OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENI ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI I NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo zdravstva
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti
1.3.
Datum:
20. rujna 2019. godine
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne: NE
Naziv akta: /
Opis mjere: /
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne: NE
Naziv pravne stečevine EU: /
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti uređuju se načela i mjere zdravstvene zaštite, prava i obveze osoba u ostvarivanju zdravstvene zaštite, nositelji društvene skrbi za zdravlje stanovništva, razine zdravstvene djelatnosti, sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti te nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti.
Odredbom članka 66. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da pravo na obavljanje privatne prakse zdravstvenih radnika prestaje na zahtjev privatnog zdravstvenog radnika, po sili zakona ili prestankom odobrenja za obavljanje privatne prakse u ordinaciji.
Odredbom članka 67. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisani su slučajevi prestanka prava na obavljanje privatne prakse po sili zakona osobi koja ima odobrenje za rad i to ako ona umre, ako izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova, ako izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelomično, ako izgubi odobrenje za samostalan rad, ako zasnuje radni odnos odnosno počne obavljati drugu samostalnu djelatnost, osim u slučaju obustave rada iz članka 65. Zakona, ako izgubi pravo raspolaganja prostorom odnosno odgovarajućom medicinsko-tehničkom opremom, ako bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena na kaznu zatvora dulje od šest mjeseci ili joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja zdravstvene djelatnosti ili ako bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena za neko od kaznenih djela iz glave XVI. Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.) – Kaznena djela protiv spolne slobode i glave XVII. Kaznenog zakona – Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Također, odredbom članka 67. Zakona o zdravstvenoj zaštiti u stavku 2. propisano je da zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 65 godina života. Iznimno, odredbom članka 67. stavka 3. Zakona propisano je da u slučaju ugroženosti pružanja zdravstvene zaštite ministar može zdravstvenim radnicima uz prethodno pribavljeno mišljenje župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba odobriti produljenje obavljanja privatne prakse do navršenih 70 godina života.
Opisane zakonske mogućnosti, promatrane s pozicije odnosa na tržištu rada, u neskladu su s iskazanim interesom privatnih zdravstvenih radnika za nastavkom obavljanja privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe i nakon navršenih 65 godina života.
Slijedom promjena u odnosima na tržištu rada, u cilju jačanja održivosti sustava socijalne sigurnosti nastavno na predložene izmjene Zakona o radu i Zakona o mirovinskom osiguranju, ovim se Zakonom mijenja odredba članka 67. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Prema predloženoj izmjeni pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona zdravstvenom radniku u mreži javne zdravstvene službe prestaje kada zdravstveni radnik navrši 68 godina života. Međutim, ako privatni zdravstveni radnik namjerava ostvariti pravo na starosnu mirovinu prema propisima o mirovinskom osiguranju, sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, na njegov zahtjev Ministarstvo zdravstva će prethodno, donijeti rješenje o prestanku obavljanja privatne prakse.
Valja naglasiti da ujedno predloženom izmjenom prestaje obveza ishođenja posebnog odobrenja privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe za produljenje obavljanja privatne prakse koju prema odredbi članka 67. stavka 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti daje ministar zdravstva, uz prethodno pribavljeno mišljenje župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, u slučaju kada su ti zdravstveni radnici navršili 65 godina života, a namjeravaju i dalje obavljati privatnu praksu do navršenih 68 godina života.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Opisani problem, može se riješiti samo normativnim putem.
U cilju jačanja održivosti sustava socijalne sigurnosti nastavno na predložene izmjene Zakona o radu i Zakona o mirovinskom osiguranju, ovim se Zakonom mijenja odredba članka 67. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti te se omogućava obavljanje privatne prakse zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe do navršene 68 godine života.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Opisani problem koji je utvrđen analizom stanja u pravnom sustavu može se riješiti samo normativnim rješenjem koje obuhvaća izmjenu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a nastavno na predložene izmjene Zakona o radu i Zakona o mirovinskom osiguranju.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj koji se namjerava postići je omogućiti nastavak obavljanja privatne prakse zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe i nakon navršenih 65 godina života, do navršenih 68 godina života, a bez obveze ishođenja posebnog odobrenja za produljenje obavljanja privatne prakse koju prema odredbi članka 67. stavka 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti daje ministar zdravstva, uz prethodno pribavljeno mišljenje župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Očekuje se usklađivanje s iskazanim interesom privatnih zdravstvenih radnika za nastavkom obavljanja privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe i nakon navršenih 65 godina života.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Očekuje se da će se ishod postići unutar godine dana od dana donošenja Zakona.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti
Obrazloženje:
Zakonom o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Obrazloženje:
Nenormativnim rješenjima se ne može postići namjeravani cilj, s obzirom da se radi o materiji koja se uređuje zakonom.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
NE
NE
NE
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
NE
NE
NE
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
DA
NE
NE
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
NE
NE
NE
5.1.5.
Cijena roba i usluga
NE
NE
NE
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
DA
NE
NE
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
NE
NE
NE
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
NE
NE
NE
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.:
Izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti imati će mali ili neznatni gospodarski učinak.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
DA
NE
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.1.21.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti imati će učinak na mali broj adresata.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
DA
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
NE
NE
NE
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
NE
NE
NE
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti neće imati učinaka na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.2.11.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti neće imati učinaka na tržišno natjecanje.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
NE
NE
NE
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
NE
NE
NE
5.3.3.
Socijalna uključenost
NE
NE
NE
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
NE
NE
NE
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
NE
NE
NE
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti neće imati socijalne učinke.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.3.14.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti neće imati socijalne učinke.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
NE
NE
NE
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
NE
NE
NE
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
NE
NE
NE
5.4.4.
Status regulirane profesije
NE
NE
NE
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
NE
DA
NE
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
NE
NE
NE
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
NE
NE
DA
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
NE
NE
NE
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
NE
NE
NE
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
NE
NE
NE
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
NE
NE
NE
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
NE
NE
NE
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Uvjeti za obavljanje dijela zdravstvene djelatnosti
NE
DA
NE
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Ovim mjerama se osiguranicima daje mogućnost kasnijeg ostvarivanja prava na mirovinu, u odnosu na opći propis koji regulira uvjete za stjecanje prava na mirovinu. Uz relativno mali učinak na financijsku održivost u kratkoročnom razdoblju utvrđen je veliki izravni učinak na dugoročnu financijsku održivost mirovinskog sustava jer će omogućavanjem kasnijeg odlaska u mirovinu u dužem vremenskom razdoblju imati za posljedicu veliki utjecaj na održivost mirovinskog sustava. Također, veliki učinak se utvrđuje obzirom na doprinos održivosti specifičnog područja na tržištu rada s mogučnošću kasnijeg odlaska u mirovinu, a vezano uz deficit radne snage koji postoji u ovom području.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
DA
NE
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
DA
NE
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.4.20.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine
NE
DA
NE
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Navedene mjere reflektirat će se na dio osiguranika koji će koristiti mogućnost kasnijeg ostvarivanja prava na mirovinu, u odnosu na opći propis koji regulira uvjete za stjecanje prava na mirovinu.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
DA
veliki
NE
NE
NE
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
NE
NE
NE
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
NE
NE
NE
5.5.3.
Korištenje energije
NE
NE
NE
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
NE
NE
NE
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
NE
NE
NE
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
NE
NE
NE
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
NE
NE
NE
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
NE
NE
NE
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
NE
NE
NE
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti neće imati učinaka na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.5.17.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti neće imati učinaka na zaštitu okoliša.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
NE
NE
NE
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
NE
NE
NE
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
NE
NE
NE
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
NE
NE
NE
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
NE
NE
NE
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
NE
NE
NE
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
NE
NE
NE
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
NE
NE
NE
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti neće imati učinaka na zaštitu ljudskih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.6.13.
Srednji i velikii poduzetnici
NE
NE
NE
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.6.17.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti neće imati učinaka na zaštitu ljudskih prava.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
Zakonom o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti se ne propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti neće imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
Zakonom o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti ne uvode se naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te ne postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti neće imati posebne učinke na mikro poduzetnike.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
DA
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.
PRILOZI
NE
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
MINISTAR
prof. dr. sc. Milan Kujundžić, dr. med.
Datum: 20. rujna 2019.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o zdravstvenoj zaštiti donio je Hrvatski sabor 31. listopada 2018. godine i objavljen je u Narodnim novinama, broj 100/18.
Zakon o zdravstvenoj zaštiti stupio je na snagu 1. siječnja 2019. godine.
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti uređuju se načela i mjere zdravstvene zaštite, prava i obveze osoba u ostvarivanju zdravstvene zaštite, nositelji društvene skrbi za zdravlje stanovništva, razine zdravstvene djelatnosti, sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti te nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti.
Odredbom članka 66. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da pravo na obavljanje privatne prakse zdravstvenih radnika prestaje na zahtjev privatnog zdravstvenog radnika, po sili zakona ili prestankom odobrenja za obavljanje privatne prakse u ordinaciji.
Odredbom članka 67. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisani su slučajevi prestanka prava na obavljanje privatne prakse po sili zakona osobi koja ima odobrenje za rad i to ako ona umre, ako izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova, ako izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelomično, ako izgubi odobrenje za samostalan rad, ako zasnuje radni odnos odnosno počne obavljati drugu samostalnu djelatnost, osim u slučaju obustave rada iz članka 65. Zakona, ako izgubi pravo raspolaganja prostorom odnosno odgovarajućom medicinsko-tehničkom opremom, ako bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena na kaznu zatvora dulje od šest mjeseci ili joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja zdravstvene djelatnosti ili ako bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena za neko od kaznenih djela iz glave XVI. Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.) – Kaznena djela protiv spolne slobode i glave XVII. Kaznenog zakona – Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Također, odredbom članka 67. Zakona o zdravstvenoj zaštiti u stavku 2. propisano je da zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 65 godina života. Iznimno, odredbom članka 67. stavka 3. Zakona propisano je da u slučaju ugroženosti pružanja zdravstvene zaštite ministar može zdravstvenim radnicima uz prethodno pribavljeno mišljenje župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba odobriti produljenje obavljanja privatne prakse do navršenih 70 godina života.
Slijedom promjena u odnosima na tržištu rada, u cilju jačanja održivosti sustava socijalne sigurnosti nastavno na predložene izmjene Zakona o radu i Zakona o mirovinskom osiguranju, ovim se Zakonom mijenja odredba članka 67. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Prema predloženoj izmjeni pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona zdravstvenom radniku u mreži javne zdravstvene službe prestaje kada zdravstveni radnik navrši 68 godina života. Međutim, ako privatni zdravstveni radnik namjerava ostvariti pravo na starosnu mirovinu prema propisima o mirovinskom osiguranju, sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, na njegov zahtjev Ministarstvo zdravstva će prethodno, donijeti rješenje o prestanku obavljanja privatne prakse.
Valja naglasiti da ujedno predloženom izmjenom prestaje obveza ishođenja posebnog odobrenja privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe za produljenje obavljanja privatne prakse koju prema odredbi članka 67. stavka 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti daje ministar zdravstva, uz prethodno pribavljeno mišljenje župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, u slučaju kada su ti zdravstveni radnici navršili 65 godina života, a namjeravaju i dalje obavljati privatnu praksu do navršenih 68 godina života.
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Sredstva za provedbu ovoga Zakona osigurana su u Financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2019. godinu i projekcijama Plana za 2020. i 2021. godinu i provedba istog neće zahtijevati osiguravanje dodatnih financijskih sredstava ni u Financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranjem ni u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Prema odredbi članka 204. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18), zakon se može iznimno donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi.
Sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku, radi rješavanja problema u odnosima na tržištu rada i osiguravanja zakonskih preduvjeta za jačanje održivosti sustava socijalne sigurnosti.
Slijedom obrazloženja prijedloga da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, podnosi se Konačni prijedlog zakona.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI
ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI
Članak 1.
U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 100/18) u članku 67. stavku 2. brojka: „65“ zamjenjuje se brojkom: „68“.
Članak 2.
Ministarstvo zdravstva će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
Članak 3.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovom odredbom propisuje se izmjena dobne granice privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe za prestanak obavljanja privatne prakse po sili zakona.
Uz članak 2.
Ovom se odredbom propisuje naknadna procjena učinaka Zakona.
Uz članak 3.
Odredbom ovoga članka utvrđuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Članak 67.
(1) Pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje ako osoba koja ima odobrenje za rad:
1. umre
2. izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova
3. izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelomično
4. izgubi odobrenje za samostalan rad
5. zasnuje radni odnos odnosno počne obavljati drugu samostalnu djelatnost, osim u slučaju obustave rada iz članka 65. ovoga Zakona
6. izgubi pravo raspolaganja prostorom odnosno odgovarajućom medicinsko-tehničkom opremom
7. bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena na kaznu zatvora dulje od šest mjeseci ili joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja zdravstvene djelatnosti
8. bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena za neko od kaznenih djela iz glave XVI. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.) – Kaznena djela protiv spolne slobode i glave XVII. Kaznenog zakona – Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
(2) Zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 65 godina života.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u slučaju ugroženosti pružanja zdravstvene zaštite ministar može zdravstvenim radnicima uz prethodno pribavljeno mišljenje župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba odobriti produljenje obavljanja privatne prakse do navršenih 70 godina života.
(4) Rješenje o prestanku obavljanja privatne prakse po sili zakona donosi Ministarstvo.
(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENI ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI I NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo zdravstva
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti
1.3.
Datum:
20. rujna 2019. godine
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne: NE
Naziv akta: /
Opis mjere: /
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne: NE
Naziv pravne stečevine EU: /
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti uređuju se načela i mjere zdravstvene zaštite, prava i obveze osoba u ostvarivanju zdravstvene zaštite, nositelji društvene skrbi za zdravlje stanovništva, razine zdravstvene djelatnosti, sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti te nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti.
Odredbom članka 66. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da pravo na obavljanje privatne prakse zdravstvenih radnika prestaje na zahtjev privatnog zdravstvenog radnika, po sili zakona ili prestankom odobrenja za obavljanje privatne prakse u ordinaciji.
Odredbom članka 67. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisani su slučajevi prestanka prava na obavljanje privatne prakse po sili zakona osobi koja ima odobrenje za rad i to ako ona umre, ako izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova , ako izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelomično , ako izgubi odobrenje za samostalan rad , ako zasnuje radni odnos odnosno počne obavljati drugu samostalnu djelatnost, osim u slučaju obustave rada iz članka 65. Zakona , ako izgubi pravo raspolaganja prostorom odnosno odgovarajućom medicinsko-tehničkom opremom , ako bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena na kaznu zatvora dulje od šest mjeseci ili joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja zdravstvene djelatnosti ili ako bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena za neko od kaznenih djela iz glave XVI. Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.) – Kaznena djela protiv spolne slobode i glave XVII. Kaznenog zakona – Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Također, odredbom članka 67. Zakona o zdravstvenoj zaštiti u stavku 2. propisano je da zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 65 godina života. Iznimno, odredbom članka 67. stavka 3. Zakona propisano je da u slučaju ugroženosti pružanja zdravstvene zaštite ministar može zdravstvenim radnicima uz prethodno pribavljeno mišljenje župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba odobriti produljenje obavljanja privatne prakse do navršenih 70 godina života.
Opisane zakonske mogućnosti, promatrane s pozicije odnosa na tržištu rada, u neskladu su s iskazanim interesom privatnih zdravstvenih radnika za nastavkom obavljanja privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe i nakon navršenih 65 godina života.
Slijedom promjena u odnosima na tržištu rada, u cilju jačanja održivosti sustava socijalne sigurnosti nastavno na predložene izmjene Zakona o radu i Zakona o mirovinskom osiguranju, ovim se Zakonom mijenja odredba članka 67. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Prema predloženoj izmjeni pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona zdravstvenom radniku u mreži javne zdravstvene službe prestaje kada zdravstveni radnik navrši 68 godina života. Međutim, ako privatni zdravstveni radnik namjerava ostvariti pravo na starosnu mirovinu prema propisima o mirovinskom osiguranju, sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, na njegov zahtjev Ministarstvo zdravstva će prethodno, donijeti rješenje o prestanku obavljanja privatne prakse.
Valja naglasiti da ujedno predloženom izmjenom prestaje obveza ishođenja posebnog odobrenja privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe za produljenje obavljanja privatne prakse koju prema odredbi članka 67. stavka 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti daje ministar zdravstva, uz prethodno pribavljeno mišljenje župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, u slučaju kada su ti zdravstveni radnici navršili 65 godina života, a namjeravaju i dalje obavljati privatnu praksu do navršenih 68 godina života.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Opisani problem, može se riješiti samo normativnim putem.
U cilju jačanja održivosti sustava socijalne sigurnosti nastavno na predložene izmjene Zakona o radu i Zakona o mirovinskom osiguranju, ovim se Zakonom mijenja odredba članka 67. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti te se omogućava obavljanje privatne prakse zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe do navršene 68 godine života.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Opisani problem koji je utvrđen analizom stanja u pravnom sustavu može se riješiti samo normativnim rješenjem koje obuhvaća izmjenu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a nastavno na predložene izmjene Zakona o radu i Zakona o mirovinskom osiguranju.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj koji se namjerava postići je omogućiti nastavak obavljanja privatne prakse zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe i nakon navršenih 65 godina života, do navršenih 68 godina života, a bez obveze ishođenja posebnog odobrenja za produljenje obavljanja privatne prakse koju prema odredbi članka 67. stavka 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti daje ministar zdravstva, uz prethodno pribavljeno mišljenje župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Očekuje se usklađivanje s iskazanim interesom privatnih zdravstvenih radnika za nastavkom obavljanja privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe i nakon navršenih 65 godina života.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Očekuje se da će se ishod postići unutar godine dana od dana donošenja Zakona.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti
Obrazloženje:
Zakonom o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Obrazloženje:
Nenormativnim rješenjima se ne može postići namjeravani cilj, s obzirom da se radi o materiji koja se uređuje zakonom.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
NE
NE
NE
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
NE
NE
NE
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
DA
NE
NE
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
NE
NE
NE
5.1.5.
Cijena roba i usluga
NE
NE
NE
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
DA
NE
NE
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
NE
NE
NE
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
NE
NE
NE
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.:
Izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti imati će mali ili neznatni gospodarski učinak.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
DA
NE
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.1.21.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti imati će učinak na mali broj adresata.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
DA
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
NE
NE
NE
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
NE
NE
NE
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti neće imati učinaka na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.2.11.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti neće imati učinaka na tržišno natjecanje.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
NE
NE
NE
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
NE
NE
NE
5.3.3.
Socijalna uključenost
NE
NE
NE
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
NE
NE
NE
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
NE
NE
NE
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti neće imati socijalne učinke.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.3.14.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti neće imati socijalne učinke.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
NE
NE
NE
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
NE
NE
NE
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
NE
NE
NE
5.4.4.
Status regulirane profesije
NE
NE
NE
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
NE
DA
NE
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
NE
NE
NE
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
NE
NE
DA
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
NE
NE
NE
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
NE
NE
NE
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
NE
NE
NE
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
NE
NE
NE
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
NE
NE
NE
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Uvjeti za obavljanje dijela zdravstvene djelatnosti
NE
DA
NE
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Ovim mjerama se osiguranicima daje mogućnost kasnijeg ostvarivanja prava na mirovinu, u odnosu na opći propis koji regulira uvjete za stjecanje prava na mirovinu. Uz relativno mali učinak na financijsku održivost u kratkoročnom razdoblju utvrđen je veliki izravni učinak na dugoročnu financijsku održivost mirovinskog sustava jer će omogućavanjem kasnijeg odlaska u mirovinu u dužem vremenskom razdoblju imati za posljedicu veliki utjecaj na održivost mirovinskog sustava. Također, veliki učinak se utvrđuje obzirom na doprinos održivosti specifičnog područja na tržištu rada s mogučnošću kasnijeg odlaska u mirovinu, a vezano uz deficit radne snage koji postoji u ovom području.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
DA
NE
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
DA
NE
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.4.20.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine
NE
DA
NE
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Navedene mjere reflektirat će se na dio osiguranika koji će koristiti mogućnost kasnijeg ostvarivanja prava na mirovinu, u odnosu na opći propis koji regulira uvjete za stjecanje prava na mirovinu.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
DA
veliki
NE
NE
NE
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
NE
NE
NE
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
NE
NE
NE
5.5.3.
Korištenje energije
NE
NE
NE
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
NE
NE
NE
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
NE
NE
NE
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
NE
NE
NE
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
NE
NE
NE
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
NE
NE
NE
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
NE
NE
NE
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti neće imati učinaka na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.5.17.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti neće imati učinaka na zaštitu okoliša.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
NE
NE
NE
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
NE
NE
NE
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
NE
NE
NE
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
NE
NE
NE
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
NE
NE
NE
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
NE
NE
NE
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
NE
NE
NE
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
NE
NE
NE
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti neće imati učinaka na zaštitu ljudskih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.6.13.
Srednji i velikii poduzetnici
NE
NE
NE
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.6.17.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti neće imati učinaka na zaštitu ljudskih prava.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
Zakonom o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti se ne propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti neće imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
Zakonom o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti ne uvode se naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te ne postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti neće imati posebne učinke na mikro poduzetnike.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
DA
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.
PRILOZI
NE
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
MINISTAR
prof. dr. sc. Milan Kujundžić, dr. med.
Datum: 20. rujna 2019.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o zdravstvenoj zaštiti donio je Hrvatski sabor 31. listopada 2018. godine i objavljen je u Narodnim novinama, broj 100/18.
Zakon o zdravstvenoj zaštiti stupio je na snagu 1. siječnja 2019. godine.
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti uređuju se načela i mjere zdravstvene zaštite, prava i obveze osoba u ostvarivanju zdravstvene zaštite, nositelji društvene skrbi za zdravlje stanovništva, razine zdravstvene djelatnosti, sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti te nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti.
Odredbom članka 66. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da pravo na obavljanje privatne prakse zdravstvenih radnika prestaje na zahtjev privatnog zdravstvenog radnika, po sili zakona ili prestankom odobrenja za obavljanje privatne prakse u ordinaciji.
Odredbom članka 67. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisani su slučajevi prestanka prava na obavljanje privatne prakse po sili zakona osobi koja ima odobrenje za rad i to ako ona umre, ako izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova , ako izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelomično , ako izgubi odobrenje za samostalan rad , ako zasnuje radni odnos odnosno počne obavljati drugu samostalnu djelatnost, osim u slučaju obustave rada iz članka 65. Zakona , ako izgubi pravo raspolaganja prostorom odnosno odgovarajućom medicinsko-tehničkom opremom , ako bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena na kaznu zatvora dulje od šest mjeseci ili joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja zdravstvene djelatnosti ili ako bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena za neko od kaznenih djela iz glave XVI. Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.) – Kaznena djela protiv spolne slobode i glave XVII. Kaznenog zakona – Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Također, odredbom članka 67. Zakona o zdravstvenoj zaštiti u stavku 2. propisano je da zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 65 godina života. Iznimno, odredbom članka 67. stavka 3. Zakona propisano je da u slučaju ugroženosti pružanja zdravstvene zaštite ministar može zdravstvenim radnicima uz prethodno pribavljeno mišljenje župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba odobriti produljenje obavljanja privatne prakse do navršenih 70 godina života.
Slijedom promjena u odnosima na tržištu rada, u cilju jačanja održivosti sustava socijalne sigurnosti nastavno na predložene izmjene Zakona o radu i Zakona o mirovinskom osiguranju, ovim se Zakonom mijenja odredba članka 67. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Prema predloženoj izmjeni pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona zdravstvenom radniku u mreži javne zdravstvene službe prestaje kada zdravstveni radnik navrši 68 godina života. Međutim, ako privatni zdravstveni radnik namjerava ostvariti pravo na starosnu mirovinu prema propisima o mirovinskom osiguranju, sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, na njegov zahtjev Ministarstvo zdravstva će prethodno, donijeti rješenje o prestanku obavljanja privatne prakse.
Valja naglasiti da ujedno predloženom izmjenom prestaje obveza ishođenja posebnog odobrenja privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe za produljenje obavljanja privatne prakse koju prema odredbi članka 67. stavka 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti daje ministar zdravstva, uz prethodno pribavljeno mišljenje župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, u slučaju kada su ti zdravstveni radnici navršili 65 godina života, a namjeravaju i dalje obavljati privatnu praksu do navršenih 68 godina života.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Sredstva za provedbu ovoga Zakona osigurana su u Financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2019. godinu i projekcijama Plana za 2020. i 2021. godinu i provedba istog neće zahtijevati osiguravanje dodatnih financijskih sredstava ni u Financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranjem ni u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Prema odredbi članka 204. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18), zakon se može iznimno donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi.
Sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku, radi rješavanja problema u odnosima na tržištu rada i osiguravanja zakonskih preduvjeta za jačanje održivosti sustava socijalne sigurnosti.
Slijedom obrazloženja prijedloga da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, podnosi se Konačni prijedlog zakona.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI
ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 1.
U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 100/18) u članku 67. stavku 2. brojka: „65“ zamjenjuje se brojkom: „68“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 2.
Ministarstvo zdravstva će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 3.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Uz članak 1.
Ovom odredbom propisuje se izmjena dobne granice privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe za prestanak obavljanja privatne prakse po sili zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Uz članak 2.
Ovom se odredbom propisuje naknadna procjena učinaka Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Uz članak 3.
Odredbom ovoga članka utvrđuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Članak 67.
(1) Pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje ako osoba koja ima odobrenje za rad:
1. umre
2. izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova
3. izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelomično
4. izgubi odobrenje za samostalan rad
5. zasnuje radni odnos odnosno počne obavljati drugu samostalnu djelatnost, osim u slučaju obustave rada iz članka 65. ovoga Zakona
6. izgubi pravo raspolaganja prostorom odnosno odgovarajućom medicinsko-tehničkom opremom
7. bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena na kaznu zatvora dulje od šest mjeseci ili joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja zdravstvene djelatnosti
8. bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena za neko od kaznenih djela iz glave XVI. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.) – Kaznena djela protiv spolne slobode i glave XVII. Kaznenog zakona – Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
(2) Zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 65 godina života.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u slučaju ugroženosti pružanja zdravstvene zaštite ministar može zdravstvenim radnicima uz prethodno pribavljeno mišljenje župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba odobriti produljenje obavljanja privatne prakse do navršenih 70 godina života.
(4) Rješenje o prestanku obavljanja privatne prakse po sili zakona donosi Ministarstvo.
(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva