POGLAVLJE I.

OSNOVNE ODREDBE

Članak 1 .

Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj registra prostornih jedinica (u daljnjem tekstu: registar), način vođenja i održavanja registra te sadržaj, oblik i način dostavljanja podataka registra Državnom zavodu za statistiku.

Članak 2.

Registar se osniva u svrhu stvaranja službene osnove za prikupljanje, evidentiranje, iskazivanje, razmjenjivanje i povezivanje različitih vrsta prostornih podataka.

Članak 3.

(1) Registar se sastoji od područnih registara i od središnjeg registra prostornih jedinica.

(2) Područni registri prostornih jedinica (u daljnjem tekstu: područni registri) osnivaju se za područja nadležnosti područnih ureda za katastar odnosno tijela nadležnog za katastarske i geodetske poslove Grada Zagreba.

(3) Središnji registar prostornih jedinica (u daljnjem tekstu: središnji registar) osniva se za područje cijele države.

Članak 4.

Središnji registar se vodi u Središnjem uredu Državne geodetske uprave (u daljnjem tekstu: Središnji ured), a područni registri u područnim uredima za katastar Državne geodetske uprave te u tijelu nadležnom za katastarske i geodetske poslove Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: katastarski uredi).

POGLAVLJE II.

SADRŽAJ REGISTRA

ODJELJAK 1.

SASTAVNI DIJELOVI REGISTRA

Članak 5.

(1) Sastavni dijelovi registra su:

1. grafički dio registra
2. popisi prostornih jedinica i
3. zbirka isprava.

(2) Registar se vodi i održava u elektroničkom obliku.

Članak 6.

(1) Grafički dio registra sastoji se od grafičkih osnova i grafičkih podataka registra.

(2) U grafičkom dijelu registra vode se podaci prema zadnjem stanju upisanom u popise prostornih jedinica.

Članak 7.

Popisi prostornih jedinica vode se za svaku vrstu prostorne jedinice.

Članak 8.

(1) Zbirka isprava sastoji se od zbirke elaborata promjena i zbirke rješenja o određivanju, mijenjanju ili ukidanju kućnih brojeva.

(2) Uz zbirku isprava vodi se dnevnik promjena koji se sastoji od dnevnika promjena na prostornim jedinicama i dnevnika promjena na kućnim brojevima.

(3) Dnevnik promjena vodi se u elektroničkom obliku.

ODJELJAK 2.

VRSTE PROSTORNIH JEDINICA

Članak 9.

(1) U registru se vode podaci za sljedeće vrste prostornih jedinica: država (ujedno i prostorna jedinica za statistiku 1. razine), prostorna jedinica za statistiku 2. razine, županija i Grad Zagreb (ujedno i prostorna jedinica za statistiku 3. razine), grad, općina, naselje, dostavno područje poštanskog ureda, jedinice mjesne samouprave (gradski kotar, gradska četvrt, područje mjesnog odbora), zaštićena područja, katastarska općina, katastarsko područje na moru, statistički krug, popisni krug, ulica, trg i zgrada s pripadajućim kućnim brojevima.

(2) U registru se vode i podaci o područjima mjesne nadležnosti katastarskih ureda, kao i podaci o područjima mjesne nadležnosti općinskih sudova.

(3) U registru se vode podaci i o drugim vrstama prostornih jedinica kada je to određeno posebnim propisima.

(4) Prostorne jedinice koje se vode u registru detaljno su opisane u Prilogu 1. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 10.

U područnim registrima vode se podaci o svim prostornim jedinicama iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika, za područje nadležnog katastarskog ureda.

Članak 11.

U područnim registrima se ne vode podaci o prostornim jedinicama za statistiku 1., 2. i 3. razine.

Članak 12.

U središnjem registru se vode podaci o svim prostornim jedinicama iz članka 9. ovo ga Pravilnika, za područje cijele države.

ODJELJAK 3.

VRSTE PODATAKA

Članak 13.

(1) U registru se vode podaci kojima se prikazuje područje i granice prostorne jedinice, izvornici podataka o granicama, podaci o vrsti, imenu i identifikatorima prostorne jedinice, podaci o vezama među prostornim jedinicama te posebni podaci (status, sjedište i dr.).

(2) Podaci o promjenama prostornih jedinica sadrže redni broj i godinu promjene, podatke o vrsti promjene, datumima njenog nastanka te podatke o tijelu i aktu tijela kojim je promjena nastala (izvor promjene).

ODJELJAK 4.

GRAFIČKE OSNOVE REGISTRA

Članak 14.

(1) Grafičke osnove registra izrađuju se u ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 12. stavka 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18) (u daljnjem tekstu: Zakon).

(2) Grafičke osnove registra su službene državne karte (digitalna ortofotokarta i dr.) , topografske i kartografske baze podataka te digitalni katastarski plan.

ODJELJAK 5.

GRAFIČKI PODACI REGISTRA

Članak 15.

Grafičke podatke registra čine podaci o granicama prostornih jedinica, identifikatori prostornih jedinica, brojčane i slovčane šifre vrsta prostornih jedinica, imena prostornih jedinica, podaci koji omogućuju prikazivanje posebnih podataka o sjedištu i statusu prostorne jedinice, linije koje povezuju kućne brojeve u ulici ili trgu, odnosno u naselju ako naselje nije podijeljeno na ulice i trgove te podaci o zgradi i pripadajućim kućnim brojevima.

Članak 16.

(1) Granice prostornih jedinica prikazuju se njihovim lomnim točkama i povezujućim linijama.

(2) Granicama prostornih jedinica definiraju se položaj, oblik i površina prostornih jedinica.

(3) Granice prostornih jedinica u pravilu idu granicama katastarskih čestica, a iznimno i sredinom prirodnih ili izgrađenih stalnih objekata (vodotoci, prometnice i sl.),
a vode se kao topološki obrađeni zatvoreni poligoni.

(4) U registru se vode podaci o granicama države, prostornih jedinica za statistiku 2. razine, županija, Grada Zagreba, gradova i općina, naselja, jedinica mjesne samouprave, zaštićenih područja, katastarskih općina, katastarskih područja na moru, statističkih i popisnih krugova.

(5) Uz granice prostornih jedinica u registru se vodi podatak o izvorniku iz kojeg su granice preuzete.

(6) U svrhu iskazivanja pripadnosti otoka, otočića i hridi jedinicama lokalne samouprave u grafičkom dijelu registra prikazuju se linije iz kojih ova pripadnost postaje vidljiva. Pripadnost otoka, otočića i hridi ostalim prostornim jedinicama prikazuje se pridruživanjem slovčane šifre vrste i jedinstvenog identifikatora poligonima koje tvore obalna linija i granice prostornih jedinica.

(7) Linije iz stavka 6. ovoga članka nisu granice jedinica lokalne samouprave na moru.

Članak 17.

(1) Identifikatori prostornih jedinica jesu koordinatni identifikatori i jedinstveni identifikatori koji se preuzimaju iz popisa prostornih jedinica.

(2) Jedinstveni identifikatori se na kartografskim prikazima prikazuju zajedno sa slovčanom šifrom vrste prostorne jedinice.

Članak 18.

(1) Granice prostornih jedinica i koordinatni identifikatori vode se u ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 12. stavka 2. Zakona.

(2) U kartografskim prikazima granice se prikazuju sukladno pravilniku kojim se propisuje način prikazivanja sadržaja karata, katastarskih planova, situacija, posebnih geodetskih podloga i drugih georeferenciranih prikaza kartografskim znakovima.

ODJELJAK 6.

KARTOGRAFSKI PRIKAZI PROSTORNIH JEDINICA

Članak 19.

Kartografski prikazi prostornih jedinica sastoje se iz grafičkih osnova i grafičkih podataka registra.

Članak 20.

(1) Kartografski prikazi prostornih jedinica jesu osnovni, pregledni i skupni.

(2) Kartografski prikazi prostornih jedinica izrađuju se za državu po županijama, za Grad Zagreb, po gradovima, općinama i naseljima.

Članak 21.

Osnovni kartografski prikazi izrađuju se na službenoj državnoj karti u mjerilu 1:5000  ili  u krupnijim mjerilima.

Članak 22.

Pregledni kartografski prikazi izrađuju se na službenoj državnoj karti u mjerilu 1:25 000 ili u mjerilu 1:50 000.

Članak 23.

Skupni kartografski prikazi izrađuju se u mjerilima pogodnim za prikazivanje cijele države ili pojedinih jedinica lokalne samouprave.

Članak 24.

Izgled osnovnih, preglednih i skupnih kartografskih prikaza, ovisno o grafičkim osnovama na kojima se kartografski prikazi izrađuju, mora biti u skladu s pravilnikom kojim se propisuje način prikazivanja sadržaja karata, katastarskih planova, situacija, posebnih geodetskih podloga i drugih georeferenciranih prikaza kartografskim znakovima.

ODJELJAK 7.

POPISI PROSTORNIH JEDINICA

Članak 25.

(1) Popisi prostornih jedinica su: popis jedinica područne (regionalne) samouprave, popis gradova i općina, popis jedinica mjesne samouprave, popis naselja, popis dostavnih područja poštanskih ureda, popis područja mjesne nadležnosti katastarskih ureda, popis područja mjesne nadležnosti općinskih sudova, popis zaštićenih područja, popis katastarskih općina i katastarskih područja na moru, popis prostornih jedinica za statistiku 2. razine, popis statističkih krugova, popis popisnih krugova, popis ulica i trgova te popis kućnih brojeva.

(2) U registru se vode i podaci popisnog kruga – obrazac PK.

Članak 26.

U popisima prostornih jedinica vode se podaci o vrsti, jedinstvenom identifikatoru, imenu, površini, koordinatnom identifikatoru, sjedištu i statusu, vezama među prostornim jedinicama kao i podaci o brojevima promjena na prostornim jedinicama.

Članak 27.

(1) Podaci o imenima vode se za one prostorne jedinice za koje je posebnim propisima određeno da imaju ime.

(2) Podaci o sjedištu vode se za županije, gradove i općine te za jedinice mjesne samouprave.

(3) Pod sjedištem se podrazumijeva naselje u kojem se nalazi sjedište jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice mjesne samouprave.

(4) Pod sjedištem se, za jedinice mjesne samouprave, može voditi i dio naselja s posebnim imenom.

(5) Podaci o statusu vode se za gradove i općine, jedinice mjesne samouprave, zaštićena područja, katastarske urede i njihove ispostave, katastarske općine i katastarska područja na moru te za službene, odnosno privremene kućne brojeve.

(6) Popisi prostornih jedinica i obrazac PK detaljno su opisani u Prilogu 2. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

ODJELJAK 8.

ZBIRKA ISPRAVA

Članak 28.

Zbirka isprava u područnim registrima sastoji se od zbirke elaborata promjena i zbirke rješenja o određivanju, mijenjanju ili ukidanju kućnih brojeva.

Članak 29.

(1) Dnevnici promjena vode se za područje mjesne nadležnosti katastarskog ureda.

(2) Dnevnici promjena vode se na način koji omogućava praćenje i izvještavanje o promjenama prema datumu njihovog stupanja na snagu kao i prema datumu evidentiranja promjena u registru.

Članak 30.

(1) Elaborati promjena sastoje se, ovisno o vrsti promjene, od odluke nadležnog tijela, kopije objave odluke, kartografskih prikaza na kojima je vidljivo stanje prije i nakon promjene, obrasca za iskazivanje promjene (obrazac RPJ-PROM), promijenjenih popisa prostornih jedinica, skica statističkih i popisnih krugova i obrazaca PK.

(2) Elaborati promjena, obrazac za iskazivanje promjene i obrasci za vođenje dnevnika promjena detaljno su opisani u Prilogu 3. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 31.

(1) Rješenje o kućnom broju provodi se u registru .

(2) Iz rješenja o kućnim brojevima mora biti vidljiva pripadnost kućnog broja ulici, trgu, naselju, katastarskoj općini i katastarskoj čestici.

ODJELJAK 9.

SUSTAV IDENTIFIKATORA PROSTORNIH JEDINICA

Članak 32.

(1) Jedinstveni identifikatori prostornih jedinica su redni, matični i kombinirani brojevi.

(2) Jedinstveni identifikatori prostornih jedinica, samostalno ili u kombinaciji s brojčanom šifrom vrste prostorne jedinice, jednoznačno, stalno i neponovljivo identificiraju prostornu jedinicu.

Članak 33.

(1) Matični brojevi unose se u registar prema sustavu matičnih brojeva propisanom ovim Pravilnikom.

(2) Matični broj jednom dodijeljen prostornoj jedinici po njezinom prestanku ne može se više dodjeljivati, a njegova se točnost kontrolira po modulu 11.

1. Matični broj jedinice lokalne samouprave (grada i općine) peteroznamenkasti je broj i sastoji se od:

– rednog broja grada odnosno općine u okviru države (prve četiri znamenke) i
– kontrolnog broja po modulu 11 (peta znamenka).

2. Matični broj jedinice mjesne samouprave peteroznamenkasti je broj i sastoji se od:

– rednog broja jedinice mjesne samouprave u okviru države (prve četiri znamenke) i
– kontrolnog broja po modulu 11 (peta znamenka).

3. Matični broj naselja šesteroznamenkasti je broj i sastoji se od:

– rednog broja naselja u okviru države (prvih pet znamenaka) i
– kontrolnog broja po modulu 11 (šesta znamenka).

4. Matični broj katastarske općine i katastarskog područja na moru šesteroznamenkasti je broj i sastoji se od:

– broja 3 (tri) kao broja koji označava da je riječ o katastarskoj općini ili katastarskom području na moru (prva znamenka)

– rednog broja katastarske općine ili katastarskog područja na moru u okviru države (druga do peta znamenka) i

– kontrolnog broja po modulu 11 (šesta znamenka).

5. Matični broj statističkoga kruga sedmeroznamenkasti je broj i sastoji se od:

– rednog broja statističkog kruga u okviru države (prvih šest znamenaka) i
– kontrolnog broja po modulu 11 (sedma znamenka).

6. Matični broj područja mjesne nadležnosti općinskog suda četveroznamenkasti je broj i sastoji se od:

– rednog broja općinskog suda u državi (prve tri znamenke) i
– kontrolnog broja po modulu 11 (četvrta znamenka).

7. Matični broj područja mjesne nadležnosti katastarskih ureda četveroznamenkasti je broj i sastoji se od:

– rednog broja područnog ureda i njegovih ispostava (prve tri znamenke) i
– kontrolnog broja po modulu 11 (četvrta znamenka).

8. Matični broj zaštićenog područja šesteroznamenkasti je broj i sastoji se od:

– broja 2 (dva) kao broja koji označava da je riječ o zaštićenom području (prva znamenka)
– rednog broja zaštićenog i štićenog područja (druga do peta znamenka) i
– kontrolnog broja po modulu 11 (šesta znamenka).

(3) Primjer određivanja kontrolnog broja, zajedno s primjerom određivanja matičnog broja detaljno je opisan u Prilogu 4. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 34.

(1) Redni broj prostorne jedinice određuje se u okviru više prostorne jedinice u skladu s ovim Pravilnikom.

(2) Redni brojevi samostalno, odnosno zajedno s matičnim brojevima više prostorne jedinice predstavljaju potpunu identifikaciju jedinice.

(3) Redni broj jednom dodijeljen prostornoj jedinici po njezinom prestanku ne može se više dodjeljivati.

(4) Redni broj županija i Grada Zagreba unosi se u registar onakav kakav je objavljen u zakonu  kojim se propisuje područno ustrojstvo Republike Hrvatske te se određuju područja svih županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, njihovi nazivi i sjedišta, način utvrđivanja i promjene granica općina i gradova, postupak koji prethodi promjeni područnog ustrojstva i druga pitanja od značaja za područno ustrojstvo jedinica lokalne samouprave, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave i ima dvije znamenke.

(5) Redni broj popisnoga kruga određuje se unutar statističkog kruga. Matični broj statističkog kruga zajedno s rednim brojem popisnog kruga u statističkom krugu čini jedinstveni identifikator za popisni krug. Redni broj popisnoga kruga ima tri znamenke.

(6) Redni broj ulice odnosno trga određuje se unutar naselja. Matični broj naselja, zajedno s rednim brojem ulice odnosno trga unutar naselja čini jedinstveni identifikator za ulicu odnosno trg. Redni broj ulice odnosno trga ima četiri znamenke.

(7) Redni broj zgrade određuje se unutar naselja. Matični broj naselja zajedno s rednim brojem zgrade u naselju čini jedinstveni identifikator za zgradu. Redni broj zgrade u naselju ima šest znamenaka.

(8) Broj zgrade (kućni broj) određuje se unutar naselja ili ulice odnosno trga. Broj zgrade ima četiri znamenke za broj zgrade, jedno mjesto za slovčani dodatak broju zgrade i tri znamenke za brojčani dodatak broju zgrade. Brojčani dodatak broja zgrade odjeljuje se od broja zgrade kosom razmaknicom. Potpunu identifikaciju kućnog broja čini matični broj naselja, redni broj ulice ili trga u okviru naselja te sam kućni broj.

(9) Jedinstveni identifikator iz stavka 7. ovoga članka povezuje se s jedinstvenim identifikatorom zgrade iz Registra zgrada sukladno članku 116. Zakona .

Članak 35.

Identifikatore dostavnih područja poštanskih ureda određuje Hrvatska pošta.

Članak 36.

(1) Vrste prostornih jedinica označavaju se šiframa.

(2) Šifre vrsta prostornih jedinica su slovčane i brojčane.

(3) Slovčane šifre vrsta prostornih jedinica koriste se u grafičkom dijelu registra.

(4) Brojčane šifre vrsta prostornih jedinica koriste se prilikom vođenja popisa prostornih jedinica u elektroničkom obliku.

(5) Slovčane i brojčane šifre vrsta prostornih jedinica detaljno su opisane u šifarniku vrsta prostornih jedinica u Prilogu 5. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

POGLAVLJE III.

VOĐENJE I ODRŽAVANJE REGISTRA

Članak 37.

Podaci o prostornim jedinicama vode se i održavaju u registru na temelju službenih dokumenata nadležnih tijela koja o prostornim jedinicama donose odluke i druge akte.

Članak 38.

(1) Tijela nadležna za donošenje odluka i drugih akata o prostornim jedinicama dostavljaju  odluke i akte katastarskim uredima.

(2) Iznimno odluke i drugi akti koji se odnose na podatke o prostornim jedinicama za statistiku 1., 2. i 3. razine dostavljaju se Središnjem uredu.

(3) Donošenje odluka i drugih akata, tijela nadležna za vođenje registra prate uvidom u službene glasnike tijela koje donose odluke i na drugi način.

Članak 39.

(1) Na temelju dostavljenih odluka i drugih akata katastarski uredi izrađuju elaborat promjene.

(2) Elaborati promjena obavezno se izrađuju u slučajevima u kojima je došlo do promjene područja i granica prostornih jedinica, kao i u slučajevima uvođenja uličnog sustava u naselje.

(3) Elaborati promjena izrađuju se u svim slučajevima kada promjena iz odluke ili drugog akta ima za posljedicu promjene na prostornim jedinicama niže razine.

(4) Kada je za izradu elaborata promjena potrebno odrediti matične brojeve prostornih jedinica odnosno redne brojeve, isti se određuju sukladno člancima 33. i 34. ovoga Pravilnika.

Članak 40.

(1) Promjene na prostornim jedinicama mogu biti promjene područja i granica, promjene ostalih podataka o prostornim jedinicama te tehnički ispravci.

(2) Promjene mogu biti posljedica odluka nadležnih tijela te promjene nastale usklađivanjem upisanog stanja sa stanjem na terenu.

Članak 41.

(1) Promjene kod kojih dolazi do promjene područja i granica su pripajanje, izdvajanje, dijeljenje, spajanje, pripajanje dijela i korekcija granica.

(2) Promjena područja uvijek ima za posljedicu promjenu granice i obrnuto.

(3) Promjene ostalih podataka o prostornim jedinicama su imenovanje, promjena imena, određivanje, ukidanje, promjena pripadnosti i promjena posebnih podataka.

(4) U registru se osim promjena iz stavaka 1. do 3. ovoga članka, mogu provoditi tehnički ispravci pogrešno unesenih podataka o granicama, kao i ispravci pogrešno objavljenih i pogrešno upisanih podataka.

(5) Promjene prostornih jedinica, datumi koji se odnose na promjene, šifarnik vrsta promjena i šifarnik izvora promjena na prostornim jedinicama detaljno su opisani u Prilogu 6. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 42.

(1) Promjene u registru provode se na temelju elaborata promjene.

(2) Promjene vezane uz kućne brojeve provode se temeljem odgovarajućeg rješenja o kućnom broju.

(3) Promjene nastale usklađivanjem upisanog stanja kućnih brojeva sa stanjem na terenu, provode se po utvrđivanju tog stanja, a na temelju promijenjenih i ispravljenih skica i obrazaca PK.

(4) Promijenjene i ispravljene skice i obrasci PK ulažu se u zbirku rješenja o određivanju, mijenjanju ili ukidanju kućnog broja sa službenom zabilježbom da je na osnovi njih promijenjeno stanje kućnih brojeva u registr u.

Članak 43.

(1) Kada su odluke i akti iz članka 38. ovoga Pravilnika nepotpuni, odnosno takvi da njihovo provođenje u registru nije moguće, ured nadležan za vođenje registra pismeno će obavijestiti tijelo nadležno za donošenje odluke ili drugog akta o nepotpunosti i nemogućnosti provedbe u registru.

(2) Ukoliko tijelo nadležno za donošenje odluke ili drugog akta ne zamjeni svoju odluku ili drugi akt službenim dokumentom na osnovi kojega je provođenje promjene u registru moguće, u roku od 60 dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članaka, ured nadležan za vođenje registra će pismeno obavijestiti tijelo nadležno za donošenje odluke ili drugog akta da isti nije proveden u registru te da se podaci iz odluke ili drugog akta ne mogu koristiti za evidentiranje, prikupljanje, iskazivanje, razmjenjivanje i povezivanje prostornih podataka.

POGLAVLJE IV.

IZDAVANJE PODATAKA

Članak 44.

Podaci registra su javni i svatko ima pravo uvida u podatke sadržane u registru.