerenoga na učenika iznimno je važna uloga učitelja. Poticanje učenikova interesa za njemački jezik i održavanje motivacije za nastavak učenja jedan je od ključnih preduvjeta za uspješno učenje i poučavanje, osobito u ranome učenju jezika. Stoga je važna zadaća učitelja osigurati ugodno i poticajno razredno ozračje izborom aktivnosti primjerenih učenikovu kognitivnom i afektivnom razvoju, vodeći računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama među učenicima. Učitelj jezične pogreške učenika prihvaća kao sastavni dio procesa učenja njemačkoga jezika u kojemu učenik bez stresa i straha pred učiteljem i vršnjacima sudjeluje u razmjeni ideja i komunikaciji što mu omogućava doživljaj uspjeha te ga potiče na samopouzdano i odvažno služenje jezikom. Učitelj je moderator, voditelj, pomagač i savjetnik u nastavnome procesu koji podržava i vodi učenika u procesu učenja i osnažuje ga na njegovu putu prema samostalnosti poučavajući ga ne samo jezičnim nego i izvanjezičnim sadržajima te različitim kognitivnim, metakognitivnim i afektivnim strategijama učenja jezika. Učitelj potiče i razvoj drugih kompetencija važnih za cjeloživotno učenje.
S ciljem osiguravanja kvalitete učenja i poučavanja i napretka učenika, učitelj treba dobro poznavati cijelu kurikularnu vertikalu predmeta Njemački jezik kako bi se izbjegli nagli skokovi u prijelazu iz jednoga ciklusa u drugi. Učitelj treba biti osposobljen za samostalno donošenje odluka o primjeni kurikuluma, izboru materijala te izboru metoda poučavanja. Također, učitelj ima aktivnu ulogu u suradnji s roditeljima, svojim sustručnjacima, drugim učiteljima u školi i izvan nje, strukovnim udrugama te mjerodavnim obrazovnim institucijama kako bi učeniku omogućio što bolje i učinkovitije napredovanje u usvajanju znanja, vještina i stavova u predmetu Njemački jezik. Od učitelja se očekuje profesionalni pristup koji podrazumijeva etičnost, pravednost, dosljednost i sustavnost. Učitelj treba pratiti suvremene pristupe u području metodike i glotodidaktike te se redovito usavršavati za što mu uvjete trebaju ostvariti mjerodavne institucije.
Mjesto učenja i poučavanja
Uspjeh u učenju i poučavanju njemačkoga jezika u velikoj mjeri ovisi i o okružju u kojemu učenik stječe nova znanja i vještine jer poticajno i raznoliko okružje pridonosi bržem i lakšem usvajanju. U takvom okružju učenje i poučavanje usmjereno je na učenika, učenik se ne boji pogrešaka, spremno surađuje s drugim učenicima i uvažava ih, a znanja i vještine koje usvaja u bliskoj su vezi s njegovim svakodnevnim iskustvom i aktivnostima.
Učenje njemačkoga jezika je proces koji se odvija u školskome i izvanškolskome okružju. Kako bi se omogućila raznovrsnost okružja u kojemu se uči i poučava te pogodovalo učinkovitomu učenju, poželjno je učenje i poučavanje nadograditi planiranim aktivnostima kao što su, npr. kontakt s govornicima njemačkoga jezika u stvarnome i digitalnome okružju, posjeti kulturnim centrima, projekcijama, izložbama, posjeti zemljama njemačkoga govornog područja, međunarodne razmjene učenika i dr.
Upotreba suvremenih tehnologija tijekom učenja i poučavanja također je jedan od čimbenika koji pridonose stvaranju poticajnoga i produktivnoga okružja. Digitalno okružje, koje je današnjem učeniku prirodno okružje, nudi bezbroj prilika za svjesno i nesvjesno usvajanje novih jezičnih znanja i vještina.
Vrijeme poučavanja
Njemački se jezik u hrvatskome odgojno-obrazovnom sustavu uči kao prvi strani jezik od 1. razreda, odnosno kao drugi strani jezik od 4. razreda osnovne škole. Isto tako postoji mogućnost za početak učenja njemačkoga jezika u 1. razredu srednje škole. Ovisno o godini početka, učenje u pravilu traje 12, 9 ili 4 godine. Vrlo je važno što ranije započeti s učenjem njemačkoga jezika te time stvoriti temelje za postizanje visoke razine jezičnoga umijeća. Nadalje, iskustvo učenja njemačkoga jezika u ranoj dobi olakšava učenje daljnjih stranih jezika te stvara preduvjet za cjeloživotno učenje.
Uspjeh u učenju tim je bolji što su učenici više izloženi njemačkome jeziku te im to treba omogućiti u što većoj mjeri na što više načina, npr. razrednim govorom na njemačkome jeziku ili integriranim učenjem njemačkoga jezika i nejezičnoga predmeta.
Materijali i resursi za učenje
Učenicima tijekom nastavnoga procesa u školskome i izvanškolskome okružju na raspolaganju trebaju biti raznoliki izvori znanja prilagođeni učenikovu jezičnomu, kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja, njegovim interesima i potrebama.
Tijekom učenja i poučavanja koriste se odobrena nastavna sredstva i pomagala, a uz njih se učitelj koristi prilagođenim i autentičnim tiskanim, digitalnim, interaktivnim i multimedijskim sadržajima i materijalima iz različitih izvora primjerenoga sadržaja. Kada okolnosti to dopuštaju, preporuča se izbor nastavnih materijala koji omogućuju integrirani pristup poučavanju sadržaja drugih predmeta i njemačkoga jezika. Učenik također ima aktivnu ulogu u izboru nastavnoga materijala čime se potiče njegova samostalnost i preuzimanje odgovornosti za učenje.
U učenje i poučavanje njemačkoga jezika uključeni su autentični književni tekstovi jer učenik tako uranja u svijet, jezik i kulturu izvornih govornika na emotivnoj i estetskoj, a ne samo na kognitivnoj razini.
Potrebno je naglasiti važnost izlaganja jezičnim i kulturološkim sadržajima izvan učionice, npr. televizijskim programima na njemačkome jeziku ili programima predviđenim za učenje njemačkoga jezika, raznim digitalnim aplikacijama za učenje njemačkoga jezika kao i općenito svim vrstama multimedijskih sadržaja na njemačkome jeziku.
Podjela učenika u skupine
Učenje i poučavanje njemačkoga jezika treba poticati učenike na samostalno učenje i suradnički rad. Uporaba jezika društvena je aktivnost koja učenicima pruža mogućnost razvijanja društvenih vještina poput rada u paru ili skupinama. Jedan od objektivnih preduvjeta za učinkovito učenje i poučavanje njemačkoga jezika je rad s manjim brojem učenika u skupini gdje bi svaki pojedinac dobio priliku aktivno sudjelovati.
S obzirom na posebnosti organizacije učenja i poučavanja stranih jezika, gdje se njemački jezik u osnovnoj školi uči kao prvi ili drugi, obvezni, izborni ili fakultativni predmet, važno je pri oblikovanju razrednih odjela u srednjoj školi voditi računa o učenikovu predznanju kako bi mu se omogućio nastavak učenja na primjerenoj razini. U slučaju potrebe formiranja manjih odgojno - obrazovnih skupina prema predznanju učenika unutar razrednoga odjela važno je i tada omogućiti nastavak učenja bez obzira na broj učenika u skupinama. Pri podjeli učenika u skupine može se voditi svjedodžbama iz osnovne škole kao i rezultatima dijagnostičkoga mjerenja koje se preporučuje na početku 1. razreda srednje škole.
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnom predmetu Njemački jezik
U sklopu kurikuluma nastavnoga predmeta Njemački jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
U Njemačkome jeziku vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koje se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog ophođenja i njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ostvarenost ishoda koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubriku bilježaka.
Elementi vrednovanja su jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje, te posredovanje u trećem i četvrtom razredu četverogodišnjih srednjih škola, nastavak učenja. Elementi vrednovanja razlikuju se u pojedinim razredima jer ovise o razvojnoj dobi učenika. U prvome i drugome razredu osnovne škole ocjenjuje se ostvarenost ishoda u govorenju i slušanju, a od drugoga razreda nadalje i u čitanju i pisanju. Učenička se izvedba procjenjuje temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja koriste portfolio, autobiografija međukulturnih susreta, dnevnik učenja, rubrike za samo-vrednovanje i vršnjačko vrednovanje i slično. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, niti ovaj proces ne dovodi do ocjena, već kvalitativnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom Njemačkoga jezika tijekom ili na kraju školske godine kao i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Učitelj pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potrebne za određenu ocjenu. Koriste se usmene i pisane provjere znanja, portfolio, učenički projekti, rasprave, debate, eseji, simulacije itd. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pri tome se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni učitelju, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne ocjene učitelj uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. U prvome i drugome razredu ostvarenost ishoda iz triju domena ima podjednak udio u zaključnoj procjeni, a od trećeg razreda nadalje daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Ostvarenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitim i drugim kulturama, vještina međukulturnog ophođenja, te medijska pismenost) ulazi u završnu ocjenu te se u prvome polugodištu prvoga razreda navodi u opisnom praćenju. Tijekom učenja i poučavanja njemačkoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu ocjenu. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnom praćenju. Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljno-1, dovoljno-2, dobro-3, vrlo dobro-4, odlično-5).
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Njemački jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Njemački jezik.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
III.
Početkom primjene ove Odluke stavljaju se izvan snage dijelovi nastavnih planova i okvirnih nastavnih programa, kao i odluke vezane uz nastavni predmet Njemački jezik u programima obrazovanja i strukovnim kurikulumima na razini 4.2 kako bi se obuhvatili svi programi obrazovanja i strukovni kurikulumi.
Izvan snage se stavljaju sljedeći dokumenti:
◊ Nastavni planovi i okvirni nastavni programi općeobrazovnih predmeta za srednje strukovne četverogodišnje škole koji se odnose na nastavni predmet Njemački jezik (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, Posebno izdanje, broj 11, Zagreb, lipanj 1997.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije agrotehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 85/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije prehrambeni tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 74/2017.)
◊ Odluka o donošenju nastavnog plana i okvirnog nastavnog programa za stjecanje srednje stručne spreme u području rada prehrana za zanimanje tehničar nutricionist u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Prosvjetni vjesnik, Glasilo Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Posebno izdanje, Broj 1, Godina VI., Zagreb, od 22. srpnja 2004.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije drvodjeljski tehničar dizajner u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 85/2017.)
◊ Odluka o zajedničkom i posebnom stručnom dijelu nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme u području rada Geologija, rudarstvo i nafta za zanimanja naftno rudarski stručni radnik i naftno rudarski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik u zanimanju naftno rudarski tehničar (Klasa: 602-03/07-05/00078; Urbroj:533-09-07-0002, od 27. studenog 2007.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije ekološki tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 77/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije modni tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 68/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar modelar obuće i kožne galanterije u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 68/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije web dizajner u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 85/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije medijski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 89/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije strojarski računalni tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 84/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za vozila i vozna sredstva u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 83/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije zrakoplovni tehničar ZIM u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa: 602-03/10-10/00004; Urbroj: 533-09-10-0004, od 24. svibnja 2010.)
◊ Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije tehničar za brodostrojarstvo u obrazovnom sektoru strojarstvo, brodogradnja i metalurgija u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 113/2014.)
◊ Nastavni planovi i okvirni programi za područje strojarstva (A), Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, broj 7, listopad 1996., u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik u zanimanju strojarski tehničar
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije zrakoplovni tehničar IRE u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa: 602-03/10-10/00004; Urbroj:533-09-10-0004, od 24. svibnja 2010.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za elektroniku u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 71/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za računalstvo u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 71/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za mehatroniku u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 71/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar geodezije i geoinformatike u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Narodne novine, broj: 79/2016.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije klesarski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik ( Narodne novine, broj: 58/2017.)
◊ Odluka o programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada ekonomija i trgovina za zanimanja komercijalist i upravni referent u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik u zanimanju komercijalist (Klasa: UP/I-602-03/05-05/0007, Urbroj: 533-09-05-02, od 26. travnja 2005.)
◊ Odluka o izmjenama i dopunama nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme u području ekonomije i trgovine za zanimanje administrativni tajnik i promjeni naziva zanimanja u poslovni tajnik u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa: 602-03/04-05/05, Urbroj: 533-09-04-5, od 27. kolovoza 2004.)
◊ Odluka o programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada ekonomija i trgovina za zanimanja komercijalist i upravni referent u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik u zanimanju upravni referent (Klasa: UP/I-602-03/05-05/0007, Urbroj: 533-09-05-02, od 26. travnja 2005.)
◊ Nastavni planovi i okvirni programi za područje ugostiteljstva i turizma, Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Posebno izdanje, Broj 8A, lipanj 97. do rujan 98. u zanimanju hotelijersko-turistički tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik
◊ Odluka o donošenju nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme u obrazovnom sektoru Promet i logistika, zanimanje tehničar za logistiku i špediciju u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa: 602-03/08-05/00025; Urbroj: 533-09-08-0002, od 14. travnja 2008.)
◊ Odluka o izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela Nastavnog plana i programa za zanimanje Tehničar cestovnog prometa u obrazovnom sektoru Promet i logistika u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa: 602-03/11-05/00060; Urbroj: 533-09-11-0008, od 13.lipnja 2011.)
◊ Odluka o izmjenama i dopunama strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije pomorski nautičar u obrazovnom sektoru Promet i logistika u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa: 602-03/13-05/00062; Urbroj: 533-21-13-0004, od 2. svibnja 2016.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za jahte i marine u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik ( Narodne novine, broj: 83/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za poštanske i financijske usluge u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik ( Narodne novine, broj: 83/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije ekonomist u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik ( Narodne novine, broj: 85/2017.)
◊ Odluka o nastavnom planu i programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada zračni promet za zanimanje zrakoplovni prometnik u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa: 602-03/06-05/00045, Urbroj: 533-09-06-02, od 14. lipnja 2006.)
◊ Odluka o izmjenama i dopunama strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege u obrazovnom sektoru Zdravstvo i socijalna skrb u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa: 602-03/16-05/00082; Urbroj: 533-25-16-0004, od 13.lipnja 2016.)
◊ Odluka o izmjeni naziva Nastavnog plana i programa za zanimanje primalja u obrazovnom sektoru Zdravstvo i socijalna skrb u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa:602-03/12-05/00100; Urbroj:533-21-12-0001, od 13. studenog 2012.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije dentalna asistentica/asistent u obrazovnom sektoru Zdravstvo i socijalna skrb u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa:602-03/11-05/00099; Urbroj:533-09-11-0002, od 22. kolovoza 2011.)
◊ Odluka o izmjenama i dopunama zajedničkog i posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme za zanimanje medicinski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik , Ministarstvo prosvjete i športa (Klasa: 602-03/01-01/1026; Urbroj: 532-02-02/4-01-1)
◊ Odluka o izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa za zanimanje kozmetičar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Klasa:602-03-11-05/00060; Urbroj:533-09-11-0009, od 13.lipnja 2011)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. razreda strukovne škole od školske godine 2019./2020., za učenike 2. i 3. razreda od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. razreda od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlog predmetnog kurikuluma nastavnoga predmeta Njemački jezik
Studeni 2018.
Sadržaj
A. Opis nastavnoga predmeta Njemački jezik
Svrha učenja i poučavanja
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja predmeta
Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Njemački jezik
C. Domene u organizaciji predmetnoga kurikuluma Njemačkoga jezika
Komunikacijska jezična kompetencija
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Samostalnost u ovladavanju jezikom
D. Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i domenama
Strukovne škole Njemački jezik 1. razred, 9. godina učenja - 105 ili 140 sati godišnje
Strukovne škole Njemački jezik 2. razred, 10. godina učenja - 105 ili 140 sati godišnje
Strukovne škole Njemački jezik 3. razred, 11. godina učenja - 105 sati godišnje
Strukovne škole Njemački jezik 4. razred, 12. godina učenja - 96 sati godišnje
Strukovne škole Njemački jezik 1. razred, 9. godina učenja - 70 sati godišnje
Strukovne škole Njemački jezik 2. razred, 10. godina učenja - 70 sati godišnje
Strukovne škole Njemački jezik 3. razred, 11. godina učenja - 70 sati godišnje
Strukovne škole Njemački jezik 4. razred, 12. godina učenja - 64 sati godišnje
Strukovne škole Njemački jezik 1. razred, 6. godina učenja - 70 sati godišnje
Strukovne škole Njemački jezik 2. razred, 7. godina učenja - 70 sati godišnje
Strukovne škole Njemački jezik 3. razred, 8. godina učenja - 70 sati godišnje
Strukovne škole Njemački jezik 4. razred, 9. godina učenja - 64 sati godišnje
Strukovne škole Njemački jezik 1. razred, 1. godina učenja - 70 sati godišnje
Strukovne škole Njemački jezik 2. razred, 2. godina učenja - 70 sati godišnje
Strukovne škole Njemački jezik 3. razred, 3. godina učenja - 70 sati godišnje
Strukovne škole Njemački jezik 4. razred, 4. godina učenja - 64 sati godišnje
E. Povezanost s drugim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim predmetima
F. Učenje i poučavanje nastavnoga predmeta Njemački jezik
Iskustva učenja
Uloga učitelja
Mjesto učenja i poučavanja
Vrijeme poučavanja
Materijali i resursi za učenje
Podjela učenika u skupine
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnom predmetu Njemački jezik
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. Opis nastavnoga predmeta Njemački jezik
Svrha učenja i poučavanja
U suvremenome društvu sposobnost komunikacije na stranim jezicima iznimno je važna za aktivno sudjelovanje svakoga pojedinca u društvenome životu. Pritom je za Republiku Hrvatsku zbog gospodarske, kulturne i povijesne povezanosti sa zemljama njemačkoga govornog područja od posebne važnosti služenje njemačkim jezikom. Također je važno istaknuti da je njemački materinski jezik oko 100 milijuna ljudi u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Lihtenštajnu i Luksemburgu, a po ukupnome broju govornika najzastupljeniji jezik u Europi. Hrvatska kao višejezična zemlja, u kojoj uz ostale manjine žive njemačka i austrijska, uvažava smjernice Europske unije i Vijeća Europe da se učenicima tijekom obveznoga obrazovanja uz materinski jezik omogući ovladavanje dvama stranim jezicima. Poznavanje njemačkoga jezika učenicima omogućuje pristup velikomu broju različitih izvora informacija, nastavak školovanja u inozemstvu, bržu zapošljivost na domaćem i međunarodnome tržištu rada te veće izglede za uspjeh u životu i radu.
Ovladavanjem njemačkim jezikom te učenjem o kulturama povezanim s njime učenici razvijaju stav koji karakterizira otvorenost i zainteresiranost za jezike i međukulturnu komunikaciju te poštovanje kulturne raznolikosti. To doprinosi razvoju međusobnoga razumijevanja i poštovanja među pripadnicima različitih kulturnih i socijalnih skupina, ali i razvoju svijesti o vlastitoj kulturi i materinskome jeziku.
Učenje i poučavanje njemačkoga jezika doprinosi cjelokupnome razvoju učenika te ga potiče na aktiviranje osobnih potencijala na kreativan, konstruktivan i inovativan način, na odgovorno djelovanje i ponašanje, na razumijevanje i kritičko promišljanje samoga sebe i svega što ga okružuje te na primjenu naučenoga. Naposljetku, učenje i poučavanje njemačkoga jezika učeniku će pružiti temelj za samostalno upravljanje osobnim učenjem, a time ga osposobiti za cjeloživotno učenje.
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja predmeta
Za uspješno ovladavanje njemačkim jezikom bitno je poticajno ozračje u kojemu su pogreške prihvaćene kao sastavni dio jezičnoga razvoja, a funkcionalna upotreba jezika važnija od savršene točnosti. Cilj je učenicima omogućiti osjećaj uspjeha u učenju njemačkoga jezika jer taj pozitivan stav potiče njihovu motivaciju za cjeloživotnim učenjem.
U središtu nastavnoga procesa je učenik, njegovi interesi, potrebe i sposobnosti kojima se prilagođava čitav nastavni proces, usmjerava ga se prema suradnji s drugim učenicima, a njegova dotadašnja znanja i vještine proširuju se i povezuju s novima. Kako bi ostvarili svoj puni potencijal u učenju, pred učenike su postavljena visoka očekivanja za čije je ostvarenje potreban njihov puni angažman.
Za poticanje motivacije i uspješno učenje poželjna je što veća izloženost njemačkome jeziku i izravan kontakt s izvornim govornicima što se može ostvariti izvanškolskim aktivnostima kao što su učeničke razmjene, ekskurzije i komunikacija u digitalnome okružju te estetskim poticajima glazbom i književnošću.
Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu
Njemački jezik se u Republici Hrvatskoj u osnovnoj školi poučava od 1. razreda osnovne škole kao obvezni predmet, a od 4. razreda kao izborni predmet. U svim osnovnim školama učenicima je potrebno zajamčiti pravo na izbor učenja njemačkoga kao 1. stranoga jezika već od 1. razreda kao i pravo na kvalitetno poučavanje.
U srednjoj školi njemački se jezik uči kao obvezni 1. strani jezik (5., 6. ili 9. godina učenja u 1. razredu srednje škole - nastavljači u 1. stranom jeziku) ili obvezni 2. strani jezik (1. godina učenja - početnici u 2. stranom jeziku i 5. ili 6. godina učenja u 1. razredu srednje škole - nastavljači u 2. stranom jeziku). Pritom je od iznimne važnosti omogućiti učenicima koji su njemački jezik učili u osnovnoj školi nastavak učenja od razine koju su dostigli. Osim kao obvezni, njemački jezik se u srednjoj školi može učiti i kao fakultativni ili izborni predmet, ovisno o organizacijskim mogućnostima pojedine škole.
Slika 1.Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Njemački jezik
Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja njemačkoga jezika su:
- učenike osposobiti za samostalnu, aktivnu, svrsishodnu i učinkovitu komunikaciju na njemačkome jeziku s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika te za razvoj višejezičnosti, uzimajući u obzir suvremene okolnosti života u Europi i svijetu i povećanu potrebu za mobilnošću
- pozitivno utjecati na cjelokupni jezični razvoj učenika i razvoj njegove višejezične kompetencije kroz podizanje jezične svjesnosti i svjesnosti o učenju jezika, povezivanjem učenja i poučavanja njemačkoga jezika s učenjem i poučavanjem materinskoga jezika i drugih stranih jezika te pripremajući učenike za učenje drugoga stranoga jezika
- učenicima omogućiti upoznavanje kulturnih obilježja njemačkoga govornog područja te poticati razvoj pozitivnoga stava i uvažavanja posebnosti kultura njemačkoga govornog područja i njihovih pripadnika, s ciljem osposobljavanja za snalaženje u multikulturnome društvu, ali i za uvažavanje bogatstva i vrijednosti osobnoga nacionalnog identiteta
- pozitivno utjecati na cjelovit razvoj osobnosti učenika unapređivanjem njihovih kognitivnih sposobnosti, strategija učenja i socijalnih vještina, poticanjem kritičkoga mišljenja i pronalaženja kreativnih i inovativnih rješenja problema te izlaganjem različitim estetskim poticajima
- učenike potaknuti i osposobiti za cjeloživotno učenje tako što će im omogućiti pristup i upotrebu tradicionalnih i suvremenih izvora znanja i informacija i time poboljšati njihovu konkurentnost na domaćem i inozemnome tržištu rada
- kod učenika osvijestiti važnost jezične, gospodarske, povijesne, geografske i kulturne povezanosti Republike Hrvatske sa zemljama njemačkoga govornog područja te na taj način također razvijati pozitivan stav prema daljnjem njegovanju te povezanosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. Domene u organizaciji predmetnoga kurikuluma Njemačkoga jezika
Tri su domene predmetnoga kurikuluma Njemačkoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz generičkih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Njemački jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti njemačkoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnome razvoju komunikacijske jezične kompetencije i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga predmetnog kurikuluma Njemačkoga jezika i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve odgojno-obrazovne cikluse unutar nastavnoga predmeta Njemački jezik.
Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje osobnim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost razumijevanja te usmenoga i pismenoga izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima.
Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:
- stjecanju znanja o njemačkome jeziku (vokabular, gramatika, pravopis, izgovor; stilovi i registri govorenoga i pisanoga izričaja u njemačkome jeziku; obilježja tekstnih vrsta, načini planiranja i strukturiranja tekstova, načini prikladnoga ostvarenja jezičnih funkcija u interakciji) i
- razvijanju sposobnosti i ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnosti i vještine koje omogućuju slušanje i razumijevanje poruka, govorenje, čitanje, razumijevanje i pisanje tekstova, jezično posredovanje).
Jezično posredovanje (jezična medijacija) je složena jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje (recepciju) i proizvodnju (produkciju). Dok u usmenome jezičnome posredovanju treća osoba omogućuje sporazumijevanje drugih dviju ili više osoba koji ne govore isti jezik, u pismenome ili kombiniranome jezičnom posredovanju treća osoba za ine osobe koje ne razumiju polazni jezik sažima više pisanih ili govorenih tekstova ili ih prevodi u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje ciljnog jezika.
Razvojem komunikacijske jezične sposobnosti, kao procesa izražavanja svojega identiteta i razumijevanja identiteta svojega sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj osobnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Njemački jezik na svim razinama obrazovanja i u svim vrstama škola kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svjesnosti o sebi kao pojedincu i društvenomu biću zainteresiranome za upoznavanje i učenje o različitosti.
Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima njemačkoga jezika različitoga kulturnoga podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:
- sposoban objektivno sagledati sličnosti i razlike među kulturama
- sposoban učinkovito i primjereno kontekstu komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika što dovodi do uvažavanja sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanjem skladnih međukulturnih odnosa
- empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika njemačkoga jezika i njihove kulture.
Razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okružju, te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost.
Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za osobno učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom jezičnom kompetencijom u njemačkome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnoga razvoja. Samostalnost u ovladavanju jezikom podržava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te posebno naglašava njegovu ulogu u učenju jezika. Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju, ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. On ujedno pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija. Samostalan učenik razvija svoje sposobnosti svjesne, prilagodljive i učinkovite primjene strategija učenja te receptivne i produktivne uporabe jezika koje mu pomažu unaprijediti ovladavanje njemačkim jezikom. Uz to razvija svoju medijsku pismenost i komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
Slika 2 Grafički prikaz organizacije kurikuluma predmeta
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i domenama
Kurikulum predmeta Njemački jezik razrađen je u tri domene koje su međusobno usko povezane te se prožimaju i dopunjuju pa se kao takve trebaju čitati i poučavati. Temelj učenja i poučavanja njemačkoga jezika čine obrazovni ishodi u domeni Komunikacijska jezična kompetencija koji se sadržajno i metodološki dopunjuju odgojno-obrazovnim ishodima domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom.
Ishodi se iscrpnije razrađuju u stupcu razrada ishoda. Navedene razrade ishoda postupno se razvijaju i usložnjuju od nižih k višim razredima. Predložena razrada ishoda ne predstavlja sve sadržaje za određeni razred nego ih učitelj nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. Napredovanje u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda zamišljeno je spiralno uz pretpostavku da ishodi i razrade ishoda u višim razredima uključuju one iz nižih razreda. Razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne predstavljaju školske ocjene već se njima određuje opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.
Domenu Komunikacijska jezična kompetencija čine ishodi podijeljeni prema receptivnim i produktivnim jezičnim vještinama, a progresija od nižih k višim razredima ostvaruje se povećavanjem kompleksnosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe: govorne, pisane, vizualne ili multimodalne. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorna riječ. Tekst prema dužini i trajanju može biti vrlo kratak, kratak, srednje dug i dug. Broj riječi koji definira duljinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.
Vrlo kratak tekst
Kratak tekst
Srednje dug tekst
Dug tekst
Slušanje i čitanje
do 100 riječi
100 – 350 riječi (ovisno o godini učenja)
350 – 500 riječi (ovisno o godini učenja)
više od 500 riječi
Pisanje
do 40 riječi
50 – 150 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)
100 – 200 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)
više od 200 riječi
Govorenje
monolog:
½ – 1 minutu
interakcija:
1 - 1 ½ minute
monolog:
1 – 2 minute
interakcija:
1 ½ - 2 ½ minute
monolog:
2 ½ – 3 ½ minuta
interakcija:
2 ½ - 5 minuta
monolog:
3 ½ - 5 minuta
interakcija:
5 - 8 minuta
Prema složenosti tekst može biti vrlo jednostavan, jednostavan, srednje složen i složen. Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta (informativni, narativni, dijalog i dr.), složenost izloženih ideja (razine značenja, razvidnost ideje i dr.), stil autora (humor, ironija, metafora, koherentnost i dr.) i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran (font, grafički prikazi, struktura odjeljaka i dr.). Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni učitelja.
Uz odgojno-obrazovne ishode navedene su preporuke za ostvarivanje ishoda koje obuhvaćaju uputu oko izbora leksičkih sadržaja, preporučene jezične strukture i metodičke preporuke za svaku godinu učenja i poučavanja. Pod preporučenim jezičnim strukturama naveden je samo dio struktura te nije riječ o iscrpnome popisu. Strukture su navedene u onome razredu u kojemu se očekuje ovladanost na razini uporabe, što ne znači da se one neće pojaviti prije na razini prepoznavanja ili da se kasnije neće proširivati njihova funkcija; dapače, jezične bi se strukture trebale ponavljati i usložnjavati tijekom godina učenja. Dakle, jezične se strukture (leksički sadržaji i gramatika) nadograđuju po razredima i ciklusima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
Domenu Međukulturna komunikacijska kompetencija čine ishodi u trima međusobno povezanim komponentama: znanja (kulturno specifična i općenita znanja o fenomenu kulture), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Razrada ishoda temelji se na stupnju složenosti sadržaja i komunikacijskih situacija (od jednostavnih, poznatih do složenih, nepoznatih) te na očekivanoj razini postignuća. Aktivnosti povezane s pojedinim razradama ishoda po potrebi se mogu provesti na materinskome jeziku ovisno o jezičnoj razini učenika.
Domenu Samostalnost u ovladavanju jezikom čine ishodi podijeljeni u dva područja – strategije učenja i uporabe jezika te medijska pismenost i kritičko mišljenje. Napredak se ostvaruje rastom opsega strategija koje učenik primjenjuje te prema složenosti medijskih sadržaja i raspona izvora informacija. Jedan od važnih ishoda u ovoj domeni od 1. do 4. razreda osnovnoškolskoga odgoja i obrazovanja jest i usvajanje i razvijanje pozitivnoga stava prema učenju jezika kao temelja zadržavanja pozitivnih stavova prema učenju njemačkoga jezika i u nastavku osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja.
Strukovne škole Njemački jezik 1. razred, 9. godina učenja - 105 ili 140 sati godišnje
tablica (1)
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ A.1.1.
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove iz različitih izvora.
- globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama
- globalno razumije kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- preispituje nešto složenije odnose među informacije u tekstu
- izvodi i vrednuje zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja
- prepoznaje implicitno značenje
- iz poznatoga konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza
- razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno
- razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima
- razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (1) NJ A.1.2.
Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
- planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama
- planira, oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- uz nešto više pojedinosti opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje
- iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan, organiziran i smislen način
- prezentira jednostavnu, poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja
- razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.1.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
- razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima povezane s općim temama
- razmjenjuje informacije u kratkim i vrlo jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku
- sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama
- u razgovoru sudjeluje djelomično aktivno, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja
- prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu
- razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.1.4.
Piše srednje duge, jednostavne tekstove.
- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: dnevnik, jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, kratka priča, izvješće o događaju iz osobnoga iskustva, osobno pismo i elektronička pošta
- primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku
- prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva, izriče osobno mišljenje
- primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja
- primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
- planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst
- planira sadržaj teksta, uređuje i organizira vrlo jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
- pravilno piše poznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent, perfekt i preterit pravilnih i učestalih nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola; futur I; imperativ;
konjunktiv II od haben, sein, mögen;
pasiv (prezent);
imenice s odeređenim i neodređenim članom;
pridjevi kao dio predikata i kao atributi nakon određenog i neodređenog člana u nominativu i akuzativu;
stupnjevanje pridjeva;
negacije nicht, nein, kein;
osobne i posvojne zamjenice;
upitne, neodređene i pokazne zamjenice,
odnosne zamjenice der/die/das u nominativu i akuzativu;
prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina;
prijedlozi s dativom, akuzativom ;
red riječi u jednostavnim proširenim rečenicama (TeKaMoLo, glagoli s dva objekta),
nezavisno složene rečenice;
zavisno složene rečenice s veznicima wenn, als, weil, dass, damit;
red riječi u zavisno i nezavisno složenoj rečenici;
infinitivna grupa kao nadopuna glagolu
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni Sadržaji su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim odgojno-obrazovnim ciklusima i razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
Jezične strukture se poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr., postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ B.1.1.
Komentira pojedine aspekte vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
- komentira članke iz tiska i materijale iz ostalih multimodalnih izvora o aktualnim događajima
- izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji
- opisuje sličnosti i razlike između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom
- razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole, npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) te uspoređuje navedene pojave u vlastitoj kulturi i drugim kulturama
- uočava da je značenje pojedinih jezičnih izraza kulturno uvjetovano te da se može razlikovati od sličnih izraza u materinskome ili drugim stranim jezicima
-uočava razlike između standardnog govora i jezičnih varijeteta
Uz čestu pomoć komentira medijske materijale o aktualnim događajima te uspoređuje život mladih i običaje u vlastitoj zemlji i zemljama njemačkoga govornog područja; uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj osobnih stavova na poimanje drugih kultura.
SŠ (1) NJ B.1.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
- sudjeluje u komunikaciji u jednostavnim simuliranim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika
- poznaje jednostavne strategije za rješavanje nesporazuma
- koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji
- na konkretnim primjerima opisuje utjecaj društvenih odnosa na proces komunikacije i s time povezane komunikacijske konvencije
- povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima
- uočava da jednako ponašanje u različitim kulturama / kulturnim skupinama može imati različito značenje
- prepoznaje da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano
Uz čestu pomoć koristi se primjerenim obrascima ponašanja u jednostavnim komunikacijskim situacijama; uz čestu pomoć započinje i završava komunikaciju, postavlja pitanje ili traži dodatno objašnjenje ako nešto ne razumije.
SŠ (1) NJ B.1.3.
Poštuje drugačije svjetonazore te iznosi argumente protiv različitih oblika diskriminacije i objašnjava zašto je potrebno prevladati stereotipe i predrasude.
- u različitim izvorima izdvaja tolerantne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije
- opisuje negativne učinke diskriminacije te predlaže rješenja u primjerima diskriminacije
- zauzima stav u slučaju isključivanja drugih i drugačijih zbog stereotipa i predrasuda
- promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama i iznosi stav o tome
- opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina
Izražava stav poštovanja različitih svjetonazora te kritizira različite oblike diskriminacije; svjestan je stereotipa i predrasuda te samostalno kritizira njihovo postojanje.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ C.1.1.
Bira i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika kako bi poboljšao rezultate učenja.
- iskušava različite strategije učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja
- prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim
- u izravnoj izloženosti jeziku koji uči prepoznaje potencijal u učenju jezika
- postavlja ciljeve i planove za unapređenje osobnoga rada
- vrednuje rezultate svoga rada
- sudjeluje u radu u skupini i vrednuje kvalitetu svoga doprinosa procesima rada u skupini
- procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika te povremeno prepoznaje strategije kojima postiže učinkovitost u učenju.
SŠ (1) NJ C.1.2.
Prikuplja i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora te priprema prezentaciju s temom iz područja osobnoga interesa i svakodnevice.
- izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora
- propituje i vrednuje informacije, ideje, stavove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama
- sažima i parafrazira tekstove
- samostalno izrađuje prezentaciju s temom iz svoje svakodnevice i područja osobnoga interesa
- redovito se služi dvojezičnim rječnikom i povremeno jednojezičnim rječnikom
Uz čestu pomoć koristi se informacijama iz različitih izvora, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno – obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 2. razred, 10. godina učenja - 105 ili 140 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ A.2.1.
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove iz različitih izvora.
- globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama
- globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja
- prepoznaje implicitno značenje
- iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza
- razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno
- razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima
- razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (1) NJ A.2.2.
Proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
- planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama
- planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- iscrpno opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje te organizirano iznosi mišljenje ili stav o njima
- jasno prezentira poznatu temu i primjenjuje pravila strukturiranja prezentacije
- razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.2.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
- razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima povezane s općim temama
- razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku
- sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama
- započinje, prati, održava i završava razgovor
- prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu
- razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.2.4.
Piše srednje duge i srednje složene ekstove.
- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenijih tekstnih vrsta: jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, osvrt na knjigu ili film, sastavak, izvješće, sažetak jednostavnoga teksta o poznatim temama, osobno pismo i elektronička pošta
- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku
- prenosi informacije iz njemu bliskih i poznatih izvora
- primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja
- samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak
- organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne ideje i potporu)
- povezuje više odlomaka u tekst, uređuje i organizira tekst
- planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
- pravilno piše nepoznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent, perfekt i preterit; imperativ;
pasiv (prezent i preterit);
konjunktiv preterita glagola haben i sein, mögen / kondicional za izricanje želja i pretpostavki;
uporaba određenoga, neodređenoga i nultoga člana;
osobne i posvojne zamjenice;
upitne, pokazne zamjenice, neodređene i odnosne zamjenice der/die/das u nominativu i akuzativu
negacije nicht, nein, kein;
pridjevi kao dio predikata i kao atributi nakon neodređenog i određenog člana u nominativu i akuzativu;
stupnjevanje pridjeva;
infinitivna grupa kao nadopuna glagolu;
red riječi u zavisno i nezavisno složenoj rečenici;
nezavisno složene rečenice;
zavisno složene rečenice s veznicima wenn, als, weil, damit/um….zu + Infinitiv, obwohl;
odnosne rečenice (bez genitiva, dativa i priložnog objekta
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim odgojno-obrazovnim ciklusima i razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
Jezične strukture se poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr., postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ B.2.1.
Izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom te opisuje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
- kritički promišlja aktualna zbivanja i probleme suvremenoga društva s naglaskom na probleme mladih
- uspoređuje život mladih, njihov svakodnevni život i običaje te školski sustav u zemljama njemačkoga govornog područja s onima u vlastitoj zemlji
- raspravlja o osnovnim problemima regionalnih, socijalnih kultura te kultura mladih na temelju analize multimodalnih izvora
- razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole, npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) u vlastitoj kulturi i drugim kulturama te zaključuje o njihovim sličnostima i razlikama
- opisuje kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.)
- opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada
-uočava razlike između standardnog govora i jezičnih varijeteta
Uz čestu pomoć izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina u vlastitoj zemlji i u zemljama njemačkoga govornog područja; uz čestu pomoć opisuje utjecaj osobnih vrijednosti i stavova na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
SŠ (1) NJ B.2.2
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce osobnoga ponašanja u nepoznatim situacijama.
- sudjeluje u komunikaciji u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika
- koristi se nekim jednostavnim strategijama za rješavanje nesporazuma
- koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama te svladane obrasce mijenja u novim situacijama
- poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama
- povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima
- objašnjava kako određeno ponašanje ili informacije u različitim kulturama / kulturnim skupinama mogu biti interpretirani na različite načine
- objašnjava na koji je način sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano
Uz čestu pomoć koristi se primjerenim obrascima ponašanja u složenijim komunikacijskim situacijama te pritom ponekad uočava utjecaj kulture na komunikacijske i kulturne obrasce, često objektivno sagledava uzroke nesporazuma te ponekad prilagođava osobno ponašanje.
SŠ (1) NJ B.2.3.
Iznosi stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.
- objašnjava važnost kulturne raznolikosti
- argumentira osobne stavove o jednakosti svih ljudi bez obzira na kulturu, svjetonazor, seksualnu orijentaciju, vjeroispovijest itd.
- opisuje osobne vrijednosti i stavove te razmatra njihov utjecaj na poimanje vlastite kulture i drugih kultura
- objašnjava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja, altruizam i poštovanje drugoga
- kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj i drugim kulturama
- uspoređujući različite vrijednosne sudove o vlastitoj kulturi i drugim kulturama, osmišljava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i predrasuda o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
Argumentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura te se suprotstavlja predrasudama i kršenju prava na različitost svjetonazora, seksualne orijentacije i vjeroispovijesti.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ C.2.1.
Povezuje i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
- iskušava i kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja i potiču učinkovitost učenja
- prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim
- povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu
- prepoznaje osobne i tuđe pogreške i tom se spoznajom koristi u daljnjem procesu učenja
- aktivno sudjeluje u radu u skupini i surađuje s drugim članovima skupine kako bi zajedno izvršili zadatak
- daje potporu i konstruktivnu povratnu informaciju ostalim članovima skupine u procesu vrednovanja rada
- provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak
- postavlja si ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju
- procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
SŠ (1) NJ C.2.2.
Pronalazi, uspoređuje te kritički procjenjuje informacije iz složenijih tekstova.
- koristi se tradicionalnim i suvremenim medijima na njemačkome jeziku primjerenima dobi i jezičnoj razini
- prema svojim potrebama bira informacije iz različitih izvora i vrsta tekstova
- uspoređuje, tumači i procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora
- sažima i parafrazira informacije prikupljene iz različitih izvora u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije
- prepoznaje različite vrste tekstova, njihovu svrhu, ciljanu publiku i namjeru autora
- priprema referate, izlaganja, prezentacije, istraživačke projekte s primjerenim pojedinostima i učinkovito strukturirane kako bi ga ciljna skupina mogla razumjeti
- služi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi
Uz čestu pomoć koristi se informacijama iz različitih izvora i složenijih tekstova, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno – obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 3. razred, 11. godina učenja - 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ A.3.1.
Razumije duge i srednje složene tekstove iz različitih izvora.
- globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom
- izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja
- procjenjuje implicitno značenje
- iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza
- razumije sadržaje izgovorene jasno i umjerenim tempom
- razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje dugih i složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (1) NJ A.3.2.
Proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
- planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom
- opisuje, sažima, uopćava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način
- izražava osobno mišljenje i kritički razmatra sadržaj iz različitih izvora
- jasno i strukturirano prezentira poznatu temu
- razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Uz čestu pomoć proizvodi duge i srednje složene govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.3.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
- razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima povezanima s općim temama i razgovorima karakterističnima za njegovu struku
- sudjeluje u spontanim razgovorima
- započinje i potiče razgovor u slučaju prekida i pauza
- prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu
- razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.3.4.
Piše srednje duge i srednje složene tekstove.
- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta: sastavak, osvrt na knjigu ili film, izvješće, jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, jednostavan članak o određenoj temi iz područja osobnoga interesa, osobno pismo, službeno pismo (upit, žalba, prijava na posao…) ili elektronička pošta te tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku
- povezuje i grupira informacije i argumente iz različitih izvora
- primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja
- samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil uz predložak
- organizira i oblikuje i pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne ideje i potporu)
- povezuje više odlomaka u tekst, planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst
- planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
- pravilno piše nepoznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.3.5.
Sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
- usmeno ili pismeno sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na njemačkome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku
- prevodi pisani ili govoreni tekst na njemačkome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent, perfekt, preterit;
imperativ;
pasiv prezenta i preterita;
konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola; kondicional;
deklinacija imenica i zamjenica;
deklinacija i stupnjevanje pridjeva,
negacije;
nezavisno složene rečenice;
zavisno složene rečenice: s veznicima dass, ob, weil, obwohl, wenn, als, seit, damit, um….zu; odnosne rečenice; pogodbene rečenice (za sadašnjost i budućnost)
infinitivna grupa kao nadopuna glagolu
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim odgojno-obrazovnim ciklusima i razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
Jezične strukture se poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr., postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ B.3.1.
Objašnjava utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura, kulturnu uvjetovanost komunikacijskih i kulturnih obrazaca.
- objašnjava informacije o zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora
- komentira situacije iz suvremenoga života zemalja njemačkoga govornog područja i vlastite zemlje s područja znanosti, umjetnosti, tehnike, sporta i politike
- opisuje značenje pojedinih jezičnih izraza u različitim kulturološkim kontekstima
- opisuje kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.) i koji je podložan promjenama
- opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada te objašnjava i daje primjere za višestruku složenost osobnih identiteta u užem i širem okružju
- opisuje svoje poimanje vlastite kulture i objašnjava kako ono utječe na doživljavanje drugih kultura
- opisuje pojave kulture vlastitoga jezika i kultura povezanih s njemačkim jezikom bez donošenja vrijednosnih prosudbi
-uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta te razumije upotrebu različitih stilskih registara
Uz čestu pomoć objašnjava utjecaj svoga poimanja vlastite kulture na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura te objašnjava kako na komunikacijske i kulturne obrasce utječe pojedina kultura.
SŠ (1) NJ B.3.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama u kojima treba riješiti kulturološki uvjetovan problem.
- sudjeluje u komunikaciji u složenim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika
- koristi se jednostavnim strategijama za rješavanje nesporazuma
- prilagodljivo se koristi jezičnim repertoarom i obrascima ponašanja
- poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama
- prepoznaje proturječja i nesigurnosti kao sastavnice međukulturne komunikacije
- analizira razlike u komunikaciji
- pokušava unaprijed prepoznati problem ili nesporazum u komunikaciji
Uz čestu pomoć koristi se primjerenim obrascima ponašanja i jednostavnim strategijama za rješavanje nesporazuma u složenim komunikacijskim situacijama, ponekad prilagodljivo reagira u nepoznatim i nerazumljivim situacijama.
SŠ (1) NJ B.3.3.
Argumentira stav o jednakosti svih ljudi usprkos njihovoj različitosti te različitost procjenjuje kao prednost i mogućnost za učenje.
- opisuje razlike između sebe i drugih te ih razmatra kao prednost i mogućnost za učenje te doprinos osobnomu razvoju
- uspoređuje raznolikosti u osobnome okružju te u zemljama njemačkoga govornog područja i svoje stavove usklađuje u odnosu na uočene sličnosti i razlike
- procjenjuje osobne i druge vrijednosne sustave i stavove te isprobava različite modele ponašanja
- procjenjuje utjecaj osobnoga međukulturnog iskustva na svoja razmišljanja, stavove i postupke
- uz učiteljev poticaj pokušava objektivno razmatrati različite kulturno uvjetovane pojave
- pokušava prihvatiti kulturno uvjetovane pojave i kada su znatno drugačije od njegova referentnog okvira
Zalaže se za jednakost svih ljudi te različitost procjenjuje kao prednost i mogućnost za učenje te doprinos osobnomu razvoju.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ C.3.1.
Kombinira i primjenjuje veliki broj strategija učenja i uporabe jezika.
- analizira i povezuje nove sadržaje sa smisleno nadređenim i podređenim pojmovima i nizovima pojmova
- svjesno se izlaže komunikacijskim situacijama s ciljem unapređenja svoga jezičnog umijeća
- primjenjuje nova znanja u drugim tematskim područjima
- iskušava nove pristupe učenju
- prepoznaje pogreške i u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije ih uklanja
- aktivno surađuje s drugim učenicima pri radu u skupini i daje prijedloge o načinu rada i vrednovanja
- postavlja kriterije za procjenu svoga znanja
- provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak
- postavlja svoje ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju
- bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika
Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
SŠ (1) NJ C.3.2.
Koristi se različitim izvorima znanja na njemačkome jeziku uključujući elektroničke medije i obrazovne programe i kritički ih procjenjuje.
- uspoređuje i analizira informacije iz različitih izvora
- sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora
- razvrstava informacije prema logičnim vezama
- razlikuje činjenice od mišljenja i stavova
- služi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi
Uz čestu pomoć koristi različitim izvorima znanja.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno – obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 4. razred, 12. godina učenja - 96 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ A.4.1.
Razumije duge i složene tekstove iz različitih izvora.
- globalno, selektivno i detaljno razumije duge i složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom
- globalno, selektivno i detaljno razumije duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom
- kritički procjenjuje sadržaj teksta
- izvodi zaključke na temelju konkretnoga i implicitnoga značenja
- razumije sadržaje izgovorene jasno i uobičajenim tempom na standardnome jeziku
- razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje dugih i složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (1) NJ A.4.2.
Proizvodi duge i srednje složene govorne tekstove.
- planira, oblikuje i govori duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom
- opisuje, sažima, uopćava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način
- izražava osobno mišljenje te ga argumentira
- jasno i strukturirano prezentira poznatu temu
- razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Uz čestu pomoć proizvodi duge i složene govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.4.3.
Sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
- razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u dugim i srednje složenim razgovorima povezanima s općim temama i razgovorima karakterističnima za njegovu struku
- sudjeluje u spontanim neformalnim i nekim formalnim razgovorima
- iznosi argumente za i protiv te ih dokazuje primjerima
- započinje razgovor, prati tijek, potiče sugovornike te aktivno preuzima svoju ulogu u razgovoru
- razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u dugoj i složenoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.4.4.
Piše duge i srednje složene tekstove.
- primjenjuje pravila pisanja različitih tekstnih vrsta: sastavak, osvrt na knjigu ili film, izvješće, upute za provođenje određene aktivnosti, članak o određenoj temi iz područja osobnoga interesa, osobno pismo, službeno pismo (upit, žalba, prijava na posao…) ili elektronička pošta
- primjenjuje pravila pisanja srednje složenih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku
- objedinjuje i vrednuje informacije i argumente iz različitih izvora
- primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja
- razlikuje i primjenjuje formalni i neformalni stil pisanja tekstova
- organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne argumente i potporu)
- organizira i povezuje više odlomaka u tekst
- planira sadržaj teksta, uređuje i organizira srednje složene tekstne vrste karakteristične za njegovu struku
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.4.5.
Sažima i prevodi srednje duge i jednostavne tekstove.
- usmeno ili pismeno sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na njemačkome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku
- prevodi pisani ili govoreni tekst na njemačkome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- posreduje na njemačkome ili materinskome jeziku u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik, a od kojih jedan govori samo njemačkim jezikom
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sažima i prevodi jednostavne i srednje duge tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent, perfekt, preterit;
imperativ;
pasiv;
konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola; kondicional;
deklinacija imenica i zamjenica;
deklinacija i stupnjevanje pridjeva,
negacije;
nezavisno složene rečenice;
zavisno složene rečenice: s veznicima dass, ob, weil, obwohl, wenn, als, seit, bis, so dass, damit, um….zu; odnosne rečenice; pogodbene rečenice;
infinitivna grupa kao nadopuna glagolu
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim odgojno-obrazovnim ciklusima i razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
Jezične strukture se poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr., postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ B.4.1.
Preispituje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura, provjerava točnost pretpostavki o kulturnoj uvjetovanosti komunikacijskih i kulturnih obrazaca.
- kritički razmatra informacije o zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora
- kritički se osvrće na aktualna zbivanja i probleme u zemlji i inozemstvu
- analizira komunikacijske i kulturne obrasce i provjerava točnost pretpostavki o njihovoj kulturnoj uvjetovanosti
- definira kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.) i koji je podložan promjenama
- zaključuje o utjecaju osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura
- tumači pojave kultura povezanih s njemačkim jezikom bez donošenja vrijednosnih prosudbi
- uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta te razumije upotrebu različitih stilskih registara
Uz čestu pomoć preispituje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura te ponekad kritički razmatra običaje, aktualna zbivanja i aspekte kultura povezanih s njemačkim jezikom.
SŠ (1) NJ B.4.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama i uspješno rješava kulturološki uvjetovan problem.
- sudjeluje u komunikaciji u složenim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika
- samostalno se koristi strategijama za rješavanje nesporazuma
- samostalno i prilagodljivo koristi se jezičnim repertoarom i obrascima ponašanja
- poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama
- objašnjava uzroke proturječja i nesigurnosti u međukulturnoj komunikaciji
- analizira razlike u komunikaciji te prilagođava osobno ponašanje
- analizira situaciju te predviđa moguće nesporazume
Uz čestu pomoć predviđa nesporazume u složenim komunikacijskim situacijama te prilagođava osobno ponašanje.
SŠ (1) NJ B.4.3.
Zalaže se za ravnopravnost među ljudima temeljenu na poštovanju raznolikosti vrijednosnih sustava.
- cijeni različitosti između sebe i drugih te ih razmatra kao prednost i mogućnost za učenje i razvoj osobnosti
- kritički obrazlaže raznolikost u vlastitoj zemlji te u zemljama njemačkoga govornog područja i tom se raznolikošću koristi kao mogućnošću za učenje i razvoj osobnosti
- može definirati osobne, ali nepristrane kriterije za procjenjivanje različitih vrijednosnih sustava društva u kojemu živi i društava zemalja njemačkoga govornog područja
- poštuje kulturno uvjetovane pojave i kada su značajno drugačije od njegova referentnog okvira
- iskazuje potrebu da ostvari izravan kontakt s kulturama povezanima s njemačkim jezikom i da nastavi samostalno proširivati svoja znanja o njima
Samostalno argumentirano obrazlaže postojanje različitih vrijednosnih sustava kao ravnopravnih životnih alternativa, čak i kada se značajno razlikuju od osobnoga sustava vrijednosti. Svoja uvjerenja izražava na društveno prihvatljiv način te se zalaže za ravnopravnost svih ljudi.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ C.4.1.
Svjesno primjenjuje veliki broj strategije učenja i uporabe jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- samostalno planira, regulira i nadzire svoje učenje
- uspoređuje strategije učenja i uporabe jezika i primjenjuje one korake koji mu omogućuju da dođe do cilja
- traži pomoć ili dodatno pojašnjenje kad nešto ne razumije
- planira svoju jezičnu produkciju
- traži priliku za upotrebu njemačkoga jezika i izvan nastave u komunikaciji s izvornim i drugim govornicima njemačkoga jezika
- uočava svoje pogreške, prepoznaje njihov uzrok te ih u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije može ispraviti
- aktivno surađuje s drugim učenicima tijekom rada na zadatku u skupini
- planira suradničke aktivnosti i sudjeluje u procesu donošenja odluka
- procjenjuje osobni udio u radu u skupini i vrednuje osobni rad i rad drugih članova skupine
Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
SŠ (1) NJ C.4.2.
Bira i uspoređuje tradicionalne i suvremene medije na njemačkome jeziku prikladne za pisanu i usmenu komunikaciju i daljnje učenje njemačkoga jezika te kritički promišlja njihove sadržaje.
- prati različite medije na njemačkome jeziku s ciljem jezičnoga napretka
- kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te se njima koristi u različite svrhe
- sažima tekstove s pomoću ključnih informacija
- priprema jasno strukturirano izlaganje iz širokoga raspona tema i s primjerenim rječnikom u skladu sa svrhom, ciljanom publikom i oblikom prezentacije popraćeno odgovarajućim vizualnim elementima
- ističe važne informacije i pojedinosti u različitim tekstovima
- argumentirano iznosi i zastupa svoje stavove
- služi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi
Uz čestu pomoć koristi se tradicionalnim i suvremenim medijima.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno – obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 1. razred, 9. godina učenja - 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ A.1.1.
Razumije srednje duge i jednostavne tekstove iz različitih izvora.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno razumije kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.
Izvodi zaključke na temelju slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Provjerava osobno razumijevanje.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (1) NJ A.1.2.
Proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim temama.
Planira, oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Opisuje, prepričava i izvještava o sadržajima povezanima s poznatim temama.
Razumljivo izgovora riječi te prepoznaje i primjenjuje prikladnu intonaciju u kontekstu.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.1.3.
Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima povezane s općim temama.
Razmjenjuje informacije u kratkim i vrlo jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Prilagođava govornu interakciju kontekstu.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.1.4.
Piše kratke i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo/elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz općih tekstova.
Upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova.
Upotrebljava jednostavna vezna sredstva za povezivanje rečenica unutar teksta.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše većinu poznatih riječi i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent i perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i učestalih složenih glagola;
futur I;
es gibt;
modalni glagoli können, müssen, dürfen, mögen + möchte, sollen, wollen;
preterit glagola sein, haben i modalnih glagola;
imperativ;
imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu;
osobne zamjenice u nominativu, akuzativu jednine i množine i dativu jednine;
posvojne zamjenice u nominativu, akuzativu i dativu;
upitne zamjenice; pokazne zamjenice dieser/diese/dieses;
neodređene zamjenice man, alles, viele, etwas;
neki prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina;
učestali prijedlozi s dativom i akuzativom (aus, bei, mit, von, durch, für, ohne);
negacije nicht, nein; kein ;
pridjevi kao dio predikata;
pridjevi kao atributi nakon određenog i neodređenog člana u nominativu i akuzativu;
stupnjevanje pridjeva;
jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice;
nezavisno složene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn;
zavisno složene rečenice s veznicima wenn, weil, dass;
zavisno složene rečenice bez veznika s glagolom na drugom mjestu (Er hat gesagt, er kommt später.)
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u slijedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka, brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju. Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika, ali i zahtjevima struke.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr., postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ B.1.1.
Izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života.
Izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje.
Iznosi informacije o poznatim osobama iz svijeta kulture, znanosti, zabave, sporta.
Opisuje zemlje njemačkoga govornog područja i navodi osnovne geografske i klimatske različitosti.
Izvještava o svakodnevici vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ju s osobnim iskustvom.
Na temelju raznih multimodalnih izvora izdvaja važne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja.
Uočava regionalne i stilske varijante pojedinih izraza.
Uz čestu pomoć izvještava o elementima kultura povezanih s njemačkim jezikom te o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života.
SŠ (1) NJ B.1.2.
Oponaša primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku opisuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije te preispituje stajališta sugovornika.
Uočava da se komunikacija s govornicima njemačkoga jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma.
U kratkim, jednostavnim i poznatim komunikacijskim situacijama od ponuđenih jezičnih izraza ponekad izabire primjerene obrasce ponašanja.
SŠ (1) NJ B.1.3.
Iznosi stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti.
Opisuje na koji se način vlastito gledište može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana.
Prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti.
Opisuje stereotipe kao pretjerano generaliziranje stvarnosti.
Objašnjava negativne učinke stereotipa i predrasuda.
Uz poticaj objašnjava zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ C.1.1.
Kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prilagođava ih različitim zadatcima.
Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.
Prilagođava strategije situaciji i zadatku.
Prepoznaje svoj stil učenja.
Odbacuje strategije učenja jezika koje ne odgovaraju njegovu stilu učenja i ne potiču njegov napredak u učenju.
Spreman je preuzeti rizik i isprobati nove zadatke i načine učenja.
Koristi se strategijama parafraziranja u skladu s dostignutom razinom u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
Pokreće interakciju s drugim učenicima.
Vrednuje osobni doprinos procesima rada u skupini.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju. Uz čestu pomoć prilagođava iz zadatku.
SŠ (1) NJ C.1.2.
Bira, tumači i kritički procjenjuje informacije prikupljene iz različitih izvora te prepoznaje namjere autora.
Iz različitih multimodalnih tekstova bira i tumači informacije potrebne za rješavanje zadatka.
Traži unutarnje i vanjske veze u tekstu temeljem signala u tekstu i ključnih riječi.
Kritički procjenjuje prikupljene informacije i prepoznaje namjere autora.
Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.
Primjenjuje pravila za izradu kratke prezentacije ili referata s temom iz njegove svakodnevice.
Koristi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika.
Prepoznaje osnovnu funkciju i strukturu jednojezičnog rječnika.
Uz čestu pomoć izdvaja, tumači i kritički procjenjuje informacije iz različitih jednostavnih multimodalnih tekstova u kojima prepoznaje autorove namjere.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive, mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno-obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnom stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 2. razred, 10. godina učenja - 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ A.2.1.
Razumije srednje duge i jednostavne tekstove iz različitih izvora.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Preispituje nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.
Izvodi i vrednuje zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz poznatoga konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (1) NJ A.2.2.
Proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Uz nešto više pojedinosti opisuje prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje.
Iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan, organiziran i smislen način.
Prezentira jednostavnu, poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.2.3.
Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima povezanim s općim temama i razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
U razgovoru sudjeluje djelomično aktivno, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.2.4.
Piše kratke i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: dnevnik, jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, kratka priča, izvješće o događaju iz osobnoga iskustva, osobno pismo i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva, izriče osobno mišljenje.
Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.
Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše poznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent, perfekt i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola;
imperativ;
konjunktiv preterita haben i sein /kondicional za izricanje želja i pretpostavki;
uporaba određenog, neodređenog i nultog člana;
osobne i posvojne zamjenice; upitne, pokazne zamjenice, neodređene i odnosne zamjenice;
prilozi; prijedlozi s dativom, akuzativom;
negacije nicht, nein, kein; pridjevi kao dio predikata i kao atributi (svi oblici deklinacija bez genitiva);
stupnjevanje pridjeva;
red riječi u zavisno i nezavisno složenoj rečenici;
infinitivna grupa kao nadopuna glagolu;
nezavisno složene rečenice;
zavisno složene rečenice s veznicima wenn, als, weil, bis, seit, dass;
odnosne rečenice (bez genitiva, dativa i priložnog objekta)
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u slijedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju. Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć“ u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ B.2.1.
Izvještava o različitim informacijama, sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja te u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja.
Izvještava o aktualnim zbivanjima u zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora.
Komentira svakodnevicu mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole, te pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u vlastitoj zemlji.
Opisuje razlike u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja.
Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.
Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta.
Uz čestu pomoć izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja.
SŠ (1) NJ B.2.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Uočava da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.
Uspoređuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije u vlastitoj zajednici te na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku.
Povezuje različita uvjerenja s uzrocima konflikta ili nerazumijevanja u međukulturnim kontaktima.
Uz čestu pomoć se koristi primjerenim obrascima u kratkim poznatim komunikacijskim situacijama.
SŠ (1) NJ B.2.3.
Poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici.
Opisuje razlike između sebe i drugih te prihvaća te razlike bez donošenja suda o njima.
Opisuje višejezične i višekulturne aspekte u Hrvatskoj, u zemljama njemačkoga govornog područja te u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole.
Argumentira zašto je potrebno uvažavati različitost.
Opisuje primjere isključivanja drugih i drugačijih uzrokovanog stereotipima i predrasudama.
Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama.
Uz poticaj iznosi stav o važnosti poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ C.2.1.
Kombinira i primjenjuje veći broj strategija učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu.
Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.
Iskušava različite strategije učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.
Postavlja ciljeve i izrađuje planove za unapređenje vlastitoga rada i vrednuje postignute rezultate.
Sudjeluje u radu u skupini i vrednuje kvalitetu svog doprinosa procesima rada u skupini.
Postavlja ciljeve i izrađuje planove za unapređenje osobnoga doprinosa procesima rada u skupini.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe u skladu s osobnim stilom učenja kojima postiže učinkovitost u učenju.
SŠ (1) NJ C.2.2.
Uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora na stranomu jeziku i pritom se koristi osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Prikuplja, uspoređuje i kritički promišlja informacije iz različitih izvora uključujući elektroničke medije i obrazovne programe.
Koristi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika.
Priprema referate i prezentacije koristeći zadane predloške uvažavajući pritom pravila za izradu prezentacija i referata.
Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.
Prepoznaje osnovnu funkciju i strukturu jednojezičnog rječnika.
Uz čestu pomoć pronalazi i vrednuje informacije iz različitih duljih multimodalnih tekstova. Pri pripremi prezentacija i referata često mu je potrebna pomoć.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive, mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno-obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnom stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 3. razred, 11. godina učenja - 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ A.3.1.
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove iz različitih izvora.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (1) NJ A.3.2.
Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Iscrpno opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje te organizirano iznosi mišljenje ili stav o njima.
Jasno prezentira poznatu temu i primjenjuje pravila strukturiranja prezentacije.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.3.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima povezanima s općim temama i razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Započinje, prati, održava i završava razgovor.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.3.4.
Piše srednje duge i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, sastavak, izvješće, sažetak jednostavnoga teksta o poznatim temama, osobno pismo i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz njemu bliskih i poznatih izvora.
Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.
Samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak.
Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne ideje i potporu).
Povezuje više odlomaka u tekst, uređuje i organizira tekst.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše nepoznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent, perfekt, preterit;
imperativ;
pasiv prezenta i preterita;
konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola/ kondicional za izricanje želja i pretpostavki;
deklinacija imenica i zamjenica;
deklinacija i stupnjevanje pridjeva (bez genitiva);
prilozi;
prijedlozi;
rekcija učestalih glagola;
negacije;
nezavisno složene rečenice; zavisno
složene rečenice s veznicima dass, weil, obwohl, wenn, als, seit, bis, damit/um….zu+ Infinitiv;
odnosne rečenice (bez genitiva i priložnog objekta);
infinitivne skupine
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u slijedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju. Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć“ u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ B.3.1.
Komentira pojedine aspekte vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
Komentira članke iz tiska i materijale iz ostalih multimodalnih izvora o aktualnim događajima.
Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.
Opisuje sličnosti i razlike između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom.
Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) te uspoređuje navedene pojave u vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uočava da je značenje pojedinih jezičnih izraza kulturno uvjetovano te da se može razlikovati od sličnih izraza u materinskome ili drugim stranim jezicima.
Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta.
Uz čestu pomoć uspoređuje i komentira život mladih i običaje u vlastitoj zemlji i zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj osobnih stavova na poimanje drugih kultura.
SŠ (1) NJ B.3.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u komunikaciji u jednostavnim simuliranim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Na konkretnim primjerima opisuje utjecaj društvenih odnosa na proces komunikacije i s time povezane komunikacijske konvencije.
Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.
Uočava da jednako ponašanje u različitim kulturama /kulturnim skupinama može imati različito značenje.
Prepoznaje da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.
U jednostavnim komunikacijskim situacijama uz čestu pomoć se koristi primjerenim obrascima ponašanja.
SŠ (1) NJ B.3.3.
Poštuje drugačije svjetonazore i objašnjava zašto je potrebno prevladati stereotipe i predrasude.
U različitim izvorima izdvaja tolerantne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije.
Opisuje negativne učinke diskriminacije te predlaže rješenja u primjerima diskriminacije.
Zauzima stav u slučaju isključivanja drugih i drugačijih zbog stereotipa i predrasuda.
Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama i iznosi stav o tome.
Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina.
Uz poticaj izražava stav poštovanja različitih svjetonazora. Često je svjestan stereotipa i predrasuda te uz povremenu pomoć kritizira njihovo postojanje.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ C.3.1.
Povezuje i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Iskušava i kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja i potiču učinkovitost učenja.
Prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.
Povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu.
Prepoznaje osobne i tuđe pogreške i tom se spoznajom koristi u daljnjem procesu učenja.
Aktivno sudjeluje u radu u skupini i surađuje s drugim članovima skupine kako bi zajedno izvršili zadatak.
Daje potporu i konstruktivnu povratnu informaciju ostalim članovima skupine u procesu vrednovanja rada u skupini.
Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.
Postavlja si ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.
Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
SŠ (1) NJ C.3.2.
Prikuplja i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora te priprema prezentaciju s temom iz područja osobnoga interesa i svakodnevice.
Izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Propituje i vrednuje informacije, ideje, stavove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Sažima i parafrazira tekstove.
Samostalno izrađuje prezentaciju s temom iz svoje svakodnevice i područja osobnoga interesa.
Redovito se služi dvojezičnim rječnikom i povremeno jednojezičnim rječnikom.
Uz čestu pomoć se koristi informacijama iz različitih izvora, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive, mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno-obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnom stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 4. razred, 12. godina učenja - 64 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ A.4.1.
Razumije duge i srednje složene tekstove iz različitih izvora.
Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općima temama.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom.
Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Procjenjuje jednostavno implicitno značenje.
Iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje dugih i složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (1) NJ A.4.2.
Proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Opisuje, sažima, uopćava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način.
Izražava osobno mišljenje i kritički razmatra sadržaj iz različitih izvora.
Jasno i strukturirano prezentira poznatu temu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi duge i srednje složene govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.4.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima povezanima s općim temama i karakterističnima za njegovu struku.
Sudjeluje u spontanim razgovorima.
Započinje i potiče razgovor u slučaju prekida i pauza.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (1) NJ A.4.4.
Piše srednje duge i srednje složene tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta: sastavak, izvješće, jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, jednostavan članak o određenoj temi iz područja osobnoga interesa, osobno pismo, službeno pismo (upit, žalba, prijava na posao…) ili elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Povezuje i grupira informacije i argumente iz različitih izvora.
Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.
Samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil uz predložak.
Organizira i oblikuje i pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne ideje i potporu).
Povezuje više odlomaka u tekst, planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše nepoznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent, perfekt, preterit, imperativ, pasiv prezenta i preterita, konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola;
kondicional;
deklinacija imenica i zamjenica;
deklinacija i stupnjevanje pridjeva, particip kao atribut; prilozi;
prijedlozi;
rekcija nekih učestalih glagola; negacije;
nezavisno složene rečenice;
zavisno složene rečenice: s veznicima dass, ob, weil, obwohl, wenn, als, seit, bis, so dass, damit, um….zu;
odnosne rečenice;
pogodbene rečenice (za sadašnjost i budućnost)
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u slijedeći razred
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju. Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć“ u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ B.4.1.
Izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom te opisuje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite i drugih kultura.
Kritički promišlja aktualna zbivanja i probleme suvremenoga društva s naglaskom na probleme mladih.
Uspoređuje život mladih, njihov svakodnevni život i običaje te školski sustav u zemljama njemačkoga govornog područja s onima u vlastitoj zemlji.
Opisuje osnovne probleme regionalnih, socijalnih kultura te kultura mladih na temelju analize multimodalnih izvora.
Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) u vlastitoj kulturi i drugim kulturama te zaključuje o njihovim sličnostima i razlikama.
Opisuje kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.).
Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.
Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta te razumije upotrebu različitih stilskih registara.
Uz čestu pomoć izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina u vlastitoj zemlji i u zemljama njemačkoga govornog područja; uz čestu pomoć opisuje utjecaj osobnih vrijednosti i stavova na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
SŠ (1) NJ B.4.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce osobnoga ponašanja u nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u komunikaciji u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama te svladane obrasce prilagođava novim situacijama.
Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.
Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.
Objašnjava kako određeno ponašanje ili informacije u različitim kulturama /kulturnim skupinama mogu biti interpretirani na različite načine.
Objašnjava na koji je način sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.
Učenik se uz čestu pomoć koristi primjerenim obrascima ponašanja u složenijim komunikacijskim situacijama te pritom ponekad uočava utjecaj kulture na komunikacijske i kulturne obrasce. Često objektivno sagledava uzroke nesporazuma i ponekad prilagođava osobno ponašanje.
SŠ (1) NJ B.4.3.
Iznosi stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.
Objašnjava važnost kulturne raznolikosti.
Argumentira osobne stavove o jednakosti svih ljudi bez obzira na kulturu, svjetonazor, seksualnu orijentaciju, vjeroispovijest itd.
Opisuje osobne vrijednosti i stavove te razmatra njihov utjecaj na poimanje vlastite i drugih kultura.
Objašnjava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja, altruizam i poštovanje drugoga.
Kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uspoređujući različite vrijednosne sudove o vlastitoj kulturi i drugim kulturama, osmišljava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i predrasuda o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uz poticaj argumentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura te se suprotstavlja predrasudama i kršenju prava na različitost svjetonazora, seksualne orijentacije i vjeroispovijesti.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (1) NJ C.4.1.
Kombinira i primjenjuje veliki broj strategija učenja i uporabe jezika.
Analizira i povezuje nove sadržaje sa smisleno nadređenim i podređenim pojmovima i nizovima pojmova.
Svjesno se izlaže komunikacijskim situacijama s ciljem unapređenja svoga jezičnog umijeća.
Primjenjuje nova znanja u drugim tematskim područjima.
Iskušava nove pristupe učenju.
Prepoznaje pogreške i u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije ih uklanja.
Aktivno surađuje s drugim učenicima pri radu u skupini i daje prijedloge o načinu rada i vrednovanja.
Postavlja kriterije za procjenu svog znanja.
Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.
Postavlja svoje ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.
Bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.
Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
SŠ (1) NJ C.4.2.
Pronalazi, uspoređuje te kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora znanja na njemačkome jeziku.
Koristi se tradicionalnim i suvremenim medijima na njemačkome jeziku primjerenima dobi i dosegnutoj jezičnoj razini.
Prema svojim potrebama bira informacije iz različitih izvora i vrsta tekstova.
Uspoređuje, sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Parafrazira informacije prikupljene iz različitih izvora u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije.
Prepoznaje različite vrste tekstova, njihovu svrhu, ciljanu publiku i namjeru autora i razlikuje činjenice od mišljenja i stavova.
Priprema referate, izlaganja, prezentacije, istraživačke projekte s primjerenim pojedinostima i učinkovito strukturirane kako bi ga ciljna skupina mogla razumjeti.
Služi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć se koristi informacijama iz različitih izvora i složenijih tekstova, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive, mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno-obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnom stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 1. razred, 6. godina učenja - 70 sati godišnje
tablica (2)
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ A.1.1.
Razumije srednje duge i jednostavne tekstove iz različitih izvora.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno razumije kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.
Izvodi zaključke na temelju slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Provjerava osobno razumijevanje.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (2) NJ A.1.2.
Proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim temama.
Planira, oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Opisuje, prepričava i izvještava o sadržajima povezanima s poznatim temama.
Razumljivo izgovora riječi te prepoznaje i primjenjuje prikladnu intonaciju u kontekstu.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.1.3.
Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima povezane s općim temama.
Razmjenjuje informacije u kratkim i vrlo jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Prilagođava govornu interakciju kontekstu.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.1.4.
Piše kratke i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo/elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz općih tekstova.
Upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova.
Upotrebljava jednostavna vezna sredstva za povezivanje rečenica unutar teksta.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše većinu poznatih riječi i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent i perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i učestalih složenih glagola;
futur I;
es gibt;
modalni glagoli können, müssen, dürfen, mögen + möchte, sollen, wollen;
preterit glagola sein, haben i modalnih glagola;
imperativ;
imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu;
osobne zamjenice u nominativu, akuzativu jednine i množine i dativu jednine;
posvojne zamjenice u nominativu, akuzativu i dativu;
upitne zamjenice; pokazne zamjenice dieser/diese/dieses;
neodređene zamjenice man, alles, viele, etwas;
neki prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina;
učestali prijedlozi s dativom i akuzativom (aus, bei, mit, von, durch, für, ohne);
negacije nicht, nein; kein ;
pridjevi kao dio predikata;
pridjevi kao atributi nakon određenog i neodređenog člana u nominativu i akuzativu;
stupnjevanje pridjeva;
jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice;
nezavisno složene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn;
zavisno složene rečenice s veznicima wenn, weil, dass;
zavisno složene rečenice bez veznika s glagolom na drugom mjestu (Er hat gesagt, er kommt später.)
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u slijedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka, brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju.Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika, ali i zahtjevima struke.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr., postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ B.1.1.
Izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života.
Izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje.
Iznosi informacije o poznatim osobama iz svijeta kulture, znanosti, zabave, sporta.
Opisuje zemlje njemačkoga govornog područja i navodi osnovne geografske i klimatske različitosti.
Izvještava o svakodnevici vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ju s osobnim iskustvom.
Na temelju raznih multimodalnih izvora izdvaja važne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja.
Uočava regionalne i stilske varijante pojedinih izraza.
Uz čestu pomoć izvještava o elementima kultura povezanih s njemačkim jezikom te o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života.
SŠ (2) NJ B.1.2.
Oponaša primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku opisuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije te preispituje stajališta sugovornika.
Uočava da se komunikacija s govornicima njemačkoga jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma.
U kratkim, jednostavnim i poznatim komunikacijskim situacijama od ponuđenih jezičnih izraza ponekad izabire primjerene obrasce ponašanja.
SŠ (2) NJ B.1.3.
Iznosi stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti.
Opisuje na koji se način vlastito gledište može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana.
Prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti.
Opisuje stereotipe kao pretjerano generaliziranje stvarnosti.
Objašnjava negativne učinke stereotipa i predrasuda.
Uz poticaj objašnjava zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ C.1.1.
Kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prilagođava ih različitim zadatcima.
Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.
Prilagođava strategije situaciji i zadatku.
Prepoznaje svoj stil učenja.
Odbacuje strategije učenja jezika koje ne odgovaraju njegovu stilu učenja i ne potiču njegov napredak u učenju.
Spreman je preuzeti rizik i isprobati nove zadatke i načine učenja.
Koristi se strategijama parafraziranja u skladu s dostignutom razinom u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
Pokreće interakciju s drugim učenicima.
Vrednuje osobni doprinos procesima rada u skupini.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju. Uz čestu pomoć prilagođava iz zadatku.
SŠ (2) NJ C.1.2.
Bira, tumači i kritički procjenjuje informacije prikupljene iz različitih izvora te prepoznaje namjere autora.
Iz različitih multimodalnih tekstova bira i tumači informacije potrebne za rješavanje zadatka.
Traži unutarnje i vanjske veze u tekstu temeljem signala u tekstu i ključnih riječi.
Kritički procjenjuje prikupljene informacije i prepoznaje namjere autora.
Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.
Primjenjuje pravila za izradu kratke prezentacije ili referata s temom iz njegove svakodnevice.
Koristi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika.
Prepoznaje osnovnu funkciju i strukturu jednojezičnog rječnika.
Uz čestu pomoć izdvaja, tumači i kritički procjenjuje informacije iz različitih jednostavnih multimodalnih tekstova u kojima prepoznaje autorove namjere.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive, mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno-obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnom stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 2. razred, 7. godina učenja - 70 sati godišnje
tablica (2)
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ A.2.1.
Razumije srednje duge i jednostavne tekstove iz različitih izvora.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Preispituje nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.
Izvodi i vrednuje zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz poznatoga konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (2) NJ A.2.2.
Proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Uz nešto više pojedinosti opisuje prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje.
Iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan, organiziran i smislen način.
Prezentira jednostavnu, poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.2.3.
Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima povezanim s općim temama i razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
U razgovoru sudjeluje djelomično aktivno, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.2.4.
Piše kratke i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: dnevnik, jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, kratka priča, izvješće o događaju iz osobnoga iskustva, osobno pismo i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva, izriče osobno mišljenje.
Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.
Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše poznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent, perfekt i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola;
imperativ;
konjunktiv preterita haben i sein /kondicional za izricanje želja i pretpostavki;
uporaba određenog, neodređenog i nultog člana;
osobne i posvojne zamjenice; upitne, pokazne zamjenice, neodređene i odnosne zamjenice;
prilozi; prijedlozi s dativom, akuzativom;
negacije nicht, nein, kein; pridjevi kao dio predikata i kao atributi (svi oblici deklinacija bez genitiva);
stupnjevanje pridjeva;
red riječi u zavisno i nezavisno složenoj rečenici;
infinitivna grupa kao nadopuna glagolu;
nezavisno složene rečenice;
zavisno složene rečenice s veznicima wenn, als, weil, bis, seit, dass;
odnosne rečenice (bez genitiva, dativa i priložnog objekta)
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u slijedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju. Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć“ u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ B.2.1.
Izvještava o različitim informacijama, sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja te u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja.
Izvještava o aktualnim zbivanjima u zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora.
Komentira svakodnevicu mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole, te pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u vlastitoj zemlji.
Opisuje razlike u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja.
Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.
Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta.
Uz čestu pomoć izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja.
SŠ (2) NJ B.2.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Uočava da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.
Uspoređuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije u vlastitoj zajednici te na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku.
Povezuje različita uvjerenja s uzrocima konflikta ili nerazumijevanja u međukulturnim kontaktima.
Uz čestu pomoć se koristi primjerenim obrascima u kratkim poznatim komunikacijskim situacijama.
SŠ (2) NJ B.2.3.
Poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici.
Opisuje razlike između sebe i drugih te prihvaća te razlike bez donošenja suda o njima.
Opisuje višejezične i višekulturne aspekte u Hrvatskoj, u zemljama njemačkoga govornog područja te u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole.
Argumentira zašto je potrebno uvažavati različitost.
Opisuje primjere isključivanja drugih i drugačijih uzrokovanog stereotipima i predrasudama.
Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama.
Uz poticaj iznosi stav o važnosti poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ C.2.1.
Kombinira i primjenjuje veći broj strategija učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu.
Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.
Iskušava različite strategije učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.
Postavlja ciljeve i izrađuje planove za unapređenje vlastitoga rada i vrednuje postignute rezultate.
Sudjeluje u radu u skupini i vrednuje kvalitetu svog doprinosa procesima rada u skupini.
Postavlja ciljeve i izrađuje planove za unapređenje osobnoga doprinosa procesima rada u skupini.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe u skladu s osobnim stilom učenja kojima postiže učinkovitost u učenju.
SŠ (2) NJ C.2.2.
Uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora na stranomu jeziku i pritom se koristi osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Prikuplja, uspoređuje i kritički promišlja informacije iz različitih izvora uključujući elektroničke medije i obrazovne programe.
Koristi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika.
Priprema referate i prezentacije koristeći zadane predloške uvažavajući pritom pravila za izradu prezentacija i referata.
Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.
Prepoznaje osnovnu funkciju i strukturu jednojezičnog rječnika.
Uz čestu pomoć pronalazi i vrednuje informacije iz različitih duljih multimodalnih tekstova. Pri pripremi prezentacija i referata često mu je potrebna pomoć.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive, mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno-obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnom stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 3. razred, 8. godina učenja - 70 sati godišnje
tablica (2)
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ A.3.1.
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove iz različitih izvora.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (2) NJ A.3.2.
Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Iscrpno opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje te organizirano iznosi mišljenje ili stav o njima.
Jasno prezentira poznatu temu i primjenjuje pravila strukturiranja prezentacije.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.3.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima povezanima s općim temama i razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Započinje, prati, održava i završava razgovor.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.3.4.
Piše srednje duge i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, sastavak, izvješće, sažetak jednostavnoga teksta o poznatim temama, osobno pismo i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz njemu bliskih i poznatih izvora.
Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.
Samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak.
Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne ideje i potporu).
Povezuje više odlomaka u tekst, uređuje i organizira tekst.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše nepoznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent, perfekt, preterit;
imperativ;
pasiv prezenta i preterita;
konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola/ kondicional za izricanje želja i pretpostavki;
deklinacija imenica i zamjenica;
deklinacija i stupnjevanje pridjeva (bez genitiva);
prilozi;
prijedlozi;
rekcija učestalih glagola;
negacije;
nezavisno složene rečenice; zavisno
složene rečenice s veznicima dass, weil, obwohl, wenn, als, seit, bis, damit/um….zu+ Infinitiv;
odnosne rečenice (bez genitiva i priložnog objekta);
infinitivne skupine
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u slijedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju. Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć“ u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ B.3.1.
Komentira pojedine aspekte vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
Komentira članke iz tiska i materijale iz ostalih multimodalnih izvora o aktualnim događajima.
Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.
Opisuje sličnosti i razlike između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom.
Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) te uspoređuje navedene pojave u vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uočava da je značenje pojedinih jezičnih izraza kulturno uvjetovano te da se može razlikovati od sličnih izraza u materinskome ili drugim stranim jezicima.
Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta.
Uz čestu pomoć uspoređuje i komentira život mladih i običaje u vlastitoj zemlji i zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj osobnih stavova na poimanje drugih kultura.
SŠ (2) NJ B.3.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u komunikaciji u jednostavnim simuliranim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Na konkretnim primjerima opisuje utjecaj društvenih odnosa na proces komunikacije i s time povezane komunikacijske konvencije.
Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.
Uočava da jednako ponašanje u različitim kulturama /kulturnim skupinama može imati različito značenje.
Prepoznaje da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.
U jednostavnim komunikacijskim situacijama uz čestu pomoć se koristi primjerenim obrascima ponašanja.
SŠ (2) NJ B.3.3.
Poštuje drugačije svjetonazore i objašnjava zašto je potrebno prevladati stereotipe i predrasude.
U različitim izvorima izdvaja tolerantne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije.
Opisuje negativne učinke diskriminacije te predlaže rješenja u primjerima diskriminacije.
Zauzima stav u slučaju isključivanja drugih i drugačijih zbog stereotipa i predrasuda.
Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama i iznosi stav o tome.
Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina.
Uz poticaj izražava stav poštovanja različitih svjetonazora. Često je svjestan stereotipa i predrasuda te uz povremenu pomoć kritizira njihovo postojanje.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ C.3.1.
Povezuje i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Iskušava i kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja i potiču učinkovitost učenja.
Prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.
Povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu.
Prepoznaje osobne i tuđe pogreške i tom se spoznajom koristi u daljnjem procesu učenja.
Aktivno sudjeluje u radu u skupini i surađuje s drugim članovima skupine kako bi zajedno izvršili zadatak.
Daje potporu i konstruktivnu povratnu informaciju ostalim članovima skupine u procesu vrednovanja rada u skupini.
Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.
Postavlja si ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.
Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
SŠ (2) NJ C.3.2.
Prikuplja i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora te priprema prezentaciju s temom iz područja osobnoga interesa i svakodnevice.
Izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Propituje i vrednuje informacije, ideje, stavove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Sažima i parafrazira tekstove.
Samostalno izrađuje prezentaciju s temom iz svoje svakodnevice i područja osobnoga interesa.
Redovito se služi dvojezičnim rječnikom i povremeno jednojezičnim rječnikom.
Uz čestu pomoć se koristi informacijama iz različitih izvora, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive, mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno-obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnom stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 4. razred, 9. godina učenja - 64 sati godišnje
tablica (2)
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ A.4.1.
Razumije duge i srednje složene tekstove iz različitih izvora.
Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općima temama.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom.
Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Procjenjuje jednostavno implicitno značenje.
Iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje dugih i složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (2) NJ A.4.2.
Proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Opisuje, sažima, uopćava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način.
Izražava osobno mišljenje i kritički razmatra sadržaj iz različitih izvora.
Jasno i strukturirano prezentira poznatu temu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi duge i srednje složene govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.4.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima povezanima s općim temama i karakterističnima za njegovu struku.
Sudjeluje u spontanim razgovorima.
Započinje i potiče razgovor u slučaju prekida i pauza.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.4.4.
Piše srednje duge i srednje složene tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta: sastavak, izvješće, jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, jednostavan članak o određenoj temi iz područja osobnoga interesa, osobno pismo, službeno pismo (upit, žalba, prijava na posao…) ili elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Povezuje i grupira informacije i argumente iz različitih izvora.
Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.
Samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil uz predložak.
Organizira i oblikuje i pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne ideje i potporu).
Povezuje više odlomaka u tekst, planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.
Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše nepoznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Jezične zakonitosti:
prezent, perfekt, preterit, imperativ, pasiv prezenta i preterita, konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola;
kondicional;
deklinacija imenica i zamjenica;
deklinacija i stupnjevanje pridjeva, particip kao atribut; prilozi;
prijedlozi;
rekcija nekih učestalih glagola; negacije;
nezavisno složene rečenice;
zavisno složene rečenice: s veznicima dass, ob, weil, obwohl, wenn, als, seit, bis, so dass, damit, um….zu;
odnosne rečenice;
pogodbene rečenice (za sadašnjost i budućnost)
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u slijedeći razred
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u prethodnim razredima se usustavljuju, produbljuju i proširuju. Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć“ u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ B.4.1.
Izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom te opisuje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite i drugih kultura.
Kritički promišlja aktualna zbivanja i probleme suvremenoga društva s naglaskom na probleme mladih.
Uspoređuje život mladih, njihov svakodnevni život i običaje te školski sustav u zemljama njemačkoga govornog područja s onima u vlastitoj zemlji.
Opisuje osnovne probleme regionalnih, socijalnih kultura te kultura mladih na temelju analize multimodalnih izvora.
Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) u vlastitoj kulturi i drugim kulturama te zaključuje o njihovim sličnostima i razlikama.
Opisuje kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.).
Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.
Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta te razumije upotrebu različitih stilskih registara.
Uz čestu pomoć izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina u vlastitoj zemlji i u zemljama njemačkoga govornog područja; uz čestu pomoć opisuje utjecaj osobnih vrijednosti i stavova na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
SŠ (2) NJ B.4.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce osobnoga ponašanja u nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u komunikaciji u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama te svladane obrasce prilagođava novim situacijama.
Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.
Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.
Objašnjava kako određeno ponašanje ili informacije u različitim kulturama /kulturnim skupinama mogu biti interpretirani na različite načine.
Objašnjava na koji je način sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.
Učenik se uz čestu pomoć koristi primjerenim obrascima ponašanja u složenijim komunikacijskim situacijama te pritom ponekad uočava utjecaj kulture na komunikacijske i kulturne obrasce. Često objektivno sagledava uzroke nesporazuma i ponekad prilagođava osobno ponašanje.
SŠ (2) NJ B.4.3.
Iznosi stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.
Objašnjava važnost kulturne raznolikosti.
Argumentira osobne stavove o jednakosti svih ljudi bez obzira na kulturu, svjetonazor, seksualnu orijentaciju, vjeroispovijest itd.
Opisuje osobne vrijednosti i stavove te razmatra njihov utjecaj na poimanje vlastite i drugih kultura.
Objašnjava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja, altruizam i poštovanje drugoga.
Kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uspoređujući različite vrijednosne sudove o vlastitoj kulturi i drugim kulturama, osmišljava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i predrasuda o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uz poticaj argumentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura te se suprotstavlja predrasudama i kršenju prava na različitost svjetonazora, seksualne orijentacije i vjeroispovijesti.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ C.4.1.
Kombinira i primjenjuje veliki broj strategija učenja i uporabe jezika.
Analizira i povezuje nove sadržaje sa smisleno nadređenim i podređenim pojmovima i nizovima pojmova.
Svjesno se izlaže komunikacijskim situacijama s ciljem unapređenja svoga jezičnog umijeća.
Primjenjuje nova znanja u drugim tematskim područjima.
Iskušava nove pristupe učenju.
Prepoznaje pogreške i u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije ih uklanja.
Aktivno surađuje s drugim učenicima pri radu u skupini i daje prijedloge o načinu rada i vrednovanja.
Postavlja kriterije za procjenu svog znanja.
Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.
Postavlja svoje ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.
Bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.
Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
SŠ (2) NJ C.4.2.
Pronalazi, uspoređuje te kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora znanja na njemačkome jeziku.
Koristi se tradicionalnim i suvremenim medijima na njemačkome jeziku primjerenima dobi i dosegnutoj jezičnoj razini.
Prema svojim potrebama bira informacije iz različitih izvora i vrsta tekstova.
Uspoređuje, sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Parafrazira informacije prikupljene iz različitih izvora u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije.
Prepoznaje različite vrste tekstova, njihovu svrhu, ciljanu publiku i namjeru autora i razlikuje činjenice od mišljenja i stavova.
Priprema referate, izlaganja, prezentacije, istraživačke projekte s primjerenim pojedinostima i učinkovito strukturirane kako bi ga ciljna skupina mogla razumjeti.
Služi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć se koristi informacijama iz različitih izvora i složenijih tekstova, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive, mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne odgojno-obrazovne cikluse. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnom stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 1. razred, 1. godina učenja - 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ A.1.1.
Učenik razumije kratke i jednostavne tekstove iz različitih izvora.
- globalno i selektivno razumije kratke i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem
- globalno razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- uočava osnovnu poruku u kratkim i jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika
- pronalazi ključne informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom i znanjem
- uočava jednostavne odnose među informacijama u tekstu
- razlikuje jednostavne tekstne vrste i njihovu osnovnu namjenu
- razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno uz ponavljanja
Učenik u manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (2) NJ A.1.2.
Učenik proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove.
- oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s općim temama
- planira, oblikuje i govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- opisuje svoje okružje, radnje i događaje prema predlošku
- prepričava kratke obrađene tekstove s pomoću predloška ili vođen pitanjima
- primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
- pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Učenik povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.1.3.
Učenik sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.
- postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja
- razmjenjuje informacije u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku
- sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igrama uloga
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
- pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Učenik uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.
Učenik povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.1.4.
Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.
- oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove prema poznatome i uvježbanome predlošku
- primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku
- primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica i vrlo kratkih osobnih poruka
- stvara vrlo kratke i vrlo jednostavne konkretne opise poznatih situacija iz neposredne okoline u okviru ranije usvojenih sadržaja
- dopunjava različite jednostavne obrasce (prenosi informacije) poznatim riječima
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
- pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
- pravilno piše poznate i učestale riječi
Učenik uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Učenik povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Jezične zakonitosti:
pravilni i učestali nepravilni te modalni glagoli u prezentu;
es gibt;
preterit glagola sein i haben;
imperativ;
imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu;
osobne zamjenice u nominativu, akuzativu jednine i množine;
posvojne i povratne zamjenice u nominativu, akuzativu jednine i množine;
neke upitne i pokazne zamjenice (wer? was? wo? wohin? woher?, das, der/die/das);
neki prilozi vremena i mjesta;
negacije (nicht, nein; kein u nominativu i akuzativu);
pridjevi kao dio predikata;
jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka, brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika, ali i zahtjevima struke.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr., postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ B.1.1.
Učenik opisuje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života te na jednostavnim konkretnim primjerima opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura.
- opisuje pojedine karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih uspoređuje s hrvatskim
-opisuje neke aktivnosti iz svakodnevice mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u vlastitoj zemlji
-primjereno reagira na čestitke i pozive na njemačkome jeziku i samostalno oblikuje čestitku ili pozivnicu, pismeno ili usmeno
-u raznim multimodalnim izvorima pronalazi informacije o zemljama njemačkoga govornog područja
-uočava regionalne varijante pojedinih izraza
Učenik uz čestu pomoć opisuje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom te opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura.
SŠ (2) NJ B.1.2.
Učenik opisuje konkretne primjere međukulturnih susreta te objašnjava moguće uzroke nesporazuma.
- na temelju različitih konkretnih primjera međukulturnih susreta opisuje situaciju te objašnjava moguće uzroke nesporazuma
- uzroke nesporazuma ne pronalazi u stranoj osobi, pokušava objektivno sagledati situaciju
- analizira signale i reakcije sudionika u problemskim situacijama te predviđa vlastite reakcije
- predlaže načine pomoći osobama u konfliktnim situacijama
Učenik uz čestu pomoć opisuje različite konkretne primjere međukulturnih susreta, ponekad nepristrano sagledava uzroke nesporazuma.
SŠ (2) NJ B.1.3.
Učenik reagira otvoreno i s interesom na njemu strane i nerazumljive sadržaje, ponašanja i situacije.
- na jednostavnim primjerima međukulturnih susreta koji sadrže njemu nerazumljiva ponašanja ili situacije pokazuje spremnost na upoznavanje i učenje
- postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije te povremeno samostalno istražuje o sadržajima koji ga zanimaju
- zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja u različitim aspektima te iskazuje želju za daljnjim učenjem o životu vršnjaka u tim zemljama
- na vrlo jednostavan način izražava potrebu prihvaćanja različitosti
U kontaktu s nerazumljivim sadržajima, ponašanjima i situacijama povezanima s njemu stranim kulturama učenik uz poticaj iskazuje otvorenost i spremnost na upoznavanje.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ C.1.1.
Učenik primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika u skladu sa zadatkom.
- uočava analogije i zaključuje o pravilima na temelju većeg broja primjera
- otkriva logične veze među strukturama i pojmovima
- povezuje nove riječi s onima već poznatim sličnim riječima u materinskom jeziku i drugim jezicima koje uči (germanizmi, internacionalizmi) i uočava mogućnosti pozitivnog transfera
- procjenjuje je li sugovornik razumio poruku kroz reakciju sugovornika
- isprobava razne strategije učenja i odbacuje one koje nisu učinkovite u rješavanju zadatka
- analizira rezultate učenja u svrhu poboljšanja rezultata
- organizira i planira svoje učenje
- planira i organizira suradnju s drugima uvažava tuđa mišljenja i stavove
- izražava konstruktivnu kritiku i primjereno reagira na nju
- prepoznaje razloge za učenje njemačkoga jezika
- usvaja i izražava pozitivne stavove i osjećaje prema učenju njemačkog jezika
- uočava da su pogreške sastavni dio procesa učenja i prevladava strah od nerazumijevanja i pogrešaka
- usprkos nesigurnosti govori* na njemačkom jeziku
- bilježi i opisuje osobni napredak i iskustvo u učenju njemačkoga jezika u svom dnevniku učenja ili jezičnoj mapi
*u skladu s dosegnutom razinom unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija
Učenik usvaja pozitivan stav i osjećaje spram učenja njemačkoga jezika. Pri govorenju i pisanju osjeća se samopouzdano, a pogreške prihvaća kao sastavni dio procesa učenja.
SŠ (2) NJ C.1.2.
Učenik upotrebljava jednostavne informacije iz različitih izvora.
- koristi se udžbenikom i popisom riječi u udžbeniku, dvojezičnom rječniku ili elektroničkom rječniku
- u skladu s potrebama traži i pronalazi različite izvore informacija
- pronalazi i razvrstava jednostavne informacije u različitim izvorima
Učeniku je često potrebna pomoć pri korištenju različitih izvora informacija.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Strategije učenja i uporabe jezika su univerzalne i prenose se iz jednog jezika u drugi te se one koje učenici upoznaju u učenju i poučavanju predmeta Njemački jezik nadovezuju na one koje su učenici već usvojili učeći neki drugi strani jezik.
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
U petom ciklusu strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni odgojno – obrazovni ciklus. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 2. razred, 2. godina učenja - 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ A.2.1.
Učenik razumije kratke i jednostavne tekstove iz različitih izvora.
- globalno i selektivno razumije kratke i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim i poznatim temama
- globalno i selektivno razumije kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- uočava osnovnu poruku u kratkim i jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika
- pronalazi određene informacije u tekstovima o poznatim temama te ih vrednuje u odnosu na osobno iskustvo i znanje
- uočava jednostavne odnose među informacijama u tekstu
- razlikuje jednostavne tekstne vrste i njihovu osnovnu namjenu
- razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno
- razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima
Učenik u manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (2) NJ A.2.2.
Učenik proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove.
- oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s općim i poznatim temama
- planira, oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- opisuje svoje okružje, radnje i događaje
- prepričava kratke obrađene tekstove i slijed događaja
- primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
- pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Učenik povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.2.3.
Učenik sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.
- postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja
- razmjenjuje informacije u kratkim i vrlo jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku
- sudjeluje u kratkim dijalozima i igrama uloga
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
- pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Učenik uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.
Učenik povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.2.4.
Učenik piše kratke i vrlo jednostavne tekstove.
- primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta: vrlo kratki opisi povezani s osobnim iskustvima, kratke osobne poruke, razglednice i čestitke
- primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku
- povezuje nekoliko rečenica u smisleni niz jednostavnim linearnim veznicima
- upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
- planira sadržaj teksta, uređuje i organizira vrlo jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku
- pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
- pravilno piše poznate i učestale riječi, djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Učenik uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Učenik povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme: Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Jezične zakonitosti:
pravilni i učestali nepravilni te modalni glagoli u prezentu;
es gibt; p
reterit glagola sein, haben;
perfekt učestalih pravilnih i nepravilnih glagola;
imperativ;
imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu;
član uz nazive zemalja i geografskih pojmova (na razini uvježbane fraze);
osobne zamjenice u nominativu i akuzativu, dativu jednine;
neodređena zamjenica man;
posvojne i povratne zamjenice u nominativu, akuzativu i dativu;
neke upitne i pokazne zamjenice (wer? was?wo?wohin?woher?, das, der/die/das);
neki prilozi vremena, mjesta i načina;
neki prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa (na razini uvježbane fraze; negacije (nicht, nein; kein u nominativu i akuzativu);
pridjevi kao dio predikata;
stupnjevanje pravilnih pridjeva;
jednostavne i proširene izjavne i upitne rečenice;
jednostavne rečenice s modalnim glagolom;
nezavisno složene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn;
zavisno složene rečenice s veznicima weil, dass
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost)
Prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka, brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika, ali i zahtjevima struke.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr., postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ B.2.1.
Učenik na konkretnim primjerima objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života.
-navodi i opisuje prirodne ljepote, znamenitosti i tipična jela i pića svoje zemlje i zemalja njemačkoga govornog područja
-opisuje svoju svakodnevnicu i uspoređuje ju s onom svojih vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja
-na temelju raznih multimodalnih izvora upoznaje informacije o zemljama njemačkoga govornog područja
- uočava regionalne varijante pojedinih izraza
Učenik uz čestu pomoć opisuje elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom te objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života.
SŠ (2) NJ B.2.2.
Učenik opisuje različite primjere međukulturnih susreta, objašnjava moguće uzroke nesporazuma i predlaže rješenja konfliktnih situacija.
- na temelju različitih primjera međukulturnih susreta analizira situaciju te utvrđuje uzroke nesporazuma
- pokušava objektivno sagledati uzroke nesporazuma te uočava stereotipe i predrasude kao moguće uzroke
- preispituje stajališta sugovornika, analizira njihove signale i reakcije te predviđa vlastite reakcije u toj situaciji
- predlaže pozitivno rješenje konfliktnih situacija
Učenik uz čestu pomoć opisuje različite primjere međukulturnih susreta te često nepristrano sagledava uzroke nesporazuma, u prijedlogu vlastite reakcije često iskazuje potrebu za pozitivnim rješenjem konfliktne situacije.
SŠ (2) NJ B.2.3.
U međukulturnim problemskim situacijama učenik pokazuje sposobnost uživljavanja u tuđu situaciju.
- u konkretnim problemskim situacijama opisuje događaj iz gledišta više osoba
- opisuje osjećaje sudionika u različitim konkretnim primjerima međukulturnih konfliktnih situacija
- uočava pojavu razlika u gledištima jer osobe imaju pristup različitim informacijama
- prepoznaje stereotipe u različitim izvorima koji prikazuju problemske situacije povezane s njegovim neposrednim okružjem
U konkretnim problemskim situacijama učenik uz poticaj opisuje osjećaje i gledišta sudionika te često uz poticaj iskazuje prihvaćanje i potrebu za pomaganjem drugima.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ C.2.1.
Učenik bira, kombinira i primjenjuje veći broj strategija učenja i uporabe jezika koje prilagođava zadatku.
- uočava analogije u učestalim jezičnim strukturama i pronalazi obrasce
- induktivnim putem izvodi pravila iz niza primjera
- koristi se predznanjem da bi izvršio zadatak
- mijenja svoje ponašanje temeljem povratnih informacija
- analizira svoje učenje, uočava koje su strategije za njega učinkovite te ih koristi, a odbacuje one koje mu ne pomažu
- postavlja ciljeve i planira i organizira svoje učenje
- aktivno sudjeluje u rješavanju zadataka u radu u skupini i sudjeluje u procesu odlučivanja unutar skupine
- u suradnji s drugim učenicima vrednuje rad skupine i osobni doprinos prema unaprijed postavljenim kriterijima
- iskazuje pozitivan stav prema učenju njemačkoga jezika
- pokazuje samopouzdanje u uporabi jezika i prihvaća pogreške kao sastavni dio učenja
- bilježi, opisuje i procjenjuje vlastita dostignuća i iskustvo u učenju njemačkoga jezika
Učenik povremeno bira i primjenjuje više različitih strategija učenja i uporabe jezika. Učenik razvija pozitivan stav i osjećaje spram učenja njemačkoga jezika. Pri govorenju i pisanju osjeća se samopouzdano, a pogreške prihvaća kao sastavni dio procesa učenja.
SŠ (2) NJ C.2.2.
Učenik pronalazi i upotrebljava jednostavne informacije iz različitih izvora pritom se služeći osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
- koristi se tradicionalnim i suvremenim medijima na njemačkome jeziku primjerenima dobi i dosegnutoj jezičnoj razini i u njima pronalazi, uspoređuje i kritički procjenjuje informacije
- na različite načine organizira, sažima, kombinira i predstavlja prikupljene informacije
- upotrebljava prikupljene informacije da bi sastavio kratku prezentaciju sa zadanom temom
- priprema izlaganje (referat, projekt, PowerPoint prezentaciju i sl.) prema predlošku, samostalno ili u suradnji s drugim učenicima
Učenik uz čestu pomoć pronalazi i vrednuje informacije iz različitih duljih multimodalnih tekstova. Pri pripremi prezentacija i referata često mu je potrebna pomoć.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Strategije učenja i uporabe jezika su univerzalne i prenose se iz jednog jezika u drugi te se one koje učenici upoznaju u učenju i poučavanju predmeta Njemački jezik nadovezuju na one koje su učenici već usvojili učeći neki drugi strani jezik.
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
U petom ciklusu strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni odgojno – obrazovni ciklus. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 3. razred, 3. godina učenja - 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ A.3.1.
Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove iz različitih izvora.
- globalno i selektivno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim i poznatim temama
- globalno i selektivno razumije kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu
- razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno
- razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima
Učenik u manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (2) NJ A.3.2.
Učenik proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
- planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim i poznatim temama
- planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- opisuje poznate situacije, odnose i prepričava događaje
- opisuje jednostavne procese povezane s njegovom strukom
- opširnije izvještava o poznatim temama
- razumljivo izgovora riječi te prepoznaje i primjenjuje prikladnu intonaciju u kontekstu
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Učenik upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.3.3.
Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
- razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima povezanima s općim i poznatim temama
- razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Učenik uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Učenik upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.3.4.
Učenik piše kratke i jednostavne tekstove.
- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: vrlo kratki opisi povezani s osobnim iskustvima, kratke osobne poruke, vrlo kratka osobna pisma /elektronička pošta, razglednice i čestitke
- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku
- prenosi informacije iz poznatih tekstova
- upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova
- upotrebljava jednostavne linearne veznike za povezivanje rečenica
- planira sadržaj teksta, uređuje i organizira vrlo jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
- pravilno piše poznate i učestale riječi, djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Učenik uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Učenik povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Jezične zakonitosti:
glagoli u prezentu; es gibt;
preterit glagola sein, haben i modalnih glagola;
perfekt jednostavnih pravilnih i nepravilnih glagola;
imperativ;
imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu;
osobne, posvojne i povratne zamjenice u nominativu, akuzativu i dativu;
upitne i pokazne zamjenice;
neki prilozi vremena, mjesta i načina;
neki prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa;
negacije nicht, nein; kein;
pridjevi kao dio predikata;
pridjevi kao atributi u nominativu, akuzativu nakon neodređenog člana; stupnjevanje pridjeva;
jednostavne i proširene izjavne i upitne rečenice;
nezavisno složene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn;
zavisno složene rečenice s veznicima weil, dass, wenn
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka, brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika, ali i zahtjevima struke.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr., postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ B.3.1.
Učenik na različitim primjerima objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura u različitim aspektima svakodnevnoga života.
-izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja
-na temelju raznih multimodalnih izvora opisuje informacije o zemljama njemačkoga govornog područja
- izvještava o svakodnevici vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja, njihovim hobijima, slobodnome vremenu i međugeneracijskim odnosima te ih uspoređuje s osobnim iskustvom
- uočava regionalne i stilske varijante pojedinih izraza
Učenik uz čestu pomoć izvještava o osnovnim elementima kultura povezanih s njemačkim jezikom te o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života.
SŠ (2) NJ B.3.2.
Učenik oponaša primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
- sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika
- koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji
- na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku opisuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije te preispituje stajališta sugovornika
- uočava da se komunikacija s govornicima njemačkoga jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma
Učenik u kratkim jednostavnim poznatim komunikacijskim situacijama od ponuđenih jezičnih izraza ponekad izabire primjerene obrasce ponašanja.
SŠ (2) NJ B.3.3.
Učenik iznosi stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti.
- opisuje na koji se način vlastito gledište može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana
- prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti
- opisuje stereotipe kao pretjerano generaliziranje stvarnosti
- objašnjava negativne učinke stereotipa i predrasuda
Učenik uz poticaj argumentira zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ C.3.1.
Učenik kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prilagođava ih različitim zadatcima u skladu sa svojim stilom učenja.
- prilagođava strategije situaciji i zadatku
- analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija
- poznaje svoj stil učenja i primjenjuje strategije u skladu s njim
- odbacuje strategije učenja jezika koje ne odgovaraju njegovu stilu učenja i ne potiču njegov napredak u učenju
- spreman je preuzeti rizik i isprobati nove zadatke i načine učenja
- koristi se strategijama parafraziranja u skladu s dostignutom razinom u domeni Komunikacijska jezična kompetencija
- pokreće interakciju s drugim učenicima
- vrednuje kvalitetu svoga doprinosa procesima rada u skupini
Učenik povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju. Uz čestu pomoć prilagođava ih zadatku.
Učenik razvija pozitivan stav i osjećaje spram učenja njemačkoga jezika. Prilikom govorenja i pisanja se osjeća samopouzdano, a pogreške prihvaća kao sastavni dio procesa učenja.
SŠ (2) NJ C.3.2.
Učenik bira, tumači i kritički procjenjuje informacije prikupljene iz različitih izvora te prepoznaje namjere autora.
- iz različitih multimodalnih tekstova bira i tumači informacije potrebne za rješavanje zadatka
- traži unutarnje i vanjske veze u tekstu temeljem signala u tekstu i ključnih riječi
- kritički procjenjuje prikupljene informacije i prepoznaje namjere autora
- piše bilješke prilikom slušanja ili čitanja teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta
- primjenjuje pravila za izradu kratke prezentacije ili referata s temom iz njegove svakodnevnice
- upotrebljava dostupna nastavna pomagala u svrhu učenja jezika
Učenik uz čestu pomoć izdvaja, tumači i kritički procjenjuje informacije iz različitih jednostavnih multimodalnih tekstova u kojima prepoznaje autorove namjere.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Strategije učenja i uporabe jezika su univerzalne i prenose se iz jednog jezika u drugi te se one koje učenici upoznaju u učenju i poučavanju predmeta Njemački jezik nadovezuju na one koje su učenici već usvojili učeći neki drugi strani jezik.
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
U petom ciklusu strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni odgojno – obrazovni ciklus. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Strukovne škole Njemački jezik 4. razred, 4. godina učenja - 64 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ A.4.1.
Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove iz različitih izvora.
- globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim i poznatim temama
- globalno, selektivno i detaljno razumije kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- vrednuje nešto složenije odnose među informacijama u tekstu
- izvodi zaključke na temelju slušanog, pročitanog i vizualnog sadržaja
- razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno
- razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima
- samostalno čita prilagođene književne tekstove
- provjerava osobno razumijevanje
Učenik u manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
SŠ (2) NJ A.4.2.
Učenik proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
- planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim i poznatim temama
- planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom
- opisuje, prepričava i izvještava o sadržajima povezanima s poznatim temama
- opisuje jednostavne procese povezane s njegovom strukom
- iznosi kratke i uvježbane prezentacije o poznatim temama te jednostavno objašnjava svoje mišljenje
- razumljivo izgovora riječi te razlikuje i upotrebljava intonaciju kako bi obogatio poruku
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Učenik upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.4.3.
Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
- razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima i raspravama povezanima s općim i poznatim temama
- razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku
- prilagođava govornu interakciju kontekstu
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Učenik uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Učenik upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SŠ (2) NJ A.4.4.
Učenik piše kratke i jednostavne tekstove.
- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo /elektronička pošta
- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku
- prenosi informacije iz poznatih tekstova
- upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova
- planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst, upotrebljava jednostavna vezna sredstva za povezivanje rečenica unutar teksta
- planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku
- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
- pravilno piše većinu poznatih riječi i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Učenik uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Učenik povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
Sadržaji za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Jezične zakonitosti:
prezent i perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola;
es gibt;
modalni glagoli;
preterit glagola sein, haben i modalnih glagola te nekih najučestalijih pravilnih i nepravilnih glagola;
konjunktiv II glagola haben i sein;
würde + Infintiv;
imperativ;
imenice s određenim i neodređenim članom (bez genitiva);
osobne i posvojne zamjenice;
upitne zamjenice;
pokazne zamjenice dieser/diese/dieses;
neodređene zamjenice man, jemand, niemand, alles, viele, etwas;
upitne zamjenice welcher, welche, welches, was für ein…;
neki prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina;
prijedlozi s dativom i akuzativom;
negacije nicht, nein; kein;
pridjevi kao dio predikata;
pridjevi kao atributi nakon određenog i neodređenog člana u nominativu, akuzativu;
stupnjevanje pridjeva;
jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice;
nezavisno složene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn;
zavisno složene rečenice s veznicima wenn, weil, dass, als, damit, obwohl;
zavisno složene rečenice bez veznika s glagolom na drugom mjestu (Er hat gesagt, er kommt später.)
Funkcije:
Provjeravanje razumijevanja
Izražavanje mišljenja
Opisivanje nada i planova
Opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
Objašnjenja i obrazloženja
Izricanje pretpostavki
Razvijanje argumentacije
Sustavno izlaganje
Izražavanje apstraktnih ideja
Sudjelovanje u diskusiji
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene vrste tekstova:
pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podacima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnom razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za vještinu govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadaci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada mentalnih mapa, prezentacija, letka, brošure, prepričavanje slijeda nekog događaja, pisanje novog kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta temeljem prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika, ali i zahtjevima struke.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr., postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ B.4.1.
Učenik izvještava o različitim informacijama, sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja te u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja.
-izvještava o aktualnim zbivanjima u zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora
-komentira svakodnevicu mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole, te pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u vlastitoj zemlji
- opisuje razlike u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja
- opisuje osobni kulturni identitet, navodi kult-urne skupine kojima pripada
- uočava regionalne i stilske varijante pojedinih izraza
Učenik uz čestu pomoć izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja.
SŠ (2) NJ B.4.2.
Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
- sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika
- koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji
- uočava da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano
- uspoređuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije u vlastitoj zajednici te na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku
- povezuje različita uvjerenja s uzrocima konflikta ili nerazumijevanja u međukulturnim kontaktima
Učenik se uz čestu pomoć koristi primjerenim obrascima u kratkim poznatim komunikacijskim situacijama.
SŠ (2) NJ B.4.3.
Učenik poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici.
- opisuje razlike između sebe i drugih te prihvaća te razlike bez donošenja suda o njima
-razmatra višejezične i višekulturne aspekte u Hrvatskoj, u zemljama njemačkoga govornog područja te u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole
- argumentira zašto je potrebno uvažavati različitost
- opisuje primjere isključivanja drugih i drugačijih uzrokovanog stereotipima i predrasudama
- promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama i kritički se odnosi prema njima
Učenik uz poticaj iznosi stav o važnosti poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti.
Sadržaji:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) NJ C.4.1.
Učenik povezuje i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
- iskušava i kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja i potiču učinkovitost učenja
- prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim
- povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novom kontekstu
- prepoznaje osobne i tuđe pogreške i tom se spoznajom koristi u daljnjem procesu učenja
- aktivno sudjeluje u radu u skupini i surađuje s drugim članovima skupine kako bi zajedno izvršili zadatak
- daje potporu i konstruktivnu povratnu informaciju ostalim članovima skupine u procesu vrednovanja rada
- provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak
- postavlja si ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju
- procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika
Učenik povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
Učenik razvija pozitivan stav i osjećaje spram učenja njemačkoga jezika. Pri govorenju i pisanju osjeća se samopouzdano, a pogreške prihvaća kao sastavni dio procesa učenja.
SŠ (2) NJ C.4.2.
Učenik prikuplja i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora te priprema prezentaciju s temom iz područja osobnoga interesa i svakodnevice.
- izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora
- propituje i vrednuje informacije, ideje, stavove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama
- sažima i parafrazira tekstove
- samostalno izrađuje prezentaciju s temom iz svoje svakodnevice i područja osobnoga interesa
- redovito se služi dvojezičnim rječnikom i povremeno jednojezičnim rječnikom
Učenik se uz čestu pomoć koristi informacijama iz različitih izvora, a pri izradi prezentacije je povremeno samostalan.
Sadržaji:
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Strategije učenja i uporabe jezika su univerzalne i prenose se iz jednog jezika u drugi te se one koje učenici upoznaju u učenju i poučavanju predmeta Njemački jezik nadovezuju na one koje su učenici već usvojili učeći neki drugi strani jezik.
Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednome učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugome. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
U petom ciklusu strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni odgojno – obrazovni ciklus. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. Povezanost s drugim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim predmetima
Njemački je jezik sastavni dio jezično-komunikacijskoga područja u okviru kojega se razvijaju ključne kompetencije za stjecanje i prijenos znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti te je stoga usko povezan sa svim sastavnim dijelovima kurikuluma na svim razinama obrazovanja.
Ostvarivanjem obrazovno-odgojnih ishoda iz svih triju domena predmetnoga kurikuluma Njemačkoga jezika omogućeno je razvijanje svih temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje, a činjenica da je jezik istodobno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, povezuje Njemački jezik sa svim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i gotovo svim predmetima.
Zbog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji, između ostalog, uključuju jezične sadržaje, različite aspekte ljudske egzistencije, kulturno nasljeđe i kulturu življenja te povijest i umjetnost, povezanost se prvenstveno ostvaruje s jezično-komunikacijskim, društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. U kasnijim se ciklusima usložnjavanjem ishoda, a time i znanja i vještina, ostvaruje povezanost s drugim odgojno-obrazovnim područjima: prirodoslovnim, tehničkim i informatičkim, matematičkim te tjelesnim i zdravstvenim.
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Njemački jezik izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulumima pojedinih međupredmetnih tema (Učiti kako učiti, Osobni i društveni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) dok se druge međupredmetne teme realiziraju izborom sadržaja i tema u učenju i poučavanju nastavnoga predmeta.
Na razini nastavnih predmeta Njemački je jezik sadržajno i metodološki blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Učenika se potiče da koristi svoja iskustva vezana uz učenje drugih stranih jezika te svog materinskoga jezika te da razvija samostalnost u učenju jezika. Takav pristup pogoduje razvoju višejezičnosti te povezivanju cjelokupnoga jezičnog obrazovanja, razvoju svjesnosti o jeziku, povezanosti jezika i kulture te svjesnosti o učenju jezika. Integriranim učenjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima, a učenju jezika dodaje element svrhovitosti. U kasnijim se ciklusima ovakav način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. Učenje i poučavanje nastavnoga predmeta Njemački jezik
Iskustva učenja
Usmjerenost na učenika osnovno je načelo suvremenoga učenja i poučavanja njemačkoga jezika, pri čemu se uvažavaju učenikov kognitivni, afektivni i jezični razvoj te njegove potrebe, interesi kao i neposredno životno okružje. Tijekom takvoga učenja i poučavanja prenose se nova znanja uvažavajući učenikova prethodna iskustva učenja, iskustva u susretima sa stranim jezicima i u učenju jezika. Učenje jezika je dinamičan, aktivan proces koji učeniku pruža mogućnost za suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje te za raznoliku upotrebu jezika. Stoga učenje i poučavanje njemačkoga jezika treba stvarati prilike za konkretnu primjenu naučenoga povezivanjem s izvanškolskim okružjem. Takav pristup pridonosi razvoju i održavanju motivacije kao jednom od ključnih preduvjeta za uspjeh u učenju i poučavanju stranih jezika pa tako i njemačkoga jezika.
Cilj je učenja i poučavanja njemačkoga jezika razvijati kod učenika komunikacijsku jezičnu kompetenciju proširenu elementima međukulturne kompetencije te ih pripremati za samostalno učenje kao temelj cjeloživotnoga učenja. Pritom su uspjeh u komunikaciji i funkcionalna upotreba jezika bitno značajnije sastavnice učenja i poučavanja njemačkoga jezika nego gramatička ispravnost u izražavanju. Osvještavanje jezika kao sustava spor je i dugotrajan proces koji je potrebno provoditi pažljivo i višekratno spiralnom progresijom u usvajanju znanja i vještina. Učenika treba ohrabrivati u stvaranju i korištenju strategija učenja koje se baziraju na povezivanju s učenjem ostalih stranih jezika pa i materinskoga, a koje potiču njegovu samostalnost.
Učenje i poučavanje njemačkoga jezika treba uvažavati različite stilove učenja, obuhvaćati raznolike oblike poučavanja i rada te biti prilagođeno dobi učenika. U nižim razredima osnovne škole težište je učenja jezika na slušnom razumijevanju i govornoj komunikaciji, a učenje i poučavanje bazira se na učenju svim osjetilima te na cjelovitome učenju. U kasnijim se odgojno-obrazovnim ciklusima učenje i poučavanje postupno sve više okreće osvještavanju jezičnih struktura i njihovih funkcija temeljeći se na kognitivnome pristupu te na većoj samostalnosti učenika. U tom je smislu važno učenike poticati na svjesno, samorefleksivno i odgovorno promišljanje o osobnome učenju.
Učenjem stranih jezika, među njima i njemačkoga, proširuje se učenikovo iskustvo, potiče kognitivni razvoj te razvija analitičko i kreativno mišljenje. Upoznajući se s elementima stranih društava i kultura, razvijajući poštovanje i interes za njih, učenik upoznaje međukulturnost koja je postala bitno obilježje suvremenoga društva te na taj način iskustvo učenja jezika obogaćuje učenikov identitet.
Uloga učitelja
Tijekom učenja i poučavanja njemačkoga jezika usmjerenoga na učenika iznimno je važna uloga učitelja. Poticanje učenikova interesa za njemački jezik i održavanje motivacije za nastavak učenja jedan je od ključnih preduvjeta za uspješno učenje i poučavanje, osobito u ranome učenju jezika. Stoga je važna zadaća učitelja osigurati ugodno i poticajno razredno ozračje izborom aktivnosti primjerenih učenikovu kognitivnom i afektivnom razvoju, vodeći računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama među učenicima. Učitelj jezične pogreške učenika prihvaća kao sastavni dio procesa učenja njemačkoga jezika u kojemu učenik bez stresa i straha pred učiteljem i vršnjacima sudjeluje u razmjeni ideja i komunikaciji što mu omogućava doživljaj uspjeha te ga potiče na samopouzdano i odvažno služenje jezikom. Učitelj je moderator, voditelj, pomagač i savjetnik u nastavnome procesu koji podržava i vodi učenika u procesu učenja i osnažuje ga na njegovu putu prema samostalnosti poučavajući ga ne samo jezičnim nego i izvanjezičnim sadržajima te različitim kognitivnim, metakognitivnim i afektivnim strategijama učenja jezika. Učitelj potiče i razvoj drugih kompetencija važnih za cjeloživotno učenje.
S ciljem osiguravanja kvalitete učenja i poučavanja i napretka učenika, učitelj treba dobro poznavati cijelu kurikularnu vertikalu predmeta Njemački jezik kako bi se izbjegli nagli skokovi u prijelazu iz jednoga ciklusa u drugi. Učitelj treba biti osposobljen za samostalno donošenje odluka o primjeni kurikuluma, izboru materijala te izboru metoda poučavanja. Također, učitelj ima aktivnu ulogu u suradnji s roditeljima, svojim sustručnjacima, drugim učiteljima u školi i izvan nje, strukovnim udrugama te mjerodavnim obrazovnim institucijama kako bi učeniku omogućio što bolje i učinkovitije napredovanje u usvajanju znanja, vještina i stavova u predmetu Njemački jezik. Od učitelja se očekuje profesionalni pristup koji podrazumijeva etičnost, pravednost, dosljednost i sustavnost. Učitelj treba pratiti suvremene pristupe u području metodike i glotodidaktike te se redovito usavršavati za što mu uvjete trebaju ostvariti mjerodavne institucije.
Mjesto učenja i poučavanja
Uspjeh u učenju i poučavanju njemačkoga jezika u velikoj mjeri ovisi i o okružju u kojemu učenik stječe nova znanja i vještine jer poticajno i raznoliko okružje pridonosi bržem i lakšem usvajanju. U takvom okružju učenje i poučavanje usmjereno je na učenika, učenik se ne boji pogrešaka, spremno surađuje s drugim učenicima i uvažava ih, a znanja i vještine koje usvaja u bliskoj su vezi s njegovim svakodnevnim iskustvom i aktivnostima.
Učenje njemačkoga jezika je proces koji se odvija u školskome i izvanškolskome okružju. Kako bi se omogućila raznovrsnost okružja u kojemu se uči i poučava te pogodovalo učinkovitomu učenju, poželjno je učenje i poučavanje nadograditi planiranim aktivnostima kao što su, npr. kontakt s govornicima njemačkoga jezika u stvarnome i digitalnome okružju, posjeti kulturnim centrima, projekcijama, izložbama, posjeti zemljama njemačkoga govornog područja, međunarodne razmjene učenika i dr.
Upotreba suvremenih tehnologija tijekom učenja i poučavanja također je jedan od čimbenika koji pridonose stvaranju poticajnoga i produktivnoga okružja. Digitalno okružje, koje je današnjem učeniku prirodno okružje, nudi bezbroj prilika za svjesno i nesvjesno usvajanje novih jezičnih znanja i vještina.
Vrijeme poučavanja
Njemački se jezik u hrvatskome odgojno-obrazovnom sustavu uči kao prvi strani jezik od 1. razreda, odnosno kao drugi strani jezik od 4. razreda osnovne škole. Isto tako postoji mogućnost za početak učenja njemačkoga jezika u 1. razredu srednje škole. Ovisno o godini početka, učenje u pravilu traje 12, 9 ili 4 godine. Vrlo je važno što ranije započeti s učenjem njemačkoga jezika te time stvoriti temelje za postizanje visoke razine jezičnoga umijeća. Nadalje, iskustvo učenja njemačkoga jezika u ranoj dobi olakšava učenje daljnjih stranih jezika te stvara preduvjet za cjeloživotno učenje.
Uspjeh u učenju tim je bolji što su učenici više izloženi njemačkome jeziku te im to treba omogućiti u što većoj mjeri na što više načina, npr. razrednim govorom na njemačkome jeziku ili integriranim učenjem njemačkoga jezika i nejezičnoga predmeta.
Materijali i resursi za učenje
Učenicima tijekom nastavnoga procesa u školskome i izvanškolskome okružju na raspolaganju trebaju biti raznoliki izvori znanja prilagođeni učenikovu jezičnomu, kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja, njegovim interesima i potrebama.
Tijekom učenja i poučavanja koriste se odobrena nastavna sredstva i pomagala, a uz njih se učitelj koristi prilagođenim i autentičnim tiskanim, digitalnim, interaktivnim i multimedijskim sadržajima i materijalima iz različitih izvora primjerenoga sadržaja. Kada okolnosti to dopuštaju, preporuča se izbor nastavnih materijala koji omogućuju integrirani pristup poučavanju sadržaja drugih predmeta i njemačkoga jezika. Učenik također ima aktivnu ulogu u izboru nastavnoga materijala čime se potiče njegova samostalnost i preuzimanje odgovornosti za učenje.
U učenje i poučavanje njemačkoga jezika uključeni su autentični književni tekstovi jer učenik tako uranja u svijet, jezik i kulturu izvornih govornika na emotivnoj i estetskoj, a ne samo na kognitivnoj razini.
Potrebno je naglasiti važnost izlaganja jezičnim i kulturološkim sadržajima izvan učionice, npr. televizijskim programima na njemačkome jeziku ili programima predviđenim za učenje njemačkoga jezika, raznim digitalnim aplikacijama za učenje njemačkoga jezika kao i općenito svim vrstama multimedijskih sadržaja na njemačkome jeziku.
Podjela učenika u skupine
Učenje i poučavanje njemačkoga jezika treba poticati učenike na samostalno učenje i suradnički rad. Uporaba jezika društvena je aktivnost koja učenicima pruža mogućnost razvijanja društvenih vještina poput rada u paru ili skupinama. Jedan od objektivnih preduvjeta za učinkovito učenje i poučavanje njemačkoga jezika je rad s manjim brojem učenika u skupini gdje bi svaki pojedinac dobio priliku aktivno sudjelovati.
S obzirom na posebnosti organizacije učenja i poučavanja stranih jezika, gdje se njemački jezik u osnovnoj školi uči kao prvi ili drugi, obvezni, izborni ili fakultativni predmet, važno je pri oblikovanju razrednih odjela u srednjoj školi voditi računa o učenikovu predznanju kako bi mu se omogućio nastavak učenja na primjerenoj razini. U slučaju potrebe formiranja manjih odgojno - obrazovnih skupina prema predznanju učenika unutar razrednoga odjela važno je i tada omogućiti nastavak učenja bez obzira na broj učenika u skupinama. Pri podjeli učenika u skupine može se voditi svjedodžbama iz osnovne škole kao i rezultatima dijagnostičkoga mjerenja koje se preporučuje na početku 1. razreda srednje škole.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnom predmetu Njemački jezik
U sklopu kurikuluma nastavnoga predmeta Njemački jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
U Njemačkome jeziku vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koje se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog ophođenja i njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ostvarenost ishoda koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubriku bilježaka.
Elementi vrednovanja su jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje, te posredovanje u trećem i četvrtom razredu četverogodišnjih srednjih škola, nastavak učenja. Elementi vrednovanja razlikuju se u pojedinim razredima jer ovise o razvojnoj dobi učenika. U prvome i drugome razredu osnovne škole ocjenjuje se ostvarenost ishoda u govorenju i slušanju, a od drugoga razreda nadalje i u čitanju i pisanju. Učenička se izvedba procjenjuje temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja koriste portfolio, autobiografija međukulturnih susreta, dnevnik učenja, rubrike za samo-vrednovanje i vršnjačko vrednovanje i slično. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, niti ovaj proces ne dovodi do ocjena, već kvalitativnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom Njemačkoga jezika tijekom ili na kraju školske godine kao i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Učitelj pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potrebne za određenu ocjenu. Koriste se usmene i pisane provjere znanja, portfolio, učenički projekti, rasprave, debate, eseji, simulacije itd. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pri tome se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni učitelju, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne ocjene učitelj uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. U prvome i drugome razredu ostvarenost ishoda iz triju domena ima podjednak udio u zaključnoj procjeni, a od trećeg razreda nadalje daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Ostvarenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitim i drugim kulturama, vještina međukulturnog ophođenja, te medijska pismenost) ulazi u završnu ocjenu te se u prvome polugodištu prvoga razreda navodi u opisnom praćenju. Tijekom učenja i poučavanja njemačkoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu ocjenu. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnom praćenju. Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljno-1, dovoljno-2, dobro-3, vrlo dobro-4, odlično-5).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja