PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022.
UVOD
Situacijska analiza
Epidemiološka analiza najznačajnijih uzroka obolijevanja i umiranja, stilova života, navika, rizičnih čimbenika i zdravstvenog stanja cjelokupne populacije, kao i odabranih populacijskih skupina daje uvid u zdravstveno stanje stanovništva, zdravstvena zbivanja i kretanja, ukazujući i upozoravajući na zdravstvene potrebe i prioritetne zdravstvene intervencije.
Zdravstvene potrebe i prioriteti ovise i o demografskim procesima, te je progresivno starenje stanovništva, karakteristično za cijelu Europu, značajno obilježje i hrvatskog stanovništva u proteklim desetljećima. Udio starijih od 65 godina dosegao je 20,1%, a udio mlađih od 14 godina je smanjen na 13,5%. U 2017. godini u Republici Hrvatskoj je rođeno 36.584 djece, a umrlo je 53.477 osoba što znači da je 16.893 više umrlih nego rođenih (negativni prirodni prirast od -4,1‰).
Hrvatski zdravstveni pokazatelji najčešće se uspoređuju s pokazateljima zemalja Srednje i Istočne Europe (CSEC). Unutar skupine zemalja Srednje i Istočne Europe najpovoljnije zdravstvene pokazatelje općenito ima Slovenija, a slijede Češka, potom Estonija i Republika Hrvatska. Većina je pokazatelja za Republiku Hrvatsku bolja od prosjeka zemalja CSEC i prosjeka Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije, dok u usporedbi s prosjekom Europske unije donekle zaostaju.
Među najznačajnijim pokazateljima, ne samo zdravstvenog stanja, već i socijalno-gospodarskog statusa neke zemlje, izdvajaju se očekivano trajanje života i dojenačka smrtnost.
U skupini zemalja Srednje i Istočne Europe prosjek očekivanog trajanja života je 77,0 godina (podaci Eurostata za 2017. g.), a unutar te skupine zemalja najviše očekivano trajanje života je u Sloveniji (81,2 godine), slijedi Češka (79,1 godina), a od susjednih zemalja je najmanje očekivano trajanje života u Srbiji (75,6 godina).
Očekivano trajanje života pri rođenju u Republici Hrvatskoj u posljednjih desetak godina produženo je za tri godine - od 74,9 godine 2005. g. do 77,9 godina u 2017. g. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije za 2015. g., najduže je očekivano trajanje života u zemljama Europske Unije, naročito u zemljama zapadne i sjeverne Europe, a najniže je u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza.
Dojenačka smrtnost u Republici Hrvatskoj 2017. g. iznosila je 4,0/1000 živorođenih i zabilježen je njezin pad u posljednjih desetak godina (5,7/1000 živorođenih 2005. g.). Njeno smanjivanje je usporeno u odnosu na neke tranzicijske zemlje, a većina dojenačkih smrti nastupa u prvom danu života i uzrokovana je preranim porodom uvjetovanim patološkim stanjima u trudnoći, s posljedično niskom porođajnom težinom i fiziološkom nezrelošću novorođenog djeteta.
U strukturi uzroka smrti u Republici Hrvatskoj najzastupljenije su bolesti srca i krvnih žila, a slijede novotvorine, bolesti dišnog sustava, ozljede i otrovanja, potom skupina endokrinih bolesti, bolesti prehrane i metabolizma.
Smrtnost od bolesti srčano-žilnog sustava u dobi do 64 godine (za koju se smatra da se može smanjiti preventivnim mjerama) pokazuje trend postupnog smanjivanja u posljednja dva desetljeća, s nešto nepovoljnijom situacijom u muškaraca. Smrtnost od bolesti srčano-žilnog sustava u dobi do 64 godine je u Republici Hrvatskoj niža od europskog ukupnog prosjeka i od prosjeka zemalja CSEC, a nepovoljnija je od zemalja Europske Unije, s čime dijelom možemo biti zadovoljni i svakako težiti još manjoj smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila, osobito u mlađim dobnim skupinama. Umiranje od ishemijske bolesti srca u dobi do 64 godina za ukupno stanovništvo je relativno stabilno, dok je za sveukupno stanovništvo u padu.
Smrtnost od karcinoma traheje, bronha i pluća u Republici Hrvatskoj za muškarce u dobi do 64 godine viša je u odnosu na zemlje Europske unije, a zadnjih godina bilježi se njen pad (približno 20% u zadnjih 10 godina). Stope smrtnosti u žena u okvirima su prosjeka zemalja Europske unije. Zadnjih godina bilježi se porast smrtnosti od karcinoma traheje, bronha i pluća u žena u dobi do 64 godine (veći od 10%). Stopa smrtnosti povećava se u starijim dobnim skupinama žena, što usporedivo s trendom u drugim europskim zemljama, uključujući i zemlje Europske Unije. Pušački staž žena je nažalost dosegnuo kritičnu točku dovoljnog trajanja da bi mogao rezultirati fatalnim obolijevanjem.
Epidemiološka situacija glede zaraznih bolesti u Republici Hrvatskoj razmjerno je povoljna. Bolesti protiv kojih se provodi cijepljenje svedene su na posve niske brojke (zaušnjaci, hripavac, tetanus), a neke su i posve eliminirane (difterija, poliomijelitis, ospice, rubela). Tuberkuloza, nakon stagnacije uzrokovane ratnim razdobljem, pokazuje nastavak povoljnog trenda pada učestalosti. Međutim, potencijalno rizični čimbenici (migracije, promet, turizam itd.) kao i pojava bolesti poput SARS-a/MERS-a, nekih virusnih hemoragijskih (tropskih) groznica (npr. Ebola), influence u ptica uzrokovanih novim podtipovima virusa (H5N1, H7N9 i sl.), pandemijske influence, vektorima prenosivih bolesti (kao što su npr. Groznice Dengue, Chikungunya, Zapadni Nil, Zika) i drugih, a osobito u posljednje vrijema prijetnje bioterorizmom, zahtijevaju i dalje trajni intenzivni protuepidemijski i preventivni rad.
U strukturi utvrđenih bolesti i stanja u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite najzastupljenije su bolesti dišnog sustava, bolesti mišićno-koštanog sustava, bolesti srca i krvnih žila, pojedinačni simptomi, znakovi i nalazi, nesvrstani u ostala poglavlja Međunarodne klasifikacije bolesti i čimbenici koji utječu na stanja zdravlja i kontakte sa zdravstvenom službom
Primarna zdravstvena zaštita skrbi o cjelokupnoj populaciji poštujući teritorijalnu mrežu ordinacija i ravnomjernu raspodjelu s iznimkom pojedinih rijetko naseljenih područja. Zamjetan je i nadalje visok udio upućivanja na specijalističko-konzilijarnu djelatnost, što upućuje na potrebu daljnjeg osnaživanja djelatnosti primarne zdravstvene zaštite.Najčešća zabilježena dijagnoza u djelatnosti dentalne medicine je zubni karijes, slijede bolesti pulpe i periapikalnih tkiva, poremećaji zubi i potpornih struktura te ostale bolesti čvrstog zubnog tkiva.
U strukturi uzroka bolničkog liječenja najzastupljenije su također bolesti srca i krvnih žila, novotvorine, slijede čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom službom, bolesti probavnog sustava i ozljede, trovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka, a po broju korištenih dana bolničkog liječenja na prvom mjestu se nalaze mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja.
U bolničkoj zaštiti broj postelja u Republici Hrvatskoj je prema podacima za 2016. g. (Eurostat) neznatno veći od prosjeka zemalja Europske Unije te je po vrijednosti blizak prosjeku zemalja Srednje i Istočne Europe, kao i europskom prosjeku. Prosječna dužina bolničkog liječenja je 8,4 dana, što je više od prosjeka liječenja u nama susjednim zemljama i prosjeka Europske unije, a iskorištenost bolničkih kapaciteta iznosi 72%.
Program cijepljenja je učinkovita preventivna mjera koja je zajedno s drugim preventivnim mjerama dovela do smanjenja pobola od zaraznih bolesti pa je i u budućnosti važno nastaviti njihovo provođenje. U skupini djece, danas se kao problemi izdvajaju i ozljede, zloćudne novotvorine, bolesti alergijske etiologije, neurorazvojne i druge kronične degenerativne bolesti koje uzrokuju smetnje u razvoju i invalidnost djeteta. Sve više se javljaju dugo potiskivani problemi vezani uz duševno zdravlje djece te problemi zanemarivanja, zapuštanja i zlostavljanja djece, kao i drugi socijalni rizici koji mogu utjecati na zdravlje. Budući da je većina zdravstvenih problema današnjice od javnozdravstvenog značaja, način njihovog rješavanja je moguć samo intersektorskim pristupom kroz promicanje i unaprjeđenje zdravlja, usvajanjem zdravih životnih navika i stilova življenja odnosno „zagovaranjem za zdravlje“ – prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije.
Zdravstvenu zaštitu starijih ljudi potrebno je unaprijediti i poboljšati tako da ona uključuje jasno definirane oblike kućnog liječenja, razvoja i primjene primarne, sekundarne i tercijarne prevencije i u ranijim životnim razdobljima. Pri tome je od posebnog značaja obuhvat praćenja, utvrđivanja, proučavanja i evaluacije zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba, ali i procjena funkcionalne sposobnosti ljudi starijih od 65 godina.
Ponašanja, navike i stilovi življenja prema podacima novijih istraživanja u Republici Hrvatskoj upućuju upravo na prisutnost čimbenika rizika u populaciji, osobito za nastanak bolesti srca i krvnih žila, kao i malignoma. Pušenje je u Republici Hrvatskoj i nadalje visoko zastupljeno i u općoj populaciji i u mladih, u kojih je zamjetan i trend blagog smanjenja prema prethodnim sličnim istraživanjima, ali još uvijek nedovoljan u usporedbi s ostalim zemljama sudionicima istraživanja. Prekomjerna tjelesna težina i nedovoljno bavljenje tjelesnom aktivnošću također su visoko zastupljeni, osobito kod odrasle populacije.
Slijedom navedenoga, promicanje zdravlja, uključujući zdraviji način života, skrb za očuvanje okoliša, provedba preventivnih programa i poticanje sveobuhvatne zdravstvene skrbi od strane djelatnosti zdravstvene zaštite, osnovne odrednice su kojima se može znatno utjecati na poboljšanje zdravstvenog stanja hrvatskog stanovništva.
S obzirom na mortalitetnu i morbiditetnu sliku zdravstvenog stanja u Republici Hrvatskoj, osobito su važni stručno usuglašeni programi preventivnog djelovanja, čije provođenje bi moglo povoljno djelovati na smanjenje incidencije preventabilnih bolesti, a uz učinkovito djelovanje sveukupne zdravstvene zaštite, i na smanjenje prijevremene smrtnosti stanovništva Republike Hrvatske.
Plan i Program mjera zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj ima četiri osnovna cilja:
unaprjeđenje zdravlja stanovništva u cjelini
povećanje očekivanog trajanja života i smanjenje smrtnosti
povećanje broja godina života bez bolesti i/ili invalidnosti
osiguranje najviše moguće razine fizičkog i psihičkog zdravlja uz brigu za poboljšanje kvalitete života očuvanjem zdravlja i funkcionalnog kapaciteta
jačanje odgovornosti svakog građanina za svoje zdravlje osobiti oralno.
Strategija ostvarenja ciljeva
Strategija ostvarenja ciljeva je utvrđivanje i provedba mjera zdravstvene zaštite koje će:
provođenjem programa promicanja zdravlja povećati razinu zdravlja stanovništva u cjelini uz smanjenje prevalencije čimbenika rizika za zdravlje
smanjiti pobol, smrtnost i invalidnost od bolesti, ozljeda i stanja na koja se može djelovati preventivnim mjerama i učinkovitom zdravstvenom skrbi
osobitu pozornost posvetiti zdravstvenom stanju i mjerama unaprjeđenja zdravlja populacijskih skupina pod povećanim rizikom.
Za provedbu ovih mjera potrebno je osigurati sveobuhvatnu, kontinuiranu i dostupnu zdravstvenu zaštitu s cjelovitim pristupom te odgovarajuću temeljnu i trajnu edukaciju.
Na temelju analize zdravstvenog stanja stanovništva, utvrđeni su ciljevi i izabrani prioriteti te izrađen Plan i programa mjera zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj.
Planom i Programom mjera zdravstvene zaštite utvrđuje se skup mjera i postupaka koji se primjenjuju kod pojedinaca, skupina i šire zajednice s ciljem zaštite zdravlja te se definiraju aktivnosti sukladno utvrđenim sredstvima i ciljevima radi njihove provedbe, subjekti koji su ih dužni provoditi i način provođenja tih mjera.
Podloga za izradu programa je analiza pokazatelja morbiditeta i mortaliteta od zaraznih, kroničnih nezaraznih bolesti i ozljeda te drugih zdravstvenih pokazatelja u Nacionalnom javnozdravstvenom informacijskom sustavu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Prema Planu zdravstvene zaštite Republike Hrvatske predviđeno je da se njegova provedba osigurava na način i pod uvjetima propisanim zakonom primjenom mjera utvrđenih Planom i programom mjera zdravstvene zaštite, a u cilju:
zaštite i unapređenja zdravlja stanovništva u cjelini
povećanja očekivanog trajanja života i smanjenja smrtnosti
povećanje broja godina života bez bolesti i/ili invalidnosti
osiguranje najviše moguće razine fizičkoga i psihičkoga zdravlja uz brigu za
poboljšanje kvalitete života očuvanjem zdravlja i funkcionalne sposobnosti.
Pri izradi prijedloga Plana i programa poštivala su se načela sveobuhvatnosti, kontinuiranosti i dostupnosti zdravstvene zaštite te cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Vodilo se računa o Planom zdravstvene zaštite određenim prioritetnim razvojnim područjima kao što su promicanje zdravlja i prevencija bolesti, sprječavanje i suzbijanje zaraznih, masovnih kroničnih nezaraznih bolesti te ozljeda i invaliditeta, zaštiti vulnerabilnih i specifičnih socijalnih skupina stanovništva i nadzoru nad čimbenicima okoliša koji utječu na zdravlje.
Strateški ciljevi provedbe Plana i Programa mjera zdravstvene zaštite jesu:
-provođenjem programa promicanja zdravlja povećati razinu zdravlja stanovništva u cjelini uz smanjenje prevalencije čimbenika rizika za zdravlje
-smanjiti pobol, smrtnost i invalidnost od bolesti, ozljeda i stanja na koja se može djelovati preventivnim mjerama i učinkovitom zdravstvenom skrbi
-osobitu pozornost posvetiti zdravstvenom stanju i mjerama unapređenja zdravlja populacijskih skupina pod povećanim rizikom.
Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 100/18) mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koji na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda odlukom donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora.
-
Sadržaj mjera specifične zdravstvene zaštite radnika i način njihova provođenja propisuje pravilnikom ministar na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad.
Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju zdravstvene zaštite na pojedinim razinama usmjerenih postizanju određenog cilja.
Mjere zdravstvene zaštite su:
1. zaštita od ekoloških čimbenika štetnih za zdravlje, uključujući sve mjere za očuvanje, unaprjeđenje, praćenje i poboljšanje zdravstvenih i higijenskih uvjeta za život i rad čovjeka
2. provođenje zdravstvenog odgoja, prosvjećivanje i promicanje zdravlja radi unaprjeđenja psihofizičke sposobnosti osoba
3. otkrivanje i otklanjanje uzroka bolesti, odnosno sprječavanje i suzbijanje bolesti te ozljeda i njihovih posljedica
4. mjere i aktivnosti za sprječavanje, pravodobno otkrivanje i suzbijanje zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti, uključujući i provođenje nacionalnih preventivnih programa
5. mjere i aktivnosti vezane uz zaštitu i unaprjeđenje oralnog zdravlja stanovništva
6. mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita radnika)
7. liječenje, zdravstvena njega i rehabilitacija oboljelih i ozlijeđenih osoba te osoba s invaliditetom
8. posebne mjere zdravstvene zaštite stanovništva starijeg od 65 godina života
9. posebne mjere zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja sukladno posebnim propisima
10. osiguravanje palijativne skrbi
11. osiguravanje cjelovite (preventivne, kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene zaštite djece i mladeži
12. osiguravanje cjelovite zdravstvene zaštite žena, a posebno u vezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem i majčinstvom
13. opskrba lijekovima i medicinskim proizvodima za zdravstvenu zaštitu
14. pregledi umrlih te utvrđivanje vremena i uzroka smrti.s
Mjere zdravstvene zaštite grupirane su u sljedeće zasebne cjeline:
mjere zdravstvene zaštite u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
mjere zdravstvene zaštite u specijalističko-konzilijarnoj i stacionarnoj (bolničkoj) zdravstvenoj zaštiti
mjere zdravstvene zaštite koje provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo
mjere zdravstvene zaštite za značajne zdravstvene probleme
ostale mjere.
METODOLOŠKA POJAŠNJENJA
Program mjera zdravstvene zaštite predstavlja definiranu zdravstvenu politiku u čijem kreiranju, a s obzirom na to da je zdravstvena zaštita od posebnog društvenog interesa, sudjeluju svi čimbenici nadležni za njeno ostvarivanje te je mjerilo objektivnih demografskih čimbenika, zdravstvenog stanja, razvijenosti, organizacije i rada zdravstvene djelatnosti, razine materijalnih mogućnosti i prioritetnih problema u zdravstvenoj zaštiti. Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju zdravstvene zaštite usmjerenih postizanju određenog cilja.
U cilju što učinkovitije kvantifikacije postupaka u sustavu zdravstva prijedlogom su razrađena sljedeća obilježja:
-mjera/grupa postupaka
-naziv postupka
-dio zdravstvene zaštite na koje se provodi mjera/postupak
-populacija na kojoj se provodi mjera/postupak
-obuhvat
-procjena broja provedenih postupaka u godini
-izvršitelj – nositelj tima, specijalista određene medicinske grane
-suradnik – djelatnik/djelatnici koji sudjeluju u direktnom (neposrednom) provođenju postupka
-vremenski normativ za provedbu postupka za izvršitelja
-vremenski normativ za provedbu postupka za suradnika
-razina nužnosti provođenja postupka
-procjena broja provedenih postupaka u mjesec dana po timu.
Definicije i pojašnjenja:
-Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju pojedinih razina zdravstvene zaštite usmjerenih postizanju određenog cilja.
-Zdravstvena zaštita obuhvaća sustav društvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprječavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i zdravstvenu njegu i rehabilitaciju.
-Mjere se mogu primijeniti na zdravstvene probleme pojedinaca, skupina i širih zajednica.
-Program mjera zdravstvene zaštite označava skup mjera i postupaka koji se primjenjuju kod pojedinaca, skupina i širih zajednica s ciljem unaprjeđenja i zaštite zdravlja.
-Postupci su zahvati, intervencije i aktivnosti koji se primjenjuju u provođenju zdravstvene mjere.
-Populacija je definirana skupina stanovništva na koju se odnosi zdravstvena mjera odnosno grupa postupaka.
-Obuhvat predstavlja optimalno procijenjeni udjeli ciljane populacije nad kojima se provodi zdravstvena mjera, primjerice ugrožena skupina stanovništva, osoba izložena rizicima, kronični bolesnik itd. U Planu i programu obuhvat je specificiran samo za mjere i postupke na primarnoj razini zdravstvene zaštite i u javnozdravstvenoj djelatnosti.
-Djelatnosti su definirane u skladu sa Zakonu o zdravstvenoj zaštitii Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine („Narodne novine“, br. 100/11, 133/11, 54/12, 49/13, 139/14, 116/15, 62/16, 69/16, 6/17, 89/17, 90/17 i 91/17) osim iznimaka:
-djelatnosti interne medicine i kirurgije su grupirane, a s obzirom na prijelazno razdoblje, u odnosu na prethodno definirane specijalizacije iz interne medicine i kirurgije (s užim djelatnostima)
-djelatnost interne medicine ne sadrži posebno izdvojene mjere i postupke za opću internu medicinu, alergologiju i kliničku imunologiju, laboratorijsku imunologiju i internističku onkologiju, u skladu s prethodno navedenim obrazloženjem
-djelatnost pedijatrijske infektologije nije posebno opisana, već su mjere i postupci opisani u djelatnosti pedijatrije i djelatnosti infektologije, a u skladu s prethodno navedenim obrazloženjem
-djelatnost medicine rada i športa ne sadrži posebno istaknute mjere i postupke športske medicine
-djelatnost kliničke citologije, koja je bila zasebna djelatnost i specijalizacija, po novome, i u ovom dokumentu, navedena je u djelatnosti patologije.
-Mjere i postupci gerontologije i medicinske informatike posebno su izdvojeni u poglavlju javnozdravstvenih djelatnosti koje provode županijski zavodi za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, iako nije definirana djelatnost i specijalizacija iz gerontologije.
-Rasponi vrednovanja navedeni u okviru procjene broja provedenih postupaka u godini (1: 1-100 postupaka u godini; 2: 100-1.000; 3: 1.000-10.000; 4: 10.000-30.000; 5 30.000-50.000; 6 – više od 50.000 provedenih postupaka u godini) biti će korišteni u okviru algoritama za razvoj planiranja ljudskih resursa. Za određeni dio postupaka trenutno nisu dostupni ovi podaci.
-Izvršitelj postupka je u pravilu nositelj tima, doktor medicine, doktor dentalne medicine, specijalist određene medicinske grane, osim u djelatnostima medicinske biokemije, ljekarničke djelatnosti, patronažne zdravstvene zaštite i zdravstvene njege u kući.
-Suradnici su navedeni kao jedini izvršitelji postupka ako postupak provode samostalno (bez izvršitelja).
-Vremenski normativi su iskazani u minutama i predstavljaju vrijeme izvršitelja i suradnika da se provede postupak.
-Nivo nužnosti provođenja postupka podijeljen je na tri nivoa: 1) nepohodno 2) optimalno 3) nadstandard. Planom i programom predviđeno je obvezno definiranje neophodne razine provođenja postupka, pri čemu definicije mogu biti iskazane kao:
-dijagnoze MKB-10 kod kojih je postupak neophodno provesti
-broj provedenih postupaka, za repetitivne postupke
-ostale načine (navođenje zakonske regulative i sl.), za djelatnosti u kojima postupke nije moguće povezati s dijagnozama MKB-10 i brojem provedenih postupaka.
-Broj optimalno provedenih postupaka po timu u mjesec dana predstavlja broj postupaka koje tim može napraviti u okviru propisanog radnog vremena od osam sati, a da je pri tome iz vremena za izvršenje postupka izuzeto propisano vrijeme za pauzu, ali i druge dnevne aktivnosti tima.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo će u suradnji s državnim zdravstvenim zavodima u narednom periodu pripremati prijedlog Plana i programa svake godine, u trećem kvartalu, što podrazumijeva analizu svih navedenih mjera i postupaka s mogućnošću brisanja, ali i uvrštavanja nvoih postupaka. U ovoj aktivnosti, Hrvatski zavod za javno zdravstvno nužno mora konzultirati stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora, nadležne komore, ostale strukovne udruge te Referentne centre Ministarstva zdravstva, koji se obvezuju na suradnju. Ako stručno društvo želi uvrstiti novi postupak, mora se do 1. travnja tekuće godine obratiti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i dostaviti međunarodne i nacionalne smjernice o provođenju postupka.
PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
1. 1. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U OBITELJSKOJ (OPĆOJ) MEDICINI
Tablica mjera zdravstvene zaštite u obiteljskoj (općoj) medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Specijalističko-konzilijarna djelatnost obuhvaća složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te liječenja bolesti i ozljeda, provođenja ambulantne rehabilitacije te medicinske rehabilitacije u kući korisnika odnosno štićenika u ustanovama ustanova za socijalnu skrb. Za svoje potrebe mora imati osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.
Bolnička djelatnost obuhvaća dijagnosticiranje, liječenje i medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu te boravak i prehranu bolesnika u bolnicama.
2.1.1.1. SPECIJALISTIČKI PREGLED I AMBULANTNO ZBRINJAVANJE U SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNOJ ZAŠTITI
2.1.1.1.1. Kratak orijentacijski pregled
Uključuje ciljanu anamnezu s općenitim vanjskim vizualnim pregledom bez fizikalnih metoda pretrage ili eventualno samo palpaciju s opisom nađenog stanja i kratak pregled dijela tijela, kao i kratak kontrolni pregled u svrhu određivanja daljnjeg liječenja, te evidentiranja ustanovljenog u zdravstveni karton.
2.1.1.1.2. Srednje opsežan, odnosno prošireni pregled
Uključuje obiteljsku i osobnu anamnezu, anamnezu tijekom bolesti, pregled jednog organa ili više tjelesnih sustava, vanjski pregled jednog tjelesnog sustava s palpacijom, perkusijom i auskultacijom ili drugim metodama pretraga. Uključuje i pregled dokumentacije, ocjenu rezultata izvršenog prvog ili ponovnog pregleda, odnosno prijašnjih pretraga, postavljanje indikacije za dodatne laboratorijske, rendgenske i druge pretrage, postavljanje dijagnoze, priprema plana liječenja odnosno rehabilitacije, propisivanje terapije, davanje uputa, savjeta, injekcija, skrb manje rane, incizije, malo previjanje, sitni kirurški zahvati itd.
2.1.1.1.3. Sistematski pregled
Obuhvaća obiteljsku i osobnu anamnezu i prošireni, odnosno kompletan pregled, a najmanje mjerenje visine, težine, arterijskog tlaka (RR), upućivanje na elektrokardiografiju (EKG), na radiografiju prsnih organa, u laboratorij za pretragu krvnog šećera, lipidogram, kompletne krvne slike i urina, po potrebi i druge pretrage, te bilježenje nalaza. Postupci se koriste kod programirane sustavne zaštite pojedinih grupa stanovništva.
2.1.1.2. PROVOĐENJE SPECIJALIZIRANIH DIJAGNOSTIČKIH, TERAPIJSKIH I REHABILITACIJSKIH POSTUPAKA
2.1.1.2.1. Rano otkrivanje bolesti
2.1.1.2.2. Postavljanje indikacije za laboratorijske, radiološke i druge dijagnostičke postupke
2.1.1.2.3. Utvrđivanje dijagnoze
2.1.1.2.4. Suzbijanje i liječenje određenih bolesti
2.1.1.2.7. Postavljanje indikacija za operativno i ostalo bolničko liječenje
2.1.1.2.8. Sudjelovanje u kućnom liječenju prema medicinskim indikacijama uključujući terapiju boli i psihološku potporu kroničnim bolesnicima
2.1.1.2.9. Postavljanje indikacije za izradu i primjenu protetičkih pomagala
2.1.1.3. POTICANJE I SUDJELOVANJE U PREVENTIVNIM AKTIVNOSTIMA
2.1.1.4. OSIGURANJE KONZULTACIJA IZABRANOM DOKTORU MEDICINE TE KONZULTACIJE IZMEĐU POJEDINIH SPECIJALNOSTI ILI PREMA POSEBNOM ZAHTJEVU
2.1.1.4.1. Konzultacija
Savjet ili mišljenje o ocjeni zdravstvenog stanja bolesnika ili daljnjeg liječenja koje daje liječnik u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti usmeno ili pisano na zahtjev nadležnog liječnika, odnosno ustanove koja liječi bolesnika.
2.1.1.4.2. Konzilij
Pisani savjet ili pisano mišljenje o ocjeni zdravstvenog stanja bolesnika ili najpogodnijem načinu liječenja koje na zahtjev nadležnog liječnika izdaju najmanje 3 liječnika, odnosno specijalisti različitih ili iste struke.
2.1.1.4.3. Mišljenje
Primjenjuje se za utvrđivanje prava ili potreba osiguranika u korištenju pojedinih vrsta zdravstvenih usluga ili zahvata, raznih pomagala, liječenju u inozemstvu, davanja stručnog mišljenja o njegovoj privremenoj ili trajnoj nesposobnosti.
2.1.1.4.4. Ekspertiza specijaliste
Uključuje opis zdravstvenog stanja osiguranika tijekom bolesti, izvršene pretrage i rezultate dijagnostike, terapije odnosno rehabilitacije, davanje stručnog mišljenja o određenom zdravstvenom pitanju kao finalnu ocjenu stanja na zahtjev korisnika, raznih organizacija ili pravnih osoba. Daju ga ovlašteni specijalisti.
2.1.1.4.5. Ekspertiza specijalističkog tima
Uključuje opis zdravstvenog stanja osiguranika tijekom bolesti, izvršene pretrage i rezultate dijagnostike, terapije odnosno rehabilitacije, davanje stručnog mišljenja o određenom zdravstvenom pitanju na zahtjev korisnika, raznih organizacija ili pravnih osoba kod težih bolesti ili stanja, gdje je potrebno da analizu zdravstvenog stanja daju specijalisti iste ili različitih specijalnosti.
2.1.1.4.6. Utvrđivanje zdravstvenog stanja bolesnika glede ocjene radne sposobnosti na zahtjev izabranog doktora medicine, za liječničke, invalidske i druge komisije te vještačenje na službeni zahtjev.
2.1.1.5. Vođenje medicinske dokumentacije i propisanih evidencija s prelaskom s klasičnih na elektroničke medije i orijentiranu bolesniku.
2.1.2. BOLNIČKA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Bolnička djelatnost provodi dijagnosticiranje, liječenje, medicinsku rehabilitaciju i zdravstvenu njegu te osigurava boravak i prehranu hospitaliziranih bolesnika.
2.1.2.1. LIJEČENJE BOLESNIKA OBOLJELIH OD AKUTNIH BOLESTI
- unutarnje bolesti, plućne bolesti, živčane bolesti, bolesti sustava za kretanje, zarazne bolesti, dječje bolesti, duševne bolesti, kožne i spolne bolesti, kirurgija, ortopedija, neurokirurgija, urologija, onkologija, ženske bolesti i porodništvo, očne bolesti, bolesti uha, grla i nosa.
2.1.2.2. Početna bolnička zdravstvena skrb:
- na internom, ginekološkom odnosno porođajnom odjelu, kirurškom odjelu i odjelu traumatologije, neonatološkom i pedijatrijskom odjelu, neurološkom, psihijatrijskom odjelu, odjelu okulistike i otorinolaringologije, te infektološkom, dermatološkom, pulmološkom djelu, odjelu ortopedije, urologije, onkologije itd.
Obuhvaća pregled medicinske dokumentacije, pregled i prijem bolesnika, rezultate izvršenog pregleda i anamnestičkih podataka, prosuđivanje točnosti postavljene dijagnoze, naručivanje dodatnih pretraga i potvrđivanje dijete, davanje savjeta i uputa tijekom boravka u bolnici, zdravstveno-odgojne mjere i mjere prosvjećivanja, nadzor nad provođenjem terapije i njenim rezultatima, pregled bolesnika (vizita), slanje bolesnika na terapijske zahvate u druge jedinice, njegu sestre, davanje obavijesti članovima uže obitelji te evidentiranje nalaza u povijest bolesti.
2.1.2.3. Rana dijagnostika i liječenje svih stanja koja životno ugrožavaju život ili funkciju pojedinih organa ili dijelova tijela uključujući trijažu, resuscitaciju, stabiliziranje, kratkotrajnu opservaciju i terapiju.
- na pedijatrijskom odjelu, ginekološkom odnosno porođajnom, internom, infektološkom, neurološkom, dermatološkom, pulmološkom, psihijatrijskom, kirurškom i odjelu traumatologije, odjelu ortopedije, urologije, otorinolaringologije, okulistike, onkologije itd.
Obuhvaća provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezino mijenjanje ili dopunu, upućivanje na ponovne i dodatne dijagnostičke pretrage, kontrolu stanja bolesnika (vizita) najmanje 2 puta dnevno, kontrolu vitalnih funkcija, mjerenje temperature, bila, krvnog tlaka, davanje uputa bolesniku, zdravstveno-prosvjetne i odgojne mjere, kompletnu njegu sestre, davanje obavijesti članovima uže obitelji, socijalno-medicinske intervencije, evidentiranje utvrđenog i rezultata mjerenja izvršenih tijekom dana u povijest bolesti. Pri završetku liječenja pisanje otpusnog pisma i izvješće nadležnom liječniku s obzirom na daljnje liječenje u ambulanti ili kod kuće.
2.1.2.5. Pojačana skrb/njega
Obvezno je vezana uz anesteziologiju kao interdisciplinarnu struku, odnosno liječnike anesteziologe intenziviste s odgovarajućim timom i to u vidu:
- postanestetičkog nadzora. Ukazuje na potrebu odabira i mišljenja liječnika specijaliste o daljnjem smještaju takvog bolesnika nakon nekoliko sati po operacijskom postupku (0-6 sati.).
Odabir se vrši za odašiljanje u:
- prostor s pojačanim nadzorom i neinvazivnim metodama rada u prvih 12-24 sata po jednostavnijim operacijama.
2.1.2.6. Intenzivna skrb - I stupanj
Uključuje skrb bolesnika koji su pri svijesti i mogu surađivati, imaju propisano strogo ležanje, trajnu infuziju, nadzor životnih funkcija ili drugih organskih sustava tijekom 24 sata.
2.1.2.7. Intenzivnaskrb - II stupanj
Uključuje skrb bolesnika koji imaju propisanu trajnu infuziju, zahtijevaju nadzor nad stanjem elektrolita i tekućina, nadzor raznih drenaža, eventualno hranjenje preko cijevi, redovitu respiratornu terapiju.
2.1.2.8. Intenzivna skrb - III stupanj
Uključuje skrb bolesnika kojima još nije potrebno intenzivno liječenje, ali je zbog zdravstvenog stanja potreban pojačan nadzor životnih funkcija, pomoć putem aparata, nadzor stanja tekućina, elektrolita i metabolita, nadzor drenaža i rana, te eventualno povremena umjetna ventilacija. Uključuje i skrb akutno psihotičnih bolesnika s agresivnim ili suicidalnim pulzijama, bolesnika u paničnom strahu, koji intenzivno psihički pate, intoksiciranih i delirantnih bolesnika.
2.1.2.9.Intenzivna psihijatrijska skrb
Uključuje skrb bolesnika s duševnim smetnjama, koji zahtijevaju kompleksnu timsku obradu s upotrebom biološke, socijalno-terapijske i psihoterapijske metode liječenja.
2.1.2.10. Intenzivno liječenje
Uključuje osim poslova navedenih u uobičajenoj skrbi - trenutačne mjere hitne medicinske pomoći bolesniku u šoku s ugroženim životnim funkcijama, mjere očuvanja tih funkcija, kao što su: umjetna ventilacija, dijaliza i sl., neprekidno promatranje bolesnika i bilježenje rezultata promatranja, hranjenja pomoću želučane cijevi, davanje infuzije, transfuzije, injekcija te sveobuhvatne mjere za optimalno zbrinjavanje darivatelja organa. Obavlja se na posebno organiziranim odjelima.
2.1.2.11. Intenzivno liječenje - I stupanj
Uključuje skrb bolesnika s ugroženim fiziološkim funkcijama koje je potrebno pomno pratiti zbog mogućeg iznenadnog pogoršanja zdravstvenog stanja. Sastavni dio skrbi je stalni liječnički nadzor redovite kontrole osnovnih životnih funkcija, nadzor stanja tekućina, elektrolita i metabolita, nadzor drenaža i rana, intenzivna respiracijska terapija i njega bolesnika u krevetu.
2.1.2.12. Intenzivno liječenje - II stupanj
Uključuje skrb bolesnika koji su fiziološki nestabilni, pa je potrebno primijeniti hitne mjere liječenja.
2.1.2.13. Intenzivno liječenje - III stupanj
Uključuje bolesnike kojima su otkazale fiziološke funkcije, kod kojih je potreban stalan nadzor i stalne promjene u načinu života pomoću raznovrsnijih načina i invazivnog monitoringa uključivo i medicinske postupke kod umirućih bolesnika.
2.1.2.14.1. Početna skrb novorođenčeta na porođajnom odjelu u bolnici u svim razinama (I. II. i III. razina neonatalne skrbi)
Uključuje zbrinjavanje novorođenčeta neposredno nakon poroda, primarnu reanimaciju i otpočinjanje mjera produžene reanimacije po potrebi, ocjenjivanje po Apgarovoj ili na osnovi druge liječničke ocjene, njegov orijentacijski pregled, zapisivanje porodne težine, dužine, opsega lubanje, te ostalih mjera novorođenčeta, utvrđivanje refleksa, uspostava kontakta «koža na kožu» u odgovarajućem trajanju i prevencija pothlađivanja, uspostava vidnog kontakta majke i novorođenčeta, prvi podoj u rađaonici, preventivne mjere (vitamin K, prevencija oftalmije), praćenje prilagodbe novorođenčeta na izvanmaternične uvjete života; sažetak obiteljske, prenatalne i porodne anamneze. Prvi pregled novorođenčeta u nazočnosti majke tijekom prva 24 sata života. Ispunjavanje odgovarajuće dokumentacije i zdravstvene knjižice djeteta gdje je ona dostupna.
2.1.2.14.2. Daljnja skrb novorođenčeta u bolnici u svim razinama (I., II. i III. razina neonatalne skrbi)
Uključuje nadzor nad zdravstvenim stanjem, provjeru sluha u sve novorođenčadi te potrebnu njegu sestre. Pomoć pri uspostavi pravilne tehnike dojenja prvoga dana života uz individualno i skupno zdravstveno prosvjećivanje, prevencija ragada bradavica, BCG, probir ma fenilketonuriju (PKU) i kongenitalnu hipotireozu (TSH), probir sluha OAE, otkrivanje porodnih trauma i prirođenih grešaka u razvoju, probir i liječenje novorođenačke žutice (fototerapijom), cijepljenje novorođenčadi HbsAg-pozitivnih majki protiv hepatitisa B uz istovremenu primjenu humanog hepatitis-B-imunoglobulina. Novorođenče treba smjestiti zajedno s majkom («rooming-in») u zdravstvenim ustanovama u kojima je to moguće. Provodi se rehospitalizacija bolesnika kojima je završeno intenzivno liječenje ili intenzivna njega u neonatalnim jedinicama viših organizacijskih razina (povratni transport).
Obavlja se za novorođenčad niske porodne težine ili za bolesnu novorođenčad, kojoj je potrebno održavanje odgovarajuće tjelesne temperature, vlage, kisika u zraku, hranjenje pretežno intravenozno ili gastričnim kateterom. Provodi se u inkubatorima s dodatnom opremom, monitorima za kontrolu disanja i srčane akcije, perfuzorno precizno doziranje količine intravenozne infuzije (djelomična parenteralna prehrana), itd. Provodi se liječenje perinatalnih infekcija i novorođenačke žutice (primjenom fototerapije i eksangvinotransfuzije gdje je to moguće). Provodi se i kratkotrajno strojno prodisavanje u neonatalnim jedinicama u kojima je to moguće. Provodi se rehospitalizacija bolesnika kojima je završeno intenzivno liječenje u neonatalnim jedinicama viših organizacijskih razina (povratni transport).
2.1.2.14.4. Bolnička skrb novorođenčeta u jedinici za intenzivno liječenje (III. razina neonatalne skrbi)
Liječenje novorođenčadi < 34 tjedana gestacije odnosno < 1800 g porodne težine, neonatalne sepse te novorođenčadi iz teških patoloških trudnoća. Provodi se dugotrajno strojno prodisavanje, nazalni CPAP, terapija iNO, djelomična i potpuna parenteralna prehrana, invazivni monitorski nadzor vitalnih funkcija, uvođenje centralnog umbilikalnog i drugih venskih katetera, drenaža pneumotoraksa, perikardijalnog izljeva, peritonealna dijaliza. U pojedinim neonatalnim ustanovama III. razine, a prema planu regionalne organizacije, provodi se organizirani i kontinuirani intenzivni transport novorođenčadi «k sebi», kao i povratni transport u jedinice neonatalne skrbi nižih organizacijskih razina (engl. «back transport»). Također se u pojedinim neonatalnim ustanovama III. razine provodi i dijagnostika te preoperacijsko i postoperacijsko liječenje novorođenčadi s kirurškim bolestima i/ili prirođenim malformacijama. Provodi se prema obitelji usmjerena skrb vodeći računa o uspostavi kontakta između roditelja i bolesnog novorođenčeta, te po mogućnosti «rooming-in». Posvećivanje pozornosti prehrani mlijekom majke djeteta kad god je to moguće.
U neonatalnim ustanovama (fakultativno nazvanima ustanovama IV. razine) provodi se, uz prethodno iz ove stavke, i liječenje novorođenčadi sa prirođenim srčanim greškama i prirođenim greškama metabolizma.
2.1.2.15. Transplantacija solidnih organa i tkiva uz osiguranje sterilnih jedinica
Obuhvaća eksplantaciju i transplantaciju solidnih organa i tkiva uz osiguranje sterilnih jedinica.
2.1.3.LIJEČENJE BOLESNIKA OD KRONIČNIH BOLESTI
- duševne bolesti, bolesti koje se liječe fizikalnom medicinom i medicinskom rehabilitacijom tedruge kronične bolesti, bolesti osoba starije dobi, kronične bolesti dječje dobi
2.1.3.1. Bolničko liječenje bolesnika s kroničnim bolestima
Obuhvaća provođenje, provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezino mijenjanje ili dopunu, te praćenje uspješnosti liječenja.
2.1.4. LIJEČENJE BOLESNIKA U DNEVNOJ BOLNICI
Obuhvaća provođenje, provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezino mijenjanje ili dopunu, te praćenje uspješnosti liječenja, s time da se bolesnici nalaze na dnevnom boravku, a prenoće kod kuće (navedeno u pojedinim specijalnostima).
2.1.5. SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE BOLNIČKIH INFEKCIJA
Sudjelovanje u provođenju propisanih i protuepidemijskih mjera, prema važećem Pravilniku.
2.1.6. PRAĆENJE KVALITETE RADA, ZAŠTITE I PROMICANJA PRAVA PACIJENATA
Obuhvaća praćenje kvalitete rada, provjeru i nadzor nad zaštitom prava pacijenata.
2.2. SPECIJALNI DIO
U specijalnom dijelu navedene su mjere i postupci koji su u djelokrugu rada pojedinih specijalnosti – subspecijalnosti. Uz njih se provode sve druge mjere i postupci navedeni u općem dijelu (2.1.).
2.2.1. ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJA I INTENZIVNA MEDICINA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u anesteziologiji, reanimatologiji i intenzivnoj medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
III. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE KOJE PROVODI HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO I ZAVODI ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo su zdravstvene ustanove za obavljanje javnozdravstvene djelatnosti.
Svi poslovi zavoda za javno zdravstvo nerazdvojni su dio javnozdravstvenih mjera, kako je to navedeno u članku 129. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Javnozdravstvena djelatnost obuhvaća: epidemiologije zaraznih bolesti te kroničnih nezaraznih bolesti, javnog zdravstva, promicanja zdravlja, zdravstvene ekologije, mikrobiologije, školske i adolescentne medicine, mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti, medicinu rada, praćenje stanja i unaprjeđenje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, kao i stručne i znanstvene djelatnosti na području toksikologije i antidopinga.
3.1. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U NADLEŽNOSTI HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Tablica mjera zdravstvene zaštite u nadležnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dostupna je na sljedećoj poveznici:
IV. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA ZNAČAJNE ZDRAVSTVENE PROBLEME STANOVNIŠTVA
Mjere i postupci razrađeni su za sljedeće entitete:
4.1. Bolesti srca i krvnih žila
- Arterijska hipertenzija
- Ishemijska bolest srca
- Cerebrovaskularne bolesti
4.2. Maligne bolesti
- Karcinom dojke
- Karcinom cerviksa uterusa
- Karcinoma kolona i rektuma
- Karcinom prostate
4.3. Zaštita duševnog zdravlja
4.4. Bolesti probavnog sustava
4.5. Bolesti koštano mišićnog sustava i vezivnog tkiva
4.6. Šećerna bolest
4.7. Kronični bronhitis
4.8. Akutne zarazne bolesti
4.9. Tuberkuloza
4.10. HIV infekcija/AIDS
4.11. Spolno prenosive bolesti i uroinfekcije
4.12. Ozljede
4.13. Slabovidnost i glaukom
4.14. Oralno zdravlje
4.1. BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA
4.1.1. Promicanje zdravlja i prevencija bolesti srca i krvnih žila
4.1.1.1. Informiranje, educiranje i poticanje stanovništva na usvajanje zdravijeg načina življenja s ciljem unaprjeđenja i očuvanja zdravlja te suzbijanja navika koje pridonose razvoju bolesti srca i krvnih žila, posebice hipertenzije, ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti.
Posebno treba naglasiti važnost:
-pravilne prehrane s odgovarajućim sastavom s obzirom na prehrambene potrebe pojedinca i uravnoteženim energetskim unosom i potrošnjom energije što omogućuje održavanje poželjne tjelesne težine
-redovite tjelesne aktivnosti, primjerene dobi i ukupnom zdravstvenom stanju (4-5 puta tjedno), odnosno aktivnog ili rekreativnog bavljenja športom najmanje (brzi hod ili trčanje, plivanje, vožnja bicikla i sl.) do 60-75% prosječnog maksimalnog broja otkucaja srca
-nepušenja
-suzbijanja prekomjerne konzumacije alkoholnih pića itd.
Grupno:
-U zaštiti školske djece i mladeži stručni rad s profesorima,učiteljima i roditeljima te ogledna predavanja i radionice za učenike, raspodjela edukacijskih materijala.
-U okviru rada izabranog doktora opće/obiteljske medicine predavanja i radionice, raspodjela edukacijskih materijala.
Izvršitelji: Nadležni tim školske/školske i adolescentne medicine, izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i županijskim zavodima za javno zdravstvo, ljekarnici u javnim ljekarnama
Sudionici: Škole, poslodavci, sredstva javnog priopćavanja, Hrvatski Crveni križ.
4.1.1.2. Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualnapomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa svim razinama zdravstvene zaštite.
4.1.2.Primarna prevencija bolesti srca i krvnih žila:
4.1.2.1. Utvrđivanje čimbenika rizika: utvrđivanje i bilježenje prekomjerne tjelesne težine, povišenog krvnog tlaka, pušenja itd. u odraslih osoba u okviru svih sistematskih i ciljanih pregleda, a u okviruopće/obiteljske medicinesvakom osiguraniku izmjeriti tlak najmanje jednom u 2 godine u sklopu dodatnog programa, kao i djeci u okviru sistematskih pregleda i kao samostalni probir od upisa u 1. razred osnovne škole nadalje.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine i nadležni tim školske medicine, ljekarnici u javnim ljekarnama.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine i nadležni tim školske medicine, ljekarnici u javnim ljekarnama, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo.
Sudionici: Škole, poslodavci, Hrvatski Crveni križ, sredstva javnog priopćavanja.
4.1.2.3. Suzbijanje čimbenika rizika
Osobe s izraženim bilo kojim čimbenikom rizika kao i bolesnike s dokazanom koronarnom ili cerebrovaskularnom bolesti, treba upoznati s potrebom smanjenja ukupnog unosa masti ispod 30% ukupnog unosa energije, unosa zasićenih masti ispod 10% ukupnog unosa energije,unosa kolesterola ispod 300 mg dnevno, te unosa natrija do 3 grama dnevno.
Za osobe s povišenim vrijednostima kolesterola, ukupnog (više od 5 mml/l), LDL-kolesterola (više od 3,0 mml/l) i sniženim vrijednostima HDL-kolesterola (manje od 1,0 mmol/l) treba preporučiti odgovarajuću dijetalnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i normalizaciju tjelesne težine. Uz to treba preporučiti veći udio ribe, voća i povrća u svakodnevnoj prehrani.
Nalaze treba ponoviti za 3 mjeseca. U slučaju povećanih vrijednosti usprkos provođenju općih i dijetetskih mjera osobe s visokim rizikom treba pratiti i prema medicinskoj indikaciji započeti terapiju.
- Individualno: savjetovanje, podjela pisanih uputstava prema medicinskoj indikaciji
- Grupno: predavanjai radionice, raspodjela edukacijskih materijala
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine i nadležni tim školske medicine, ljekarnici u javnim ljekarnama, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo.
Sudionici: Škole, poslodavci, Hrvatski Crveni križ, sredstva javnog priopćavanja.
4.1.2.4. Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala
Izvršitelji Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa svim razinamazdravstvene zaštite.
4.1.3. Arterijska hipertenzija
4.1.3.1. Otkrivanje povišenog krvnog tlaka i verifikacija dijagnoze
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost.
Sudionici: Škole, poslodavci, Hrvatski Crveni križ.
4.1.3.2. Informiranje, edukacija i poticanje osoba s povišenim krvnim tlakom na korigiranje navika koje pridonose razvoju bolesti srca i krvnih žila i usvajanja po zdravlje korisnih navika:uravnoteženja energetskog unosa i potrošnje energije, smanjenja udjela masti, posebice životinjskog porijekla u ukupno energetskom unosu, kontroliranom dnevnom unosu soli (vidi prethodno - Suzbijanje čimbenika rizika)brizi za održavanje tjelesne kondicije, nepušenja, izbjegavanja konzumacije alkohola, mentalno higijenskim postupcima kontrole stresa kao i trajnog pridržavanja terapijskog režima.
- Grupno: predavanja za novotkrivene hipertoničare, a po mogućnosti grupni rad s hipertoničarima
- Individualno: savjetovanje i podjela pisanih uputstava prema medicinskoj indikaciji
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine i nadležni tim školske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnosti, ljekarnici u javnim ljekarnama, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo.
Sudionici: poslodavci, Hrvatski Crveni križ.
4.1.3.3. Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinamazdravstvene zaštite.
4.1.3.4.Dijagnostika i liječenje prema medicinskoj indikaciji s ciljem odžavanja krvnog tlaka na vrijednostima nižim od 140/90 mmHg, a sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna, laboratorijska i bolnička djelatnost.
4.1.4. Ishemijska bolest srca
4.1.4.1.Rana detekcija i verifikacija dijagnoze ishemijske bolesti srca upućivanjem osoba sa slabo kontroliranom hipertenzijom i drugim čimbenicima rizika na EKG i prema medicinskoj indikaciji daljnje laboratorijske i druge dijagnostičke postupke.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine upućuje u specijalističko-konzilijarnu odnosno bolničku djelatnost na daljnji dijagnostički postupak.
4.1.4.2. Promptna dijagnostika, liječenje i rehabilitacijaprema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima uključujući hitnu koronarografiju i perkutanu koronarnu intervenciju (trombolizu, dilataciju, postavljanje stentova itd.) gdje za to postoje uvjeti.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna, laboratorijska i bolnička djelatnost.
4.1.4.2.1. Edukacija bolesnika i rekonvalescenata s ishemijskom bolesti srca o potrebi pridržavanja terapijskog režima, primjerenoj tjelesnoj aktivnosti, nepušenju,normaliziranju i održavanju poželjne tjelesne težine, kontroli stresa, pravilnoj prehrani (vidi prethodno - Suzbijanje čimbenika rizika).
- Individualno: savjetovanje te tiskana uputstva
- Grupno: rad sa skupinama bolesnika i rekonvalescenata te tijekom rehabilitacije, po mogućnosti u specijaliziranim centrima i zavodima
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko konzilijarna i bolnička djelatnost u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i županijskim zavodima za javno zdravstvo.
4.1.4.2.2. Edukacija ukućana bolesnika s kardiovaskularnim bolestima o prepoznavanju znakova ishemijske bolesti srca i osnovnim metodama oživljavanja
- Grupno: rad s ukućanima u okviru djelatnosti opće/obiteljske medicine, te raspodjela tiskanih edukacijskih materijala.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko konzilijarnom odnosno bolničkom djelatnosti.
4.1.4.2.3. Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicimana svim razinama zdravstvene zaštite.
4.1.4.3.Suzbijanje reinfarkta pozivanjem bolesnika koji su preživili AIM na kontrolu za 6 do 12 mjeseci i u slučaju daljnje prisutnost čimbenika rizika njihovo suzbijanje uz preventivnu rehabilitaciju, prema mogućnostima
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarna djelatnosti
4.1.5. Cerebrovaskularne bolesti
4.1.5.1.Rana detekcija i dijagnostika u osoba s čimbenicima rizika (hipertenzija, dijabetes, povišeni hematokrit /dehidracija/, hiperkoagulabilna stanja, pušenje, hiperlipidemija, a posebice hiperkolesterolemija itd.), individualni savjeti o zdravijem načinu življenja te prema procjeni rizika i/ili prema medicinskoj indikaciji upućivanje na daljnji dijagnostički postupak (laboratorijske pretrage, neurološki pregled, pregled očne pozadine,Doppler-sonografija itd.).
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine upućuje na daljnje dijagnostičke postupke u specijalističko-konzilijarnu odnosno bolničkudjelatnost.
4.1.5. 2. Promptna dijagnostika, liječenje i rehabilitacija prema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima, uključujući trombolizu gdje postoje uvjeti za to.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna, laboratorijska i bolnička djelatnost.
4.1.5.2.1.Edukacija bolesnika s ciljem da im se pomogne da se bolje adaptiraju na bolest i lakše pridržavaju odgovarajućeg životnog režima uključujući brigu za očuvanje kvalitete života
- Grupno: predavanja i radionice, raspodjela edukacijskih materijala
- Individualno: savjetovanje i davanje pisanih uputstava
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnosti, te bolnička djelatnost.
4.1.5.2.2. Tečajevi za bolesnika i obitelj o prirodi bolesti, načinu liječenja, pravilnim životnim navikama, pomoći bolesniku te provođenju i kontroli fizikalne rehabilitacije.
Izvršitelji: Specijalističko-konzilijarna djelatnost iizabrani tim opće/obiteljske medicine.
4.1.5.2.3. Edukacija ukućana bolesnika s kardiovaskularnim bolestima o prepoznavanju znakova cerebrovaskularne bolesti i osnovnim metodama oživljavanja
- Grupno: rad s ukućanima u okviru izabranog tima opće/obiteljske medicine, te raspodjela tiskanih edukacijskih materijala.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko konzilijarnom odnosno bolničkom djelatnosti.
4.1.5.2.4.Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualnapomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite
4.1.5.3. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija prema važećim propisima uključujući preventivne mjere i postupke, a prema mogućnostima i vođenje operacijskih registara.
Izvršitelji: Provoditelji mjera i postupaka, te higijensko-epidemiološka djelatnost ZJZ i HZJZ.
4.2. MALIGNE BOLESTI
4.2.1. Opće mjere onkološke zaštite
4.2.1.1. a) Edukacija stanovništva od školske dobi nadalje kako spriječiti rak (Europski kodeks protiv raka 2003), pravodobno prepoznati znakove suspektne na maligne bolesti i javiti se svom liječniku
- Grupno: Za školsku djecu od 12 godina nadalje ogledna predavanja za djecu i roditelje te sudjelovanje u stručnom radu profesora i učitelja. Za odraslo stanovništvo predavanja i distribucija tiskanih materijala
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, nadležni tim školske medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena.
Sudionici: Obrazovne ustanove, Hrvatski Crveni križ, poslodavci, sredstva javnog priopćavanja, Hrvatska liga za brobu protiv raka.
4.2.1.1. b) Izrada stručnih sadržaja za pisane materijale i audiovizualna sredstva
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite.
4.2.2. Karcinom dojke
4.2.2.1. Upoznavanje žena s čimbenicima rizika
Čimbenici rizika za rak dojke su karcinom dojke u krvnih srodnica; mutacija specifičnih gena - BRCA 1 i BRCA 2, stare prvorotke, žene koje su kratko dojile ili uopće nisu dojile, nulipare, žene s ranim menarchama, žene s kasnim nastupom menopauze, žene koje su duže uzimale estrogen), biopsijskinalaz:epitelnahiperplazijailiatipija,ranijinalazkarcinoma, fibrocistična bolest dojke, životni stil (alkohol, pušenje, prehrana, tjelesna aktivnost, debljina). Zbog štetnog utjecaja potrebno je izbjegavati izlaganje rentgenskom zračenju, posebice kod djevojčica u dobi 8-12 godina. U slučajevima pronalaska kvržice ili bilo kakvih promjena na grudima i pazuhu potrebno je javiti se liječniku.
- Grupno: Predavanja za sve žene od adolescentne dobi nadalje, a posebice rizične skupine
žena.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena, nadležni tim školske medicine, timovi javnog zdravstva u županijskim zavodima za javno zdravstvo
Sudionici: Obrazovne institucije, poslodavci, Hrvatski Crveni križ, Hrvatska liga protiv raka.
4.2.2.2. a) Upoznavanje žena s adekvatnom tehnikom samopregleda dojke i registracijom nalaza
- Grupno: Tečajevi za žene od 15 godina nadalje.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena, nadležni tim školske medicine.
Sudionici: Obrazovne institucije, poslodavci, Hrvatski Crveni križ, Hrvatska liga za borbu protiv raka.
4.2.2.2.b) Razrada metodološkog pristupa, izrada stručnih sadržaja za tiskane materijale i audiovizualna sredstva
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite.
4.2.2.3. Detekcija i rana dijagnostika
4.2.2.3.1. Samopregled
Počevšioddvadesetegodine,svaka ženatrebaredovitoobavljatisamopregleddojki. Važno jetočinitijednommjesečno,čaki zavrijemetrudnoće.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena, specijalističko-konzilijarna, odnosno bolnička djelatnost
4.2.2.3.3. Medicinska kontrola nalaza samopregleda dojke
Kod odstupanja od osnovnog nalaza, uz po potrebi upućivanje u specijalističko-konzilijarnu djelatnost.
Izvršitelji:Izabrani tim opće/obiteljske medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena te
specijalističko-konzilijarna djelatnost.
4.2.2.3.4. Provođenje Nacionalnog programa/Mamografija
Ciljna skupina su žene od 50 do 69 godina. Preporuča se mamografija svake 2 godine, a žene s pozitivnom obiteljskom anamnezom i koje su u rizičnoj skupini jednom godišnje.
Uvođenje genetskog savjetovališta i genetskog testiranja žena, te uvođenje posebnih protokola skrininga za žene s posebno visokim rizikom za karcinom dojke (tzv. „high-risk screening“) koji obuhvaća godišnje preglede dojke magnetskom rezonancom.
Izvršitelji: Specijalističko-konzilijarna radiološka djelatnost, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite.
4.2.2.4. Planiranje, praćenje i izvještavanje o obuhvatu žena skriningom
Za ukupnu provedbu i koordinaciju programa odgovoran je Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom zdravstva. Hrvatski zavod za javno zdravstvo provodi planiranje, praćenje i izvještavanje o provedbi i rezultatima provedbe programa.
Izabrani liječnik obiteljske medicine uključuje se u aktivnosti za rano otkrivanje raka dojke kod svojih korisnica putem motivacije kako bi se žena odazvala u program probira.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo, izabrani tim opće/obiteljske medicine
4.2.2.5. Edukacija i emocionalna potpora mastektomiranih žena u cilju bolje adaptacije i uspješnog povratka svakodnevnom životu
- Grupno: Grupni rad sa skupinama operiranih žena, a po mogućnosti njihovo uključivanje u klubove.
Izvršitelji: Specijalističko-konzilijarna, odnosno bolnička onkološka djelatnost.
Sudionici: Hrvatska Liga za borbu protiv raka, nevladine udruge
4.2.3. Rak vrata maternice
4.2.3.1.Upoznavanje žena s čimbenicima rizika
Čimbenici rizika za rak vrata maternice su rani početak seksualnog života, veći broj partnera, veliki broj poroda, pušenje, venerične infekcije. Važno je naglasitipotrebu za suzbijanjem infekcija, te mogućnostima rane detekcije (PAPA test, HPV test, kolposkopija, prema stručnim smjernicama i Nacionalnom programu za rano otkrivanje karcinoma vrata maternice) i uspješnog liječenja karcinoma vrata maternice, odnosno potrebe javljanja liječniku kod bilo kakvog neobičnog krvarenja ili iscjetka. Sve žene starije od 16 godina treba poučiti o rizicima i načinima zaštite i o važnosti redovitih liječničkih pregleda.
Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena, nadležni timovi školske medicine.
Sudionici: Županijski zavodi za javno zdravstvo, patronažna djelatnost, liječnici opće/obiteljske medicine, liječnici školske medicine, organizacije civilnog društva koje djeluju u području prosvjećivanja o prevenciji raka vrata maternice i podrške oboljelima
4.2.3.2. Saniranje stanja koja povećavaju rizik obolijevanja od raka vrata maternice
Stanja koja povećavaju rizik obolijevanja od raka vrata maternice su kolpitis i benigne promjene na egzocerviksu te ostalo prema medicinskoj indikaciji.
Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnosti.
4.2.3.3. Provođenje Nacionalnog programa/Detekcija i rana dijagnostika
Odnosi se na uzimanje anamneze, ginekološki pregled i obrisak vrata maternice po Papanicolaou , HPV test i kolposkopiju, prema stručnim smjernicama i Nacionalnom programu za rano otkrivanje karcinoma vrata maternice. Za spolno aktivne žene preporuča se odlazak na preventivne ginekološke preglede i Papa test obavljati prema savjetu liječnika ovisno o nalazu i utvrđenom stanju te čimbenicima rizika, optimalno od navršenih 20 godina (rana seksualna aktivnost - prije 16 godina, veći broj partnera, odnosno rizično spolno ponašanje partnera, spolno prenosive infekcije u anamnezi -klamidijska infekcija, infekcija visokorizičnim tipovima HPV-a, promjene na vratu matrenice od prije, pušenje...). Sve žene u dobi 25 – 64 godina bez povećanog rizika, s urednim prethodnim Papa nalazom, obrisak vrata maternice po Papanicolaou obavljaju svake tri godine, odnosno prema stručnim smjernicama Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice.
Izvršitelji: izabrani tim zdravstvene zaštite žena, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite
4.2.3.4.Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija
Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija prema medicinskim indikacijama.
Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena, izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom, laboratorijskom i bolničkom djelatnosti.
4.2.3.5. Planiranje, praćenje i izvještavanje o obuhvatu žena skriningom
Izabrani liječnik obiteljske medicine i ginekolog uključuju se u aktivnosti za rano otkrivanje raka vrata maternice kod svojih korisnica. To znači planiranje, pozivanje žena na pregled, pregled i obavljanje testa probira (Papa test, HPV test, kolposkopija), praćenje žena i izvještavanje zavodima za javno zdravstvo, sukladno stručnim smjernicama i Nacionalnom programu za rano otkrivanje raka vrata maternice.
Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena, citološki, histopatološki i mikrobiološki laboratoriji,
zavodi za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo zdravstva
4.2.4. Karcinom kolona i rektuma
4.2.4.1.1. Upoznavanje stanovništva s čimbenicima rizika
Čimbenici rizika za karcinom kolona i rektuma su pušenje duhanskih proizvoda ili boravak u zadimljenim prostorima kraj pušača, debljina, prekomjerno jedenje crvenog i procesuiranog (dimljenog) mesa, ostali čimbenici koji povisuju rizik obolijevanja (obiteljska polipoza kolona, multipla polipoza, upalne bolesti crijeva, rak debelog crijeva u krvnog srodnika, itd.). O ovome se mora podučavati stanovništvo od školske dobi nadalje, kao i o potrebi javljanja liječniku kod krvarenja iz debelog crijeva, krvi u stolici ili promjene u radu crijeva.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, patronažne sestre, liječnici školske i sveučilišne medicine, izabrani tim opće/obiteljske medicine.
Sudionici: Obrazovne institucije, poslodavci, sredstva javnog priopćavanja, udruge studenata zdravstvenog usmjerenja i udruge bolesnika.
4.2.4.1.2. Izrada stručnih sadržaja za tiskane materijale i audiovizualna sredstva
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite te sa obrazovnim iinstitucijama.
4.2.4.2. Provođenje organiziranog Nacionalnog programa probira raka i prezloćudnih promjena debelog crijeva
Ciljna skupina su stanovnici oba spola od 50 - 74 godina. Organizirani probir je u pravilu pretraživanje bolesti ili stanja u naooko zdravoj, dakle asimptomatskoj populaciji. Mora sadržavati sve elemente organiziranog probira prema smjernicama za osiguranje kvalitete probira:
1. Test na skrivenu krv u stolici (skrać TOKS; engl. fecal occult blood test- skrać. FOBT) i za pozitivne kolonoskopija.
2. Ako je TOKS negativan, ponavlja se nakon 24 mjeseca. Za ostale ishode potrebno slijediti hodogram nacionalnog organiziranog programa probira
3. Svi nalazi obavezno se upisuju u web registar probira zbog praćenja pokazatelja probira te osiguranja elektroničkog usmjeravanja daljeg postupanja u bolesnika prema hodogramu
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću,Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite.
4.2.4.3. Rana dijagnostika i oportunistički probir
Rana dijagnostika je dijagnosticiranje bolesti u što ranijoj fazi prilikom prve pojave znakova bolesti.
Oportunistički probir je pretraživanje određene bolesti na vlastiti zahtjev a temeljem procjene rizika pojedinca.
Rana dijagnostika namijenjena je osobama starijim od 75 godina te mlađima od 50 godina, a oportunistički probir za osobe kojima je u prethodnom organiziranom probiru nađen polip srednjeg ili visokog stupnja displazije. Posebna skupina su osobe s povišenim rizikom (rak debelog crijeva u bliskog krvnog srodnika, obiteljska polipoza kolorektume ili drigi nasljedni sindromi, multipla polipoza, kronični ulcerozni kolitis) u kojih se mora omogućiti oportunistički probir.
Digitorektalni pregled treba obaviti prema indikacijama. Test na skrivenu krv u stolici minimalno jednom u dvije godine, a za osobe s povišenim rizikom 10 godina ranije nego je bolest otkrivena u srodnika, odnosno prema hodogramu Europskih smjernica ako je u prethodnom probiru nađen polip. Prema indikaciji u tih osoba mora se omogućiti izravno upućivanje obrađenog bolesnika na kolonoskopiju. Kolonoskopija se u slučaju da je bila uredna i obavljena u cjelosti, u dobro očišćene osobe može ponoviti svake 10. godine.
Godišnji digitorektalni pregled se zbog niske osjetljivosti ne preporuča nego samo prije drugih, prethodno navedenih, skrining testova.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću.
4.2.4.4.1. Zdravstveni odgoj osoba s kolostomom (predavanja, vježbe i demonstracije) te cjelovita skrb uključivši psihološku potporu
- Grupno: Edukacija za sve osobe s kolostomom, a po mogućnosti uključivanje u udrugu osoba sa stomom.
Izvršitelji: Specijalističko-konzilijarna i bolnička onkološka djelatnost te tim opće/obiteljske medicine, patronažne sestre.
Sudionici: Udruge bolesnika.
4.2.4.4.2. Izrada stručnih sadržaja za tiskane materijale i audiovizualna sredstva
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji s Klinikom za tumore, odnosno specijaliziranim onkološkim centrima i jedinicama.
Sudionici: Udruge bolesnika.
4.2.4.5. Evidentiranje, registriranje i izvještavanje
Prema postojećim zakonskim propisima navedeno obuhvaća preventivne mjere i postupke, vođenje Registra programa probira, Registra za rak, te praćenje trendova smrtnosti prema stupnju proširenosti bolesti.
Izvršitelji: Provoditelji mjera i postupaka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo.
4.2.5. Karcinom prostate
4.2.5.1. Pravovremena dijagnostika
Prema smjernicama The US Preventive Services Task Force za muškarce u dobi od 55 do 69 godina, odluka da se podvrgne periodičnom skriningu za rak prostate na temelju prostate specifičnog antigena (PSA) treba biti individualna. Prije donošenja odluke o tome hoće li ih se pregledati, muškarci bi trebali imati priliku raspravljati o mogućim koristima i štetama probira sa svojim kliničarima i uključiti njihove vrijednosti i sklonosti u odluku. Probir nudi malu potencijalnu korist od smanjenja vjerojatnosti smrti od raka prostate kod nekih muškaraca. Međutim, mnogi će muškarci iskusiti potencijalne štete probira, uključujući lažno pozitivne rezultate koji zahtijevaju dodatno testiranje i moguću biopsiju prostate; nepotrebnu dijagnostiku i liječenje kao i komplikacije liječenja, kao što su inkontinencija i erektilna disfunkcija. Prilikom utvrđivanja je li ova usluga prikladna u pojedinačnim slučajevima, pacijenti i kliničari trebaju razmotriti ravnotežu koristi i šteta na temelju obiteljske povijesti, rasne/etničke pripadnosti, komorbidnih medicinskih stanja, vrijednosti bolesnika o koristima i štetnosti probira i liječenja ishoda i drugih zdravstvenih potreba. Kliničari ne bi trebali pregledavati muškarce koji ne izražavaju sklonost prema probiru.
Za starije od 70 se ne preporuča nikakav probir.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, laboratorij, specijalističko-konzilijarna djelatnost urologije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo.
4.3. ZAŠTITA MENTALNOG ZDRAVLJA
4.3.1. Promicanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja
- podizanje zdravstvene pismenosti u području mentalnog zdravlja
- podizanje svijesti na razini populacije o prepoznavanju problema mentalnog zdravlja
- unaprjeđenje mentalnog zdravlja provedbom javnozdravstvenih programa i intervencija
usmjerenih na povećanje empatije i jačanje socijalnih i emocionalnih kompetencija
- smanjenje stigme prema mentalnim poremećajima, kako u populaciji, promjenom javnog diskursa i podizanjem svijesti, u čemu posebnu ulogu imaju mediji, tako i unutar zdravstvene struke
- uključivanje osoba sa iskustvima mentalnih poremećaja i njihovih obitelji u donošenje odluka i kreiranje politika i programa za unaprjeđenje mentalnog zdravlja
- provedba intervencija s ciljem unaprjeđenja mentalnog zdravlja u primarnim društvenim
zajednicama: obitelj, škola, radno mjesto.
Izvršitelji: nevladine organizacije, županijski zavodi za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
4.3.2. Prevencija i rano otkrivanje mentalnih poremećaja
- rano otkrivanje rizika za nastanak mentalnih poremećaja uključujući poremećaje ovisnosti
- rana intervencija prema osobama u riziku
- intervencija i savjetovanje obitelji osoba u riziku za nastanak mentalnih poremećaja uključujući poremećaje ovisnosti
- provedba probira među školskom djecom i adolescentima na poremećaje mentalnog zdravlja
- provedba probira među odraslom populacijom na poremećaje mentalnog zdravlja
- upućivanje osoba u riziku za razvoj mentalnih poremećaja uključujući poremećaje ovisnosti u daljnji terapijski postupak.
Izvršitelji: županijski zavodi za javno zdravstvo: timovi za školsku medicinu, timovi za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, nevladine organizacije, zdravstvene ustanove i timovi na primarnoj razini zdravstvene zaštite: obiteljska medicina, pedijatri, psihijatri, medicina rada.
4.3.3. Liječenje
- osigurati dostupno i adekvatno liječenje mentalnih poremećaja i poremećaja ovisnosti u okviru primarne zdravstvene zaštite, specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, sustava dnevnih bolnica i stacionarne bolničke zdravstvene zaštite
- osigurati intervencije sa fokusom na potpuni oporavak, a što uključuje farmakoterapijske,
psihoterapijske i psihosocijalne intervencije, osoba sa teškim psihičkim poremećajima u zajednici, odnosno u kući pacijenta intervencijom mobilnog multidisciplinarnog tima
- terapijski fokus prebaciti sa tretmana na oporavak.
Izvršitelji: liječnici obiteljske medicine, službe za mentalno zdravlje u županijskim zavodima za javno zdravstvo, psihijatrijski timovi u okviru specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, psihijatrijski timovi u bolnicama, mobilni psihijatrijski timovi.
4.3.4. Rehabilitacija
- izrada i supervizije plana oporavka osobe sa mentalnim poremećajem
- pružanje psihosocijalne podrške s ciljem smanjenja stope invalidnosti i uključivanja u zajednicu
- provedba intersektorskih mjera i intervencija usmjerenih socijalnoj rehabilitaciji osoba sa psihosocijalnim izazovima, kao što su: izvanistitucijsko, stambeno ili stacionarno zbrinjavanje te zapošljavanje i izrada plana financijskog oporavka osobe sa psihosocijalnim izazovima
- savjetovanje, psihološka i psohosocijalna potpora obitelji i skrbnika osoba sa mentalnim poremećajima
Izvršitelji: mobilni psihosocijalni timovi, nevladine organizacije, sustav socijalne skrbi, lokalna zajednica u suradnji s: Ministarstvom zdravstva, Ministarstvom socijalne skrbi, Ministarstvom rada, službe za mentalno zdravlje županijskih zavoda za javno zdravstvo.
4.4. BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA
4.4.1. Edukacija stanovništva usmjerna prevenciji ulkusne bolesti i ciroze te suzbijanju čimbenika rizika za nastanak žučnih kamenaca i hernija
Od najranije dobi na dalje edukacija o potrebi suzbijanja zdravstveno štetnih iusvajanja zdravstveno korisnih životnih navika, posebice pravilne prehrane, izbjegavanja konzumacije alkohola i dr.
Grupno: Sudjelovanje u stručnom radu profesora i učitelja, ogledna predavanja učenicima i roditeljima, te predavanja i raspodjela edukacijskih materijala.
Izvršitelji: Timovi školske medicine, zavodi za javno zdravstvo.
Sudionici: Škole, poslodavci, Hrvatski Crveni križ, sredstva javnog priopćavanja.
Individualno: savjetovanje i davanje pisanih uputstava.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine.
4.4.1.1. Izrada stručnih sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, timovi školske medicine u suradnji s izabranim timom opće/obiteljske medicine i ostalim izvršiteljima.
4.4.2. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacijaprema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima struke.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine,specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost.
4.4.2.1. Edukacija bolesnika o potrebi usvajanja zdravstveno korisnih i napuštanja zdravstveno štetnih navika, te potrebi pridržavanja dijetalnog i terapijskog režima za navedene bolesti putem individualnih savjeta, predavanja, pisanih uputstava.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom gastroenterološkom djelatnosti.
4.4.3. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija prema postojećim zakonskim propisima uključujući preventivne mjere i postupke.
Izvršitelji: Provoditelji mjera i postupaka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo.
4.5. BOLESTI MIŠIĆNO-KOŠTANOG SUSTAVA I VEZIVNOG TKIVA
4.5.1. Rana detekcija deformiteta koštano-zglobnog sustava, degenerativnih i upalnih bolesti koje zahvaćaju i lokomotorni sustav
Potrebno je što je prije moguće dijagnosticirati urođene i stečene deformitete koštano-zglobnog sustava kako kod novorođenčadi, dojenčadi, djece predškolske i školske dobi, tako i kod odraslih osoba svih starosnih grupa.
Izvršitelji: timovi primarne zdravstvene zaštite u suradnji s timovima svih specijalnosti koji su zaduženi za provođenje zdravstvene zaštite određenog dijela populacije u ambulantnim ili stacionarnim uvjetima (rodilišta, pedijatrijski timovi, timovi školske medicine, timovi fizikalne medicine i rehabilitacije, kao i izabrani timovi opće/obiteljske medicine).
4.5.2. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija
Prema medicinskim indikacijama, sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i mogućnostima.
Izvršitelji: timovi primarne zdravstvene zaštite u suradnji s timovima svih specijalnostikoji su zaduženi za provođenje zdravstvene zaštite određenog dijela populacije u ambulantnim ili stacionarnim uvjetima (rodilišta, pedijatrijski timovi, timovi školske medicine, timovi fizikalne medicine i rehabilitacije, kao i izabrani timovi opće/obiteljske medicine).
4.5.3. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija
Prema važećim propisima, uključujući preventivne i kurativne mjere i postupke.
Izvršitelji: provoditelji mjera i postupaka na svim razinama, te Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo.
4.6. ŠEĆERNA BOLEST
4.6.1. Usvajanje zdravijeg načina života s posebnim naglaskom na pravilnoj prehrani
Poticanje na usvajanje zdravijih životnih navika - pravilna prehrana, održavanje poželjne tjelesne težine, tjelesna aktivnost primjerena dobi, nepušenje, s posebnim naglaskom na edukaciji o pravilnoj prehrani i potrebi održavanja poželjne tjelesne težine.
Sudjelovanje u aktivnostima s ciljem smanjenja rizičnih čimbenika (prigodni letci, brošure, provođenje individualnih i grupnih programa).
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske, izabrani pedijatrijski tim, nadležni tim školske medicine, ljekarnik u javnoj ljekarni, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom i bolničkom djelatnosti.
Sudionici: Dječji vrtići, škole, fakulteti, poslodavci, Hrvatski Crveni križ, ljekarnici, sredstva javnog priopćavanja.
4.6.2. Rano otkrivanje šećerne bolesti
Rano otkrivanje, potvrda dijagnoze pregledom glukoze u krvi i OGTT-a prema indikaciji.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, ljekarnik u javnoj ljekarni u sklopu savjetovališta, izabrani ginekološki tim u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću te županijski zavodi za javno zdravstvo.
4.6.2.1. Rano otkrivanje u osoba s povećanim rizikom za razvoj šećerne bolesti
Ranije utvrđena intolerancija glukoze, gestacijski dijabetes, makrosomna djeca (>4000g), stariji od 45 godina, pretili bolesnici (ITM>30 kg/m2), bolesnici s hipertenzijom i/ili hiperlipidemijom, osobe kod kojih je u stresnim situacijama (infarkt miokarda, opekline, traume, infekcije, operativni zahvati) izmjerena povišena glikemija, osobe sa povišenim FINDRISK score-om i ostale osobe kod kojih se posumnja da boluju od šećerne bolesti.
4.6.2.2. Trudnice
Kontrola glikemije i OGTT u 22.-25. tjednu trudnoće. Trudnice s povećanimrizikom (pozitivna obiteljska anamneza, komplikacije u prethodnim trudnoćama -mrtvorođena djeca, prijevremeni porođaji, spontani pobačaji, makrosomna djeca, gestacijski dijabetes) po utvrđivanju trudnoće.
4.6.3. Zdravstveni odgoj populacije s povećanim rizikom
Čimbenici rizika za šećernu bolest su:pozitivna obiteljska anamneza, ranije utvrđena intolerancija glukoze, gestacijski dijabetes, stariji od 45 god., pretili bolesnici (ITM>30 kg/m2), bolesnici s hipertenzijom i/ili hiperlipidemijom, osobe kod kojih je u stresnim situacijama (infarkt miokarda, opekline, traume, infekcije, operativni zahvati) izmjerena povišena glikemija i ostale osobe u kojih se posumnja da boluju od šećerne bolesti. Individualnim savjetima i grupnim radom (20-ak bolesnika) s ciljem mijenjanja po zdravlje štetnih navika i usvajanje zdravijeg načina življenja.
Edukacija i poticanje na mijenjanje po zdravlje štetnih navika i usvajanje zdravijeg načina življenja (nepušenje, pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost, unapređenje duševnog zdravlja).
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, ljekarnici u javnim ljekarnama, nadležni timovi školske medicine uz suradnju patronažne djelatnosti i županijski zavodi za javno zdravstvo.
Sudionici: Dječji vrtići, škole i fakulteti, udruge.
4.6.4. Izrada stručnih sadržaja
Izrada stručnih sadržaja za pisane materijale i audiovizualna sredstvaza poticanje mijenjanja po zdravlje štetnih navika i usvajanja zdravijeg načina života putem letaka, brošura, knjiga, audio i video kazeta cjelokupne populacije.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Referentnim centrom za zdravstvenu zaštitu osoba sa šećernom bolešću, Referentni centar za dijabetes u trudnoći (Klinika za ženske bolesti i porode), Ministarstvo zdravstva, Stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ).
Sudionici: Ministarstvo znanosti i obrazovanja; udruge oboljelih od šećerne bolesti.
4.6.5. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija oboljelih od šećerne bolesti
4.6.5.1. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija odraslih oboljelih od šećerne bolesti
Prema medicinskoj indikaciji, sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima, prema smjernicama za dijagnostiku i liječenje šećerne bolesti.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom i bolničkom djelatnošću.
4.6.5.2. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija djece oboljele od šećerne bolesti
Prema medicinskoj indikaciji, sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima, prema smjernicama za dijagnostiku i liječenje šećerne bolesti u djece i adolescenata.
Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite djece, nadležni timovi školske medicine, izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom i bolničkom zdravstvenom zaštitom.
4.6.6. Edukacija osoba oboljelih od šećerne bolesti
Grupno, kroz tečajeve za 20-ak osoba za bolesnike s osposobljavanjem za samozaštitu te individualnim edukacijama, edukacija djece i adolescenata, njihovih obitelji-individualno, edukacijom u malim skupinama, radionicama za djecu i roditelje, radionicama u kampovima za djecu.
4.6.6.1. Edukacija djece i adolescenata oboljelih od šećerne bolesti te njihovih roditelja
Ljetni edukacijsko-rekreacijski kampovi (upoznavanje vršnjaka s istom bolešću, obnova i proširenje znanja, preuzimanje odgovornosti i osamostaljenje, provođenje samokontrole u sigurnom okruženju, odvajanje od roditelja; aktivnosti: edukacija – kvizovi znanja, grupni rad, natjecateljske igre, rasprave; sportske aktivnosti i zabava).
Vikend radionice za djecu i adolescente – oko 15 djece adolescenata, 2 puta godišnje 2-3 dana (proširenje znanja, poticanje osamostaljivanja i preuzimanja brige o sebi i bolesti, poticanje motivacije za postizanje i očuvanje dobre regulacije - predavanja, praktični rad, razgovor s psihologom).
Individualizirani program edukacije (individualni i grupni) s ciljem osposobljavanja za samozbrinjavanje.
Radionica za roditelje – male grupe roditelja 2 puta godišnje (razmjena iskustava roditelja djece dugogodišnjih bolesnika i roditelja novootkrivenih bolesnika, edukacija, reedukacija i savjetovanja, problemi u regulaciji bolesti specifični za dob, pružanje pedagoške i socijalne potpore).
Sudionici: Udruge osoba oboljelih od šećerne bolesti, Hrvatski Crveni križ, dječji vrtići, škole, fakulteti.
4.6.6.2. Edukacija odraslih osoba oboljelih od šećerne bolesti
Na razini primarne zdravstvene zaštite: edukacija u maloj skupini 1-2 puta mjesečno po mogućnosti grupiranje prema vrsti terapije i dobi (bolesnici na terapiji dijetom, peroralnim hipoglikemizantnim lijekovima, inzulinom), uz mjerenje glikemije i krvnog tlaka po potrebi te individualna edukacija.
Na razini sekundarne zdravstvene zaštite: programi prilagođeni lokalnim mogućnostima u kontinuiranom trajanju do 5 dana u prijepodnevnim satima, organizirani tečajevi u poslijepodnevnim satima – u sklopu ambulantnog liječenja ili dnevne bolnice.
Na razini tercijarne zdravstvene zaštite: bolesnici koji se naručuju na bolničko liječenje ulaze u program edukacije i regulacije bolesti prema unaprijed utvrđenom programu, a u sklopu toga obavljaju se dodatni pregledi i laboratorijske pretrage.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću i Stručnim društvima HLZ-a, ljekarnici u javnim ljekarnama.
4.6.6.3. Zdravstveni odgoj osoba koje se susreću u radu s djecom i adolescentima sa šećernom bolešću (odgajatelji u vrtićima, učitelji, profesori, treneri)
Edukacija edukatora – kontinuirana edukacija zdravstvenih djelatnika odgovornih za zbrinjavanje djece dijabetičara (jednom godišnje u trajanju do 2 dana, edukacija timova, predavanja, seminari, radionice, evaluacija znanja) te kontinuirana edukacija edukatora.
Edukacija odgajatelja, učitelja i nastavnika kroz seminare i radionice.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Referentnim centrom za zdravstvenu zaštitu osoba sa šećernom bolešću, Referentnim centrom za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes.
Sudionici: Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
5.6.7. Edukacija šire društvene zajednice o šećernoj bolesti
Edukacija šire društvene zajednice o šećernoj bolesti javnim predavanjima, putem tiskanih materijala i suradnjom s medijima.
Izvršitelji: Timovi primarne zdravstvene zaštite, ljekarnici u javnim ljekarnama, županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa specijalističkim timovima.
4.6.8. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija
Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija svih osoba sa šećernom bolešću u skrbi uz nadzor indikatora kvalitete skrbi, analiza i evaluacija. prema važećim propisima uključujući preventivne mjere i postupke te uključujući i upisivanje podataka u odgovarajuće informatičke platforme.
Izvršitelji: Provoditelji mjera i postupaka, sukladno statističkim aktivnostima RH
4.6.8.1. Vođenje Registra za dijabetes
Vođenje Registra za dijabetes, analiza epidemiološke situacije dijabetesa u Hrvatskoj, godišnje izvješće o incidenciji, prevalenciji, indikatorima kvalitete i mortalitetu od dijabetesa u Hrvatskoj
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Referentnim centrom za zdravstvenu zaštitu osoba sa šećernom bolešću.
4.7. KRONIČNI BRONHITIS I KRONIČNA OPSTRUKTIVNA PLUĆNA BOLEST
4.7.1. Nadzor i monitoring nad dišnim noksama (alergenima, iritansima i sl.) u okolišu
Praćenjem njihove koncentracije u zraku (biljni alergeni, iritanski, zagušljivci i dr.).
Izvršitelji: službe za zdravstvenu ekologiju županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, medicina rada, higijensko-epidemiološke službe županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: meteorološka služba i dr.
4.7.2. Predlaganje mjera i skrb za trajnu provedbu mjera za smanjenje prisustva okolišnih dišnih noksi
Izvršitelji: djelatnost zdravstvene ekologije, higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, medicina rada u suradnji s relevantnim specijalističkim strukama (pulmologija, alergologija i dr.).
Sudionici: društvena zajednica, privreda, komunalne službe, inspekcijske službe, tijela zaštite okoliša i dr.
4.7.3. Pregledi radi profesionalne orijentacije prije upisa u srednje škole
Za srednje škole usmjerenog obrazovanje s ciljem izbjegavanja izlaganja za osjetljive osobe.
Izvršitelji: djelatnost školske medicine, djelatnost medicine rada uz konzultacije pulmologa, alergologa i dr.
4.7.4. Prethodni pregledi prije zapošljavanja
Na poslovima koji mogu izazvati kroničnu iritaciju/senzibilizaciju bronha (dišnog sustava).
Izvršitelji: djelatnost medicine rada, specijalističko konzilijarna pulmološka djelatnost, alergološka djelatnost.
4.7.5. Periodički pregledi za vrijeme zaposlenja
Izvršitelj: medicina rada.
4.7.6. Skrb za provedbu propisanih mjera zaštite na radu
U poslovima gdje su zaposlenici izloženi dišnim iritansima i alergenima.
Izvršitelj: medicina rada, ekologija, higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: poslodavci, sanitarna inspekcija i inpekcija rada.
4.7.7. Promjena mjesta rada i prekvalifikacija po potrebi, savjetovanje
Izvršitelj: medicina rada, pulmološka djelatnost.
Sudionici: službe Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, službe Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i dr.
4.7.8. Imunoprofilaksa
Radi sprječavanja bolesti koje mogu ostaviti posljedice na dišnom sustavu deformacijama bronhalnog sustava, alergizacijom i dr., kao i u cilju izbjegavanja dodatnih opterećenja na osnovnu bolest (kronični bronhitis):
-cijepljenje protiv hripavca u dječjoj dobi prema Programu cijepljenja
-cijepljenje protiv Hemophilus influenzae tipa b, u dojenačnoj dobi, prema programu cijepljenja
-cijepljenje protiv influenzae osoba s kroničnim bronhitisom i kroničnom opstruktivnom bolešću pluća (KOPB)
-cijepljenje protiv pneumokoka osoba s KOPB.
Izvršitelji: liječnici cjepitelji sudionici u obveznom Programu cijepljenja, odabrani liječnik, epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
4.7.9. Mjere za smanjenje štetnih utjecaja aktivnog i pasivnog pušenja duhana
-nepušenje, odgojni programi za mladež; poticanje na život bez pušenja duhana, prema programu mjera
-prestanak pušenja, programi za odvikavanje, individualno savjetovanje, prema programu mjera
-ograničenje (isključenje) pušenja odnosno duhanskog dima u zatvorenim radnim i javnim prostorima, javnom prijevozu i dr., prema Nacionalnom programu mjera
-kontrola duhanskih proizvoda i njihove prodaje, prema Nacionalnom programu.
Izvršitelji: socijalna medicina, školska medicina, higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo; zdravstvena ekologija, specijalističko konzilijarna pulmološka djelatnost.
Sudionici: društvena zajednica, zakonodavstvo, sanitarna inspekcija i druge inspekcijske službe, privreda, mediji, i dr.
4.7.10. Edukacija stanovništva za izbjegavanje nastanka kroničnog bronhitisa i KOPB
-poticanje primjerene fizičke aktivnosti na otvorenome, hodanje
-promjena okoline (alergena)
-konzultacija s liječnikom u liječenju dišnih infeckija.
Izvršitelji:fizikalna medicina i rehabilitacija, higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, pulmološka djelatnost, alergološka djelatnost.
4.7.11. Edukacija osoba s kroničnim bronhitisom i KOPB za samozaštitu
Prestanak pušenja, izbjegavanje zadimljenih prostora, izbjegavanje alergena, pravilno iskašljavanje, vježbe disanja, pravodobno javljanje liječniku pri sumnji na egzacerbaciju upale.
Izvršitelji: odabrani liječnik, pulmolozi i dr. prema programu.
4.7.12. Dijagnostika
Uključujući etiološku dijagnostiku, mikrobiološku, alergološku obradu i dr.
Izvršitelji: polikliničko konzilijarna i bolnička pulmološka djelatnst, alergološka djelatnost, mikrobiološka djelatnost (županijski zavodi za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, bolnice i dr).
4.7.13. Ispravno liječenje
Akutnih ataka i egzacerbacija uključujući desenzibilizaciju te rehabilitacija i kronično liječenje uznapredovalih stanja KOPB (za postupke pogledati u poglavlja o pulmološkoj djelatnosti i drugim relevantnim kliničkim djelatnostima).
Izvršitelji: specijalističko konzilijarna i bolnička pulmološka djelatnost, internistička, alergološka i imunološka infektološka djelatnost i dr.
4.7.14. Praćenje i analiza učinka mjera
4.7.14.1. Registiranje i izvještavanje
Izvršitelji: poliklinička i bolnička djelatnost, djelatnost opće/obiteljske medicine.
4.7.14.2. Praćenje i analiza kretanja morbiditeta i mortaliteta, povratne informacje kliničarima
Izvršitelji: javnozdravstvena i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
4.7.14.3. Praćenje potpunosti primjene preventivnih mjera spomenutih u programu
Izvršitelji: socijalna medicina, zdravstveno ekološka djelatnost, epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na temelju izvješća glavnih izvršitelja i sudionika, inspekcijske službe.
4.8. AKUTNE ZARAZNE BOLESTI
4.8.1. Rano otkrivanje izvora zaraze, putova njena širenja i žarišta zaraznih bolesti
Epidemiološki izvid, ispitivanje i anketa pri pojavi Zakonom određenih zaraznih bolesti, te posebno epidemija; liječnički pregled osoba i uzimanje uzoraka (stolice, krvi, mokraće, hrane, vode i dr.) prema epidemiološkim indikacijama.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka djelatnost i epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u suradnji s javnozdravstvenim laboratorijima zavoda.
Sudionici: drugi zdravstveni djelatnici i službe i laboratoriji, ovisno o bolesti/epidemiji ili mjestu odvijanja.
4.8.2.Obvezno prijavljivanje zaraznih bolesti
Sudjelovanje u informacijskom sustavu obveznog prijavljivanja zaraznih bolesti i epidemija u Hrvatskoj u skladu sa Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o obveznom prijavljivanju, te vođenje propisane evidencije o tim bolestima.
Izvršitelji: svi liječnici koji u svom poslu dijagnosticiraju zaraznu bolest, u skladu sa zakonom, higijensko-epidemiološka djelatnost u higijensko-epidemiološkim ispostavama, epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Sudionici: javni mediji, javne službe (MUP i dr) za dojavu o epidemijama teritorijalno nadležnoj epidemiološkoj službi županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
4.8.3.Laboratorijska identifikacija uzročnika zaraznih bolesti
Mikrobiološka identifikacija uzročnika zaraznih bolesti nužna je za uspješno liječenje kao i za ispravne mjere suzbijanja zaraznih bolesti i stoga je posebno za one najvažnije i obvezna prema zakonu. Obavlja se, prema zakonu, u zdravstvenim ustanovama, primjenom mikrobioloških i drugih tehnika na uzorcima oboljelih i drugim uzorcima prikupljenim prema epidemiološkim indikacijama, uz obveznu konfirmaciju nalaza u referentnom laboratoriju za zakonom određene bolesti, odnosno uzročnike te za ostale (temeljem zahtjeva struke) koji nisu obvezni po zakonu.
Izvršitelj: osnovna bakteriološka, parasitološka, virološka, biokoemijska laboratorijska djelatnost u zdravstvenim ustanovama, referalna mikrobiološka i biokemijska laboratorijska djelatnost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost za zarazne bolesti županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: mikrobiološki laboratoriji nezdravstvenih ustanova (veterinarski, istraživačke i znanstvene ustanove), privatni mikrobiološki laboratoriji izvan sustava zdravstva i dr.
4.8.4.Liječenje, hospitalizacija, izolacija i karantena
Hospitalizacija i po potrebi karantena kod zakonom određenih bolesti (kuga, kolera, virusne hemoragijske groznice, legionarska bolesti, dječja paraliza, difterija, pjegaac, povratna groznica, trbušni tifus, paratifus, bruceloza, malarija, bjesnoća tetanus, crni prišt, meningokokna bolest, AIDS, SARS, aktivna tuberkuloza) te liječenje i po potrebi izolacija ili zdravstveni nadzor kod drugih zakonom određenih bolesti koje iziskuju hospitalizaciju, uz nužan trajan nadzor nad provedbom ovih mjera.
Izvršitelji: Klinika za infektivne bolesti Dr Fran Mihaljević, odjeli/klinike za zarazne bolesti bolnica, odjeli/bolnice za tuberkulozu, ostale zdravstvene djelatnosti koje u svojoj kazuistici imaju i liječe zarazne bolesti, epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: sanitarna inspekcija.
4.8.5. Obvezno cijepljenje osoba prema Programu cijepljenja
Obvezno cijepljenje protiv tuberkuloze, Hib bolesti, difterije, tetanusa, hripavca, ospica, zaušnjaka, rubeole, dječje paralize, hepatitisa B i pneumokoka, prema godišnjem provedbenom programu, kontinuirano u individualnom radu s pacijentima, s mogućnošću kampanjskog cijepljenja u školama.
Izvršitelji: rodilišta (bolnice), služba zaštite male i predškolske djece (pedijatri) školska medicina, opća/obiteljska medicina, higijensko-epidemiološke/epidemiološke djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i epidemiološke djelatnost (zarazne bolesti) Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo po potrebi, odnosno prema epidemiološkim indikacijama (podbačaj izvršenja Programa, prijeteće epidemije i dr.).
Sudionici: sanitarna inspekcija, jedinice uprave i samouprave, Hrvatski Crveni križ, škole, i dr.
4.8.6. Ostala cijepljenja (obvezna i fakultativna)
Izvođenje, i ovisno o tipu cijepljenja, planiranje utroška cjepiva i izvještavanje o obavljenom i to za obvezne imunizacije: bjesnoća, žuta groznica, tetanus, hepatitis B kod ugroženih kategorija pučanstva, trbušni tifus, te drugih pojedinačnih ili skupnih cjepljenja prema stručnim indikacijama, u skladu s važećim propisima (gripa, krpeljni meningoencephalititsa, pneumokokno cjepivo, hemofilus influenzae, meningokokno cjepivo, HPV i dr.).
Izvršitelj: Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, ostali liječnici u svom djelokrugu rada (pedijatri, obiteljska medicina, školska medicina).
Sudionici: sanitarna inspekcija, jedinice uprave i samouprave, Hrvatski Crveni križ, škole, i dr.
4.8.7.Kemoprofilaksa i seroprofilaksa
Primjenom određenih sredstava kod zakonom određenih zaraznih bolesti (kolera, tuberkuloza, malarija, streptokokna, meningokokna bolest, hemophilus influenzae i dr, te tetanusa, bjesnoće i zarazne žutice tipa A i B, te drugih bolesti prema epidemiološkoj indikaciji.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, ostali liječnici u svom djelokrugu rada (mala djeca, tuberkuloza i dr.).
Sudionik: sanitarna inspekcija.
4.8.8.Zdravstveni nadzor nad kliconošama
Evidencija i mikrobiološko-epidemiološki nadzor nad osobama koje su preboljele trbušni tifus, paratifus, bacilarnu disenteriju ili zarazno trovanje hranom, pregledom stolice i urina, a nositeljima HBsAg HCV i HIV protutijela pregledom uzoraka krvi u skladu s zakonom i pravilnicima.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka u županijskim zavodima za javno zdravstvo i u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
4.8.9.Zdravstveni nadzor nad određenim kategorijama zaposlenih osoba
Zdravstveni pregled na kliconoštvo zakonom određenih crijevnih i respiratornih mikroorganizama (npr. salmonella, shigella, Escherichia coli, staphylococcus, paraziti), i tuberkuloze u određenim rokovima, kao i kod određenih kategorija osoba u skladu sa Zakonom, te vođenje evidencije i kartoteke.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Sudionici: mikrobiološki laboratoriji županijskih zavoda za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, po potrebi drugi laboratoriji.
4.8.10.Zdravstveni nadzor nad osobama u međunarodnom prometu
Zdravstveni (liječnički) pregled i mikrobiološki pregled (stolice, krvi) naših građana i stranaca koji dolaze u zemlju na školovanje, koji su boravili u područjima (zemljama) gdje vlada kolera, malarija, kuga, virusne (tropske) hemoragijske groznice i žuta groznica, prema zakonu, i nalogu sanitarne inspekcije.
Izvršitelji: Epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, laboratoriji županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: granična sanitarna inspekcija.
4.8.11. Zdravstveni nadzor tražitelja azila, azilanata i stranaca pod privremenom zaštitom
Prema zakonskim propisima i nalogu sanitarne inspekcije.
Izvršitelji: Epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, laboratoriji županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
4.8.12. Izrada Programa obveznih cijepljenja za Hrvatsku
Izvršitelj: Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionik: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.
4.8.13. Usmjeravanje i evaluacija provedbe Programa obveznih cijepljenja u Hrvatskoj na temelju izvještaja higijensko-epidemioloških i epidemiološka službi županijskih zavoda za javno zdravstvo i praćenja pobola
te središnja konzilijarna funkcija za cijepljenje
Izvršitelj: služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
4.8.14. Praćenje prijava nuspojava cijepljenja
Izvršitelj: služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode.
Sudionici: Svi zdravstveni djelatnici koji uoče nuspojavu cijepljenja.
4.8.15. Nadzor nad distribucijom cjepiva za obvezni Program cijepljenja u Hrvatskoj
Izvršitelj: služba za epidemiologju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: Županijski zavodi za javno zdravstvo i liječnici koji cijepe.
4.8.16. Planiranje (godišnje) cijepljenja za higijensko-epidemiološko područje i županiju
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo.
Sudionici: Liječnici koji cijepe.
4.8.17. Nadzor nad provođenjem, stručna pomoć i koordinacija cjepitelja na svom terenu, evaluacija uspjeha cijepljenja za svoje područje, izvještavanje za svoje područje prema epidemiološkoj službi županijskih zavodia za javno zdravstvo odnosno Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, po potrebi i provedba pojedinih imunizacija
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo.
Sudionici: liječnici koji cijepe.
4.8.18. Distribucija i nadzor nad utroškom cjepiva za provedbu obveznih cijepljenja za svoje područje
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Sudionici: liječnici koji cijepe.
4.8.19.Nadzor nad zaraznim bolestima
Vođenje kontinuirane evidencije i praćenje kretanja Zakonom određenih zaraznih bolesti i epidemija te izrada tjednih, mjesečnih, godišnjih ili drugih potrebnih izvješća s evaluacijom.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Sudionici: liječnici primarne zdravstvene zaštite i kliničari koji dijagnosticiraju zaraznu bolest, mikrobiološki laboratoriji.
4.8.20. Suzbijanje epidemija
Planiranje i organizirana primjena potrebnih mjera prekidanja cirkulacije uzročnika pojedine bolesti među pučanstvom, na terenu, kroz određeno vrijeme, uz uključivanje svih za suzbijanje važnih sudionika u provedbu mjera.
Izvršitelj: epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo odnosno higijensko-epidemiološka djelatnost u higijensko-epidemiološkim ispostavama županijskih zavoda za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost (zarazne bolesti) Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: druge djelatnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo: laboratoriji, služba zdravstvene ekologije, DDD i dr. u županijskim zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, veterinarstvo, sanitarna inspekcija i dr.
4.8.21. Intervencije i suzbijanje epidemija izazvanih bioterorizmom, kao i posebno opasnih epidemija
Izvršitelj: epidemiološka djelatnost (zarazne bolesti) Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, i higijensko-epidemiološkim djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: druge djelatnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i županijskih zavoda za javno zdravstvo: laboratoriji, zdravstvena ekologija DDD i dr, veterinarstvo, sanitarna inspekcija, javne službe (policija i dr.).
4.8.22.Prevencija i suzbijanje bolničkih infekcija
Provođenjem zakonom i pravilnikom određenih prevencijskih i protuepidemijskih mjera na svim, a osobito na rizičnim odjelima bolnica i klinika (kirurške djelatnosti, hemodijaliza, intenzivna njega, rodilišta, odjeli za nedonoščad i dojenčad, odjeli za opekline, hematološka djelatnosti, transplantacija, odjeli za zarazne bolseti i dr.) u okviru nadležnosti higijensko-epidemioloških djelatnosti određenih Zakonom o zaštiti pučansta od zaraznih bolesti i Pravilnikom o nadzoru nad bolničkim infekcijama.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo uz koordinaciju i suradnju Bolničkih povjerenstava za hospitalne infekcije, sanitarne inspekcije i dr.
Sudonici: sanitarna inspekcija.
4.8.23. Prevencija i suzbijanje AIDS-a
Prema Nacionalnom programu.
Sažet pregled mjera dan je u poglavlju: Značajni zdravstveni problemi.
4.8.24. Prevencija i suzbijanje tuberkuloze
Prema Nacionalnom programu.
Sažet pregled mjera dan je u poglavlju: Značajni zdravstveni problemi.
4.8.25. Održavanje stanja eradikacije dječje paralize
Aktivnosti potrebne za održavanje "polio-free" statusa Hrvatske: sustavno cijepljenje, praćenje i obrada slučajeva akutne mlohave kljenuti, praćenje enterovirusa u otpadnim vodama i iz humanih uzoraka, u skladu sa zahtjevima SZO.
Izvršitelji: Epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo uz suradnju mikrobiološke (virusološke) djelatnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: Liječnici koji cijepe, kliničari koji liječe i prijavljuju akutne mlohave kljenuti.
4.8.26.Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija (DDD)
a) Planiranje i stručni nadzor nad provođenjem DDD poslova
Izvršitelj: Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, djelatnost zdravstvene ekologije.
Sudionik: inspekcijske službe (kao upravni nadzor nad provođenjem), lokalna samouprava.
b) Provođenje preventivne DDD u zakonom određenim uvjetima i rokovima te zakonski obvezne protuepidemijske DDD, kao i ostalih mjera DDD prema epidemiološkim indikacijama
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, DDD djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo.
Sudionici: ovlaštena poduzeća (u pravilu samo za preventivnu rutinsku DDD), lokalna samouprava.
4.8.27.Zdravstveno obavješćivanje, prosvjećivanje i odgoj
Obavijesti, upute i ostale mjere povremenog ili trajnog, individualnog ili grupnog zdravstvenog odgoja, obavještavanja i upozoravanja javnosti u zakonom predviđenim okolnostima (higijenski minimum, obavještavanje i upozoravanje javnosti na izbjegavanje rizika epidemija i dr.) ili prema epidemiološkoj indikaciji.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, DDD djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Sudionici: druge djelatnosti u zdravstvu u okviru svog posla, škola, mediji i dr.
4.8.28. Izobrazba osoba koje rukuju namirnicama, hranom, vodom
Organizacija, stručna priprema, evidencija o polaznicima i provedba tečajeva "higijenskog minimuma" te provjera znanja, u skladu s propisima.
Napomena: ova zakonski obvezna mjera je dijelom (sama izvedba obuke) posebno rganizacijskiriješena.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, djelatnost zdravstvene ekologije.
4.8.29.Nadzor nad vodoopskrbom i vodoopskrbnim objektima
Vođenje katastra vodoopskrbnih objekata. Praćenje zdravstvene ispravnosti vode za piće (i rekreaciju) redovitim zakonom određenim pretragama odnosno uvidom u nalaze pretrega.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka djelatnost, mikrobiološka djelatnost i biokemijsko laboratorijska djelatnost, službe za ekologiju županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ovisno o podjeli poslova u okviru sistematizacije županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: Sanitarna inspekcija.
4.8.30.Nadzor nad javnom i društvenom prehranom
Vođenje registra objekata za javnu (restorani, i drugi ugostiteljski objekti) i društvenu prehranu (poduzeća, vrtići, škole, odmarališta, studentski restorani, pučke kuhinje i dr.), praćenje proizvodnje uskladištenja, prijevoza, pripreme i distribucije namirnica/hrane, skrbza pravilno izvođenje svih dijelova procesa te vršenje Zakonom određenih pretraga zdravstvene ispravnosti hrane i objekata.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka djelatnost, služba zdravstvene ekologije, mikrobiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ovisno o podjeli poslova u okviru sistematizacije županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: Sanitarna inspekcija.
4.8.31.Nadzor nad objektima za proizvodnju i distribuciju hrane i namirnica
Vođenje registra objekata (tvornica, klaonica, tržnica, trgovina i dr.), nadzor nad higijenskim i drugim uvjetima, i skrb za njihovoodržavanje i poboljšanje.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, služba zdravstvene ekologije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ovisno o podjeli poslova u okviru sistematizacije županijskih zavoda za javno zdravstvo.
4.8.32. Nadzor nad primjenom mjera sustava HACCP u objektima i u osoba u proizvodnji hrane, vode i namirnica za ljudsku uporabu.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, djelatnost zdravstvene ekologije, ovisno o podjeli poslova u okviru sistematizacije županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: Sanitarna inspekcija.
4.8.33. Nadzor nad javnim objektima
Vođenje registra javnih objekata. Skrb za sanitarno tehničke uvjete koji sprječavaju širenje zaraznih bolesti u zgradama, naseljima, športskim objektima, javnim prometnim sredstvima i dr.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost i služba zdravstvene ekologije u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost i služba zdravstvene ekologije u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Sudionici: Sanitarna inspekcija.
4.8.34. Nadzor nad higijenom okoliša
a) Vođenje katastra deponija za smeće, skrb za sanitarno-tehničke uvjete za pravilno deponiranje otpadnih tvari i njihovo nadziranje.
b) Trajno izviđanje okoliša, površinskih kopnenih voda i mora, radi uočavanja rizičnih pojedinosti i skrb zanjihovo otklanjanje, po potrebi uzimanje i analiza relevantnih uzoraka.
Izvršitelj: Higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost, djelatnost zdravstvene ekologije županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ovisno o podjeli poslova u okviru sistematizacije županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Republika Hrvatska već nekoliko godina spada u države s niskom incidencijom tuberkuloze, a 2017. godine ona je iznosila 8,9/100 000 stanovnika. U epidemiologiji tuberkuloze važna je činjenica da se bolest širi od osobe oboljele od plućne tuberkuloze na zdravu osobu infektivnim aerosolom. Zdrava osoba zarazi se udisanjem aerosola, koji se najčešće stvori kad oboljela osoba iskašljava i tim putem izlučuje bacile tuberkuloze te predstavlja izvor infekcije. Infekcija s M. tuberculosis ne rezultira nužno bolešću, što ovisi o veličini infektivne doze i o obrambenim mehanizmima inficirane osobe. Za razliku od većine zaraznih bolesti koje zakonski podliježu obveznoj prijavi putem definiranog obrasca zarazne bolesti, tuberkuloza podliježe pojačanom nadzoru, koji uz prijavu zarazne bolesti podrazumijeva i prikupljanje dodatnih podataka (npr. lokalizacija bolesti, dijagnostika, vrsta i ishodu liječenja). Mjere borbe protiv tuberkuloze ne razlikuju u suštini od mjera zaštite od drugih zaraznih bolesti i uključuju praktično sve mjere navedene u poglavlju Zaštita pučanstva od zaraznih bolesti, a te su mjere obvezne po Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
Kako bi se sve potrebne mjere nadzora što lakše provodile, uz najracionalniju organizaciju i podjelu rada, skup mjera suzbijanja i sprječavanja tuberkuloze donesen je i kao zaseban državni dokument (Nacionalni program) i publiciran u posebnoj brošuri Ministarstva zdravstva pod nazivom Naputak za sprječavanje i suzbijanje tuberkuloze.
Cilj je i dalje sustavnim upornim kompleksnim mjerama navedenim u Nacionalnom programu snižavati pobol od tuberkuloze u Hrvatskoj, a oboljelima od tuberkuloze pružiti potrebno liječenje i skrb.
U sažetom informativnom obliku ovdje će biti navedene najvažnije mjere odnosno skupine mjera, a za kompletan uvid u mjere i izvršitelje pogledati Naputak (Nacionalni program).
4.9.1. Praćenje i analiza pobola od tuberkuloze
Na temelju obveznog prijavljivanja u registru zaraznih bolesti i registru oboljelih od tuberkuloze.
Izvršitelji: liječnici koji dijagnosticiraju tuberkulozu: obvezno prijavljivanje (vidi poglavlje o Zaraznim bolestima), Higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo: praćenje i analiza pobola i dr.
4.9.2. Obvezno cijepljenje
Prema programu obveznih cijepljenja.
Izvršitelji: liječnici cjepitelji prema Programu cijepljenja (vidi poglavlje: Zarazne bolesti).
4.9.3. Rano otkrivanje izvora i putova širenja
Epidemiološkom obradom u suradnji s pulmolozima i odabranim liječnikom.
Izvršitelj: Higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, drugi, prema Nacionalnom programu.
4.9.4. Protuepidemijske intervencije uključivši i kemoprofilaksu
Na temelju epidemiološkog izvida, i pulmološke obrade.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u suradnji s pulmološkom djelatnošću i mikrobiološkom djelatnošću, odabrani liječnik.
4.10. MJERE ZAŠTITE PUČANSTVA OD AIDS-a (prema Nacionalnom programu zdravstvene zaštite od AIDS-a)
4.10.1. Prijavljivanje, praćenje i epidemiološka analiza pobola i smrtnosti od HIV/AIDS-a i prevalencije virusa humane imunodeficijencije (HIV) u populaciji
Prema obveznom prijavljivanje zaraznih bolesti (4.9.2.) i Nacionalnom programu.
Izvršitelji: liječnik koji dijagnosticira bolest: prijava prema zakonu (vidi poglavlje Zarazne bolesti), higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo praćenje i analiza, vođenje registra za HIV/AIDS.
Sudionici: laboratoriji koji testiraju na HIV, jedinice za transfuziju krvi i dr. prema nacionalnom programu.
4.10.2. Rano otkrivanje izvora i putova širenja
Epidemiološkom obradom u suradnji s infektolozima i odabranim liječnikom.
Izvršitelj: Higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, infektolozi, odabrani liječnik.
4.10.3. Sprječavanje širenja infekcije putem krvi i krvnih derivata te tkivima, organima i stanica, uključujući postupke medicinski potpomognute oplodnje
Provedbom propisanih sigurnosnih postupaka osiguranja i kontrole kvalitete krvi i krvnih derivata, tkiva, organa i stanica u pojedionim zdravstvenim djatnostima i primjenom propisa o prometu i uvozu biološkog materijala.
Izvršitelji i sudionici svi dijelovi zdravstvenog sustava prema programu i zakonu ovisno o svom djelokrugu.
Prema epidemiološkim pravilima, kautelama asepse i antisepse i drugih mjera sprječavanja i kontrole nozokomijalnih infekcija, u skladu s Pravilnikom o sprječavanju bolničkih infekcija i Zakonom.
Izvršitelji: bolnički i drugi zdravstveni pogoni i djelatnosti, bolnička povjerenstva za hospitalne infekcije, higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: sanitarna inspekcija.
4.10.5. Sprječavanje parenteralnog prijenosa u zajednici, mjerama za prevenciju i smanjivanje uporabe i štetnih posljedica uporabe opojnih droga, posebice droga koje se koriste injektiranjem
Kombinacijom primjene zdravstvenih mjera za odvikavanju od ovisnosti te za prevenciju ovisnosti i društvenih mjera i uvjeta koji sprječavaju i potiskuju uživanje opojnih droga, te provedba programa smanjenja šteta u cilju sprječavanja širenja zaraznih bolesti povezanih s uporabom droga injektiranjem.
Izvršitelji: specijalizirane zdravstvena djelatnosti, neuropsihijatrijska, školska medicina, higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i drugih prema Nacionalnom programu.
Sudionici: svi čimbenici u društvu (u skladu s Nacionalnom programom) koji mogu utjecati na smanjenje ovisnosti o opojnim drogama, organizacije civilnog društva.
4.10.6. Sprječavanje unosa infekcije u zemlju
Prema uputama o čuvanju zdravalja i izbjegavanju rizičnih ponašanja putnicima koji odlaze u područja svijeta s visokom učestlošću HIV/AIDS-a.
Izvršitelj: Higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo - cjepne stanice.
Sudionici: mediji, turističke agencije i dr. prema Nacionalnim programu.
4.10.7. Informiranje i dopuna znanje zdravstvenih djelatnika i drugih stručnjaka koji u okviru svog posla dolaze u dodir s oboljelima i osobama povećanog rizika za zarazu HIV-om
Planskim trajnim stručnim usavršavanjem i doedukacijom.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, infektolozi, stručna liječnička stomatološka i sestrinska društva, u suradnji s infektolozima, mikrobiolozima, dermatolozima psiholozima i psihijatrima dr. prema Nacionalnom programu.
4.10.8. Informiranje i zdravstveni odgoj stanovništva/opće populacije
O osnovnim činjenicama o infekciji HIV-om i o AIDS-u, načinima prijenosa i načinima zaštite odnosno izbjegavanja rizika, osobito u pogledu spolnog prijenosa i prijenosa korištenjem droga injektiranjem, uključujući mjere za smanjenje i eliminaciju stigme i diskriminacije povezane s HIV/AIDS-om i prema osobama koje žive s HIV-om.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, zdravstveni djelatnici i djelatnosti svih razina zdravstvene zaštite prema svom djelokrugu, a u skladu s Nacionalnim programom.
Sudionici: mediji, obrazovne ustanove, stručna društva, organizacije civilnog društva i dr. prema Nacionalnom programu.
4.10.9. Dijagnostika infekcije HIV-om i AIDS-a te liječenje i skrb za osobe koje žive s HIV-om
Prema stručnim smjernicam.a
Izvršitelji: infektološka djelatnost, dermatološka, pulmološka, internistička djelatnost i drugi, prema svom djelokrugu, mikrobiološka djelatnost, prema Nacionalnom programu. Sudionici: udruge pacijenata oboljelih od HIV-a.
4.10.10. Kontrola kvalitete i nadzor nad imunobiološkim preparatima humanog porijekla
Izvršitelji: prema Nacionalnom programu (referentna laboratorijska djelatnost, stručnjaci s područja infektologije, epidemiologije, mikrobiologije, imunologije i drugi).
4.10.11. Poboljšanje dostupnosti savjetovanja i testiranja za stanovništvo i za skupine s povećanim rizikom za zarazu HIV-om
Funkcionalna mreža i koordinirano djelovanje Centara za anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV (CTS) - savjetovališta za HIV u županijskim zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, uključujući centre u zajednici.
Izvršitelji: Epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: laboratorijska djelatnost , referentna laboratorijska djelatnost, specifične organizacije civilnog društva i dr. prema Nacionalnom programu.
Druga generacija praćenja infekcije HIV-om i provedba biobihevioralnih istraživanja seroprevalencije HIV-a u populacijama s povećanim rizikom za zarazu HIV-om, posebice u populaciji muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima
Izvršitelji: Epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: laboratorijska djelatnost , referentna laboratorijska djelatnost, kolaborativni centar za jačanje kapaciteta za praćenje infekcije HIV-om Svjetske zdravstvene organizacije u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar, prema Nacionalnom programu.
4.11. SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI I UROGENITALNE INFEKCIJE
4.11.1. Unapređenje ranog otkrivanje spolno prenosivih i urogenitalnih infekcija radi njihovog pravovremenog i pravilnog liječenja te otkrivanja i liječenja eventualnih organskih uzroka nastanka opetovanih uroinfekcija.
Mjera se provodi pretragama mokraće odnosno drugih uzoraka (bris uretre, cerviksa, rektuma i sl.), i to prema posebnim programima probira u populacijama s povećanim rizikom za zarazu ili prema posebnom nacionalnom programu (npr. Nacionani program prevencije i ranog otkrivanja raka vrata maternice i dr) ili prema medicinskoj indikaciji.
U slučaju nalaza koji upućuje na spolno prenosivu bolest ili urogenitalnu infekciju, provodi se daljnji dijagnostički i terapijski postupak prema stručnim smjernicama.
Ako se radi o bolesti/infekciji za koju se može pretpostaviti da je nastala spolnim putem u obradu uključiti i spolnog partnera, a kod onih bolesti propisanih Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti izvršiti i prijavu nadležnoj higijensko-epidemiološkoj službi, prema mjerama obavenog prijavljivanja zaraznih bolesti.
Izvršitelji: Liječnici primarne zdravstvene zaštite, školske medicine, specijalističko-konzilijarna i po potrebi bolnička djelatnost, javno-zdravstvena djelatnost.
4.11.2. Zdravstveni odgoj i prosvjećivanje s ciljem suzbijanja čimbenika koji pogoduju nastanku spolno prenosivih i urogenitalnih infekcija
Mjera se provodi edukacijom i informiranjem o važnosti odgovornog spolnog ponašanja i pravilnom korištenju kondoma, pravilnej higijene urogenitalnih organa, , rizičnim čimbenicima, mogućnostima dijagnostike i liječenja te pravilnom izboru kontracepcijskih sredstava. Informacije usmjeriti na roditelje i adolescente, odrasle osobe, posebice žene u fertilnoj dobi, te one s učestalim uroinfekcijama. U provođenju koristiti individualne savjete, predavanja u školama, popularne tiskane obavijesti, video materijale i dr., te interaktivne metode učenja i poučavanja.
Izvršitelji: Liječnici primarne zdravstvene zaštite, školske medicine, dermatovenerološka djelatnost, infektološka djelatnost, urološka djelatnost, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo.
Sudionici: profesori, stručne službe škole.
4.11.2.1. Izrada i stručne preporuke za izradu tiskanih, audiovizualnih ili drugih edukativnih materijala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo, stručnjaci iz pojedinih područja.
4.11.3. Praćenje, registracija i evaluacija
Praćenje aktivnosti i rada prema usuglašenim pravilima struke. Evaluacija programa mjera i aktivnosti, osobito preventivnih i zdravstveno-edukacijskih. Dostava podataka u skladu s propisima u Zavode za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Izvršitelji: Zavodi za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji s primarnom, specijalističko-konzilijarnom i bolničkom zaštitom.
4.12. OZLJEDE
4.12.1. Unaprjeđenje sustava praćenja ozljeda
Uspostava unaprijeđenog sustava praćenja ozljeda (trauma registra)
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, u suradnji s ostalim razinama zdravstvene zaštite.
4.12.2. Edukacija usmjerena prevenciji ozljeda posebice populacije pod povećanim rizikom
Provodi se:
-Informiranjem i edukacijom stanovništva, a posebno rizičnih skupina radi boljeg poznavanja okolnosti vezanih uz pojavu ozljeda i načina sprječavanja,
-motiviranjem populacije za mijenjanje rizičnih ponašanja (alkoholizam i druge ovisnosti), mijenjanje stava prema opasnostima
-u zaštiti predškolske i školske djece: stručni rad s odgajateljima, roditeljima, profesorima, učiteljima
-u zaštiti radnika
-u zaštiti osoba koje se rekreativno ili profesionalno bave sportom
-u zaštiti starijih osoba
-u zaštiti drugih skupina pod povećanim rizikom od ozljeda.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, timovi primarne zdravstvene zaštite (pedijatrijski tim, opća/obiteljska medicina, tim školske medicine), patronažna djelatnost, hitna medicinska služba, stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora.
Sudionici: Predškolske organizacije i škole, poslodavci, domovi umirovljenika, resorna ministarstva, predstavnici medija.
4.12.2.1. Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna sredstva, te druge edukacijske materijale
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, u suradnji s hitnom medicinskom službom, timovima primarne zdravstvene zaštite, specijalističko-konzilijarnom traumatološkom djelatnosti, patronažnom djelatnosti, stručnim društvima Hrvatskog liječničkog zbora.
4.12.3. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija prema medicinskoj indikaciji, sukladno suvremenim medicinskim saznanjima
Izvršitelji: Izabrani tim primarne zdravstvene zaštite, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost, hitna medicinska služba.
4.12.4. Provedba programa u kojima je uključena prevencija ozljeda na nacionalnoj, lokalnoj i regionalnoj razini
Izvršitelji: Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, Ministarstvo unutarnjih poslova, druga resorna ministarstva, primarna zdravstvena zaštita, lokalna uprava.
Sudionici: multisektorijalno.
4.12.5. Evidentiranje, registriranje, izvješćivanje i evaluacija
4.12.5.1 Analiza pobola, mortaliteta, invalidnosti, kvalitete zbrinjavanja od ozljeda
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, sve razine zdravstvene zaštite.
4.13. SLABOVIDNOST I GLAUKOM
4.13.1. Credeizacija odnosno suzbijanje infekcija oka novorođenčeta
Izvršitelji: Bolnička djelatnost-opstetričar ili pedijatar te izabrani doktor opće/obiteljske medicine.
4.13.2. Zdravstveni odgoj s ciljem informiranja o čimbenicima rizika za nastanak slabovidnosti i njihovom suzbijanju
Zdravstveni odgoj se provodi zbog važnosti ranog otkrivanja refrakcijskih anomalija i drugih oblika slabovidnosti kod male djece, te kao savjetovanje u vezi zaštite oka pri čitanju, na radu, pravilnom izboru zanimanja.
Grupno: Predavanja za odgajatelje odnosno učitelje ili ogledna predavanja za roditelje te predavanja za radnike koji trebaju provoditi zaštitu očiju kao jednu od mjera zaštite na radu uz korištenje odgovarajućih audio vizualnih sredstava.
Individualno: Savjeti posebno ugroženima (dijabetičari, osobe koje imaju oboljele od glaukoma u obitelji, radnici itd.).
Izvršitelji: Tim zdravstvene zaštite predškolske djece, nadležni tim školske medicine, izabrani tim opće/obiteljske medicine, tim medicine rada te specijalističko-konzilijarna djelatnost.
Sudionici: Roditelji, odgajatelji u predškolskim ustanovama, škole, poslodavac.
4.13.3. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija prema medicinskoj indikaciji,
Provodi se sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima struke, kao i Kliničkim smjernicama za operacije katarakte.
Izvršitelji: Tim zdravstvene zaštite predškolske djece, nadležni tim školske medicine, izabrani tim opće/obiteljske medicine,tim medicine rada te specijalističko-konzilijarna djelatnost.
4.13.4. Provođenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti
Provodi se sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinom, za svu djecu s navršenih 4-4,5 godina života.
Izvršitelji: specijalisti oftalmologije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
4.13.5. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija
U skladu sa Nacionalnim programom ranog otkrivanja slabovidnosti.
Izvršitelji: Provoditelji mjera i postupaka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
4.14. ORALNO ZDRAVLJE
4.14.1. Unaprjeđenje i očuvanje oralnog zdravlja trudnica
Edukacija patronažnih sestara (važnost zdrave uravnotežene prehrane, održavanje oralne higijene, važnost zdravog života (boravak na svježem zraku, štetnost od pušenja, teratogeno djelovanje lijekova, važnost sanacije zubi za vrijeme graviditeta, održavanje higijene dojenčeta, dojenje, korištenje duda varalica, prehrana kod dojenčeta), izrada stručnog sadržaja za tiskane i druge edukativne materijale.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, stručnjaci iz ¸pojedinih područja.
Sudionici: patronažne službe, izabrani tim zdravstvene zaštite žena, izabrani tim dentalne zdravstvene zaštite, Hrvatska komora dentalne medicine .
4.14.2. Unaprjeđenje i očuvanje oralnog zdravlja djece i adolescenata
4.14.2.1. Zdravstveno- edukativni odgoj djece i roditelja
Motivacija za održavanje oralne higijene, edukacija o rizičnim čimbenicima u nastanku karijesa, zdrava prehrana, demonstracija tehnike četkanja zuba, edukacija o ozljedama orofacijalne regije s naglaskom na dentalne traume nastale prilikom ozljeda na igralištima i bavljenja sportom koja uključuje savjetovanje i informiranje o prvoj pomoći te prevenciji ozljeda korištenjem zaštitnih kaciga i štitnika za zube.
Izrada stručnog sadržaja za tiskane i druge edukativne materijale.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, izabrani timovi dentalne zdravstvene zaštite, nadležni timovi školske medicine.
Sudionici: predškolske ustanove, škole, sportske organizacije (klubovi i društva), Hrvatska komora dentalne medicine.
4.14.2.2. Provođenje Nacionalnog programa Zubna putovnica
Dojenčad i predškolska djeca
Pregled prije upisa u vrtić uključuje pregled doktora dentalne medicine s izdavanjem obrasca Zubna putovnica kao prilog pedijatrijskom uvjerenju.
Pregled prije upisa u prvi razred uključuje pregled doktora dentalne medicine s izdavanjem obrasca Zubna putovnica.
Obavezno provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka s naglaskom na preventivne postupke (profilaksa s fluorom, pečaćenje fisure po zubu, pečatni ispun, motivacija za održavanje oralne higijene, demonstracija čišćenja zubi)
Bilježi se kp/KEP indeks.
Školska djeca
Pregled učenika 6. razreda (dvanaestogodišnjaci) uz bilježenje dentalnog statusa i provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka s naglaskom na preventivne postupke (profilaksa s fluorom, pečaćenje fisure po zubu, pečatni ispun, motivacija za održavanje oralne higijene, demonstracija čišćenja zubi).
Izvršitelji: izabrani timovi zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece, izabrani timovi dentalne zdravstvene zaštite, nadležni timovi školske medicine.
Sudionici: predškolske ustanove, škole, Hrvatska komora dentalne medicine.
4.14.2.3. Nadzirano četkanje zubi
Edukacija edukatora (organizacija radionica i demonstracija modela i tehnike četkanja: četkanje u suhim prostorima i sanitarnim čvorovima).
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, stručnjaci iz pojedinih područja.
Sudionici: predškolske ustanove, škole, stručna društva, Hrvatska komora dentalne medicine.
4.14.3. Unaprjeđenje i očuvanje oralnog zdravlja odraslih
Zdravstveno - edukativni odgoj odraslih (motivacija za održavanje oralne higijene, demonstracija tehnike četkanja zubi, edukacija o štetnim utjecajima alkohola i duhana na usnu šupljinu).
Edukacija zdravstvenih djelatnika (edukacija o znakovima i oboljenjima u usnoj šupljini).
Sudionici: domovi za starije i nemoćne osobe, Hrvatska komora dentalne medicine.
4.14.4. Unaprjeđenje i očuvanje oralnog zdravlja osoba s posebnim potrebama
Edukacija zdravstvenih djelatnika o pristupu rada sa osobama s posebnim potrebama.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, stručnjaci iz pojedinih područja.
Sudionici: izabrani timovi dentalne zdravstvene zaštite, specijalističko-konzilijarni timovi, ustanove za skrb osoba s posebnim potrebama, stručna društva, udruge, Hrvatska komora dentalne medicine.
V. OSTALE MJERE
Mjere i postupci razrađeni su za sljedeće entitete:
5.1. Mjere zdravstvene zaštite starijih osoba
5.2. Sanitetski prijevoz
5.3. Pregledi umrlih
5.4. Izvještavanje za potrebe provedbe Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti te Zakona o podacima i informacijama u zdravstvu i pripadajućih pravilnika
5.1. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE STARIJIH OSOBA
5.1.1. Mjere promicanja zdravlja i prevencije bolesti
5.1.1.1.Promicanje zdravlja u u osoba starijih od 65 godina
Promicanje zdravlja u starijih ljudi usvajanjem i potpomaganjem zdravijih načina življenja: poticanjem pozitivnog zdravstvenog ponašanja i usvajanjem po zdravlje korisnih navika, primjerenoj tjelesnoj i psihičkoj aktivnosti, korisnoj mediteranskoj hrani za starije ljude primjenom osam prehrambenih pravila za starije, sprječavanju debljine, radnoj terapiji za starije ljude, primjerenim vježbama disanja, osobnoj higijeni i higijeni okoliša življenja, prevenciji nesreća i ozljeda u prometu i kući.
Izvršitelji: Timovi izabranih doktora opće/obiteljske medicine ili skupnih privatnih praksi primarne zdravstvene zaštite u suradnji s nadležnim službama županijskih zavoda za javno zdravstvo uz koordinaciju i stručno-metodološko usmjeravanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravstva.
Sudionici: sredstva javnog priopćavanja, škole, poslodavci, Hrvatski Crveni križ, tijela socijalne skrbi, vjerske, humanitarne organizacije i druge nevladine udruge.
5.1.1.2. Prevencija bolesti u osoba starijih od 65 godina
Obavljanje i evidentiranje ciljanih sistematskih pregleda pri dolasku u skrb kod izabranog doktora opće/obiteljske medicine i u ustanove u kojima se pruža primarna zdravstvena zaštita starijih osiguranika.
-ocjena stanja uhranjenosti (primjenom antropoloških mjera uz evidenciju debljine kao bolesti E66 – MKB X. rev.)
-ocjena negativnog zdravstvenog ponašanja (osobna nehigijena i nehigijena okoliša, fizička neaktivnost, psihička neaktivnost, alkoholizam, pušenje, nepridržavanje uputa liječnika te drugih rizičnih čimbenika bolesnog starenja
-rana detekcija psihičkih poremećaja (Alzheimerova bolest G30)
-rana detekcija neuroloških poremećaja
-rana detekcija poremećaja osjetila vida
-rana detekcija poremećaja sluha
-sistematski pregled usta, zubi i parodoncija
-rana detekcija šećerne bolesti
-rana detekcija hipertenzivne bolesti srca
-rana detekcija patoloških promjena probavnog sustava (digitorektalni pregled, test okultnog krvarenja)
-određivanje lipidnog profila, rana detekcija hiperlipidemije i anemije te procjene vitaminsko-mineralnog statusa
-rana detekcija bolesti mišićno-koštanog sustava (prevencija osteoporoze uz evidenciju M80 i M81)
-rana detekcija malignoma reproduktivnih organa u žena
-rana detekcija i evidencija zdravstvenog poremećaja nastalog zbog menopauze (N95) u starijih žena i drugih ginekoloških bolesti te andropauze u starijih muškaraca
-rana detekcija i evidencija patoloških promjena mokraćnog sustava (npr. benigne i maligne promjene prostate, inkontinencija (R52) i ostale smetnje mokrenja).
Izvršitelji: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine uz izvješćivanje nadležnog zavoda za javno zdravstvo, te koordinacijsku i stručno-metodološku djelatnost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravstva.
5.1.1.3. Savjetovanje starijih osoba
Savjetovanje starijih osoba o mjerama primarne prevencije bolesti, kroz poticanje i promociju pozitivnog zdravstvenog ponašanja, o primjerenom korištenju zdravstvene zaštite, o pravima starijih osiguranika iz zdravstvenog osiguranja, o usvajanju po zdravlje korisnih i mijenjanju po zdravlje štetnih navika, o primjerenoj tjelesnoj i psihičkoj aktivnosti, pravilnoj prehrani za starije ljude, o sprječavanju debljine, radnoj terapiji za starije ljude, primjerenim vježbama disanja, pravilnom iskašljavanju, zdravstvenim posljedicama i važnosti prestanka pušenja i pijenja alkoholnih pića, pravodobnom javljanju doktoru kod sumnje na postojanje egzacerbacije vodeće bolesti kao i pojavi ranih simptoma zdravstvenog poremećaja, osobnoj higijeni i higijeni okoliša življenja, spriječavanju infekcija, pravilnoj primjeni preventivne farmakoterapije po uputama doktora obiteljske medicine, o prevenciji nesreća i ozljeda u prometu i kući, o specifičnim mjerama prve pomoći za starije ljude.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji s patronažnom djelatnošću u koordinaciji s nadležnim službama županijskih Zavoda za javno zdravstvo te koordinaciju i stručno-metodološko usmjeravanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravstva.
5.1.1.4. Savjetovanje obitelji i drugih koji skrbe o starijoj osobi
Savjetovanje obitelji i drugih koji skrbe o starijoj osobi o preventivnim mjerama, pravima korištenja zdravstvene zaštite, mogućnostima samopomoći i uzajamne pomoći.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji s patronažnom djelatnošću u koordinaciji s nadležnim službama županijskih Zavoda za javno zdravstvo te koordinaciju i stručno-metodološko usmjeravanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravstva.
5.1.1.5. Zdravstveno prosvjećivanje kroz radu malim i velikim skupinama osiguranika
Zdravstveno prosvjećivanje kroz radu malim i velikim skupinama osiguranika starije dobi i članovima njihovih obitelji (priprema za starost i mirovinu, očuvanje psihičkog zdravlja i funkcionalne sposobnosti te promocija zdravog aktivnog produktivnog starenja, utvrđivanje rizičnih čimbenika bolesnog starenja, problemi udovištva).
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji s patronažnom djelatnošću u koordinaciji s nadležnim službama županijskih Zavoda za javno zdravstvo te koordinaciju i stručno-metodološko usmjeravanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravstva.
5.1.1.6. Registracija, izvješćivanje, analiza, i evaluacija
Registracija, izvješćivanje, analiza, i evaluacija javnozdravstvenih pokazatelja o zdravstvenim potrebama starijih ljudi u cilju kontinuiranog zdravstvenog planiranja preventivnih zdravstvenih mjera za starije ljude sa svrhom unapređivanja zdravlja i očuvanja funkcionalne sposobnosti te zdravstvene zaštite starijih ljudi uz promociju aktivnog zdravog produktivnog starenja. Vođenje redovite baze podataka o zdravstvenim potrebama gerijatrijskih bolesnika u institucijskoj i izvaninstitucijskoj zdravstvenoj skrbi te funkcionalno onesposobljenih starijih ljudi, kao i baze seta gerontoloških pokazatelja evaluirane provedbe zdravstvenih mjera i postupaka za starije te Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije ljude u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti.
Izvršitelji: nadležne službe županijskih Zavoda za javno zdravstvo uz koordinaciju i stručno-metodološko usmjeravanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravstva.
Sudionici: Socijalna skrb, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo nadležno za zdravstvo.
5.1.1.7. Utvrđivanje, evidencija i praćenje zdravstvenih potreba starijih ljudi
Ocjena zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba pojedinog starijeg čovjeka, s naglaskom na procjenu funkcionalne sposobnosti, praćenje potreba za zdravstvenim uslugama kućnog liječenja, njege i rehabilitacije, te potrebama za smještaj u stacionar domova umirovljenika i drugih zdravstvenih ustanova prigodom pregleda i na kraju tekuće godine.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji s patronažnom djelatnošću u koordinaciji s nadležnim službama županijskih Zavoda za javno zdravstvo te koordinaciju i stručno-metodološko usmjeravanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravstva.
5.1.1.8. Koordinacija svih zdravstveno-gerontoloških službi i stalna edukacija zdravstvenih djelatnika koji se bave zdravstvenom zaštitom starijih ljudi kroz različite vidove obrazovanja
Mjesečni stručni sastanci, gerontološke tribine, seminari, kratki tečajevi, treninzi, radionice i stvaraonice za starije ljude u cilju upoznavanja sa stručnim dostignućima i obvezama iz područja zdravstvene gerontologije i gerijatrije.
Izvršitelji: nadležne službe županijskih Zavoda za javno zdravstvo uz koordinaciju i stručno-metodološko usmjeravanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravstva.
5.1.1.9. Priprema i izrada stručnog zdravstvenog sadržaja za potrebe zdravstvenog odgoja
Priprema i izrada stručnog zdravstvenog sadržaja za potrebe zdravstvenog odgoja starijih ljudi (pamtilice, brošure, priručnici, knjižice) i drugih stručno-zdravstvenih sadržaja za multimedijalne prezentacije prema zdravstvenim potrebama starijih ljudi.
Izvršitelji: nadležne službe županijskih Zavoda za javno zdravstvo uz koordinaciju i stručno-metodološko usmjeravanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravstva.
Sudionici: djelatnosti primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite
5.1.1.10. Cijepljenje osoba starijih od 65 godina
Cijepljenje prema Programu obveznog cijepljenja i na temelju preporuka Referentnog centra za epidemiologiju Ministarstva nadležnog za zdravstvo.
Izvršitelji: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine ili skupna privatna praksa primarne zdravstvene zaštite u suradnji s nadležnim službama županijskih Zavoda za javno zdravstvo, a uz koordinaciju i stručno-metodološku pomoć Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
5.1.1.11. Prevencija infekcija i epidemija u ustanovama koje skrbe o starim osobama
(gerijatrijskim bolnicama, psihogerijatrijskim odjelima, palijativno gerijatrijskoj skrbi, dnevnim bolnicama i u stacionarima domova za starije i nemoćne osobe i Gerontološkim centrima).
Izvršitelji: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine u suradnji s nadležnim službama županijskih Zavoda za javno zdravstvo uz koordinaciju i stručno-metodološko usmjeravanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
5.1.1.12. Preventivne zdravstvene mjere sekundarne i tercijarne prevencije za starijeg osiguranika
Preventivne zdravstvene mjere sekundarne i tercijarne prevencije za starijeg osiguranikausmjerene k očuvanju preostale funkcionalne sposobnosti i razvijanja novih sposobnosti bolesnika namijenjene teško pokretnim i polupokretnim bolesnicima, mjere preventivne farmakoterapije te mjere reaktivacije i reintegracije starijeg bolesnika.
Izvršitelji: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička zaštita (u gerijatrijskoj bolnici, psihogerijatrijskim odjelima, palijativno gerijatrijskim stacionarima, dnevnim bolnicama i u domovima za starije i nemoćne osobe, Gerontološkim centrima), uz koordinaciju i stručno-metodološku pomoć nadležnih službi županijskih zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravstva.
5.1.2. Dijagnostika, liječenje, rehabilitacija i njega starijih osiguranika
5.1.2.1. Dijagnostika, liječenje, rehabilitacija i njega starijih bolesnika od 65 i više godina
U ordinaciji, stanu, stacionaru ili u dijelu za stanovanje doma za starije i nemoćne osobe, gerijatrijskoj bolnici, dnevnoj bolnici, psihogerijatrijskim odjelima, Gerontološkom centru, palijativno-gerijatrijskoj skrbi, domu za psihički bolesne odrasle osobe, centrima za pomoć, njegu, rehabilitaciju i radnu terapiju starijih te drugim zdravstvenim ustanovama, utvrđivanjem zdravstvenog stanja individualnog gerijatrijskog osiguranika uz obveznu procjenu njegove funkcionalne sposobnosti te evidenciju po definiranim obilježjima pokretnosti i samostalnosti na osnovi Evidencijskih lista PZP-a gerijatrijskog bolesnika (NN 82/002 i 105/003).
Izvršitelji: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine ili skupna privatna praksa primarne zdravstvene zaštite, specijalističko-konzilijarne te bolničko-gerijatrijske zaštite.
Na poziv medicinske sestre, starijeg osiguranika, obitelji osiguranika, ili članova zajednice u kojoj prebiva stariji bolesni osiguranik zbog liječenja akutnih bolesti, pogoršanja vodeće – glavne bolesti, egzacerbacije kronične bolesti gerijatrijskog bolesnika.
Izvršitelji: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine ili skupna privatna praksa.
5.1.2.3. Provedba kućnog liječenja gerijatrijskih bolesnika, njege i rehabilitacije prema medicinskim indikacijama za kućno liječenje
(u stanu, stacionaru ili u dijelu za stanovanje doma za njegu i rehabilitaciju starijih i drugih socijalnih ustanova uključujući palijativno-gerijatrijsku skrb).
Izvršitelji: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine uz korištenje mobilnog- konzilijarno-specijalističkog tima ili skupna privatna praksa primarne zdravstvene zaštite.
5.1.2.4. Utvrđivanje uvjeta, okolnosti radnih i psiholoških karakteristika okoliša
Utvrđivanje uvjeta, okolnosti radnih i psiholoških karakteristika okoliša u kojima gerijatrijski bolesnik živi, poglavito zbog provedbe kućnog liječenja, njege, rehabilitacije i radne terapije za starije prema medicinskim indikacijama povezano sa sadržajem mjera pod točkom tri i četiri.
Izvršitelj: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine ili skupna privatna praksa primarne zdravstvene zaštite.
5.1.2.5. Određivanje zdravstvene potrebe za specijalističko-konzilijarnom zaštitom starijih ljudi
Određivanje zdravstvene potrebe za specijalističko-konzilijarnom zaštitom starijih ljudi te koordinacija rada sa specijalističko-konzilijarnom i bolničkom gerijatrijskom djelatnošću (uključujući dnevnu bolnicu i Gerontološke centre za starije ljude).
Izvršitelji: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine ili skupna privatna praksa primarne zdravstvene zaštite.
5.1.2.6. Pružanje medicinske pomoći u rješavanju hitnih stanja bolesnih starijih ljudi
Pružanje medicinske pomoći u rješavanju hitnih stanja bolesnih starijih ljudi u djelatnosti opće/obiteljske medicine na mjestu događaja i u ordinaciji do preuzimanja gerijatrijskog bolesnika od strane odgovarajućih djelatnosti zdravstva (HMP).
Izvršitelji: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine uz suradnju djelatnosti hitne medicinske pomoći ili skupna privatna praksa primarne zdravstvene zaštite.
5.2. SANITETSKI PRIJEVOZ
Prema medicinskim indikacijama, prijevoz u bolnicu, rehabilitacijski centar ili drugu zdravstvenu ustanovu, kao i prijevoz u kuću ili ustanovu za smještaj.
Izvršitelji: Tim sanitetskog prijevoza.
5.3. PREGLEDI UMRLIH
5.3.1. Pregledi umrlih
Pregledi umrlih provode se u skladu s Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Pravilniku o načinu pregleda umrlih te utvrđivanju vremena i uzroka smrti.
Izvršitelji: doktori medicine te drugi zdravstveni djelatnici – mrtvozornici.
5.4. IZVJEŠTAVANJE ZA POTREBE PROVEDBE GODIŠNJEG PROVEDBENOG PLANA STATISTIČKIH AKTIVNOSTI TE ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU I PRIPADAJUĆIH PRAVILNIKA
Izvještavanje sa svih razina zdravstvene zaštite u skladu sa propisanim načinima prema Godišnjem planu statističkih aktivnosti te Zakona o podacima i informacijama u zdravstvu i pripadajućih pravilnika.
PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
UVOD
Situacijska analiza
Epidemiološka analiza najznačajnijih uzroka obolijevanja i umiranja, stilova života, navika, rizičnih čimbenika i zdravstvenog stanja cjelokupne populacije, kao i odabranih populacijskih skupina daje uvid u zdravstveno stanje stanovništva, zdravstvena zbivanja i kretanja, ukazujući i upozoravajući na zdravstvene potrebe i prioritetne zdravstvene intervencije.
Zdravstvene potrebe i prioriteti ovise i o demografskim procesima, te je progresivno starenje stanovništva, karakteristično za cijelu Europu, značajno obilježje i hrvatskog stanovništva u proteklim desetljećima. Udio starijih od 65 godina dosegao je 20,1%, a udio mlađih od 14 godina je smanjen na 13,5%. U 2017. godini u Republici Hrvatskoj je rođeno 36.584 djece, a umrlo je 53.477 osoba što znači da je 16.893 više umrlih nego rođenih (negativni prirodni prirast od -4,1‰).
Hrvatski zdravstveni pokazatelji najčešće se uspoređuju s pokazateljima zemalja Srednje i Istočne Europe (CSEC). Unutar skupine zemalja Srednje i Istočne Europe najpovoljnije zdravstvene pokazatelje općenito ima Slovenija, a slijede Češka, potom Estonija i Republika Hrvatska. Većina je pokazatelja za Republiku Hrvatsku bolja od prosjeka zemalja CSEC i prosjeka Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije, dok u usporedbi s prosjekom Europske unije donekle zaostaju.
Među najznačajnijim pokazateljima, ne samo zdravstvenog stanja, već i socijalno-gospodarskog statusa neke zemlje, izdvajaju se očekivano trajanje života i dojenačka smrtnost.
U skupini zemalja Srednje i Istočne Europe prosjek očekivanog trajanja života je 77,0 godina (podaci Eurostata za 2017. g.), a unutar te skupine zemalja najviše očekivano trajanje života je u Sloveniji (81,2 godine), slijedi Češka (79,1 godina), a od susjednih zemalja je najmanje očekivano trajanje života u Srbiji (75,6 godina).
Očekivano trajanje života pri rođenju u Republici Hrvatskoj u posljednjih desetak godina produženo je za tri godine - od 74,9 godine 2005. g. do 77,9 godina u 2017. g. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije za 2015. g., najduže je očekivano trajanje života u zemljama Europske Unije, naročito u zemljama zapadne i sjeverne Europe, a najniže je u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza.
Dojenačka smrtnost u Republici Hrvatskoj 2017. g. iznosila je 4,0/ 1000 živorođenih i zabilježen je njezin pad u posljednjih desetak godina (5,7/ 1000 živorođenih 2005. g.). Njeno smanjivanje je usporeno u odnosu na neke tranzicijske zemlje, a većina dojenačkih smrti nastupa u prvom danu života i uzrokovana je preranim porodom uvjetovanim patološkim stanjima u trudnoći, s posljedično niskom porođajnom težinom i fiziološkom nezrelošću novorođenog djeteta.
U strukturi uzroka smrti u Republici Hrvatskoj najzastupljenije su bolesti srca i krvnih žila, a slijede novotvorine, bolesti dišnog sustava, ozljede i otrovanja, potom skupina endokrinih bolesti, bolesti prehrane i metabolizma.
Smrtnost od bolesti srčano-žilnog sustava u dobi do 64 godine (za koju se smatra da se može smanjiti preventivnim mjerama) pokazuje trend postupnog smanjivanja u posljednja dva desetljeća, s nešto nepovoljnijom situacijom u muškaraca. Smrtnost od bolesti srčano-žilnog sustava u dobi do 64 godine je u Republici Hrvatskoj niža od europskog ukupnog prosjeka i od prosjeka zemalja CSEC, a nepovoljnija je od zemalja Europske Unije, s čime dijelom možemo biti zadovoljni i svakako težiti još manjoj smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila, osobito u mlađim dobnim skupinama. Umiranje od ishemijske bolesti srca u dobi do 64 godina za ukupno stanovništvo je relativno stabilno, dok je za sveukupno stanovništvo u padu.
Smrtnost od karcinoma traheje, bronha i pluća u Republici Hrvatskoj za muškarce u dobi do 64 godine viša je u odnosu na zemlje Europske unije, a zadnjih godina bilježi se njen pad (približno 20% u zadnjih 10 godina). Stope smrtnosti u žena u okvirima su prosjeka zemalja Europske unije. Zadnjih godina bilježi se porast smrtnosti od karcinoma traheje, bronha i pluća u žena u dobi do 64 godine (veći od 10%). Stopa smrtnosti povećava se u starijim dobnim skupinama žena, što usporedivo s trendom u drugim europskim zemljama, uključujući i zemlje Europske Unije. Pušački staž žena je nažalost dosegnuo kritičnu točku dovoljnog trajanja da bi mogao rezultirati fatalnim obolijevanjem.
Epidemiološka situacija glede zaraznih bolesti u Republici Hrvatskoj razmjerno je povoljna. Bolesti protiv kojih se provodi cijepljenje svedene su na posve niske brojke (zaušnjaci, hripavac, tetanus), a neke su i posve eliminirane (difterija, poliomijelitis, ospice, rubela). Tuberkuloza, nakon stagnacije uzrokovane ratnim razdobljem, pokazuje nastavak povoljnog trenda pada učestalosti. Međutim, potencijalno rizični čimbenici (migracije, promet, turizam itd.) kao i pojava bolesti poput SARS-a/ MERS-a, nekih virusnih hemoragijskih (tropskih) groznica (npr. Ebola), influence u ptica uzrokovanih novim podtipovima virusa (H5N1, H7N9 i sl.), pandemijske influence, vektorima prenosivih bolesti (kao što su npr. Groznice Dengue, Chikungunya, Zapadni Nil, Zika) i drugih, a osobito u posljednje vrijema prijetnje bioterorizmom, zahtijevaju i dalje trajni intenzivni protuepidemijski i preventivni rad.
U strukturi utvrđenih bolesti i stanja u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite najzastupljenije su bolesti dišnog sustava, bolesti mišićno-koštanog sustava, bolesti srca i krvnih žila, pojedinačni simptomi, znakovi i nalazi, nesvrstani u ostala poglavlja Međunarodne klasifikacije bolesti i čimbenici koji utječu na stanja zdravlja i kontakte sa zdravstvenom službom
Primarna zdravstvena zaštita skrbi o cjelokupnoj populaciji poštujući teritorijalnu mrežu ordinacija i ravnomjernu raspodjelu s iznimkom pojedinih rijetko naseljenih područja. Zamjetan je i nadalje visok udio upućivanja na specijalističko-konzilijarnu djelatnost, što upućuje na potrebu daljnjeg osnaživanja djelatnosti primarne zdravstvene zaštite. Najčešća zabilježena dijagnoza u djelatnosti dentalne medicine je zubni karijes, slijede bolesti pulpe i periapikalnih tkiva, poremećaji zubi i potpornih struktura te ostale bolesti čvrstog zubnog tkiva.
U strukturi uzroka bolničkog liječenja najzastupljenije su također bolesti srca i krvnih žila, novotvorine, slijede čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom službom, bolesti probavnog sustava i ozljede, trovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka, a po broju korištenih dana bolničkog liječenja na prvom mjestu se nalaze mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja.
U bolničkoj zaštiti broj postelja u Republici Hrvatskoj je prema podacima za 2016. g. (Eurostat) neznatno veći od prosjeka zemalja Europske Unije te je po vrijednosti blizak prosjeku zemalja Srednje i Istočne Europe, kao i europskom prosjeku. Prosječna dužina bolničkog liječenja je 8,4 dana, što je više od prosjeka liječenja u nama susjednim zemljama i prosjeka Europske unije, a iskorištenost bolničkih kapaciteta iznosi 72%.
Program cijepljenja je učinkovita preventivna mjera koja je zajedno s drugim preventivnim mjerama dovela do smanjenja pobola od zaraznih bolesti pa je i u budućnosti važno nastaviti njihovo provođenje. U skupini djece, danas se kao problemi izdvajaju i ozljede, zloćudne novotvorine, bolesti alergijske etiologije, neurorazvojne i druge kronične degenerativne bolesti koje uzrokuju smetnje u razvoju i invalidnost djeteta. Sve više se javljaju dugo potiskivani problemi vezani uz duševno zdravlje djece te problemi zanemarivanja, zapuštanja i zlostavljanja djece, kao i drugi socijalni rizici koji mogu utjecati na zdravlje. Budući da je većina zdravstvenih problema današnjice od javnozdravstvenog značaja, način njihovog rješavanja je moguć samo intersektorskim pristupom kroz promicanje i unaprjeđenje zdravlja, usvajanjem zdravih životnih navika i stilova življenja odnosno „zagovaranjem za zdravlje“ – prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije.
Zdravstvenu zaštitu starijih ljudi potrebno je unaprijediti i poboljšati tako da ona uključuje jasno definirane oblike kućnog liječenja, razvoja i primjene primarne, sekundarne i tercijarne prevencije i u ranijim životnim razdobljima. Pri tome je od posebnog značaja obuhvat praćenja, utvrđivanja, proučavanja i evaluacije zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba, ali i procjena funkcionalne sposobnosti ljudi starijih od 65 godina.
Ponašanja, navike i stilovi življenja prema podacima novijih istraživanja u Republici Hrvatskoj upućuju upravo na prisutnost čimbenika rizika u populaciji, osobito za nastanak bolesti srca i krvnih žila, kao i malignoma. Pušenje je u Republici Hrvatskoj i nadalje visoko zastupljeno i u općoj populaciji i u mladih, u kojih je zamjetan i trend blagog smanjenja prema prethodnim sličnim istraživanjima, ali još uvijek nedovoljan u usporedbi s ostalim zemljama sudionicima istraživanja. Prekomjerna tjelesna težina i nedovoljno bavljenje tjelesnom aktivnošću također su visoko zastupljeni, osobito kod odrasle populacije.
Slijedom navedenoga, promicanje zdravlja, uključujući zdraviji način života, skrb za očuvanje okoliša, provedba preventivnih programa i poticanje sveobuhvatne zdravstvene skrbi od strane djelatnosti zdravstvene zaštite, osnovne odrednice su kojima se može znatno utjecati na poboljšanje zdravstvenog stanja hrvatskog stanovništva.
S obzirom na mortalitetnu i morbiditetnu sliku zdravstvenog stanja u Republici Hrvatskoj, osobito su važni stručno usuglašeni programi preventivnog djelovanja, čije provođenje bi moglo povoljno djelovati na smanjenje incidencije preventabilnih bolesti, a uz učinkovito djelovanje sveukupne zdravstvene zaštite, i na smanjenje prijevremene smrtnosti stanovništva Republike Hrvatske.
Plan i Program mjera zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj ima četiri osnovna cilja :
unaprjeđenje zdravlja stanovništva u cjelini
povećanje očekivanog trajanja života i smanjenje smrtnosti
povećanje broja godina života bez bolesti i/ ili invalidnosti
osiguranje najviše moguće razine fizičkog i psihičkog zdravlja uz brigu za poboljšanje kvalitete života očuvanjem zdravlja i funkcionalnog kapaciteta
jačanje odgovornosti svakog građanina za svoje zdravlje osobiti oralno.
Strategija ostvarenja ciljeva
Strategija ostvarenja ciljeva je utvrđivanje i provedba mjera zdravstvene zaštite koje će:
provođenjem programa promicanja zdravlja povećati razinu zdravlja stanovništva u cjelini uz smanjenje prevalencije čimbenika rizika za zdravlje
smanjiti pobol, smrtnost i invalidnost od bolesti, ozljeda i stanja na koja se može djelovati preventivnim mjerama i učinkovitom zdravstvenom skrbi
osobitu pozornost posvetiti zdravstvenom stanju i mjerama unaprjeđenja zdravlja populacijskih skupina pod povećanim rizikom.
Za provedbu ovih mjera potrebno je osigurati sveobuhvatnu, kontinuiranu i dostupnu zdravstvenu zaštitu s cjelovitim pristupom te odgovarajuću temeljnu i trajnu edukaciju.
Na temelju analize zdravstvenog stanja stanovništva, utvrđeni su ciljevi i izabrani prioriteti te izrađen Plan i programa mjera zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj.
Planom i Programom mjera zdravstvene zaštite utvrđuje se skup mjera i postupaka koji se primjenjuju kod pojedinaca, skupina i šire zajednice s ciljem zaštite zdravlja te se definiraju aktivnosti sukladno utvrđenim sredstvima i ciljevima radi njihove provedbe, subjekti koji su ih dužni provoditi i način provođenja tih mjera.
Podloga za izradu programa je analiza pokazatelja morbiditeta i mortaliteta od zaraznih, kroničnih nezaraznih bolesti i ozljeda te drugih zdravstvenih pokazatelja u Nacionalnom javnozdravstvenom informacijskom sustavu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Prema Planu zdravstvene zaštite Republike Hrvatske predviđeno je da se njegova provedba osigurava na način i pod uvjetima propisanim zakonom primjenom mjera utvrđenih Planom i programom mjera zdravstvene zaštite, a u cilju:
zaštite i unapređenja zdravlja stanovništva u cjelini
povećanja očekivanog trajanja života i smanjenja smrtnosti
povećanje broja godina života bez bolesti i/ ili invalidnosti
osiguranje najviše moguće razine fizičkoga i psihičkoga zdravlja uz brigu za
poboljšanje kvalitete života očuvanjem zdravlja i funkcionalne sposobnosti.
Pri izradi prijedloga Plana i programa poštivala su se načela sveobuhvatnosti, kontinuiranosti i dostupnosti zdravstvene zaštite te cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Vodilo se računa o Planom zdravstvene zaštite određenim prioritetnim razvojnim područjima kao što su promicanje zdravlja i prevencija bolesti, sprječavanje i suzbijanje zaraznih, masovnih kroničnih nezaraznih bolesti te ozljeda i invaliditeta, zaštiti vulnerabilnih i specifičnih socijalnih skupina stanovništva i nadzoru nad čimbenicima okoliša koji utječu na zdravlje.
Strateški ciljevi provedbe Plana i Programa mjera zdravstvene zaštite jesu:
- provođenjem programa promicanja zdravlja povećati razinu zdravlja stanovništva u cjelini uz smanjenje prevalencije čimbenika rizika za zdravlje
- smanjiti pobol, smrtnost i invalidnost od bolesti, ozljeda i stanja na koja se može djelovati preventivnim mjerama i učinkovitom zdravstvenom skrbi
- osobitu pozornost posvetiti zdravstvenom stanju i mjerama unapređenja zdravlja populacijskih skupina pod povećanim rizikom.
Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 100/18) mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koji na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda odlukom donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora.
-
Sadržaj mjera specifične zdravstvene zaštite radnika i način njihova provođenja propisuje pravilnikom ministar na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad.
Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju zdravstvene zaštite na pojedinim razinama usmjerenih postizanju određenog cilja.
Mjere zdravstvene zaštite su:
1. zaštita od ekoloških čimbenika štetnih za zdravlje, uključujući sve mjere za očuvanje, unaprjeđenje, praćenje i poboljšanje zdravstvenih i higijenskih uvjeta za život i rad čovjeka
2. provođenje zdravstvenog odgoja, prosvjećivanje i promicanje zdravlja radi unaprjeđenja psihofizičke sposobnosti osoba
3. otkrivanje i otklanjanje uzroka bolesti, odnosno sprječavanje i suzbijanje bolesti te ozljeda i njihovih posljedica
4. mjere i aktivnosti za sprječavanje, pravodobno otkrivanje i suzbijanje zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti, uključujući i provođenje nacionalnih preventivnih programa
5. mjere i aktivnosti vezane uz zaštitu i unaprjeđenje oralnog zdravlja stanovništva
6. mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita radnika)
7. liječenje, zdravstvena njega i rehabilitacija oboljelih i ozlijeđenih osoba te osoba s invaliditetom
8. posebne mjere zdravstvene zaštite stanovništva starijeg od 65 godina života
9. posebne mjere zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja sukladno posebnim propisima
10. osiguravanje palijativne skrbi
11. osiguravanje cjelovite (preventivne, kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene zaštite djece i mladeži
12. osiguravanje cjelovite zdravstvene zaštite žena, a posebno u vezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem i majčinstvom
13. opskrba lijekovima i medicinskim proizvodima za zdravstvenu zaštitu
14. pregledi umrlih te utvrđivanje vremena i uzroka smrti.s
Mjere zdravstvene zaštite grupirane su u sljedeće zasebne cjeline:
mjere zdravstvene zaštite u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
mjere zdravstvene zaštite u specijalističko-konzilijarnoj i stacionarnoj (bolničkoj) zdravstvenoj zaštiti
mjere zdravstvene zaštite koje provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo
mjere zdravstvene zaštite za značajne zdravstvene probleme
ostale mjere.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
METODOLOŠKA POJAŠNJENJA
Program mjera zdravstvene zaštite predstavlja definiranu zdravstvenu politiku u čijem kreiranju, a s obzirom na to da je zdravstvena zaštita od posebnog društvenog interesa, sudjeluju svi čimbenici nadležni za njeno ostvarivanje te je mjerilo objektivnih demografskih čimbenika, zdravstvenog stanja, razvijenosti, organizacije i rada zdravstvene djelatnosti, razine materijalnih mogućnosti i prioritetnih problema u zdravstvenoj zaštiti. Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju zdravstvene zaštite usmjerenih postizanju određenog cilja.
U cilju što učinkovitije kvantifikacije postupaka u sustavu zdravstva prijedlogom su razrađena sljedeća obilježja:
- mjera/ grupa postupaka
- naziv postupka
- dio zdravstvene zaštite na koje se provodi mjera/ postupak
- populacija na kojoj se provodi mjera/ postupak
- obuhvat
- procjena broja provedenih postupaka u godini
- izvršitelj – nositelj tima, specijalista određene medicinske grane
- suradnik – djelatnik/ djelatnici koji sudjeluju u direktnom (neposrednom) provođenju postupka
- vremenski normativ za provedbu postupka za izvršitelja
- vremenski normativ za provedbu postupka za suradnika
- razina nužnosti provođenja postupka
- procjena broja provedenih postupaka u mjesec dana po timu.
Definicije i pojašnjenja:
- Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju pojedinih razina zdravstvene zaštite usmjerenih postizanju određenog cilja.
- Zdravstvena zaštita obuhvaća sustav društvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprječavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i zdravstvenu njegu i rehabilitaciju.
- Mjere se mogu primijeniti na zdravstvene probleme pojedinaca, skupina i širih zajednica.
- Program mjera zdravstvene zaštite označava skup mjera i postupaka koji se primjenjuju kod pojedinaca, skupina i širih zajednica s ciljem unaprjeđenja i zaštite zdravlja.
- Postupci su zahvati, intervencije i aktivnosti koji se primjenjuju u provođenju zdravstvene mjere.
- Populacija je definirana skupina stanovništva na koju se odnosi zdravstvena mjera odnosno grupa postupaka.
- Obuhvat predstavlja optimalno procijenjeni udjeli ciljane populacije nad kojima se provodi zdravstvena mjera, primjerice ugrožena skupina stanovništva, osoba izložena rizicima, kronični bolesnik itd. U Planu i programu obuhvat je specificiran samo za mjere i postupke na primarnoj razini zdravstvene zaštite i u javnozdravstvenoj djelatnosti.
- Djelatnosti su definirane u skladu sa Zakonu o zdravstvenoj zaštitii Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine („Narodne novine“, br. 100/ 11, 133/ 11, 54/ 12, 49/ 13, 139/14, 116/15, 62/16, 69/16, 6/ 17, 89/17, 90/17 i 91/17) osim iznimaka:
- djelatnosti interne medicine i kirurgije su grupirane, a s obzirom na prijelazno razdoblje, u odnosu na prethodno definirane specijalizacije iz interne medicine i kirurgije (s užim djelatnostima)
- djelatnost interne medicine ne sadrži posebno izdvojene mjere i postupke za opću internu medicinu, alergologiju i kliničku imunologiju, laboratorijsku imunologiju i internističku onkologiju, u skladu s prethodno navedenim obrazloženjem
- djelatnost pedijatrijske infektologije nije posebno opisana, već su mjere i postupci opisani u djelatnosti pedijatrije i djelatnosti infektologije, a u skladu s prethodno navedenim obrazloženjem
- djelatnost medicine rada i športa ne sadrži posebno istaknute mjere i postupke športske medicine
- djelatnost kliničke citologije, koja je bila zasebna djelatnost i specijalizacija, po novome, i u ovom dokumentu, navedena je u djelatnosti patologije.
- Mjere i postupci gerontologije i medicinske informatike posebno su izdvojeni u poglavlju javnozdravstvenih djelatnosti koje provode županijski zavodi za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, iako nije definirana djelatnost i specijalizacija iz gerontologije.
- Rasponi vrednovanja navedeni u okviru procjene broja provedenih postupaka u godini (1: 1-100 postupaka u godini; 2: 100-1.000; 3: 1.000-10.000; 4: 10.000-30.000; 5 30.000-50.000; 6 – više od 50.000 provedenih postupaka u godini) biti će korišteni u okviru algoritama za razvoj planiranja ljudskih resursa. Za određeni dio postupaka trenutno nisu dostupni ovi podaci.
- Izvršitelj postupka je u pravilu nositelj tima, doktor medicine, doktor dentalne medicine, specijalist određene medicinske grane, osim u djelatnostima medicinske biokemije, ljekarničke djelatnosti, patronažne zdravstvene zaštite i zdravstvene njege u kući.
- Suradnici su navedeni kao jedini izvršitelji postupka ako postupak provode samostalno (bez izvršitelja).
- Vremenski normativi su iskazani u minutama i predstavljaju vrijeme izvršitelja i suradnika da se provede postupak.
- Nivo nužnosti provođenja postupka podijeljen je na tri nivoa: 1) nepohodno 2) optimalno 3) nadstandard. Planom i programom predviđeno je obvezno definiranje neophodne razine provođenja postupka, pri čemu definicije mogu biti iskazane kao:
- dijagnoze MKB-10 kod kojih je postupak neophodno provesti
- broj provedenih postupaka, za repetitivne postupke
- ostale načine (navođenje zakonske regulative i sl.), za djelatnosti u kojima postupke nije moguće povezati s dijagnozama MKB-10 i brojem provedenih postupaka.
- Broj optimalno provedenih postupaka po timu u mjesec dana predstavlja broj postupaka koje tim može napraviti u okviru propisanog radnog vremena od osam sati, a da je pri tome iz vremena za izvršenje postupka izuzeto propisano vrijeme za pauzu, ali i druge dnevne aktivnosti tima.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo će u suradnji s državnim zdravstvenim zavodima u narednom periodu pripremati prijedlog Plana i programa svake godine, u trećem kvartalu, što podrazumijeva analizu svih navedenih mjera i postupaka s mogućnošću brisanja, ali i uvrštavanja nvoih postupaka. U ovoj aktivnosti, Hrvatski zavod za javno zdravstvno nužno mora konzultirati stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora, nadležne komore, ostale strukovne udruge te Referentne centre Ministarstva zdravstva, koji se obvezuju na suradnju. Ako stručno društvo želi uvrstiti novi postupak, mora se do 1. travnja tekuće godine obratiti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i dostaviti međunarodne i nacionalne smjernice o provođenju postupka.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
I. PRIMARNA ZD RAVSTVENA ZAŠTITA
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1. 1. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U OBITELJSKOJ (OPĆOJ) MEDICINI
Tablica mjera zdravstvene zaštite u obiteljskoj (općoj) medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.2. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE DJECE
Tablica mjera zdravstvene zaštite djece dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.3. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DENTALNU MEDICINU
Tablica mjera zdravstvene zaštite za dentalnu medicinu dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.4. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJELATNOST HITNE MEDICINSKE POMOĆI
Tablica mjera zdravstvene zaštite za djelatnost hitne medicinske pomoći dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.5. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA
Tablica mjera zdravstvene zaštite žena dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.6. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA PATRONAŽNU DJELATNOST
Tablica mjera zdravstvene zaštite za patronažnu djelatnost dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.7. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJELATNOST ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI
Tablica mjera zdravstvene zaštite za djelatnost zdravstvene njege u kući dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.8. SPECIFIČNE I PREVENTIVNE MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJECU I MLADEŽ ŠKOLSKE DOBI TE REDOVITE STUDENTE
Tablica mjera zdravstvene zaštite za djecu i mladež školske dobi te redovite studente dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
6.6.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.9. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U SPECIFIČNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI RADNIKA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u specifičnoj zdravstvenoj zaštiti radnika dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.10. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJELATNOST MEDICINSKE BIOKEMIJE
Tablica mjera zdravstvene zaštite za djelatnost medicinske biokemije dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.11. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA LJEKARNIČKU DJELATNOST
Tablica mjera zdravstvene zaštite za ljekarničku djelatnost dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.12. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJELATNOST PALIJATIVNE SKRBI
Tablica mjera zdravstvene zaštite za djelatnost palijativne skrbi dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.13. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA EPIDEMIOLOŠKU DJELATNOST
Tablica mjera zdravstvene zaštite za epidemiološku djelatnost dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.14. LOGOPEDIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u logopediji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Specijalističko-konzilijarna djelatnost obuhvaća složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te liječenja bolesti i ozljeda, provođenja ambulantne rehabilitacije te medicinske rehabilitacije u kući korisnika odnosno štićenika u ustanovama ustanova za socijalnu skrb. Za svoje potrebe mora imati osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.
Bolnička djelatnost obuhvaća dijagnosticiranje, liječenje i medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu te boravak i prehranu bolesnika u bolnicama.
2.1. OPĆI DIO
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.1.1. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
2.1.1.1. SPECIJALISTIČKI PREGLED I AMBULANTNO ZBRINJAVANJE U SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNOJ ZAŠTITI
2.1.1.1.1. Kratak orijentacijski pregled
Uključuje ciljanu anamnezu s općenitim vanjskim vizualnim pregledom bez fizikalnih metoda pretrage ili eventualno samo palpaciju s opisom nađenog stanja i kratak pregled dijela tijela, kao i kratak kontrolni pregled u svrhu određivanja daljnjeg liječenja, te evidentiranja ustanovljenog u zdravstveni karton.
2.1.1.1.2. Srednje opsežan, odnosno prošireni pregled
Uključuje obiteljsku i osobnu anamnezu, anamnezu tijekom bolesti, pregled jednog organa ili više tjelesnih sustava, vanjski pregled jednog tjelesnog sustava s palpacijom, perkusijom i auskultacijom ili drugim metodama pretraga. Uključuje i pregled dokumentacije, ocjenu rezultata izvršenog prvog ili ponovnog pregleda, odnosno prijašnjih pretraga, postavljanje indikacije za dodatne laboratorijske, rendgenske i druge pretrage, postavljanje dijagnoze, priprema plana liječenja odnosno rehabilitacije, propisivanje terapije, davanje uputa, savjeta, injekcija, skrb manje rane, incizije, malo previjanje, sitni kirurški zahvati itd.
2.1.1.1.3. Sistematski pregled
Obuhvaća obiteljsku i osobnu anamnezu i prošireni, odnosno kompletan pregled, a najmanje mjerenje visine, težine, arterijskog tlaka (RR), upućivanje na elektrokardiografiju (EKG), na radiografiju prsnih organa, u laboratorij za pretragu krvnog šećera, lipidogram, kompletne krvne slike i urina, po potrebi i druge pretrage, te bilježenje nalaza. Postupci se koriste kod programirane sustavne zaštite pojedinih grupa stanovništva.
2.1.1.2. PROVOĐENJE SPECIJALIZIRANIH DIJAGNOSTIČKIH, TERAPIJSKIH I REHABILITACIJSKIH POSTUPAKA
2.1.1.2.1. Rano otkrivanje bolesti
2.1.1.2.2. Postavljanje indikacije za laboratorijske, radiološke i druge dijagnostičke postupke
2.1.1.2.3. Utvrđivanje dijagnoze
2.1.1.2.4. Suzbijanje i liječenje određenih bolesti
2.1.1.2.5. Ambulantno rehabilitacijsko liječenje
2. 1.1.2.6. Zbrinjavanje životno ugroženih (hitno upućenih) pacijenata
2.1.1.2.7. Postavljanje indikacija za operativno i ostalo bolničko liječenje
2.1.1.2.8. Sudjelovanje u kućnom liječenju prema medicinskim indikacijama uključujući terapiju boli i psihološku potporu kroničnim bolesnicima
2.1.1.2.9. Postavljanje indikacije za izradu i primjenu protetičkih pomagala
2.1.1.3. POTICANJE I SUDJELOVANJE U PREVENTIVNIM AKTIVNOSTIMA
2.1.1.4. OSIGURANJE KONZULTACIJA IZABRANOM DOKTORU MEDICINE TE KONZULTACIJE IZMEĐU POJEDINIH SPECIJALNOSTI ILI PREMA POSEBNOM ZAHTJEVU
2.1.1.4.1. Konzultacija
Savjet ili mišljenje o ocjeni zdravstvenog stanja bolesnika ili daljnjeg liječenja koje daje liječnik u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti usmeno ili pisano na zahtjev nadležnog liječnika, odnosno ustanove koja liječi bolesnika.
2.1.1.4.2. Konzilij
Pisani savjet ili pisano mišljenje o ocjeni zdravstvenog stanja bolesnika ili najpogodnijem načinu liječenja koje na zahtjev nadležnog liječnika izdaju najmanje 3 liječnika, odnosno specijalisti različitih ili iste struke.
2.1.1.4.3. Mišljenje
Primjenjuje se za utvrđivanje prava ili potreba osiguranika u korištenju pojedinih vrsta zdravstvenih usluga ili zahvata, raznih pomagala, liječenju u inozemstvu, davanja stručnog mišljenja o njegovoj privremenoj ili trajnoj nesposobnosti.
2.1.1.4.4. Ekspertiza specijaliste
Uključuje opis zdravstvenog stanja osiguranika tijekom bolesti, izvršene pretrage i rezultate dijagnostike, terapije odnosno rehabilitacije, davanje stručnog mišljenja o određenom zdravstvenom pitanju kao finalnu ocjenu stanja na zahtjev korisnika, raznih organizacija ili pravnih osoba. Daju ga ovlašteni specijalisti.
2.1.1.4.5. Ekspertiza specijalističkog tima
Uključuje opis zdravstvenog stanja osiguranika tijekom bolesti, izvršene pretrage i rezultate dijagnostike, terapije odnosno rehabilitacije, davanje stručnog mišljenja o određenom zdravstvenom pitanju na zahtjev korisnika, raznih organizacija ili pravnih osoba kod težih bolesti ili stanja, gdje je potrebno da analizu zdravstvenog stanja daju specijalisti iste ili različitih specijalnosti.
2.1.1.4.6. Utvrđivanje zdravstvenog stanja bolesnika glede ocjene radne sposobnosti na zahtjev izabranog doktora medicine, za liječničke, invalidske i druge komisije te vještačenje na službeni zahtjev.
2.1.1.5. Vođenje medicinske dokumentacije i propisanih evidencija s prelaskom s klasičnih na elektroničke medije i orijentiranu bolesniku.
2.1.2. BOLNIČKA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Bolnička djelatnost provodi dijagnosticiranje, liječenje, medicinsku rehabilitaciju i zdravstvenu njegu te osigurava boravak i prehranu hospitaliziranih bolesnika.
2.1.2.1. LIJEČENJE BOLESNIKA OBOLJELIH OD AKUTNIH BOLESTI
- unutarnje bolesti, plućne bolesti, živčane bolesti, bolesti sustava za kretanje, zarazne bolesti, dječje bolesti, duševne bolesti, kožne i spolne bolesti, kirurgija, ortopedija, neurokirurgija, urologija, onkologija, ženske bolesti i porodništvo, očne bolesti, bolesti uha, grla i nosa.
2.1.2.2. Početna bolnička zdravstvena skrb:
- na internom, ginekološkom odnosno porođajnom odjelu, kirurškom odjelu i odjelu traumatologije, neonatološkom i pedijatrijskom odjelu, neurološkom, psihijatrijskom odjelu, odjelu okulistike i otorinolaringologije, te infektološkom, dermatološkom, pulmološkom djelu, odjelu ortopedije, urologije, onkologije itd.
Obuhvaća pregled medicinske dokumentacije, pregled i prijem bolesnika, rezultate izvršenog pregleda i anamnestičkih podataka, prosuđivanje točnosti postavljene dijagnoze, naručivanje dodatnih pretraga i potvrđivanje dijete, davanje savjeta i uputa tijekom boravka u bolnici, zdravstveno-odgojne mjere i mjere prosvjećivanja, nadzor nad provođenjem terapije i njenim rezultatima, pregled bolesnika (vizita), slanje bolesnika na terapijske zahvate u druge jedinice, njegu sestre, davanje obavijesti članovima uže obitelji te evidentiranje nalaza u povijest bolesti.
2.1.2.3. Rana dijagnostika i liječenje svih stanja koja životno ugrožavaju život ili funkciju pojedinih organa ili dijelova tijela uključujući trijažu, resuscitaciju, stabiliziranje, kratkotrajnu opservaciju i terapiju.
2.1.2.4. Daljnja uobičajena bolnička zdravstvena skrb:
- na pedijatrijskom odjelu, ginekološkom odnosno porođajnom, internom, infektološkom, neurološkom, dermatološkom, pulmološkom, psihijatrijskom, kirurškom i odjelu traumatologije, odjelu ortopedije, urologije, otorinolaringologije, okulistike, onkologije itd.
Obuhvaća provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezino mijenjanje ili dopunu, upućivanje na ponovne i dodatne dijagnostičke pretrage, kontrolu stanja bolesnika (vizita) najmanje 2 puta dnevno, kontrolu vitalnih funkcija, mjerenje temperature, bila, krvnog tlaka, davanje uputa bolesniku, zdravstveno-prosvjetne i odgojne mjere, kompletnu njegu sestre, davanje obavijesti članovima uže obitelji, socijalno-medicinske intervencije, evidentiranje utvrđenog i rezultata mjerenja izvršenih tijekom dana u povijest bolesti. Pri završetku liječenja pisanje otpusnog pisma i izvješće nadležnom liječniku s obzirom na daljnje liječenje u ambulanti ili kod kuće.
2.1.2.5. Pojačana skrb/ njega
Obvezno je vezana uz anesteziologiju kao interdisciplinarnu struku, odnosno liječnike anesteziologe intenziviste s odgovarajućim timom i to u vidu:
- postanestetičkog nadzora. Ukazuje na potrebu odabira i mišljenja liječnika specijaliste o daljnjem smještaju takvog bolesnika nakon nekoliko sati po operacijskom postupku (0-6 sati.).
Odabir se vrši za odašiljanje u:
- prostor s pojačanim nadzorom i neinvazivnim metodama rada u prvih 12-24 sata po jednostavnijim operacijama.
2.1.2.6. Intenzivna skrb - I stupanj
Uključuje skrb bolesnika koji su pri svijesti i mogu surađivati, imaju propisano strogo ležanje, trajnu infuziju, nadzor životnih funkcija ili drugih organskih sustava tijekom 24 sata.
2.1.2.7. Intenzivnaskrb - II stupanj
Uključuje skrb bolesnika koji imaju propisanu trajnu infuziju, zahtijevaju nadzor nad stanjem elektrolita i tekućina, nadzor raznih drenaža, eventualno hranjenje preko cijevi, redovitu respiratornu terapiju.
2.1.2.8. Intenzivna skrb - III stupanj
Uključuje skrb bolesnika kojima još nije potrebno intenzivno liječenje, ali je zbog zdravstvenog stanja potreban pojačan nadzor životnih funkcija, pomoć putem aparata, nadzor stanja tekućina, elektrolita i metabolita, nadzor drenaža i rana, te eventualno povremena umjetna ventilacija. Uključuje i skrb akutno psihotičnih bolesnika s agresivnim ili suicidalnim pulzijama, bolesnika u paničnom strahu, koji intenzivno psihički pate, intoksiciranih i delirantnih bolesnika.
2.1.2.9.Intenzivna psihijatrijska skrb
Uključuje skrb bolesnika s duševnim smetnjama, koji zahtijevaju kompleksnu timsku obradu s upotrebom biološke, socijalno-terapijske i psihoterapijske metode liječenja.
2.1.2.10. Intenzivno liječenje
Uključuje osim poslova navedenih u uobičajenoj skrbi - trenutačne mjere hitne medicinske pomoći bolesniku u šoku s ugroženim životnim funkcijama, mjere očuvanja tih funkcija, kao što su: umjetna ventilacija, dijaliza i sl., neprekidno promatranje bolesnika i bilježenje rezultata promatranja, hranjenja pomoću želučane cijevi, davanje infuzije, transfuzije, injekcija te sveobuhvatne mjere za optimalno zbrinjavanje darivatelja organa. Obavlja se na posebno organiziranim odjelima.
2.1.2.11. Intenzivno liječenje - I stupanj
Uključuje skrb bolesnika s ugroženim fiziološkim funkcijama koje je potrebno pomno pratiti zbog mogućeg iznenadnog pogoršanja zdravstvenog stanja. Sastavni dio skrbi je stalni liječnički nadzor redovite kontrole osnovnih životnih funkcija, nadzor stanja tekućina, elektrolita i metabolita, nadzor drenaža i rana, intenzivna respiracijska terapija i njega bolesnika u krevetu.
2.1.2.12. Intenzivno liječenje - II stupanj
Uključuje skrb bolesnika koji su fiziološki nestabilni, pa je potrebno primijeniti hitne mjere liječenja.
2.1.2.13. Intenzivno liječenje - III stupanj
Uključuje bolesnike kojima su otkazale fiziološke funkcije, kod kojih je potreban stalan nadzor i stalne promjene u načinu života pomoću raznovrsnijih načina i invazivnog monitoringa uključivo i medicinske postupke kod umirućih bolesnika.
2.1.2.14. Bolnička zdravstvena skrb novorođenčadi:
2.1.2.14. 1 . Početna skrb novorođenčeta na porođajnom odjelu u bolnici u svim razinama (I. II. i III. razina neonatalne skrbi)
Uključuje zbrinjavanje novorođenčeta neposredno nakon poroda, primarnu reanimaciju i otpočinjanje mjera produžene reanimacije po potrebi, ocjenjivanje po Apgarovoj ili na osnovi druge liječničke ocjene, njegov orijentacijski pregled, zapisivanje porodne težine, dužine, opsega lubanje, te ostalih mjera novorođenčeta, utvrđivanje refleksa, uspostava kontakta «koža na kožu» u odgovarajućem trajanju i prevencija pothlađivanja, uspostava vidnog kontakta majke i novorođenčeta, prvi podoj u rađaonici, preventivne mjere (vitamin K, prevencija oftalmije), praćenje prilagodbe novorođenčeta na izvanmaternične uvjete života; sažetak obiteljske, prenatalne i porodne anamneze. Prvi pregled novorođenčeta u nazočnosti majke tijekom prva 24 sata života. Ispunjavanje odgovarajuće dokumentacije i zdravstvene knjižice djeteta gdje je ona dostupna.
2.1.2.14. 2. Daljnja skrb novorođenčeta u bolnici u svim razinama (I., II. i III. razina neonatalne skrbi)
Uključuje nadzor nad zdravstvenim stanjem, provjeru sluha u sve novorođenčadi te potrebnu njegu sestre. Pomoć pri uspostavi pravilne tehnike dojenja prvoga dana života uz individualno i skupno zdravstveno prosvjećivanje, prevencija ragada bradavica, BCG, probir ma fenilketonuriju (PKU) i kongenitalnu hipotireozu (TSH), probir sluha OAE, otkrivanje porodnih trauma i prirođenih grešaka u razvoju, probir i liječenje novorođenačke žutice (fototerapijom), cijepljenje novorođenčadi HbsAg-pozitivnih majki protiv hepatitisa B uz istovremenu primjenu humanog hepatitis-B-imunoglobulina. Novorođenče treba smjestiti zajedno s majkom («rooming-in») u zdravstvenim ustanovama u kojima je to moguće. Provodi se rehospitalizacija bolesnika kojima je završeno intenzivno liječenje ili intenzivna njega u neonatalnim jedinicama viših organizacijskih razina (povratni transport).
2.1.2.14. 3. Bolnička skrb novorođenčeta u intenzivnoj njezi (II. razina neonatalne skrbi)
Obavlja se za novorođenčad niske porodne težine ili za bolesnu novorođenčad, kojoj je potrebno održavanje odgovarajuće tjelesne temperature, vlage, kisika u zraku, hranjenje pretežno intravenozno ili gastričnim kateterom. Provodi se u inkubatorima s dodatnom opremom, monitorima za kontrolu disanja i srčane akcije, perfuzorno precizno doziranje količine intravenozne infuzije (djelomična parenteralna prehrana), itd. Provodi se liječenje perinatalnih infekcija i novorođenačke žutice (primjenom fototerapije i eksangvinotransfuzije gdje je to moguće). Provodi se i kratkotrajno strojno prodisavanje u neonatalnim jedinicama u kojima je to moguće. Provodi se rehospitalizacija bolesnika kojima je završeno intenzivno liječenje u neonatalnim jedinicama viših organizacijskih razina (povratni transport).
2.1.2.14. 4. Bolnička skrb novorođenčeta u jedinici za intenzivno liječenje (III. razina neonatalne skrbi)
Liječenje novorođenčadi < 34 tjedana gestacije odnosno < 1800 g porodne težine, neonatalne sepse te novorođenčadi iz teških patoloških trudnoća. Provodi se dugotrajno strojno prodisavanje, nazalni CPAP, terapija iNO, djelomična i potpuna parenteralna prehrana, invazivni monitorski nadzor vitalnih funkcija, uvođenje centralnog umbilikalnog i drugih venskih katetera, drenaža pneumotoraksa, perikardijalnog izljeva, peritonealna dijaliza. U pojedinim neonatalnim ustanovama III. razine, a prema planu regionalne organizacije, provodi se organizirani i kontinuirani intenzivni transport novorođenčadi «k sebi», kao i povratni transport u jedinice neonatalne skrbi nižih organizacijskih razina (engl. «back transport»). Također se u pojedinim neonatalnim ustanovama III. razine provodi i dijagnostika te preoperacijsko i postoperacijsko liječenje novorođenčadi s kirurškim bolestima i/ ili prirođenim malformacijama. Provodi se prema obitelji usmjerena skrb vodeći računa o uspostavi kontakta između roditelja i bolesnog novorođenčeta, te po mogućnosti «rooming-in». Posvećivanje pozornosti prehrani mlijekom majke djeteta kad god je to moguće.
U neonatalnim ustanovama (fakultativno nazvanima ustanovama IV. razine) provodi se, uz prethodno iz ove stavke, i liječenje novorođenčadi sa prirođenim srčanim greškama i prirođenim greškama metabolizma.
2.1.2.15. Transplantacija solidnih organa i tkiva uz osiguranje sterilnih jedinica
Obuhvaća eksplantaciju i transplantaciju solidnih organa i tkiva uz osiguranje sterilnih jedinica.
2.1.3.LIJEČENJE BOLESNIKA OD KRONIČNIH BOLESTI
- duševne bolesti, bolesti koje se liječe fizikalnom medicinom i medicinskom rehabilitacijom tedruge kronične bolesti, bolesti osoba starije dobi, kronične bolesti dječje dobi
2.1.3.1. Bolničko liječenje bolesnika s kroničnim bolestima
Obuhvaća provođenje, provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezino mijenjanje ili dopunu, te praćenje uspješnosti liječenja.
2.1.4. LIJEČENJE BOLESNIKA U DNEVNOJ BOLNICI
Obuhvaća provođenje, provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezino mijenjanje ili dopunu, te praćenje uspješnosti liječenja, s time da se bolesnici nalaze na dnevnom boravku, a prenoće kod kuće (navedeno u pojedinim specijalnostima).
2.1.5. SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE BOLNIČKIH INFEKCIJA
Sudjelovanje u provođenju propisanih i protuepidemijskih mjera, prema važećem Pravilniku.
2.1.6. PRAĆENJE KVALITETE RADA, ZAŠTITE I PROMICANJA PRAVA PACIJENATA
Obuhvaća praćenje kvalitete rada, provjeru i nadzor nad zaštitom prava pacijenata.
2.2. SPECIJALNI DIO
U specijalnom dijelu navedene su mjere i postupci koji su u djelokrugu rada pojedinih specijalnosti – subspecijalnosti. Uz njih se provode sve druge mjere i postupci navedeni u općem dijelu (2.1.).
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.1. ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJA I INTENZIVNA MEDICINA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u anesteziologiji, reanimatologiji i intenzivnoj medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.2. BOLNIČKA LJEKARNA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u bolničkoj ljekarni dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.3. DENTALNA MEDICINA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u dentalnoj medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.4. DERMATOLOGIJA I VENEROLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u dermatologiji i venereologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.5. DJEČJA I ADOLESCENTNA PSIHIJATRIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u dječjoj i adolescnetnoj psihijatriji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.6. DJEČJA KIRURGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u dječjoj kirurgiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.7. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.8. GINEKOLOGIJA I OPSTETRICIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u ginekologiji i opstetriciji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.9. HITNA MEDICINA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u hitnoj medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.10. INFEKTOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u infektologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.11. INTERNA MEDICINA
2.2.11.1. ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u endokrinologiji i dijabetologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
2.2.11.2. GASTROENTEROLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u gastroenterologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
2.2.11.3. HEMATOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u hematologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
2.2.11.4. KARDIOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u kardiologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
2.2.11.5. NEFROLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u nefrologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
2.2.11.6. REUMATOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u reumatologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
2.2.11.7. OSTEOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u osteologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
2.2.11.8. PULMOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u pulmologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.12. KIRURGIJA
2.2.12.1. OPĆA KIRURGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u općoj kirurgiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
2.2.12.2. ABDOMINALNA KIRURGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u abdominalnoj kirurgiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
2.2.12.3. KARDIOTORAKALNA KIRURGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u kardiotorakalnoj kirurgiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
2.2.12.4. PLASTIČNA I REKONSTRUKTIVNA KIRURGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u plastičnoj i rekonstruktivnoj kirurgiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
2.2.12.5. VASKULARNA KIRURGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u vaskularnoj kirurgiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.13. KLINIČKA FARMACIJA – BOLNIČKO LJEKARNIŠTVO
Tablica mjera zdravstvene zaštite u klinčkoj farmaciji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.14. KLINIČKA MIKROBIOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u kliničkoj mikrobiologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.15. KLINIČKA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM
Tablica mjera zdravstvene zaštite u kliničkoj farmakologiji s toksikologijom dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.16. KLINIČKA RADIOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u kliničkoj radiologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.17. MAKSILOFACIJALNA KIRURGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u maksilofacijalnoj kirurgiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.18. NEUROKIRURGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u neurokirurgiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.19. NEUROLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u neurologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.20. NUKLEARNA MEDICINA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u nuklearnoj medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u oftamologiji i optometriji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.22. ONKOLOGIJA I RADIOTERAPIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u onkologiji i radioterapiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.23. ORTOPEDIJA I TRAUMATOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u ortopediji i traumatologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.24. OTORINOLARINGOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u otorinolaringologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.25. PALIJATIVNA SKRB
Tablica mjera zdravstvene zaštite u palijativnoj skrbi dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.26. PATOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u patologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.27. PEDIJATRIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u pedijatriji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.28. PSIHIJATRIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u psihijatriji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.29. SUDSKA MEDICINA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u sudskoj medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.30. TRANSFUZIJSKA MEDICINA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u transfuzijskoj medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.31. UROLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u urologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
III. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE KOJE PROVODI HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO I ZAVODI ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo su zdravstvene ustanove za obavljanje javnozdravstvene djelatnosti.
Svi poslovi zavoda za javno zdravstvo nerazdvojni su dio javnozdravstvenih mjera, kako je to navedeno u članku 129. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Javnozdravstvena djelatnost obuhvaća: epidemiologije zaraznih bolesti te kroničnih nezaraznih bolesti, javnog zdravstva, promicanja zdravlja, zdravstvene ekologije, mikrobiologije, školske i adolescentne medicine, mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti, medicinu rada, praćenje stanja i unaprjeđenje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, kao i stručne i znanstvene djelatnosti na području toksikologije i antidopinga.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
3.1. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U NADLEŽNOSTI HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Tablica mjera zdravstvene zaštite u nadležnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
3.2. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U NADLEŽNOSTI ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO I HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
3.2.1. JAVNOZDRAVSTVENA MEDICINA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u javnozdravstvenoj medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
3.2.2. EPIDEMIOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u epidemologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
3.2.3. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ŠKOLSKE DJECE I ADOLESCENATA
Tablica mjera zdravstvene zaštite školske djece i adolescenata dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
3.2.4. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA STARIJIH OSOBA (GERONTOLOGIJA)
Tablica mjera zdravstvene zaštite starijih osoba dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
3.2.5. ZAŠTITA MENTALNOG ZDRAVLJA I PREVENCIJA OVISNOSTI
Tablica mjera zdravstvene zaštite mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
3.2.6. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ekologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
IV. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA ZNAČAJNE ZDRAVSTVENE PROBLEME STANOVNIŠTVA
Mjere i postupci razrađeni su za sljedeće entitete:
4.1. Bolesti srca i krvnih žila
- Arterijska hipertenzija
- Ishemijska bolest srca
- Cerebrovaskularne bolesti
4.2. Maligne bolesti
- Karcinom dojke
- Karcinom cerviksa uterusa
- Karcinoma kolona i rektuma
- Karcinom prostate
4.3. Zaštita duševnog zdravlja
4.4. Bolesti probavnog sustava
4.5. Bolesti koštano mišićnog sustava i vezivnog tkiva
4.6. Šećerna bolest
4.7. Kronični bronhitis
4.8. Akutne zarazne bolesti
4.9. Tuberkuloza
4.10. HIV infekcija/AIDS
4.11. Spolno prenosive bolesti i uroinfekcije
4.12. Ozljede
4.13. Slabovidnost i glaukom
4.14. Oralno zdravlje
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
4.1. BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA
4.1.1. Promicanje zdravlja i prevencija bolesti srca i krvnih žila
4.1.1.1. Informiranje, educiranje i poticanje stanovništva na usvajanje zdravijeg načina življenja s ciljem unaprjeđenja i očuvanja zdravlja te suzbijanja navika koje pridonose razvoju bolesti srca i krvnih žila, posebice hipertenzije, ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti.
Posebno treba naglasiti važnost:
- pravilne prehrane s odgovarajućim sastavom s obzirom na prehrambene potrebe pojedinca i uravnoteženim energetskim unosom i potrošnjom energije što omogućuje održavanje poželjne tjelesne težine
- redovite tjelesne aktivnosti, primjerene dobi i ukupnom zdravstvenom stanju (4-5 puta tjedno), odnosno aktivnog ili rekreativnog bavljenja športom najmanje (brzi hod ili trčanje, plivanje, vožnja bicikla i sl.) do 60-75% prosječnog maksimalnog broja otkucaja srca
- nepušenja
- suzbijanja prekomjerne konzumacije alkoholnih pića itd.
Grupno:
- U zaštiti školske djece i mladeži stručni rad s profesorima,učiteljima i roditeljima te ogledna predavanja i radionice za učenike, raspodjela edukacijskih materijala.
- U okviru rada izabranog doktora opće/obiteljske medicine predavanja i radionice, raspodjela edukacijskih materijala.
Izvršitelji : Nadležni tim školske/školske i adolescentne medicine, izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i županijskim zavodima za javno zdravstvo, ljekarnici u javnim ljekarnama
Sudionici: Škole, poslodavci, sredstva javnog priopćavanja, Hrvatski Crveni križ.
4.1.1.2. Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualnapomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa svim razinama zdravstvene zaštite.
4.1.2.Primarna prevencija bolesti srca i krvnih žila:
4.1.2.1. Utvrđivanje čimbenika rizika: utvrđivanje i bilježenje prekomjerne tjelesne težine, povišenog krvnog tlaka, pušenja itd. u odraslih osoba u okviru svih sistematskih i ciljanih pregleda, a u okviruopće/obiteljske medicinesvakom osiguraniku izmjeriti tlak najmanje jednom u 2 godine u sklopu dodatnog programa, kao i djeci u okviru sistematskih pregleda i kao samostalni probir od upisa u 1. razred osnovne škole nadalje.
Izvršitelji : Izabrani tim opće/obiteljske medicine i nadležni tim školske medicine, ljekarnici u javnim ljekarnama.
4.1.2.2. Edukacija o po zdravlje korisnim životnim navikama (pravilna prehrana, nepušenje, redovita tjelesna aktivnost, održavanje poželjne tjelesne težine, izjegavanje konzumiranja alkohola itd.).
Izvršitelji : Izabrani tim opće/obiteljske medicine i nadležni tim školske medicine, ljekarnici u javnim ljekarnama, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo.
Sudionici: Škole, poslodavci, Hrvatski Crveni križ, sredstva javnog priopćavanja.
4.1.2.3. Suzbijanje čimbenika rizika
Osobe s izraženim bilo kojim čimbenikom rizika kao i bolesnike s dokazanom koronarnom ili cerebrovaskularnom bolesti, treba upoznati s potrebom smanjenja ukupnog unosa masti ispod 30% ukupnog unosa energije, unosa zasićenih masti ispod 10% ukupnog unosa energije,unosa kolesterola ispod 300 mg dnevno, te unosa natrija do 3 grama dnevno.
Za osobe s povišenim vrijednostima kolesterola, ukupnog (više od 5 mml/l), LDL-kolesterola (više od 3,0 mml/l) i sniženim vrijednostima HDL-kolesterola (manje od 1,0 mmol/l) treba preporučiti odgovarajuću dijetalnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i normalizaciju tjelesne težine. Uz to treba preporučiti veći udio ribe, voća i povrća u svakodnevnoj prehrani.
Nalaze treba ponoviti za 3 mjeseca. U slučaju povećanih vrijednosti usprkos provođenju općih i dijetetskih mjera osobe s visokim rizikom treba pratiti i prema medicinskoj indikaciji započeti terapiju.
- Individualno: savjetovanje, podjela pisanih uputstava prema medicinskoj indikaciji
- Grupno: predavanjai radionice, raspodjela edukacijskih materijala
Izvršitelji : Izabrani tim opće/obiteljske medicine i nadležni tim školske medicine, ljekarnici u javnim ljekarnama, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo.
Sudionici: Škole, poslodavci, Hrvatski Crveni križ, sredstva javnog priopćavanja.
4.1.2.4. Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala
Izvršitelji Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa svim razinamazdravstvene zaštite.
4.1.3. Arterijska hipertenzija
4.1.3.1. Otkrivanje povišenog krvnog tlaka i verifikacija dijagnoze
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost.
Sudionici: Škole, poslodavci, Hrvatski Crveni križ.
4.1.3.2. Informiranje, edukacija i poticanje osoba s povišenim krvnim tlakom na korigiranje navika koje pridonose razvoju bolesti srca i krvnih žila i usvajanja po zdravlje korisnih navika: uravnoteženja energetskog unosa i potrošnje energije, smanjenja udjela masti, posebice životinjskog porijekla u ukupno energetskom unosu, kontroliranom dnevnom unosu soli (vidi prethodno - Suzbijanje čimbenika rizika)brizi za održavanje tjelesne kondicije, nepušenja, izbjegavanja konzumacije alkohola, mentalno higijenskim postupcima kontrole stresa kao i trajnog pridržavanja terapijskog režima.
- Grupno: predavanja za novotkrivene hipertoničare, a po mogućnosti grupni rad s hipertoničarima
- Individualno: savjetovanje i podjela pisanih uputstava prema medicinskoj indikaciji
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine i nadležni tim školske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnosti, ljekarnici u javnim ljekarnama, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo.
Sudionici: poslodavci, Hrvatski Crveni križ.
4.1.3.3. Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinamazdravstvene zaštite.
4.1.3.4.Dijagnostika i liječenje prema medicinskoj indikaciji s ciljem odžavanja krvnog tlaka na vrijednostima nižim od 140/90 mmHg, a sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna, laboratorijska i bolnička djelatnost.
4.1.4. Ishemijska bolest srca
4.1.4.1.Rana detekcija i verifikacija dijagnoze ishemijske bolesti srca upućivanjem osoba sa slabo kontroliranom hipertenzijom i drugim čimbenicima rizika na EKG i prema medicinskoj indikaciji daljnje laboratorijske i druge dijagnostičke postupke.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine upućuje u specijalističko-konzilijarnu odnosno bolničku djelatnost na daljnji dijagnostički postupak.
4.1.4.2. Promptna dijagnostika, liječenje i rehabilitacija prema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima uključujući hitnu koronarografiju i perkutanu koronarnu intervenciju (trombolizu, dilataciju, postavljanje stentova itd.) gdje za to postoje uvjeti.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna, laboratorijska i bolnička djelatnost.
4.1.4.2.1. Edukacija bolesnika i rekonvalescenata s ishemijskom bolesti srca o potrebi pridržavanja terapijskog režima, primjerenoj tjelesnoj aktivnosti, nepušenju,normaliziranju i održavanju poželjne tjelesne težine, kontroli stresa, pravilnoj prehrani (vidi prethodno - Suzbijanje čimbenika rizika).
- Individualno: savjetovanje te tiskana uputstva
- Grupno: rad sa skupinama bolesnika i rekonvalescenata te tijekom rehabilitacije, po mogućnosti u specijaliziranim centrima i zavodima
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko konzilijarna i bolnička djelatnost u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i županijskim zavodima za javno zdravstvo.
4.1.4.2.2. Edukacija ukućana bolesnika s kardiovaskularnim bolestima o prepoznavanju znakova ishemijske bolesti srca i osnovnim metodama oživljavanja
- Grupno: rad s ukućanima u okviru djelatnosti opće/obiteljske medicine, te raspodjela tiskanih edukacijskih materijala.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko konzilijarnom odnosno bolničkom djelatnosti.
4.1.4.2.3. Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicimana svim razinama zdravstvene zaštite.
4.1.4.3.Suzbijanje reinfarkta pozivanjem bolesnika koji su preživili AIM na kontrolu za 6 do 12 mjeseci i u slučaju daljnje prisutnost čimbenika rizika njihovo suzbijanje uz preventivnu rehabilitaciju, prema mogućnostima
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarna djelatnosti
4.1.5. Cerebrovaskularne bolesti
4.1.5.1.Rana detekcija i dijagnostika u osoba s čimbenicima rizika (hipertenzija, dijabetes, povišeni hematokrit /dehidracija/, hiperkoagulabilna stanja, pušenje, hiperlipidemija, a posebice hiperkolesterolemija itd.), individualni savjeti o zdravijem načinu življenja te prema procjeni rizika i/ili prema medicinskoj indikaciji upućivanje na daljnji dijagnostički postupak (laboratorijske pretrage, neurološki pregled, pregled očne pozadine,Doppler-sonografija itd.).
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine upućuje na daljnje dijagnostičke postupke u specijalističko-konzilijarnu odnosno bolničkudjelatnost.
4.1.5. 2. Promptna dijagnostika, liječenje i rehabilitacija prema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima, uključujući trombolizu gdje postoje uvjeti za to.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna, laboratorijska i bolnička djelatnost.
4.1.5.2.1.Edukacija bolesnika s ciljem da im se pomogne da se bolje adaptiraju na bolest i lakše pridržavaju odgovarajućeg životnog režima uključujući brigu za očuvanje kvalitete života
- Grupno: predavanja i radionice, raspodjela edukacijskih materijala
- Individualno: savjetovanje i davanje pisanih uputstava
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnosti, te bolnička djelatnost.
4.1.5.2.2. Tečajevi za bolesnika i obitelj o prirodi bolesti, načinu liječenja, pravilnim životnim navikama, pomoći bolesniku te provođenju i kontroli fizikalne rehabilitacije.
Izvršitelji: Specijalističko-konzilijarna djelatnost iizabrani tim opće/obiteljske medicine.
4.1.5.2.3. Edukacija ukućana bolesnika s kardiovaskularnim bolestima o prepoznavanju znakova cerebrovaskularne bolesti i osnovnim metodama oživljavanja
- Grupno: rad s ukućanima u okviru izabranog tima opće/obiteljske medicine, te raspodjela tiskanih edukacijskih materijala.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko konzilijarnom odnosno bolničkom djelatnosti.
4.1.5.2.4.Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualnapomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite
4.1.5.3. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija prema važećim propisima uključujući preventivne mjere i postupke, a prema mogućnostima i vođenje operacijskih registara.
Izvršitelji: Provoditelji mjera i postupaka, te higijensko-epidemiološka djelatnost ZJZ i HZJZ.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
4.2. MALIGNE BOLESTI
4.2.1. Opće mjere onkološke zaštite
4.2.1.1. a) Edukacija stanovništva od školske dobi nadalje kako spriječiti rak (Europski kodeks protiv raka 2003), pravodobno prepoznati znakove suspektne na maligne bolesti i javiti se svom liječniku
- Grupno: Za školsku djecu od 12 godina nadalje ogledna predavanja za djecu i roditelje te sudjelovanje u stručnom radu profesora i učitelja. Za odraslo stanovništvo predavanja i distribucija tiskanih materijala
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, nadležni tim školske medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena.
Sudionici: Obrazovne ustanove, Hrvatski Crveni križ, poslodavci, sredstva javnog priopćavanja, Hrvatska liga za brobu protiv raka.
4.2.1.1. b) Izrada stručnih sadržaja za pisane materijale i audiovizualna sredstva
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite.
4.2.2. Karcinom dojke
4.2.2.1. Upoznavanje žena s čimbenicima rizika
Čimbenici rizika za rak dojke su karcinom dojke u krvnih srodnica; mutacija specifičnih gena - BRCA 1 i BRCA 2, stare prvorotke, žene koje su kratko dojile ili uopće nisu dojile, nulipare, žene s ranim menarchama, žene s kasnim nastupom menopauze, žene koje su duže uzimale estrogen), biopsijski nalaz: epitelna hiperplazija ili a tipija, raniji nalaz k a r cinoma , fibrocistična bolest dojke, životni stil (alkohol, pušenje, prehrana, tjelesna aktivnost, debljina). Zbog štetnog utjecaja potrebno je izbjegavati izlaganje rentgenskom zračenju, posebice kod djevojčica u dobi 8-12 godina. U slučajevima pronalaska kvržice ili bilo kakvih promjena na grudima i pazuhu potrebno je javiti se liječniku.
- Grupno: Predavanja za sve žene od adolescentne dobi nadalje, a posebice rizične skupine
žena.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena, nadležni tim školske medicine, timovi javnog zdravstva u županijskim zavodima za javno zdravstvo
Sudionici : Obrazovne institucije, poslodavci, Hrvatski Crveni križ, Hrvatska liga protiv raka.
4.2.2.2. a) Upoznavanje žena s adekvatnom tehnikom samopregleda dojke i registracijom nalaza
- Grupno: Tečajevi za žene od 15 godina nadalje.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena, nadležni tim školske medicine.
Sudionici: Obrazovne institucije, poslodavci, Hrvatski Crveni križ, Hrvatska liga za borbu protiv raka.
4.2.2.2.b) Razrada metodološkog pristupa, izrada stručnih sadržaja za tiskane materijale i audiovizualna sredstva
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite.
4.2.2.3. Detekcija i rana dijagnostika
4.2.2.3.1. Samopregled
P očevši od dvadesete godine, sva k a ž ena t r eba r edovito ob a vlj a ti samop r egled dojki. V ažno je to činiti jednom mjesečno, čak i za vrijeme trudnoće.
4.2.2.3.2. Klinički pregled dojki
V ažno je da sva k a ž ena, počevši od svoje čet r desete godine života, ba r em jednom godišnje učini klinički p r egled dojki. Klinič k e p r eglede dojki prije čet r desete godine života m ož e se p r eporučiti ba r em jednom u tri godine, počevši već od dvadesete godine, a sva k a k o a k o postoji pod a tak o ra k u doj k e u bliskih srodnika.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena, specijalističko-konzilijarna, odnosno bolnička djelatnost
4.2.2.3.3. Medicinska kontrola nalaza samopregleda dojke
Kod odstupanja od osnovnog nalaza, uz po potrebi upućivanje u specijalističko-konzilijarnu djelatnost.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine , izabrani tim zdravstvene zaštite žena te
specijalističko-konzilijarna djelatnost.
4.2.2.3.4. Provođenje Nacionalnog programa/Mamografija
Ciljna skupina su žene od 50 do 69 godina. Preporuča se mamografija svake 2 godine, a žene s pozitivnom obiteljskom anamnezom i koje su u rizičnoj skupini jednom godišnje.
Uvođenje genetskog savjetovališta i genetskog testiranja žena, te uvođenje posebnih protokola skrininga za žene s posebno visokim rizikom za karcinom dojke (tzv. „high-risk screening“) koji obuhvaća godišnje preglede dojke magnetskom rezonancom.
Izvršitelji: Specijalističko-konzilijarna radiološka djelatnost, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite.
4.2.2.4. Planiranje, praćenje i izvještavanje o obuhvatu žena skriningom
Za ukupnu provedbu i koordinaciju programa odgovoran je Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom zdravstva. Hrvatski zavod za javno zdravstvo provodi planiranje, praćenje i izvještavanje o provedbi i rezultatima provedbe programa.
Izabrani liječnik obiteljske medicine uključuje se u aktivnosti za rano otkrivanje raka dojke kod svojih korisnica putem motivacije kako bi se žena odazvala u program probira.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo, izabrani tim opće/obiteljske medicine
4.2.2.5. Edukacija i emocionalna potpora mastektomiranih žena u cilju bolje adaptacije i uspješnog povratka svakodnevnom životu
- Grupno: Grupni rad sa skupinama operiranih žena, a po mogućnosti njihovo uključivanje u klubove.
Izvršitelji: Specijalističko-konzilijarna, odnosno bolnička onkološka djelatnost.
Sudionici: Hrvatska Liga za borbu protiv raka, nevladine udruge
4.2.3. Rak vrata maternice
4.2.3.1.Upoznavanje žena s čimbenicima rizika
Čimbenici rizika za rak vrata maternice su rani početak seksualnog života, veći broj partnera, veliki broj poroda, pušenje, venerične infekcije. Važno je naglasiti potrebu za suzbijanjem infekcija, te mogućnostima rane detekcije (PAPA test, HPV test, kolposkopija, prema stručnim smjernicama i Nacionalnom programu za rano otkrivanje karcinoma vrata maternice) i uspješnog liječenja karcinoma vrata maternice, odnosno potrebe javljanja liječniku kod bilo kakvog neobičnog krvarenja ili iscjetka. Sve žene starije od 16 godina treba poučiti o rizicima i načinima zaštite i o važnosti redovitih liječničkih pregleda.
Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena, nadležni timovi školske medicine.
Sudionici: Županijski zavodi za javno zdravstvo, patronažna djelatnost, liječnici opće/obiteljske medicine, liječnici školske medicine, organizacije civilnog društva koje djeluju u području prosvjećivanja o prevenciji raka vrata maternice i podrške oboljelima
4.2.3.2. Saniranje stanja koja povećavaju rizik obolijevanja od raka vrata maternice
Stanja koja povećavaju rizik obolijevanja od raka vrata maternice su kolpitis i benigne promjene na egzocerviksu te ostalo prema medicinskoj indikaciji.
Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnosti.
4.2.3.3. Provođenje Nacionalnog programa/Detekcija i rana dijagnostika
Odnosi se na uzimanje anamneze, ginekološki pregled i obrisak vrata maternice po Papanicolaou , HPV test i kolposkopiju, prema stručnim smjernicama i Nacionalnom programu za rano otkrivanje karcinoma vrata maternice. Za spolno aktivne žene preporuča se odlazak na preventivne ginekološke preglede i Papa test obavljati prema savjetu liječnika ovisno o nalazu i utvrđenom stanju te čimbenicima rizika, optimalno od navršenih 20 godina (rana seksualna aktivnost - prije 16 godina, veći broj partnera, odnosno rizično spolno ponašanje partnera, spolno prenosive infekcije u anamnezi -klamidijska infekcija, infekcija visokorizičnim tipovima HPV-a, promjene na vratu matrenice od prije, pušenje...). Sve žene u dobi 25 – 64 godina bez povećanog rizika, s urednim prethodnim Papa nalazom, obrisak vrata maternice po Papanicolaou obavljaju svake tri godine, odnosno prema stručnim smjernicama Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice.
Izvršitelji: izabrani tim zdravstvene zaštite žena, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite
4.2.3.4.Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija
Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija prema medicinskim indikacijama.
Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena, izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom, laboratorijskom i bolničkom djelatnosti.
4.2.3.5. Planiranje, praćenje i izvještavanje o obuhvatu žena skriningom
Izabrani liječnik obiteljske medicine i ginekolog uključuju se u aktivnosti za rano otkrivanje raka vrata maternice kod svojih korisnica. To znači planiranje, pozivanje žena na pregled, pregled i obavljanje testa probira (Papa test, HPV test, kolposkopija), praćenje žena i izvještavanje zavodima za javno zdravstvo, sukladno stručnim smjernicama i Nacionalnom programu za rano otkrivanje raka vrata maternice.
Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena, citološki, histopatološki i mikrobiološki laboratoriji,
zavodi za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo zdravstva
4.2.4. Karcinom kolona i rektuma
4.2.4.1.1. Upoznavanje stanovništva s čimbenicima rizika
Čimbenici rizika za karcinom kolona i rektuma su pušenje duhanskih proizvoda ili boravak u zadimljenim prostorima kraj pušača, debljina, prekomjerno jedenje crvenog i procesuiranog (dimljenog) mesa, ostali čimbenici koji povisuju rizik obolijevanja (obiteljska polipoza kolona, multipla polipoza, upalne bolesti crijeva, rak debelog crijeva u krvnog srodnika, itd.). O ovome se mora podučavati stanovništvo od školske dobi nadalje, kao i o potrebi javljanja liječniku kod krvarenja iz debelog crijeva, krvi u stolici ili promjene u radu crijeva.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, patronažne sestre, liječnici školske i sveučilišne medicine, izabrani tim opće/obiteljske medicine.
Sudionici: Obrazovne institucije, poslodavci, sredstva javnog priopćavanja, udruge studenata zdravstvenog usmjerenja i udruge bolesnika.
4.2.4.1.2. Izrada stručnih sadržaja za tiskane materijale i audiovizualna sredstva
Izvršitelji : Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite te sa obrazovnim iinstitucijama.
4.2.4.2. Provođenje organiziranog Nacionalnog programa probira raka i prezloćudnih promjena debelog crijeva
Ciljna skupina su stanovnici oba spola od 50 - 74 godina. Organizirani probir je u pravilu pretraživanje bolesti ili stanja u naooko zdravoj, dakle asimptomatskoj populaciji. Mora sadržavati sve elemente organiziranog probira prema smjernicama za osiguranje kvalitete probira:
1. Test na skrivenu krv u stolici (skrać TOKS; engl. fecal occult blood test- skrać. FOBT) i za pozitivne kolonoskopija.
2. Ako je TOKS negativan, ponavlja se nakon 24 mjeseca. Za ostale ishode potrebno slijediti hodogram nacionalnog organiziranog programa probira
3. Svi nalazi obavezno se upisuju u web registar probira zbog praćenja pokazatelja probira te osiguranja elektroničkog usmjeravanja daljeg postupanja u bolesnika prema hodogramu
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite.
4.2.4.3. Rana dijagnostika i oportunistički probir
Rana dijagnostika je dijagnosticiranje bolesti u što ranijoj fazi prilikom prve pojave znakova bolesti.
Oportunistički probir je pretraživanje određene bolesti na vlastiti zahtjev a temeljem procjene rizika pojedinca.
Rana dijagnostika namijenjena je osobama starijim od 75 godina te mlađima od 50 godina, a oportunistički probir za osobe kojima je u prethodnom organiziranom probiru nađen polip srednjeg ili visokog stupnja displazije. Posebna skupina su osobe s povišenim rizikom (rak debelog crijeva u bliskog krvnog srodnika, obiteljska polipoza kolorektume ili drigi nasljedni sindromi, multipla polipoza, kronični ulcerozni kolitis) u kojih se mora omogućiti oportunistički probir.
Digitorektalni pregled treba obaviti prema indikacijama. Test na skrivenu krv u stolici minimalno jednom u dvije godine, a za osobe s povišenim rizikom 10 godina ranije nego je bolest otkrivena u srodnika, odnosno prema hodogramu Europskih smjernica ako je u prethodnom probiru nađen polip. Prema indikaciji u tih osoba mora se omogućiti izravno upućivanje obrađenog bolesnika na kolonoskopiju. Kolonoskopija se u slučaju da je bila uredna i obavljena u cjelosti, u dobro očišćene osobe može ponoviti svake 10. godine.
Godišnji digitorektalni pregled se zbog niske osjetljivosti ne preporuča nego samo prije drugih, prethodno navedenih, skrining testova.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću.
Sudionici: poslodavci, obrazovne institucije, udruge studenata i učenika zdravstvenog usmjerenja, udruge bolesnika.
4.2.4.4.1. Zdravstveni odgoj osoba s kolostomom (predavanja, vježbe i demonstracije) te cjelovita skrb uključivši psihološku potporu
- Grupno: Edukacija za sve osobe s kolostomom, a po mogućnosti uključivanje u udrugu osoba sa stomom.
Izvršitelji : Specijalističko-konzilijarna i bolnička onkološka djelatnost te tim opće/obiteljske medicine, patronažne sestre.
Sudionici: Udruge bolesnika.
4.2.4.4.2. Izrada stručnih sadržaja za tiskane materijale i audiovizualna sredstva
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji s Klinikom za tumore, odnosno specijaliziranim onkološkim centrima i jedinicama.
Sudionici: Udruge bolesnika.
4.2.4.5. Evidentiranje, registriranje i izvještavanje
Prema postojećim zakonskim propisima navedeno obuhvaća preventivne mjere i postupke, vođenje Registra programa probira, Registra za rak, te praćenje trendova smrtnosti prema stupnju proširenosti bolesti.
Izvršitelji: Provoditelji mjera i postupaka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo.
4.2.5. Karcinom prostate
4.2.5.1. Pravovremena dijagnostika
Prema smjernicama The US Preventive Services Task Force za muškarce u dobi od 55 do 69 godina, odluka da se podvrgne periodičnom skriningu za rak prostate na temelju prostate specifičnog antigena (PSA) treba biti individualna. Prije donošenja odluke o tome hoće li ih se pregledati, muškarci bi trebali imati priliku raspravljati o mogućim koristima i štetama probira sa svojim kliničarima i uključiti njihove vrijednosti i sklonosti u odluku. Probir nudi malu potencijalnu korist od smanjenja vjerojatnosti smrti od raka prostate kod nekih muškaraca. Međutim, mnogi će muškarci iskusiti potencijalne štete probira, uključujući lažno pozitivne rezultate koji zahtijevaju dodatno testiranje i moguću biopsiju prostate; nepotrebnu dijagnostiku i liječenje kao i komplikacije liječenja, kao što su inkontinencija i erektilna disfunkcija. Prilikom utvrđivanja je li ova usluga prikladna u pojedinačnim slučajevima, pacijenti i kliničari trebaju razmotriti ravnotežu koristi i šteta na temelju obiteljske povijesti, rasne/etničke pripadnosti, komorbidnih medicinskih stanja, vrijednosti bolesnika o koristima i štetnosti probira i liječenja ishoda i drugih zdravstvenih potreba. Kliničari ne bi trebali pregledavati muškarce koji ne izražavaju sklonost prema probiru.
Za starije od 70 se ne preporuča nikakav probir.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, laboratorij, specijalističko-konzilijarna djelatnost urologije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
4.3. ZAŠTITA MENTALNOG ZDRAVLJA
4.3.1. Promicanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja
- podizanje zdravstvene pismenosti u području mentalnog zdravlja
- podizanje svijesti na razini populacije o prepoznavanju problema mentalnog zdravlja
- unaprjeđenje mentalnog zdravlja provedbom javnozdravstvenih programa i intervencija
usmjerenih na povećanje empatije i jačanje socijalnih i emocionalnih kompetencija
- smanjenje stigme prema mentalnim poremećajima, kako u populaciji, promjenom javnog diskursa i podizanjem svijesti, u čemu posebnu ulogu imaju mediji, tako i unutar zdravstvene struke
- uključivanje osoba sa iskustvima mentalnih poremećaja i njihovih obitelji u donošenje odluka i kreiranje politika i programa za unaprjeđenje mentalnog zdravlja
- provedba intervencija s ciljem unaprjeđenja mentalnog zdravlja u primarnim društvenim
zajednicama: obitelj, škola, radno mjesto.
Izvršitelji: nevladine organizacije, županijski zavodi za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
4.3.2. Prevencija i rano otkrivanje mentalnih poremećaja
- rano otkrivanje rizika za nastanak mentalnih poremećaja uključujući poremećaje ovisnosti
- rana intervencija prema osobama u riziku
- intervencija i savjetovanje obitelji osoba u riziku za nastanak mentalnih poremećaja uključujući poremećaje ovisnosti
- provedba probira među školskom djecom i adolescentima na poremećaje mentalnog zdravlja
- provedba probira među odraslom populacijom na poremećaje mentalnog zdravlja
- upućivanje osoba u riziku za razvoj mentalnih poremećaja uključujući poremećaje ovisnosti u daljnji terapijski postupak.
Izvršitelji: županijski zavodi za javno zdravstvo: timovi za školsku medicinu, timovi za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, nevladine organizacije, zdravstvene ustanove i timovi na primarnoj razini zdravstvene zaštite: obiteljska medicina, pedijatri, psihijatri, medicina rada.
4.3.3. Liječenje
- osigurati dostupno i adekvatno liječenje mentalnih poremećaja i poremećaja ovisnosti u okviru primarne zdravstvene zaštite, specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, sustava dnevnih bolnica i stacionarne bolničke zdravstvene zaštite
- osigurati intervencije sa fokusom na potpuni oporavak, a što uključuje farmakoterapijske,
psihoterapijske i psihosocijalne intervencije, osoba sa teškim psihičkim poremećajima u zajednici, odnosno u kući pacijenta intervencijom mobilnog multidisciplinarnog tima
- terapijski fokus prebaciti sa tretmana na oporavak.
Izvršitelji: liječnici obiteljske medicine, službe za mentalno zdravlje u županijskim zavodima za javno zdravstvo, psihijatrijski timovi u okviru specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, psihijatrijski timovi u bolnicama, mobilni psihijatrijski timovi.
4.3.4. Rehabilitacija
- izrada i supervizije plana oporavka osobe sa mentalnim poremećajem
- pružanje psihosocijalne podrške s ciljem smanjenja stope invalidnosti i uključivanja u zajednicu
- provedba intersektorskih mjera i intervencija usmjerenih socijalnoj rehabilitaciji osoba sa psihosocijalnim izazovima, kao što su: izvanistitucijsko, stambeno ili stacionarno zbrinjavanje te zapošljavanje i izrada plana financijskog oporavka osobe sa psihosocijalnim izazovima
- savjetovanje, psihološka i psohosocijalna potpora obitelji i skrbnika osoba sa mentalnim poremećajima
Izvršitelji: mobilni psihosocijalni timovi, nevladine organizacije, sustav socijalne skrbi, lokalna zajednica u suradnji s: Ministarstvom zdravstva, Ministarstvom socijalne skrbi, Ministarstvom rada, službe za mentalno zdravlje županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
4.4. BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA
4.4.1. Edukacija stanovništva usmjerna prevenciji ulkusne bolesti i ciroze te suzbijanju čimbenika rizika za nastanak žučnih kamenaca i hernija
Od najranije dobi na dalje edukacija o potrebi suzbijanja zdravstveno štetnih iusvajanja zdravstveno korisnih životnih navika, posebice pravilne prehrane, izbjegavanja konzumacije alkohola i dr.
Grupno: Sudjelovanje u stručnom radu profesora i učitelja, ogledna predavanja učenicima i roditeljima, te predavanja i raspodjela edukacijskih materijala.
Izvršitelji: Timovi školske medicine, zavodi za javno zdravstvo.
Sudionici: Škole, poslodavci, Hrvatski Crveni križ, sredstva javnog priopćavanja.
Individualno: savjetovanje i davanje pisanih uputstava.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine.
4.4.1.1. Izrada stručnih sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, timovi školske medicine u suradnji s izabranim timom opće/obiteljske medicine i ostalim izvršiteljima.
4.4.2. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacijaprema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima struke.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine,specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost.
4.4.2.1. Edukacija bolesnika o potrebi usvajanja zdravstveno korisnih i napuštanja zdravstveno štetnih navika, te potrebi pridržavanja dijetalnog i terapijskog režima za navedene bolesti putem individualnih savjeta, predavanja, pisanih uputstava.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom gastroenterološkom djelatnosti.
4.4.3. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija prema postojećim zakonskim propisima uključujući preventivne mjere i postupke.
Izvršitelji: Provoditelji mjera i postupaka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
4.5. BOLESTI MIŠIĆNO-KOŠTANOG SUSTAVA I VEZIVNOG TKIVA
4.5.1. Rana detekcija deformiteta koštano-zglobnog sustava, degenerativnih i upalnih bolesti koje zahvaćaju i lokomotorni sustav
Potrebno je što je prije moguće dijagnosticirati urođene i stečene deformitete koštano-zglobnog sustava kako kod novorođenčadi, dojenčadi, djece predškolske i školske dobi, tako i kod odraslih osoba svih starosnih grupa.
Izvršitelji: timovi primarne zdravstvene zaštite u suradnji s timovima svih specijalnosti koji su zaduženi za provođenje zdravstvene zaštite određenog dijela populacije u ambulantnim ili stacionarnim uvjetima (rodilišta, pedijatrijski timovi, timovi školske medicine, timovi fizikalne medicine i rehabilitacije, kao i izabrani timovi opće/obiteljske medicine).
4.5.2. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija
Prema medicinskim indikacijama, sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i mogućnostima.
Izvršitelji: timovi primarne zdravstvene zaštite u suradnji s timovima svih specijalnostikoji su zaduženi za provođenje zdravstvene zaštite određenog dijela populacije u ambulantnim ili stacionarnim uvjetima (rodilišta, pedijatrijski timovi, timovi školske medicine, timovi fizikalne medicine i rehabilitacije, kao i izabrani timovi opće/obiteljske medicine).
4.5.3. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija
Prema važećim propisima, uključujući preventivne i kurativne mjere i postupke.
Izvršitelji: provoditelji mjera i postupaka na svim razinama, te Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
4.6. ŠEĆERNA BOLEST
4.6.1. Usvajanje zdravijeg načina života s posebnim naglaskom na pravilnoj prehrani
Poticanje na usvajanje zdravijih životnih navika - pravilna prehrana, održavanje poželjne tjelesne težine, tjelesna aktivnost primjerena dobi, nepušenje, s posebnim naglaskom na edukaciji o pravilnoj prehrani i potrebi održavanja poželjne tjelesne težine.
Sudjelovanje u aktivnostima s ciljem smanjenja rizičnih čimbenika (prigodni letci, brošure, provođenje individualnih i grupnih programa).
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske, izabrani pedijatrijski tim, nadležni tim školske medicine, ljekarnik u javnoj ljekarni, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom i bolničkom djelatnosti.
Sudionici : Dječji vrtići, škole, fakulteti, poslodavci, Hrvatski Crveni križ, ljekarnici, sredstva javnog priopćavanja.
4.6.2. Rano otkrivanje šećerne bolesti
Rano otkrivanje, potvrda dijagnoze pregledom glukoze u krvi i OGTT-a prema indikaciji.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, ljekarnik u javnoj ljekarni u sklopu savjetovališta, izabrani ginekološki tim u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću te županijski zavodi za javno zdravstvo.
4.6.2.1. Rano otkrivanje u osoba s povećanim rizikom za razvoj šećerne bolesti
Ranije utvrđena intolerancija glukoze, gestacijski dijabetes, makrosomna djeca (>4000g), stariji od 45 godina, pretili bolesnici (ITM>30 kg/m 2 ), bolesnici s hipertenzijom i/ili hiperlipidemijom, osobe kod kojih je u stresnim situacijama (infarkt miokarda, opekline, traume, infekcije, operativni zahvati) izmjerena povišena glikemija, osobe sa povišenim FINDRISK score-om i ostale osobe kod kojih se posumnja da boluju od šećerne bolesti.
4.6.2.2. Trudnice
Kontrola glikemije i OGTT u 22.-25. tjednu trudnoće. Trudnice s povećanim rizikom (pozitivna obiteljska anamneza, komplikacije u prethodnim trudnoćama -mrtvorođena djeca, prijevremeni porođaji, spontani pobačaji, makrosomna djeca, gestacijski dijabetes) po utvrđivanju trudnoće.
4.6.3. Zdravstveni odgoj populacije s povećanim rizikom
Čimbenici rizika za šećernu bolest su: pozitivna obiteljska anamneza, ranije utvrđena intolerancija glukoze, gestacijski dijabetes, stariji od 45 god., pretili bolesnici (ITM>30 kg/m 2 ), bolesnici s hipertenzijom i/ili hiperlipidemijom, osobe kod kojih je u stresnim situacijama (infarkt miokarda, opekline, traume, infekcije, operativni zahvati) izmjerena povišena glikemija i ostale osobe u kojih se posumnja da boluju od šećerne bolesti. Individualnim savjetima i grupnim radom (20-ak bolesnika) s ciljem mijenjanja po zdravlje štetnih navika i usvajanje zdravijeg načina življenja.
Edukacija i poticanje na mijenjanje po zdravlje štetnih navika i usvajanje zdravijeg načina življenja (nepušenje, pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost, unapređenje duševnog zdravlja).
Izvršitelji : Izabrani tim opće/obiteljske medicine, ljekarnici u javnim ljekarnama, nadležni timovi školske medicine uz suradnju patronažne djelatnosti i županijski zavodi za javno zdravstvo.
Sudionici: Dječji vrtići, škole i fakulteti, udruge.
4.6.4. Izrada stručnih sadržaja
Izrada stručnih sadržaja za pisane materijale i audiovizualna sredstva za poticanje mijenjanja po zdravlje štetnih navika i usvajanja zdravijeg načina života putem letaka, brošura, knjiga, audio i video kazeta cjelokupne populacije.
Izvršitelji : Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Referentnim centrom za zdravstvenu zaštitu osoba sa šećernom bolešću, Referentni centar za dijabetes u trudnoći (Klinika za ženske bolesti i porode), Ministarstvo zdravstva, Stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ).
Sudionici: Ministarstvo znanosti i obrazovanja; udruge oboljelih od šećerne bolesti.
4.6.5. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija oboljelih od šećerne bolesti
4.6.5.1. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija odraslih oboljelih od šećerne bolesti
Prema medicinskoj indikaciji, sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima, prema smjernicama za dijagnostiku i liječenje šećerne bolesti.
Izvršitelji : Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom i bolničkom djelatnošću.
4.6.5.2. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija djece oboljele od šećerne bolesti
Prema medicinskoj indikaciji, sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima, prema smjernicama za dijagnostiku i liječenje šećerne bolesti u djece i adolescenata.
Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite djece, nadležni timovi školske medicine, izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom i bolničkom zdravstvenom zaštitom.
4.6.6. Edukacija osoba oboljelih od šećerne bolesti
Grupno, kroz tečajeve za 20-ak osoba za bolesnike s osposobljavanjem za samozaštitu te individualnim edukacijama, edukacija djece i adolescenata, njihovih obitelji-individualno, edukacijom u malim skupinama, radionicama za djecu i roditelje, radionicama u kampovima za djecu.
4.6. 6.1. Edukacija d jece i adolescenata oboljelih od šećerne bolesti te njihovih roditelja
Ljetni edukacijsko-rekreacijski kampovi (upoznavanje vršnjaka s istom bolešću, obnova i proširenje znanja, preuzimanje odgovornosti i osamostaljenje, provođenje samokontrole u sigurnom okruženju, odvajanje od roditelja; aktivnosti: edukacija – kvizovi znanja, grupni rad, natjecateljske igre, rasprave; sportske aktivnosti i zabava).
Vikend radionice za djecu i adolescente – oko 15 djece adolescenata, 2 puta godišnje 2-3 dana (proširenje znanja, poticanje osamostaljivanja i preuzimanja brige o sebi i bolesti, poticanje motivacije za postizanje i očuvanje dobre regulacije - predavanja, praktični rad, razgovor s psihologom).
Individualizirani program edukacije (individualni i grupni) s ciljem osposobljavanja za samozbrinjavanje.
Radionica za roditelje – male grupe roditelja 2 puta godišnje (razmjena iskustava roditelja djece dugogodišnjih bolesnika i roditelja novootkrivenih bolesnika, edukacija, reedukacija i savjetovanja, problemi u regulaciji bolesti specifični za dob, pružanje pedagoške i socijalne potpore).
Izvršitelji: Nadležni timovi školske medicine , liječnici opće/obiteljske medicine, pedijatri, dijabetolozi, ljekarnici u javnim ljekarnama, medicinske sestre, patronažne sestre.
Sudionici: Udruge osoba oboljelih od šećerne bolesti, Hrvatski Crveni križ, dječji vrtići, škole, fakulteti.
4.6. 6.2. Edukacija o draslih osoba oboljelih od šećerne bolesti
Na razini primarne zdravstvene zaštite: edukacija u maloj skupini 1-2 puta mjesečno po mogućnosti grupiranje prema vrsti terapije i dobi (bolesnici na terapiji dijetom, peroralnim hipoglikemizantnim lijekovima, inzulinom), uz mjerenje glikemije i krvnog tlaka po potrebi te individualna edukacija.
Na razini sekundarne zdravstvene zaštite: programi prilagođeni lokalnim mogućnostima u kontinuiranom trajanju do 5 dana u prijepodnevnim satima, organizirani tečajevi u poslijepodnevnim satima – u sklopu ambulantnog liječenja ili dnevne bolnice.
Na razini tercijarne zdravstvene zaštite: bolesnici koji se naručuju na bolničko liječenje ulaze u program edukacije i regulacije bolesti prema unaprijed utvrđenom programu, a u sklopu toga obavljaju se dodatni pregledi i laboratorijske pretrage.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću i Stručnim društvima HLZ-a, ljekarnici u javnim ljekarnama.
4.6.6.3. Zdravstveni odgoj osoba koje se susreću u radu s djecom i adolescentima sa šećernom bolešću (odgajatelji u vrtićima, učitelji, profesori, treneri)
Edukacija edukatora – kontinuirana edukacija zdravstvenih djelatnika odgovornih za zbrinjavanje djece dijabetičara (jednom godišnje u trajanju do 2 dana, edukacija timova, predavanja, seminari, radionice, evaluacija znanja) te kontinuirana edukacija edukatora.
Edukacija odgajatelja, učitelja i nastavnika kroz seminare i radionice.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Referentnim centrom za zdravstvenu zaštitu osoba sa šećernom bolešću, Referentnim centrom za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes.
Sudionici: Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
5.6.7. Edukacija šire društvene zajednice o šećernoj bolesti
Edukacija šire društvene zajednice o šećernoj bolesti javnim predavanjima, putem tiskanih materijala i suradnjom s medijima.
Izvršitelji: Timovi primarne zdravstvene zaštite, ljekarnici u javnim ljekarnama, županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa specijalističkim timovima.
4.6.8. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija
Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija svih osoba sa šećernom bolešću u skrbi uz nadzor indikatora kvalitete skrbi, analiza i evaluacija. prema važećim propisima uključujući preventivne mjere i postupke te uključujući i upisivanje podataka u odgovarajuće informatičke platforme.
Izvršitelji: Provoditelji mjera i postupaka, sukladno statističkim aktivnostima RH
4.6.8.1. Vođenje Registra za dijabetes
Vođenje Registra za dijabetes , a naliza epidemiološke situacije dijabetesa u Hrvatskoj, godišnje izvješće o incidenciji, prevalenciji, indikatorima kvalitete i mortalitetu od dijabetesa u Hrvatskoj
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Referentnim centrom za zdravstvenu zaštitu osoba sa šećernom bolešću.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
4.7. KRONIČNI BRONHITIS I KRONIČNA OPSTRUKTIVNA PLUĆNA BOLEST
4.7.1. Nadzor i monitoring nad dišnim noksama (alergenima, iritansima i sl.) u okolišu
Praćenjem njihove koncentracije u zraku (biljni alergeni, iritanski, zagušljivci i dr.).
Izvršitelji: službe za zdravstvenu ekologiju županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, medicina rada, higijensko-epidemiološke službe županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici : meteorološka služba i dr.
4.7.2 . Predlaganje mjera i skrb za trajnu provedbu mjera za smanjenje prisustva okolišnih dišnih noksi
Izvršitelji : djelatnost zdravstvene ekologije, higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, medicina rada u suradnji s relevantnim specijalističkim strukama (pulmologija, alergologija i dr.).
Sudionici : društvena zajednica, privreda, komunalne službe, inspekcijske službe, tijela zaštite okoliša i dr.
4.7.3. Pregledi radi profesionalne orijentacije prije upisa u srednje škole
Za srednje škole usmjerenog obrazovanje s ciljem izbjegavanja izlaganja za osjetljive osobe.
Izvršitelji : djelatnost školske medicine, djelatnost medicine rada uz konzultacije pulmologa, alergologa i dr.
4.7.4. Prethodni pregledi prije zapošljavanja
Na poslovima koji mogu izazvati kroničnu iritaciju/senzibilizaciju bronha (dišnog sustava).
Izvršitelji: djelatnost medicine rada, specijalističko konzilijarna pulmološka djelatnost, alergološka djelatnost.
4.7.5. Periodički pregledi za vrijeme zaposlenja
Izvršitelj : medicina rada.
4.7.6. Skrb za provedbu propisanih mjera zaštite na radu
U poslovima gdje su zaposlenici izloženi dišnim iritansima i alergenima.
Izvršitelj: medicina rada, ekologija, higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: poslodavci, sanitarna inspekcija i inpekcija rada.
4.7.7. Promjena mjesta rada i prekvalifikacija po potrebi, savjetovanje
Izvršitelj: medicina rada, pulmološka djelatnost.
Sudionici: službe Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, službe Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i dr.
4.7.8. Imunoprofilaksa
Radi sprječavanja bolesti koje mogu ostaviti posljedice na dišnom sustavu deformacijama bronhalnog sustava, alergizacijom i dr., kao i u cilju izbjegavanja dodatnih opterećenja na osnovnu bolest (kronični bronhitis):
- cijepljenje protiv hripavca u dječjoj dobi prema Programu cijepljenja
- cijepljenje protiv Hemophilus influenzae tipa b, u dojenačnoj dobi, prema programu cijepljenja
- cijepljenje protiv influenzae osoba s kroničnim bronhitisom i kroničnom opstruktivnom bolešću pluća (KOPB)
- cijepljenje protiv pneumokoka osoba s KOPB.
Izvršitelji : liječnici cjepitelji sudionici u obveznom Programu cijepljenja, odabrani liječnik, epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
4.7.9. Mjere za smanjenje štetnih utjecaja aktivnog i pasivnog pušenja duhana
- nepušenje, odgojni programi za mladež; poticanje na život bez pušenja duhana, prema programu mjera
- prestanak pušenja, programi za odvikavanje, individualno savjetovanje, prema programu mjera
- ograničenje (isključenje) pušenja odnosno duhanskog dima u zatvorenim radnim i javnim prostorima, javnom prijevozu i dr., prema Nacionalnom programu mjera
- kontrola duhanskih proizvoda i njihove prodaje, prema Nacionalnom programu.
Izvršitelji : socijalna medicina, školska medicina, higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo; zdravstvena ekologija, specijalističko konzilijarna pulmološka djelatnost.
Sudionici : društvena zajednica, zakonodavstvo, sanitarna inspekcija i druge inspekcijske službe, privreda, mediji, i dr.
4.7.10. Edukacija stanovništva za izbjegavanje nastanka kroničnog bronhitisa i KOPB
- poticanje primjerene fizičke aktivnosti na otvorenome, hodanje
- promjena okoline (alergena)
- konzultacija s liječnikom u liječenju dišnih infeckija.
Izvršitelji: fizikalna medicina i rehabilitacija, higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, pulmološka djelatnost, alergološka djelatnost.
4.7.11. Edukacija osoba s kroničnim bronhitisom i KOPB za samozaštitu
Prestanak pušenja, izbjegavanje zadimljenih prostora, izbjegavanje alergena, pravilno iskašljavanje, vježbe disanja, pravodobno javljanje liječniku pri sumnji na egzacerbaciju upale.
Izvršitelji: odabrani liječnik, pulmolozi i dr. prema programu.
4.7.12. Dijagnostika
Uključujući etiološku dijagnostiku, mikrobiološku, alergološku obradu i dr.
Izvršitelji : polikliničko konzilijarna i bolnička pulmološka djelatnst, alergološka djelatnost, mikrobiološka djelatnost (županijski zavodi za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, bolnice i dr).
4.7.13. Ispravno liječenje
Akutnih ataka i egzacerbacija uključujući desenzibilizaciju te rehabilitacija i kronično liječenje uznapredovalih stanja KOPB (za postupke pogledati u poglavlja o pulmološkoj djelatnosti i drugim relevantnim kliničkim djelatnostima).
Izvršitelji : specijalističko konzilijarna i bolnička pulmološka djelatnost, internistička, alergološka i imunološka infektološka djelatnost i dr.
4.7.14. Praćenje i analiza učinka mjera
4.7.14.1. Registiranje i izvještavanje
Izvršitelji: poliklinička i bolnička djelatnost, djelatnost opće/obiteljske medicine.
4.7.14.2. Praćenje i analiza kretanja morbiditeta i mortaliteta, povratne informacje kliničarima
Izvršitelji: javnozdravstvena i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
4.7.14.3. Praćenje potpunosti primjene preventivnih mjera spomenutih u programu
Izvršitelji : socijalna medicina, zdravstveno ekološka djelatnost, epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na temelju izvješća glavnih izvršitelja i sudionika, inspekcijske službe.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
4.8. AKUTNE ZARAZNE BOLESTI
4.8.1. Rano otkrivanje izvora zaraze, putova njena širenja i žarišta zaraznih bolesti
Epidemiološki izvid, ispitivanje i anketa pri pojavi Zakonom određenih zaraznih bolesti, te posebno epidemija; liječnički pregled osoba i uzimanje uzoraka (stolice, krvi, mokraće, hrane, vode i dr.) prema epidemiološkim indikacijama.
Izvršitelji : Higijensko-epidemiološka djelatnost i epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u suradnji s javnozdravstvenim laboratorijima zavoda.
Sudionici: drugi zdravstveni djelatnici i službe i laboratoriji, ovisno o bolesti/epidemiji ili mjestu odvijanja.
4.8.2.Obvezno prijavljivanje zaraznih bolesti
Sudjelovanje u informacijskom sustavu obveznog prijavljivanja zaraznih bolesti i epidemija u Hrvatskoj u skladu sa Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o obveznom prijavljivanju, te vođenje propisane evidencije o tim bolestima.
Izvršitelji : svi liječnici koji u svom poslu dijagnosticiraju zaraznu bolest, u skladu sa zakonom, higijensko-epidemiološka djelatnost u higijensko-epidemiološkim ispostavama, epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Sudionici : javni mediji, javne službe (MUP i dr) za dojavu o epidemijama teritorijalno nadležnoj epidemiološkoj službi županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
4.8.3.Laboratorijska identifikacija uzročnika zaraznih bolesti
Mikrobiološka identifikacija uzročnika zaraznih bolesti nužna je za uspješno liječenje kao i za ispravne mjere suzbijanja zaraznih bolesti i stoga je posebno za one najvažnije i obvezna prema zakonu. Obavlja se, prema zakonu, u zdravstvenim ustanovama, primjenom mikrobioloških i drugih tehnika na uzorcima oboljelih i drugim uzorcima prikupljenim prema epidemiološkim indikacijama, uz obveznu konfirmaciju nalaza u referentnom laboratoriju za zakonom određene bolesti, odnosno uzročnike te za ostale (temeljem zahtjeva struke) koji nisu obvezni po zakonu.
Izvršitelj: osnovna bakteriološka, parasitološka, virološka, biokoemijska laboratorijska djelatnost u zdravstvenim ustanovama, referalna mikrobiološka i biokemijska laboratorijska djelatnost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost za zarazne bolesti županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici : mikrobiološki laboratoriji nezdravstvenih ustanova (veterinarski, istraživačke i znanstvene ustanove), privatni mikrobiološki laboratoriji izvan sustava zdravstva i dr.
4.8.4.Liječenje, hospitalizacija, izolacija i karantena
Hospitalizacija i po potrebi karantena kod zakonom određenih bolesti (kuga, kolera, virusne hemoragijske groznice, legionarska bolesti, dječja paraliza, difterija, pjegaac, povratna groznica, trbušni tifus, paratifus, bruceloza, malarija, bjesnoća tetanus, crni prišt, meningokokna bolest, AIDS, SARS, aktivna tuberkuloza) te liječenje i po potrebi izolacija ili zdravstveni nadzor kod drugih zakonom određenih bolesti koje iziskuju hospitalizaciju, uz nužan trajan nadzor nad provedbom ovih mjera.
Izvršitelji: Klinika za infektivne bolesti Dr Fran Mihaljević, odjeli/klinike za zarazne bolesti bolnica, odjeli/bolnice za tuberkulozu, ostale zdravstvene djelatnosti koje u svojoj kazuistici imaju i liječe zarazne bolesti, epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: sanitarna inspekcija.
4.8.5. Obvezno cijepljenje osoba prema Programu cijepljenja
Obvezno cijepljenje protiv tuberkuloze, Hib bolesti, difterije, tetanusa, hripavca, ospica, zaušnjaka, rubeole, dječje paralize, hepatitisa B i pneumokoka, prema godišnjem provedbenom programu, kontinuirano u individualnom radu s pacijentima, s mogućnošću kampanjskog cijepljenja u školama.
Izvršitelji : rodilišta (bolnice), služba zaštite male i predškolske djece (pedijatri) školska medicina, opća/obiteljska medicina, higijensko-epidemiološke/epidemiološke djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i epidemiološke djelatnost (zarazne bolesti) Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo po potrebi, odnosno prema epidemiološkim indikacijama (podbačaj izvršenja Programa, prijeteće epidemije i dr.).
Sudionici: sanitarna inspekcija, jedinice uprave i samouprave, Hrvatski Crveni križ, škole, i dr.
4.8.6. Ostala cijepljenja (obvezna i fakultativna)
Izvođenje, i ovisno o tipu cijepljenja, planiranje utroška cjepiva i izvještavanje o obavljenom i to za obvezne imunizacije: bjesnoća, žuta groznica, tetanus, hepatitis B kod ugroženih kategorija pučanstva, trbušni tifus, te drugih pojedinačnih ili skupnih cjepljenja prema stručnim indikacijama, u skladu s važećim propisima (gripa, krpeljni meningoencephalititsa, pneumokokno cjepivo, hemofilus influenzae, meningokokno cjepivo, HPV i dr.).
Izvršitelj : Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, ostali liječnici u svom djelokrugu rada (pedijatri, obiteljska medicina, školska medicina).
Sudionici: sanitarna inspekcija, jedinice uprave i samouprave, Hrvatski Crveni križ, škole, i dr.
4.8.7.Kemoprofilaksa i seroprofilaksa
Primjenom određenih sredstava kod zakonom određenih zaraznih bolesti (kolera, tuberkuloza, malarija, streptokokna, meningokokna bolest, hemophilus influenzae i dr, te tetanusa, bjesnoće i zarazne žutice tipa A i B, te drugih bolesti prema epidemiološkoj indikaciji.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, ostali liječnici u svom djelokrugu rada (mala djeca, tuberkuloza i dr.).
Sudionik: sanitarna inspekcija.
4.8.8.Zdravstveni nadzor nad kliconošama
Evidencija i mikrobiološko-epidemiološki nadzor nad osobama koje su preboljele trbušni tifus, paratifus, bacilarnu disenteriju ili zarazno trovanje hranom, pregledom stolice i urina, a nositeljima HBsAg HCV i HIV protutijela pregledom uzoraka krvi u skladu s zakonom i pravilnicima.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka u županijskim zavodima za javno zdravstvo i u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Sudionici : sanitarna inspekcija, mikrobiološki javnozdravstveni laboratoriji.
4.8.9.Zdravstveni nadzor nad određenim kategorijama zaposlenih osoba
Zdravstveni pregled na kliconoštvo zakonom određenih crijevnih i respiratornih mikroorganizama (npr. salmonella, shigella, Escherichia coli, staphylococcus, paraziti), i tuberkuloze u određenim rokovima, kao i kod određenih kategorija osoba u skladu sa Zakonom, te vođenje evidencije i kartoteke.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Sudionici : mikrobiološki laboratoriji županijskih zavoda za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, po potrebi drugi laboratoriji.
4.8.10.Zdravstveni nadzor nad osobama u međunarodnom prometu
Zdravstveni (liječnički) pregled i mikrobiološki pregled (stolice, krvi) naših građana i stranaca koji dolaze u zemlju na školovanje, koji su boravili u područjima (zemljama) gdje vlada kolera, malarija, kuga, virusne (tropske) hemoragijske groznice i žuta groznica, prema zakonu, i nalogu sanitarne inspekcije.
Izvršitelji: Epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, laboratoriji županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici : granična sanitarna inspekcija.
4.8.11. Zdravstveni nadzor tražitelja azila, azilanata i stranaca pod privremenom zaštitom
Prema zakonskim propisima i nalogu sanitarne inspekcije.
Izvršitelji: Epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, laboratoriji županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici : Granična sanitarna inspekcija, Sanitarna inspekcija, Ministarstvo unutarnjih poslova.
4.8.12. Izrada Programa obveznih cijepljenja za Hrvatsku
Izvršitelj : Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionik: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.
4.8.13. Usmjeravanje i evaluacija provedbe Programa obveznih cijepljenja u Hrvatskoj na temelju izvještaja higijensko-epidemioloških i epidemiološka službi županijskih zavoda za javno zdravstvo i praćenja pobola
te središnja konzilijarna funkcija za cijepljenje
Izvršitelj : služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
4.8.14. Praćenje prijava nuspojava cijepljenja
Izvršitelj : služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode.
Sudionici: Svi zdravstveni djelatnici koji uoče nuspojavu cijepljenja.
4.8.15. Nadzor nad distribucijom cjepiva za obvezni Program cijepljenja u Hrvatskoj
Izvršitelj : služba za epidemiologju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici : Županijski zavodi za javno zdravstvo i liječnici koji cijepe.
4.8.16. Planiranje (godišnje) cijepljenja za higijensko-epidemiološko područje i županiju
Izvršitelji : Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo.
Sudionici : Liječnici koji cijepe.
4.8.17. Nadzor nad provođenjem, stručna pomoć i koordinacija cjepitelja na svom terenu, evaluacija uspjeha cijepljenja za svoje područje, izvještavanje za svoje područje prema epidemiološkoj službi županijskih zavodia za javno zdravstvo odnosno Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, po potrebi i provedba pojedinih imunizacija
Izvršitelji : Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo.
Sudionici : liječnici koji cijepe.
4.8.18. Distribucija i nadzor nad utroškom cjepiva za provedbu obveznih cijepljenja za svoje područje
Izvršitelji : Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Sudionici : liječnici koji cijepe.
4.8.19.Nadzor nad zaraznim bolestima
Vođenje kontinuirane evidencije i praćenje kretanja Zakonom određenih zaraznih bolesti i epidemija te izrada tjednih, mjesečnih, godišnjih ili drugih potrebnih izvješća s evaluacijom.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Sudionici: liječnici primarne zdravstvene zaštite i kliničari koji dijagnosticiraju zaraznu bolest, mikrobiološki laboratoriji.
4.8.20. Suzbijanje epidemija
Planiranje i organizirana primjena potrebnih mjera prekidanja cirkulacije uzročnika pojedine bolesti među pučanstvom, na terenu, kroz određeno vrijeme, uz uključivanje svih za suzbijanje važnih sudionika u provedbu mjera.
Izvršitelj : epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo odnosno higijensko-epidemiološka djelatnost u higijensko-epidemiološkim ispostavama županijskih zavoda za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost (zarazne bolesti) Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici : druge djelatnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo: laboratoriji, služba zdravstvene ekologije, DDD i dr. u županijskim zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, veterinarstvo, sanitarna inspekcija i dr.
4.8.21. Intervencije i suzbijanje epidemija izazvanih bioterorizmom, kao i posebno opasnih epidemija
Izvršitelj: epidemiološka djelatnost (zarazne bolesti) Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, i higijensko-epidemiološkim djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: druge djelatnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i županijskih zavoda za javno zdravstvo: laboratoriji, zdravstvena ekologija DDD i dr, veterinarstvo, sanitarna inspekcija, javne službe (policija i dr.).
4.8.22.Prevencija i suzbijanje bolničkih infekcija
Provođenjem zakonom i pravilnikom određenih prevencijskih i protuepidemijskih mjera na svim, a osobito na rizičnim odjelima bolnica i klinika (kirurške djelatnosti, hemodijaliza, intenzivna njega, rodilišta, odjeli za nedonoščad i dojenčad, odjeli za opekline, hematološka djelatnosti, transplantacija, odjeli za zarazne bolseti i dr.) u okviru nadležnosti higijensko-epidemioloških djelatnosti određenih Zakonom o zaštiti pučansta od zaraznih bolesti i Pravilnikom o nadzoru nad bolničkim infekcijama.
Izvršitelji : Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo uz koordinaciju i suradnju Bolničkih povjerenstava za hospitalne infekcije, sanitarne inspekcije i dr.
Sudonici : sanitarna inspekcija.
4.8.23. Prevencija i suzbijanje AIDS-a
Prema Nacionalnom programu.
Sažet pregled mjera dan je u poglavlju: Značajni zdravstveni problemi.
4.8.24. Prevencija i suzbijanje tuberkuloze
Prema Nacionalnom programu.
Sažet pregled mjera dan je u poglavlju: Značajni zdravstveni problemi.
4.8.25. Održavanje stanja eradikacije dječje paralize
Aktivnosti potrebne za održavanje "polio-free" statusa Hrvatske: sustavno cijepljenje, praćenje i obrada slučajeva akutne mlohave kljenuti, praćenje enterovirusa u otpadnim vodama i iz humanih uzoraka, u skladu sa zahtjevima SZO.
Izvršitelji : Epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo uz suradnju mikrobiološke (virusološke) djelatnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici : Liječnici koji cijepe, kliničari koji liječe i prijavljuju akutne mlohave kljenuti.
4.8.26.Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija (DDD)
a) Planiranje i stručni nadzor nad provođenjem DDD poslova
Izvršitelj: Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, djelatnost zdravstvene ekologije.
Sudionik: inspekcijske službe (kao upravni nadzor nad provođenjem), lokalna samouprava.
b ) Provođenje preventivne DDD u zakonom određenim uvjetima i rokovima te zakonski obvezne protuepidemijske DDD, kao i ostalih mjera DDD prema epidemiološkim indikacijama
Izvršitelji : Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, DDD djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo.
Sudionici: ovlaštena poduzeća (u pravilu samo za preventivnu rutinsku DDD), lokalna samouprava.
4.8.27.Zdravstveno obavješćivanje, prosvjećivanje i odgoj
Obavijesti, upute i ostale mjere povremenog ili trajnog, individualnog ili grupnog zdravstvenog odgoja, obavještavanja i upozoravanja javnosti u zakonom predviđenim okolnostima (higijenski minimum, obavještavanje i upozoravanje javnosti na izbjegavanje rizika epidemija i dr.) ili prema epidemiološkoj indikaciji.
Izvršitelji : Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, DDD djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Sudionici: druge djelatnosti u zdravstvu u okviru svog posla, škola, mediji i dr.
4.8.28. Izobrazba osoba koje rukuju namirnicama, hranom, vodom
Organizacija, stručna priprema, evidencija o polaznicima i provedba tečajeva "higijenskog minimuma" te provjera znanja, u skladu s propisima.
Napomena: ova zakonski obvezna mjera je dijelom (sama izvedba obuke) posebno rganizacijskiriješena.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, djelatnost zdravstvene ekologije.
Sudionici: Sanitarna inspekcija, veterinarska djelatnost.
4.8.29.Nadzor nad vodoopskrbom i vodoopskrbnim objektima
Vođenje katastra vodoopskrbnih objekata. Praćenje zdravstvene ispravnosti vode za piće (i rekreaciju) redovitim zakonom određenim pretragama odnosno uvidom u nalaze pretrega.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka djelatnost, mikrobiološka djelatnost i biokemijsko laboratorijska djelatnost, službe za ekologiju županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ovisno o podjeli poslova u okviru sistematizacije županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: Sanitarna inspekcija.
4.8.30.Nadzor nad javnom i društvenom prehranom
Vođenje registra objekata za javnu (restorani, i drugi ugostiteljski objekti) i društvenu prehranu (poduzeća, vrtići, škole, odmarališta, studentski restorani, pučke kuhinje i dr.), praćenje proizvodnje uskladištenja, prijevoza, pripreme i distribucije namirnica/hrane, skrbza pravilno izvođenje svih dijelova procesa te vršenje Zakonom određenih pretraga zdravstvene ispravnosti hrane i objekata.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka djelatnost, služba zdravstvene ekologije, mikrobiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ovisno o podjeli poslova u okviru sistematizacije županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: Sanitarna inspekcija.
4.8.31.Nadzor nad objektima za proizvodnju i distribuciju hrane i namirnica
Vođenje registra objekata (tvornica, klaonica, tržnica, trgovina i dr.), nadzor nad higijenskim i drugim uvjetima, i skrb za njihovoodržavanje i poboljšanje.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka odnosno epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, služba zdravstvene ekologije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ovisno o podjeli poslova u okviru sistematizacije županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: Sanitarna inspekcija, veterinarska inspekcija.
4.8.32. Nadzor nad primjenom mjera sustava HACCP u objektima i u osoba u proizvodnji hrane, vode i namirnica za ljudsku uporabu.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka djelatnost u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, djelatnost zdravstvene ekologije, ovisno o podjeli poslova u okviru sistematizacije županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: Sanitarna inspekcija.
4.8.33. Nadzor nad javnim objektima
Vođenje registra javnih objekata. Skrb za sanitarno tehničke uvjete koji sprječavaju širenje zaraznih bolesti u zgradama, naseljima, športskim objektima, javnim prometnim sredstvima i dr.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost i služba zdravstvene ekologije u županijskim zavodima za javno zdravstvo, epidemiološka djelatnost i služba zdravstvene ekologije u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Sudionici: Sanitarna inspekcija.
4.8.34. Nadzor nad higijenom okoliša
a) Vođenje katastra deponija za smeće, skrb za sanitarno-tehničke uvjete za pravilno deponiranje otpadnih tvari i njihovo nadziranje.
b) Trajno izviđanje okoliša, površinskih kopnenih voda i mora, radi uočavanja rizičnih pojedinosti i skrb zanjihovo otklanjanje, po potrebi uzimanje i analiza relevantnih uzoraka.
Izvršitelj : Higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost, djelatnost zdravstvene ekologije županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ovisno o podjeli poslova u okviru sistematizacije županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici: Sanitarna inspekcija, lokalna samouprava, javne službe.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
4.9. ZAŠTITA PUČANSTVA OD TUBERKULOZE
Republika Hrvatska već nekoliko godina spada u države s niskom incidencijom tuberkuloze, a 2017. godine ona je iznosila 8,9/100 000 stanovnika. U epidemiologiji tuberkuloze važna je činjenica da se bolest širi od osobe oboljele od plućne tuberkuloze na zdravu osobu infektivnim aerosolom. Zdrava osoba zarazi se udisanjem aerosola, koji se najčešće stvori kad oboljela osoba iskašljava i tim putem izlučuje bacile tuberkuloze te predstavlja izvor infekcije. Infekcija s M. tuberculosis ne rezultira nužno bolešću, što ovisi o veličini infektivne doze i o obrambenim mehanizmima inficirane osobe. Za razliku od većine zaraznih bolesti koje zakonski podliježu obveznoj prijavi putem definiranog obrasca zarazne bolesti, tuberkuloza podliježe pojačanom nadzoru, koji uz prijavu zarazne bolesti podrazumijeva i prikupljanje dodatnih podataka (npr. lokalizacija bolesti, dijagnostika, vrsta i ishodu liječenja). Mjere borbe protiv tuberkuloze ne razlikuju u suštini od mjera zaštite od drugih zaraznih bolesti i uključuju praktično sve mjere navedene u poglavlju Zaštita pučanstva od zaraznih bolesti, a te su mjere obvezne po Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
Kako bi se sve potrebne mjere nadzora što lakše provodile, uz najracionalniju organizaciju i podjelu rada, skup mjera suzbijanja i sprječavanja tuberkuloze donesen je i kao zaseban državni dokument (Nacionalni program) i publiciran u posebnoj brošuri Ministarstva zdravstva pod nazivom Naputak za sprječavanje i suzbijanje tuberkuloze.
Cilj je i dalje sustavnim upornim kompleksnim mjerama navedenim u Nacionalnom programu snižavati pobol od tuberkuloze u Hrvatskoj, a oboljelima od tuberkuloze pružiti potrebno liječenje i skrb.
U sažetom informativnom obliku ovdje će biti navedene najvažnije mjere odnosno skupine mjera, a za kompletan uvid u mjere i izvršitelje pogledati Naputak (Nacionalni program).
4.9.1. Praćenje i analiza pobola od tuberkuloze
Na temelju obveznog prijavljivanja u registru zaraznih bolesti i registru oboljelih od tuberkuloze.
Izvršitelji: liječnici koji dijagnosticiraju tuberkulozu: obvezno prijavljivanje (vidi poglavlje o Zaraznim bolestima), Higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo: praćenje i analiza pobola i dr.
4.9.2. Obvezno cijepljenje
Prema programu obveznih cijepljenja.
Izvršitelji: liječnici cjepitelji prema Programu cijepljenja (vidi poglavlje: Zarazne bolesti).
4.9.3. Rano otkrivanje izvora i putova širenja
Epidemiološkom obradom u suradnji s pulmolozima i odabranim liječnikom.
Izvršitelj: Higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, drugi, prema Nacionalnom programu.
4.9.4. Protuepidemijske intervencije uključivši i kemoprofilaksu
Na temelju epidemiološkog izvida, i pulmološke obrade.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u suradnji s pulmološkom djelatnošću i mikrobiološkom djelatnošću, odabrani liječnik.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
4.10. MJERE ZAŠTITE PUČANSTVA OD AIDS-a (prema Nacionalnom programu zdravstvene zaštite od AIDS-a)
4.10.1. Prijavljivanje, praćenje i epidemiološka analiza pobola i smrtnosti od HIV/AIDS-a i prevalencije virusa humane imunodeficijencije (HIV) u populaciji
Prema obveznom prijavljivanje zaraznih bolesti (4.9.2.) i Nacionalnom programu.
Izvršitelji : liječnik koji dijagnosticira bolest: prijava prema zakonu (vidi poglavlje Zarazne bolesti), higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo praćenje i analiza, vođenje registra za HIV/AIDS.
Sudionici: laboratoriji koji testiraju na HIV, jedinice za transfuziju krvi i dr. prema nacionalnom programu.
4.10.2. Rano otkrivanje izvora i putova širenja
Epidemiološkom obradom u suradnji s infektolozima i odabranim liječnikom.
Izvršitelj : Higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, infektolozi, odabrani liječnik.
4.10.3. Sprječavanje širenja infekcije putem krvi i krvnih derivata te tkivima, organima i stanica, uključujući postupke medicinski potpomognute oplodnje
Provedbom propisanih sigurnosnih postupaka osiguranja i kontrole kvalitete krvi i krvnih derivata, tkiva, organa i stanica u pojedionim zdravstvenim djatnostima i primjenom propisa o prometu i uvozu biološkog materijala.
Izvršitelji i sudionici svi dijelovi zdravstvenog sustava prema programu i zakonu ovisno o svom djelokrugu.
Sudionici : Ministarstvo zdravstva, sanitarna inspekcija.
4.10.4. Sprječavanje hospitalnih infekcija
Prema epidemiološkim pravilima, kautelama asepse i antisepse i drugih mjera sprječavanja i kontrole nozokomijalnih infekcija, u skladu s Pravilnikom o sprječavanju bolničkih infekcija i Zakonom.
Izvršitelji : bolnički i drugi zdravstveni pogoni i djelatnosti, bolnička povjerenstva za hospitalne infekcije, higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici : sanitarna inspekcija.
4.10.5. Sprječavanje parenteralnog prijenosa u zajednici, mjerama za prevenciju i smanjivanje uporabe i štetnih posljedica uporabe opojnih droga, posebice droga koje se koriste injektiranjem
Kombinacijom primjene zdravstvenih mjera za odvikavanju od ovisnosti te za prevenciju ovisnosti i društvenih mjera i uvjeta koji sprječavaju i potiskuju uživanje opojnih droga, te provedba programa smanjenja šteta u cilju sprječavanja širenja zaraznih bolesti povezanih s uporabom droga injektiranjem.
Izvršitelji: specijalizirane zdravstvena djelatnosti, neuropsihijatrijska, školska medicina, higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i drugih prema Nacionalnom programu.
Sudionici: svi čimbenici u društvu (u skladu s Nacionalnom programom) koji mogu utjecati na smanjenje ovisnosti o opojnim drogama, organizacije civilnog društva.
4.10.6. Sprječavanje unosa infekcije u zemlju
Prema uputama o čuvanju zdravalja i izbjegavanju rizičnih ponašanja putnicima koji odlaze u područja svijeta s visokom učestlošću HIV/AIDS-a.
Izvršitelj : Higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo - cjepne stanice.
Sudionici: mediji, turističke agencije i dr. prema Nacionalnim programu.
4.10.7. Informiranje i dopuna znanje zdravstvenih djelatnika i drugih stručnjaka koji u okviru svog posla dolaze u dodir s oboljelima i osobama povećanog rizika za zarazu HIV-om
Planskim trajnim stručnim usavršavanjem i doedukacijom.
Izvršitelji : Higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, infektolozi, stručna liječnička stomatološka i sestrinska društva, u suradnji s infektolozima, mikrobiolozima, dermatolozima psiholozima i psihijatrima dr. prema Nacionalnom programu.
4.10.8. Informiranje i zdravstveni odgoj stanovništva/opće populacije
O osnovnim činjenicama o infekciji HIV-om i o AIDS-u, načinima prijenosa i načinima zaštite odnosno izbjegavanja rizika, osobito u pogledu spolnog prijenosa i prijenosa korištenjem droga injektiranjem, uključujući mjere za smanjenje i eliminaciju stigme i diskriminacije povezane s HIV/AIDS-om i prema osobama koje žive s HIV-om.
Izvršitelji: Higijensko-epidemiološka i epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, zdravstveni djelatnici i djelatnosti svih razina zdravstvene zaštite prema svom djelokrugu, a u skladu s Nacionalnim programom.
Sudionici : mediji, obrazovne ustanove, stručna društva, organizacije civilnog društva i dr. prema Nacionalnom programu.
4.10.9. Dijagnostika infekcije HIV-om i AIDS-a te liječenje i skrb za osobe koje žive s HIV-om
Prema stručnim smjernicam.a
Izvršitelji : infektološka djelatnost, dermatološka, pulmološka, internistička djelatnost i drugi, prema svom djelokrugu, mikrobiološka djelatnost, prema Nacionalnom programu.
Sudionici: udruge pacijenata oboljelih od HIV-a.
4.10.10. Kontrola kvalitete i nadzor nad imunobiološkim preparatima humanog porijekla
Izvršitelji : prema Nacionalnom programu (referentna laboratorijska djelatnost, stručnjaci s područja infektologije, epidemiologije, mikrobiologije, imunologije i drugi).
4.10.11. Poboljšanje dostupnosti savjetovanja i testiranja za stanovništvo i za skupine s povećanim rizikom za zarazu HIV-om
Funkcionalna mreža i koordinirano djelovanje Centara za anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV (CTS) - savjetovališta za HIV u županijskim zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, uključujući centre u zajednici.
Izvršitelji : Epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici : laboratorijska djelatnost , referentna laboratorijska djelatnost, specifične organizacije civilnog društva i dr. prema Nacionalnom programu.
Druga generacija praćenja infekcije HIV-om i provedba biobihevioralnih istraživanja seroprevalencije HIV-a u populacijama s povećanim rizikom za zarazu HIV-om, posebice u populaciji muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima
Izvršitelji : Epidemiološka djelatnost županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Sudionici : laboratorijska djelatnost , referentna laboratorijska djelatnost, kolaborativni centar za jačanje kapaciteta za praćenje infekcije HIV-om Svjetske zdravstvene organizacije u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar, prema Nacionalnom programu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
4.11. SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI I UROGENITALNE INFEKCIJE
4.11.1. Unapređenje ranog otkrivanje spolno prenosivih i urogenitalnih infekcija radi njihovog pravovremenog i pravilnog liječenja te otkrivanja i liječenja eventualnih organskih uzroka nastanka opetovanih uroinfekcija.
Mjera se provodi pretragama mokraće odnosno drugih uzoraka (bris uretre, cerviksa, rektuma i sl.), i to prema posebnim programima probira u populacijama s povećanim rizikom za zarazu ili prema posebnom nacionalnom programu (npr. Nacionani program prevencije i ranog otkrivanja raka vrata maternice i dr) ili prema medicinskoj indikaciji.
U slučaju nalaza koji upućuje na spolno prenosivu bolest ili urogenitalnu infekciju, provodi se daljnji dijagnostički i terapijski postupak prema stručnim smjernicama.
Ako se radi o bolesti/infekciji za koju se može pretpostaviti da je nastala spolnim putem u obradu uključiti i spolnog partnera, a kod onih bolesti propisanih Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti izvršiti i prijavu nadležnoj higijensko-epidemiološkoj službi, prema mjerama obavenog prijavljivanja zaraznih bolesti.
Izvršitelji: Liječnici primarne zdravstvene zaštite, školske medicine, specijalističko-konzilijarna i po potrebi bolnička djelatnost, javno-zdravstvena djelatnost.
4.11.2. Zdravstveni odgoj i prosvjećivanje s ciljem suzbijanja čimbenika koji pogoduju nastanku spolno prenosivih i urogenitalnih infekcija
Mjera se provodi edukacijom i informiranjem o važnosti odgovornog spolnog ponašanja i pravilnom korištenju kondoma, pravilnej higijene urogenitalnih organa, , rizičnim čimbenicima, mogućnostima dijagnostike i liječenja te pravilnom izboru kontracepcijskih sredstava. Informacije usmjeriti na roditelje i adolescente, odrasle osobe, posebice žene u fertilnoj dobi, te one s učestalim uroinfekcijama. U provođenju koristiti individualne savjete, predavanja u školama, popularne tiskane obavijesti, video materijale i dr., te interaktivne metode učenja i poučavanja.
Izvršitelji: Liječnici primarne zdravstvene zaštite, školske medicine, dermatovenerološka djelatnost, infektološka djelatnost, urološka djelatnost, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo.
Sudionici: profesori, stručne službe škole.
4.11.2.1. Izrada i stručne preporuke za izradu tiskanih, audiovizualnih ili drugih edukativnih materijala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo, stručnjaci iz pojedinih područja.
4.11.3. Praćenje, registracija i evaluacija
Praćenje aktivnosti i rada prema usuglašenim pravilima struke. Evaluacija programa mjera i aktivnosti, osobito preventivnih i zdravstveno-edukacijskih. Dostava podataka u skladu s propisima u Zavode za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Izvršitelji: Zavodi za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji s primarnom, specijalističko-konzilijarnom i bolničkom zaštitom.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
4.12. OZLJEDE
4.12.1. Unaprjeđenje sustava praćenja ozljeda
Uspostava unaprijeđenog sustava praćenja ozljeda (trauma registra)
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, u suradnji s ostalim razinama zdravstvene zaštite.
4.12.2. Edukacija usmjerena prevenciji ozljeda posebice populacije pod povećanim rizikom
Provodi se:
- Informiranjem i edukacijom stanovništva , a posebno rizičnih skupina radi boljeg poznavanja okolnosti vezanih uz pojavu ozljeda i načina sprječavanja,
- motiviranjem populacije za mijenjanje rizičnih ponašanja (alkoholizam i druge ovisnosti), mijenjanje stava prema opasnostima
- provođenje edukacije o prvoj pomoći.
Individualno: savjetovanje, edukacijski materijali.
Grupno: predavanja, radionice, edukacijski materijal:
- u zaštiti predškolske i školske djece: stručni rad s odgajateljima, roditeljima, profesorima, učiteljima
- u zaštiti radnika
- u zaštiti osoba koje se rekreativno ili profesionalno bave sportom
- u zaštiti starijih osoba
- u zaštiti drugih skupina pod povećanim rizikom od ozljeda.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, timovi primarne zdravstvene zaštite (pedijatrijski tim, opća/obiteljska medicina, tim školske medicine), patronažna djelatnost, hitna medicinska služba, stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora.
Sudionici: Predškolske organizacije i škole, poslodavci, domovi umirovljenika, resorna ministarstva, predstavnici medija.
4.12.2.1. Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna sredstva, te druge edukacijske materijale
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, u suradnji s hitnom medicinskom službom, timovima primarne zdravstvene zaštite, specijalističko-konzilijarnom traumatološkom djelatnosti, patronažnom djelatnosti, stručnim društvima Hrvatskog liječničkog zbora.
4.12.3. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija prema medicinskoj indikaciji, sukladno suvremenim medicinskim saznanjima
Izvršitelji: Izabrani tim primarne zdravstvene zaštite, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost, hitna medicinska služba.
4.12.4. Provedba programa u kojima je uključena prevencija ozljeda na nacionalnoj, lokalnoj i regionalnoj razini
Izvršitelji: Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, Ministarstvo unutarnjih poslova, druga resorna ministarstva, primarna zdravstvena zaštita, lokalna uprava.
Sudionici: multisektorijalno.
4.12.5. Evidentiranje, registriranje, izvješćivanje i evaluacija
4.12.5.1 Analiza pobola, mortaliteta, invalidnosti, kvalitete zbrinjavanja od ozljeda
Izvršitelji : Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, sve razine zdravstvene zaštite.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
4.13. SLABOVIDNOST I GLAUKOM
4.13.1. Credeizacija odnosno suzbijanje infekcija oka novorođenčeta
Izvršitelji: Bolnička djelatnost-opstetričar ili pedijatar te izabrani doktor opće/obiteljske medicine.
4.13.2. Zdravstveni odgoj s ciljem informiranja o čimbenicima rizika za nastanak slabovidnosti i njihovom suzbijanju
Zdravstveni odgoj se provodi zbog važnosti ranog otkrivanja refrakcijskih anomalija i drugih oblika slabovidnosti kod male djece, te kao savjetovanje u vezi zaštite oka pri čitanju, na radu, pravilnom izboru zanimanja.
Grupno: Predavanja za odgajatelje odnosno učitelje ili ogledna predavanja za roditelje te predavanja za radnike koji trebaju provoditi zaštitu očiju kao jednu od mjera zaštite na radu uz korištenje odgovarajućih audio vizualnih sredstava.
Individualno: Savjeti posebno ugroženima (dijabetičari, osobe koje imaju oboljele od glaukoma u obitelji, radnici itd.).
Izvršitelji: Tim zdravstvene zaštite predškolske djece, nadležni tim školske medicine, izabrani tim opće/obiteljske medicine, tim medicine rada te specijalističko-konzilijarna djelatnost.
Sudionici: Roditelji, odgajatelji u predškolskim ustanovama, škole, poslodavac.
4.13.3. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija prema medicinskoj indikaciji ,
Provodi se sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima struke, kao i Kliničkim smjernicama za operacije katarakte.
Izvršitelji: Tim zdravstvene zaštite predškolske djece, nadležni tim školske medicine, izabrani tim opće/obiteljske medicine,tim medicine rada te specijalističko-konzilijarna djelatnost.
4.13.4. Provođenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti
Provodi se sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinom, za svu djecu s navršenih 4-4,5 godina života.
Izvršitelji: specijalisti oftalmologije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
4.13.5. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija
U skladu sa Nacionalnim programom ranog otkrivanja slabovidnosti.
Izvršitelji: Provoditelji mjera i postupaka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
4.14. ORALNO ZDRAVLJE
4.14.1. Unaprjeđenje i očuvanje oralnog zdravlja trudnica
Edukacija patronažnih sestara (važnost zdrave uravnotežene prehrane, održavanje oralne higijene, važnost zdravog života (boravak na svježem zraku, štetnost od pušenja, teratogeno djelovanje lijekova, važnost sanacije zubi za vrijeme graviditeta, održavanje higijene dojenčeta, dojenje, korištenje duda varalica, prehrana kod dojenčeta), izrada stručnog sadržaja za tiskane i druge edukativne materijale.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, stručnjaci iz ¸pojedinih područja.
Sudionici: patronažne službe, izabrani tim zdravstvene zaštite žena, izabrani tim dentalne zdravstvene zaštite, Hrvatska komora dentalne medicine .
4.14.2. Unaprjeđenje i očuvanje oralnog zdravlja djece i adolescenata
4.14.2.1. Zdravstveno- edukativni odgoj djece i roditelja
Motivacija za održavanje oralne higijene, edukacija o rizičnim čimbenicima u nastanku karijesa, zdrava prehrana, demonstracija tehnike četkanja zuba, edukacija o ozljedama orofacijalne regije s naglaskom na dentalne traume nastale prilikom ozljeda na igralištima i bavljenja sportom koja uključuje savjetovanje i informiranje o prvoj pomoći te prevenciji ozljeda korištenjem zaštitnih kaciga i štitnika za zube.
Izrada stručnog sadržaja za tiskane i druge edukativne materijale.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, izabrani timovi dentalne zdravstvene zaštite, nadležni timovi školske medicine.
Sudionici: predškolske ustanove, škole, sportske organizacije (klubovi i društva), Hrvatska komora dentalne medicine.
4.14.2.2. Provođenje Nacionalnog programa Zubna putovnica
Dojenčad i predškolska djeca
Pregled prije upisa u vrtić uključuje pregled doktora dentalne medicine s izdavanjem obrasca Zubna putovnica kao prilog pedijatrijskom uvjerenju.
Pregled prije upisa u prvi razred uključuje pregled doktora dentalne medicine s izdavanjem obrasca Zubna putovnica.
Obavezno provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka s naglaskom na preventivne postupke (profilaksa s fluorom, pečaćenje fisure po zubu, pečatni ispun, motivacija za održavanje oralne higijene, demonstracija čišćenja zubi)
Bilježi se kp/KEP indeks.
Školska djeca
Pregled učenika 6. razreda (dvanaestogodišnjaci) uz bilježenje dentalnog statusa i provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka s naglaskom na preventivne postupke (profilaksa s fluorom, pečaćenje fisure po zubu, pečatni ispun, motivacija za održavanje oralne higijene, demonstracija čišćenja zubi).
Izvršitelji: izabrani timovi zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece, izabrani timovi dentalne zdravstvene zaštite, nadležni timovi školske medicine.
Sudionici: predškolske ustanove, škole, Hrvatska komora dentalne medicine.
4.14.2.3. Nadzirano četkanje zubi
Edukacija edukatora (organizacija radionica i demonstracija modela i tehnike četkanja: četkanje u suhim prostorima i sanitarnim čvorovima).
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, stručnjaci iz pojedinih područja.
Sudionici: predškolske ustanove, škole, stručna društva, Hrvatska komora dentalne medicine.
4.14.3. Unaprjeđenje i očuvanje oralnog zdravlja odraslih
Zdravstveno - edukativni odgoj odraslih (motivacija za održavanje oralne higijene, demonstracija tehnike četkanja zubi, edukacija o štetnim utjecajima alkohola i duhana na usnu šupljinu).
Edukacija zdravstvenih djelatnika (edukacija o znakovima i oboljenjima u usnoj šupljini).
Izvršitelji: izabrani timovi dentalne zdravstvene zaštite, izabrani timovi obiteljske medicine.
Sudionici: domovi za starije i nemoćne osobe, Hrvatska komora dentalne medicine.
4.14.4. Unaprjeđenje i očuvanje oralnog zdravlja osoba s posebnim potrebama
Edukacija zdravstvenih djelatnika o pristupu rada sa osobama s posebnim potrebama.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, stručnjaci iz pojedinih područja.
Sudionici: izabrani timovi dentalne zdravstvene zaštite, specijalističko-konzilijarni timovi, ustanove za skrb osoba s posebnim potrebama, stručna društva, udruge, Hrvatska komora dentalne medicine.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
V. OSTALE MJERE
Mjere i postupci razrađeni su za sljedeće entitete:
5.1. Mjere zdravstvene zaštite starijih osoba
5.2. Sanitetski prijevoz
5.3. Pregledi umrlih
5.4. Izvještavanje za potrebe provedbe Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti te Zakona o podacima i informacijama u zdravstvu i pripadajućih pravilnika
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
5.1. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE STARIJIH OSOBA
5.1.1. Mjere promicanja zdravlja i prevencije bolesti
5.1.1.1.Promicanje zdravlja u u osoba starijih od 65 godina
Promicanje zdravlja u starijih ljudi usvajanjem i potpomaganjem zdravijih načina življenja: poticanjem pozitivnog zdravstvenog ponašanja i usvajanjem po zdravlje korisnih navika, primjerenoj tjelesnoj i psihičkoj aktivnosti, korisnoj mediteranskoj hrani za starije ljude primjenom osam prehrambenih pravila za starije, sprječavanju debljine, radnoj terapiji za starije ljude, primjerenim vježbama disanja, osobnoj higijeni i higijeni okoliša življenja, prevenciji nesreća i ozljeda u prometu i kući.
Izvršitelji: Timovi izabranih doktora opće/obiteljske medicine ili skupnih privatnih praksi primarne zdravstvene zaštite u suradnji s nadležnim službama županijskih zavoda za javno zdravstvo uz koordinaciju i stručno-metodološko usmjeravanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravstva.
Sudionici: sredstva javnog priopćavanja, škole, poslodavci, Hrvatski Crveni križ, tijela socijalne skrbi, vjerske, humanitarne organizacije i druge nevladine udruge.
5.1.1.2. Prevencija bolesti u osoba starijih od 65 godina
Obavljanje i evidentiranje ciljanih sistematskih pregleda pri dolasku u skrb kod izabranog doktora opće/obiteljske medicine i u ustanove u kojima se pruža primarna zdravstvena zaštita starijih osiguranika.
Sadržaj preventivnih zdravstvenih mjera uključuje:
-ocjena funkcionalne sposobnosti
-ocjena stanja uhranjenosti (primjenom antropoloških mjera uz evidenciju debljine kao bolesti E66 – MKB X. rev.)
-ocjena negativnog zdravstvenog ponašanja (osobna nehigijena i nehigijena okoliša, fizička neaktivnost, psihička neaktivnost, alkoholizam, pušenje, nepridržavanje uputa liječnika te drugih rizičnih čimbenika bolesnog starenja
-rana detekcija psihičkih poremećaja (Alzheimerova bolest G30)
-rana detekcija neuroloških poremećaja
-rana detekcija poremećaja osjetila vida
-rana detekcija poremećaja sluha
-sistematski pregled usta, zubi i parodoncija
-rana detekcija šećerne bolesti
-rana detekcija hipertenzivne bolesti srca
-rana detekcija patoloških promjena probavnog sustava (digitorektalni pregled, test okultnog krvarenja)
-određivanje lipidnog profila, rana detekcija hiperlipidemije i anemije te procjene vitaminsko-mineralnog statusa
-rana detekcija bolesti mišićno-koštanog sustava (prevencija osteoporoze uz evidenciju M80 i M81)
-rana detekcija malignoma reproduktivnih organa u žena
-rana detekcija i evidencija zdravstvenog poremećaja nastalog zbog menopauze (N95) u starijih žena i drugih ginekoloških bolesti te andropauze u starijih muškaraca
- rana detekcija i evidencija patoloških promjena mokraćnog sustava (npr. benigne i maligne promjene prostate, inkontinencija (R52) i ostale smetnje mokrenja).
Izvršitelji: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine uz izvješćivanje nadležnog zavoda za javno zdravstvo, te koordinacijsku i stručno-metodološku djelatnost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravstva.
5.1.1.3. Savjetovanje starijih osoba
Savjetovanje starijih osoba o mjerama primarne prevencije bolesti, kroz poticanje i promociju pozitivnog zdravstvenog ponašanja, o primjerenom korištenju zdravstvene zaštite, o pravima starijih osiguranika iz zdravstvenog osiguranja, o usvajanju po zdravlje korisnih i mijenjanju po zdravlje štetnih navika, o primjerenoj tjelesnoj i psihičkoj aktivnosti, pravilnoj prehrani za starije ljude, o sprječavanju debljine, radnoj terapiji za starije ljude, primjerenim vježbama disanja, pravilnom iskašljavanju, zdravstvenim posljedicama i važnosti prestanka pušenja i pijenja alkoholnih pića, pravodobnom javljanju doktoru kod sumnje na postojanje egzacerbacije vodeće bolesti kao i pojavi ranih simptoma zdravstvenog poremećaja, osobnoj higijeni i higijeni okoliša življenja, spriječavanju infekcija, pravilnoj primjeni preventivne farmakoterapije po uputama doktora obiteljske medicine, o prevenciji nesreća i ozljeda u prometu i kući, o specifičnim mjerama prve pomoći za starije ljude.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji s patronažnom djelatnošću u koordinaciji s nadležnim službama županijskih Zavoda za javno zdravstvo te koordinaciju i stručno-metodološko usmjeravanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravstva.
5.1.1.4. Savjetovanje obitelji i drugih koji skrbe o starijoj osobi
Savjetovanje obitelji i drugih koji skrbe o starijoj osobi o preventivnim mjerama, pravima korištenja zdravstvene zaštite, mogućnostima samopomoći i uzajamne pomoći.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji s patronažnom djelatnošću u koordinaciji s nadležnim službama županijskih Zavoda za javno zdravstvo te koordinaciju i stručno-metodološko usmjeravanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravstva.
5.1.1.5. Zdravstveno prosvjećivanje kroz radu malim i velikim skupinama osiguranika
Zdravstveno prosvjećivanje kroz radu malim i velikim skupinama osiguranika starije dobi i članovima njihovih obitelji (priprema za starost i mirovinu, očuvanje psihičkog zdravlja i funkcionalne sposobnosti te promocija zdravog aktivnog produktivnog starenja, utvrđivanje rizičnih čimbenika bolesnog starenja, problemi udovištva).
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji s patronažnom djelatnošću u koordinaciji s nadležnim službama županijskih Zavoda za javno zdravstvo te koordinaciju i stručno-metodološko usmjeravanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravstva.
5.1.1.6. Registracija, izvješćivanje, analiza, i evaluacija
Registracija, izvješćivanje, analiza, i evaluacija javnozdravstvenih pokazatelja o zdravstvenim potrebama starijih ljudi u cilju kontinuiranog zdravstvenog planiranja preventivnih zdravstvenih mjera za starije ljude sa svrhom unapređivanja zdravlja i očuvanja funkcionalne sposobnosti te zdravstvene zaštite starijih ljudi uz promociju aktivnog zdravog produktivnog starenja. Vođenje redovite baze podataka o zdravstvenim potrebama gerijatrijskih bolesnika u institucijskoj i izvaninstitucijskoj zdravstvenoj skrbi te funkcionalno onesposobljenih starijih ljudi, kao i baze seta gerontoloških pokazatelja evaluirane provedbe zdravstvenih mjera i postupaka za starije te Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije ljude u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti.
Izvršitelji: nadležne službe županijskih Zavoda za javno zdravstvo uz koordinaciju i stručno-metodološko usmjeravanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravstva.
Sudionici: Socijalna skrb, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo nadležno za zdravstvo.
5.1.1.7. Utvrđivanje, evidencija i praćenje zdravstvenih potreba starijih ljudi
Ocjena zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba pojedinog starijeg čovjeka, s naglaskom na procjenu funkcionalne sposobnosti, praćenje potreba za zdravstvenim uslugama kućnog liječenja, njege i rehabilitacije, te potrebama za smještaj u stacionar domova umirovljenika i drugih zdravstvenih ustanova prigodom pregleda i na kraju tekuće godine.
Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji s patronažnom djelatnošću u koordinaciji s nadležnim službama županijskih Zavoda za javno zdravstvo te koordinaciju i stručno-metodološko usmjeravanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravstva.
5.1.1.8. Koordinacija svih zdravstveno-gerontoloških službi i stalna edukacija zdravstvenih djelatnika koji se bave zdravstvenom zaštitom starijih ljudi kroz različite vidove obrazovanja
Mjesečni stručni sastanci, gerontološke tribine, seminari, kratki tečajevi, treninzi, radionice i stvaraonice za starije ljude u cilju upoznavanja sa stručnim dostignućima i obvezama iz područja zdravstvene gerontologije i gerijatrije.
Izvršitelji: nadležne službe županijskih Zavoda za javno zdravstvo uz koordinaciju i stručno-metodološko usmjeravanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravstva.
5.1.1.9. Priprema i izrada stručnog zdravstvenog sadržaja za potrebe zdravstvenog odgoja
Priprema i izrada stručnog zdravstvenog sadržaja za potrebe zdravstvenog odgoja starijih ljudi (pamtilice, brošure, priručnici, knjižice) i drugih stručno-zdravstvenih sadržaja za multimedijalne prezentacije prema zdravstvenim potrebama starijih ljudi.
Izvršitelji: nadležne službe županijskih Zavoda za javno zdravstvo uz koordinaciju i stručno-metodološko usmjeravanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravstva.
Sudionici: djelatnosti primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite
5.1.1.10. Cijepljenje osoba starijih od 65 godina
Cijepljenje prema Programu obveznog cijepljenja i na temelju preporuka Referentnog centra za epidemiologiju Ministarstva nadležnog za zdravstvo.
Izvršitelji: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine ili skupna privatna praksa primarne zdravstvene zaštite u suradnji s nadležnim službama županijskih Zavoda za javno zdravstvo, a uz koordinaciju i stručno-metodološku pomoć Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
5.1.1.11. Prevencija infekcija i epidemija u ustanovama koje skrbe o starim osobama
(gerijatrijskim bolnicama, psihogerijatrijskim odjelima, palijativno gerijatrijskoj skrbi, dnevnim bolnicama i u stacionarima domova za starije i nemoćne osobe i Gerontološkim centrima).
Izvršitelji: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine u suradnji s nadležnim službama županijskih Zavoda za javno zdravstvo uz koordinaciju i stručno-metodološko usmjeravanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
5.1.1.12. Preventivne zdravstvene mjere sekundarne i tercijarne prevencije za starijeg osiguranika
Preventivne zdravstvene mjere sekundarne i tercijarne prevencije za starijeg osiguranikausmjerene k očuvanju preostale funkcionalne sposobnosti i razvijanja novih sposobnosti bolesnika namijenjene teško pokretnim i polupokretnim bolesnicima, mjere preventivne farmakoterapije te mjere reaktivacije i reintegracije starijeg bolesnika.
Izvršitelji: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička zaštita (u gerijatrijskoj bolnici, psihogerijatrijskim odjelima, palijativno gerijatrijskim stacionarima, dnevnim bolnicama i u domovima za starije i nemoćne osobe, Gerontološkim centrima), uz koordinaciju i stručno-metodološku pomoć nadležnih službi županijskih zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravstva.
5.1.2. Dijagnostika, liječenje, rehabilitacija i njega starijih osiguranika
5.1.2.1. Dijagnostika, liječenje, rehabilitacija i njega starijih bolesnika od 65 i više godina
U ordinaciji, stanu, stacionaru ili u dijelu za stanovanje doma za starije i nemoćne osobe, gerijatrijskoj bolnici, dnevnoj bolnici, psihogerijatrijskim odjelima, Gerontološkom centru, palijativno-gerijatrijskoj skrbi, domu za psihički bolesne odrasle osobe, centrima za pomoć, njegu, rehabilitaciju i radnu terapiju starijih te drugim zdravstvenim ustanovama, utvrđivanjem zdravstvenog stanja individualnog gerijatrijskog osiguranika uz obveznu procjenu njegove funkcionalne sposobnosti te evidenciju po definiranim obilježjima pokretnosti i samostalnosti na osnovi Evidencijskih lista PZP-a gerijatrijskog bolesnika (NN 82/002 i 105/003).
Izvršitelji: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine ili skupna privatna praksa primarne zdravstvene zaštite, specijalističko-konzilijarne te bolničko-gerijatrijske zaštite.
5.1.2.2. Kućne posjete gerijatrijskim osiguranicima
Na poziv medicinske sestre, starijeg osiguranika, obitelji osiguranika, ili članova zajednice u kojoj prebiva stariji bolesni osiguranik zbog liječenja akutnih bolesti, pogoršanja vodeće – glavne bolesti, egzacerbacije kronične bolesti gerijatrijskog bolesnika.
Izvršitelji: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine ili skupna privatna praksa.
5.1.2.3. Provedba kućnog liječenja gerijatrijskih bolesnika, njege i rehabilitacije prema medicinskim indikacijama za kućno liječenje
(u stanu, stacionaru ili u dijelu za stanovanje doma za njegu i rehabilitaciju starijih i drugih socijalnih ustanova uključujući palijativno-gerijatrijsku skrb).
Izvršitelji: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine uz korištenje mobilnog- konzilijarno-specijalističkog tima ili skupna privatna praksa primarne zdravstvene zaštite.
5.1.2.4. Utvrđivanje uvjeta, okolnosti radnih i psiholoških karakteristika okoliša
Utvrđivanje uvjeta, okolnosti radnih i psiholoških karakteristika okoliša u kojima gerijatrijski bolesnik živi, poglavito zbog provedbe kućnog liječenja, njege, rehabilitacije i radne terapije za starije prema medicinskim indikacijama povezano sa sadržajem mjera pod točkom tri i četiri.
Izvršitelj: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine ili skupna privatna praksa primarne zdravstvene zaštite.
5.1.2.5. Određivanje zdravstvene potrebe za specijalističko-konzilijarnom zaštitom starijih ljudi
Određivanje zdravstvene potrebe za specijalističko-konzilijarnom zaštitom starijih ljudi te koordinacija rada sa specijalističko-konzilijarnom i bolničkom gerijatrijskom djelatnošću (uključujući dnevnu bolnicu i Gerontološke centre za starije ljude).
Izvršitelji: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine ili skupna privatna praksa primarne zdravstvene zaštite.
5.1.2.6. Pružanje medicinske pomoći u rješavanju hitnih stanja bolesnih starijih ljudi
Pružanje medicinske pomoći u rješavanju hitnih stanja bolesnih starijih ljudi u djelatnosti opće/obiteljske medicine na mjestu događaja i u ordinaciji do preuzimanja gerijatrijskog bolesnika od strane odgovarajućih djelatnosti zdravstva (HMP).
Izvršitelji: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine uz suradnju djelatnosti hitne medicinske pomoći ili skupna privatna praksa primarne zdravstvene zaštite.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
5.2. SANITETSKI PRIJEVOZ
Prema medicinskim indikacijama, prijevoz u bolnicu, rehabilitacijski centar ili drugu zdravstvenu ustanovu, kao i prijevoz u kuću ili ustanovu za smještaj.
Izvršitelji: Tim sanitetskog prijevoza.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
5.3. PREGLEDI UMRLIH
5.3.1. Pregledi umrlih
Pregledi umrlih provode se u skladu s Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Pravilniku o načinu pregleda umrlih te utvrđivanju vremena i uzroka smrti.
Izvršitelji: doktori medicine te drugi zdravstveni djelatnici – mrtvozornici.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
5.4. IZVJEŠTAVANJE ZA POTREBE PROVEDBE GODIŠNJEG PROVEDBENOG PLANA STATISTIČKIH AKTIVNOSTI TE ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU I PRIPADAJUĆIH PRAVILNIKA
Izvještavanje sa svih razina zdravstvene zaštite u skladu sa propisanim načinima prema Godišnjem planu statističkih aktivnosti te Zakona o podacima i informacijama u zdravstvu i pripadajućih pravilnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva