PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022.
UVOD
Situacijska analiza
Epidemiološka analiza najznačajnijih uzroka obolijevanja i umiranja, stilova života, navika, rizičnih čimbenika i zdravstvenog stanja cjelokupne populacije, kao i odabranih populacijskih skupina daje uvid u zdravstveno stanje stanovništva, zdravstvena zbivanja i kretanja, ukazujući i upozoravajući na zdravstvene potrebe i prioritetne zdravstvene intervencije.
Zdravstvene potrebe i prioriteti ovise i o demografskim procesima, te je progresivno starenje stanovništva, karakteristično za cijelu Europu, značajno obilježje i hrvatskog stanovništva u proteklim desetljećima. Udio starijih od 65 godina dosegao je 20,1%, a udio mlađih od 14 godina je smanjen na 13,5%. U 2017. godini u Republici Hrvatskoj je rođeno 36.584 djece, a umrlo je 53.477 osoba što znači da je 16.893 više umrlih nego rođenih (negativni prirodni prirast od -4,1‰).
Hrvatski zdravstveni pokazatelji najčešće se uspoređuju s pokazateljima zemalja Srednje i Istočne Europe (CSEC). Unutar skupine zemalja Srednje i Istočne Europe najpovoljnije zdravstvene pokazatelje općenito ima Slovenija, a slijede Češka, potom Estonija i Republika Hrvatska. Većina je pokazatelja za Republiku Hrvatsku bolja od prosjeka zemalja CSEC i prosjeka Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije, dok u usporedbi s prosjekom Europske unije donekle zaostaju.
Među najznačajnijim pokazateljima, ne samo zdravstvenog stanja, već i socijalno-gospodarskog statusa neke zemlje, izdvajaju se očekivano trajanje života i dojenačka smrtnost.
U skupini zemalja Srednje i Istočne Europe prosjek očekivanog trajanja života je 77,0 godina (podaci Eurostata za 2017. g.), a unutar te skupine zemalja najviše očekivano trajanje života je u Sloveniji (81,2 godine), slijedi Češka (79,1 godina), a od susjednih zemalja je najmanje očekivano trajanje života u Srbiji (75,6 godina).
Očekivano trajanje života pri rođenju u Republici Hrvatskoj u posljednjih desetak godina produženo je za tri godine - od 74,9 godine 2005. g. do 77,9 godina u 2017. g. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije za 2015. g., najduže je očekivano trajanje života u zemljama Europske Unije, naročito u zemljama zapadne i sjeverne Europe, a najniže je u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza.
Dojenačka smrtnost u Republici Hrvatskoj 2017. g. iznosila je 4,0/1000 živorođenih i zabilježen je njezin pad u posljednjih desetak godina (5,7/1000 živorođenih 2005. g.). Njeno smanjivanje je usporeno u odnosu na neke tranzicijske zemlje, a većina dojenačkih smrti nastupa u prvom danu života i uzrokovana je preranim porodom uvjetovanim patološkim stanjima u trudnoći, s posljedično niskom porođajnom težinom i fiziološkom nezrelošću novorođenog djeteta.
U strukturi uzroka smrti u Republici Hrvatskoj najzastupljenije su bolesti srca i krvnih žila, a slijede novotvorine, bolesti dišnog sustava, ozljede i otrovanja, potom skupina endokrinih bolesti, bolesti prehrane i metabolizma.
Smrtnost od bolesti srčano-žilnog sustava u dobi do 64 godine (za koju se smatra da se može smanjiti preventivnim mjerama) pokazuje trend postupnog smanjivanja u posljednja dva desetljeća, s nešto nepovoljnijom situacijom u muškaraca. Smrtnost od bolesti srčano-žilnog sustava u dobi do 64 godine je u Republici Hrvatskoj niža od europskog ukupnog prosjeka i od prosjeka zemalja CSEC, a nepovoljnija je od zemalja Europske Unije, s čime dijelom možemo biti zadovoljni i svakako težiti još manjoj smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila, osobito u mlađim dobnim skupinama. Umiranje od ishemijske bolesti srca u dobi do 64 godina za ukupno stanovništvo je relativno stabilno, dok je za sveukupno stanovništvo u padu.
Smrtnost od karcinoma traheje, bronha i pluća u Republici Hrvatskoj za muškarce u dobi do 64 godine viša je u odnosu na zemlje Europske unije, a zadnjih godina bilježi se njen pad (približno 20% u zadnjih 10 godina). Stope smrtnosti u žena u okvirima su prosjeka zemalja Europske unije. Zadnjih godina bilježi se porast smrtnosti od karcinoma traheje, bronha i pluća u žena u dobi do 64 godine (veći od 10%). Stopa smrtnosti povećava se u starijim dobnim skupinama žena, što usporedivo s trendom u drugim europskim zemljama, uključujući i zemlje Europske Unije. Pušački staž žena je nažalost dosegnuo kritičnu točku dovoljnog trajanja da bi mogao rezultirati fatalnim obolijevanjem.
Epidemiološka situacija glede zaraznih bolesti u Republici Hrvatskoj razmjerno je povoljna. Bolesti protiv kojih se provodi cijepljenje svedene su na posve niske brojke (zaušnjaci, hripavac, tetanus), a neke su i posve eliminirane (difterija, poliomijelitis, ospice, rubela). Tuberkuloza, nakon stagnacije uzrokovane ratnim razdobljem, pokazuje nastavak povoljnog trenda pada učestalosti. Međutim, potencijalno rizični čimbenici (migracije, promet, turizam itd.) kao i pojava bolesti poput SARS-a/MERS-a, nekih virusnih hemoragijskih (tropskih) groznica (npr. Ebola), influence u ptica uzrokovanih novim podtipovima virusa (H5N1, H7N9 i sl.), pandemijske influence, vektorima prenosivih bolesti (kao što su npr. Groznice Dengue, Chikungunya, Zapadni Nil, Zika) i drugih, a osobito u posljednje vrijema prijetnje bioterorizmom, zahtijevaju i dalje trajni intenzivni protuepidemijski i preventivni rad.
U strukturi utvrđenih bolesti i stanja u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite najzastupljenije su bolesti dišnog sustava, bolesti mišićno-koštanog sustava, bolesti srca i krvnih žila, pojedinačni simptomi, znakovi i nalazi, nesvrstani u ostala poglavlja Međunarodne klasifikacije bolesti i čimbenici koji utječu na stanja zdravlja i kontakte sa zdravstvenom službom
Primarna zdravstvena zaštita skrbi o cjelokupnoj populaciji poštujući teritorijalnu mrežu ordinacija i ravnomjernu raspodjelu s iznimkom pojedinih rijetko naseljenih područja. Zamjetan je i nadalje visok udio upućivanja na specijalističko-konzilijarnu djelatnost, što upućuje na potrebu daljnjeg osnaživanja djelatnosti primarne zdravstvene zaštite.Najčešća zabilježena dijagnoza u djelatnosti dentalne medicine je zubni karijes, slijede bolesti pulpe i periapikalnih tkiva, poremećaji zubi i potpornih struktura te ostale bolesti čvrstog zubnog tkiva.
U strukturi uzroka bolničkog liječenja najzastupljenije su također bolesti srca i krvnih žila, novotvorine, slijede čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom službom, bolesti probavnog sustava i ozljede, trovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka, a po broju korištenih dana bolničkog liječenja na prvom mjestu se nalaze mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja.
U bolničkoj zaštiti broj postelja u Republici Hrvatskoj je prema podacima za 2016. g. (Eurostat) neznatno veći od prosjeka zemalja Europske Unije te je po vrijednosti blizak prosjeku zemalja Srednje i Istočne Europe, kao i europskom prosjeku. Prosječna dužina bolničkog liječenja je 8,4 dana, što je više od prosjeka liječenja u nama susjednim zemljama i prosjeka Europske unije, a iskorištenost bolničkih kapaciteta iznosi 72%.
Program cijepljenja je učinkovita preventivna mjera koja je zajedno s drugim preventivnim mjerama dovela do smanjenja pobola od zaraznih bolesti pa je i u budućnosti važno nastaviti njihovo provođenje. U skupini djece, danas se kao problemi izdvajaju i ozljede, zloćudne novotvorine, bolesti alergijske etiologije, neurorazvojne i druge kronične degenerativne bolesti koje uzrokuju smetnje u razvoju i invalidnost djeteta. Sve više se javljaju dugo potiskivani problemi vezani uz duševno zdravlje djece te problemi zanemarivanja, zapuštanja i zlostavljanja djece, kao i drugi socijalni rizici koji mogu utjecati na zdravlje. Budući da je većina zdravstvenih problema današnjice od javnozdravstvenog značaja, način njihovog rješavanja je moguć samo intersektorskim pristupom kroz promicanje i unaprjeđenje zdravlja, usvajanjem zdravih životnih navika i stilova življenja odnosno „zagovaranjem za zdravlje“ – prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije.
Zdravstvenu zaštitu starijih ljudi potrebno je unaprijediti i poboljšati tako da ona uključuje jasno definirane oblike kućnog liječenja, razvoja i primjene primarne, sekundarne i tercijarne prevencije i u ranijim životnim razdobljima. Pri tome je od posebnog značaja obuhvat praćenja, utvrđivanja, proučavanja i evaluacije zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba, ali i procjena funkcionalne sposobnosti ljudi starijih od 65 godina.
Ponašanja, navike i stilovi življenja prema podacima novijih istraživanja u Republici Hrvatskoj upućuju upravo na prisutnost čimbenika rizika u populaciji, osobito za nastanak bolesti srca i krvnih žila, kao i malignoma. Pušenje je u Republici Hrvatskoj i nadalje visoko zastupljeno i u općoj populaciji i u mladih, u kojih je zamjetan i trend blagog smanjenja prema prethodnim sličnim istraživanjima, ali još uvijek nedovoljan u usporedbi s ostalim zemljama sudionicima istraživanja. Prekomjerna tjelesna težina i nedovoljno bavljenje tjelesnom aktivnošću također su visoko zastupljeni, osobito kod odrasle populacije.
Slijedom navedenoga, promicanje zdravlja, uključujući zdraviji način života, skrb za očuvanje okoliša, provedba preventivnih programa i poticanje sveobuhvatne zdravstvene skrbi od strane djelatnosti zdravstvene zaštite, osnovne odrednice su kojima se može znatno utjecati na poboljšanje zdravstvenog stanja hrvatskog stanovništva.
S obzirom na mortalitetnu i morbiditetnu sliku zdravstvenog stanja u Republici Hrvatskoj, osobito su važni stručno usuglašeni programi preventivnog djelovanja, čije provođenje bi moglo povoljno djelovati na smanjenje incidencije preventabilnih bolesti, a uz učinkovito djelovanje sveukupne zdravstvene zaštite, i na smanjenje prijevremene smrtnosti stanovništva Republike Hrvatske.
Plan i Program mjera zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj ima četiri osnovna cilja:
unaprjeđenje zdravlja stanovništva u cjelini
povećanje očekivanog trajanja života i smanjenje smrtnosti
povećanje broja godina života bez bolesti i/ili invalidnosti
osiguranje najviše moguće razine fizičkog i psihičkog zdravlja uz brigu za poboljšanje kvalitete života očuvanjem zdravlja i funkcionalnog kapaciteta
jačanje odgovornosti svakog građanina za svoje zdravlje osobiti oralno.
Strategija ostvarenja ciljeva
Strategija ostvarenja ciljeva je utvrđivanje i provedba mjera zdravstvene zaštite koje će:
provođenjem programa promicanja zdravlja povećati razinu zdravlja stanovništva u cjelini uz smanjenje prevalencije čimbenika rizika za zdravlje
smanjiti pobol, smrtnost i invalidnost od bolesti, ozljeda i stanja na koja se može djelovati preventivnim mjerama i učinkovitom zdravstvenom skrbi
osobitu pozornost posvetiti zdravstvenom stanju i mjerama unaprjeđenja zdravlja populacijskih skupina pod povećanim rizikom.
Za provedbu ovih mjera potrebno je osigurati sveobuhvatnu, kontinuiranu i dostupnu zdravstvenu zaštitu s cjelovitim pristupom te odgovarajuću temeljnu i trajnu edukaciju.
Na temelju analize zdravstvenog stanja stanovništva, utvrđeni su ciljevi i izabrani prioriteti te izrađen Plan i programa mjera zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj.
Planom i Programom mjera zdravstvene zaštite utvrđuje se skup mjera i postupaka koji se primjenjuju kod pojedinaca, skupina i šire zajednice s ciljem zaštite zdravlja te se definiraju aktivnosti sukladno utvrđenim sredstvima i ciljevima radi njihove provedbe, subjekti koji su ih dužni provoditi i način provođenja tih mjera.
Podloga za izradu programa je analiza pokazatelja morbiditeta i mortaliteta od zaraznih, kroničnih nezaraznih bolesti i ozljeda te drugih zdravstvenih pokazatelja u Nacionalnom javnozdravstvenom informacijskom sustavu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Prema Planu zdravstvene zaštite Republike Hrvatske predviđeno je da se njegova provedba osigurava na način i pod uvjetima propisanim zakonom primjenom mjera utvrđenih Planom i programom mjera zdravstvene zaštite, a u cilju:
zaštite i unapređenja zdravlja stanovništva u cjelini
povećanja očekivanog trajanja života i smanjenja smrtnosti
povećanje broja godina života bez bolesti i/ili invalidnosti
osiguranje najviše moguće razine fizičkoga i psihičkoga zdravlja uz brigu za
poboljšanje kvalitete života očuvanjem zdravlja i funkcionalne sposobnosti.
Pri izradi prijedloga Plana i programa poštivala su se načela sveobuhvatnosti, kontinuiranosti i dostupnosti zdravstvene zaštite te cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Vodilo se računa o Planom zdravstvene zaštite određenim prioritetnim razvojnim područjima kao što su promicanje zdravlja i prevencija bolesti, sprječavanje i suzbijanje zaraznih, masovnih kroničnih nezaraznih bolesti te ozljeda i invaliditeta, zaštiti vulnerabilnih i specifičnih socijalnih skupina stanovništva i nadzoru nad čimbenicima okoliša koji utječu na zdravlje.
Strateški ciljevi provedbe Plana i Programa mjera zdravstvene zaštite jesu:
-provođenjem programa promicanja zdravlja povećati razinu zdravlja stanovništva u cjelini uz smanjenje prevalencije čimbenika rizika za zdravlje
-smanjiti pobol, smrtnost i invalidnost od bolesti, ozljeda i stanja na koja se može djelovati preventivnim mjerama i učinkovitom zdravstvenom skrbi
-osobitu pozornost posvetiti zdravstvenom stanju i mjerama unapređenja zdravlja populacijskih skupina pod povećanim rizikom.
Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 100/18) mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koji na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda odlukom donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora.
-
Sadržaj mjera specifične zdravstvene zaštite radnika i način njihova provođenja propisuje pravilnikom ministar na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad.
Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju zdravstvene zaštite na pojedinim razinama usmjerenih postizanju određenog cilja.
Mjere zdravstvene zaštite su:
1. zaštita od ekoloških čimbenika štetnih za zdravlje, uključujući sve mjere za očuvanje, unaprjeđenje, praćenje i poboljšanje zdravstvenih i higijenskih uvjeta za život i rad čovjeka
2. provođenje zdravstvenog odgoja, prosvjećivanje i promicanje zdravlja radi unaprjeđenja psihofizičke sposobnosti osoba
3. otkrivanje i otklanjanje uzroka bolesti, odnosno sprječavanje i suzbijanje bolesti te ozljeda i njihovih posljedica
4. mjere i aktivnosti za sprječavanje, pravodobno otkrivanje i suzbijanje zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti, uključujući i provođenje nacionalnih preventivnih programa
5. mjere i aktivnosti vezane uz zaštitu i unaprjeđenje oralnog zdravlja stanovništva
6. mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita radnika)
7. liječenje, zdravstvena njega i rehabilitacija oboljelih i ozlijeđenih osoba te osoba s invaliditetom
8. posebne mjere zdravstvene zaštite stanovništva starijeg od 65 godina života
9. posebne mjere zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja sukladno posebnim propisima
10. osiguravanje palijativne skrbi
11. osiguravanje cjelovite (preventivne, kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene zaštite djece i mladeži
12. osiguravanje cjelovite zdravstvene zaštite žena, a posebno u vezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem i majčinstvom
13. opskrba lijekovima i medicinskim proizvodima za zdravstvenu zaštitu
14. pregledi umrlih te utvrđivanje vremena i uzroka smrti.s
Mjere zdravstvene zaštite grupirane su u sljedeće zasebne cjeline:
mjere zdravstvene zaštite u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
mjere zdravstvene zaštite u specijalističko-konzilijarnoj i stacionarnoj (bolničkoj) zdravstvenoj zaštiti
mjere zdravstvene zaštite koje provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo
mjere zdravstvene zaštite za značajne zdravstvene probleme
ostale mjere.
METODOLOŠKA POJAŠNJENJA
Program mjera zdravstvene zaštite predstavlja definiranu zdravstvenu politiku u čijem kreiranju, a s obzirom na to da je zdravstvena zaštita od posebnog društvenog interesa, sudjeluju svi čimbenici nadležni za njeno ostvarivanje te je mjerilo objektivnih demografskih čimbenika, zdravstvenog stanja, razvijenosti, organizacije i rada zdravstvene djelatnosti, razine materijalnih mogućnosti i prioritetnih problema u zdravstvenoj zaštiti. Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju zdravstvene zaštite usmjerenih postizanju određenog cilja.
U cilju što učinkovitije kvantifikacije postupaka u sustavu zdravstva prijedlogom su razrađena sljedeća obilježja:
-mjera/grupa postupaka
-naziv postupka
-dio zdravstvene zaštite na koje se provodi mjera/postupak
-populacija na kojoj se provodi mjera/postupak
-obuhvat
-procjena broja provedenih postupaka u godini
-izvršitelj – nositelj tima, specijalista određene medicinske grane
-suradnik – djelatnik/djelatnici koji sudjeluju u direktnom (neposrednom) provođenju postupka
-vremenski normativ za provedbu postupka za izvršitelja
-vremenski normativ za provedbu postupka za suradnika
-razina nužnosti provođenja postupka
-procjena broja provedenih postupaka u mjesec dana po timu.
Definicije i pojašnjenja:
-Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju pojedinih razina zdravstvene zaštite usmjerenih postizanju određenog cilja.
-Zdravstvena zaštita obuhvaća sustav društvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprječavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i zdravstvenu njegu i rehabilitaciju.
-Mjere se mogu primijeniti na zdravstvene probleme pojedinaca, skupina i širih zajednica.
-Program mjera zdravstvene zaštite označava skup mjera i postupaka koji se primjenjuju kod pojedinaca, skupina i širih zajednica s ciljem unaprjeđenja i zaštite zdravlja.
-Postupci su zahvati, intervencije i aktivnosti koji se primjenjuju u provođenju zdravstvene mjere.
-Populacija je definirana skupina stanovništva na koju se odnosi zdravstvena mjera odnosno grupa postupaka.
-Obuhvat predstavlja optimalno procijenjeni udjeli ciljane populacije nad kojima se provodi zdravstvena mjera, primjerice ugrožena skupina stanovništva, osoba izložena rizicima, kronični bolesnik itd. U Planu i programu obuhvat je specificiran samo za mjere i postupke na primarnoj razini zdravstvene zaštite i u javnozdravstvenoj djelatnosti.
-Djelatnosti su definirane u skladu sa Zakonu o zdravstvenoj zaštitii Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine („Narodne novine“, br. 100/11, 133/11, 54/12, 49/13, 139/14, 116/15, 62/16, 69/16, 6/17, 89/17, 90/17 i 91/17) osim iznimaka:
-djelatnosti interne medicine i kirurgije su grupirane, a s obzirom na prijelazno razdoblje, u odnosu na prethodno definirane specijalizacije iz interne medicine i kirurgije (s užim djelatnostima)
-djelatnost interne medicine ne sadrži posebno izdvojene mjere i postupke za opću internu medicinu, alergologiju i kliničku imunologiju, laboratorijsku imunologiju i internističku onkologiju, u skladu s prethodno navedenim obrazloženjem
-djelatnost pedijatrijske infektologije nije posebno opisana, već su mjere i postupci opisani u djelatnosti pedijatrije i djelatnosti infektologije, a u skladu s prethodno navedenim obrazloženjem
-djelatnost medicine rada i športa ne sadrži posebno istaknute mjere i postupke športske medicine
-djelatnost kliničke citologije, koja je bila zasebna djelatnost i specijalizacija, po novome, i u ovom dokumentu, navedena je u djelatnosti patologije.
-Mjere i postupci gerontologije i medicinske informatike posebno su izdvojeni u poglavlju javnozdravstvenih djelatnosti koje provode županijski zavodi za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, iako nije definirana djelatnost i specijalizacija iz gerontologije.
-Rasponi vrednovanja navedeni u okviru procjene broja provedenih postupaka u godini (1: 1-100 postupaka u godini; 2: 100-1.000; 3: 1.000-10.000; 4: 10.000-30.000; 5 30.000-50.000; 6 – više od 50.000 provedenih postupaka u godini) biti će korišteni u okviru algoritama za razvoj planiranja ljudskih resursa. Za određeni dio postupaka trenutno nisu dostupni ovi podaci.
-Izvršitelj postupka je u pravilu nositelj tima, doktor medicine, doktor dentalne medicine, specijalist određene medicinske grane, osim u djelatnostima medicinske biokemije, ljekarničke djelatnosti, patronažne zdravstvene zaštite i zdravstvene njege u kući.
-Suradnici su navedeni kao jedini izvršitelji postupka ako postupak provode samostalno (bez izvršitelja).
-Vremenski normativi su iskazani u minutama i predstavljaju vrijeme izvršitelja i suradnika da se provede postupak.
-Nivo nužnosti provođenja postupka podijeljen je na tri nivoa: 1) nepohodno 2) optimalno 3) nadstandard. Planom i programom predviđeno je obvezno definiranje neophodne razine provođenja postupka, pri čemu definicije mogu biti iskazane kao:
-dijagnoze MKB-10 kod kojih je postupak neophodno provesti
-broj provedenih postupaka, za repetitivne postupke
-ostale načine (navođenje zakonske regulative i sl.), za djelatnosti u kojima postupke nije moguće povezati s dijagnozama MKB-10 i brojem provedenih postupaka.
-Broj optimalno provedenih postupaka po timu u mjesec dana predstavlja broj postupaka koje tim može napraviti u okviru propisanog radnog vremena od osam sati, a da je pri tome iz vremena za izvršenje postupka izuzeto propisano vrijeme za pauzu, ali i druge dnevne aktivnosti tima.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo će u suradnji s državnim zdravstvenim zavodima u narednom periodu pripremati prijedlog Plana i programa svake godine, u trećem kvartalu, što podrazumijeva analizu svih navedenih mjera i postupaka s mogućnošću brisanja, ali i uvrštavanja nvoih postupaka. U ovoj aktivnosti, Hrvatski zavod za javno zdravstvno nužno mora konzultirati stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora, nadležne komore, ostale strukovne udruge te Referentne centre Ministarstva zdravstva, koji se obvezuju na suradnju. Ako stručno društvo želi uvrstiti novi postupak, mora se do 1. travnja tekuće godine obratiti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i dostaviti međunarodne i nacionalne smjernice o provođenju postupka.
PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
1. 1. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U OBITELJSKOJ (OPĆOJ) MEDICINI
Tablica mjera zdravstvene zaštite u obiteljskoj (općoj) medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Specijalističko-konzilijarna djelatnost obuhvaća složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te liječenja bolesti i ozljeda, provođenja ambulantne rehabilitacije te medicinske rehabilitacije u kući korisnika odnosno štićenika u ustanovama ustanova za socijalnu skrb. Za svoje potrebe mora imati osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.
Bolnička djelatnost obuhvaća dijagnosticiranje, liječenje i medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu te boravak i prehranu bolesnika u bolnicama.
2.1.1.1. SPECIJALISTIČKI PREGLED I AMBULANTNO ZBRINJAVANJE U SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNOJ ZAŠTITI
2.1.1.1.1. Kratak orijentacijski pregled
Uključuje ciljanu anamnezu s općenitim vanjskim vizualnim pregledom bez fizikalnih metoda pretrage ili eventualno samo palpaciju s opisom nađenog stanja i kratak pregled dijela tijela, kao i kratak kontrolni pregled u svrhu određivanja daljnjeg liječenja, te evidentiranja ustanovljenog u zdravstveni karton.
2.1.1.1.2. Srednje opsežan, odnosno prošireni pregled
Uključuje obiteljsku i osobnu anamnezu, anamnezu tijekom bolesti, pregled jednog organa ili više tjelesnih sustava, vanjski pregled jednog tjelesnog sustava s palpacijom, perkusijom i auskultacijom ili drugim metodama pretraga. Uključuje i pregled dokumentacije, ocjenu rezultata izvršenog prvog ili ponovnog pregleda, odnosno prijašnjih pretraga, postavljanje indikacije za dodatne laboratorijske, rendgenske i druge pretrage, postavljanje dijagnoze, priprema plana liječenja odnosno rehabilitacije, propisivanje terapije, davanje uputa, savjeta, injekcija, skrb manje rane, incizije, malo previjanje, sitni kirurški zahvati itd.
2.1.1.1.3. Sistematski pregled
Obuhvaća obiteljsku i osobnu anamnezu i prošireni, odnosno kompletan pregled, a najmanje mjerenje visine, težine, arterijskog tlaka (RR), upućivanje na elektrokardiografiju (EKG), na radiografiju prsnih organa, u laboratorij za pretragu krvnog šećera, lipidogram, kompletne krvne slike i urina, po potrebi i druge pretrage, te bilježenje nalaza. Postupci se koriste kod programirane sustavne zaštite pojedinih grupa stanovništva.
2.1.1.2. PROVOĐENJE SPECIJALIZIRANIH DIJAGNOSTIČKIH, TERAPIJSKIH I REHABILITACIJSKIH POSTUPAKA
2.1.1.2.1. Rano otkrivanje bolesti
2.1.1.2.2. Postavljanje indikacije za laboratorijske, radiološke i druge dijagnostičke postupke
2.1.1.2.3. Utvrđivanje dijagnoze
2.1.1.2.4. Suzbijanje i liječenje određenih bolesti
2.1.1.2.7. Postavljanje indikacija za operativno i ostalo bolničko liječenje
2.1.1.2.8. Sudjelovanje u kućnom liječenju prema medicinskim indikacijama uključujući terapiju boli i psihološku potporu kroničnim bolesnicima
2.1.1.2.9. Postavljanje indikacije za izradu i primjenu protetičkih pomagala
2.1.1.3. POTICANJE I SUDJELOVANJE U PREVENTIVNIM AKTIVNOSTIMA
2.1.1.4. OSIGURANJE KONZULTACIJA IZABRANOM DOKTORU MEDICINE TE KONZULTACIJE IZMEĐU POJEDINIH SPECIJALNOSTI ILI PREMA POSEBNOM ZAHTJEVU
2.1.1.4.1. Konzultacija
Savjet ili mišljenje o ocjeni zdravstvenog stanja bolesnika ili daljnjeg liječenja koje daje liječnik u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti usmeno ili pisano na zahtjev nadležnog liječnika, odnosno ustanove koja liječi bolesnika.
2.1.1.4.2. Konzilij
Pisani savjet ili pisano mišljenje o ocjeni zdravstvenog stanja bolesnika ili najpogodnijem načinu liječenja koje na zahtjev nadležnog liječnika izdaju najmanje 3 liječnika, odnosno specijalisti različitih ili iste struke.
2.1.1.4.3. Mišljenje
Primjenjuje se za utvrđivanje prava ili potreba osiguranika u korištenju pojedinih vrsta zdravstvenih usluga ili zahvata, raznih pomagala, liječenju u inozemstvu, davanja stručnog mišljenja o njegovoj privremenoj ili trajnoj nesposobnosti.
2.1.1.4.4. Ekspertiza specijaliste
Uključuje opis zdravstvenog stanja osiguranika tijekom bolesti, izvršene pretrage i rezultate dijagnostike, terapije odnosno rehabilitacije, davanje stručnog mišljenja o određenom zdravstvenom pitanju kao finalnu ocjenu stanja na zahtjev korisnika, raznih organizacija ili pravnih osoba. Daju ga ovlašteni specijalisti.
2.1.1.4.5. Ekspertiza specijalističkog tima
Uključuje opis zdravstvenog stanja osiguranika tijekom bolesti, izvršene pretrage i rezultate dijagnostike, terapije odnosno rehabilitacije, davanje stručnog mišljenja o određenom zdravstvenom pitanju na zahtjev korisnika, raznih organizacija ili pravnih osoba kod težih bolesti ili stanja, gdje je potrebno da analizu zdravstvenog stanja daju specijalisti iste ili različitih specijalnosti.
2.1.1.4.6. Utvrđivanje zdravstvenog stanja bolesnika glede ocjene radne sposobnosti na zahtjev izabranog doktora medicine, za liječničke, invalidske i druge komisije te vještačenje na službeni zahtjev.
2.1.1.5. Vođenje medicinske dokumentacije i propisanih evidencija s prelaskom s klasičnih na elektroničke medije i orijentiranu bolesniku.
2.1.2. BOLNIČKA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Bolnička djelatnost provodi dijagnosticiranje, liječenje, medicinsku rehabilitaciju i zdravstvenu njegu te osigurava boravak i prehranu hospitaliziranih bolesnika.
2.1.2.1. LIJEČENJE BOLESNIKA OBOLJELIH OD AKUTNIH BOLESTI
- unutarnje bolesti, plućne bolesti, živčane bolesti, bolesti sustava za kretanje, zarazne bolesti, dječje bolesti, duševne bolesti, kožne i spolne bolesti, kirurgija, ortopedija, neurokirurgija, urologija, onkologija, ženske bolesti i porodništvo, očne bolesti, bolesti uha, grla i nosa.
2.1.2.2. Početna bolnička zdravstvena skrb:
- na internom, ginekološkom odnosno porođajnom odjelu, kirurškom odjelu i odjelu traumatologije, neonatološkom i pedijatrijskom odjelu, neurološkom, psihijatrijskom odjelu, odjelu okulistike i otorinolaringologije, te infektološkom, dermatološkom, pulmološkom djelu, odjelu ortopedije, urologije, onkologije itd.
Obuhvaća pregled medicinske dokumentacije, pregled i prijem bolesnika, rezultate izvršenog pregleda i anamnestičkih podataka, prosuđivanje točnosti postavljene dijagnoze, naručivanje dodatnih pretraga i potvrđivanje dijete, davanje savjeta i uputa tijekom boravka u bolnici, zdravstveno-odgojne mjere i mjere prosvjećivanja, nadzor nad provođenjem terapije i njenim rezultatima, pregled bolesnika (vizita), slanje bolesnika na terapijske zahvate u druge jedinice, njegu sestre, davanje obavijesti članovima uže obitelji te evidentiranje nalaza u povijest bolesti.
2.1.2.3. Rana dijagnostika i liječenje svih stanja koja životno ugrožavaju život ili funkciju pojedinih organa ili dijelova tijela uključujući trijažu, resuscitaciju, stabiliziranje, kratkotrajnu opservaciju i terapiju.
- na pedijatrijskom odjelu, ginekološkom odnosno porođajnom, internom, infektološkom, neurološkom, dermatološkom, pulmološkom, psihijatrijskom, kirurškom i odjelu traumatologije, odjelu ortopedije, urologije, otorinolaringologije, okulistike, onkologije itd.
Obuhvaća provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezino mijenjanje ili dopunu, upućivanje na ponovne i dodatne dijagnostičke pretrage, kontrolu stanja bolesnika (vizita) najmanje 2 puta dnevno, kontrolu vitalnih funkcija, mjerenje temperature, bila, krvnog tlaka, davanje uputa bolesniku, zdravstveno-prosvjetne i odgojne mjere, kompletnu njegu sestre, davanje obavijesti članovima uže obitelji, socijalno-medicinske intervencije, evidentiranje utvrđenog i rezultata mjerenja izvršenih tijekom dana u povijest bolesti. Pri završetku liječenja pisanje otpusnog pisma i izvješće nadležnom liječniku s obzirom na daljnje liječenje u ambulanti ili kod kuće.
2.1.2.5. Pojačana skrb/njega
Obvezno je vezana uz anesteziologiju kao interdisciplinarnu struku, odnosno liječnike anesteziologe intenziviste s odgovarajućim timom i to u vidu:
- postanestetičkog nadzora. Ukazuje na potrebu odabira i mišljenja liječnika specijaliste o daljnjem smještaju takvog bolesnika nakon nekoliko sati po operacijskom postupku (0-6 sati.).
Odabir se vrši za odašiljanje u:
- prostor s pojačanim nadzorom i neinvazivnim metodama rada u prvih 12-24 sata po jednostavnijim operacijama.
2.1.2.6. Intenzivna skrb - I stupanj
Uključuje skrb bolesnika koji su pri svijesti i mogu surađivati, imaju propisano strogo ležanje, trajnu infuziju, nadzor životnih funkcija ili drugih organskih sustava tijekom 24 sata.
2.1.2.7. Intenzivnaskrb - II stupanj
Uključuje skrb bolesnika koji imaju propisanu trajnu infuziju, zahtijevaju nadzor nad stanjem elektrolita i tekućina, nadzor raznih drenaža, eventualno hranjenje preko cijevi, redovitu respiratornu terapiju.
2.1.2.8. Intenzivna skrb - III stupanj
Uključuje skrb bolesnika kojima još nije potrebno intenzivno liječenje, ali je zbog zdravstvenog stanja potreban pojačan nadzor životnih funkcija, pomoć putem aparata, nadzor stanja tekućina, elektrolita i metabolita, nadzor drenaža i rana, te eventualno povremena umjetna ventilacija. Uključuje i skrb akutno psihotičnih bolesnika s agresivnim ili suicidalnim pulzijama, bolesnika u paničnom strahu, koji intenzivno psihički pate, intoksiciranih i delirantnih bolesnika.
2.1.2.9.Intenzivna psihijatrijska skrb
Uključuje skrb bolesnika s duševnim smetnjama, koji zahtijevaju kompleksnu timsku obradu s upotrebom biološke, socijalno-terapijske i psihoterapijske metode liječenja.
2.1.2.10. Intenzivno liječenje
Uključuje osim poslova navedenih u uobičajenoj skrbi - trenutačne mjere hitne medicinske pomoći bolesniku u šoku s ugroženim životnim funkcijama, mjere očuvanja tih funkcija, kao što su: umjetna ventilacija, dijaliza i sl., neprekidno promatranje bolesnika i bilježenje rezultata promatranja, hranjenja pomoću želučane cijevi, davanje infuzije, transfuzije, injekcija te sveobuhvatne mjere za optimalno zbrinjavanje darivatelja organa. Obavlja se na posebno organiziranim odjelima.
2.1.2.11. Intenzivno liječenje - I stupanj
Uključuje skrb bolesnika s ugroženim fiziološkim funkcijama koje je potrebno pomno pratiti zbog mogućeg iznenadnog pogoršanja zdravstvenog stanja. Sastavni dio skrbi je stalni liječnički nadzor redovite kontrole osnovnih životnih funkcija, nadzor stanja tekućina, elektrolita i metabolita, nadzor drenaža i rana, intenzivna respiracijska terapija i njega bolesnika u krevetu.
2.1.2.12. Intenzivno liječenje - II stupanj
Uključuje skrb bolesnika koji su fiziološki nestabilni, pa je potrebno primijeniti hitne mjere liječenja.
2.1.2.13. Intenzivno liječenje - III stupanj
Uključuje bolesnike kojima su otkazale fiziološke funkcije, kod kojih je potreban stalan nadzor i stalne promjene u načinu života pomoću raznovrsnijih načina i invazivnog monitoringa uključivo i medicinske postupke kod umirućih bolesnika.
2.1.2.14.1. Početna skrb novorođenčeta na porođajnom odjelu u bolnici u svim razinama (I. II. i III. razina neonatalne skrbi)
Uključuje zbrinjavanje novorođenčeta neposredno nakon poroda, primarnu reanimaciju i otpočinjanje mjera produžene reanimacije po potrebi, ocjenjivanje po Apgarovoj ili na osnovi druge liječničke ocjene, njegov orijentacijski pregled, zapisivanje porodne težine, dužine, opsega lubanje, te ostalih mjera novorođenčeta, utvrđivanje refleksa, uspostava kontakta «koža na kožu» u odgovarajućem trajanju i prevencija pothlađivanja, uspostava vidnog kontakta majke i novorođenčeta, prvi podoj u rađaonici, preventivne mjere (vitamin K, prevencija oftalmije), praćenje prilagodbe novorođenčeta na izvanmaternične uvjete života; sažetak obiteljske, prenatalne i porodne anamneze. Prvi pregled novorođenčeta u nazočnosti majke tijekom prva 24 sata života. Ispunjavanje odgovarajuće dokumentacije i zdravstvene knjižice djeteta gdje je ona dostupna.
2.1.2.14.2. Daljnja skrb novorođenčeta u bolnici u svim razinama (I., II. i III. razina neonatalne skrbi)
Uključuje nadzor nad zdravstvenim stanjem, provjeru sluha u sve novorođenčadi te potrebnu njegu sestre. Pomoć pri uspostavi pravilne tehnike dojenja prvoga dana života uz individualno i skupno zdravstveno prosvjećivanje, prevencija ragada bradavica, BCG, probir ma fenilketonuriju (PKU) i kongenitalnu hipotireozu (TSH), probir sluha OAE, otkrivanje porodnih trauma i prirođenih grešaka u razvoju, probir i liječenje novorođenačke žutice (fototerapijom), cijepljenje novorođenčadi HbsAg-pozitivnih majki protiv hepatitisa B uz istovremenu primjenu humanog hepatitis-B-imunoglobulina. Novorođenče treba smjestiti zajedno s majkom («rooming-in») u zdravstvenim ustanovama u kojima je to moguće. Provodi se rehospitalizacija bolesnika kojima je završeno intenzivno liječenje ili intenzivna njega u neonatalnim jedinicama viših organizacijskih razina (povratni transport).
Obavlja se za novorođenčad niske porodne težine ili za bolesnu novorođenčad, kojoj je potrebno održavanje odgovarajuće tjelesne temperature, vlage, kisika u zraku, hranjenje pretežno intravenozno ili gastričnim kateterom. Provodi se u inkubatorima s dodatnom opremom, monitorima za kontrolu disanja i srčane akcije, perfuzorno precizno doziranje količine intravenozne infuzije (djelomična parenteralna prehrana), itd. Provodi se liječenje perinatalnih infekcija i novorođenačke žutice (primjenom fototerapije i eksangvinotransfuzije gdje je to moguće). Provodi se i kratkotrajno strojno prodisavanje u neonatalnim jedinicama u kojima je to moguće. Provodi se rehospitalizacija bolesnika kojima je završeno intenzivno liječenje u neonatalnim jedinicama viših organizacijskih razina (povratni transport).
2.1.2.14.4. Bolnička skrb novorođenčeta u jedinici za intenzivno liječenje (III. razina neonatalne skrbi)
Liječenje novorođenčadi < 34 tjedana gestacije odnosno < 1800 g porodne težine, neonatalne sepse te novorođenčadi iz teških patoloških trudnoća. Provodi se dugotrajno strojno prodisavanje, nazalni CPAP, terapija iNO, djelomična i potpuna parenteralna prehrana, invazivni monitorski nadzor vitalnih funkcija, uvođenje centralnog umbilikalnog i drugih venskih katetera, drenaža pneumotoraksa, perikardijalnog izljeva, peritonealna dijaliza. U pojedinim neonatalnim ustanovama III. razine, a prema planu regionalne organizacije, provodi se organizirani i kontinuirani intenzivni transport novorođenčadi «k sebi», kao i povratni transport u jedinice neonatalne skrbi nižih organizacijskih razina (engl. «back transport»). Također se u pojedinim neonatalnim ustanovama III. razine provodi i dijagnostika te preoperacijsko i postoperacijsko liječenje novorođenčadi s kirurškim bolestima i/ili prirođenim malformacijama. Provodi se prema obitelji usmjerena skrb vodeći računa o uspostavi kontakta između roditelja i bolesnog novorođenčeta, te po mogućnosti «rooming-in». Posvećivanje pozornosti prehrani mlijekom majke djeteta kad god je to moguće.
U neonatalnim ustanovama (fakultativno nazvanima ustanovama IV. razine) provodi se, uz prethodno iz ove stavke, i liječenje novorođenčadi sa prirođenim srčanim greškama i prirođenim greškama metabolizma.
2.1.2.15. Transplantacija solidnih organa i tkiva uz osiguranje sterilnih jedinica
Obuhvaća eksplantaciju i transplantaciju solidnih organa i tkiva uz osiguranje sterilnih jedinica.
2.1.3.LIJEČENJE BOLESNIKA OD KRONIČNIH BOLESTI
- duševne bolesti, bolesti koje se liječe fizikalnom medicinom i medicinskom rehabilitacijom tedruge kronične bolesti, bolesti osoba starije dobi, kronične bolesti dječje dobi
2.1.3.1. Bolničko liječenje bolesnika s kroničnim bolestima
Obuhvaća provođenje, provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezino mijenjanje ili dopunu, te praćenje uspješnosti liječenja.
2.1.4. LIJEČENJE BOLESNIKA U DNEVNOJ BOLNICI
Obuhvaća provođenje, provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezino mijenjanje ili dopunu, te praćenje uspješnosti liječenja, s time da se bolesnici nalaze na dnevnom boravku, a prenoće kod kuće (navedeno u pojedinim specijalnostima).
2.1.5. SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE BOLNIČKIH INFEKCIJA
Sudjelovanje u provođenju propisanih i protuepidemijskih mjera, prema važećem Pravilniku.
2.1.6. PRAĆENJE KVALITETE RADA, ZAŠTITE I PROMICANJA PRAVA PACIJENATA
Obuhvaća praćenje kvalitete rada, provjeru i nadzor nad zaštitom prava pacijenata.
2.2. SPECIJALNI DIO
U specijalnom dijelu navedene su mjere i postupci koji su u djelokrugu rada pojedinih specijalnosti – subspecijalnosti. Uz njih se provode sve druge mjere i postupci navedeni u općem dijelu (2.1.).
2.2.1. ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJA I INTENZIVNA MEDICINA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u anesteziologiji, reanimatologiji i intenzivnoj medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
UVOD
Situacijska analiza
Epidemiološka analiza najznačajnijih uzroka obolijevanja i umiranja, stilova života, navika, rizičnih čimbenika i zdravstvenog stanja cjelokupne populacije, kao i odabranih populacijskih skupina daje uvid u zdravstveno stanje stanovništva, zdravstvena zbivanja i kretanja, ukazujući i upozoravajući na zdravstvene potrebe i prioritetne zdravstvene intervencije.
Zdravstvene potrebe i prioriteti ovise i o demografskim procesima, te je progresivno starenje stanovništva, karakteristično za cijelu Europu, značajno obilježje i hrvatskog stanovništva u proteklim desetljećima. Udio starijih od 65 godina dosegao je 20,1%, a udio mlađih od 14 godina je smanjen na 13,5%. U 2017. godini u Republici Hrvatskoj je rođeno 36.584 djece, a umrlo je 53.477 osoba što znači da je 16.893 više umrlih nego rođenih (negativni prirodni prirast od -4,1‰).
Hrvatski zdravstveni pokazatelji najčešće se uspoređuju s pokazateljima zemalja Srednje i Istočne Europe (CSEC). Unutar skupine zemalja Srednje i Istočne Europe najpovoljnije zdravstvene pokazatelje općenito ima Slovenija, a slijede Češka, potom Estonija i Republika Hrvatska. Većina je pokazatelja za Republiku Hrvatsku bolja od prosjeka zemalja CSEC i prosjeka Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije, dok u usporedbi s prosjekom Europske unije donekle zaostaju.
Među najznačajnijim pokazateljima, ne samo zdravstvenog stanja, već i socijalno-gospodarskog statusa neke zemlje, izdvajaju se očekivano trajanje života i dojenačka smrtnost.
U skupini zemalja Srednje i Istočne Europe prosjek očekivanog trajanja života je 77,0 godina (podaci Eurostata za 2017. g.), a unutar te skupine zemalja najviše očekivano trajanje života je u Sloveniji (81,2 godine), slijedi Češka (79,1 godina), a od susjednih zemalja je najmanje očekivano trajanje života u Srbiji (75,6 godina).
Očekivano trajanje života pri rođenju u Republici Hrvatskoj u posljednjih desetak godina produženo je za tri godine - od 74,9 godine 2005. g. do 77,9 godina u 2017. g. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije za 2015. g., najduže je očekivano trajanje života u zemljama Europske Unije, naročito u zemljama zapadne i sjeverne Europe, a najniže je u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza.
Dojenačka smrtnost u Republici Hrvatskoj 2017. g. iznosila je 4,0/ 1000 živorođenih i zabilježen je njezin pad u posljednjih desetak godina (5,7/ 1000 živorođenih 2005. g.). Njeno smanjivanje je usporeno u odnosu na neke tranzicijske zemlje, a većina dojenačkih smrti nastupa u prvom danu života i uzrokovana je preranim porodom uvjetovanim patološkim stanjima u trudnoći, s posljedično niskom porođajnom težinom i fiziološkom nezrelošću novorođenog djeteta.
U strukturi uzroka smrti u Republici Hrvatskoj najzastupljenije su bolesti srca i krvnih žila, a slijede novotvorine, bolesti dišnog sustava, ozljede i otrovanja, potom skupina endokrinih bolesti, bolesti prehrane i metabolizma.
Smrtnost od bolesti srčano-žilnog sustava u dobi do 64 godine (za koju se smatra da se može smanjiti preventivnim mjerama) pokazuje trend postupnog smanjivanja u posljednja dva desetljeća, s nešto nepovoljnijom situacijom u muškaraca. Smrtnost od bolesti srčano-žilnog sustava u dobi do 64 godine je u Republici Hrvatskoj niža od europskog ukupnog prosjeka i od prosjeka zemalja CSEC, a nepovoljnija je od zemalja Europske Unije, s čime dijelom možemo biti zadovoljni i svakako težiti još manjoj smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila, osobito u mlađim dobnim skupinama. Umiranje od ishemijske bolesti srca u dobi do 64 godina za ukupno stanovništvo je relativno stabilno, dok je za sveukupno stanovništvo u padu.
Smrtnost od karcinoma traheje, bronha i pluća u Republici Hrvatskoj za muškarce u dobi do 64 godine viša je u odnosu na zemlje Europske unije, a zadnjih godina bilježi se njen pad (približno 20% u zadnjih 10 godina). Stope smrtnosti u žena u okvirima su prosjeka zemalja Europske unije. Zadnjih godina bilježi se porast smrtnosti od karcinoma traheje, bronha i pluća u žena u dobi do 64 godine (veći od 10%). Stopa smrtnosti povećava se u starijim dobnim skupinama žena, što usporedivo s trendom u drugim europskim zemljama, uključujući i zemlje Europske Unije. Pušački staž žena je nažalost dosegnuo kritičnu točku dovoljnog trajanja da bi mogao rezultirati fatalnim obolijevanjem.
Epidemiološka situacija glede zaraznih bolesti u Republici Hrvatskoj razmjerno je povoljna. Bolesti protiv kojih se provodi cijepljenje svedene su na posve niske brojke (zaušnjaci, hripavac, tetanus), a neke su i posve eliminirane (difterija, poliomijelitis, ospice, rubela). Tuberkuloza, nakon stagnacije uzrokovane ratnim razdobljem, pokazuje nastavak povoljnog trenda pada učestalosti. Međutim, potencijalno rizični čimbenici (migracije, promet, turizam itd.) kao i pojava bolesti poput SARS-a/ MERS-a, nekih virusnih hemoragijskih (tropskih) groznica (npr. Ebola), influence u ptica uzrokovanih novim podtipovima virusa (H5N1, H7N9 i sl.), pandemijske influence, vektorima prenosivih bolesti (kao što su npr. Groznice Dengue, Chikungunya, Zapadni Nil, Zika) i drugih, a osobito u posljednje vrijema prijetnje bioterorizmom, zahtijevaju i dalje trajni intenzivni protuepidemijski i preventivni rad.
U strukturi utvrđenih bolesti i stanja u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite najzastupljenije su bolesti dišnog sustava, bolesti mišićno-koštanog sustava, bolesti srca i krvnih žila, pojedinačni simptomi, znakovi i nalazi, nesvrstani u ostala poglavlja Međunarodne klasifikacije bolesti i čimbenici koji utječu na stanja zdravlja i kontakte sa zdravstvenom službom
Primarna zdravstvena zaštita skrbi o cjelokupnoj populaciji poštujući teritorijalnu mrežu ordinacija i ravnomjernu raspodjelu s iznimkom pojedinih rijetko naseljenih područja. Zamjetan je i nadalje visok udio upućivanja na specijalističko-konzilijarnu djelatnost, što upućuje na potrebu daljnjeg osnaživanja djelatnosti primarne zdravstvene zaštite. Najčešća zabilježena dijagnoza u djelatnosti dentalne medicine je zubni karijes, slijede bolesti pulpe i periapikalnih tkiva, poremećaji zubi i potpornih struktura te ostale bolesti čvrstog zubnog tkiva.
U strukturi uzroka bolničkog liječenja najzastupljenije su također bolesti srca i krvnih žila, novotvorine, slijede čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom službom, bolesti probavnog sustava i ozljede, trovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka, a po broju korištenih dana bolničkog liječenja na prvom mjestu se nalaze mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja.
U bolničkoj zaštiti broj postelja u Republici Hrvatskoj je prema podacima za 2016. g. (Eurostat) neznatno veći od prosjeka zemalja Europske Unije te je po vrijednosti blizak prosjeku zemalja Srednje i Istočne Europe, kao i europskom prosjeku. Prosječna dužina bolničkog liječenja je 8,4 dana, što je više od prosjeka liječenja u nama susjednim zemljama i prosjeka Europske unije, a iskorištenost bolničkih kapaciteta iznosi 72%.
Program cijepljenja je učinkovita preventivna mjera koja je zajedno s drugim preventivnim mjerama dovela do smanjenja pobola od zaraznih bolesti pa je i u budućnosti važno nastaviti njihovo provođenje. U skupini djece, danas se kao problemi izdvajaju i ozljede, zloćudne novotvorine, bolesti alergijske etiologije, neurorazvojne i druge kronične degenerativne bolesti koje uzrokuju smetnje u razvoju i invalidnost djeteta. Sve više se javljaju dugo potiskivani problemi vezani uz duševno zdravlje djece te problemi zanemarivanja, zapuštanja i zlostavljanja djece, kao i drugi socijalni rizici koji mogu utjecati na zdravlje. Budući da je većina zdravstvenih problema današnjice od javnozdravstvenog značaja, način njihovog rješavanja je moguć samo intersektorskim pristupom kroz promicanje i unaprjeđenje zdravlja, usvajanjem zdravih životnih navika i stilova življenja odnosno „zagovaranjem za zdravlje“ – prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije.
Zdravstvenu zaštitu starijih ljudi potrebno je unaprijediti i poboljšati tako da ona uključuje jasno definirane oblike kućnog liječenja, razvoja i primjene primarne, sekundarne i tercijarne prevencije i u ranijim životnim razdobljima. Pri tome je od posebnog značaja obuhvat praćenja, utvrđivanja, proučavanja i evaluacije zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba, ali i procjena funkcionalne sposobnosti ljudi starijih od 65 godina.
Ponašanja, navike i stilovi življenja prema podacima novijih istraživanja u Republici Hrvatskoj upućuju upravo na prisutnost čimbenika rizika u populaciji, osobito za nastanak bolesti srca i krvnih žila, kao i malignoma. Pušenje je u Republici Hrvatskoj i nadalje visoko zastupljeno i u općoj populaciji i u mladih, u kojih je zamjetan i trend blagog smanjenja prema prethodnim sličnim istraživanjima, ali još uvijek nedovoljan u usporedbi s ostalim zemljama sudionicima istraživanja. Prekomjerna tjelesna težina i nedovoljno bavljenje tjelesnom aktivnošću također su visoko zastupljeni, osobito kod odrasle populacije.
Slijedom navedenoga, promicanje zdravlja, uključujući zdraviji način života, skrb za očuvanje okoliša, provedba preventivnih programa i poticanje sveobuhvatne zdravstvene skrbi od strane djelatnosti zdravstvene zaštite, osnovne odrednice su kojima se može znatno utjecati na poboljšanje zdravstvenog stanja hrvatskog stanovništva.
S obzirom na mortalitetnu i morbiditetnu sliku zdravstvenog stanja u Republici Hrvatskoj, osobito su važni stručno usuglašeni programi preventivnog djelovanja, čije provođenje bi moglo povoljno djelovati na smanjenje incidencije preventabilnih bolesti, a uz učinkovito djelovanje sveukupne zdravstvene zaštite, i na smanjenje prijevremene smrtnosti stanovništva Republike Hrvatske.
Plan i Program mjera zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj ima četiri osnovna cilja :
unaprjeđenje zdravlja stanovništva u cjelini
povećanje očekivanog trajanja života i smanjenje smrtnosti
povećanje broja godina života bez bolesti i/ ili invalidnosti
osiguranje najviše moguće razine fizičkog i psihičkog zdravlja uz brigu za poboljšanje kvalitete života očuvanjem zdravlja i funkcionalnog kapaciteta
jačanje odgovornosti svakog građanina za svoje zdravlje osobiti oralno.
Strategija ostvarenja ciljeva
Strategija ostvarenja ciljeva je utvrđivanje i provedba mjera zdravstvene zaštite koje će:
provođenjem programa promicanja zdravlja povećati razinu zdravlja stanovništva u cjelini uz smanjenje prevalencije čimbenika rizika za zdravlje
smanjiti pobol, smrtnost i invalidnost od bolesti, ozljeda i stanja na koja se može djelovati preventivnim mjerama i učinkovitom zdravstvenom skrbi
osobitu pozornost posvetiti zdravstvenom stanju i mjerama unaprjeđenja zdravlja populacijskih skupina pod povećanim rizikom.
Za provedbu ovih mjera potrebno je osigurati sveobuhvatnu, kontinuiranu i dostupnu zdravstvenu zaštitu s cjelovitim pristupom te odgovarajuću temeljnu i trajnu edukaciju.
Na temelju analize zdravstvenog stanja stanovništva, utvrđeni su ciljevi i izabrani prioriteti te izrađen Plan i programa mjera zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj.
Planom i Programom mjera zdravstvene zaštite utvrđuje se skup mjera i postupaka koji se primjenjuju kod pojedinaca, skupina i šire zajednice s ciljem zaštite zdravlja te se definiraju aktivnosti sukladno utvrđenim sredstvima i ciljevima radi njihove provedbe, subjekti koji su ih dužni provoditi i način provođenja tih mjera.
Podloga za izradu programa je analiza pokazatelja morbiditeta i mortaliteta od zaraznih, kroničnih nezaraznih bolesti i ozljeda te drugih zdravstvenih pokazatelja u Nacionalnom javnozdravstvenom informacijskom sustavu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Prema Planu zdravstvene zaštite Republike Hrvatske predviđeno je da se njegova provedba osigurava na način i pod uvjetima propisanim zakonom primjenom mjera utvrđenih Planom i programom mjera zdravstvene zaštite, a u cilju:
zaštite i unapređenja zdravlja stanovništva u cjelini
povećanja očekivanog trajanja života i smanjenja smrtnosti
povećanje broja godina života bez bolesti i/ ili invalidnosti
osiguranje najviše moguće razine fizičkoga i psihičkoga zdravlja uz brigu za
poboljšanje kvalitete života očuvanjem zdravlja i funkcionalne sposobnosti.
Pri izradi prijedloga Plana i programa poštivala su se načela sveobuhvatnosti, kontinuiranosti i dostupnosti zdravstvene zaštite te cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Vodilo se računa o Planom zdravstvene zaštite određenim prioritetnim razvojnim područjima kao što su promicanje zdravlja i prevencija bolesti, sprječavanje i suzbijanje zaraznih, masovnih kroničnih nezaraznih bolesti te ozljeda i invaliditeta, zaštiti vulnerabilnih i specifičnih socijalnih skupina stanovništva i nadzoru nad čimbenicima okoliša koji utječu na zdravlje.
Strateški ciljevi provedbe Plana i Programa mjera zdravstvene zaštite jesu:
- provođenjem programa promicanja zdravlja povećati razinu zdravlja stanovništva u cjelini uz smanjenje prevalencije čimbenika rizika za zdravlje
- smanjiti pobol, smrtnost i invalidnost od bolesti, ozljeda i stanja na koja se može djelovati preventivnim mjerama i učinkovitom zdravstvenom skrbi
- osobitu pozornost posvetiti zdravstvenom stanju i mjerama unapređenja zdravlja populacijskih skupina pod povećanim rizikom.
Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 100/18) mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koji na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda odlukom donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora.
-
Sadržaj mjera specifične zdravstvene zaštite radnika i način njihova provođenja propisuje pravilnikom ministar na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad.
Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju zdravstvene zaštite na pojedinim razinama usmjerenih postizanju određenog cilja.
Mjere zdravstvene zaštite su:
1. zaštita od ekoloških čimbenika štetnih za zdravlje, uključujući sve mjere za očuvanje, unaprjeđenje, praćenje i poboljšanje zdravstvenih i higijenskih uvjeta za život i rad čovjeka
2. provođenje zdravstvenog odgoja, prosvjećivanje i promicanje zdravlja radi unaprjeđenja psihofizičke sposobnosti osoba
3. otkrivanje i otklanjanje uzroka bolesti, odnosno sprječavanje i suzbijanje bolesti te ozljeda i njihovih posljedica
4. mjere i aktivnosti za sprječavanje, pravodobno otkrivanje i suzbijanje zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti, uključujući i provođenje nacionalnih preventivnih programa
5. mjere i aktivnosti vezane uz zaštitu i unaprjeđenje oralnog zdravlja stanovništva
6. mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita radnika)
7. liječenje, zdravstvena njega i rehabilitacija oboljelih i ozlijeđenih osoba te osoba s invaliditetom
8. posebne mjere zdravstvene zaštite stanovništva starijeg od 65 godina života
9. posebne mjere zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja sukladno posebnim propisima
10. osiguravanje palijativne skrbi
11. osiguravanje cjelovite (preventivne, kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene zaštite djece i mladeži
12. osiguravanje cjelovite zdravstvene zaštite žena, a posebno u vezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem i majčinstvom
13. opskrba lijekovima i medicinskim proizvodima za zdravstvenu zaštitu
14. pregledi umrlih te utvrđivanje vremena i uzroka smrti.s
Mjere zdravstvene zaštite grupirane su u sljedeće zasebne cjeline:
mjere zdravstvene zaštite u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
mjere zdravstvene zaštite u specijalističko-konzilijarnoj i stacionarnoj (bolničkoj) zdravstvenoj zaštiti
mjere zdravstvene zaštite koje provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo
mjere zdravstvene zaštite za značajne zdravstvene probleme
ostale mjere.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
METODOLOŠKA POJAŠNJENJA
Program mjera zdravstvene zaštite predstavlja definiranu zdravstvenu politiku u čijem kreiranju, a s obzirom na to da je zdravstvena zaštita od posebnog društvenog interesa, sudjeluju svi čimbenici nadležni za njeno ostvarivanje te je mjerilo objektivnih demografskih čimbenika, zdravstvenog stanja, razvijenosti, organizacije i rada zdravstvene djelatnosti, razine materijalnih mogućnosti i prioritetnih problema u zdravstvenoj zaštiti. Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju zdravstvene zaštite usmjerenih postizanju određenog cilja.
U cilju što učinkovitije kvantifikacije postupaka u sustavu zdravstva prijedlogom su razrađena sljedeća obilježja:
- mjera/ grupa postupaka
- naziv postupka
- dio zdravstvene zaštite na koje se provodi mjera/ postupak
- populacija na kojoj se provodi mjera/ postupak
- obuhvat
- procjena broja provedenih postupaka u godini
- izvršitelj – nositelj tima, specijalista određene medicinske grane
- suradnik – djelatnik/ djelatnici koji sudjeluju u direktnom (neposrednom) provođenju postupka
- vremenski normativ za provedbu postupka za izvršitelja
- vremenski normativ za provedbu postupka za suradnika
- razina nužnosti provođenja postupka
- procjena broja provedenih postupaka u mjesec dana po timu.
Definicije i pojašnjenja:
- Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju pojedinih razina zdravstvene zaštite usmjerenih postizanju određenog cilja.
- Zdravstvena zaštita obuhvaća sustav društvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprječavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i zdravstvenu njegu i rehabilitaciju.
- Mjere se mogu primijeniti na zdravstvene probleme pojedinaca, skupina i širih zajednica.
- Program mjera zdravstvene zaštite označava skup mjera i postupaka koji se primjenjuju kod pojedinaca, skupina i širih zajednica s ciljem unaprjeđenja i zaštite zdravlja.
- Postupci su zahvati, intervencije i aktivnosti koji se primjenjuju u provođenju zdravstvene mjere.
- Populacija je definirana skupina stanovništva na koju se odnosi zdravstvena mjera odnosno grupa postupaka.
- Obuhvat predstavlja optimalno procijenjeni udjeli ciljane populacije nad kojima se provodi zdravstvena mjera, primjerice ugrožena skupina stanovništva, osoba izložena rizicima, kronični bolesnik itd. U Planu i programu obuhvat je specificiran samo za mjere i postupke na primarnoj razini zdravstvene zaštite i u javnozdravstvenoj djelatnosti.
- Djelatnosti su definirane u skladu sa Zakonu o zdravstvenoj zaštitii Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine („Narodne novine“, br. 100/ 11, 133/ 11, 54/ 12, 49/ 13, 139/14, 116/15, 62/16, 69/16, 6/ 17, 89/17, 90/17 i 91/17) osim iznimaka:
- djelatnosti interne medicine i kirurgije su grupirane, a s obzirom na prijelazno razdoblje, u odnosu na prethodno definirane specijalizacije iz interne medicine i kirurgije (s užim djelatnostima)
- djelatnost interne medicine ne sadrži posebno izdvojene mjere i postupke za opću internu medicinu, alergologiju i kliničku imunologiju, laboratorijsku imunologiju i internističku onkologiju, u skladu s prethodno navedenim obrazloženjem
- djelatnost pedijatrijske infektologije nije posebno opisana, već su mjere i postupci opisani u djelatnosti pedijatrije i djelatnosti infektologije, a u skladu s prethodno navedenim obrazloženjem
- djelatnost medicine rada i športa ne sadrži posebno istaknute mjere i postupke športske medicine
- djelatnost kliničke citologije, koja je bila zasebna djelatnost i specijalizacija, po novome, i u ovom dokumentu, navedena je u djelatnosti patologije.
- Mjere i postupci gerontologije i medicinske informatike posebno su izdvojeni u poglavlju javnozdravstvenih djelatnosti koje provode županijski zavodi za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, iako nije definirana djelatnost i specijalizacija iz gerontologije.
- Rasponi vrednovanja navedeni u okviru procjene broja provedenih postupaka u godini (1: 1-100 postupaka u godini; 2: 100-1.000; 3: 1.000-10.000; 4: 10.000-30.000; 5 30.000-50.000; 6 – više od 50.000 provedenih postupaka u godini) biti će korišteni u okviru algoritama za razvoj planiranja ljudskih resursa. Za određeni dio postupaka trenutno nisu dostupni ovi podaci.
- Izvršitelj postupka je u pravilu nositelj tima, doktor medicine, doktor dentalne medicine, specijalist određene medicinske grane, osim u djelatnostima medicinske biokemije, ljekarničke djelatnosti, patronažne zdravstvene zaštite i zdravstvene njege u kući.
- Suradnici su navedeni kao jedini izvršitelji postupka ako postupak provode samostalno (bez izvršitelja).
- Vremenski normativi su iskazani u minutama i predstavljaju vrijeme izvršitelja i suradnika da se provede postupak.
- Nivo nužnosti provođenja postupka podijeljen je na tri nivoa: 1) nepohodno 2) optimalno 3) nadstandard. Planom i programom predviđeno je obvezno definiranje neophodne razine provođenja postupka, pri čemu definicije mogu biti iskazane kao:
- dijagnoze MKB-10 kod kojih je postupak neophodno provesti
- broj provedenih postupaka, za repetitivne postupke
- ostale načine (navođenje zakonske regulative i sl.), za djelatnosti u kojima postupke nije moguće povezati s dijagnozama MKB-10 i brojem provedenih postupaka.
- Broj optimalno provedenih postupaka po timu u mjesec dana predstavlja broj postupaka koje tim može napraviti u okviru propisanog radnog vremena od osam sati, a da je pri tome iz vremena za izvršenje postupka izuzeto propisano vrijeme za pauzu, ali i druge dnevne aktivnosti tima.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo će u suradnji s državnim zdravstvenim zavodima u narednom periodu pripremati prijedlog Plana i programa svake godine, u trećem kvartalu, što podrazumijeva analizu svih navedenih mjera i postupaka s mogućnošću brisanja, ali i uvrštavanja nvoih postupaka. U ovoj aktivnosti, Hrvatski zavod za javno zdravstvno nužno mora konzultirati stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora, nadležne komore, ostale strukovne udruge te Referentne centre Ministarstva zdravstva, koji se obvezuju na suradnju. Ako stručno društvo želi uvrstiti novi postupak, mora se do 1. travnja tekuće godine obratiti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i dostaviti međunarodne i nacionalne smjernice o provođenju postupka.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
I. PRIMARNA ZD RAVSTVENA ZAŠTITA
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1. 1. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U OBITELJSKOJ (OPĆOJ) MEDICINI
Tablica mjera zdravstvene zaštite u obiteljskoj (općoj) medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.2. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE DJECE
Tablica mjera zdravstvene zaštite djece dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.3. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DENTALNU MEDICINU
Tablica mjera zdravstvene zaštite za dentalnu medicinu dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.4. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJELATNOST HITNE MEDICINSKE POMOĆI
Tablica mjera zdravstvene zaštite za djelatnost hitne medicinske pomoći dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.5. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA
Tablica mjera zdravstvene zaštite žena dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.6. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA PATRONAŽNU DJELATNOST
Tablica mjera zdravstvene zaštite za patronažnu djelatnost dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.7. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJELATNOST ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI
Tablica mjera zdravstvene zaštite za djelatnost zdravstvene njege u kući dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.8. SPECIFIČNE I PREVENTIVNE MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJECU I MLADEŽ ŠKOLSKE DOBI TE REDOVITE STUDENTE
Tablica mjera zdravstvene zaštite za djecu i mladež školske dobi te redovite studente dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
6.6.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.9. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U SPECIFIČNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI RADNIKA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u specifičnoj zdravstvenoj zaštiti radnika dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.10. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJELATNOST MEDICINSKE BIOKEMIJE
Tablica mjera zdravstvene zaštite za djelatnost medicinske biokemije dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.11. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA LJEKARNIČKU DJELATNOST
Tablica mjera zdravstvene zaštite za ljekarničku djelatnost dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.12. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJELATNOST PALIJATIVNE SKRBI
Tablica mjera zdravstvene zaštite za djelatnost palijativne skrbi dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.13. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA EPIDEMIOLOŠKU DJELATNOST
Tablica mjera zdravstvene zaštite za epidemiološku djelatnost dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1.14. LOGOPEDIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u logopediji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Specijalističko-konzilijarna djelatnost obuhvaća složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te liječenja bolesti i ozljeda, provođenja ambulantne rehabilitacije te medicinske rehabilitacije u kući korisnika odnosno štićenika u ustanovama ustanova za socijalnu skrb. Za svoje potrebe mora imati osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.
Bolnička djelatnost obuhvaća dijagnosticiranje, liječenje i medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu te boravak i prehranu bolesnika u bolnicama.
2.1. OPĆI DIO
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.1.1. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
2.1.1.1. SPECIJALISTIČKI PREGLED I AMBULANTNO ZBRINJAVANJE U SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNOJ ZAŠTITI
2.1.1.1.1. Kratak orijentacijski pregled
Uključuje ciljanu anamnezu s općenitim vanjskim vizualnim pregledom bez fizikalnih metoda pretrage ili eventualno samo palpaciju s opisom nađenog stanja i kratak pregled dijela tijela, kao i kratak kontrolni pregled u svrhu određivanja daljnjeg liječenja, te evidentiranja ustanovljenog u zdravstveni karton.
2.1.1.1.2. Srednje opsežan, odnosno prošireni pregled
Uključuje obiteljsku i osobnu anamnezu, anamnezu tijekom bolesti, pregled jednog organa ili više tjelesnih sustava, vanjski pregled jednog tjelesnog sustava s palpacijom, perkusijom i auskultacijom ili drugim metodama pretraga. Uključuje i pregled dokumentacije, ocjenu rezultata izvršenog prvog ili ponovnog pregleda, odnosno prijašnjih pretraga, postavljanje indikacije za dodatne laboratorijske, rendgenske i druge pretrage, postavljanje dijagnoze, priprema plana liječenja odnosno rehabilitacije, propisivanje terapije, davanje uputa, savjeta, injekcija, skrb manje rane, incizije, malo previjanje, sitni kirurški zahvati itd.
2.1.1.1.3. Sistematski pregled
Obuhvaća obiteljsku i osobnu anamnezu i prošireni, odnosno kompletan pregled, a najmanje mjerenje visine, težine, arterijskog tlaka (RR), upućivanje na elektrokardiografiju (EKG), na radiografiju prsnih organa, u laboratorij za pretragu krvnog šećera, lipidogram, kompletne krvne slike i urina, po potrebi i druge pretrage, te bilježenje nalaza. Postupci se koriste kod programirane sustavne zaštite pojedinih grupa stanovništva.
2.1.1.2. PROVOĐENJE SPECIJALIZIRANIH DIJAGNOSTIČKIH, TERAPIJSKIH I REHABILITACIJSKIH POSTUPAKA
2.1.1.2.1. Rano otkrivanje bolesti
2.1.1.2.2. Postavljanje indikacije za laboratorijske, radiološke i druge dijagnostičke postupke
2.1.1.2.3. Utvrđivanje dijagnoze
2.1.1.2.4. Suzbijanje i liječenje određenih bolesti
2.1.1.2.5. Ambulantno rehabilitacijsko liječenje
2. 1.1.2.6. Zbrinjavanje životno ugroženih (hitno upućenih) pacijenata
2.1.1.2.7. Postavljanje indikacija za operativno i ostalo bolničko liječenje
2.1.1.2.8. Sudjelovanje u kućnom liječenju prema medicinskim indikacijama uključujući terapiju boli i psihološku potporu kroničnim bolesnicima
2.1.1.2.9. Postavljanje indikacije za izradu i primjenu protetičkih pomagala
2.1.1.3. POTICANJE I SUDJELOVANJE U PREVENTIVNIM AKTIVNOSTIMA
2.1.1.4. OSIGURANJE KONZULTACIJA IZABRANOM DOKTORU MEDICINE TE KONZULTACIJE IZMEĐU POJEDINIH SPECIJALNOSTI ILI PREMA POSEBNOM ZAHTJEVU
2.1.1.4.1. Konzultacija
Savjet ili mišljenje o ocjeni zdravstvenog stanja bolesnika ili daljnjeg liječenja koje daje liječnik u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti usmeno ili pisano na zahtjev nadležnog liječnika, odnosno ustanove koja liječi bolesnika.
2.1.1.4.2. Konzilij
Pisani savjet ili pisano mišljenje o ocjeni zdravstvenog stanja bolesnika ili najpogodnijem načinu liječenja koje na zahtjev nadležnog liječnika izdaju najmanje 3 liječnika, odnosno specijalisti različitih ili iste struke.
2.1.1.4.3. Mišljenje
Primjenjuje se za utvrđivanje prava ili potreba osiguranika u korištenju pojedinih vrsta zdravstvenih usluga ili zahvata, raznih pomagala, liječenju u inozemstvu, davanja stručnog mišljenja o njegovoj privremenoj ili trajnoj nesposobnosti.
2.1.1.4.4. Ekspertiza specijaliste
Uključuje opis zdravstvenog stanja osiguranika tijekom bolesti, izvršene pretrage i rezultate dijagnostike, terapije odnosno rehabilitacije, davanje stručnog mišljenja o određenom zdravstvenom pitanju kao finalnu ocjenu stanja na zahtjev korisnika, raznih organizacija ili pravnih osoba. Daju ga ovlašteni specijalisti.
2.1.1.4.5. Ekspertiza specijalističkog tima
Uključuje opis zdravstvenog stanja osiguranika tijekom bolesti, izvršene pretrage i rezultate dijagnostike, terapije odnosno rehabilitacije, davanje stručnog mišljenja o određenom zdravstvenom pitanju na zahtjev korisnika, raznih organizacija ili pravnih osoba kod težih bolesti ili stanja, gdje je potrebno da analizu zdravstvenog stanja daju specijalisti iste ili različitih specijalnosti.
2.1.1.4.6. Utvrđivanje zdravstvenog stanja bolesnika glede ocjene radne sposobnosti na zahtjev izabranog doktora medicine, za liječničke, invalidske i druge komisije te vještačenje na službeni zahtjev.
2.1.1.5. Vođenje medicinske dokumentacije i propisanih evidencija s prelaskom s klasičnih na elektroničke medije i orijentiranu bolesniku.
2.1.2. BOLNIČKA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Bolnička djelatnost provodi dijagnosticiranje, liječenje, medicinsku rehabilitaciju i zdravstvenu njegu te osigurava boravak i prehranu hospitaliziranih bolesnika.
2.1.2.1. LIJEČENJE BOLESNIKA OBOLJELIH OD AKUTNIH BOLESTI
- unutarnje bolesti, plućne bolesti, živčane bolesti, bolesti sustava za kretanje, zarazne bolesti, dječje bolesti, duševne bolesti, kožne i spolne bolesti, kirurgija, ortopedija, neurokirurgija, urologija, onkologija, ženske bolesti i porodništvo, očne bolesti, bolesti uha, grla i nosa.
2.1.2.2. Početna bolnička zdravstvena skrb:
- na internom, ginekološkom odnosno porođajnom odjelu, kirurškom odjelu i odjelu traumatologije, neonatološkom i pedijatrijskom odjelu, neurološkom, psihijatrijskom odjelu, odjelu okulistike i otorinolaringologije, te infektološkom, dermatološkom, pulmološkom djelu, odjelu ortopedije, urologije, onkologije itd.
Obuhvaća pregled medicinske dokumentacije, pregled i prijem bolesnika, rezultate izvršenog pregleda i anamnestičkih podataka, prosuđivanje točnosti postavljene dijagnoze, naručivanje dodatnih pretraga i potvrđivanje dijete, davanje savjeta i uputa tijekom boravka u bolnici, zdravstveno-odgojne mjere i mjere prosvjećivanja, nadzor nad provođenjem terapije i njenim rezultatima, pregled bolesnika (vizita), slanje bolesnika na terapijske zahvate u druge jedinice, njegu sestre, davanje obavijesti članovima uže obitelji te evidentiranje nalaza u povijest bolesti.
2.1.2.3. Rana dijagnostika i liječenje svih stanja koja životno ugrožavaju život ili funkciju pojedinih organa ili dijelova tijela uključujući trijažu, resuscitaciju, stabiliziranje, kratkotrajnu opservaciju i terapiju.
2.1.2.4. Daljnja uobičajena bolnička zdravstvena skrb:
- na pedijatrijskom odjelu, ginekološkom odnosno porođajnom, internom, infektološkom, neurološkom, dermatološkom, pulmološkom, psihijatrijskom, kirurškom i odjelu traumatologije, odjelu ortopedije, urologije, otorinolaringologije, okulistike, onkologije itd.
Obuhvaća provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezino mijenjanje ili dopunu, upućivanje na ponovne i dodatne dijagnostičke pretrage, kontrolu stanja bolesnika (vizita) najmanje 2 puta dnevno, kontrolu vitalnih funkcija, mjerenje temperature, bila, krvnog tlaka, davanje uputa bolesniku, zdravstveno-prosvjetne i odgojne mjere, kompletnu njegu sestre, davanje obavijesti članovima uže obitelji, socijalno-medicinske intervencije, evidentiranje utvrđenog i rezultata mjerenja izvršenih tijekom dana u povijest bolesti. Pri završetku liječenja pisanje otpusnog pisma i izvješće nadležnom liječniku s obzirom na daljnje liječenje u ambulanti ili kod kuće.
2.1.2.5. Pojačana skrb/ njega
Obvezno je vezana uz anesteziologiju kao interdisciplinarnu struku, odnosno liječnike anesteziologe intenziviste s odgovarajućim timom i to u vidu:
- postanestetičkog nadzora. Ukazuje na potrebu odabira i mišljenja liječnika specijaliste o daljnjem smještaju takvog bolesnika nakon nekoliko sati po operacijskom postupku (0-6 sati.).
Odabir se vrši za odašiljanje u:
- prostor s pojačanim nadzorom i neinvazivnim metodama rada u prvih 12-24 sata po jednostavnijim operacijama.
2.1.2.6. Intenzivna skrb - I stupanj
Uključuje skrb bolesnika koji su pri svijesti i mogu surađivati, imaju propisano strogo ležanje, trajnu infuziju, nadzor životnih funkcija ili drugih organskih sustava tijekom 24 sata.
2.1.2.7. Intenzivnaskrb - II stupanj
Uključuje skrb bolesnika koji imaju propisanu trajnu infuziju, zahtijevaju nadzor nad stanjem elektrolita i tekućina, nadzor raznih drenaža, eventualno hranjenje preko cijevi, redovitu respiratornu terapiju.
2.1.2.8. Intenzivna skrb - III stupanj
Uključuje skrb bolesnika kojima još nije potrebno intenzivno liječenje, ali je zbog zdravstvenog stanja potreban pojačan nadzor životnih funkcija, pomoć putem aparata, nadzor stanja tekućina, elektrolita i metabolita, nadzor drenaža i rana, te eventualno povremena umjetna ventilacija. Uključuje i skrb akutno psihotičnih bolesnika s agresivnim ili suicidalnim pulzijama, bolesnika u paničnom strahu, koji intenzivno psihički pate, intoksiciranih i delirantnih bolesnika.
2.1.2.9.Intenzivna psihijatrijska skrb
Uključuje skrb bolesnika s duševnim smetnjama, koji zahtijevaju kompleksnu timsku obradu s upotrebom biološke, socijalno-terapijske i psihoterapijske metode liječenja.
2.1.2.10. Intenzivno liječenje
Uključuje osim poslova navedenih u uobičajenoj skrbi - trenutačne mjere hitne medicinske pomoći bolesniku u šoku s ugroženim životnim funkcijama, mjere očuvanja tih funkcija, kao što su: umjetna ventilacija, dijaliza i sl., neprekidno promatranje bolesnika i bilježenje rezultata promatranja, hranjenja pomoću želučane cijevi, davanje infuzije, transfuzije, injekcija te sveobuhvatne mjere za optimalno zbrinjavanje darivatelja organa. Obavlja se na posebno organiziranim odjelima.
2.1.2.11. Intenzivno liječenje - I stupanj
Uključuje skrb bolesnika s ugroženim fiziološkim funkcijama koje je potrebno pomno pratiti zbog mogućeg iznenadnog pogoršanja zdravstvenog stanja. Sastavni dio skrbi je stalni liječnički nadzor redovite kontrole osnovnih životnih funkcija, nadzor stanja tekućina, elektrolita i metabolita, nadzor drenaža i rana, intenzivna respiracijska terapija i njega bolesnika u krevetu.
2.1.2.12. Intenzivno liječenje - II stupanj
Uključuje skrb bolesnika koji su fiziološki nestabilni, pa je potrebno primijeniti hitne mjere liječenja.
2.1.2.13. Intenzivno liječenje - III stupanj
Uključuje bolesnike kojima su otkazale fiziološke funkcije, kod kojih je potreban stalan nadzor i stalne promjene u načinu života pomoću raznovrsnijih načina i invazivnog monitoringa uključivo i medicinske postupke kod umirućih bolesnika.
2.1.2.14. Bolnička zdravstvena skrb novorođenčadi:
2.1.2.14. 1 . Početna skrb novorođenčeta na porođajnom odjelu u bolnici u svim razinama (I. II. i III. razina neonatalne skrbi)
Uključuje zbrinjavanje novorođenčeta neposredno nakon poroda, primarnu reanimaciju i otpočinjanje mjera produžene reanimacije po potrebi, ocjenjivanje po Apgarovoj ili na osnovi druge liječničke ocjene, njegov orijentacijski pregled, zapisivanje porodne težine, dužine, opsega lubanje, te ostalih mjera novorođenčeta, utvrđivanje refleksa, uspostava kontakta «koža na kožu» u odgovarajućem trajanju i prevencija pothlađivanja, uspostava vidnog kontakta majke i novorođenčeta, prvi podoj u rađaonici, preventivne mjere (vitamin K, prevencija oftalmije), praćenje prilagodbe novorođenčeta na izvanmaternične uvjete života; sažetak obiteljske, prenatalne i porodne anamneze. Prvi pregled novorođenčeta u nazočnosti majke tijekom prva 24 sata života. Ispunjavanje odgovarajuće dokumentacije i zdravstvene knjižice djeteta gdje je ona dostupna.
2.1.2.14. 2. Daljnja skrb novorođenčeta u bolnici u svim razinama (I., II. i III. razina neonatalne skrbi)
Uključuje nadzor nad zdravstvenim stanjem, provjeru sluha u sve novorođenčadi te potrebnu njegu sestre. Pomoć pri uspostavi pravilne tehnike dojenja prvoga dana života uz individualno i skupno zdravstveno prosvjećivanje, prevencija ragada bradavica, BCG, probir ma fenilketonuriju (PKU) i kongenitalnu hipotireozu (TSH), probir sluha OAE, otkrivanje porodnih trauma i prirođenih grešaka u razvoju, probir i liječenje novorođenačke žutice (fototerapijom), cijepljenje novorođenčadi HbsAg-pozitivnih majki protiv hepatitisa B uz istovremenu primjenu humanog hepatitis-B-imunoglobulina. Novorođenče treba smjestiti zajedno s majkom («rooming-in») u zdravstvenim ustanovama u kojima je to moguće. Provodi se rehospitalizacija bolesnika kojima je završeno intenzivno liječenje ili intenzivna njega u neonatalnim jedinicama viših organizacijskih razina (povratni transport).
2.1.2.14. 3. Bolnička skrb novorođenčeta u intenzivnoj njezi (II. razina neonatalne skrbi)
Obavlja se za novorođenčad niske porodne težine ili za bolesnu novorođenčad, kojoj je potrebno održavanje odgovarajuće tjelesne temperature, vlage, kisika u zraku, hranjenje pretežno intravenozno ili gastričnim kateterom. Provodi se u inkubatorima s dodatnom opremom, monitorima za kontrolu disanja i srčane akcije, perfuzorno precizno doziranje količine intravenozne infuzije (djelomična parenteralna prehrana), itd. Provodi se liječenje perinatalnih infekcija i novorođenačke žutice (primjenom fototerapije i eksangvinotransfuzije gdje je to moguće). Provodi se i kratkotrajno strojno prodisavanje u neonatalnim jedinicama u kojima je to moguće. Provodi se rehospitalizacija bolesnika kojima je završeno intenzivno liječenje u neonatalnim jedinicama viših organizacijskih razina (povratni transport).
2.1.2.14. 4. Bolnička skrb novorođenčeta u jedinici za intenzivno liječenje (III. razina neonatalne skrbi)
Liječenje novorođenčadi < 34 tjedana gestacije odnosno < 1800 g porodne težine, neonatalne sepse te novorođenčadi iz teških patoloških trudnoća. Provodi se dugotrajno strojno prodisavanje, nazalni CPAP, terapija iNO, djelomična i potpuna parenteralna prehrana, invazivni monitorski nadzor vitalnih funkcija, uvođenje centralnog umbilikalnog i drugih venskih katetera, drenaža pneumotoraksa, perikardijalnog izljeva, peritonealna dijaliza. U pojedinim neonatalnim ustanovama III. razine, a prema planu regionalne organizacije, provodi se organizirani i kontinuirani intenzivni transport novorođenčadi «k sebi», kao i povratni transport u jedinice neonatalne skrbi nižih organizacijskih razina (engl. «back transport»). Također se u pojedinim neonatalnim ustanovama III. razine provodi i dijagnostika te preoperacijsko i postoperacijsko liječenje novorođenčadi s kirurškim bolestima i/ ili prirođenim malformacijama. Provodi se prema obitelji usmjerena skrb vodeći računa o uspostavi kontakta između roditelja i bolesnog novorođenčeta, te po mogućnosti «rooming-in». Posvećivanje pozornosti prehrani mlijekom majke djeteta kad god je to moguće.
U neonatalnim ustanovama (fakultativno nazvanima ustanovama IV. razine) provodi se, uz prethodno iz ove stavke, i liječenje novorođenčadi sa prirođenim srčanim greškama i prirođenim greškama metabolizma.
2.1.2.15. Transplantacija solidnih organa i tkiva uz osiguranje sterilnih jedinica
Obuhvaća eksplantaciju i transplantaciju solidnih organa i tkiva uz osiguranje sterilnih jedinica.
2.1.3.LIJEČENJE BOLESNIKA OD KRONIČNIH BOLESTI
- duševne bolesti, bolesti koje se liječe fizikalnom medicinom i medicinskom rehabilitacijom tedruge kronične bolesti, bolesti osoba starije dobi, kronične bolesti dječje dobi
2.1.3.1. Bolničko liječenje bolesnika s kroničnim bolestima
Obuhvaća provođenje, provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezino mijenjanje ili dopunu, te praćenje uspješnosti liječenja.
2.1.4. LIJEČENJE BOLESNIKA U DNEVNOJ BOLNICI
Obuhvaća provođenje, provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezino mijenjanje ili dopunu, te praćenje uspješnosti liječenja, s time da se bolesnici nalaze na dnevnom boravku, a prenoće kod kuće (navedeno u pojedinim specijalnostima).
2.1.5. SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE BOLNIČKIH INFEKCIJA
Sudjelovanje u provođenju propisanih i protuepidemijskih mjera, prema važećem Pravilniku.
2.1.6. PRAĆENJE KVALITETE RADA, ZAŠTITE I PROMICANJA PRAVA PACIJENATA
Obuhvaća praćenje kvalitete rada, provjeru i nadzor nad zaštitom prava pacijenata.
2.2. SPECIJALNI DIO
U specijalnom dijelu navedene su mjere i postupci koji su u djelokrugu rada pojedinih specijalnosti – subspecijalnosti. Uz njih se provode sve druge mjere i postupci navedeni u općem dijelu (2.1.).
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.1. ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJA I INTENZIVNA MEDICINA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u anesteziologiji, reanimatologiji i intenzivnoj medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.2. BOLNIČKA LJEKARNA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u bolničkoj ljekarni dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.3. DENTALNA MEDICINA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u dentalnoj medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.4. DERMATOLOGIJA I VENEROLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u dermatologiji i venereologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2.2.5. DJEČJA I ADOLESCENTNA PSIHIJATRIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u dječjoj i adolescnetnoj psihijatriji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/12908