Zakonodavni temelj

Ministarstvo poljoprivrede, sukladno članku 81. stavku 3. Zakona o poljoprivredi (Narodne novine, broj 118/18) izrađuje i predlaže Vladi Republike Hrvatske četverogodišnji Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan).

Uvod

Hrana se zbog različitih razloga rasipa i baca kroz cijeli lanac opskrbe hranom od primarne proizvodnje, prerade, distribucije, skladištenja, trgovine do potrošnje.

Potreba za sprječavanjem i smanjenjem otpada od hrane, istovremeno osiguravajući sigurnost hrane, predmet je sve većeg interesa javnosti. Nastali gubitci hrane su nepoželjna pojava iz etičkih, gospodarskih i ekoloških razloga te najvažnijeg - osiguranje dostatnosti hrane za sve ljude. Područje sprječavanja otpada od hrane izdvojeno je kao prioritetno područje u komunikaciji o kružnom gospodarstvu: 1 "Zatvaranje kruga - akcijski plan EU za kružnu ekonomiju" koju je 2015. godine usvojila Europska komisija. Prema istraživanju koje je provedeno u sklopu projekta Komisije – FUSIONS 2 (Food Use for Social Innovation by Optimising Waste Prevention Strategies), u državama članicama EU se godišnje baci oko 88 milijuna tona hrane. Prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: RH) na odlagalištima godišnje završi oko 400.000 tona otpada od hrane. Zbog važnosti navedene problematike RH, zajedno s ostalim državama članicama EU, obvezala se na ostvarenje cilja EU i UN-ove Agende 2030. za održivi razvoj s pripadajućim ciljevima održivog razvoja, konkretno cilju 12.3. Odgovorna proizvodnja i potrošnja sa specifičnim ciljem smanjenja otpada od hrane po stanovniku, za polovinu na razini maloprodaje i potrošača te smanjenja gubitaka hrane duž cijelog lanca proizvodnje i opskrbe.

Odredbama članka 29. stavka 2a Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (u daljnjem tekstu: Direktiva 2008/98/EZ) propisano je da države članice donose specifične programe za sprječavanje nastajanja otpada od hrane. Nastavno na obvezu iz Direktive 2008/98/EZ te u  nastojanju da se na jednom mjestu objedine sve mjere i aktivnosti koje će doprinijeti sprječavanju otpada od hrane izrađen je ovaj Plan koji ujedno u Republici Hrvatskoj predstavlja prvi takav cjeloviti dokument o navedenoj problematici.

Za potrebe provedbe ovog Plana potrebno je pojasniti definiciju „otpad od hrane“. Prema definiciji iz Direktive 2008/98/EZ otpad od hrane obuhvaća svu hranu kako je definirana u članku 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta Zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 178/2002) koja je postala otpad. „Hrana“ je svaka tvar ili proizvod, prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati. „Otpad“ je definiran kao svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje ili namjerava ili mora odbaciti.

Također, člankom 4. navedene Direktive propisan je redoslijed prioriteta u gospodarenju otpadom, odnosno hijerarhija otpada (Slika 1.), gdje se prednost daje upravo sprječavanju nastajanja otpada.

 1. https://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:8a8ef5e8-99a0-11e5-b3b7-01aa75ed71a1.0023.02/DOC_1&format=PDF

2. http://www.eu-fusions.org/phocadownload/Publications/Estimates%20of%20European%20food%20waste%20levels.pdf

Slika 1. Hijerarhija otpada

Cilj i svrha

Cilj Plana jest odrediti ključne mjere kojima će se djelovati na sprječavanje i smanjenje nastajanja otpada od hrane duž cijelog prehrambenog lanca za razdoblje od 2019. do 2022. godine.

Svrha mjera i aktivnosti predviđenih Planom je doprinos ostvarenju ciljeva EU i UN-ove Agende 2030. za održivi razvoj s pripadajućim ciljevima održivog razvoja, konkretno cilju 12.3. Odgovorna proizvodnja i potrošnja sa specifičnim ciljem smanjenja otpada od hrane po stanovniku, za polovinu na razini maloprodaje i potrošača te smanjenja gubitaka hrane duž cijelog lanca proizvodnje i opskrbe. Kroz mjeru: „Unaprjeđenje sustava doniranja hrane“, Plan ujedno jednim dijelom doprinosi i ostvarenju Cilja 2. navedene Agende pod nazivom: „Iskorjenjivanje gladi“.

Odrednice plana

Plan i aktivnosti zasnivaju se na temelju analize ključnih mjera i dionika te kroz odrednice za djelovanje, i to:

- Unaprjeđenje zakonodavnog okvira, uključujući edukaciju o istom te izradu vodiča u svrhu pojašnjavanja odredbi i olakšavanja procesa doniranja hrane

- Doprinos olakšavanju komunikacije među dionicima sustava doniranja hrane

- Izradu Studije izvedivosti Banke hrane u Republici Hrvatskoj te ovisno o rezultatima Studije, umrežavanje ciljanih skupina u svrhu pokretanja daljnjih aktivnosti

- Poticanje boljeg iskorištavanja fondova EU u području sprječavanja otpada od hrane i doniranja hrane

-   Koordinirano djelovanje prema proizvođačima hrane, distributerima, trgovcima, ugostiteljskom sektoru te institucionalnim kuhinjama kroz izradu sektorskih vodiča, sklapanje dobrovoljnih sporazuma o smanjenju otpada od hrane, doniranja hrane i motivaciju kroz dodjelu posebnih priznanja za najistaknutije primjere dobre prakse u sprječavanju otpada od hrane

- Uspostavu digitalne Platforme za dijeljenje vlastitih iskustava, medijske kampanje, pisane brošure kroz koju će se provoditi edukacija dionika, odnosno posredno i neposredno djelovati prema krajnjem potrošaču u vidu podizanja razine svijesti o problematici otpada od hrane te razumijevanja oznaka datuma roka trajanja na hrani

- Edukaciju djece predškolske i školske dobi i

- Aktivno i kontinuirano praćenje pokazatelja učinaka mjera predviđenih Planom.

Mjere i aktivnosti

Mjera 1. Unaprjeđenje sustava doniranja hrane u Republici Hrvatskoj

Doniranje hrane je jedan od alata za doprinos ostvarenju ciljeva utvrđenih Direktivom 2008/98/EZ. Prema navedenoj Direktivi potrebno je koristiti ekonomske instrumente i druge mjere u svrhu poticanja primjene hijerarhije otpada od hrane. Jedna od mjera trebala bi biti olakšavanje postupka doniranja hrane. Doniranjem hrane podupire se borba protiv siromaštva i gladi u svijetu, a istovremeno ono predstavlja učinkoviti alat za preraspodjelu prekomjernog viška hrane, što doniranje čini jednom od najpoželjnijih opcija u cilju ukupnog smanjenja otpada od hrane.

Slika 2. Hijerarhija otpada od hrane (WRAP- UK Waste and Resources Action Programme) 3

U svrhu pregleda učinkovitosti postojećeg stanja sustava doniranja hrane u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede je 2017. godine, u suradnji s Prehrambeno - biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, provelo istraživanje o doniranju hrane u RH te izradilo i objavilo Izvješće o rezultatima istraživanja o doniranju hrane u Republici Hrvatskoj 4 Cilj istraživanja je bio utvrditi imaju li subjekti u poslovanju s hranom viškova hrane, kako ih rješavaju, doniraju li hranu, jesu li upoznati sa zakonodavnim okvirom za doniranje hrane, kako ga ocjenjuju te što bi ih potaknulo da doniraju više hrane. Ispitanici su bili podijeljeni na primarne proizvođače, proizvođače hrane, trgovce, ugostitelje, institucionalne kuhinje te posrednike u lancu doniranja hrane.

Utvrđeno je da viškovi hrane postoje duž cijelog prehrambenog lanca. Subjekti doniraju hranu u različitoj mjeri, međutim zabrinjavajući je udio hrane koja završi na odlagalištu. Upoznatost za zakonodavnim okvirom za doniranje je dosta niska te oko 50% ispitanika smatra da je isti ograničavajući za doniranje hrane. Identificirane su najčešće prepreke za doniranje hrane koje uključuju odgovornost za doniranu hranu, propise o hrani, neznanje da li se određena hrana može donirati, nedostatak infrastrukture (skladištenje i prijevoz hrane), nedovoljno znanja o tome kako započeti te nemogućnost identifikacije neprofitnih organizacija kojima se hrana može donirati. Na pitanje što bi ih potaknulo da doniraju više hrane, najveći dio ispitanika je odgovorio da bi im pomogli savjeti i najbolje prakse za sigurnost hrane u lancu doniranja hrane te pouzdani partneri u lancu doniranja hrane (neprofitne organizacije koje su stručne i osposobljene za poslovanje s hranom) i informacije o takvim organizacijama te izmjena zakonodavnog okvira.

3. http://www.wrap.org.uk/content/why-take-action-legalpolicy-case

4. https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/hrana/doniranje_hrane/Izvjesce_o_doniranju_hrane_u_RH_-_listopad_2017.pdf

Aktivnost 1.  Izmjena zakonodavstva vezano uz sustav doniranja hrane

Izvršitelji: Ministarstvo poljoprivrede

Suradnici: Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo financija, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska poljoprivredna komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska mreža socijalnih samoposluga, Hrvatski Crveni križ, Hrvatski Caritas, udruge civilnog društva

Rok: 2019.

Sustav doniranja hrane u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o poljoprivredi (Narodne novine, broj 118/18) i Pravilnikom o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje (Narodne novine, broj 119/15) (u daljnjem tekstu: Pravilnik).

Rezultati istraživanja o doniranju hrane u RH, između ostalog, pokazali su da postoji potreba za edukacijom o zakonodavnom okviru kao i za izmjenom postojećeg zakonodavnog okvira. Također, jedan od rezultata istraživanja pokazao je da je potrebno izmijeniti odredbe Pravilnika vezano uz rokove koji se odnose na ostvarenje poreznih olakšica za doniranu hranu, a kako bi se dodatno potaknulo subjekte u poslovanju s hranom na doniranje hrane te olakšalo njegovo provođenje. Izmjenama je potrebno omogućiti da se porezne olakšice mogu ostvariti do zadnjeg dana roka trajanja hrane, a kako se hrana pripremljena za doniranje ne bi morala dodatno razdvajati prema rokovima trajanja te prema rokovima propisanim Pravilnikom.

Također, potrebno je omogućiti prodaju i doniranje hrane nakon isteka „najbolje upotrijebiti do“ datuma, pod uvjetom da je hrana sigurna, a kako se hrana koja je sigurna za konzumaciju ne bi nepotrebno bacala.

Nadalje, potrebno je proširiti krug krajnjih primatelja kojima se hrana može donirati te smanjiti administrativno opterećenje donatora i posrednika koji sudjeluju u lancu doniranja hrane. Administrativno rasterećenje je potrebno provesti kroz ukidanje ili smanjenje učestalosti dostave pojedinih izvješća i/ili evidencija Ministarstvu poljoprivrede.

Prijedlozi zakonskih i podzakonskih akata izrađuju se u okviru stručnih radnih skupina i/ili povjerenstava te je iz tog razloga potrebno iste osnovati te u njihov rad uključiti stručnjake iz različitih područja, uključujući i civilni sektor, vodeći računa o multidisciplinarnosti problematike otpada od hrane te doniranja hrane, a kako bi problematika bila sagledana s različitih strana te izradila kvalitetna i održiva rješenja.

Aktivnost 2.  Organizacija edukacija o zakonodavnom okviru za doniranje hrane

Izvršitelji: Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo financija, Ministarstvo za demografiju, obitelj mlade i socijalnu politiku

Suradnici: Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska poljoprivredna komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska mreža socijalnih samoposluga, Hrvatski Crveni križ, Hrvatski Caritas, udruge civilnog društva

Rok: 2019. – 2022.

Istraživanje o doniranju hrane u Republici Hrvatskoj je pokazalo da dio dionika nije upoznato sa važećim zakonodavnim okvirom iz područja doniranja hrane što potvrđuje potrebu kontinuiranog održavanja edukacija na ovu temu.

Nakon stupanja na snagu izmjena zakonodavnog okvira u sustavu doniranja hrane, potrebno je organizirati edukativne radionice te postojeće i potencijalno nove dionike u lancu doniranja hrane informirati o promjenama. Potrebno je na jasan i razumljiv način predstaviti obveze dionika sustava te naglasiti prednosti doniranja hrane u odnosu na druge oblike rješavanja postojećih viškova hrane. Dionicima je potrebno ukazati da se kroz preraspodjelu viškova hrane, koji nastaju zbog neprikladnosti hrane za stavljanje na tržište uslijed nedostataka u kvaliteti, pakiranju, označavanju, masi ili drugih sličnih razloga, a koji ne utječu na sigurnost hrane, smanjuje količina hrane koja bi potencijalno mogla završiti kao otpad, hrana dodjeljuje potrebitima, a za doniranje takve hrane, kroz porezne propise, omogućeno je porezno priznavanje manjka dobara.

Planirane edukacije bit će namijenjene donatorima i posrednicima u lancu doniranja hrane te će biti tematski prilagođene interesima pojedine ciljane skupine. Na edukcijama predviđenim za donatore bit će također obrađene teme iz područja poreznih propisa u dijelu doniranja hrane dok će edukacije za posrednike, uz tumačenje odredbi propisa o doniranju hrane biti obogaćene sadržajem vezano uz mogućnosti i prednosti iskorištenja financijskih sredstava iz europskih fondova namijenjenih najpotrebitijima, a koje će biti organizirane u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Aktivnost 3. Izrada vodiča o doniranju hrane, uključujući doniranje i poslovanje s
                        hranom te doniranje hrane i porezni propisi

Izvršitelji: Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo financija, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu

Suradnici: Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska poljoprivredna komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska mreža socijalnih samoposluga, Hrvatski Crveni križ, Hrvatski Caritas, udruge civilnog društva

Rok: 2019.

Europska komisija je 2017. godine objavila općenite smjernice za doniranje hrane koje pojašnjavaju primjenu propisa o hrani u kontekstu doniranja hrane 5. Također, kao rezultat rada EU Platforme za gubitke i otpad od hrane, podskupine za doniranje hrane u pripremi je objava dokumenta koji slijedi strukturu navedenih Smjernica, a daje prikaz najboljih praksi država članica po pojedinim poglavljima koja obrađuju Smjernice. Neovisno o objavi navedenih smjernica te pripadajućeg dokumenta s praksama država članice, Europska komisija dodatno potiče države članice na izradu nacionalnih vodiča i smjernica o doniranju hrane.

5. https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/hrana/doniranje_hrane/EU_Vodic_za_doniranje_hrane.pdf

Prema članku 3. stavku 8. Uredbe (EZ) br. 178/2002 propisano je da „stavljanje na tržište” znači držanje hrane s ciljem prodaje, uključujući ponudu za prodaju ili svaki drugi oblik prijenosa, bez obzira na to je li besplatan ili nije te prodaju, distribuciju i druge oblike prijenosa kao takve. Slijedom navedenog, doniranje hrane se smatra stavljanjem hrane na tržište te podliježe svim propisima o hrani. Iz tog razloga potrebno je izraditi vodiče i smjernice u području doniranja hrane. Cilj tog Vodiča je pojasniti zakonodavne odredbe, kako EU tako i nacionalnog zakonodavstva, pomoći u uklanjanju prepreka u sustavu doniranja hrane te svim dionicima sustava doniranja hrane olakšati usklađivanje sa zakonodavnim odredbama vezanim uz sigurnost i kvalitetu hrane, higijenu, sljedivost, informiranje potrošača o hrani, raspodjelu odgovornosti, porezne propise i sl. Vodičem je potrebno dodatno pojasniti uloge i odgovornosti subjekata u poslovanju s hranom u područjima u kojima se primjenjuju nacionalna pravila te navesti primjere dobre prakse. Za donatore je potrebno izraditi prikaz koraka koji će na jednostavan način pratiti slijed aktivnosti od početne želje/ideje za doniranjem preko odabira posrednika do isporuke donacije te dobivanja poreznih olakšica. Za posrednike je na jednostavan način potrebno opisati pravila sustava sigurnosti i kvalitete hrane vodeći računa o djelatnostima kojima se bave posrednici u lancu doniranja hranom obzirom da na primjer, postoje razlike u analizi opasnosti te u određivanju kritičnih kontrolnih točaka ako pojedini subjekt u poslovanju s hranom samo skladišti već pretpakiranu hranu ili nabavlja sirovine te nad njima provodi neki od tehnoloških postupaka u svrhu posluživanja krajnjim primateljima.

Aktivnost 4. Uspostava informatičkog sustava za povezivanje dionika u sustavu doniranja hrane

Izvršitelj: Ministarstvo poljoprivrede

Suradnici:  Hrvatski Crveni križ, Hrvatski Caritas, Hrvatska mreža socijalnih samoposluga, udruge civilnog društva

Rok: 2019. – 2022.

Rezultati istraživanja o doniranju hrane u Republici Hrvatskoj su pokazali da je nemogućnost identifikacije posrednika u lancu doniranja hrane od strane donatora jedna od glavnih prepreka za doniranje hrane. Također, postoji nesrazmjer između ponude i potražnje za hranom, a isti se povećava gledajući od centralnih prema perifernim dijelovima Hrvatske. Kako bi dionici sustava doniranja hrane postali vidljiviji te raspodjela viška hrane ravnomjernije raspoređena, potrebno je izraditi programsko rješenje te uspostaviti informatički sustav odnosno Platformu za prihvat i raspodjelu donacija. Navedena Platforma omogućila bi umrežavanje svih uključenih dionika, transparentnu raspodjelu donacija i lakšu komunikaciju između posrednika i donatora. U tu svrhu Ministarstvo poljoprivrede je krajem 2018. godine izradilo IT sustav (e-doniranje) koji predstavlja komunikacijsku platformu za unaprjeđenje povezanosti i komunikacije između donatora i posrednika u lancu doniranja hrane, a preko centralnog upravitelja. IT sustav predviđa da donatori višak hrane prijave u sustav, a potom centralni upravitelj sustava, u skladu s brojem krajnjih primatelja o kojima skrbi pojedini posrednik, geografskoj udaljenosti lokacije, infrastrukturnim kapacitetima posrednika u lancu doniranja hrane, raspodjeljuje prijavljene viškove hrane odabranim posrednicima registriranim pri Ministarstvu poljoprivrede, vodeći računa o broju već ranije dodijeljenih donacija. Posrednici u lancu doniranja hrane hranu dalje daju krajnjim primateljima. Donatori i posrednici u lancu doniranja hrane se u sustav uključuju dobrovoljno.

Primjena IT sustava započela je u studenome 2018. godine kao Pilot projekt Ministarstva poljoprivrede u trajanju od šest mjeseci na ograničenom broju donatora i posrednika. Nakon završetka Pilot projekta, a ovisno o njegovim rezultatima potrebno je primjenu sustava proširiti na teritorij cijele Republike Hrvatske. Prednosti korištenja IT sustava uključuju manje opterećenje donatora, lakšu i efikasniju komunikaciju između donatora i posrednika u lancu doniranja hrane, centralno upravljanje, usklađenost ponude i potreba te pokrivenost perifernih dijelova Republike Hrvatske.

Aktivnost  5. Banka hrane u Republici Hrvatskoj - Studija izvedivosti

Izvršitelj: Ministarstvo poljoprivrede

Suradnici: akademska i znanstvena zajednica

Rok: 2019.

Doniranje hrane se može  provoditi u prehrambenom lancu preko redistribucijskih centara poput banke hrane i daljnje distribucije humanitarnim neprofitnim organizacijama ili direktno iz prehrambenog lanca humanitarnim neprofitnim organizacijama.

S obzirom da su se banke hrane u brojnim državama pokazale učinkovitim modelom za unaprjeđenje sustava doniranja hrane, potrebno je istražiti kakve su mogućnosti u Republici Hrvatskoj za osnivanje iste.  

U tu svrhu, Ministarstvo poljoprivrede je 2018. godine pokrenulo aktivnosti vezano za izradu Studije izvedivosti Banke hrane u Republici Hrvatskoj koja bi trebala ponuditi odgovore o postojećim modelima i načinima funkcioniranja banki hrane u državama članicama EU te predložiti optimalni prijedlog modela Banke hrane u Republici Hrvatskoj (vlasništvo, organizacijska struktura, financiranje, logistička, transportna i skladišna rješenja) uzimajući u obzir postojeću infrastrukturu (dostupnost, kapacitet i primjerenost skladišnog prostora, prijevoznih sredstava i logističkih rješenja) i strukturu osoblja (volonteri/u radnom odnosu) uključenog u lanac doniranja hrane.

Aktivnost  6.  Banka hrane u Republici Hrvatskoj - osnivanje

Izvršitelji: Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatski Crveni križ, Hrvatski Caritas, Hrvatska mreža socijalnih samoposluga, udruge civilnog društva

Suradnici: Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska poljoprivredna komora

Rok: 2019. – 2020.

Ovisno o rezultatima Studije izvedivosti Banke hrane u Republici Hrvatskoj, potrebno je pristupiti umrežavanju ciljanih skupina definiranih rezultatima Studije u svrhu pokretanja daljnjih aktivnosti. Banke hrane diljem svijeta nisu u vlasništvu države. Međutim, preporuka je da u planiranju osnivanja i prvoj inicijativi sudjeluju humanitarne neprofitne organizacije, donatori i Vlada pojedine države.

Aktivnost 7. Poticanje korištenja fondova za potrebe nabave i podjele donirane
                         hrane (FEAD - Fond europske pomoći za najpotrebitije i Europski
                         socijalni fond)

Izvršitelji: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Suradnici: Ministarstvo poljoprivrede, udruge civilnog društva, Hrvatski Crveni križ, Hrvatski Caritas, Hrvatska mreža socijalnih samoposluga

Rok: 2019. – 2022.

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije kojom je uspostavljen Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) stupila je na snagu 12. ožujka 2014. godine. FEAD je uspostavljen za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. godine, a u navedenom razdoblju za Republiku Hrvatsku su predviđena sredstva u iznosu od 36,7 milijuna eura. Sredstva FEAD-a pridonose smanjenju siromaštva, posebice teških oblika siromaštva poput dječjeg siromaštva, beskućništva i nedostatka hrane. Putem FEAD-a je moguće pružiti nefinancijsku pomoć najpotrebitijim osobama, poput hrane i osnovne materijalne pomoći te aktivnosti socijalnog uključivanja usmjerene na najpotrebitije osobe. FEAD-om, u dijelu doniranja hrane, moguće je financiranje nabave, transporta, skladištenja i distribucije hrane kao i tehničke pomoći. U državama članicama FEAD fond djeluje uz pomoć partnerskih organizacija – javnih tijela ili neprofitnih organizacija zaduženih za distribuciju pomoći ili poduzimanje aktivnosti radi postizanja socijalne uključenosti.

U dijelu doniranja hrane sredstvima FEAD-a mogu se pokriti troškovi partnerskih organizacija nastali u vezi s prikupljanjem donirane hrane od donatora, njezinim transportom, skladištenjem i distribucijom najpotrebitijim osobama. Troškovi preraspodjele ne mogu biti veći od troškova kupnje hrane. Također, 5% financijskih sredstava može pokriti administrativne, transportne i skladišne troškove. U okviru tehničke pomoći podnositelji zahtjeva mogu izraziti potrebu za tehničkom pomoći ukoliko ista pridonosi provedbi ciljanih aktivnosti. To se može sastojati od najma ili nabave opreme za učinkovitiju preraspodjelu hrane (hladnjaci, palete, skladišta) ili kupnje vozila za transport hrane.

Prihvatljivi prijavitelji su neprofitne pravne osobe kojima je nadležni ured izdao rješenje kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći. FEAD može i podupirati aktivnosti u cilju podizanja svijesti o partnerskim organizacijama među donatorima. Ministarstvo poljoprivrede vodi Registar posrednika u lancu doniranja hrane. Posrednici su neprofitne organizacije koje se uglavnom isključivo bave humanitarnom djelatnošću te svojim radom doprinose raspodjeli hrane najpotrebitijima. Iz navedenog razloga predviđa se daljnje poticanje i informiranje posrednika u lancu doniranja hrane o mogućnostima iskorištavanja financijskih sredstava iz FEAD fonda.  

U nadolazećem financijskom razdoblju 2021. – 2027. aktivnosti FEAD-a bit će regulirane u okviru novog Europskog socijalnog fonda koji će objediniti više postojećih socijalnih fondova te određenih uredbi iz predmetnog područja. Nakon objave svakog natječaja predstavnici Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku će provoditi informativne radionice za potencijalne prijavitelje u okviru kojih će se potencijalne prijavitelje detaljno informirati o objavljenom natječaju i postupku prijave. Edukacije i informiranje o mogućnostima i prednostima iskorištenja financijskih sredstava iz budućeg Europskog socijalnog fonda provodit će se i u okviru edukacija navedenih u aktivnosti pod rednim brojem 5.1.2., a koje će se provoditi u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede na edukativnim radionicama o zakonodavnom okviru za doniranje hrane.