I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Područje zaštite izuma patentom kao pravom intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o patentu ("Narodne novine", broj 173/03, 87/05, 76/07, 30/09, 128/10, 49/11, 76/13 i 46/18), koji se primjenjuje od 1. siječnja 2004. godine, Pravilnikom o patentu („Narodne novine“, broj 117/07, 03/11, 66/11, 145/12, 85/13) kao i relevantnim međunarodnim ugovorima kojima je Republika Hrvatska pristupila.

Patentom se štite izumi koji predstavljaju inovativna rješenja tehničkih problema. Nositelj patenta stječe pravo isključenja drugih od komercijalne primjene zaštićenog izuma, pri čemu patent izdaje ovlašteno tijelo temeljem provedenog stručnog upravnog postupka u kojem se utvrđuje zadovoljava li izum propisanim uvjetima za zaštitu patenta. Trajanje zaštite patentom vremenski je ograničeno, uobičajeno na rok od 20 godina, a kao i kod drugih prava intelektualnog vlasništva zaštita se temelji na teritorijalnom principu slijedom čega patent vrijedi na teritoriju nadležnosti tijela koje ga je izdalo.

Svrha sustava patentne zaštite je poticanje tehnološkog razvoja, inovacija i ukupnog društvenog blagostanja. Potreba za takvim poticajem putem sustava patentne zaštite proizlazi iz činjenice da rezultat inovacijskog procesa predstavljaju nova znanja koje konkurenti na tržištu mogu koristiti bez ili s malo vlastitih ulaganja, čime se mogućnost povrata ulaganja u inovacijski proces može umanjiti do točke izostanka interesa za ulaganje u inovacije. Stoga isključiva prava koja se stječu patentom doprinose smanjenju navedenog rizika i osiguravaju poticaj za ulaganje u inovacijske aktivnosti. Uz navedenu ulogu poticaja za ulaganje patentni sustav potiče inovacije i širenjem tehničkih informacija na kojima počivaju patentirani izumi, budući da nužni uvjet za stjecanje patentne zaštite predstavlja razotkrivanje i javna objava podataka o patentiranom izumu.

Nacionalni sustavi patentne zaštite, kao i sustavi zaštite drugih prava intelektualnog vlasništva, u visokom su stupnju međusobno usklađeni (harmonizirani) putem međunarodnih ugovora i uspostavljenih multiteritorijalnih sustava zaštite, a u Europskoj uniji dodatno i zajedničkom pravnom stečevinom. Pravne aspekte patentnog sustava koji nisu usklađeni na međunarodnoj razini ili na razini Europske unije moguće je urediti sukladno utvrđenim nacionalnim potrebama.

Predmetni prijedlog novog Zakona o patentu ima za cilj unapređenje postojećeg pravnog uređenja uspostavom učinkovitijih postupaka zaštite izuma u postupcima koji se provode na nacionalnoj razini te uspostavom transparentnijeg sustava patentnih prava, pri čemu se predloženim izmjenama ne zadire u obvezujuće odredbe koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma kojih je Republika Hrvatska članica niti u odredbe pravne stečevine Europske unije (u daljnjem tekstu: EU), koje su implementirane u važećem Zakon o patentu.

U tom smislu predloženi novi Zakon o patentu, kao i do sada važeći, sadrži odredbe sljedećih međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska članica: Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva , Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnoga vlasništva (skraćeno: Sporazum TRIPS) Svjetske trgovinske organizacije, Ugovora o suradnji na području patenata (skraćeno: Ugovor PCT , "Narodne novine - Međunarodni ugovori" br. 3/98., 4/02.) i Konvencije o priznavanju europskih patenata ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 8/07. i 1/08.), kao i odredbe Ugovora o patentnom pravu ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 10/04 i 3/05).

Također, radi usklađivanja nacionalnog patentnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a u predloženi su Zakon, kao i u do sada važeći, ugrađene odredbe Direktive 98/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 1998. o pravnoj zaštiti biotehnoloških izuma ( SL L 213,30.7.1998) (u daljnjem tekstu: Direktiva broj 98/44 EZ) i Direktive 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o provedbi prava intelektualnog vlasništva (SL L 157 , 30.4.2004.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2004/48/EZ). Nadalje, odgovarajućim odredbama predloženog Zakona osigurani su uvjeti za učinkovitu nacionalnu primjenu: Uredbe (EZ) 469/09 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o uvođenju svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za lijekove (SL L 152 , 16.6.2009. sa svim izmjenama i dopunama - u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) 469/2009), Uredbe (EZ) 1610/96 1610/96 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o uvođenju svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za sredstva za zaštitu bilja, (SL L 198 , 8.8.1996. - u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) 1610/1996) i Uredbe (EZ) 816/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o obveznom licenciranju patenata koji se odnose na proizvodnju farmaceutskih proizvoda za izvoz u zemlje s javnozdravstvenim problemima (SL L 157, 9.6.2006. - u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) 816/2006.

Važeći Zakon o patentu uređuje sustav zaštite izuma patentom i konsenzualnim patentom. Patent se priznaje temeljem provedenog postupka potpunog ispitivanja prijave za priznanje patenta kojim se utvrđuje ispunjava li izum sve zakonom propisane uvjete (dopuštenost zaštite, novost, inventivnost i industrijska primjenjivost izuma), odnosno uvjete koji odgovaraju uobičajenim međunarodno prihvaćenim standardima patentne zaštite . Za razliku od patenta, k onsenzualni se patent priznaje temeljem skraćenog postupka ispitivanja u kojem se utvrđuje udovoljavanje samo određenih zakonom propisanih uvjeta u odnosu na izum (dopuštenost zaštite i industrijska primjenjivost izuma), uz uvjet da na službeno javno objavljen zahtjev za priznanje konsenzualnog patenta nije u propisanom roku podnesen prigovor na takvo priznanje od bilo koje zainteresirane strane. Udovoljavanje preostalih zakonom propisanih uvjeta za priznanje patenta utvrđuje se po potrebi naknadno, na zahtjev podnositelja zahtjeva za priznanje konsenzualnog patenta ili zainteresirane strane.

Razlog za uređenje sustava zaštite kojim je, osim patentnom, izum moguće zaštititi i konsenzualnim patentom je ubrzavanje postupka zaštite izuma i smanjivanje inicijalnih troškova takvog postupka kao pogodnost prvenstveno namijenjena malim i srednjim poduzećima te fizičkim osobama, kojima složen, relativno dugotrajan i troškovno zahtjevan postupak zaštite patentom predstavlja teško premostivu ulaznu prepreku za stjecanje zaštite izuma. Ovakvim uređenjem omogućeno je da se tek u slučaju postojanja potvrđenog interesa za utvrđivanjem udovoljavanja svih propisanih uvjeta za zaštitu patentom (u pravilu, ako je izum uspješno komercijaliziran i/ili u slučaju spora sa zainteresiranom stranom), na zahtjev zainteresirane strane ili samog nositelja konsenzualnog patenta provodi troškovno zahtjevniji i dugotrajniji postupak potpunog ispitivanja koji potom rezultira ili pretvaranjem konsenzualnog patenta u patent ili ukidanjem zaštite konsenzualnim patentom. Pri uvođenju ovakvog koncepta zaštite izuma uzeto je u obzir da znatan broj nacionalnih zakonodavstava usporedivih zemalja također uz zaštitu patentom osigurava alternativnu mogućnost zaštite izuma nekim od jednostavnijih instituta.

U primjeni važećeg Zakona o patentu uočeni su problemi zbog nedovoljnog razumijevanja razlike između pravnih koncepata patenta i konsenzualnog patenta od strane različitih dionika u sustavu zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva, a osobito u postupanjima povodom sumnje u povredu prava. Navedeni problem utvrđen je i u Strategiji poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014 – 2020 u okviru mjere 2.4. Uspostava transparentnog sustava upravljanja pravima intelektualnog vlasništva i režima zaštite prava intelektualnog vlasništva , kojom je predviđeno njegovo odgovarajuće rješavanje. Uz navedeno, uočeno je da je postojeće uređenje postupka zaštite izuma konsenzualnim patentom nedovoljno učinkovito u smislu vremenskog trajanja od podnošenja prijave za zaštitu izuma do priznanja konsenzualnog patenta. Iz navedenih razloga novim Zakonom o patentu predlaže se dosadašnji koncept pojednostavljene zaštite izuma konsenzualnim patentom zamijeniti revidiranim konceptom. Revidirani koncept koji se predlaže utemeljen je na komparativnoj analizi alternativnih mogućnosti zaštite izuma u odnosu na uobičajenu patentnu zaštitu prvenstveno u državama članicama EU-a, u većini kojih pod različitim nazivima (kao što su uporab ni model, mali patent, korisnički certifikat, patent skraćenog trajanja) postoje slični koncepti zaštite izuma bez provedbe postupka ispitivanja uvjeta za zaštitu patentom ili uz skraćeni postupak ispitivanja.

Uz navedeno, u pogledu učinkovitosti postupka zaštite problem predstavlja postojeće uređenje postupka za priznanje patenta prema kojem se obrazloženje o utvrđenoj (ne)patentibilnosti prijavljenog izuma dostavlja podnositelju prijave tek po dovršetku postupka, koji je po prirodi stvari dugotrajan i neizvjestan. Kako bi podnositelj zahtjeva što ranije dobio procjenu o patentibilnosti izuma svrsishodno je provesti preliminarno pretraživanje stanja tehnike najbližeg razmatranom izumu i dati preliminarno pisano mišljenje o patentibilnosti prijavljenog izuma u ranoj fazi postupka, što je uobičajeno u razvijenim patentnim sustavima te se predlaže uvesti novim Zakonom o patentu. O bzirom na nedovoljne ljudske kapacitete Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: DZIV) specijalizirane za područja najnovijih i visokih tehnologija potrebno je osigurati mogućnost da se takvo rano preliminarno pretraživanje stanja tehnike i davanje pisanog mišljenja o patentibilnosti prijavljenog izuma provede pri drugom tijelu koje ima takve kapacitete, pri čemu Europski patentni ured posjeduje najrazvijenije kapacitete u ovim područjima. Kako bi se navedeno moglo provoditi u suradnji s Europskim patentnim uredom, potrebno je Zakonom urediti mogućnost provedbe takve vrste suradnje.

Uz navedeno, važeći Zakon o patentu višekratno je mijenjan i dopunjavan, pri čemu nije objavljivana pročišćena verzija teksta, pa će donošenje novog Zakona olakšati korištenje sustava patentne zaštite njegovim korisnicima.

2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom

Predloženi novi Zakono o patentu ima za cilj unaprijediti postojeće pravno uređenje uspostavom transparentnijeg sustava patentnih prava i revizijom postupaka za zaštitu izuma koje provodi DZIV - uvodi se koncept registracijskog prava naziva uporabni model umjesto dosadašnjeg konsenzualnog patenta, čime se unapređuje pravna sigurnost u provedbi patentnih prava i provode mjere iz Strategije poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014 – 2020.;  osiguravaju se uvjeti za učinkovitije upravljanje rizicima od strane podnositelja prijave patenta uvođenjem prethodnog pretraživanja stanja tehnike i mišljenja o patentibilnosti izuma u ranoj fazi postupka;  ko nsolidiraju se dosadašnje višestruke izmjene i dopune Zakona kako bi isti na jasan i pregledan način propisivao zaštitu patentom.

Predloženim Zakonom mijenja se koncept i naziv postojećeg instituta konsenzualnog patenta. Postojeći naziv „konsenzualni patent“ dovodi u zabludu nedovoljno upućene korisnike patentnog sustava u Republici Hrvatskoj time što riječ „patent” u nazivu implicira da je riječ o ispitanom pravu, pa se predlaže naziv „uporabni model“. Ovaj je naziv primjereniji budući da se u patentnim sustavima koje uređuju ovakvu vrstu zaštite izuma najčešće koristi upravo taj naziv,  a dodatno i obzirom na predmet zaštite ovim pravom koji se prijedlogom ovog Zakona ograničava isključivo na izume koji se odnose predmete (odnosno proizvode u smislu terminologije uobičajene u patentnom pravu). U odnosu na postojeće zakonsko rješenje konsenzualnog patenta, predlaže se propisivanje ograničenja predmeta zaštite uporabnim modelom na način da se, uz općeprihvaćene izuzetke koje se odnose na predmet zaštite patentom, od zaštite isključe izumi koji se odnose na postupke, izumi iz područja biotehnologije, izumi kemijskih ili farmaceutskih tvari te izumi čije bi komercijalno iskorištavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu.

Predloženim Zakonom predviđa se razdvajanje postupka priznanja patenta od postupka registracije uporabnog modela na način da se postupak registracije uporabnog modela vodi temeljem posebne prijave koja će se u što kraćem roku po dovršetku formalnog ispitivanja objaviti kao registrirano pravo, a što će dovesti do znatnog skraćivanja trajanja postupka.

Radi učestalih problema u postupanjima povodom sumnje u povredu prava gdje dolazi do nedoumica oko opsega prava koje pruža konsenzualni patent u odnosu na patent, predloženim Zakonom se predviđa da nositelj uporabnog modela ne može zahtijevati ostvarivanje građanskopravne zaštite temeljem ovog neispitanog prava.  

Novim Zakonom predlaže se skraćivanje roka za podnošenje zahtjeva za provođenje potpunog ispitivanja uporabnog modela radi njegove konverzije u patent na 7 godina od datuma podnošenja zahtjeva za njegovu registraciju. Naime, postojeće zakonsko rješenje predviđa mogućnost podnošenja zahtjeva za potpuno ispitivanje radi njegove konverzije u patent tijekom čitavog 10-godišnjeg trajanja konsenzualnog patenta, što često dovodi do situacije da nositelji takav zahtjev podnose posljednjeg dana isteka konsenzualnog patenta, koji time prestaje vrijediti dok postupak potpunog ispitivanja još nije dovršen, ostavljajući zaštitu izuma u pravnom vakuumu i stvarajući time dodatnu pravnu nesigurnost.

U odnosu na postojeće zakonsko rješenje gdje se pretraživanje stanja tehnike provodi istovremeno s ispitivanjem patentibilnosti izuma zaštita kojega se zahtijeva, tek nakon što je prijava objavljena u službenom glasilu i nakon što je zatraženo potpuno ispitivanje te prijave, novim se Zakonom predlaže uvođenje prethodnog pretraživanja stanja tehnike najbližeg izumu i davanja prethodnog pisanog mišljenja o patentibilnosti prijavljenog izuma u ranoj fazi postupka ispitivanja zahtjeva za priznanje patenta, prije objave prijave patenta u službenom glasilu DZIV-a. Ovim se Zakonom također predlaže omogućiti provođenje prethodnog pretraživanja stanja tehnike i davanja pisanog mišljenja o patentibilnosti prijavljenog izuma i od strane Europskog patentnog ureda (skraćeno: EPO od European Patent Office ) koji posjeduje stručne kapacitete i u najnovijim i najsloženijim područjima tehnike, putem ugovorene suradnje između DZIV-a i EPO-a, za što je potrebna odgovarajuća prilagodba zakona.

Pored navedenih izmjena, ovim će se Zakonom izvršiti korekcije pojedinih odredbi čiji su nedostaci zamijećeni u provedbi, što će dovesti do veće jasnoće i jednostavnije primjene Zakona. Navedeno se primjerice odnosi na uvođenje definicija važnijih pojmova koji se pojavljuju u Zakonu, kao i promjenu naziva postojećeg instituta povrata u prijašnje stanje u ponovnu uspostavu prava radi razlikovanja između istoimenog instituta propisanog međunarodnim sporazumom (eng.: reinstatement of rights ), od instituta povrata u prijašnje stanje propisanog Zakonom o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09).

3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Donošenjem novog Zakona o patentu unaprijedit će se pravna sigurnost u provedbi patentnih prava jasnim razdvajanjem instituta patenta od revidiranog instituta neispitanog patenta za koji se uvodi uvriježeni naziv uporabni model . Time će se provesti mjera 2.4. Uspostava transparentnog sustava upravljanja pravima intelektualnog vlasništva i režima zaštite prava intelektualnog vlasništva iz Strategije poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014 – 2020, kao i postići skraćivanje trajanja postupka priznanja zaštite izuma u skraćenom postupku bez prethodnog potpunog ispitivanja kao alternativnom rješenju za kategorije korisnika sustava kojima složeni, dugotrajni i troškovno zahtjevni postupak stjecanja zaštite patentom temeljem potpunog ispitivanja predstavlja nepremostivu ulaznu prepreku za ostvarivanje zaštite izuma.

Uvođenjem prethodnog pretraživanja stanja tehnike najbližeg izumu i prethodnog mišljenja o patentibilnosti izuma u ranijoj fazi postupka ispitivanja zahtjeva za priznanje patenta, te s time povezanom uspostavom suradnje između EPO-a i DZIV-a, osigurat će se uvjeti za učinkovitije upravljanje rizicima od strane podnositelja zahtjeva za priznanje patenta (mogućnost izmjene zahtjeva prije javne objave ili podnošenja daljnje europske ili međunarodne prijave patenta, odnosno odustajanja od daljnjeg postupka), što će dovesti i do skraćivanja trajanja postupka za priznanja patenta. Suradnjom s EPO-om u pogledu provedbe prethodnog pretraživanja stanja tehnike i sastavljanja prethodnog mišljenja osigurat će se visoka razina kvalitete patentne zaštite provedbom nacionalnog postupka i u područjima najnovijih i visokih tehnologija od posebnog strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, kao što su npr. informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT), nanotehnologija i biotehnologija za koje DZIV nije u mogućnosti osigurati odgovarajuće vlastite ljudske resurse.

Procjenjuje se da će povećanje učinkovitosti i kvalitete postupaka patentne zaštite i povećanje pravne sigurnosti kod provedbe prava patenta unaprijediti poslovno okruženje za ulaganje u inovacije te imati ukupno povoljan izravni učinak na gospodarstvo. Predloženi Zakon doprinijet će jačanju konkurentnosti malih i srednjih poduzeća osiguravanjem uvjeta za učinkovito korištenje patentne zaštite kao i za značajnije korištenje patentnog sustava od strane domaćeg gospodarstva, što će posljedično povećati njihovu konkurentnost na zajedničkom tržištu EU-a i vanjskim tržištima.

Budući da se predloženim Zakonom olakšava stjecanje patentne zaštite putem transparentnijeg i učinkovitijeg postupka zaštite izuma, uz osiguravanje kvalitetne zaštite u svim područjima tehnike uključujući najnovije i visoke tehnologije, očekuje se njegov pozitivni utjecaj na otvaranje novih gospodarskih subjekata zasnovanih na novim tehnologijama ( start-up -ova) te u određenoj mjeri doprinos poticanju industrijskih i primijenjenih znanstvenih istraživanja, suradnji i transferu tehnologije između javnog znanstvenoistraživačkog i gospodarskog sektora.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

S obzirom da se predloženim Zakonom unapređuju određeni aspekti postojećeg uređenja sustava patentne zaštite te se ne uvode dodatne nadležnosti Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo ili drugih državnih tijela u postupcima priznanja odnosno registracije prava, njihovog održavanja i poništaja, niti se uvode dodatne financijske ili druge obveze nositeljima prava koja proizlaze iz Zakona, provedba ovoga Zakona neće zahtijevati osiguravanje dodatnih sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske povrh sredstava koja se već osiguravaju za potrebe obavljanja propisane djelatnosti postojećih nadležnih državnih tijela.

NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O PATENTU

DIO PRVI

OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom uređuje se sustav zaštite izuma patentom, uporabnim modelom i svjedodžbom o dodatnoj zaštiti pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo ( u daljnjem tekstu: Zavod) .

(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu izuma patentom na odgovarajući će se način primijeniti na odredbe o uporabnom modelu, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Usklađenost s pravnim aktima Europske unije

Članak 2.

(1) Ovaj Zakon sadržava odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

-Direktiva 98/44/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 1998. o pravnoj zaštiti biotehnoloških izuma ( SL L 213,30.7.1998) i

-Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva (SL L 157 , 30.4.2004.).

(2) Ovaj Zakon osigurava pretpostavke za provedbu sljedećih akata Europske unije:

-Uredbe (EZ) br. 1610/96 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o uvođenju svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za sredstva za zaštitu bilja, (SL L 198 , 8.8.1996. - u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1610/1996),

-Uredbe (EZ) br. 469/09 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o uvođenju svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za lijekove (SL L 152 , 16.6.2009. sa svim izmjenama i dopunama - u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 469/2009)  i

-Uredbe (EZ) br. 816/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o obveznom licenciranju patenata koji se odnose na proizvodnju farmaceutskih proizvoda za izvoz u zemlje s javnozdravstvenim problemima (SL L 157, 9.6.2006. - u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 816/2006.

Podredna primjena drugih propisa

Članak 3.

(1) U postupcima građanskopravne zaštite na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa koji uređuje parnični postupak, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Na pojedina pitanja koja se odnose na obvezne odnose povodom patenta, odnosno svjedodžbe o dodatnoj zaštiti, te na naknadu štete prouzročenu njihovom povredom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa koji uređuje obvezne odnose, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(3) U postupcima određivanja privremenih mjera na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa koji uređuje postupak osiguranja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(4) Na pojedina vlasnička pitanja koja se odnose na patent odnosno svjedodžbu o dodatnoj zaštiti primjenjuju se odredbe općih propisa koji uređuju vlasničke odnose, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Značenje pojmova

Članak 4.

(1 ) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. „ registar“ je službena zbirka podataka koju u elektroničkom obliku vodi i održava Zavod, a koja uključuje podatke čiji upis se zahtijeva ili dopušta ovim Zakonom,

2. „Pravilnik“ je Pravilnik o patentu kojim se pobliže uređuju pojedinosti iz ovoga Zakona, a za koje je ovaj Zakon izričito odredio propisivanje pravilnikom te sadržava detaljna pravila i uzorke obrazaca koji su korisni u provedbi odredbi ovoga Zakona,

3. „službeno glasilo Zavoda“ je glasilo u kojem se periodički objavljuju propisani podatci o prijavama i pravima priznatima u postupcima iz nadležnosti Zavoda, kao i ostale službene informacije,

4. „prijava“ je prijava za zaštitu izuma patentom ili uporabnim modelom,

5. „biološki materijal“ je bilo koji materijal koji sadrži genetičku informaciju i koji se može razmnožavati sam ili se može razmnožavati u biološkom sustavu,

6. „mikrobiološki postupak“ je svaki postupak koji uključuje ili koji se provodi na mikrobiološkom materijalu ili čiji je proizvod mikrobiološki materijal,

7. „izumi iz područja biotehnologije“ jesu izumi koji se odnose na proizvod koji se sastoji od biološkog materijala ili koji sadržava biološki materijal ili na postupak kojim je taj biološki materijal proizveden, prerađen ili upotrijebljen,

8. „biljna sorta“ je skupina biljaka unutar najniže botaničke sistemske jedinice, čije se grupiranje, bez obzira na to jesu li uvjeti za stjecanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu u potpunosti ispunjeni, može:

a) definirati izražavanjem obilježja koja proizlaze iz nekog određenog genotipa ili iz neke kombinacije genotipova,

b) razlikovati od bilo koje biljne skupine izražavanjem barem jednog od navedenih obilježja i

c) smatrati jedinkom u pogledu njezine sposobnosti da se razmnožava nepromijenjena.

9. „postupak koji je u osnovi biološki“ je postupak dobivanja biljaka ili životinja ako se u cijelosti sastoji od prirodnih postupaka kao što su križanje ili selekcija,

10. „Ovlaštena institucija za pohranu mikroorganizama“ je institucija koja udovoljava uvjetima propisanima Budimpeštanskim sporazumom o međunarodnom priznavanju pohrane mikroorganizama, za potrebe patentnog postupka od 28. travnja 1977., sa svim revizijama,

11. „Konvencija o međunarodnim izložbama“ je Konvencija o međunarodnim izložbama potpisana u Parizu 22. studenoga 1928., sa svim revizijama,

12. „Pariška unija“ je unija ugovornih stranaka na koje se primjenjuje Pariška konvencija (1883.) i njezine revizije i dopune,

13. „PCT“ je Ugovor o suradnji na području patenata, potpisan 19. lipnja 1970. u Washingtonu, sa svim revizijama, a svako pozivanje na PCT smatra se ujedno pozivanjem i na odredbe pravilnika u skladu s PCT-om,

14. „Europska patentna konvencija“ (u daljnjem tekstu: EPC), je Konvencija o priznavanju europskih patenata sastavljena u Münchenu 5. listopada 1973., sa svim revizijama, a svako se pozivanje na EPC smatra ujedno pozivanjem na odredbe pravilnika u skladu s EPC-om,

15. „nacionalna prijava patenta“ je prijava patenta podnesena Zavodu prema ovom Zakonu,

16. „nacionalni patent“ je patent priznat na temelju nacionalne prijave patenta,

17. „europska prijava patenta“ je prijava europskog patenta podnesena prema EPC-u, kao i međunarodna prijava patenta podnesena prema PCT-u za koju Europski patentni ured (u daljnjem tekstu: EPO) obavlja poslove kao naznačeni ili izabrani ured i u kojoj je Republika Hrvatska naznačena,

18. „europski patent“ je europski patent koji priznaje EPO na temelju europske prijave patenta i u skladu s EPC-om, u kojem je naznačena Republika Hrvatska,

19. „ međunarodna prijava“ je prijava koja je podnesena u skladu s PCT-om,

20. „naznačeni ured“ je nacionalni ured države koju je naznačio podnositelj prijave u skladu s PCT-om,

21. „izabrani ured“ je nacionalni ured države, koji je izabrao podnositelj prijave u skladu s PCT-om.

(2) U odnosu na svjedodžbu o dodatnoj zaštiti, pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju jednako značenje kao pojmovi uporabljeni u Uredbama (EZ) br. 469/2009 i 1610/1996.

(3) U odnosu na prisilne licencije koje se odnose na proizvodnju farmaceutskih proizvoda za izvoz u zemlje s javnozdravstvenim problemima , pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju jednako značenje kao i pojmovi uporabljeni u Uredbi (EZ) br. 816/2006.

Rodno značenje pojmova

Članak 5 .

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnose se na jednak način na muški i ženski rod.

DIO DRUGI

PREDMET ZAŠTITE PATENTOM

Patentibilni izum

Članak 6.

(1 ) Patent je pravo koje se priznaje za svaki izum iz bilo kojeg područja tehnike koji je nov, ima inventivnu razinu i koji se može industrijski primijeniti.

(2) Ne smatraju se izumima u smislu stavka 1. ovoga članka, osobito:

1. otkrića, znanstvene teorije i matematičke metode,

2. estetske tvorevine,

3. pravila, upute i metode za izvođenje umnih aktivnosti, igara ili za obavljanje poslova,

4. prikazivanje informacija i

5. računalni programi.

(3) Odredbom iz stavka 2. ovoga članka se od patentibilnosti isključuju navedeni predmeti ili aktivnosti samo u onoj mjeri u kojoj se prijava patenta ili patent odnose na te predmete ili aktivnosti kao takve.

Patentibilni izumi iz područja biotehnologije

Članak 7.

(1 ) Pridržavajući se uvjeta iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona, izumi iz područja biotehnologije patentibilni su i ako se odnose na:

1. proizvod koji se sastoji od biološkog materijala ili koji sadržava biološki materijal,

2. postupak kojim je taj biološki materijal proizveden, prerađen ili upotrijebljen ili/i

3. biološki materijal koji je izoliran iz prirodnog okruženja ili je proizveden tehničkim postupkom, čak i ako se ranije nalazio u prirodi.

(2) Izum koji se odnosi na biljnu sortu ili životinjsku pasminu patentibilan je ako tehnička izvedivost izuma nije ograničena na određenu biljnu sortu ili životinjsku pasminu.

Izuzetci od patentibilnosti

Članak 8.

Iz zaštite patentom izuzeti su:

1. biljne sorte i životinjske pasmine,

2. postupci za dobivanje biljaka ili životinja koji su u osnovi biološki, kao i biljke i životinje dobivene isključivo tim postupcima, osim izuma koji se odnose na mikrobiološki ili drugi tehnički postupak ili proizvod dobiven putem takvog postupka,

3. izumi koji se odnose na dijagnostičke ili kirurške postupke ili postupke liječenja koji se primjenjuju neposredno na ljudskom ili životinjskom tijelu, osim proizvoda, posebno tvari i smjesa, koji se primjenjuju u navedenim postupcima i

4. izumi čije bi komercijalno iskorištavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu, pri čemu se iskorištavanje neće smatrati protivnim javnom poretku ili moralu samo zato što je takvo iskorištavanje zabranjeno zakonom ili drugim propisom , a osobito se to odnosi na:

a) postupke kloniranja ljudskih bića,

b) postupke modificiranja genetičkog identiteta zametne loze ljudskih bića,

c) uporabu ljudskih embrija u industrijske ili komercijalne svrhe i

d) postupke modificiranja genetičkog identiteta životinja koji bi vjerojatno uzrokovali njihovu patnju bez ikakve bitne medicinske koristi za čovjeka ili životinju, kao i životinje koje su rezultat takvih postupaka.

Ljudsko tijelo i njegovi elementi

Članak 9.

(1) Izumi koji se odnose na ljudsko tijelo, razne stupnjeve njegova oblikovanja i razvoja te na jednostavno otkriće jednog od njegovih elemenata, uključujući odsječak ili djelomični odsječak gena ne mogu biti patentibilni.

(2) Izum koji se odnosi na element izoliran iz ljudskog tijela ili na drugi način proizveden tehničkim postupkom, uključujući odsječak ili djelomični odsječak gena može biti patentibilan, čak i ako je struktura toga elementa identična strukturi prirodnog elementa.

(3) Industrijska primjenljivost odsječka ili djelomičnog odsječka gena mora biti otkrivena u prijavi patenta.

Novost izuma

Članak 10.

(1) Izum je nov ako nije sadržan u stanju tehnike.

(2) Pod stanjem tehnike razumijeva se sve što je učinjeno dostupnim javnosti pisanim ili usmenim putem, uporabom ili na bilo koji drugi način prije datuma podnošenja prijave.

(3) U stanje tehnike uključen je i sadržaj svih prijava koje imaju učinak u Republici Hrvatskoj, onakvih kako su podnesene, koje imaju raniji datum podnošenja od datuma prijave iz stavka 2. ovoga članka, a koje su objavljene tek na datum podnošenja prijave patenta ili nakon toga.

(4) Odredbe stavaka 2. i 3. ovoga članka ne isključuju mogućnost zaštite patentom neke tvari ili smjese sadržane u stanju tehnike, koje se primjenjuju u postupcima iz članka 8. točke 3. ovoga Zakona, pod pretpostavkom da njihova primjena nije sadržana u stanju tehnike.

(5 ) Odredbe stavaka 2. i 3. ovoga članka ne isključuju mogućnost zaštite patentom neke tvari ili smjese iz stavka 4. ovoga članka, za posebnu primjenu u postupcima iz članka 8. točke 3. ovoga Zakona, pod pretpostavkom da njihova takva primjena nije sadržana u stanju tehnike.

Otkrivanje izuma bez štetnih posljedica

Članak 11.

(1 ) Smatrat će se novim u smislu članka 10. ovoga Zakona i izum koji je bio sadržan u stanju tehnike najviše šest mjeseci prije datuma podnošenja prijave patenta zbog, ili kao posljedica:

1. očite zlouporabe u odnosu na podnositelja prijave patenta ili njegova pravnoga prednika, ili

2. izlaganja izuma od strane podnositelja prijave ili njegova pravnoga prednika na službenoj ili službeno priznatoj međunarodnoj izložbi pod uvjetom da podnositelj prijave naznači u prijavi patenta prilikom njezina podnošenja da je izum bio izložen i najkasnije u roku od 4 mjeseca od datuma podnošenja prijave podnese odgovarajuću potvrdu o izlaganju izuma.

(2) Potvrda iz stavka 1. točke 2. ovoga članka sadržava podatak o osobi koja je izum izložila, naziv izuma, datum otvaranja izložbe i, ako je izum otkriven nakon toga datuma, datum prvoga otkrivanja izuma, te ovjeru od strane nadležnoga tijela.

Inventivna razina

Članak 12.

(1) Izum ima inventivnu razinu ako za stručnu osobu iz odgovarajućega područja ne proizlazi, na očigledan način, iz stanja tehnike.

(2) Pri ispitivanju ima li izum inventivnu razinu, ne uzima se u obzir sadržaj prijava iz članka 10. stavka 3. ovoga Zakona.

Industrijska primjenljivost

Članak 13.

Izum je industrijski primjenljiv ako se njegov predmet može proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj grani industrije, uključujući poljoprivredu.

DIO TREĆI

PRAVO NA ZAŠTITU IZUMA

Ovlaštenici za stjecanje zaštite

Članak 14.

(1 ) Pravo na stjecanje zaštite izuma ima izumitelj ili njegov pravni sljednik.

(2) Ako je izum stvoren zajedničkim radom dvaju ili više izumitelja, izumiteljima ili njihovim pravnim sljednicima pripada zajedničko pravo na zaštitu.

(3) Strane fizičke i pravne osobe uživaju jednaka prava predviđena ovim Zakonom kao i domaće fizičke i pravne osobe ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku ili iz primjene načela uzajamnosti.

(4) Postojanje uzajamnosti dokazuje osoba koja se na uzajamnost poziva.

Izumitelj

Članak 15.

(1 ) Izumitelj je osoba koja je stvorila izum svojim stvaralačkim radom.

(2) Izumiteljem se ne smatra osoba koja je u stvaranju izuma pružala samo tehničku pomoć.

(3) Izumitelj ima neprenosivo moralno pravo biti naveden u svojstvu izumitelja u prijavi patenta i uporabnog modela, svim ispravama i publikacijama koje Zavod izdaje te u odgovarajućem registru Zavoda.

(4) Pravo izumitelja povodom izuma ostvarenog na radu ili u vezi s radom uređuje se posebnim zakonom.

Pravni sljednik izumitelja

Članak 16.

(1) Pravni sljednik izumitelja je fizička ili pravna osoba koja pravo na stjecanje patenta ima na temelju zakona, pravnoga posla ili nasljeđivanja.

(2) Poslodavac se smatra pravnim sljednikom izumitelja kad mu na temelju zakona koji se primjenjuje ili ugovora o radu pripada pravo na stjecanje patenta za izum stvoren u okviru radnog odnosa izumitelja.

Zastupanje pred Zavodom

Članak 17.

(1 ) Fizičku ili pravnu osobu koja nema prebivalište, odnosno stvarno i djelatno industrijsko ili trgovačko poslovno sjedište u Republici Hrvatskoj, u postupku pred Zavodom mora zastupati ovlašteni opunomoćenik.

(2) Opća načela zastupanja i posebni uvjeti na temelju kojih osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvarivati prava iz ovoga Zakona uređeni su posebnim propisima kojima se uređuju pitanja zastupanja.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, fizička ili pravna osoba može samostalno bez opunomoćenika poduzimati sljedeće radnje:

1. podnijeti prijavu,

2. poduzimati radnje sa svrhom utvrđivanja datuma podnošenja prijave,

3. podnositi prijepis prve prijave kada zahtijeva pravo prvenstva iz članaka 44. i 73. ovoga Zakona,

4. plaćati upravne pristojbe i naknade troškova postupka i

5. primati obavijesti od strane Zavoda u svezi s postupcima iz točaka od 1. do 3. iz ovoga stavka.

(4) U slučaju samostalnog poduzimanja radnji iz stavka 3. ovoga članka, fizička ili pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka Zavodu mora dostaviti adresu za dopisivanje koja se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske.

(5) Fizičku ili pravnu osobu iz stavka 1. ovoga članka koja ne imenuje opunomoćenika, odnosno Zavodu ne dostavi adresu za dopisivanje, Zavod će iznimno pozvati zaključkom da u roku od tri mjeseca imenuje opunomoćenika ili dostavi adresu za dopisivanje koja se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske.

(6) Ako fizička ili pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postupi prema zaključku Zavoda iz stavka 5. ovoga članka, Zavod će rješenjem odbaciti njezin podnesak i odrediti dostavu javnom objavom.

DIO ČETVRTI

POSTUPAK ZA ZAŠTITU IZUMA

1. ZAJEDNIČKE ODREDBE O POSTUPKU

Nadležnost Zavoda

Članak 18.

(1) Zavod provodi upravni postupak za priznanje patenta, svjedodžbe o dodatnoj zaštiti, registracije uporabnog modela i postupak njihova proglašavanja ništavim te obavlja druge upravne i stručne poslove koji se odnose na zaštitu izuma.

(2) Protiv rješenja Zavoda žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom u Zagrebu.

(3) Postupak iz stavka 2. ovoga članka je hitan.

Pristojbe i naknade troškova postupka

Članak 19.

Za postupke propisane ovim Zakonom plaćaju se upravne pristojbe i naknade troškova postupka u skladu s posebnim propisima.

Registri

Članak 20.

(1) Zavod vodi registar patenata, registar uporabnih modela i registar svjedodžbi o dodatnoj zaštiti.

(2) Registri iz stavka 1. ovoga članka javni su i svaka osoba ima pravo uvida u sadržaj unesenih podataka, pod uvjetima propisanima člancima 25. i 26. ovoga Zakona.

(3) Zavod na zahtjev svake zainteresirane osobe i nakon uplate upravne pristojbe i naknade troškova postupka izdaje izvadak iz registara iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Ravnatelj Zavoda pravilnikom utvrđuje način izdavanja i sadržaj izvatka.

Registar patenata

Članak 21.

Registar patenata je javan za objavljene prijave patenata, a sadrži sljedeće podatke:

1. broj prijave,

2. datum podnošenja prijave,

3. naziv izuma,

4. klasifikacijsku oznaku prema Međunarodnoj klasifikaciji patenata (MKP),

5. ime i adresu podnositelja prijave ili nositelja patenta,

6. ime i adresu izumitelja,

7. podatak o dostavljenoj izjavi izumitelja da ne želi biti naveden u prijavi,

8. ime i poslovnu adresu opunomoćenika,

9. podatke o zahtijevanom i priznatom pravu prvenstva iz članka 45. ovoga Zakona (broj i datum podnošenja prve prijave i država u kojoj je ili za koju je prijava podnesena),

10. podatke o izlaganju na međunarodnoj izložbi u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom 2. Zakona ako je izum bio izložen,

11. broj i datum prvobitne prijave, kao i brojeve svih izdvojenih prijava u slučaju podjele prijave patenta,

12. podatke o međunarodnoj prijavi, ako je takva prijava podnesena: broj i datum podnošenja međunarodne prijave te broj i datum međunarodne objave,

13. broj i datum europske prijave patenta ako je riječ o pretvorbi iz članka 129. ovoga Zakona,

14. datum objave prijave i broj službenog glasila Zavoda,

15. datum naknadne objave izvještaja o pretraživanju i broj službenog glasila Zavoda, kada je primjenjivo,

16. podatke o zahtjevu za potpuno ispitivanje uvjeta za priznanje patenta,

17. podatke o načinu i datumu okončanja upravnoga postupka ,

18. broj patenta,

19. datum i broj službenog glasila Zavoda u kojem je objavljen podatak o priznavanju patenta ,

20. broj i datum rješenja o priznanju patenta,

21. kada je primjenjivo, podatke o europskom patentu: broj i datum podnošenja zahtjeva za upis europskog patenta u registar, broj i datum objave europske prijave te broj, datum i jezik objave europskog patenta,

22. podatke o plaćanju održavanja prava u vrijednosti,

23. podatke o prestanku vrijednosti prava iz prijave ili patenta: pravni temelj i datum prestanka te opseg prestanka u slučaju djelomičnog prestanka radi odricanja ili upravnog spora,

24. podatke o postupku povodom prijedloga za proglašenje patenta ništavim: datum podnošenja, podnositelj, vrsta i datum odluke,

25. datum ponovne uspostave prava i nastavka postupka ako je doneseno rješenje iz članka 28. ili članka 29. ovoga Zakona,

26. podatke o promjenama koje se odnose na:

a) podnositelja prijave odnosno nositelja patenta (promjena imena, adrese, opunomoćenika i drugo) i

b) prijenos prava, licencije, zalog, ovrhu, stečaj, te ostale podatke od značaja za pravni status prijave/patenta,

27. podatke o oslobađanju od plaćanja upravnih pristojbi i naknada troškova postupka i

28. podatke o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti: broj zahtjeva, datum podnošenja zahtjeva, nositelj svjedodžbe, broj svjedodžbe.

Registar uporabnih modela

Članak 22.

Registar uporabnih modela je javan za objavljene uporabne modele, a sadrži sljedeće podatke:

1. broj prijave,

2. datum podnošenja prijave,

3. naziv izuma,

4. klasifikacijsku oznaku prema Međunarodnoj klasifikaciji patenata (MKP),

5. ime i adresu podnositelja prijave ili nositelja uporabnog modela,

6. ime i adresu izumitelja,

7. podatak o dostavljenoj izjavi izumitelja da ne želi biti naveden u prijavi,

8. ime i poslovnu adresu opunomoćenika,

9. podatke o zahtijevanom i priznatom pravu prvenstva iz članka 45. ovoga Zakona (broj i datum podnošenja prve prijave i država u kojoj je ili za koju je prijava podnesena),

10. broj i datum prvobitne prijave, kao i brojeve svih izdvojenih prijava u slučaju podjele prijave,

11. podatke o izlaganju na međunarodnoj izložbi u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom 2. Zakona ako je izum bio izložen,

12. broj i datum prvobitne prijave, kao i brojeve svih izdvojenih prijava u slučaju podjele prijave patenta,

13. podatke o međunarodnoj prijavi ako je takva prijava podnesena: broj i datum podnošenja međunarodne prijave i broj i datum međunarodne objave,

14. broj i datum europske prijave patenta ako je riječ o pretvorbi iz članka 129. ovoga Zakona,

15. podatke o načinu i datumu okončanja upravnoga postupka,

16. broj uporabnog modela,

17. datum i broj službenog glasila Zavoda u kojem je objavljen podatak o registraciji uporabnog modela,

18. broj i datum rješenja o registraciji uporabnog modela,

19. podatke o plaćanju održavanja uporabnog modela u vrijednosti,

20. podatak o zahtjevu za potpuno ispitivanje uvjeta za priznanje patenta,

21. podatak o pretvorbi uporabnog modela u patent nakon provedenog postupka potpunoga ispitivanja i datum objave tog podatka u službenom glasilu Zavoda ako je primjenjivo,

22. podatke o prestanku vrijednosti uporabnog modela: pravni temelj i datum prestanka te opseg prestanka,

23. podatak o poništaju uporabnog modela nakon provedenog postupka potpunoga ispitivanja,

24. podatke o postupku povodom prijedloga za proglašenje ništavim: datum podnošenja, podnositelj, vrsta i datum odluke,

25. datum ponovne uspostave prava i nastavka postupka ako je doneseno rješenje iz članka 28. ili članka 29. ovoga Zakona,

26. podatke o promjenama koje se odnose na:

a) podnositelja prijave odnosno nositelja uporabnog modela (promjena imena, adrese, opunomoćenika i drugo) i

b) prijenos prava, licencije, zalog, ovrhu, stečaj, te ostale podatke od značaja za pravni status prijave ili uporabnog modela i

27. podatke o oslobađanju od plaćanja upravnih pristojbi i naknada troškova postupka.

Registar svjedodžbi o dodatnoj zaštiti

Članak 23.

Registar svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove i za sredstva za zaštitu bilja sadržava sljedeće podatke:

1. broj zahtjeva za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti,

2. datum podnošenja zahtjeva za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti,

3. naziv proizvoda za koji se zahtijeva izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti (kemijsko ili generičko ime),

4. ime i adresu podnositelja zahtjeva,

5. ime i poslovnu adresu opunomoćenika,

6. broj i datum podnošenja prijave temeljnog patenta te naziv izuma,

7. broj i datum odobrenja za stavljanje proizvoda u promet i naziv proizvoda navedenog u odobrenju, kako je propisano člankom 8., stavkom 1. točkama (b) i (c) Uredbe (EZ) br. 469/2009 i člankom 8., stavkom 1. točkama (b) i (c) Uredbe (EZ) br.1610/96,

8. podatak o zatraženom produljenju trajanja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti,

9. ime i adresu nositelja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti,

10. broj svjedodžbe o dodatnoj zaštiti,

11. datum donošenja rješenja o izdavanju svjedodžbe o dodatnoj zaštiti i, ako je primjenjivo, rješenja o produljenju trajanja svjedodžbe,

12. vrijeme trajanja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti,

13. podatke o plaćanju održavanja u vrijednosti svjedodžbe o dodatnoj zaštiti,

14. podatke o načinu i datumu okončanja upravnoga postupka,

15. podatke o prestanku vrijednosti svjedodžbe o dodatnoj zaštiti: pravni temelj i datum prestanka te opseg prestanka,

16. podatke o postupku povodom prijedloga za proglašenje ništavom svjedodžbe o dodatnoj zaštiti: datum podnošenja, podnositelj, vrsta i datum odluke,

17. datum ponovne uspostave prava i nastavka postupka ako je doneseno rješenje iz članka 28. i članka 29. ovoga Zakona,

18. podatke o promjenama koje se odnose na:

a) podnositelja zahtjeva odnosno nositelja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti (promjena imena, adrese, opunomoćenika i drugo) i

b) prijenos prava, licencije, zalog, ovrhu, stečaj, te ostale podatke od značaja za pravni status svjedodžbe o dodatnoj zaštiti i

19. podatke o oslobađanju od plaćanja upravnih pristojbi i naknada troškova postupka.

Službeno glasilo

Članak 24.

Zavod izdaje službeno glasilo u kojemu se periodički objavljuju podatci propisani ovim Zakonom i pravilnikom.

R azgledavanje spisa

Članak 25.

(1) Zavod će svim osobama omogućiti razgledavanje spisa koji se odnose na upravne postupke iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Razgledavanje spisa koji se odnose na prijave koje još nisu objavljene nije dopušteno bez izričite suglasnosti podnositelja prijave.

(3) Zavod može i prije objave prijave u službenom glasilu Zavoda svakoj osobi učiniti dostupnima sljedeće podatke: broj prijave, datum podnošenja prijave odnosno u slučaju da je zahtijevano pravo prvenstva broj, datum i naznaku države ili organizacije kojoj je podnesena prva prijava, podatke o podnositelju prijave te naziv izuma.

(4) Kada stranka u postupcima pred Zavodom dostavi dokumente koji sadrže poslovne tajne i povjerljive informacije i tako ih označi, Zavod može na njezin zahtjev poduzeti potrebne mjere radi njihove zaštite

(5) Prije davanja na uvid dokumenata koji sadrže poslovne tajne i povjerljive informacije Zavod će upozoriti osobe koje razgledavaju spis na obavezu čuvanja tih informacija i obavezu potpisivanja izjave o čuvanju povjerljivosti.

Informacijske usluge

Članak 26.

(1) Zavod će svim osobama na zahtjev učiniti dostupnima primjerke objavljenih prijava patenata, patenata, uporabnih modela i svjedodžbi o dodatnoj zaštiti.

(2) Zavod će na zahtjev pružati i druge informacijsko-edukacijske usluge kao što su pretraživanje patentnih dokumenata iz određenog područja tehnike ili tehnologije putem raspoloživih baza podataka, pisani izvještaji o patentibilnosti i drugo.

(3) Način i opseg pružanja ovih usluga kao i naknade troškova za te usluge uređuju se posebnim propisima.