I. TEMELJNE ODREDBE

Područje primjene

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom propisuje podnošenje jedinstvenog zahtjeva i način provedbe:

- mjera iz programa izravnih plaćanja te detaljni uvjeti i postupci za ostvarivanje:  

1. osnovnog plaćanja, dodjelu i korištenje prava na plaćanja iz nacionalnih rezervi, prijenos prava na plaćanja

2. plaćanja za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš, preraspodijeljenog plaćanja, plaćanja za mlade poljoprivrednike, proizvodno vezane potpore i programa za male poljoprivrednike

- mjera državne potpore koje se financiraju iz državnog proračuna te detaljni uvjeti i postupci za ostvarivanje potpore za iznimno osjetljive sektore:

a) duhan

b) mliječne krave

c) rasplodne krmače

d) maslinovo ulje

e) očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja

- IAKS mjera ruralnog razvoja iz članka 20. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“ broj 118/18, dalje u tekstu: Zakon) predviđene Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (dalje u tekstu: Program ruralnog razvoja).

(2) Za potrebe provedbe mjera iz stavka 1. ovoga članka, ovim Pravilnikom se utvrđuju specifične odredbe u smislu uredbi Europske unije uključujući i njihove izmjene i dopune, i to:

1. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (dalje u tekstu: Uredba (EU) br. 1306/2013)

2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (dalje u tekstu: Uredba (EU) br. 1307/2013)

3. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (dalje u tekstu: Uredba (EU) br. 1305/2013)

4. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 641/2014 оd 16. lipnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike (dalje u tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) br. 641/2014)

5. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014 оd 11. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike te o izmjeni Priloga X. toj Uredbi (dalje u tekstu: Delegirana uredbe Komisije (EU) br. 639/2014)

6. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014 оd 11. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava te uvjeta za odbijanje ili obustavu plaćanja i administrativne kazne koje se primjenjuju za izravna plaćanja, potporu ruralnom razvoju i višestruku sukladnost (dalje u tekstu: Delegirana uredbe Komisije (EU) br. 640/2014)

7. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 809/2014 оd 17. srpnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava, mjera ruralnog razvoja i višestruke sukladnosti (dalje u tekstu: Provedbena uredbe Komisije (EU) br. 809/2014)

8. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 807/2014 оd 11. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i uvođenju prijelaznih odredbi

9. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 808/2014 оd 17. srpnja 2014. o utvrđivanju pravila primjene Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (dalje u tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) br. 808/2014)

10. Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (dalje u tekstu: Uredba (EZ) br. 834/2007)

11. Uredbe Komisije (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o podrobnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda u pogledu ekološke proizvodnje, označavanja i stručne kontrole (dalje u tekstu: Uredba (EZ) br. 889/2008)

12. Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2333 оd 14. prosinca 2015. o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 809/2014 o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava, mjera ruralnog razvoja i višestruke sukladnosti

13. Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/1393 оd 4. svibnja 2016. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 640/2014 o dopuni Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava te uvjeta za odbijanje ili obustavu plaćanja i administrativne kazne koje se primjenjuju za izravna plaćanja, potporu ruralnom razvoju i višestruku sukladnost

14. Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/141 od 30. studenog 2015. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 u pogledu određenih odredbi o plaćanju za mlade poljoprivrednike i proizvodno vezanoj potpori te o odstupanju od članka 53. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

15. Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/1155 оd 15. veljače 2017. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 u pogledu kontrolnih mjera koje se odnose na uzgoj konoplje, određene odredbe o plaćanjima za ekologizaciju, plaćanje za mlade poljoprivrednike koji imaju kontrolu nad pravnom osobom, izračun jediničnog iznosa u okviru dobrovoljne proizvodno vezane potpore, dijelove prava na plaćanje i određene zahtjeve za obavješćivanje koji se odnose na program jedinstvenih plaćanja po površini i dobrovoljnu proizvodno vezanu potporu te o izmjeni Priloga X. Uredbi (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

16. Delegirana Uredba Komisije (EU9 2018/1784 od 9. srpnja 2018. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 u pogledu određenih odredbi o zelenim praksama utvrđenim Uredbom (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

17. Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/1172 оd 30. lipnja 2017. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 u pogledu mjera kontrole koje se odnose na uzgoj konoplje

18. Uredbe (EU) 2017/2393 Europskog parlamenta i vijeća od 13. prosinca 2017. o izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), (EU) br. 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1307/2013 o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i (EU) br. 652/2014 o utvrđivanju odredaba za upravljanje rashodima koji se odnose na prehrambeni lanac, zdravlje i dobrobit životinja te na biljno zdravstvo i biljni reprodukcijski materijal

19. Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/669 оd 28. travnja 2016. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 808/2014 u pogledu izmjene i sadržaja programa ruralnog razvoja, promidžbe za te programe i stopa konverzije u uvjetna grla (dalje u tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2016/669).

20. Uredbe Komisije (EZ) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. godine o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (dalje u tekstu: Uredba Komisije (EZ) br. 1408/2013)

21. Uredbe Komisije (EZ) br. 1407/2013 оd 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (dalje u tekstu: Uredba Komisije (EZ) br. 1407/2013).

(3) Pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju jednako značenje kao pojmovi korišteni u Uredbama iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Korisnik izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja (dalje u tekstu: korisnik) je poljoprivrednik u smislu članka 3. stavka 1. točke a. Zakona, upisan u Upisnik poljoprivrednika, čiji nositelj kao odgovorna osoba podnosi jedinstveni zahtjev za potporu iz članka 3. ovoga Pravilnika.

Provedbeno tijelo

Članak 2.

(1) Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje u tekstu: Agencija za plaćanja) kao provedbeno tijelo za provedbu mjera iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika koristi integrirani administrativni kontrolni sustav (dalje u tekstu: IAKS) u smislu članka 11. Zakona.

(2) Kao dio IAKS-a, Agencija za plaćanja vodi sustav za identifikaciju i prijavu prava na plaćanja (dalje u tekstu: registar prava na plaćanja) kojim se osigurava učinkovita sljedivost prava na plaćanja.

(3) IAKS postupak sustava identifikacije i registracije životinja – Jedinstveni registar domaćih životinja (dalje u tekstu: JRDŽ) je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede (dalje u tekstu: Ministarstvo), a vode ga regionalni uredi Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (dalje u tekstu: HAPIH).

(4) Podatke iz JRDŽ-a te podatke iz Središnjeg popisa matičnih grla i Središnjeg popisa matičnih jata Agencija za plaćanja razmjenjuje s Ministarstvom na dnevnoj razini. Ključ za razmjenu podataka je jedinstveni matični identifikacijski broj poljoprivrednika (dalje u tekstu: MIBPG).

(5) Agencija za plaćanja na temelju sporazuma s nadležnim institucijama preuzima podatke potrebne za provedbu mjera potpora iz ovoga Pravilnika.

II. POSEBNE ODREDBE

1. JEDINSTVENI ZAHTJEV

Obrazac jedinstvenog zahtjeva

Članak 3.

(1) Jedinstveni zahtjev za potporu (dalje u tekstu: jedinstveni zahtjev) obuhvaća zahtjeve za:

1. osnovno plaćanje

a) za dodjelu prava na plaćanja iz nacionalne rezerve i posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište i

b) aktiviranje prava na plaćanje

2. plaćanje za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš (dalje u tekstu: zeleno plaćanje)

3. preraspodijeljeno plaćanje

4. plaćanje za mlade poljoprivrednike

5. program za male poljoprivrednike

6. proizvodno vezanu potporu za:

a) krave u proizvodnji mlijeka

b) tov junadi

c) ovce i koze

d) krave dojilje

e) povrće (osim krumpira)

f) voće (osim maslina)

g) šećernu repu

h) proteinske krmne kulture

7. mjere državne potpore za iznimno osjetljive sektore za maslinovo ulje, duhan, mliječne krave, rasplodne krmače, očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja

8. plaćanja za IAKS mjere ruralnog razvoja iz članka 20. stavka 1. Zakona predviđene Programom ruralnog razvoja:

Mjera 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene

- 10.1. Plaćanja obveza povezanih s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama :

- 10.1.1. Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture

- 10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada

- 10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti

- 10.1.4. Pilot mjera za zaštitu kosca ( Crex crex )

- 10.1.5. Pilot mjera za zaštitu leptira

- 10.1.6. Uspostava poljskih  raka

- 10.1.7. Održavanje ekstenzivnih voćnjaka

- 10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika

- 10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja

- 10.1.10. Održavanje suhozida

- 10.1.11. Održavanje živica

- 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki

- 10.1.13. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima

- 10.1.14. Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim

nasadima

- 10.1.15. Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima

- 10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada

Mjera 11 Ekološki uzgoj:

- 11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode

- 11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksa i metoda

Mjera 13 Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima:

- 13.1. Plaćanja u gorsko planinskim područjima

- 13.2. Plaćanja u područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima

- 13.3. Plaćanja u područjima s posebnim ograničenjima

Mjera 14 Dobrobit životinja:

-14.1.1. Dobrobit životinja u govedarstvu (mliječne krave, tovna junad, telad)

-14.1.2. Dobrobit životinja u svinjogojstvu (odbijena prasad, krmače i nazimice, svinje za tov)

- 14.1.3. Dobrobit životinja u peradarstvu (brojleri, nesilice, purani)

- 14.1.4. Dobrobit životinja u kozarstvu

- 14.1.5. Dobrobit životinja u ovčarstvu.

Jedinstveni zahtjev

Članak 4.

(1) Obrazac jedinstvenog zahtjeva nalazi se u Prilogu 2. ovoga Pravilnika, a sačinjavaju ga sljedeći listovi:

- List A – Zahtjev za potporu – sadrži osnovne podatke o poljoprivredniku, zahtjeve za potpore, popis dodatne obavezne dokumentacije, izjave i potpis korisnika

- List B – Prijava površina – sadrži predispisane prostorne i alfanumeričke podatke iz sustava za identifikaciju poljoprivrednih parcela (u daljnjem tekstu: ARKOD), prijavu korištenja površina i ekološki značajnih površina te tražene potpore po pojedinoj kulturi

- List B1 - Prijava višegodišnjih nasada za M10 – sadrži podatke iz ARKOD-a, prijavu korištenja i tražene potpore

- List C – Podaci o domaćim životinjama – sadrži popis i podatke o stoci za koju poljoprivrednik podnosi jedinstveni zahtjev

- List D – Podaci o izvornim i zaštićenim pasminama domaćih životinja – sadrži popis i podatke o ugroženim izvornim i zaštićenim pasminama domaćih životinja za koje korisnik podnosi jedinstveni zahtjev

- List E – Prijava količina prodanog ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja – sadrži podatke o količini prodanog ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja

- List F – Prijava količina duhana predanih na obradu – sadrži podatke o količini predanog lista duhana na obradu

- List G - Podaci o zahtjevima za dobrobit životinja - sadrži podatke o vrsti i kategoriji životinja, području i zahtjevu dobrobiti te o Jedinstvenom identifikacijskom broju gospodarstva (dalje u tekstu: JIBG)

(2) Listovi iz zahtjeva ispunjavaju se u skladu s uputama koje su sastavni dio predispisa jedinstvenog zahtjeva kojeg Agencija za plaćanja stavlja na raspolaganje korisniku putem zaštićene mrežne aplikacije AGRONET (dalje u tekstu: AGRONET).

(3) Nositelj potpisuje jedinstveni zahtjev, čime potvrđuje istinitost podataka te da je upoznat s pravnim odredbama i obvezama za ostvarenje potpora iz Zakona i ovoga Pravilnika.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, jedinstveni zahtjev može potpisati i opunomoćenik korisnika u granicama punomoći dane od strane nositelja, koja se prilaže uz jedinstveni zahtjev.

Način popunjavanja jedinstvenog zahtjeva

Članak 5.

(1) Korisnik popunjava jedinstveni zahtjev elektronički, putem internetske adrese Agencije za plaćanja – www.apprrr.hr., koristeći AGRONET aplikaciju na koju se prijavljuje pomoću korisničkog imena i zaporke koje mu izdaje Agencija za plaćanja.

(2) AGRONET sustav je zaštićena mrežna aplikacija namijenjena korisniku za:

- pregled podataka iz Upisnika poljoprivrednika

- pregled podataka iz ARKOD sustava

- pregled podataka iz JRDŽ-a

- pregled podataka o pravima na plaćanja

- pregled podataka o traženoj potpori

- elektroničko popunjavanje jedinstvenog zahtjeva i unos geoprostornih podataka o korištenju parcela

- pregled i preuzimanje odluka o ostvarivanju prava na potpore.

(3) Pomoć pri popunjavanju jedinstvenog zahtjeva korisnik može dobiti u podružnicama Agencije za plaćanja, područnim jedinicama Službe za stručnu pomoć Ministarstva (dalje u tekstu: Savjetodavna služba), regionalnim uredima HAPIH-a, pri čemu djelatniku koji mu pomaže može dati ovlaštenje za jednodnevno korištenje zaporke.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, list E jedinstvenog zahtjeva korisnik ispunjava ručno.

Rokovi, mjesto i način podnošenja jedinstvenog zahtjeva

Članak 6.

(1) Korisnik podnosi jedinstveni zahtjev u razdoblju od 4. ožujka do 15. svibnja 2019. godine.

(2) Elektronički popunjen i ispisan jedinstveni zahtjev korisnik vlastoručno potpisuje i dostavlja neposredno ili poštom podružnici Agencije za plaćanja u kojoj je upisan u Upisnik poljoprivrednika.

(3) Listovi A, B, B1, C, D i G iz članka 4. stavka 1.ovoga Pravilnika dostavljaju se u roku za podnošenje jedinstvenog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, a listovi E i F u skladu s rokovima propisanim člancima 46. i 47. ovoga Pravilnika.

(4) Ako je jedinstveni zahtjev upućen poštom ili drugim načinima dostave, dan predaje pošiljke smatra se danom podnošenja jedinstvenog zahtjeva. Ako je jedinstveni zahtjev dostavljen neposredno, dan zaprimanja u podružnici Agencije za plaćanja smatra se danom podnošenja jedinstvenog zahtjeva.

Izmjene i dopune jedinstvenog zahtjeva

Članak 7.

(1) Za mjere već prijavljene u jedinstvenom zahtjevu u razdoblju iz članka 6. stavka 1. ovoga Pravilnika korisnik može zatražiti izmjenu ili dopunu jedinstvenog zahtjeva za pojedinačne poljoprivredne parcele ili za pojedinačna prava na plaćanja najkasnije 31. svibnja 2019. godine i to bez primjene administrativnih kazni za kašnjenje.

(2) Izmjene i dopune jedinstvenog zahtjeva korisnik unosi putem AGRONET-a te ispisani izmijenjeni jedinstveni zahtjev potpisuje i dostavlja podružnici Agencije za plaćanja na način iz članka 6. stavka 2. ovoga Pravilnika .

(3) Izmjene i dopune jedinstvenog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka odnose se i na dodatnu obaveznu dokumentaciju uz jedinstveni zahtjev.

(4) Jedinstveni zahtjev korisnika može biti obuhvaćen prethodnom provjerom na temelju dostupnih baza i podataka te podataka satelita Sentinel u okviru programa Copernicus i drugih barem jednakovrijednih podataka.

(5) Korisnik će biti obaviješten o rezultatima prethodnih provjera iz stavka 4. ovoga članka putem AGRONET-a te u skladu s rezultatima prethodnih provjera može izmijeniti jedinstveni zahtjev do roka iz stavka   1. ovoga članka.

Podnošenje jedinstvenog zahtjeva u roku za zakašnjele zahtjeve

Članak 8.

(1) Iznimno od roka za podnošenje jedinstvenog zahtjeva iz članka 6. stavka 1. ovoga Pravilnika, jedinstveni zahtjev se može podnijeti najkasnije 10. lipnja 2019. godine (dalje u tekstu: rok za zakašnjele zahtjeve), ali se u tom slučaju smanjuje visina plaćanja po danu kašnjenja u skladu s člankom 13. stavku 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014.

(2) Kod podnošenja zahtjeva za dodjelu ili povećanje vrijednosti prava na plaćanja u roku za zakašnjele zahtjeve obračunava se smanjenje po danu kašnjenja u skladu s člankom 14. stavku 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014.

(3) Nakon isteka roka za zakašnjele zahtjeve, zahtjev se smatra nedopuštenim osim u slučaju više sile i iznimnih okolnosti.

Izmjene i dopune jedinstvenog zahtjeva u roku za zakašnjele zahtjeve

Članak 9.

Izmjene i dopune jedinstvenog zahtjeva mogu se zaprimati i u roku za zakašnjele zahtjeve odnosno nakon roka iz članka 6. stavka 1. ovoga Pravilnika, ali ne kasnije od roka iz članka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika, pri čemu se smanjuje visina plaćanja za zatražene izmjene i dopune u skladu s člankom 13. stavku 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014.

Odustajanje od jedinstvenog zahtjeva

Članak 10.

(1) Korisnik može u svakom trenutku djelomično ili u potpunosti odustati od jedinstvenog zahtjeva, odnosno povući zahtjev i/ili dokumente za potporu u skladu s člankom 3. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 809/2014.

(2) Za djelomično odustajanje od jedinstvenog zahtjeva, korisnik elektroničkim putem na način iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika unosi u jedinstveni zahtjev podatak o odustajanju od dijela zahtjeva te ispisan jedinstveni zahtjev potpisuje i dostavlja nadležnoj podružnici Agencije za plaćanja.

(3) Za odustajanje od jedinstvenog zahtjeva u potpunosti, korisnik popunjava, ispisuje i dostavlja nadležnoj podružnici Agencije za plaćanja potpisanu Izjavu o odustajanju od jedinstvenog zahtjeva koja se nalazi u Prilogu 2. ovoga Pravilnika.

Obavijest o kontroli na terenu ili inspekcijskom nadzoru

Članak 11.

(1) Ako je Agencija za plaćanja već obavijestila korisnika o slučajevima nesukladnosti u jedinstvenom zahtjevu ili dokumentima za potporu, ili je korisnika obavijestila o namjeri obavljanja kontrole na terenu, ili ako se kontrolom na terenu utvrdi bilo koja nesukladnost, odustajanje odnosno povlačenje dijelova jedinstvenog zahtjeva ili drugih dokumenata na koje se te nesukladnosti odnose nije dopušteno u skladu s člankom 3. stavkom 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 809/2014.

(2) Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se na inspekcijski nadzor poljoprivredne i veterinarske inspekcije kojeg vode inspektori ovlašteni za inspekcijski nadzor u skladu s člankom 151. Zakona i na brzu terensku provjeru Agencije za plaćanja u svrhu kontrole točnosti ARKOD podataka u skladu s propisom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta.

Prijava svih površina

Članak 12.

(1) Korisnik u jedinstvenom zahtjevu na listu B iz Priloga 2. ovoga Pravilnika mora prijaviti korištenje svih poljoprivrednih površina na kojima obavlja poljoprivrednu aktivnost, bez obzira da li za njih podnosi ili ne podnosi zahtjev za potporu.

(2) Korisniku neće biti omogućeno prijavljivanje privremeno neodržavane ARKOD parcele, definirane propisom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, na listu B iz Priloga 2. ovoga Pravilnika.

Poljoprivredna parcela

Članak 13.

(1) ARKOD parcela je neprekinuta površina poljoprivrednog zemljišta koja je u korištenju samo jednog poljoprivrednika, a klasificira se obzirom na vrstu uporabe zemljišta. ARKOD parcela je osnovna parcela ARKOD sustava koji se uspostavlja na temelju digitalnih grafičkih podataka u skladu s pravilnikom koji propisuje evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta.

(2) Poljoprivredna parcela je neprekinuta površina zemljišta unutar ARKOD parcele koja obuhvaća jednu skupinu usjeva, a prilikom podnošenja jedinstvenog zahtjeva prijavljuje se na listu B iz Priloga 2. ovoga Pravilnika i osnova je za izračun i kontrolu potpora po površini.

(3) Minimalna površina poljoprivredne parcele za koju se može podnijeti zahtjev je 0,05 ha.

(4) Za potrebe zelenih plaćanja prijavljuju se dijelovi poljoprivredne parcele, ovisno o vrsti kulture iz Tablice 1. Priloga 1. ovoga Pravilnika.

(5) Skupine usjeva su usjevi prijavljeni za osnovno plaćanje ili za druge vrste mjera za koje je utvrđeni isti iznosi potpore, a definirane su u Tablici 1. iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.

2. PROGRAM IZRAVNIH PLAĆANJA

2.1. UVJETI ZA POTPORU

Aktivni poljoprivrednik

Članak 14.

(1) Korisnik programa izravnih plaćanja je aktivni poljoprivrednik iz članka 25. Zakona koji je upisan u Upisnik poljoprivrednika, a obavlja poljoprivrednu djelatnost iz članka 24. stavka 2. točke 1. Zakona (dalje u tekstu: poljoprivredna aktivnost), koja obuhvaća:

a) proizvodnju, uzgoj ili sadnju poljoprivrednih kultura, uključujući žetvu, mužnju, uzgoj rasplodnih životinja i držanje stoke ili

b) održavanje poljoprivrednog zemljišta u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj bez pripremnih radnji koje izlaze iz okvira uobičajenih poljoprivrednih metoda i mehanizirane obrade.

(2) Aktivnim poljoprivrednikom ne smatraju se fizičke i pravne osobe koje upravljaju zračnim lukama, željezničkim poduzećima, vodoopskrbnim poduzećima, agencijama za nekretnine, trajnim sportskim i rekreativnim terenima, u skladu s člankom 25. stavcima 2. i 3. Zakona, a primile su za 2018. godinu 5.000 ili više od 5.000 eura izravnih plaćanja u kunskoj protuvrijednosti prema tečaju u skladu s člankom 106. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1306/2013.  

(3) Iznimno, pravne i fizičke osobe iz stavka 2. ovoga članka mogu u smislu članka 25. stavka 4. točaka a. i b. Zakona dokazati da su aktivni poljoprivrednici ako do 15. listopada 2019. godine dostave Agenciji za plaćanja podatke o prihodima od poljoprivredne djelatnosti, nepoljoprivrednih djelatnosti i ukupnim prihodima za 2018. kalendarsku godinu na Obrascu 1. Priloga 3. ovoga Pravilnika. Korisnik je dužan za potrebe kontrole na terenu osigurati knjigovodstvene dokaze u kojima su prihodi koje ostvaruje razvrstani po djelatnostima.  

(4) Prihodom od poljoprivredne djelatnosti u smislu članka 25. stavka 4. točke b. Zakona, a u skladu s člankom 11. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014, smatraju se prihodi koje je poljoprivrednik ostvario od poljoprivredne djelatnosti na svojem poljoprivrednom gospodarstvu uključujući potporu iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj te državnu potporu poljoprivredi financiranu iz državnog proračuna. Svi ostali prihodi u smislu članka 25. stavka 4. točke a. Zakona smatraju se primicima od nepoljoprivrednih djelatnosti.

(5) Godišnji iznos izravnih plaćanja poljoprivrednika u smislu članka 25. stavka 4. točke a. Zakona određuje se kao ukupan iznos izravnih plaćanja na koje je poljoprivrednik ostvario pravo za najbližu prethodnu kalendarsku godinu i to prije primjene umanjenja i isključenja u skladu s odredbama članka 12. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014.

(6) Korisnik dokazuje da je poljoprivreda upisana kao glavna djelatnost u registru u smislu članka 25. stavka 4. točke c. Zakona izvatkom/rješenjem iz trgovačkog ili obrtnog registra.

(7) Podaci iz nadležnosti vanjskih institucija, za potrebe provjera udovoljavanja kriterija za aktivnog poljoprivrednika, Agenciji za plaćanja se dostavljaju u skladu sa sklopljenim Sporazumima o poslovnoj suradnji i razmjeni podataka između Agencije za plaćanja i vanjskih institucija.

Minimalni uvjeti održavanja poljoprivrednih površina u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj

Članak 15.

(1) Minimalni uvjeti koje je korisnik programa izravnih plaćanja dužan ispunjavati kako bi održavao poljoprivredne površine u stanju pogodnom za ispašu ili obradu u skladu s člankom 27. Zakona jesu:

a) održavanje poljoprivrednih površina bez neželjene šumske vegetacije

b) održavanje svih površina na poljoprivrednom gospodarstvu bez korova pelinolisne ambrozije ( Ambrosia artemisiifolia L.) i mračnjaka ( Abutilon theophrasti Med.), bez višegodišnjih korova i drvenastih biljnih vrsta koje zarastaju poljoprivrednu površinu i

c) poštivanje ostalih pravila višestruke sukladnosti.

(2) Poljoprivredne površine se moraju održavati u takvom stanju da je parcela pristupačna, prohodna stoci za ispašu, da je moguć prohod klasičnim poljoprivrednim strojevima i da obrada može započeti bez prethodne aktivnosti krčenja zemljišta. Korisnik programa izravnih plaćanja mora započeti s provođenjem poljoprivredne aktivnosti na poljoprivrednim površinama u optimalnim agrotehničkih rokovima sukladno prijavljenoj vrsti proizvodnje.

(3) Poljoprivredne površine pod trajnim travnjacima, evidentirane u ARKOD-u kao livade, pašnjaci ili krški pašnjaci, korisnik mora minimalno održavati napasivanjem stoke u vlasništvu i/ili posjedu ili kositi barem jednom godišnje, pri čemu prva košnja treba biti obavljena do 30. lipnja 2019. godine u skladu s pravilima višestruke sukladnosti.

(4) Datum prve košnje iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuje se na površine iz operacije 10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti, operacije 10.1.4. Pilot mjera za zaštitu kosca i operacije 10.1.5. Pilot mjera za zaštitu leptira iz članka 59. ovoga Pravilnika, gdje se primjenjuju datumi navedeni u obvezama za pojedinu operaciju.

(5) Datum prve košnje iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuje se na poljoprivredne površine pod trajnim travnjacima koje su definirane kao gorsko planinsko područje u skladu sa stavkom 2. članka 125. ovoga Pravilnika, gdje prva košnja treba biti obavljena do 31. srpnja 2019. godine.

(6) Na poljoprivrednim  površinama pod ugarom mora se, osim obveza iz stavka 1. ovoga članka, najkasnije do 30. lipnja 2019. godine  provesti barem jedna od agrotehničkih mjera:

- sjetva usjeva koji će biti zaoran za zelenu gnojidbu

- sjetva mješavinom sjemena usjeva namijenjenih divljim pticama i medonosnog bilja kao izvor nektara

- zaoravanje usjeva za zelenu gnojidbu

- košnja, malčiranje ili bilo koji način obrade kojim će se u potpunosti spriječiti razvoj neželjene vegetacije.

Osnovni uvjeti za ostvarivanje izravne potpore

Članak 16.

Osnovni uvjeti za ostvarivanje izravne potpore su:

1. upis u Upisnik poljoprivrednika

2. ispunjavanje uvjeta za aktivnog poljoprivrednika u skladu s člankom 25. Zakona

3. obavljanje poljoprivredne aktivnosti u skladu s člankom 24. stavkom 2. točkom 1. Zakona

4. upis svih čestica poljoprivrednog zemljišta koje se koriste u ARKOD sustav i ostale propisane registre

5. upis stoke u JRDŽ i ostale propisane upisnike te propisno označavanje stoke

6. pravodobno podnošenje jedinstvenog zahtjeva i potrebne popratne dokumentacije

7. ispunjavanje uvjeta minimalnih zahtjeva za primanje izravnih potpora iz članka 21. stavka 2. Zakona

8. ispunjavanje minimalno poticanih količina za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima u skladu s Tablicom 10. iz Priloga 1. ovoga Pravilnika

9. omogućavanje provedbe kontrola na terenu na temelju članaka 141. Zakona te svih drugih kontrola nadležnih tijela  

10. poštivanje pravila višestruke sukladnosti na cjelokupnom poljoprivrednom gospodarstvu u skladu s pravilnikom kojim se uređuje višestruka sukladnost.

Prihvatljiva površina za izravna plaćanja

Članak 17.

(1) Prihvatljiva površina u smislu članka 32. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 je poljoprivredna površina na poljoprivrednom gospodarstvu za koju korisnik podnosi zahtjev za dodjelu ili aktiviranje prava na plaćanja koja se koristi kao obradivo zemljište, trajni travnjak ili trajni nasad i na kojoj se obavlja poljoprivredna aktivnost i upisana je u ARKOD sustav u skladu s pravilnikom kojim se uređuje evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta. Prihvatljiva površina je i ona koja je odobrena za programe potpore u sektoru vina u skladu s člankom 17. stavku 9. Uredbe (EU) br. 809/2014, upisana u ARKOD sustav pod vrstom uporabe iskrčeni vinograd.

(2) Osim u slučaju više sile ili u iznimnim okolnostima, prihvatljive površine korisnik mora imati na raspolaganju za korištenje na zadnji dan roka za zakašnjele zahtjeve iz članka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(3) Ako je poljoprivredna parcela iz članka 13. stavka 2. ovoga Pravilnika predmet zahtjeva za potporu dvaju ili više korisnika, potporu može ostvariti korisnik kod kojeg je evidentirana parcela u ARKOD sustavu na zadnji dan roka za zakašnjele zahtjeve iz članka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prihvatljiva je i poljoprivredna površina koja se privremeno koristi i za nepoljoprivredne aktivnosti, ako poljoprivredne aktivnosti i dalje prevladavaju u skladu s člankom 32. stavku 3. točki a. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

(5) Nepoljoprivredne aktivnosti jesu sajam, manifestacije, izložbe, iznajmljivanje površine za parkiranje, kampiranje i slične aktivnosti, a dozvoljene su u trajanju od najviše 30 dana godišnje.

(6) Obilježja krajobraza koja su sastavni dio površine poljoprivredne parcele smatraju se dijelom prihvatljive površine poljoprivredne parcele ako udovoljavaju pravilima višestruke sukladnosti.

(7) U skladu s člankom 4. stavku 1. točki k. Uredbe (EU) br. 1307/2013, prihvatljive površine jesu i površine pod kulturama kratkih ophodnji iz članka 4. stavka 1. točke (k) Uredbe /EU) br. 1307/2103 s maksimalnim ciklusom žetve od 8 godina. To su: crna joha ( Alnus glutinosa ), breza ( Betula sp .), grab ( Carpinus sp .), kesten ( Castanea sp ), jasen ( Fraxinus sp .), topola ( Populus sp ), bagrem ( Robinia pseudoacacia ) i vrba ( Salix sp .).

(8) Za izračun potpore po poljoprivrednoj površini koristi se površina poljoprivredne parcele zaokružena na dvije decimale.

(9) Prihvatljiva površina se smatra prihvatljivim hektarom iz članka 32. stavka 2. Uredbe 1307/2013 ako odgovara definiciji prihvatljivog hektara tijekom cijele kalendarske godine, osim u slučaju više sile ili izvanrednih okolnosti, u skladu s člankom 32. stavkom 4. Uredbe 1307/2013.

Prihvatljive površine obradivog zemljišta

Članak 18.

(1) Obradivo zemljište jesu oranice s poljoprivrednom kulturom, zemljište na ugaru i privremeni travnjaci u skladu s člankom 4. stavku 1. točki f. Uredbe (EU) br. 1307/2013, uključujući zemljište u stakleniku ili ispod fiksnog ili pomičnog pokrova.

(2) Zemljište na ugaru je obradivo poljoprivredno zemljište na kojem se ne proizvodi poljoprivredna kultura niti vrši ispaša, ali koje se održava u stanju pogodnom za ispašu ili obradu u skladu s člankom 15. ovoga Pravilnika. Površina na ugaru može se zasijati usjevom koji će biti zaoran u zelenom stanju ili mješavinom sjemena usjeva namijenjenih divljim pticama i medonosnog bilja kao izvor nektara.

(3) Zemljište koje je prije 1. siječnja 2018. godine bilo prijavljeno na ugaru ostaje obradivo zemljište  i nakon tog datuma. Zemljište koje je nakon 1. siječnja 2018. godine prijavljeno na ugaru postaje u 2023. ili kasnije trajni travnjak ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 4. stavku 1. točki h. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

(4) Privremeni travnjak je obradivo zemljište na kojem se nalazi trava, smjesa trava, travno-djetelinske ili djetelinsko-travne smjese, prijavljene na Jedinstvenom zahtjevu  na oranici kao trava i travolika paša, u razdoblju koje nije dulje od pet godina. Nakon što je pet godina uzastopno, bez preoravanja i ponovne sjetve trava i travolikih paša, površina prijavljena kao privremeni travnjak u šestoj godini se u ARKOD-u evidentira kao trajni travnjak.

(5) Korisnik će ostvariti potporu za prihvatljive površine pod sojom ako je soja proizvedena od certificiranog sjemena genetski nemodificirane soje u količini od najmanje 80 kilograma po hektaru prijavljene površine soje, o čemu korisnik dostavlja podružnici Agencije za plaćanja do 15. listopada 2019. godine sljedeće dokaze:

- kopiju računa o plaćenom komercijalnom sjemenu kojeg koristi te godine ili drugi dokument kojim se može dokazati porijeklo i količina sjemena i

- certifikat s vreće kojeg će mu Agencija za plaćanja nakon poništavanja vratiti ili certifikat o sjemenu uz otpremnicu HAPIH-a.  

Prihvatljiva površina trajnih travnjaka

Članak 19.

(1) Trajni travnjak u smislu članka 4. stavka 1. točke h. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i članka 24. stavka 2. točke 2. Zakona je livada, pašnjak i krški pašnjak, u skladu s propisom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, koji nije bio uključen u plodored niti preoran tijekom pet ili više godina.

(2) Pašnjak je trajno-travnjačka površina u kontinentalnom dijelu Hrvatske na kojoj se, osim trave i niskog raslinja pogodnog za ispašu stoke, mogu nalaziti i obilježja krajobraza, stijene ili drveće.

(3) Prihvatljiva površina pašnjaka određuje se umnoškom ukupne površine ARKOD parcele i koeficijenta prihvatljivosti. Razredi prihvatljivosti pašnjaka s obzirom na zastupljenost neprihvatljivih površina i pripadajući koeficijenti prihvatljivosti prikazani su u Tablici 4. iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.

(4) Prije dodjele koeficijenta prihvatljivosti za pašnjake i krške pašnjake, sve neprihvatljive površine veće od 500 m² koje se nalaze unutar parcele i homogene su cjeline izlučuju se iz ARKOD parcele.

(5) Korisnik će ostvariti potporu za one prihvatljive površine pašnjaka za koje je zadovoljena obveza iz članka 15. stavka 3. ovoga Pravilnika.

Prihvatljiva površina krških pašnjaka

Članak 20.

(1) Krški pašnjak je ekstenzivni pašnjak na obalnom, priobalnom i planinsko-priobalnom području na kojem se, osim trave i niskog raslinja pogodnog za ispašu stoke, mogu nalaziti i neprihvatljiva obilježja krajobraza i elementi krša. Prihvatljiva površina određuje se umnoškom ukupne površine ARKOD parcele i koeficijenta prihvatljivosti.

(2) Prihvatljiva površina krških pašnjaka određuje se umnoškom ukupne površine ARKOD parcele i koeficijenta prihvatljivosti. Razredi prihvatljivosti krških pašnjaka s obzirom na zastupljenost neprihvatljivih površina i pripadajući koeficijenti prihvatljivosti prikazani su u Tablici 5. iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.

(3) Korisnik će ostvariti potporu za one prihvatljive površine krških pašnjaka za koje je zadovoljena obveza iz članka 15. stavka 3. ovoga Pravilnika.

Prihvatljiva površina za konoplju i mak

Članak 21.

(1) Površine koje se koriste za proizvodnju konoplje, u skladu s člankom 32. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013, smatraju se prihvatljivim površinama ako sadržaj tetrahidrokanabinola u korištenim sortama ne prelazi 0,2%, a za proizvodnju se koristi certificirano sjeme sorti iz „Zajedničkog kataloga sorti poljoprivrednih vrsta“ u skladu s člankom 9. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014.

(2) Korisnik koji podnosi zahtjev za površine koje se koriste za proizvodnju konoplje dužan je dostaviti Agenciji za plaćanja najkasnije 1. srpnja 2019. godine:

- kopiju računa o plaćenom certificiranom sjemenu kojeg koristi te godine, i to u količini od najmanje 20 kg po hektaru prijavljene površine za proizvodnju konoplje

- originale službenih oznaka certificiranog sjemena korištene na pakiranju koje će mu Agencija za plaćanja nakon poništavanja vratiti.  

(3) Korisnik za površine za koje podnosi zahtjev, a koje se koriste za proizvodnju konoplje, mora imati dozvolu za uzgoj konoplje u skladu s posebnim propisom koji uređuje uvjete za uzgoj konoplje. Podatke o izdanim dozvolama Agencija za plaćanja razmjenjuje s Ministarstvom, a ključ za razmjenu podataka je MIBPG.

(4) Površine koje se koriste za proizvodnju maka korisnik je dužan prijaviti poljoprivrednoj inspekciji u skladu s pravilnikom koji propisuje način prijave uzgoja maka.

2.2. OSNOVNO PLAĆANJE

Korištenje prava na plaćanja

Članak 22.

(1) Korisnik može prava na plaćanja, dodijeljena u skladu s člancima 24. i 30. Uredbe (EU) br. 1307/2013 ili ostvarena prijenosom u skladu s člankom 25. ovoga Pravilnika, aktivirati podnošenjem jedinstvenog zahtjeva u skladu s člankom 32. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

(2) Uvjet za aktiviranje prava na plaćanja je korištenje odgovarajućeg broja prihvatljivih hektara i posjedovanje prava na plaćanja na zadnji dan roka za podnošenje jedinstvenog zahtjeva iz članka 6. stavka 1. ovoga Pravilnika, u skladu s člankom 24. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014.

(3) Ukoliko korisnik ne želi da mu se aktiviraju sva ili dio stečenih prava na plaćanja, popunjava Obrazac 7. iz Priloga 3. ovoga Pravilnika.  

Dodjela prava na plaćanje iz nacionalne rezerve

Članak 23.

(1) Nacionalna rezerva prava na plaćanje koristi se, u skladu s člankom 28. Zakona, za dodjelu prava na plaćanje za namjene i na način propisan u članku 30. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

(2) Prioritet za dodjelu prava na plaćanje u okviru nacionalne rezerve imaju:

- mladi poljoprivrednici definirani u članku 30. stavku 11. točki a. Uredbe (EU) br. 1307/2013

- novi poljoprivrednici definirani u članku 30. stavku 11. točki b. Uredbe (EU) br. 1307/2013 koji započinju obavljati svoju poljoprivrednu aktivnost

- poljoprivrednici koji su stekli pravo korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i poljoprivrednici koji obrađuju poljoprivredno zemljište razminirano tijekom 2018. godine ukoliko je posebna nacionalna omotnica za razminirano zemljište iz članka 24. ovoga Pravilnika iskorištena

- u skladu s člankom 30. stavku 7. točki b. Uredbe (EU) br. 1307/2013, poljoprivrednici čijih se najmanje 50% poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD nalazi na područjima posebne državne skrbi, otocima i poluotoku Pelješcu, brdsko-planinskim područjima, kao i poljoprivrednici čijih se najmanje 50% poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD nalazi na područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima prema posebnom propisu za provedbu mjera Programa ruralnog razvoja

- u skladu s člankom 30. stavku 7. točki c. Uredbe (EU) br. 1307/2013, poljoprivrednici kojima zbog više sile ili iznimnih okolnosti nisu mogla biti dodijeljena prava na plaćanja.

(3) Vrijednost prava na plaćanje iz nacionalne rezerve utvrđuje se u skladu s odredbama članaka 28. do 31. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014.

(4) Mladi poljoprivrednici i novi poljoprivrednici iz stavka 2. ovoga članka mogu samo jednom ostvariti prava na plaćanja iz nacionalne rezerve prema kriteriju za mlade ili nove poljoprivrednike.

(5) Mladi poljoprivrednici i novi poljoprivrednici koji za 2019. godinu podnose zahtjev za osnovno plaćanje, a koji uključuje zahtjev za dodjelu prava iz nacionalne rezerve, ukoliko ne žele dobiti prava iz nacionalne rezerve u 2019. godini, trebaju nadležnoj podružnici Agencije za plaćanja najkasnije do 10. srpnja 2019. godine dostaviti Izjavu o odustajanju od zahtjeva za dodjelu prava iz nacionalne rezerve u 2019. godini na Obrascu 6. iz Priloga 3. ovoga Pravilnika.

(6) Korisnici kojima se u 2019. godini dodijele nova prava na plaćanja iz nacionalne rezerve na temelju korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, dužni su ta prava vratiti u nacionalnu rezervu prava ukoliko izgube pravo korištenja predmetnog poljoprivrednog zemljišta.

(7) Korisnici mogu prava na plaćanja koja im više ne trebaju dobrovoljno vratiti u nacionalnu rezervu, u skladu s člankom 31. stavkom 1.c) Uredbe (EU) br. 1307/2013.

Pravo na plaćanja iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište

Članak 24.

(1) U skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 1307/2013, prava na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište u 2019. godini dodjeljuju se korisniku za razminirane prihvatljive poljoprivredne površine koje su stavljene u poljoprivrednu funkciju tijekom 2018. godine.  

(2) Na aktiviranje i prijenos prava na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka kojima se propisuje prijenos prava na plaćanja.

Prijenos prava na plaćanja

Članak 25.

(1) U skladu s člankom 30. Zakona, prava na plaćanja mogu se prenositi samo između korisnika sa sjedištem gospodarstva na području Republike Hrvatske, osim u slučaju prijenosa prava na plaćanja nasljeđivanjem.

(2) Prava na plaćanja mogu se prenositi sa ili bez zemljišta i to prodajom, darivanjem, nasljeđivanjem ili davanjem prava na plaćanja u zakup.

(3) Prava na plaćanja mogu se prenositi tijekom cijele godine, u skladu s člankom 25. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014, a prijenos se prijavljuje u podružnicama Agencije za plaćanja u razdoblju od 4. ožujka do 15. svibnja 2019. godine.

Prijenos prava na plaćanja bez zemljišta

Članak 26.

(1) Prijenos prava na plaćanja bez istovremenog prijenosa poljoprivrednog zemljišta u smislu članka 34. stavka 4. Uredbe 1307/2013 ima za posljedicu smanjenje vrijednosti prava na plaćanja, i to 30% u slučaju prijenosa prava na plaćanja bez odgovarajućeg broja prihvatljivih hektara poljoprivrednog zemljišta.

(2) Prijenos prava na plaćanja uz istovremeni prijenos odgovarajuće površine poljoprivrednog zemljišta između bivšeg i novog zakupca određene ARKOD parcele te između bivšeg zakupca i novog kupca određene ARKOD parcele nema za posljedicu smanjenje vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Prijenos prava na plaćanja bez zemljišta nasljeđivanjem i darovanjem u obitelji (roditelji, supružnici, djeca, unuci) nema za posljedicu smanjenje vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Član obitelji iz stavka 3. ovoga članka dokazuje se valjanim službenim dokumentom (rodni list, vjenčani list) ili potpisanom izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika u slučaju neformalnih životnih partnerstva, tazbini, izvanbračnih zajednica i slično.

Način prijenosa prava na plaćanja

Članak 27.

(1) Prijenos prava na plaćanja vrši se podnošenjem zahtjeva za prijenos prava na plaćanja i popunjavanjem Obrasca 3. iz Priloga 3. ovoga Pravilnika.

(2) Na temelju podnesenog zahtjeva za prijenos prava na plaćanje, Agencija za plaćanja sastavlja zapisnik na kojem korisnik svojim potpisom potvrđuje istinitost unesenih podataka te izjavljuje da je suglasan s prijenosom prava na plaćanja.

(3) Prijenosom prava na plaćanja korisnik koji je, u skladu sa stavkom 2. članka 25. ovoga Pravilnika, prenio svoja prava na plaćanja drugom korisniku automatski odustaje od aktiviranja tih prava na plaćanja. Korisnik koji je primio ta prava aktivira ih na temelju površina prijavljenih u jedinstvenom zahtjevu i stanja u registru prava na plaćanja.

Objava informacija o pravima na plaćanja

Članak 28.

Podaci iz registra prava na plaćanja o identifikaciji i vrijednostima prava na plaćanja kojima raspolaže korisnik prikazuju se na AGRONET-u.

2.3. POLJOPRIVREDNE PRAKSE KORISNE ZA KLIMU I OKOLIŠ

Osnovne odredbe za zelene prakse

Članak 29.

(1) Korisnici osnovnih plaćanja, osim poljoprivrednika koji sudjeluju u programu za male poljoprivrednike iz članka 44. ovoga Pravilnika, dužni su na svim svojim prihvatljivim hektarima u smislu članka 32. stavaka 2., 3. i 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013 provoditi zelene prakse prema članku 32. Zakona i članku 43. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

(2) Poljoprivrednici koji se bave ekološkim uzgojem  u skladu s člankom 43. stavkom 11. Uredbe (EU) br. 1307/2013 ostvaruju pravo na plaćanja za zelene prakse bez obaveze njihovog provođenja na prihvatljivim površinama koje se koriste za ekološku proizvodnju u skladu s člankom 11. Uredbe (EZ) br. 834/2007.

(3) Prihvatljive površine koje se koriste za ekološku proizvodnju iz stavka 2. ovoga članka jesu površine pod ekološkom proizvodnjom i površine u prijelaznom razdoblju u ekološkoj proizvodnji.

(4) Poljoprivrednici iz stavka 2. ovoga članka koji se bave ekološkim i ne ekološkim uzgojem mogu podnijeti zahtjev da im se obveza provedbe zelenih praksi utvrđuje na svim poljoprivrednim površinama gospodarstva, a ne samo na površinama iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Zahtjev iz stavka 4. ovoga članka korisnik podnosi na Obrascu 9. iz Priloga 3. ovoga Pravilnika.

Raznolikost usjeva

Članak 30.

(1) Korisnici programa izravnih plaćanja dužni su provoditi praksu vezanu uz raznolikost usjeva iz članka 32. stavka 1. podstavka 1. Zakona, uz iznimke propisane člankom 44. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

(2) Popis kultura za potrebe izračuna raznolikosti usjeva u smislu članka 44. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013 nalazi se u Tablici 1. iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.

(3) Da bi se pojedina kultura računala za potrebe raznolikosti usjeva, korisnik je treba prijaviti u jedinstvenom zahtjevu na ARKOD parceli.

(4) Izračun udjela različitih usjeva za raznolikost usjeva vrši se u skladu s odredbama članka 40. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014.

(5) Razdoblje uzgoja za potrebe izračuna udjela različitih usjeva za raznolikost usjeva u skladu s člankom 40. stavku 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014 u 2019. godini je od 15. svibnja do 15. kolovoza.

(6) Uzgoj više kultura istovremeno na istoj parceli prijavljivat će se i računati za potrebe raznolikosti usjeva prema članku 40. stavku 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014.

Očuvanje trajnih travnjaka

Članak 31.

(1) Kako bi se osiguralo očuvanje površina trajnih travnjaka na nacionalnoj razini u skladu s člankom 32. stavkom 4. Zakona, Agencija za plaćanja će usporediti godišnji omjer površina trajnih travnjaka i ukupnih poljoprivrednih površina s referentnim omjerom utvrđenim u 2015. godini u skladu s člankom 45. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

(2) Ako se u 2019. godini utvrdi promjena omjera iz članka 45. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 za više od 4%, primjenjuje se postupak prethodnog pojedinačnog odobrenja prenamjene trajnih travnjaka u skladu s člankom 44. stavku 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014.

(3) Ako se u 2019. godini utvrdi promjena omjera iz članka 45. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 za više od 5%, Ministarstvo će propisati mjere za dostizanje potrebnog omjera, a Agencija za plaćanja će do 31. prosinca 2019. godine putem WEB stranice Agencije za plaćanja i AGRONET-a obavijestiti korisnike o pravilima sprječavanja novih prenamjena trajnih travnjaka.

(4) Korisnici ne smiju okolišno-osjetljive travnjake prenamijeniti niti preorati. Ako korisnik prenamijeni ili preore okolišno-osjetljivi travnjak, dužan je vratiti ga u prvobitno stanje najkasnije do zadnjeg dana za zaprimanje zahtjeva u 2020. godini, u skladu s člankom 42. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014.

(5) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, korisnici mogu u iznimno opravdanim slučajevima prenamijeniti ili obraditi okolišno-osjetljivi travnjak ukoliko su na zahtjev prije planiranog zahvata dobili odobrenje nadležnog tijela koje radi prethodnu ocjenu prihvatljivosti za Ekološku mrežu.