PRILOG 4.

OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA

1.

OPĆE INFORMACIJE

1.1.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Nacrt prijedloga ovršnog zakona

1.2.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

Ne

Naziv akta:

Opis mjere:

1.3.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

Ne

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

Trenutno važećim (trećim) Ovršnim zakonom („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17.; dalje u tekstu OZ/12) uređen je postupak prisilnog ostvarenja tražbina i postupak dobrovoljnog sudskog i javnobilježničkog osiguranja tražbina te se njime uređuju i materijalnopravni odnosi koji se zasnivanju na temelju ovršnih postupaka. OZ/12, zajedno sa Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, broj 68/18.) čini zakonodavni okvir za provedbu izvansudske ovrhe, koju u najvećoj mjeri provodi Financijska agencija.

Od stupanja na snagu prvog Ovršnog zakona iz 1996. (OZ/96), preko drugog Ovršnog zakona iz 2010. (OZ/10), pa do trećeg Ovršnog zakona iz 2012. (OZ/12), uređenje ovršnog sustava, odnosno ovršnog prava Republike Hrvatske doživjelo je oko 25 izmjena.

Zbog uočenih poteškoća u primjeni postojećeg OZ/12 i potrebe njegovog usklađivanja s drugim zakonima kako bi se dobila horizontalna usklađenost zakonodavnog sustava, predlaže se izrada novog Ovršnog zakona radi pojednostavljenja (povećanja efikasnosti) provedbe ovršnog postupka uz jačanje zaštite dostojanstva ovršenika i manje troškove postupka, odnosno novo uređenje ovršnog sustava. Postojeći sustav ovrhe na temelju vjerodostojne isprave ne omogućuje da se rješenje o ovrsi koje je doneseno od strane javnog bilježnika može izravno provesti u državama članicama Europske unije te se ovim zakonom uvodi rješenje prema kojem će donesene u kontradiktornom postupku (odnosi se i na odluke u čijem donošenju sudjeluju javni bilježnici kao pomoćnici suda) biti provedive u državama članicama Europske unije (Presuda Suda Europske unije (drugo vijeće) u predmetu Pula Parking d.o.o. protiv Svena Klausa Tederahna, C-551/15 od 9. ožujka 2017.; Presuda Suda Europske unije (drugo vijeće) u predmetu Ibrica Zulfikarpašić protiv Slavena Gajera, C-484/15 od 9. ožujka 2017.).

U skladu s navedenim, ovim Nacrtom prijedloga ovršnog zakona (dalje u tekstu Ovršni zakon) uvodi se novi ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave te se predloženim zakonodavnim rješenjem ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave stavlja pod nadzor suda (sudska kontrola). Sud će biti opće i redovno nadležno tijelo, ali zbog rasterećenja sudova zadržavaju se javni bilježnici kao povjerenici suda.

U provedbi elektroničke javne dražbe nekretnina uočene su poteškoće pa se novim Zakonom poboljšava i olakšava postupak prodaje nekretnina. Uočene su poteškoće kod provedbe ovrhe na plaći koju provode poslodavci pa se ovim zakonom u potpunosti rasterećuje poslodavce od provedbe ovrhe na plaći ovršenika i uvodi se jedinstveni redoslijed (prvenstveni red) kod provedbe ovrhe na novčanim sredstvima.

U primjeni je uočeno da se institut sudskog i javnobilježničkog osiguranja prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava ne koristi u praksi u dovoljnoj mjeri te omogućuje određene zloupotrebe (osobe za relativno niski iznos potraživanja postaju punopravni vlasnici nekretnina, otežana provedba ovrhe).

Također, ovim Zakonom će se riješiti problem dostave putem oglasne ploče poboljšanjem odredbi o dostavi (uz obvezno slanje obavijesti dužniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac – e-Građani da je nakon dva bezuspješna pokušaja dostava obavljena putem oglasne ploče).

Ujedno treba istaknuti kako je ovaj Zakon nastavak mjera Vlade Republike Hrvatske usmjerenih rješavanju problema blokiranih građana, koji je započet paketom mjera koji se sastoji od tri zakona, i to Zakona o otpustu dugova fizičkim osobama, Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Zakona o izmjenama i dopunama zakona o stečaju potrošača, usvojenim u srpnju 2018.

Navedeni paket mjera je bio usmjeren rješavanju problema dijela građana s blokiranim računima i to kroz: ex lege otpust dugova, dobrovoljni otpust dugova za koji se vjerovnicima koji na to pristanu zakonom utvrđeni iznos priznaje kao porezno priznati rashod, odnosno ne uzima se za oporezivi primitak, kroz obustavu provedbe ovrhe koja se provodi na novčanoj tražbini po računu i oslobođenjem od obveza osoba koje imaju blokirane račune duže od tri godine, a čiji iznos glavnice duga iznosi do 20.000,00 kuna kroz institut jednostavnog postupka stečaja potrošača.

Predvidive posljedice koje će proisteći donošenjem ovoga Zakona sastoje se prije svega u uravnoteženju postojećeg sustava ovrhe, kao i njegovom dodatnom unaprjeđenju uz uvažavanje potrebe da se ovršni postupak provodi brzo, učinkovito i ekonomično te da se štiti dostojanstvo ovršenika i osigura da provedba za njega bude što manje nepovoljna.

Najbitnije promjene koje se očekuju u području koje se namjerava urediti nacrtom prijedloga ovršnog zakona su:

 redefiniranje uloge svih sudionika u postupku (suda, javnih bilježnika, Financijske agencije, poslodavaca) na način da je novo pravilo - ovršni postupak u cijelosti pod nadzorom suda. Sudska nadležnost je pravilo (javni bilježnici isključivo pomoćno tijelo u postupku) s ciljem da se odluka suda može izravno provesti u državama članicama Europske unije na temelju donesenih EU uredbi

 poslodavci i HZMO više nisu tijela u postupku koja provode ovrhu, čime se poslodavci administrativno rasterećuju od poslova provedbe ovrhe na plaći i mirovini te povećava razina sigurnosti. Predlaže se novo uređenje - centralizirana provedba ovrhe na novčanim sredstvima putem FINA-e koja ovrhu provodi pod nadzorom suda. U tom slučaju poslodavcima ostaje samo obveza distribucije (uplata na račun) prema nalogu suda/FINA-e iznosa plaće koji je izuzet od ovrhe

 uvodi se pravilo o pokretanju postupka elektroničkim putem na propisanom obrascu uz modernizaciju postupka uvođenjem elektroničke komunikacije između tijela u postupku, ali i ovrhovoditelja pravnih osoba i stranka koje zastupaju odvjetnici, čime se ujedno smanjuju troškovi postupka

 troškovi postupka se smanjuju i na način da se:

- brišu odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka,

- potvrda o ovršnosti se izdaje automatizmom, slijedom čega više nema troška  izdavanja te potvrde,

- u slučaju da ovršenik tijekom postupka podmiri tražbinu ili se s ovrhovoditeljem drugačije sporazumi snosi samo minimalan iznos na ime troška ovrhovoditelju,

- sudske pristojbe na rješenje o ovrsi su fiksne na način da je najviši iznos koji se može platiti na ime pristojbe 300,00 kuna (za tražbine iznad 5.000,00 kuna)

 podiže se razina zaštite dužnika - prethodno opominjanje i veća sigurnost dostave (nakon 2 bezuspješna pokušaja - dostava putem oglasne ploče uz  obvezno slanje obavijesti dužniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac –e-Građani)

 brišu se odredbe o ugovoru o osiguranju prijenosom vlasništva (fiducija), čime takvi ugovori postaju ništetni

 uvodi se pravilo da se deložacija ne može provesti u zimskom razdoblju (1.11. – 1.4.) te se uz postojeću zabranu ovrhe na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje povisuje limit do kojeg je zabranjena ovrha na nekretnini sa 20.000,00 kuna na iznos od 40.000,00 kuna

 proširuje se krug primanja izuzetih od ovrhe (od ovrhe se uz postojeća izuzeća dodaju i nova: božićnica, uskrsnica, regres - do porezno priznatog odbitka; terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog auta u službene svrhe, naknade za odvojeni život – u cijelosti) te se uvodi pravilo da u svakom slučaju nije moguće provesti ovrhu na primanju s naslova plaće iznad zakonom propisanog iznosa

Ciljevi koji se žele postići donošenjem Ovršnog zakona su:

 brza, učinkovita i ekonomična (jeftinija) provedba postupka

 zaštita dostojanstva dužnika (ovršenika) pojačana načelom proporcionalnosti-razmjernosti između interesa vjerovnika i interesa dužnika

 uređenje uloge svih sudionika u postupku (suda, javnih bilježnika, Financijske agencije, poslodavaca)

 urediti postupak ovrhe na temelju vjerodostojne isprave na način da se odluka može izravno provesti u državama članicama Europske unije na temelju donesenih EU uredbi

 cjelovito urediti postupak ovrhe radi ostvarenja novčane tražbine na novčanoj tražbini ovršenika

 modernizirati postupak uvođenjem elektroničke komunikacije.  

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka

Iako ovršni postupci, načelno, ne bi trebali biti presudni na gospodarstvo jedne države, zbog relativno velikog broja građana koji ne mogu uredno ispunjavati svoje obveze, jednostavnija, brža i učinkovitija ovrha može imati neznatan ili mali utjecaj na gospodarstvo. Gospodarstvo u cjelini će zbog učinkovitijeg sustava prisilne naplate tražbina biti konkurentnije u svjetlu stranih ulaganja zbog povećane sigurnosti investitora da će se u slučaju problema u naplati lakše prisilno naplatiti u postupku koji je u cijelosti pod nadzorom suda.

Značajno rasterećenje gospodarstva očekuje se zbog ukidanja plaće kao predmeta ovrhe koju provode poslodavci, čime se poslodavci bitno rasterećuju i čime bi njihovo poslovanje trebalo postati jeftinije.

Međutim, ovršni sustav i sve njegove prednosti ili mane ne mogu imati izravan gospodarski učinak niti mogu poboljšati gospodarstvo već upravo suprotno: rezultati gospodarstva utječu na broj ovršnih postupka i uspješnost naplate u ovrsi.

Ipak, brža, jednostavnija i učinkovitija ovrha s manjim troškovima postupka može olakšati pojedincima da lakše ispune svoju obvezu i sudjeluju u gospodarskim aktivnostima bez ograničenja (smetnji). Najveća novost za gospodarstvo odnosi se na poslodavce koji će se u većem dijelu osloboditi provedbe ovrhe na plaći (pro futuro).

3.2.

Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka

Određeni broj građana-ovršenika nalazi se u teškoćama te će se učinak prvenstveno odnositi na građane-ovršenike, odnosno osobe koje sudjeluju kao dužnici u postupcima prisilnog ostvarenja tražbine.

Veća zaštita dostojanstva dužnika te transparentnija (jače naglašena) primjena načela razmjernosti/proporcionalnosti između interesa vjerovnika i interesa dužnika mogu imati mali socijalni utjecaj u odnosu na migracije i demografske trendove te nešto veći utjecaj na socijalnu uključenost. Ovim Zakonom razina postojećih socijalnih prava neće se umanjiti, ali bi pojedine skupine građana mogle osjećati manju socijalnu isključenost, odnosno, pojedini građani bi mogli biti brže socijalno uključeni.

Ovršni zakon ne može niti je njegov cilj rješavati socijalne probleme i izazove s kojima se susreću pojedine skupine građana te stoga ne i trebao proizvesti velike socijalne učinke već osigurati da se nastale obveze što je brže, jednostavnije i jeftinije ispune.

3.4.

Analiza učinaka na rad i tržište rada

S obzirom na to da se proširuje lista primanja koja su izuzeta od ovrhe (u cijelosti ili djelomično) te da se ukida plaća kao predmet ovrhe, mogu se očekivati pozitivni učinci na rad i tržište rada. Navedene promjene zahvatit će se sve radnike i sve poslodavce.

3.5.

Analiza učinaka na zaštitu okoliša

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.6.

Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava

Nacrt prijedloga ovršnog zakona nema izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava s obzirom na to da se radi o poboljšanjima postojećeg Ovršnog zakona u kojem su već ugrađeni zaštitni mehanizmi kojima se štite ljudska prava te učinci predviđenih poboljšanja posebno ne odudaraju od već postojećeg ovršnog postupka i postupka osiguranja tražbina. Međutim,

s obzirom na to da se redefiniraju uloge tijela u ovršnom postupku i da se znatan dio ovrhe (ovrha na temelju vjerodostojne isprave) vraća na sudove, povećava se razina ostvarivanja pravne zaštite i pristupa sudu i to prvenstveno u korist građana (fizičkih osoba) koji su najčešći dužnici u ovršnim postupcima na temelju vjerodostojnih isprava.

4.

TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)

MSP testom ocjenjuju se gospodarski učinci nacrta prijedloga zakona na male i srednje poduzetnike, ako je provedbom Prethodnog MSP testa u okviru Prethodne procjene utvrđena obveza provedbe učinaka propisa na malo gospodarstvo i izrada MSP testa.

Pri odlučivanju o kvaliteti izrade MSP testa isključivo je mjerodavno mišljenje tijela nadležnog za njihovo provođenje sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17).

4.1.

Moguće opcije javnih politika

OPCIJA 1. Ne poduzimati ništa (zadržavanje postojećeg stanja)

Opcija se odnosi na zadržavanje postojećeg stanja. Zakonodavni okvir ostaje ne promijenjen. Postojeći sustav ovrhe na temelju vjerodostojne isprave koje je doneseno od strane javnog bilježnika i dalje se ne može izravno provesti u državama članicama Europske unije. Veliki dio primanja i dalje nije izuzet od ovrhe te ovršni postupak i dalje ostaje neuravnotežen. Uočene poteškoće u provedbi instituta iz ovršnog zakona i dalje postoje u praksi.

OPCIJA 2. Na temelju mjera Vlade Republike Hrvatske usmjerenih rješavanju problema blokiranih građana prvenstveno kroz Zakona o otpustu dugova fizičkim osobama i Zakona o izmjenama i dopunama zakona o stečaju potrošača, uz snažnu provedbu edukacijskih ciklusa i javnih događanja poticati razinu svijesti o stečaju potrošača i zaštiti dostojanstva ovršenika u ovršnom postupku.

Opcija se odnosi na poticanje vjerovnika koji nisu u tijela javne vlasti pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske na oprost dugova i obročnu otplatu dužnicima (ovršenicima). Edukacijskim ciklusima i javnim događanjima poticati dugotrajno blokirane ovršenike da pokrenu postupke stečaja potrošača i jednostavnog stečaja potrošača. Međutim predloženom opcijom i dalje se postojeći sustav ovrhe na temelju vjerodostojne isprave koje je doneseno od strane javnog bilježnika ne može izravno provesti u državama članicama Europske unije. Veliki dio primanja i dalje neće biti izuzet od ovrhe te ovršni postupak i dalje ostaje neuravnotežen. Uočene poteškoće u provedbi instituta iz ovršnog zakona i dalje postoje u praksi.

OPCIJA 3. Na temelju uočenih poteškoća u primjeni Ovršnog zakona ciljano krenuti u izmijene i dopune Ovršnog zakona

Opcija se odnosi na ciljane izmjene i dopune Ovršnog zakona kojima bi se izmijenile određene poteškoće u provedbi Ovršnog zakona poput ukidanja odredbi o ugovoru o osiguranju prijenosom vlasništva (fiducija), podizanja razine zaštite dostojanstva ovršenika, povećanja kruga primanja izuzetih od ovrhe te rješavanje poteškoća uočenih u provedbi elektronske dražbe u ovršnom postupku. Međutim, navedena opcija ne rješava glavnu poteškoću da se ovrha na temelju vjerodostojne isprave koje je doneseno od strane javnog bilježnika ne može izravno provoditi u državama članicama Europske unije, jer je za to nužno promijeniti cijeli koncept ovršnog postupka na temelju vjerodostojne isprave, što nije moguće provesti izmjenama i dopunama ovršnog zakona.

OPCIJA 4. Donošenje novog Ovršnog zakona i rješavanje svih uočenih poteškoća u provedbi Ovršnog zakona

Opcija se odnosi na donošenje novog Ovršnog zakona koji bi omogućio brzu, učinkovitu i ekonomičnu provedbu postupka uz zaštitu dostojanstva ovršenika pojačanu načelom proporcionalnosti-razmjernosti između interesa vjerovnika i interesa dužnika, uređenje uloge svih sudionika u postupku (suda, javnih bilježnika, Financijske agencije, poslodavaca). Također, predmetna bi opcija omogućila da se ovršni postupak uredi na način da se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave mogu izravno provoditi u državama članicama Europske unije na temelju donesenih EU uredbi kao i cjelovito uređenje postupka ovrhe radi ostvarenja novčane tražbine na novčanoj tražbini ovršenika i modernizaciju postupka uvođenjem elektroničke komunikacije.

OPCIJE ZA MSP TEST

4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«

4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«

4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A«

4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«

5.

PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE

Nacrt neće imati učinak na male i srednje poduzetnike u smislu da se za poduzetnike  propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja u okviru njihove redovne djelatnosti. Ali, MSP će se rasteretiti, tj. imat će manje troškove jer neće biti obveznici provedbe ovrhe na plaći (pro futuro). Također, predloženi Zakon neće imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije, ne uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika. Ne postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa te nema posebne učinke na mikro poduzetnike

6.

SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE

7.

OPTIMALNO RJEŠENJE

Zbog uočenih poteškoća u primjeni postojećeg Ovršnog zakona i potrebe njegovog usklađivanja s drugim zakonima kako bi se dobila horizontalna usklađenost zakonodavnog sustava, predlaže se izrada novog Zakona radi pojednostavljenja (povećanja efikasnosti) provedbe ovršnog postupka uz jačanje zaštite dostojanstva ovršenika i manje troškove postupka, kao i uređenje uloge svih sudionika u postupka, a što nije moguće bez donošenja novog Zakona. Nenormativnim rješenjima nije moguće postići navedeni ishod s obzirom na to da je ovršni postupak zakonom uređeni postupak koji se može mijenjati isključivo izmjenama zakona.

8.

VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE

Vremenski okvir postizanja očekivanih ishoda zakona jest 6-12 mjeseci od stupanja na snagu Zakona (druga polovina/kraj 2020.). Kroz praćenje provedbe Ovršnog zakona i prikupljenih podataka o provedenim postupcima utvrditi će se je li došlo do pojednostavljenja (povećanje efikasnosti) provedbe ovršnog postupka uz jačanje zaštite dostojanstva ovršenika i smanjenja troškova postupka.

9.

PRILOZI

U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga

10.

POTPIS ČELNIKA TIJELA

Potpis:

Datum:

11.

Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)

Uputa:

 Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.