Na temelju članka 11. stavka 5. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 94/2018), uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove hrvatskih branitelja, ministar zdravstva donosi
PRAVILNIK O ZDRAVSTVENIM PREGLEDIMA ZA UTVRĐIVANJE ZDRAVSTVENE SPOSOBNOSTI ZA DRŽANJE I NOŠENJE ORUŽJA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom propisuju:
1. način i postupak obavljanja zdravstvenih pregleda, popis bolesti i zdravstvenih stanja koja su zapreka za držanje i nošenje oružja
2. način vođenja evidencije i medicinske dokumentacije i sadržaj uvjerenja o izvršenom zdravstvenom pregledu
(2) Nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju djelatnost medicine rada i privatnih ordinacija medicine rada u kojima se utvrđuje zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja propisan je posebnim zakonom kojim se regulira zdravstvena zaštita.
II. OBAVLJANJE ZDRAVSTVENIH PREGLEDA
Članak 2.
(1) Zdravstveni pregled kojim se utvrđuje zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja (u daljnjem tekstu: zdravstveni pregled) može biti:
- zdravstveni pregled koji se obavlja radi izdavanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja,
- izvanredni zdravstveni pregled kojeg obavlja vlasnik oružja za kojeg se opravdano sumnja da više nije zdravstveno sposoban za držanje i nošenje oružja.
- izvanredni zdravstveni pregled obavlja i osoba čija je zdravstvena sposobnost različito ocijenjena u jednoj ili više zdravstvenih ustanova.
(2) Na izvanredni zdravstveni pregled vlasnika oružja zaključkom upućuje policijska uprava odnosno policijska postaja Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo) sukladno članku 16. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.
(3) Osobi koja nije priložila zaključak iz stavka 2. ovoga članka da je osoba upućena na izvanredni zdravstveni pregled, uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja smatrat će se nevažećim.
Članak 3.
(1) Prije početka zdravstvenog pregleda iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika, osoba koja će pristupiti zdravstvenom pregledu mora prethodno pribaviti mišljenje svoga izabranog liječnika obiteljske/opće medicine (u daljnjem tekstu: izabrani liječnik) s popisom verificiranih bolesti i stanja i popisom terapije koju osoba uzima te koje na dan početka zdravstvenog pregleda nije starije od 30 dana.
(2) Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka izabrani liječnik izdaje na obrascu čiji su izgled i sadržaj utvrđeni u Prilogu I. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.
(3) Prilikom zdravstvenih pregleda iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika, specijalist medicine rada mora zatražiti uvid u zdravstvenu dokumentaciju osobe na pregledu, a koja je pohranjena kod njegovog izabranog liječnika, drugih doktora medicine ili u drugim zdravstvenim ustanovama ili trgovačkim društvima.
(4) Izjavu o pristanku pristupu medicinskoj dokumentaciji kao i o pristanku na obavljanje probirnog testa na droge i testa na alkohol, osoba na pregledu potpisuje u karton zdravstvenog pregleda.
(5) Osoba koja nije potpisala izjavu iz stavka 4. ovoga članka ne može pristupiti zdravstvenom pregledu za držanje i nošenje oružja.
Članak 4.
Zdravstveni pregledi iz članka 2. ovoga Pravilnika obvezno obuhvaćaju:
- prethodno pribavljeno mišljenje izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite - liječnika obiteljske/opće medicine,
- prethodno pribavljeno mišljenje izabranog doktora medicine specijalista psihijatrije – specijalista psihijatrije kod kojeg se osoba liječi, a koje na dan početka pregleda nije starije od 30 dana,
– anamnestičke podatke,
– klinički pregled i pretrage:
• antropometrijske podatke
• klinički nalaz: kože i vidljivih sluznica, glave i vrata, prsnog koša i pluća, srčanožilnog sustava, trbuha i trbušnih organa, mokraćnog sustava, lokomotornog sustava i kralježnice,
• orijentacijsko ispitivanje osjeta sluha i ravnoteže,
• EKG u mirovanju,
• laboratorijske pretrage (krvna slika, glukoza u krvi, GGT, urin),
• probirni test na droge i probirni test na alkohol – kada to odrede specijalist medicine rada i/ili specijalist psihijatar/neuropsihijatar.
– oftalmološki pregled: anamneza, vanjski pregled oka i adneksa oka, palpaciju, pregled očne pozadine, ispitivanje vidnih sposobnosti (oštrine vida na daljinu i na blizinu, binokularnog vida, osjeta za boju, forije, fuzije, dubinskog i perifernog vida),
– psihijatrijski pregled: anamneza i psihički status,
– psihologijska obrada:
• u prvom zdravstvenom pregledu obuhvaća: utvrđivanje kognitivnih sposobnosti i procjenu osobina ličnosti, s posebnim naglaskom na emocionalnu stabilnost i opću adaptiranost,
• u kasnijim zdravstvenim pregledima obavlja se psihologijski intervju, osim ako psihologijsku obradu ne zatraže doktor medicine, specijalist medicine rada i/ili specijalist psihijatar.
Članak 5.
(1) Zdravstvene preglede iz članka 4. ovoga Pravilnika obavljaju: doktor medicine, specijalist medicine rada; doktor medicine, specijalist oftalmolog i doktor medicine, specijalist psihijatar ili neuropsihijatar te psiholog. Nakon liječničkog pregleda svaki od specijalista određene specijalnosti koji je sudjelovao u pregledu i psiholog koji je obavio psihologijsku obradu, daju ocjenu o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja (u daljnjem tekstu: ocjena zdravstvene sposobnosti).
(2) Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja potpisuje doktor medicine, specijalist medicine rada u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu ili privatnoj ordinaciji medicine rada.
Članak 6.
(1) Nalaze kliničkog pregleda i pretraga upisuje doktor medicine, specijalist medicine rada u karton zdravstvenog pregleda – zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja (u daljnjem tekstu: karton zdravstvenog pregleda).
(2) Doktor medicine, specijalist oftalmolog upisuje nalaz u poseban obrazac Oftalmološki pregled – zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja koji je sastavni dio kartona zdravstvenog pregleda.
(3) Doktor medicine, specijalist psihijatar ili neuropsihijatar upisuje nalaz u poseban obrazac Psihijatrijski pregled – zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja koji je sastavni dio kartona zdravstvenog pregleda.
(4) Psiholog upisuje nalaz u posebni obrazac Psihologijska obrada – zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja koji je sastavni dio kartona zdravstvenog pregleda.
(5) Nalaz – i proširene medicinske obrade – pregleda i pretraga upisuju se u poseban obrazac – Proširena medicinska obrada koji je sastavni dio kartona zdravstvenog pregleda.
Članak 7.
Ako je za donošenje konačne ocjene zdravstvene sposobnosti potrebna dodatna obrada i mišljenje specijaliste drugih specijalnosti pregledana osoba će biti upućena istima, ovisno o indikaciji.
III. ZDRAVSTVENE ZAPREKE
Članak 8.
Za držanje i nošenje oružja sposobna je osoba za koju se zdravstvenim pregledima iz članka 4. ovoga Pravilnika utvrdi da je tjelesno i duševno zdrava, odnosno da nema zdravstvene zapreke (bolesti i bolesna stanja) koja ju čine zdravstveno nesposobnom za držanje i nošenje oružja.
Članak 9.
Zdravstvenom zaprekom za držanje i nošenje oružja u zdravstvenim pregledima, smatraju se (bolesti i bolesna stanja navedena su prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti -10 i DSM-V ako narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem:
a) Novotvorine
1. Primarne i sekundarne zloćudne novotvorine koje s obzirom na sijelo i/ili funkcionalnu aktivnost i/ili morfologiju i/ili dovode do promjene funkcionalnih sposobnosti i utječu na sigurno rukovanje oružjem.
b) Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma
1) diabetes mellitus – osim medicinski kontroliranih slučajeva koji su regulirani. Specijalisti interne medicine, subspecijalisti dijabetolozi, obvezni su na traženje specijalista medicine rada/sporta utvrditi da li je zdravstveno stanje ili terapija koju uzima zbog liječenja šećerne bolesti, zapreka za sigurno rukovanje oružjem
2) teži oblici hipertireoze i hipotireoze
3) izrazit adipozitet, koji utječe na funkcionalnu sposobnost i bitno utječe na sigurno rukovanje oružjem
4) ostale bolesti i stanja endokrinog sustava koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.
c) Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja
1. Organski i simptomatski duševni poremećaji (uzrokovani moždanom disfunkcijom) (demencija, organski amnestički sindrom, delirij i ostali duševni poremećaji izazvani oštećenjem mozga i fizičkom bolešću)
2. Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem psihoaktivnih tvari – osim u osoba sa stabilnom remisijom (kod poremećaja uzrokovanih alkoholom najmanje 12 mjeseci, drogama najmanje 24 mjeseca, a kod poremećaja uzrokovanih ostalim psihoaktivnim tvarima najmanje 12 mjeseci), bez klinički značajnih smetnji ili oštećenja u socijalnom i radnom funkcioniranju, uz obvezni kontrolni pregled
3. Shizofrenija, shizotipni, sumanuti i ostali psihotični poremećaji
4. Afektivni poremećaji (poremećaji raspoloženja) – manični, depresivni, bipolarni, sa ili bez psihotičnih simptoma, kao i recidivirajući sindromi koji bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem, a koji se ne mogu uspješno regulirati terapijom. Ako se mogu regulirati terapijom, nesposobni su samo onda kada je sama terapija kontraindikacija za sigurno rukovanje oružjem
5. Neurotski poremećaji vezani za stres (teži anksio-depresivni, fobično-anksiozni, disocijativni, opsesivno-kompulzivni i recidivirajući, kronični postraumatski poremećaj, dok se ne mogu uspješno regulirati terapijom
6. Poremećaji ličnosti i ponašanja, disocijalni poremećaj ličnosti, osim blagih i slabije izraženih poremećaja koji ne utječu na sigurno rukovanje oružjem
7. Duševna zaostalost
8. Namjerno samoozljeđivanje
9.Nasilničko ponašanje.
d) Zapreke iz područja psihologije – intelektualna insuficijencija ispod donje granice prosjeka deficit specifičnih kognitivnih sposobnosti koje se očituju kao smetnje, smanjenje ili odsutnost pažnje i koncentracije, te poremećaji percepcije, mišljenja i pamćenja, psihomotorni i senzomotorni poremećaji koji se očituju kao senzomotorna usporenost i nekoordiniranost, smanjena vizualno-motorna koordinacija, izražene devijacije osobnosti (emocionalna i socijalna nezrelost, neprilagođeno ponašanje, anksioznost, agresivnost).
e) Bolesti neurološkog sustava
1. Posljedice upalnih bolesti CNS-a i ostalog živčanog sustava koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
2. Sistemne atrofije koje prije svega zahvaćaju središnji živčani sustav,
3. Poremećaji koordinacije, rigor, tremor, koreotični i atetotični pokreti, piramidne i ekstrapiramidne bolesti, multipla skleroza, parkinsonova bolest, paralize i paralitički sindromi koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
4. Alzheimerova bolest i druge degenerativne bolesti i poremećaji živčanog sustava
5. Multipla skleroza i ostale demijelinizirajuće bolesti središnjeg živčanog sustava koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
6. Epilepsija i status epilepticus, osim epilepsije u medicinski kontroliranim slučajevima u kojima se napadaji ne pojavljuju najmanje 18 mjeseci bez antiepileptičke terapije ili s kontinuiranom antiepileptičkom terapijom održavanja bez nuspojava koje mogu umanjiti psihofizičke sposobnosti za sigurno rukovanje oružjem. Specijalist neurolog - epileptolog obvezan je ustanoviti tip epileptičkog napada, procijeniti mogućnost ponovnog napada, propisati odgovarajuću terapiju, a sve zbog osiguranja sigurnog rukovanja oružjem
7. Drugi gubici svijesti - sinkope koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
8. Teški oblici migrene i kroničnih glavobolja koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
9. Cerebrovaskularne bolesti i sindromi u vezi s njima koji narušavaju funkcionalnu sposobnost osim ako se terapijom ili na drugi način ne može osigurati sigurno rukovanje oružjem
11. Opstrukcijski apnejički sindrom- Ako se sumnja da pati od umjerenog ili ozbiljnog opstrukcijskog apnejičkog sindroma (temeljem procjene prekomjerne dnevne pospanosti s pomoću Epworthove ljestvice pospanosti i rizika za opstrukcijski apnejički sindrom temeljem pozitivnog rezultata na upitniku STOP-BANG) biti će upućen da traži dodatni ovlašteni medicinski savjet od certificiranog somnologa prije odobrenja za rukovanje oružjem.Certificirani somnolog je obvezan utvrditi vrstu poremećaja disanja tijekom spavanja, stupanj opstrukcijskog apnejičkog sindroma (umjerenim opstrukcijskim apnejičkim sindromom smatra se slučaj u kojemu je broj apneja i hipopneja po satu, odnosno indeks apneja-hipopneja, između 15 i 29, dok se ozbiljnim opstrukcijskim apnejičkim sindromom smatra slučaj u kojem indeks apneja – hipopneja iznosi 30 ili više). Somnolog je obvezan propisati odgovarajuću terapiju nakon postavljene dijagnoze opstrukcijskog apnejičkog sindroma, te procijeniti učinkovitost terapije a sve zbog osiguranja sigurnog upravljanja vozilom. U svrhu sigurnog rukovanja oružjem preporučaju se povremeni zdravstveni pregledi u vremenskim razmacima od najviše tri godine radi utvrđivanja razine pridržavanja liječenja (obveznim očitanjem elektroničkog zapisa s memorijske kartice uređaja) i potrebe za nastavkom liječenja i daljnjim pomnim praćenjem
12. Poremećaji živaca, živčanih korijena i pleksusa koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
13. Polineuropatije i ostali poremećaji perifernoga živčanog sustava koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
15. Bolesti mioneuralne veze i mišića, progresivne bolesti mišića koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
16. Cerebralna paraliza i ostali paralitični sindromi, osim paralitičnih sindroma koji ne utječu na sigurno rukovanje oružjem
17.Uporaba lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti rukovanja oružjem
18. Ostali poremećaji živčanog sustava koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.
f) Vidne sposobnosti, bolesti oka i očnih adneksa
1. Oštrina vida oba oka, sa ili bez korekcije, manja od 0,8 u zbroju, uz uvjet da jedno oko ima oštrinu vida najmanje 0,5. Ako se ta oštrina vida postiže korekcijom dioptrija ne smije biti veća od 8,0 po oku s tim da je vidno polje oba oka potpuno uredno i da se korekcija dobro podnosi. Ako osoba ima samo jedno oko, oštrina vida tog oka, sa ili bez korekcije mora biti najmanje 0,7
2. Prirođene ili stečene bolesti, stanja i funkcionalna odstupanja oka i adneksa oka te operativni zahvati koji prema težini bolesti utječu na vidnu oštrinu navedenu člankom 9., stavkom f, podstavkom 1.
g) Bolesti uha i mastoidnog nastavka
1. Oštećenje sluha jednog ili oba uha veće od 60dB na frekvencijama 500, 1000 i 2000 Hz, bez slušnog amplifikatora
2. Simptomatsko oštećenje vestibularnog sustava i poremećaj ravnoteže, ostale bolesti i stanja organa sluha i ravnoteže koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.
h) Bolesti srca i ostale bolesti cirkulacijskog sustava prirođene ili stečene, stanja i funkcionalna odstupanja koja utječu na sigurno rukovanje oružjem.
1) angina pektoris dok se terapijom ili drugim oblicima liječenja ne postigne stabilno stanje pri kojem je sigurno rukovanje oružjem
2) akutni infarkt miokarda , osim nakon što je prošlo najmanje šest mjeseci od infarkta i uspješno provedene rehabilitacije , bez posljedica koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
3) AV blokom drugog stupnja tipa Mobitz II kada narušava funkcionalnu sposobnost i bitno utječe na sigurno rukovanje oružjem
4) atrioventrikulski AV blok trećeg stupnja ili izmjeničnim blokom lijeve i desne grane, osim u slučaju ugrađenog trajnog elektrostimulatora srca, s urednom srčanom funkcijom redovito praćenom kod nadležnog kardiologa
5) bradiaritmija: bolest sinusnog čvora i poremećaji provodnog sustava srca s anamnezom jedne ili više epizoda sinkope, osim u medicinski kontroliranim slučajevima i kada je od posljednje sinkope protekao period od minimalno šest mjeseci
6) tahiaritmija (supraventrikulske i ventrikulske aritmije) sa strukturnom bolesti srca osim kad narušava funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
7) ventrikulska tahikardija ,osim u kontroliranih slučajeva sa ili bez ugrađenog kardioverter defibrilatora
8) ugrađen kardioverter defibrillator (ICD).U medicinski kontroliranim slučajevima zdravstvena sposobnost za rukovanje oružjem može se uspostaviti nakon proteka od minimalno sedam dana od ugradnje/zamjene, te minimalno nakon šest mjeseci od posljednje isporuke šoka
9) ostali poremećaji ritma i bolesti srca s poremećajima svijesti, koji se ne mogu terapijski regulirati, narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
10) perkutana koronarna intervencija (PCI s/bez ugradnje stenta) osim u medicinski kontroliranim slučajevima i nakon proteka od minimalno trideset dana od intervencije
11) aortokoronarne premosnice (CABG) osim u medicinsko kontroliranim slučajevima, nakon proteka od minimalno šest mjeseci od intervencije, nadležni specijalist može utvrditi da stanje vise ne utječe na sposobnost sigurnog rukovanja oružjem
12) Brugada sindrom sa sinkopom ili prekinuta iznenadna srčana smrt
13) bolest srčanog zaliska s aortnom insuficijencijom, aortna stenoza, mitralna insuficijencija ili mitralna stenoza osim ako ne narušava funkcionalnu sposobnost i ne utječe na sigurno rukovanje oružjem
14) zatajenje srca: NYHA III. ili IV. ili s istisnom frakcijom (EF) manjom od 35%
15) kirurški zahvat na srčanom zalisku, osim u medicinski kontroliranim slučajevima i ukoliko ne narušava funkcionalnu sposobnost i ne utječe na sigurno rukovanje oružjem
16) stanje nakon perikarditisa sa znacima konstrikcije, dok narušava funkcionalnu sposobnost i bitno utječe na sigurno rukovanje oružjem
17) neregulirana arterijska hipertenzija s komplikacijama ili hipertenzija trećeg stupnja koja narušava funkcionalnu sposobnost i bitno utječe na sigurno rukovanje oružjem
18) sindrom dugoga QT intervala sa sinkopom, torsade des pointes ili QTc interval > 500 ms
19) hipertrofična kardiomiopatija s anamnezom sinkope ili ako su prisutna najmanje dva sljedeća zdravstvena stanja: debljina stjenke lijeve klijetke (LV) > 3 cm, prolazna ventrikulska tahikardija, obiteljska anamneza iznenadne smrti (srodstvo u prvom koljenu), izostanak porasta krvnog tlaka pri fizičkom naporu
20) ostale kardiomiopatije koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
21) ugradnja uređaja za mehaničku potporu srcu
22) transplantacija srca, koja narušava funkcionalnu sposobnost i bitno utječe na sigurno rukovanje oružjem,
23) aneurizma prsne i trbušne aorte ako je najveći promjer aorte veći od 5,5 cm i akav da se predviđa znatan rizik od nagle rupture i iznenadnog događaja koji narušava funkcionalnu sposobnost i bitno utječe na sigurno rukovanje oružjem
24) izražena stenoza karotidne arterije, osim u medicinski kontroliranim slučajevima i kada nadležni specijalist utvrdi da ne utječu na sposobnost sigurnog rukovanje oružjem.
i) Bolesti dišnog sustava, koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.
j) Bolesti probavnog sustava, koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.
k) Bolesti kože i potkožnog tkiva, koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.
l) Bolesti mišično-koštanog sustava i vezivnog tkiva
1. Deformiteti, kontrakture ili nedostatak, koji oštećuju funkciju, dijela ili cijelog ekstremiteta urođeni ili stečeni defekti udova koje remete urednu funkciju lokomotornog sustava i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.
m) Bolesti urinarnog sustava, prirođene ili stečene koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.
n) Ostale bolesti, prirođene malformaciji i deformacije, simptomi, abnormalni klinički nalazi, posljedice ozljeda, otrovanja i ostalih vanjskih uzroka koje utječu na sigurno rukovanje oružjem.
o) Trajne funkcionalne posljedice uzrokovane dugotrajnim i iscrpljujućim bolestima.
IV. OCJENA ZDRAVSTVENE SPOSOBNOSTI
Članak 10.
(1) Ocjena zdravstvene sposobnosti donosi se najkasnije u roku od 5 dana od početka zdravstvenog pregleda iz članka 2. ovoga Pravilnika, a najkasnije u roku od 30 dana ako je potrebna proširena medicinska obrada ili kod izvanrednog zdravstvenog pregleda.
Članak 11.
(1) Ocjena zdravstvene sposobnosti može biti:
1. sposoban – ako su svi specijalisti određene specijalnosti i psiholog koji su sudjelovali u zdravstvenom pregledu dali ocjenu: zdravstveno sposoban za držanje i nošenje oružja
2. nesposoban – ako i jedan od specijalista određene specijalnosti ili psiholog koji je sudjelovao u zdravstvenom pregledu dao ocjenu: zdravstveno nesposoban za držanje i nošenje oružja.
(2) Kod ocjene zdravstvene sposobnosti na uvjerenju o zdravstvenoj sposobnosti obvezno se navodi broj zaključka na temelju kojega je osoba upućena na izvanredni zdravstveni pregled.
(3) Kod ocjene zdravstvene sposobnosti „nesposoban“, u kartonu zdravstvenog pregleda obvezno se navodi članak i točka ovoga Pravilnika na temelju koje je dana ocjena, te šifra prema 10. Međunarodnoj klasifikaciji bolesti.
(4) O ocjeni zdravstvene sposobnosti izvješćuje se:
1. pregledana osoba
2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo - služba za medicinu rada za one osobe koje su upućene na zdravstveni pregled na temelju čl. 16. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana
3. nadležno tijelo ako je ocjena zdravstvene sposobnosti „nesposoban“ i/ili ako je uputilo vlasnika oružja na izvanredni zdravstveni pregled.
4. izabrani liječnik.
(5) Kod ocjene zdravstvene sposobnosti „nesposoban“, ponovni zdravstveni pregled nije moguć prije isteka roka od tri mjeseca.
(6) Građanin ili nadležno tijelo koje nije zadovoljno izdanim Uvjerenjem, nakon prethodno obavljenog pregleda, u drugostupanjskom postupku može u roku od 15 dana od dana primitka Uvjerenja uputiti Drugostupanjskom zdravstvenom povjerenstvu zahtjev za preispitivanjem ocjene zdravstvene sposobnosti osobe kojoj je izdano uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti.
V. MEDICINSKA DOKUMENTACIJA
Članak 12.
(1) Ocjena zdravstvene sposobnosti upisuje se u Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja (u daljnjem tekstu: Uvjerenje) koje izdaje ovlaštena zdravstvena ustanova, trgovačko društvo ili privatna ordinacija medicine rada.
(2) Izgled i sadržaj Uvjerenja iz stavka 1. ovoga članka utvrđeni su u Prilogu II. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.
Članak 13.
(1) U ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu i/ili privatnoj ordinaciji medicine rada vodi se upisnik obavljenih zdravstvenih pregleda i pohranjuju kartoni zdravstvenih pregleda.
(2) Izgled i sadržaj kartona zdravstvenog pregleda iz stavka 1. ovoga članka utvrđeni su u Prilogu III. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.
(3) Ovjerena preslika Uvjerenja iz članka 12. ovoga Pravilnika pohranjuje se u Kartonu zdravstvenog pregleda iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 14.
(1) Medicinsku dokumentaciju iz članka 13. ovoga Pravilnika, kao i svu ostalu dokumentaciju na temelju koje je dana ocjena iz članka 11. ovoga Pravilnika, ovlaštena zdravstvena ustanova, trgovačko društvo i privatna ordinacija medicine rada obvezni su čuvati sukladno odredbama posebnoga zakona kojim se propisuje čuvanje arhivskog i registraturnog gradiva.
(2) Ako je ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu ili privatnoj ordinaciji medicine rada oduzeto ovlaštenje za obavljanje zdravstvenih pregleda radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja, ista je obvezna svu medicinsku dokumentaciju o obavljenim zdravstvenim pregledima dostaviti Drugostupanjskoj zdravstvenoj komisiji koja je obvezna čuvati sukladno odredbama zakona kojim se regulira čuvanje arhivskog i registraturnog gradiva i provedbenim propisima, odnosno predati zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu ili privatnoj ordinaciji koja će preuzeti poslove zdravstvenih pregleda.
Članak 15.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o zdravstvenim pregledima za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja („Narodne novine“, broj 22/2013).
Članak 16.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
NACRT
Na temelju članka 11. stavka 5. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 94/2018), uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove hrvatskih branitelja, ministar zdravstva donosi
PRAVILNIK O ZDRAVSTVENIM PREGLEDIMA ZA UTVRĐIVANJE ZDRAVSTVENE SPOSOBNOSTI ZA DRŽANJE I NOŠENJE ORUŽJA
I. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom propisuju:
1. način i postupak obavljanja zdravstvenih pregleda, popis bolesti i zdravstvenih stanja koja su zapreka za držanje i nošenje oružja
2. način vođenja evidencije i medicinske dokumentacije i sadržaj uvjerenja o izvršenom zdravstvenom pregledu
(2) Nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju djelatnost medicine rada i privatnih ordinacija medicine rada u kojima se utvrđuje zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja propisan je posebnim zakonom kojim se regulira zdravstvena zaštita.
II. OBAVLJANJE ZDRAVSTVENIH PREGLEDA
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 2.
(1) Zdravstveni pregled kojim se utvrđuje zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja (u daljnjem tekstu: zdravstveni pregled) može biti:
- zdravstveni pregled koji se obavlja radi izdavanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja,
- izvanredni zdravstveni pregled kojeg obavlja vlasnik oružja za kojeg se opravdano sumnja da više nije zdravstveno sposoban za držanje i nošenje oružja.
- izvanredni zdravstveni pregled obavlja i osoba čija je zdravstvena sposobnost različito ocijenjena u jednoj ili više zdravstvenih ustanova.
(2) Na izvanredni zdravstveni pregled vlasnika oružja zaključkom upućuje policijska uprava odnosno policijska postaja Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo) sukladno članku 16. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.
(3) Osobi koja nije priložila zaključak iz stavka 2. ovoga članka da je osoba upućena na izvanredni zdravstveni pregled, uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja smatrat će se nevažećim.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 3.
(1) Prije početka zdravstvenog pregleda iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika, osoba koja će
pristupiti zdravstvenom pregledu mora prethodno pribaviti mišljenje svoga izabranog liječnika obiteljske/opće medicine (u daljnjem tekstu: izabrani liječnik) s popisom verificiranih bolesti i stanja i popisom terapije koju osoba uzima te koje na dan početka zdravstvenog pregleda nije starije od 30 dana.(2) Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka izabrani liječnik izdaje na obrascu čiji su izgled i sadržaj utvrđeni u Prilogu I. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.
(3) Prilikom zdravstvenih pregleda iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika, specijalist medicine rada mora zatražiti uvid u zdravstvenu dokumentaciju osobe na pregledu, a koja je pohranjena kod njegovog izabranog liječnika, drugih doktora medicine ili u drugim zdravstvenim ustanovama ili trgovačkim društvima.
(4) Izjavu o pristanku pristupu medicinskoj dokumentaciji kao i o pristanku na obavljanje probirnog testa na droge i testa na alkohol, osoba na pregledu potpisuje u karton zdravstvenog pregleda.
(5) Osoba koja nije potpisala izjavu iz stavka 4. ovoga članka ne može pristupiti zdravstvenom pregledu za držanje i nošenje oružja.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 4.
Zdravstveni pregledi iz članka 2. ovoga Pravilnika obvezno obuhvaćaju:
- prethodno pribavljeno mišljenje izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite - liječnika obiteljske/opće medicine,
- prethodno pribavljeno mišljenje izabranog doktora medicine specijalista psihijatrije – specijalista psihijatrije kod kojeg se osoba liječi, a koje na dan početka pregleda nije starije od 30 dana,
– anamnestičke podatke ,
– klinički pregled i pretrage:
• antropometrijske podatke
• klinički nalaz: kože i vidljivih sluznica, glave i vrata, prsnog koša i pluća, srčanožilnog sustava, trbuha i trbušnih organa, mokraćnog sustava, lokomotornog sustava i kralježnice,
• orijentacijsko ispitivanje osjeta sluha i ravnoteže,
• EKG u mirovanju,
• laboratorijske pretrage (krvna slika, glukoza u krvi, GGT, urin),
• probirni test na droge i probirni test na alkohol – kada to odrede specijalist medicine rada i/ili specijalist psihijatar/neuropsihijatar.
– oftalmološki pregled : anamneza, vanjski pregled oka i adneksa oka, palpaciju, pregled očne pozadine, ispitivanje vidnih sposobnosti (oštrine vida na daljinu i na blizinu, binokularnog vida, osjeta za boju, forije, fuzije, dubinskog i perifernog vida),
– psihijatrijski pregled : anamneza i psihički status,
– psihologijska obrada:
• u prvom zdravstvenom pregledu obuhvaća: utvrđivanje kognitivnih sposobnosti i procjenu osobina ličnosti, s posebnim naglaskom na emocionalnu stabilnost i opću adaptiranost,
• u kasnijim zdravstvenim pregledima obavlja se psihologijski intervju, osim ako psihologijsku obradu ne zatraže doktor medicine, specijalist medicine rada i/ili specijalist psihijatar.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 5.
(1) Zdravstvene preglede iz članka 4. ovoga Pravilnika obavljaju: doktor medicine, specijalist medicine rada; doktor medicine, specijalist oftalmolog i doktor medicine, specijalist psihijatar ili neuropsihijatar te psiholog. Nakon liječničkog pregleda svaki od specijalista određene specijalnosti koji je sudjelovao u pregledu i psiholog koji je obavio psihologijsku obradu, daju ocjenu o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja (u daljnjem tekstu: ocjena zdravstvene sposobnosti).
(2) Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja potpisuje doktor medicine, specijalist medicine rada u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu ili privatnoj ordinaciji medicine rada.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 6.
(1) Nalaze kliničkog pregleda i pretraga upisuje doktor medicine, specijalist medicine rada u karton zdravstvenog pregleda – zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja (u daljnjem tekstu: karton zdravstvenog pregleda).
(2) Doktor medicine, specijalist oftalmolog upisuje nalaz u poseban obrazac Oftalmološki pregled – zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja koji je sastavni dio kartona zdravstvenog pregleda.
(3) Doktor medicine, specijalist psihijatar ili neuropsihijatar upisuje nalaz u poseban obrazac Psihijatrijski pregled – zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja koji je sastavni dio kartona zdravstvenog pregleda.
(4) Psiholog upisuje nalaz u posebni obrazac Psihologijska obrada – zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja koji je sastavni dio kartona zdravstvenog pregleda.
(5) Nalaz – i proširene medicinske obrade – pregleda i pretraga upisuju se u poseban obrazac – Proširena medicinska obrada koji je sastavni dio kartona zdravstvenog pregleda.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 7.
Ako je za donošenje konačne ocjene zdravstvene sposobnosti potrebna dodatna obrada i mišljenje specijaliste drugih specijalnosti pregledana osoba će biti upućena istima, ovisno o indikaciji.
III. ZDRAVSTVENE ZAPREKE
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 8.
Za držanje i nošenje oružja sposobna je osoba za koju se zdravstvenim pregledima iz članka 4. ovoga Pravilnika utvrdi da je tjelesno i duševno zdrava, odnosno da nema zdravstvene zapreke (bolesti i bolesna stanja) koja ju čine zdravstveno nesposobnom za držanje i nošenje oružja.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 9.
Zdravstvenom zaprekom za držanje i nošenje oružja u zdravstvenim pregledima, smatraju se (bolesti i bolesna stanja navedena su prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti -10 i DSM-V ako narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem:
a) Novotvorine
1. Primarne i sekundarne zloćudne novotvorine koje s obzirom na sijelo i/ili funkcionalnu aktivnost i/ili morfologiju i/ili dovode do promjene funkcionalnih sposobnosti i utječu na sigurno rukovanje oružjem.
b) Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma
1) diabetes mellitus – osim medicinski kontroliranih slučajeva koji su regulirani. Specijalisti interne medicine, subspecijalisti dijabetolozi, obvezni su na traženje specijalista medicine rada/sporta utvrditi da li je zdravstveno stanje ili terapija koju uzima zbog liječenja šećerne bolesti, zapreka za sigurno rukovanje oružjem
2) teži oblici hipertireoze i hipotireoze
3) izrazit adipozitet, koji utječe na funkcionalnu sposobnost i bitno utječe na sigurno rukovanje oružjem
4) ostale bolesti i stanja endokrinog sustava koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.
c) Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja
1. Organski i simptomatski duševni poremećaji (uzrokovani moždanom disfunkcijom) (demencija, organski amnestički sindrom, delirij i ostali duševni poremećaji izazvani oštećenjem mozga i fizičkom bolešću)
2. Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem psihoaktivnih tvari – osim u osoba sa stabilnom remisijom (kod poremećaja uzrokovanih alkoholom najmanje 12 mjeseci, drogama najmanje 24 mjeseca, a kod poremećaja uzrokovanih ostalim psihoaktivnim tvarima najmanje 12 mjeseci), bez klinički značajnih smetnji ili oštećenja u socijalnom i radnom funkcioniranju, uz obvezni kontrolni pregled
3. Shizofrenija, shizotipni, sumanuti i ostali psihotični poremećaji
4. Afektivni poremećaji (poremećaji raspoloženja) – manični, depresivni, bipolarni, sa ili bez psihotičnih simptoma, kao i recidivirajući sindromi koji bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem, a koji se ne mogu uspješno regulirati terapijom. Ako se mogu regulirati terapijom, nesposobni su samo onda kada je sama terapija kontraindikacija za sigurno rukovanje oružjem
5. Neurotski poremećaji vezani za stres (teži anksio-depresivni, fobično-anksiozni, disocijativni, opsesivno-kompulzivni i recidivirajući, kronični postraumatski poremećaj, dok se ne mogu uspješno regulirati terapijom
6. Poremećaji ličnosti i ponašanja, disocijalni poremećaj ličnosti, osim blagih i slabije izraženih poremećaja koji ne utječu na sigurno rukovanje oružjem
7. Duševna zaostalost
8. Namjerno samoozljeđivanje
9. Nasilničko ponašanje.
d) Zapreke iz područja psihologije – intelektualna insuficijencija ispod donje granice prosjeka deficit specifičnih kognitivnih sposobnosti koje se očituju kao smetnje, smanjenje ili odsutnost pažnje i koncentracije, te poremećaji percepcije, mišljenja i pamćenja, psihomotorni i senzomotorni poremećaji koji se očituju kao senzomotorna usporenost i nekoordiniranost, smanjena vizualno-motorna koordinacija, izražene devijacije osobnosti (emocionalna i socijalna nezrelost, neprilagođeno ponašanje, anksioznost, agresivnost).
e) Bolesti neurološkog sustava
1. Posljedice upalnih bolesti CNS-a i ostalog živčanog sustava koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
2. Sistemne atrofije koje prije svega zahvaćaju središnji živčani sustav,
3. Poremećaji koordinacije, rigor, tremor, koreotični i atetotični pokreti, piramidne i ekstrapiramidne bolesti, multipla skleroza, parkinsonova bolest, paralize i paralitički sindromi koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
4. Alzheimerova bolest i druge degenerativne bolesti i poremećaji živčanog sustava
5. Multipla skleroza i ostale demijelinizirajuće bolesti središnjeg živčanog sustava koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
6. Epilepsija i status epilepticus, osim epilepsije u medicinski kontroliranim slučajevima u kojima se napadaji ne pojavljuju najmanje 18 mjeseci bez antiepileptičke terapije ili s kontinuiranom antiepileptičkom terapijom održavanja bez nuspojava koje mogu umanjiti psihofizičke sposobnosti za sigurno rukovanje oružjem. Specijalist neurolog - epileptolog obvezan je ustanoviti tip epileptičkog napada, procijeniti mogućnost ponovnog napada, propisati odgovarajuću terapiju, a sve zbog osiguranja sigurnog rukovanja oružjem
7. Drugi gubici svijesti - sinkope koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
8. Teški oblici migrene i kroničnih glavobolja koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
9. Cerebrovaskularne bolesti i sindromi u vezi s njima koji narušavaju funkcionalnu sposobnost osim ako se terapijom ili na drugi način ne može osigurati sigurno rukovanje oružjem
10. Poremećaji spavanja, narkolepsija, katapleksija
11. Opstrukcijski apnejički sindrom- Ako se sumnja da pati od umjerenog ili ozbiljnog opstrukcijskog apnejičkog sindroma (temeljem procjene prekomjerne dnevne pospanosti s pomoću Epworthove ljestvice pospanosti i rizika za opstrukcijski apnejički sindrom temeljem pozitivnog rezultata na upitniku STOP-BANG) biti će upućen da traži dodatni ovlašteni medicinski savjet od certificiranog somnologa prije odobrenja za rukovanje oružjem.Certificirani somnolog je obvezan utvrditi vrstu poremećaja disanja tijekom spavanja, stupanj opstrukcijskog apnejičkog sindroma (umjerenim opstrukcijskim apnejičkim sindromom smatra se slučaj u kojemu je broj apneja i hipopneja po satu, odnosno indeks apneja-hipopneja, između 15 i 29, dok se ozbiljnim opstrukcijskim apnejičkim sindromom smatra slučaj u kojem indeks apneja – hipopneja iznosi 30 ili više). Somnolog je obvezan propisati odgovarajuću terapiju nakon postavljene dijagnoze opstrukcijskog apnejičkog sindroma, te procijeniti učinkovitost terapije a sve zbog osiguranja sigurnog upravljanja vozilom. U svrhu sigurnog rukovanja oružjem preporučaju se povremeni zdravstveni pregledi u vremenskim razmacima od najviše tri godine radi utvrđivanja razine pridržavanja liječenja (obveznim očitanjem elektroničkog zapisa s memorijske kartice uređaja) i potrebe za nastavkom liječenja i daljnjim pomnim praćenjem
12. Poremećaji živaca, živčanih korijena i pleksusa koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
13. Polineuropatije i ostali poremećaji perifernoga živčanog sustava koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
15. Bolesti mioneuralne veze i mišića, progresivne bolesti mišića koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
16. Cerebralna paraliza i ostali paralitični sindromi, osim paralitičnih sindroma koji ne utječu na sigurno rukovanje oružjem
17.Uporaba lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti rukovanja oružjem
18. Ostali poremećaji živčanog sustava koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.
f) Vidne sposobnosti, bolesti oka i očnih adneksa
1. Oštrina vida oba oka, sa ili bez korekcije, manja od 0,8 u zbroju, uz uvjet da jedno oko ima oštrinu vida najmanje 0,5. Ako se ta oštrina vida postiže korekcijom dioptrija ne smije biti veća od 8,0 po oku s tim da je vidno polje oba oka potpuno uredno i da se korekcija dobro podnosi. Ako osoba ima samo jedno oko, oštrina vida tog oka, sa ili bez korekcije mora biti najmanje 0,7
2. Prirođene ili stečene bolesti, stanja i funkcionalna odstupanja oka i adneksa oka te operativni zahvati koji prema težini bolesti utječu na vidnu oštrinu navedenu člankom 9., stavkom f, podstavkom 1.
g) Bolesti uha i mastoidnog nastavka
1. Oštećenje sluha jednog ili oba uha veće od 60dB na frekvencijama 500, 1000 i 2000 Hz, bez slušnog amplifikatora
2. Simptomatsko oštećenje vestibularnog sustava i poremećaj ravnoteže, ostale bolesti i stanja organa sluha i ravnoteže koji narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.
h) Bolesti srca i ostale bolesti cirkulacijskog sustava prirođene ili stečene, stanja i funkcionalna odstupanja koja utječu na sigurno rukovanje oružjem.
1) angina pektoris dok se terapijom ili drugim oblicima liječenja ne postigne stabilno stanje pri kojem je sigurno rukovanje oružjem
2) akutni infarkt miokarda , osim nakon što je prošlo najmanje šest mjeseci od infarkta i uspješno provedene rehabilitacije , bez posljedica koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
3) AV blokom drugog stupnja tipa Mobitz II kada narušava funkcionalnu sposobnost i bitno utječe na sigurno rukovanje oružjem
4) atrioventrikulski AV blok trećeg stupnja ili izmjeničnim blokom lijeve i desne grane, osim u slučaju ugrađenog trajnog elektrostimulatora srca, s urednom srčanom funkcijom redovito praćenom kod nadležnog kardiologa
5) bradiaritmija: bolest sinusnog čvora i poremećaji provodnog sustava srca s anamnezom jedne ili više epizoda sinkope, osim u medicinski kontroliranim slučajevima i kada je od posljednje sinkope protekao period od minimalno šest mjeseci
6) tahiaritmija (supraventrikulske i ventrikulske aritmije) sa strukturnom bolesti srca osim kad narušava funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
7) ventrikulska tahikardija ,osim u kontroliranih slučajeva sa ili bez ugrađenog kardioverter defibrilatora
8) ugrađen kardioverter defibrillator (ICD).U medicinski kontroliranim slučajevima zdravstvena sposobnost za rukovanje oružjem može se uspostaviti nakon proteka od minimalno sedam dana od ugradnje/zamjene, te minimalno nakon šest mjeseci od posljednje isporuke šoka
9) ostali poremećaji ritma i bolesti srca s poremećajima svijesti, koji se ne mogu terapijski regulirati, narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
10) perkutana koronarna intervencija (PCI s/bez ugradnje stenta) osim u medicinski kontroliranim slučajevima i nakon proteka od minimalno trideset dana od intervencije
11) aortokoronarne premosnice (CABG) osim u medicinsko kontroliranim slučajevima, nakon proteka od minimalno šest mjeseci od intervencije, nadležni specijalist može utvrditi da stanje vise ne utječe na sposobnost sigurnog rukovanja oružjem
12) Brugada sindrom sa sinkopom ili prekinuta iznenadna srčana smrt
13) bolest srčanog zaliska s aortnom insuficijencijom, aortna stenoza, mitralna insuficijencija ili mitralna stenoza osim ako ne narušava funkcionalnu sposobnost i ne utječe na sigurno rukovanje oružjem
14) zatajenje srca: NYHA III. ili IV. ili s istisnom frakcijom (EF) manjom od 35%
15) kirurški zahvat na srčanom zalisku, osim u medicinski kontroliranim slučajevima i ukoliko ne narušava funkcionalnu sposobnost i ne utječe na sigurno rukovanje oružjem
16) stanje nakon perikarditisa sa znacima konstrikcije, dok narušava funkcionalnu sposobnost i bitno utječe na sigurno rukovanje oružjem
17) neregulirana arterijska hipertenzija s komplikacijama ili hipertenzija trećeg stupnja koja narušava funkcionalnu sposobnost i bitno utječe na sigurno rukovanje oružjem
18) sindrom dugoga QT intervala sa sinkopom, torsade des pointes ili QTc interval > 500 ms
19) hipertrofična kardiomiopatija s anamnezom sinkope ili ako su prisutna najmanje dva sljedeća zdravstvena stanja: debljina stjenke lijeve klijetke (LV) > 3 cm, prolazna ventrikulska tahikardija, obiteljska anamneza iznenadne smrti (srodstvo u prvom koljenu), izostanak porasta krvnog tlaka pri fizičkom naporu
20) ostale kardiomiopatije koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem
21) ugradnja uređaja za mehaničku potporu srcu
22) transplantacija srca, koja narušava funkcionalnu sposobnost i bitno utječe na sigurno rukovanje oružjem,
23) aneurizma prsne i trbušne aorte ako je najveći promjer aorte veći od 5,5 cm i akav da se predviđa znatan rizik od nagle rupture i iznenadnog događaja koji narušava funkcionalnu sposobnost i bitno utječe na sigurno rukovanje oružjem
24) izražena stenoza karotidne arterije, osim u medicinski kontroliranim slučajevima i kada nadležni specijalist utvrdi da ne utječu na sposobnost sigurnog rukovanje oružjem.
i) Bolesti dišnog sustava , koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.
j) Bolesti probavnog sustava , koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.
k) Bolesti kože i potkožnog tkiva, koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.
l) Bolesti mišično-koštanog sustava i vezivnog tkiva
1. Deformiteti, kontrakture ili nedostatak, koji oštećuju funkciju, dijela ili cijelog ekstremiteta urođeni ili stečeni defekti udova koje remete urednu funkciju lokomotornog sustava i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.
m) Bolesti urinarnog sustava, prirođene ili stečene koje narušavaju funkcionalnu sposobnost i bitno utječu na sigurno rukovanje oružjem.
n) Ostale bolesti, prirođene malformaciji i deformacije, simptomi, abnormalni klinički nalazi, posljedice ozljeda, otrovanja i ostalih vanjskih uzroka koje utječu na sigurno rukovanje oružjem.
o) Trajne funkcionalne posljedice uzrokovane dugotrajnim i iscrpljujućim bolestima.
IV. OCJENA ZDRAVSTVENE SPOSOBNOSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 10.
(1) Ocjena zdravstvene sposobnosti donosi se najkasnije u roku od 5 dana od početka zdravstvenog pregleda iz članka 2. ovoga Pravilnika, a najkasnije u roku od 30 dana ako je potrebna proširena medicinska obrada ili kod izvanrednog zdravstvenog pregleda.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 11.
(1) Ocjena zdravstvene sposobnosti može biti:
1. sposoban – ako su svi specijalisti određene specijalnosti i psiholog koji su sudjelovali u zdravstvenom pregledu dali ocjenu: zdravstveno sposoban za držanje i nošenje oružja
2. nesposoban – ako i jedan od specijalista određene specijalnosti ili psiholog koji je sudjelovao u zdravstvenom pregledu dao ocjenu: zdravstveno nesposoban za držanje i nošenje oružja.
(2) Kod ocjene zdravstvene sposobnosti na uvjerenju o zdravstvenoj sposobnosti obvezno se navodi broj zaključka na temelju kojega je osoba upućena na izvanredni zdravstveni pregled.
(3) Kod ocjene zdravstvene sposobnosti „nesposoban“, u kartonu zdravstvenog pregleda obvezno se navodi članak i točka ovoga Pravilnika na temelju koje je dana ocjena, te šifra prema 10. Međunarodnoj klasifikaciji bolesti.
(4) O ocjeni zdravstvene sposobnosti izvješćuje se:
1. pregledana osoba
2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo - služba za medicinu rada za one osobe koje su upućene na zdravstveni pregled na temelju čl. 16. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana
3. nadležno tijelo ako je ocjena zdravstvene sposobnosti „nesposoban“ i/ili ako je uputilo vlasnika oružja na izvanredni zdravstveni pregled.
4. izabrani liječnik.
(5) Kod ocjene zdravstvene sposobnosti „nesposoban“, ponovni zdravstveni pregled nije moguć prije isteka roka od tri mjeseca.
(6) Građanin ili nadležno tijelo koje nije zadovoljno izdanim Uvjerenjem, nakon prethodno obavljenog pregleda, u drugostupanjskom postupku može u roku od 15 dana od dana primitka Uvjerenja uputiti Drugostupanjskom zdravstvenom povjerenstvu zahtjev za preispitivanjem ocjene zdravstvene sposobnosti osobe kojoj je izdano uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti.
V. MEDICINSKA DOKUMENTACIJA
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 12.
(1) Ocjena zdravstvene sposobnosti upisuje se u Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja (u daljnjem tekstu: Uvjerenje) koje izdaje ovlaštena zdravstvena ustanova, trgovačko društvo ili privatna ordinacija medicine rada.
(2) Izgled i sadržaj Uvjerenja iz stavka 1. ovoga članka utvrđeni su u Prilogu II. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 13.
(1) U ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu i/ili privatnoj ordinaciji medicine rada vodi se upisnik obavljenih zdravstvenih pregleda i pohranjuju kartoni zdravstvenih pregleda.
(2) Izgled i sadržaj kartona zdravstvenog pregleda iz stavka 1. ovoga članka utvrđeni su u Prilogu III. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.
(3) Ovjerena preslika Uvjerenja iz članka 12. ovoga Pravilnika pohranjuje se u Kartonu zdravstvenog pregleda iz stavka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 14.
(1) Medicinsku dokumentaciju iz članka 13. ovoga Pravilnika, kao i svu ostalu dokumentaciju na temelju koje je dana ocjena iz članka 11. ovoga Pravilnika, ovlaštena zdravstvena ustanova, trgovačko društvo i privatna ordinacija medicine rada obvezni su čuvati sukladno odredbama posebnoga zakona kojim se propisuje čuvanje arhivskog i registraturnog gradiva.
(2) Ako je ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu ili privatnoj ordinaciji medicine rada oduzeto ovlaštenje za obavljanje zdravstvenih pregleda radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja, ista je obvezna svu medicinsku dokumentaciju o obavljenim zdravstvenim pregledima dostaviti Drugostupanjskoj zdravstvenoj komisiji koja je obvezna čuvati sukladno odredbama zakona kojim se regulira čuvanje arhivskog i registraturnog gradiva i provedbenim propisima, odnosno predati zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu ili privatnoj ordinaciji koja će preuzeti poslove zdravstvenih pregleda.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 15.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o zdravstvenim pregledima za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja („Narodne novine“, broj 22/2013).
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 16.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prof. dr. sc. Milan Kujundžić, dr. med.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
PRILOG I.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
PRILOG II.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
PRILOG III.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva