I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbama članka 2. stavka 4. podstavaka 1. i 2. i članka 52. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Zakonom o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18; u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuje se pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina kao i njihova gradnja i održavanje, planski dokumenti upravljanja vodama, korištenje voda, zaštita voda, uređenje vodotoka i drugih voda te zaštita od štetnog djelovanja voda, koncesije za gospodarsko korištenje voda te za javne usluge i radove, institucije koje provode ili sudjeluju u provedbi upravljanja vodama, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti potrebne za upravljanje vodama te nadzor nad provedbom ovoga Zakona.Također, u važećem Zakonu provedeno je usklađivanje sa svim relevantnim direktivama Europske unije iz područja voda koje su navedene u članku 1.a važećeg Zakona.

S obzirom da će se Prijedlogom Zakona o vodnim uslugama urediti , između ostaloga, i djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, a što je sada uređeno važećim Zakonom o vodama, nastala je potreba za međusobnim usklađenjem navedenih zakona (u konkretnom slučaju izdvajanja odredbi koje se odnose na javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju iz važećeg Zakona o vodama). Upravo, i iz razloga potrebe za međusobnim usklađenjem navedenih zakona, isti se istovremeno upućuju u postupak donošenja. Imajući u vidu da su do sada donesene četiri izmjene i dopune Zakona o vodama, sukladno članku 48. stavku 4. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila (Narodne novine, broj 74/15) ocjenjeno je da se pristupi donošenju novoga propisa, odnosno ovoga Prijedloga Zakona.

Donošenje Zakona o vodama, odnosno njegovo upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske predviđeno je u II. tromjesečju u Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu, kao i u Prijedlogu programa za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za 2019. godinu.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom

Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Prijedlogom Zakona istovjetna su pitanjima uređenima u važećem Zakonu o vodama, osim u dijelu koji se odnosi na odredbe kojima se uređuju djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje.

Ovim Prijedlogom Zakona uređuju se:

pravni status voda, vodnog dobra i vodnih građevina

vodna područja

donošenje Pl ana upravljanja vodnim područjima te drugih planskih dokumenata  upravljanja  vodama

zaštita voda i vodnoga okoliša

korištenje voda

zaštita od štetnog djelovanja voda i upravljanje rizicima

vrste i sadržaj vodopravnih akata

koncesije na vodama

institucije za upravljanje vodama

nadzor i upravne mjere

prekršajne odredbe

rokovi za donošenje podzakonskih propisa i potrebne prijelazne odredbe te

druga pitanja od značaja za upravljanje vodama.

Prijedlog Zakona o vodama usklađen je sa sljedećim direktivama Europske unije:

1. Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Okvirna direktiva o vodama) (SL L 327, 22.12.2000.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2014/101/EU оd 30. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Tekst značajan za EGP ) (SL L 311, 31.10.2014.)

2. Direktiva 2006/118/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti    podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja kakvoće (SL L 372, 27.12.2006.)

3. Direktiva 2007/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima (SL L 288, 6.11.2007.)

4. Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991.), dopunjena:

- Direktivom Komisije 98/15/EZ od 27. veljače 1998. s obzirom na određene zahtjeve utvrđene u Dodatku I (Tekst značajan za EGP) (SL L 67, 7.3.1998.)

5. Direktiva 91/676/EEZ Vijeća od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja koje uzrokuju nitrati poljoprivrednog podrijetla (SL L 375, 31.12.1991.)

6. Direktiva 2006/11/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o onečišćenju određenim opasnim tvarima koje se ispuštaju u vodni okoliš Zajednice (SL L 64, 4.3.2006.)

7. Direktiva 2006/7/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kakvoćom vode za kupanje i ukidanju Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4.3.2006.)

8. Direktiva 2006/44/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o kakvoći slatkih voda kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi bile pogodne za život riba (SL L 264, 25.9.2006.)

9. Direktiva 2006/113/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o potrebnoj kakvoći vode za školjkaše   (SL L 376, 27.12.2006.)

10. Direktiva 2008/105/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o standardima kakvoće okoliša na području politike voda kojom se mijenjaju i slijedom toga ukidaju Direktive Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280/EEZ, te mijenja Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348, 24.12.2008.)

11. Direktiva Komisije 2009/90/EZ od 31. srpnja 2009. kojom se, sukladno Direktivi  2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, utvrđuju tehničke specifikacije za kemijsku ana lizu i praćenje stanja voda (SL L 201, 1.8.2009.) i

12. Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5.12.1998.) – članci 1., 2.1. i 4.2.

Voda je zaštićena kroz institut općega dobra i ima osobitu zaštitu Republike Hrvatske. Vode u tijelima površinskih i podzemnih voda ne mogu biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava. Vode se koriste i na njima se stječu prava na način i pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom i drugim propisima. Izvorišta vode za piće za javnu vodoopskrbu su zaštićena kao voda, tj. opće dobro te kao realni prostor (pod, nad i okolo izvorišta koji je nužno potreban za njegovu sanitarnu zaštitu) kroz institut vodnoga dobra.

Ovim Prijedlogom Zakona propisuje se upravljanje vodama kojega čine svi poslovi, mjere i radnje koje poduzimaju Republika Hrvatska, Hrvatske vode, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave radi postizanja ciljeva upravljanja vodama:

- osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovništva

- osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske i osobne potrebe

- zaštita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda i

-   postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove imovine, zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava,

kao i ciljeva zaštite voda:

- spriječiti daljnje pogoršanje, zaštititi i poboljšati stanje vodnih ekosustava te, s obzirom na potrebe za vodom, kopnenih ekosustava i močvarnih područja izravno ovisnih o vodnim ekosustavima

- promicati održivo korištenje voda na osnovi dugoročne zaštite raspoloživih vodnih resursa

- bolje zaštititi i poboljšati stanje vodnog okoliša, među ostalim i putem specifičnih mjera za postupno smanjenje ispuštanja, emisija i rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste, te prekid ili postupno ukidanje ispuštanja, emisija ili rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste

- osigurati postupno smanjenje onečišćenja podzemnih voda i sprječavati njihovo daljnje onečišćenje te

- pridonijeti ublažavanju posljedica poplava i suša.

Prijedlog Zakona o vodama usklađen je sa Zaključkom Vlade Republike Hrvatske, donesenim na sjednici održanoj 2. kolovoza 2018. godine, o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Također, Prijedlog Zakona o vodama usklađen je s Konačnim prijedlogom zakona o državnom inspektoratu.

Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Donošenjem ovoga Zakona osigurat će se usklađenost sa Zakonom o vodnim uslugama u dijelu koji se odnosi na djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje te će se na jedinstven i nedvojben način urediti sva pitanja iz djelokruga voda i upravljanja vodama koja se odnose na pravni status voda, vodnog dobra i vodnih građevina, vodna područja, donošenje Pl ana upravljanja vodnim područjima te drugih planskih dokumenata upravljanja vodama, zaštita voda i vodnoga okoliša, korištenje voda, zaštita od štetnog djelovanja voda i upravljanje rizicima, vrste i sadržaj vodopravnih akata, koncesije na vodama, institucije za upravljanje vodama, nadzor i upravne mjere, prekršajne odredbe, rokovi za donošenje podzakonskih propisa i potrebne prijelazne odredbe, te druga pitanja od značaja za upravljanje vodama.

Također, osigurat će se horizontalna usklađenost sa Zakonom o državnom inspektoratu te sa Zaključkom Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

III. OCJENA POTREBNIH SREDSTVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODAMA

I. OPĆE ODREDBE

Predmet uređivanja

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro.

(2) Ovim se Zakonom ne uređuju radiološka onečišćenja voda i vodnoga dobra.

Usklađenje s direktivama Europske unije

Članak 2.

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

1. Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Okvirna direktiva o vodama) (SL L 327, 22.12.2000.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2014/101/EU оd 30. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Tekst značajan za EGP) (SL L 311, 31.10.2014.)

2. Direktiva 2006/118/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti    podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja kakvoće (SL L 372, 27.12.2006.)

3. Direktiva 2007/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima (SL L 288, 6.11.2007.)

4. Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991.), dopunjena:

- Direktivom Komisije 98/15/EZ od 27. veljače 1998. s obzirom na određene zahtjeve utvrđene u Dodatku I (Tekst značajan za EGP) (SL L 67, 7.3.1998.)

5. Direktiva 91/676/EEZ Vijeća od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja koje uzrokuju nitrati poljoprivrednog podrijetla (SL L 375, 31.12.1991.)

6. Direktiva 2006/11/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o onečišćenju određenim opasnim tvarima koje se ispuštaju u vodni okoliš Zajednice (SL L 64, 4.3.2006.)

7. Direktiva 2006/7/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kakvoćom vode za kupanje i ukidanju Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4.3.2006.)

8. Direktiva 2006/44/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o kakvoći slatkih voda kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi bile pogodne za život riba (SL L 264, 25.9.2006.)

9. Direktiva 2006/113/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o potrebnoj kakvoći vode za školjkaše (SL L 376, 27.12.2006.)

10. Direktiva 2008/105/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o standardima kakvoće okoliša na području politike voda kojom se mijenjaju i slijedom toga ukidaju Direktive Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280/EEZ, te mijenja Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348, 24.12.2008.)

11. Direktiva Komisije 2009/90/EZ od 31. srpnja 2009. kojom se, sukladno Direktivi  2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, utvrđuju tehničke specifikacije za kemijsku analizu i praćenje stanja voda (SL L 201, 1.8.2009.) i

12. Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5.12.1998.) – članci 1., 2.1. i 4.2.

Važenje Zakona u odnosu na predmet

Članak 3.

(1) Odredbe ovoga Zakona odnose se na podzemne vode i površinske vode, uključujući priobalne vode, osim kada je ovim Zakonom ili posebnim zakonom drukčije uređeno.

(2) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na:

– vode teritorijalnog mora u pogledu njihova kemijskog stanja

– mineralne vode, osim kada je ovim Zakonom ili posebnim zakonom iz upravnog područja rudarstva drukčije uređeno i

– geotermalne vode, osim kada je ovim Zakonom ili posebnim zakonom kojim se uređuju geotermalne vode drukčije uređeno.

(3) Zaštita voda od onečišćenja u prijelaznim vodama, priobalnim vodama i vodama teritorijalnoga mora s pomorskih objekata, potapanjem, iz zraka ili zrakom, prouzročenog djelatnostima na morskome dnu i u morskom podzemlju, uključujući onečišćenja s umjetnih otoka, sprava, uređaja i cjevovoda položenih na morskom dnu, provodi se po posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i posebnom zakonu kojim se uređuju sigurnost plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru te zaštita i očuvanje prirodnih morskih bogatstava i morskog okoliša te odgovarajućom primjenom propisanih ciljeva zaštite voda određenih propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona i Planu upravljanja vodnim područjima.

(4) Granicu između kopnenih voda i voda mora odlukom utvrđuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva uz suglasnost ministarstva nadležnog za pomorstvo.

(5) Zaštita voda od onečišćenja s plovila, uključujući i plutajuće objekte na vodnim putovima unutarnjih voda i lukama na unutarnjim vodama, provodi se po odredbama zakona kojim se uređuje plovidba i luke unutarnjih voda, sukladno ciljevima zaštite vodnoga okoliša određenima propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona, i po Planu upravljanja vodnim područjima.

Značenje izraza

Članak 4.

(1) Pojedini izrazi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:

1. aglomeracija je područje na kojem su stanovništvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja

2. bujica je stalni ili povremeni vodotok čija su obilježja: velike i brze oscilacije protoka, turbulentno tečenje jake erozivne sposobnosti, sklonost k promjeni smjera tečenja, te veliki donos ili pronos nanosa koji može pokrenuti klizišta

3. branjeno područje je temeljna teritorijalna jedinica za obranu od poplava; branjeno područje je u pravilu područje maloga sliva, a iznimno više malih slivova ili njihovih dijelova koji su manje prostorne cjeline od podsliva, a koji zbog svojih zajedničkih značajki vodnoga režima čine optimalno područje za učinkovitu obranu od poplava

4. ciljevi kakvoće voda su ciljevi utvrđeni Planom upravljanja vodnim područjima u skladu s kriterijima utvrđenim propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

5. ciprinidne vode označavaju vode odgovarajućih hidromorfoloških svojstava i kakvoće, koje omogućavaju ili bi u slučaju smanjenja onečišćenja mogle omogućavati život riba iz porodice Ciprinidae te onih iz porodica Siluridae, Percidae, Esocidae, Acipenseridae i dr., sukladno propisu iz članka 59. stavka 2. ovoga Zakona

6. detaljna melioracijska odvodnja je djelatnost prikupljanja i odvođenja viška vode s poljoprivrednoga zemljišta

7. dobar ekološki potencijal je stanje znatno promijenjenog ili umjetnog vodnog tijela, klasificirano u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

8. dobro ekološko stanje je stanje nekog tijela površinske vode, klasificirano u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

9. dobro kemijsko stanje podzemne vode je kemijsko stanje tijela podzemne vode, klasificirano u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

10. dobro kemijsko stanje površinske vode je kemijsko stanje koje se traži za zadovoljenje ciljeva kakvoće za površinske vode, određeno u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno da bi se postiglo kemijsko stanje tijela površinske vode u kojem koncentracije onečišćujućih tvari ne prelaze utvrđene standarde kakvoće za vode

11. dobro količinsko stanje je stanje definirano propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

12. dobro stanje podzemne vode je stanje tijela podzemne vode kada je njezino količinsko i kemijsko stanje najmanje dobro

13. dobro stanje površinske vode je stanje tijela površinske vode kada je njezino ekološko i kemijsko stanje najmanje dobro

14. ekološki prihvatljiv protok je protok kojim se osigurava kakvoća, količina i vremenska raspodjela površinske i podzemne vode potrebne za održavanje funkcija i procesa slatkovodnih, estuarijskih i o njima ovisnih ekosustava, o kojima ovise i ljudi; ekološki prihvatljiv protok određuje se za vodne aktivnosti: zahvaćanja, akumuliranja, skladištenja i distribucije površinskih voda.

15. ekološko stanje je izraz kakvoće strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava u vezi s površinskim vodama klasificirano u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

16. emisija označava izravno ili neizravno ispuštanje tvari ili topline ili istjecanje tvari u tekućem, plinovitom ili čvrstom stanju iz pojedinog izvora u vode ili tlo, nastalo kao rezultat ljudskih djelatnosti

17. ES (ekvivalent stanovnik) znači organsko biorazgradljivo opterećenje od 60 g O2 dnevno, iskazano kao petodnevna biokemijska potrošnja kisika (BPK5)

18. estuarij je prijelazno područje na ušću rijeke između slatke vode i priobalnih voda

19. eutrofikacija je obogaćivanje vode hranjivim tvarima, spojevima dušika i/ili fosfora, koji uzrokuju ubrzani rast algi i viših oblika biljnih vrsta, te dovodi do neželjenog poremećaja ravnoteže organizama u vodi i promjene stanja voda

20. granica osjetljivosti je najmanja vrijednost ispitanog pokazatelja koju je moguće odrediti pri mjerenju pokazatelja za površinske vode

21. granica slatkih voda je mjesto u vodotoku gdje za vrijeme oseke i u razdoblju slabijeg protoka slatkih voda dolazi do znatnijeg povećanja saliniteta zbog prisutnosti morske vode

22. granična vrijednost emisije označava masu, izraženu u odnosu na određene posebne pokazatelje, koncentraciju i/ili razinu emisije, koja se ne smije prekoračiti u jednom ili više razdoblja; granične vrijednosti emisija mogu se također odrediti za određene skupine ili kategorije tvari

23. i ndividualni sustav odvodnje je tehnički i tehnološki povezan skup građevina, vodova i opreme za  odvodnju i pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda iz jednog ili više kućanstava i/ili jednog ili više poslovnih prostora, koji nisu priključeni na sustav javne odvodnje; individualni sustavi odvodnje osobito uključuju odvodne kanale, sabirne jame, male sanitarne uređaje, uređaje za pročišćavanje industrijskih otpadnih voda, ispuste, kućne vodove i dr.

24. individualni sustav vodoopskrbe je tehnički i tehnološki povezan skup građevina, vodova i opreme za vodoopskrbu jednog ili više kućanstava i/ili jednog ili više poslovnih prostora, koji nisu priključeni na sustav javne vodoopskrbe; individualni sustav vodoopskrbe osobito uključuje zdence, cjevovode, kućn