Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18), ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE U KOJIMA SE NASTAVA IZVODI NA MAĐARSKOME JEZIKU U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL A)
I.
Ovom odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Mađarski jezik i književnost za osnovne i srednje škole u kojima se nastava izvodi na mađarskome jeziku u Republici Hrvatskoj (model A).
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikulum nastavnog predmeta Mađarski jezik i književnost za osnovne i srednje škole u kojima se nastava izvodi na mađarskome jeziku u Republici Hrvatskoj (model A).
III.
Početkom primjene ove odluke stavlja se izvan snage:
-Odluka o nastavnom planu i programu Mađarskog jezika za osnovne škole s nastavom na mađarskom jeziku i pismu (model A), (KLASA: 016-01/09-01/00662, URBROJ: 533-16-09-0001 od 19. siječnja 2010.), objavljena u Narodnim novinama, broj: 29/10;
-Odluka o nastavnom planu i programu Mađarskog jezika za srednje škole s nastavom na mađarskom jeziku i pismu (model A), (KLASA: 016-01/09-01/00698, URBROJ: 533-16-09-0001 od 19. siječnja 2010.), objavljena u Narodnim novinama, broj: 29/10.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1.,2., 3.,5., 6. i 7. razreda osnovne škole, 1.,2. i 3. razreda srednje škole od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda srednje škole od školske godine 2021./2022.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE U KOJIMA SE NASTAVA IZVODI NA MAĐARSKOME JEZIKU U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL A)
ČLANOVI STRUČNE RADNE SKUPINE ZA IZRADU KURIKULUMA:
Ilona Trnko, učiteljica razredne nastave, Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH, Osijek
Izabela Kral, učiteljica razredne nastave, Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH, Osijek
Kristina Kodvanj, mag. prim. educ., Osnovna škola Zmajevac, Zmajevac
Dijana Palinkaš, mag. prim. educ., Osnovna škola Korog, Korog
Julianna Kosić, učiteljica mađarskoga jezika i književnosti, Osnovna škola Zmajevac, Zmajevac
Rene Čipanj Banja, mag. hun. et mag. educ. croat., Osnovna škola Korog, Korog
Irma Listović, nastavnica mađarskoga jezika i književnosti, Osnovna škola Lug, Lug
Nikolett Ferenczy, nastavnica mađarskoga jezika, Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH, Osijek
Kinga Samu-Koncsos, nastavnica mađarskoga jezika i književnosti / magistra hungarologije, Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH, Osijek
Erna Varga, nastavnica mađarskoga jezika i književnosti – diplomirani pedagog, Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH, Osijek (voditeljica)
Sadržaj
UVOD
A. OPIS PREDMETA – Temeljna načela i ciljevi
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROCESA UČENJA I POUČAVANJA
C. USTROJ I PODRUČJA KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I
KNJIŽEVNOST
A. Jezik i komunikacija
B. Književnost i stvaralaštvo
C. Medijska kultura
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI PO RAZREDIMA, PREDMETNIM I RAZVOJNIM PODRUČJIMA TE RAZINE USVOJENOSTI
ISHODI UČENJA PO PREDMETNIM I RAZVOJNIM PODRUČJIMA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST OD 1. DO 4. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
ISHODI UČENJA PO PREDMETNIM I RAZVOJNIM PODRUČJIMA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST OD 5. DO 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
ISHODI UČENJA PO PREDMETNIM I RAZVOJNIM PODRUČJIMA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST OD 1. DO 4. RAZREDA SREDNJE ŠKOLE
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD 1. DO 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
1. razred – 140 sati godišnje
2. razred – 140 sati godišnje
3. razred – 140 sati godišnje
4. razred – 140 sati godišnje
5. razred – 140 sati godišnje
6. razred – 140 sati godišnje
7. razred – 140 sati godišnje
8. razred – 140 sati godišnje
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD 1. DO 4. RAZREDA SREDNJE ŠKOLE
1. razred – 140 sati godišnje
2. razred – 140 sati godišnje
3. razred – 140 sati godišnje
4. razred – 128 sati godišnje
E. POVEZNICE S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNE TEME
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Glavna obilježja poučavanja predmeta
Uloga učitelja i nastavnika
Nastavna sredstva i izvori
Stvaranje okružja za učenje
Vremenska organizacija predmeta
Stvaranje učeničkih skupina
G. VREDNOVANJE RAZINE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
UVOD
Zajednica Mađara u Republici Hrvatskoj, koja živi na vlastitome povijesnom području te ima status nacionalne manjinske zajednice, ima pravo – između ostaloga – na odgoj i obrazovanje na mađarskome jeziku te na pisanu i usmenu, formalnu i neformalnu uporabu mađarskoga jezika u osobnoj i javnoj životnoj sferi.
Mađarski jezik u mađarskome narodu te u kulturnome i duhovnome bogatstvu mađarske nacionalne manjine Republike Hrvatske zauzima vrlo važnu ulogu, što ga čini neophodnim za oblikovanje nacionalnoga identiteta učenika te temeljnim sredstvom za stjecanje novih spoznaja.
Broj je pripadnika mađarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj otprilike 14 tisuća.
Naši su se predci stoljećima borili za opstanak mađarskoga naroda, mađarskoga jezika i kulture. Smatrali su kako narod živi u svome jeziku.
Svojom su darovitošću i marljivošću doprinijeli zajedničkim europskim vrijednostima. Držimo kako je naša (nacionalna) kultura dala znakovit doprinos raznolikosti europskoga jedinstva.
Poštujemo jezike drugih naroda, smatramo da je važno i korisno njima ovladati, no njegovanje vlastitoga, materinskoga jezika našom je dužnošću. To dugujemo svojim predcima i to ćemo prenositi svojim potomcima.
Spoznaje visoke razine iz različitih znanosti te jezika drugih naroda mogu se očekivati samo ako svoj materinski jezik usvojimo u odgovarajućoj mjeri, među ostalim i na satima materinskoga jezika.
Ovaj kurikulum služi kao temelj za poučavanje mađarskoga jezika i književnosti u mađarskim osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj. Omogućuje poučavanje učenika koji mađarski jezik i književnost uče na razini materinskoga jezika.
A. OPIS PREDMETA - Temeljna načela i ciljevi
Glavni cilj predmeta Mađarski jezik i književnost jest razviti kompetencije materinskoga jezika, potaknuti izražajnu i nijansiranu uporabu govornoga i pisanoga jezika, usvojiti spoznaje glede razumijevanja i tumačenja klasičnih i suvremenih književnih djela i književnosti kao umjetnosti te ovladati temeljnim spoznajama književnoga obrazovanja.
Sposobnost komunikacije na materinskome jeziku ključna je kompetencija koja u znatnoj mjeri utječe na dubinu i opseg usvajanja spoznaja iz određenih područja učenja, na djelotvornost i uspješnost komunikacije s drugima te, u konačnici, na sposobnost samoizražavanja.
Kompetencija služenja materinskim jezikom koja je dovoljno razvijena pomaže u slijeđenju normi zajednice, a tako utječe na sudbinu i budućnost pojedinca te čitave jezične zajednice.
Složeno poučavanje materinskoga jezika mora postaviti temelje promišljenoj jezičnoj uporabi učenika te je razvijati, mora u učenika pobuditi ljubav i potrebu prema njegovanju materinskoga jezika i njegove kulture. Bitan cilj poučavanja mađarskoga jezika jest ujednačiti jezično znanje učenika koji žive u različitim jezičnim sredinama, odnosno učenika koji su svoje školsko obrazovanje započeli s razinom jezičnoga znanja koje odstupa od većine. Učenje mađarskoga jezika pridonosi oblikovanju osobnosti učenika, oblikuje njihove temeljne odnose prema mađarskome narodu i kulturi, pomaže u učenika razviti osjećaj nacionalne pripadnosti.
Jezične sastavnice predmeta u sklopu formalnoga odgoja i obrazovanja nastavljaju prirodni proces usvajanja materinskoga jezika iz ranijega djetinjstva. Cilj predmeta jest stjecanje jezičnih spoznaja, postavljanje temelja za pravilno i istančano pisano i usmeno izražavanje na materinskome jeziku te za njegovo razumijevanje, a sve u skladu s kontekstom. Ključno je i vježbanje i oblikovanje materinskoga jezika. Tako stečeno znanje postavlja temelje za samostalno stjecanje spoznaja učenika, njihovo učenje, tj. diferencirano razmišljanje koje je s tim usko povezano, te za sposobnost i potrebu cjeloživotnoga obrazovanja.
Glavni zadatak predmeta jest u učenika stvoriti čvrste vještine čitanja i čitanja s razumijevanjem, koje se odvija istodobno s razvojem svijesti. Cilj učinkovitoga razvoja vještina razumijevanja i tumačenja teksta jest oblikovati sustav znanja (metakognicije) koji je povezan sa strategijama razumijevanja pisanih tekstova u tradicionalnome i digitalnome obliku te koji jednako potiče obradu svakodnevnih, književnih, stručnih i znanstvenih tekstova. Ovladavanje tom kompetencijom omogućuje prepoznavanje i kritičku obradu informacija iz teksta u skladu s trenutačnom razinom svijesti te održavanje motivacije koja pomaže u proučavanju netipičnih tekstnih vrsta.
Književne sastavnice predmeta pomažu steći kompetenciju čitanja radi traženja informacija i kompetenciju čitanja radi stjecanja iskustva čitanja, prepoznati sadržajne i jezične osobitosti pjesničkih i proznih djela, razviti vještine koje su potrebne za prihvaćanje književnih djela te oblikovati otvorenost za njihovo prihvaćanje; sve to ostvaruje se upoznavanjem i aktivnom obradom književnih djela koja su prilagođena učeničkomu jezičnom znanju te kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja. U sklopu književnoga obrazovanja važnu ulogu dobiva stvaranje i održavanje potrebe za čitanjem, koja se nadograđuje na unutarnju motivaciju učenika, zatim upoznavanje nacionalne i univerzalne književne kulture, usvajanje različitih strategija prihvaćanja i analize te povijesni pregled inačica književnoga ukusa i načina izražavanja. Književnost s pomoću djela mađarskih književnika potiče oblikovanje nacionalnoga identiteta, a upoznavanjem i analizom književnih tvorevina drugih naroda omogućuje usporedbu i razumijevanje vlastite i tuđe kulture.
Sastavnice predmeta koje obuhvaćaju kulturu i medije nastoje se osvrnuti na medijsko okružje učenika. Primjenom različitih postupaka i sredstava medijskih sadržaja razvija se učenikova sposobnost analiziranja i kritičkoga mišljenja, a ujedno se potiče svijest o vlastitome položaju u tome procesu. Istraživanje umjetničkih sadržaja pridonosi estetskomu odgoju te razvija sposobnost primjenjivanja različitih strategija prihvaćanja i analize. Također, istraživanje društvene sastavnice medijskih pojava u učenika potiče oblikovanje sustava načela i gledišta te osnažuje njihovu unutarnju potrebu za građanskom odgovornosti. Tumačenje lokalnih i nacionalnih sadržaja pridonosi produbljivanju nacionalnoga identiteta učenika, odnosno višeslojnomu razumijevanju vlastitoga okružja.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROCESA UČENJA I POUČAVANJA
Učenik:
− usvaja sredstva pisane i usmene komunikacije mađarskoga jezika koja odgovaraju njegovoj dobi, analizira jezični sustav i primjenjuje stečene spoznaje
− usvaja pravila pisanoga i usmenoga izražavanja obradom tekstova različite teme, vrste i forme, a tako oblikuje vlastiti izričaj, nijansiran i bogat vokabular te stječe učinkovite čitateljske navike
− prepoznaje, analizira i primjenjuje (samostalno ili u suradnji s drugima) kodove i čimbenike verbalne i neverbalne komunikacije te njihove veze, a to mu omogućuju kompetencije razumijevanja teksta te pisanoga i usmenoga izražavanja koje se neprestano razvijaju
− tumači informacije na kritički način, savjesno rabi medije, ocjenjuje informacije prema njihovoj važnosti te tako proširuje vlastite spoznaje
− upoznaje se s različitim mogućnostima prikupljanja informacija, čime se osamostaljuje u učenju i samoobrazovanju
− interpretira različite tekstne vrste na osnovi većega broja načela
− razvija potrebu za čitanjem upoznavajući se s djelima mađarske i svjetske književnosti, a tako razvija i opći interes prema umjetnosti
− čita i kontekstualizira tekstove mađarske i svjetske književnosti koji odgovaraju njegovim afinitetima, kritički analizira sadržaje i informacije iz različitih izvora, vrjednuje njihovu vjerodostojnost
− razvija vlastiti jezični i kulturni identitet, što čini i komuniciranjem na dijalektu mađarskoga jezika (u svojoj zajednici), poštuje vrijednosti različitih kulturnih zajednica, tumači pojmove zavičaj, domovina i narod te obrazlaže svoj odnos prema njima
− oblikuje i argumentira vlastito mišljenje o pitanjima povezanima sa zajednicom, prihvaća tuđe argumente, upoznavanjem mađarske i europske kulture i tradicije osvješćuje se glede pripadnosti zavičaju, narodu, Europskoj uniji te Europi općenito.
C. USTROJ I PODRUČJA KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Poučavanje i učenje mađarskoga jezika zasniva se na tri znanstveno utemeljena i međusobno povezana predmetna područja:
• Jezik i komunikacija
• Književnost i stvaralaštvo
• Medijska kultura.
U sklopu svakoga predmetnog područja u učenika se razvija komunikacijska jezična kompetencija, tj. sljedeće komunikacijske vještine: tehnika pisanja i čitanja, razumijevanje teksta nakon čitanja i slušanja, pisano i usmeno izražavanje.
A. Jezik i komunikacija
Jezik je sredstvo izražavanja i razumijevanja, a ujedno i temelj duhovnoga, moralnoga, osjećajnoga, društvenoga i kulturnoga razvoja pojedinca. Jezična socijalizacija dijelom je procesa usvajanja jezika koji je neophodan za uklapanje u društvenu zajednicu.
U sklopu ovoga predmetnog područja učenik se upoznaje s razvojem standardnoga mađarskog jezika, njegovim temeljnim pravilima i zakonitostima.
Učenik jezik promatra kao sastavnicu društvene pojavnosti i nacionalnoga identiteta. Razlikuje standardni jezik i dijalekt, sociolekt i idiolekt, razlikuje funkcionalne stilove te ih primjenjuje u različitim komunikacijskim situacijama.
Učenik oblikuje tekst koji je u skladu s pravopisnim pravilima i kontekstom.
Predmetno područje Jezik i komunikacija tvori pet razvojnih područja:
1.Razumijevanje teksta
−interpretacija teksta nakon čitanja i slušanja, a na osnovi više načela
−strategije čitanja
−proširivanje fonda riječi i izraza
2.Pisano i usmeno izražavanje
−razvoj vokabulara
−razvijanje vještina pisanoga i usmenoga izražavanja
−upoznavanje podrijetla jezika i jezičnih varijanata
−razvijanje svijesti o uporabi jezika u skladu s komunikacijskom situacijom
−prikaz jezičnih slojeva (dijalekti, sociolekti)
−jezična politika
5.Komunikacijska kultura
−samostalno iznošenje mišljenja
−temelji argumentacije
−kultura raspravljanja
−kritičko mišljenje
−jezična uljudnost.
−
B. Književnost i stvaralaštvo
Književni odgoj oblikuje i razvija sposobnost vođenja razgovora s književnim djelima. Prvobitni je zadatak poticanje ljubavi prema čitanju te osnaživanje volje za čitanje. K stjecanju književnih spoznaja vodi zajedničko razmišljanje glede poimanja i analize teksta, a koje se povezuje s čitanjem teksta, iznošenje vlastitih misli, razmjena mišljenja, stjecanje iskustava u odnosu na književna djela, otkrivanje estetskih i moralnih vrijednosti te prihvaćanje djela potkrijepljeno osjećajima. Sve to može snažno utjecati na osjećajni svijet, samospoznaju te razvoj međuljudskih odnosa.
Predmetno područje Književnost i stvaralaštvo tvore četiri razvojna područja:
−književna djela svjetske, mađarske, zavičajne i lokalne književnosti
−lektira
−memoriranje i citiranje tekstova
−pisci
−nacionalni identitet, kulturno pamćenje
4.Kultura čitanja
−poticanje motivacije za čitanje
−spoznaje povezane s knjižnicom.
C. Medijska kultura
Poučavanje ne smije zaboraviti na snažan utjecaj i ulogu medija u današnjemu društvu. Da bi učenik kritički mogao istražiti određeni medij, mora raspolagati medijskim spoznajama odgovarajuće razine te sposobnošću kritičkoga rasuđivanja.
Područje Medijska kultura temelji se na analizama brojnih medijskih usmenih i vizualnih simbola. Učenika se osposobljava za komunikaciju s medijima te za tumačenje, razumijevanje i vrjednovanje medijske poruke.
Učenika se potiče na oblikovanje medijskih poruka i kreativnih tekstova, čime obogaćuje kulturu svoga neposrednog, a i širega okružja. Ovo predmetno područje u učenika razvija i sposobnost poimanja, koncentraciju, vizualno pamćenje te samopouzdanje, suosjećajnost, solidarnost i toleranciju.
Predmetno područje Medijska kultura tvore dva razvojna područja:
1.Mediji
− razlikovanje temeljnih medija
− vrste tiskovina
− dramatizacija i kazalište
− vizualni mediji i filmska umjetnost
− prihvaćanje i stvaranje digitalnih tekstova
2.Mediji i društvo
− utjecaj medija na svakodnevni život
− uloga medija u društvenim procesima
− vjerodostojnost i reprezentacija.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI PO RAZREDIMA, PREDMETNIM I RAZVOJNIM PODRUČJIMA TE RAZINE USVOJENOSTI
Učenike na usvajanje spoznaja, vještina i važnih kompetencija koje su propisane odgojno-obrazovnim ishodima potiču oblici organizacije učenja koji se oslanjaju na različite djelatnosti.
Ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda jest proces u kojemu se sadržaji, zadatci i aktivnosti od početka obrazovanja postupno proširuju i produbljuju te naposljetku rezultiraju stjecanjem i razvojem odgovarajućih kompetencija.
Predviđeni broj nastavnih sati u kurikulumu za predmet Mađarski jezik i književnost u osnovnoškolskome obrazovanju dijeli se po razredu na sljedeći način:
140 + 140 + 140 + 140 + 140 + 140 + 140 + 140.
Predviđeni broj nastavnih sati u kurikulumu za predmet Mađarski jezik i književnost u srednjoškolskome obrazovanju dijeli se po razredu na sljedeći način:
140 + 140 + 140 + 128.
Predmet tvore sljedeća predmetna područja, a koja se označuju ovako:
A.Jezik i komunikacija
B.Književnost i stvaralaštvo
C.Medijska kultura.
U stupcima tablica koje pripadaju trima predmetnim područjima nalaze se odgojno-obrazovni ishodi, razrada odgojno-obrazovnih ishoda te odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda.
Objašnjenje kratica koje su uporabljene u prvome stupcu:
OŠ – osnovna škola
SŠ – srednja škola
MJ – mađarski jezik
A. –Jezik i komunikacija
B. – Književnost i stvaralaštvo
C. – Medijska kultura.
Prvi broj koji je kod označavanja ishoda pridružen predmetnomu području odnosi se na razred, primjerice:
A.1. – prvi razred
A.2. – drugi razred.
Drugi (zadnji) broj koji je pridružen predmetnomu području pak označava redni broj razvojnoga područja:
A.1.1. – prvo razvojno područje (razumijevanje teksta)
A.1.2. – drugo razvojno područje (jezično izražavanje).
ISHODI UČENJA PO PREDMETNIM I RAZVOJNIM PODRUČJIMA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST OD 1. DO 4. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
A.JEZIK I KOMUNIKACIJA
1. razred
2. razred
3. razred
4. razred
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.1.1.
Učenik sluša kraći pročitani tekst te uz pomoć učitelja prepričava tekst.
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.2.1.
Učenik sluša, s razumijevanjem prati pročitani tekst i odgovara cjelovitim rečenicama na postavljena pitanja.
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.3.1.
Učenik s razumijevanjem prati čitani ili slušani tekst i na osnovi pitanja prepričava sadržaj teksta.
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.4.1.
Učenik samostalno i jasno prepričava i interpretira sadržaj pročitanoga ili slušanoga teksta.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.1.2.
Učenik govori i razgovara u skladu s jezičnim razvojem.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.2.2.
Učenik govori i razgovara o zadanoj temi iz svakodnevnoga života u skladu s dobi.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.3.2.
Učenik se jasno usmeno i pisano izražava o zadanim temama.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.4.2.
Učenik razgovijetno govori i pokreće raspravu o slobodno odabranoj ili zadanoj temi, samostalno izražava svoje mišljenje u skladu s komunikacijskom situacijom.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.1.3.
Učenik prepoznaje glasove i slova, usvaja i primjenjuje sustav znakova, pravilno oblikuje i povezuje slova.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.2.3.
Učenik piše riječi i rečenice pri čemu primjenjuje naučena pravopisna pravila i jezične spoznaje.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.3.3.
Učenik prepoznaje i imenuje naučene jezične pojmove, vrste riječi te primjenjuje naučena pravila.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.4.3.
Učenik rješava zadatke i piše kratke tekstove uz pravilnu primjenu jezičnih znanja.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.1.4.
Učenik se pravilno služi jezikom u skladu s komunikacijskim situacijama.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.2.4.
Učenik razlikuje mjesni govor od standardnoga jezika.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.3.4.
Učenik sudjeluje u njegovanju i očuvanju jezičnih vrijednosti svoga zavičaja.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.4.4.
Učenik svoj jezični identitet potkrjepljuje kulturološkim spoznajama.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.1.5.
Učenik pravilno rabi riječi i izraze s obzirom na njihovo značenje u uobičajenim komunikacijskim situacijama.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.2.5.
Učenik rabi riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na komunikacijsku situaciju.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.3.5.
Učenik u različitim komunikacijskim situacijama izražava svoje misli cjelovitim rečenicama o zadanoj temi.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.4.5.
Učenik razgovijetno govori u skladu s komunikacijskom situacijom i izražava svoje stavove i mišljenja.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.1.1.
IZRAŽAJNO ČITANJE S RAZUMIJEVANJEM
Učenik čita s razumijevanjem kratki književni tekst u skladu sa svojim jezičnim razvojem i dobi.
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.2.1.
Učenik čita s razumijevanjem i u skladu s književnom vrstom tekst primjeren dobi.
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.3.1.
Učenik čita s razumijevanjem književni tekst primjeren dobi, prepoznaje i određuje književnu vrstu pročitanoga teksta.
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.4.1.
Učenik čita s razumijevanjem književni tekst primjeren dobi, imenuje vrstu teksta i opisuje njegova obilježja.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.1.2.
Učenik izražava svoje doživljaje i osjećaje nakon čitanja ili slušanja književnoga teksta u skladu sa svojim jezičnim razvojem i dobi.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.2.2.
Učenik izražava svoja zapažanja i osjećaje usmeno i pisano nakon slušanja ili čitanja književnoga teksta primjerenoga dobi.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.3.2.
Učenik usmeno izražava svoje mišljenje i doživljaj o pročitanome književnom tekstu primjerenoga dobi.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.4.2.
Učenik usmeno i pisano izražava svoje mišljenje o pročitanome književnom tekstu primjerenoga dobi, povezuje doživljaj teksta s vlastitim životnim iskustvom.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.1.3.
Učenik prepoznaje pročitane ili slušane književne vrste prema obliku.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.2.3.
Učenik prepoznaje i razlikuje književne tekstove prema obliku i sadržaju.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.3.3.
Učenik imenuje književne vrste i nabraja obilježja književnoga teksta.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.4.3.
Učenik na osnovi pročitanoga opisuje obilježja književnoga teksta i književne vrste.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.1.4.
Učenik samostalno odabire književne tekstove, čita ih s razumijevanjem prema vlastitome interesu i u skladu s dobi.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.2.4.
Učenik samostalno odabire književne tekstove prema vlastitome interesu i čita ih ili sluša s razumijevanjem.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.3.4.
Učenik odabire i redovito čita književne tekstove, djela koja su u skladu s njegovim interesima i dobi.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.4.4.
Učenik redovito odabire književne tekstove prema vlastitome interesu i u skladu s dobi, iskazuje stavove i vrijednosti povezane s pročitanim te pokazuje sklonost prema čitanju.
C. MEDIJSKA KULTURA
MEDIJI
OŠ MJ C.1.1.
Učenik upoznaje različite medijske sadržaje u skladu sa životnom dobi.
MEDIJI
OŠ MJ C.2.1.
Učenik razlikuje različite vrste medija primjerene dobi i interesu.
MEDIJI
OŠ MJ C.3.1.
Učenik odabire medij prema vlastitome interesu i izražava svoje mišljenje o njemu.
MEDIJI
OŠ MJ C.4.1.
Učenik razlikuje različite vrste medija u skladu sa svojim interesima i objašnjava razlike.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.1.2.
Učenik sluša ili čita medijske tekstove iz različitih medijskih izvora u skladu s početnim opismenjavanjem.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.2.2.
Učenik sluša ili čita medijske tekstove iz različitih medijskih izvora primjerenih dobi te poznaje načine pronalaženja i pretraživanja podataka.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.3.2.
Učenik sluša ili čita medijske tekstove primjerene dobi iz različitih medijskih izvora te samostalno pronalazi podatke iz različitih izvora.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.4.2.
Učenik sluša ili čita informacije iz različitih medijskih izvora te samostalno ističe bit različitih medijskih poruka.
ISHODI UČENJA PO PREDMETNIM I RAZVOJNIM PODRUČJIMA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST OD 5. DO 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
A.JEZIK I KOMUNIKACIJA
5. razred
6. razred
7. razred
8. razred
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.5.1.
Učenik čita tekstove različitih književnih vrsta i oblika, u njima traži informacije, prepoznaje osnovne sličnosti (odnose). Izdvaja ključne riječi.
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.6.1.
Učenik čita i sluša tekstove različitih književnih vrsta i oblika, objašnjava ih prema komunikacijskim situacijama. Izdvaja ključne riječi, bitne podatke iz teksta.
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.7.1.
Učenik prepoznaje i navodi koherentne sadržaje u složenijim tekstovima prema zadanim kriterijima.
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.8.1.
Učenik prepoznaje i obrađuje koherentne sadržaje u složenijim tekstovima prema zadanim kriterijima.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.5.2.
Učenik razgovijetno izražava svoje misli u skladu sa zadanom temom. Služi se novim riječima i izrazima u usmenome i pisanome izražavanju.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.6.2.
Učenik razgovijetno i precizno izražava svoje mišljenje u skladu sa zadanom temom, vrstom teksta i svrhom komunikacije.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.7.2.
Učenik sastavlja tekst od međusobno povezanih rečenica. Svjesno se služi naučenim strukturama i tipovima rečenica u usmenome i pisanome izražavanju.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.8.2.
Učenik oblikuje i predstavlja tekst međusobno povezanim rečenicama. Služi se naučenim načinima tvorbe riječi i složenim rečenicama u njegovu oblikovanju.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.5.3.
Učenik obrađena pravopisna pravila svjesno primjenjuje. Prepoznaje fonetske i morfološke elemente, imenuje ih i razlikuje.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.6.3.
Učenik obrađena pravopisna pravila svjesno primjenjuje. Prepoznaje, imenuje i razlikuje vrste riječi i njihove sastavne elemente.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.7.3.
Učenik piše riječi i tekstove dosljedno poštujući pravopisna pravila. Prepoznaje, imenuje i razlikuje rečenične dijelove i rečenice prema priopćajnoj svrsi, sadržaju i sastavu.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.8.3.
Učenik svjesno primjenjuje usvojena pravopisna pravila. Prepoznaje, razlikuje i imenuje složene rečenice, njihove vrste i načine tvorbe riječi.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.5.4.
Učenik se služi razgovornim oblicima prema komunikacijskoj situaciji. Prepoznaje i primjenjuje frazeme.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.6.4.
Učenik prepoznaje biće (skup obilježja) promjena jezika tijekom povijesti te razlike između jezika književnosti (pjesničkoga) i standardnoga jezika.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.7.4.
Učenik se služi raznim nestandardnim oblicima jezika unutar zadane teme.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.8.4.
Učenik se služi i opisuje više jezičnih varijanata.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.5.5.
Učenik govori razgovijetno i u skladu s komunikacijskom situacijom, samostalno iznosi svoje stavove i mišljenja.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.6.5.
Učenik govori razgovijetno i u skladu s komunikacijskom situacijom, samostalno iznosi i obrazlaže svoje stavove i mišljenja. Sluša i poštuje tuđe mišljenje.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.7.5.
Učenik govori razgovijetno i u skladu s komunikacijskom situacijom, iznosi i argumentira svoje stavove i mišljenja. Pridržava se osnovnih pravila debatiranja.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.8.5.
Učenik objašnjava komunikacijske situacije. Iznosi svoje stavove tijekom raspravljanja.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.5.1.
Učenik razlikuje i imenuje osnovne književne oblike, vrste i rodove te stilska izražajna sredstva.
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.6.1.
Učenik prepoznaje obrađene oblike književnoga izražavanja, književne vrste i rodove te njihova obilježja. Prepoznaje i imenuje stilska izražajna sredstva.
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.7.1.
Učenik razlikuje i objašnjava osnovne književne rodove, vrste, oblike, stilska izražajna sredstva i razdoblja.
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.8.1.
Učenik uspoređuje i prepoznaje književne vrste, stilska izražajna sredstva i razdoblja.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.5.2.
Učenik izražava svoje osjećaje, misli i iskustva potaknuta pročitanim književnim djelima, odnosno povezuje ih s književnom vrstom pojedinoga djela, njegovim izražajnim sredstvima i formalnim obilježjima vrste.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.6.2.
Učenik oblikuje tvrdnje u vezi s pojedinim poetskim obilježjima određenoga djela, daje obrazloženja.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.7.2.
Učenik primjenjuje znanja iz književne teorije uz usmjeravanje učitelja. Analizira književno djelo iz više gledišta, svoje tvrdnje potkrjepljuje primjerima iz teksta.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.8.2.
Učenik samostalno primjenjuje svoja znanja iz teorije književnosti. Pridodaje značenja djelima sa zadanih gledišta.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.5.3.
Učenik prepoznaje obrađena svjetska i mađarska književna djela, iz njih citira.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.6.3.
Učenik prepoznaje i opisuje upoznata djela svjetske i mađarske književnosti, iz njih citira.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.7.3.
Učenik imenuje obrađena djela svjetske i mađarske književnosti, iznosi svoje spoznaje o njima, citira iz njih.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.8.3.
Učenik imenuje analizirana djela svjetske, mađarske, domaće i zavičajne (mjesne) književnosti, dijeli ih u skupine, iznosi svoje spoznaje povezana s njima. Stvaralački se izražava potaknut analiziranim djelima u vlastitome pisanom i usmenom uratku.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.5.4.
Učenik čita preporučena ili samostalno odabrana djela prema vlastitim interesima. Ima čitateljske navike, rado čita i u slobodno vrijeme.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.6.4.
Učenik redovito čita. Naslove odabire prema prije oblikovanome interesu. Govori o svojim doživljajima povezanima s pročitanim djelima. Obrađuje ih kreativno i samostalno.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.7.4.
Učenik s pomoću digitalnih, tiskanih i audioknjiga odabire složenije, duže tekstove za čitanje kod kuće, samostalno ili po preporuci, obrazlaže svoj odabir te izvješćuje o svojim čitateljskim doživljajima primjenjujući naučene pojmove.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.8.4.
Učenik predstavlja pročitane književne tekstove i uratke povezane s njima, iznosi svoje mišljenje i međusobno ih uspoređuje. Sastavlja plan čitanja.
C. MEDIJSKA KULTURA
MEDIJI
OŠ MJ C.5.1.
Učenik razlikuje i opisuje vizualne, auditivne i audiovizualne te pisane medije.
MEDIJI
OŠ MJ C.6.1.
Učenik analizira kratke audiovizualne uratke.
MEDIJI
OŠ MJ C.7.1.
Učenik objašnjava medijske uratke u kojima su povezane tekstne i vizualne platforme (npr. strip, blog, videozapis pjesme).
MEDIJI
OŠ MJ C.8.1.
Učenik razlikuje vrste tiskanih medija, u skladu s njima oblikuje vlastite medijske uratke na raznim platformama. Povezuje odnos medijskih poruka i stvarnosti.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.5.2.
Učenik prepoznaje internetsko nasilje, zlostavljanje, navodi potrebne etične postupke i mjere za žrtve i svjedoke nasilja.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.6.2.
Učenik prepoznaje i navodi utjecaj pojedinih medijskih sadržaja na kupovne navike potrošača.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.7.2.
Učenik poštuje temeljna ljudska prava, prepoznaje njihovo kršenje, odnosno govor mržnje.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.8.2.
Učenik prepoznaje i navodi utjecaj medija na uporabu jezika i formiranje stavova medijske publike.
ISHODI UČENJA PO PREDMETNIM I RAZVOJNIM PODRUČJIMA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST OD 1. DO 4. RAZREDA SREDNJE ŠKOLE
A.JEZIK I KOMUNIKACIJA
1. razred
2. razred
3. razred
4. razred
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
SŠ MJ A.1.1.
Učenik na temelju postavljenih pitanja pronalazi informacije i prepoznaje temeljne logičke strukture. Razlikuje značenjske slojeve.
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
SŠ MJ A.2.1.
Učenik na temelju postavljenih pitanja prikuplja informacije te imenuje temeljne logičke strukture. Objašnjava razlike među značenjskim slojevima.
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
SŠ MJ A.3.1.
Učenik usustavljuje informacije, prepoznaje i imenuje složenije logičke strukture, opisuje značenjske slojeve.
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
SŠ MJ A.4.1.
Učenik tumači informacije, opisuje složenije logičke strukture, uspoređuje značenjske slojeve.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
SŠ MJ A.1.2.
Učenik oblikuje sadržajno koherentan i ujednačen tekst. Stil kojim piše prilagođava postavljenomu zadatku.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
SŠ MJ A.2.2.
Učenik razmatra kontekst pri pisanome i usmenome izražavanju te oblikuje tekst koji obilježavaju različita načela/gledišta. Stvara promišljene sintaktičke cjeline.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
SŠ MJ A.3.2.
Učenik se pri pisanome i usmenome izražavanju prilagođava kontekstu, uspoređuje različita načela/gledišta, rabi ustrojstvene i stilske zakonitosti određene tekstne vrste.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
SŠ MJ A.4.2.
Učenik u vlastitome tekstu vrjednuje točke gledišta, usustavljuje vlastite misli i poruku koju želi prenijeti. Uporabom stilskih sredstava oblikuje nijansirana značenja.
JEZIČNE RAZINE
SŠ MJ A.1.3.
Učenik prepoznaje, imenuje i razlikuje glasovne i morfološke elemente, vrste riječi.
JEZIČNE RAZINE
SŠ MJ A.2.3.
Učenik prepoznaje, imenuje i opisuje odnos glasovnoga oblika i značenja, načine tvorbe riječi te vrste složenih rečenica prema sastavu.
JEZIČNE RAZINE
SŠ MJ A.3.3.
Učenik prepoznaje, imenuje i analizira tekstne vrste, stilske slojeve i jezične varijante.
JEZIČNE RAZINE
SŠ MJ A.4.3.
Učenik povezuje i usustavljuje svoje spoznaje o jezičnim razinama, tumači veze među jezičnim razinama.
JEZIK I DRUŠTVO
SŠ MJ A.1.4.
Učenik podjednako prepoznaje i regionalne i standardne jezične varijante te ih rabi u skladu s komunikacijskom situacijom.
JEZIK I DRUŠTVO
SŠ MJ A.2.4.
Učenik prepoznaje više jezičnih registara te ih rabi u skladu s komunikacijskom situacijom.
JEZIK I DRUŠTVO
SŠ MJ A.3.4.
Učenik prepoznaje jezične varijante, stilove i registre te ih rabi i opisuje u skladu s komunikacijskom situacijom.
JEZIK I DRUŠTVO
SŠ MJ A.4.4.
Učenik prepoznaje jezik kao sustav te ga definira i opisuje u pogledu raznolikosti jezične uporabe. Tumači i objašnjava vlastitu svijest o uporabi jezika.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
SŠ MJ A.1.5.
Učenik samostalno oblikuje i dosljedno iznosi svoja mišljenja i stavove, piše koherentan tekst u skladu s pravilima kulturne komunikacije.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
SŠ MJ A.2.5.
Učenik vrjednuje tijekom pisanoga i usmenoga izražavanja: potkrjepljuje svoje tvrdnje, logički povezuje argumente, oblikuje tekst koherentne strukture.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
SŠ MJ A.3.5.
Učenik procjenjuje i obrazlaže vrijednost protuargumenata.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
SŠ MJ A.4.5.
Učenik učinkovito razvija svoju vještinu argumentiranja (provjerava vjerodostojnost vlastitih argumenata) u skladu s temom i kontekstom.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
SŠ MJ B.1.1.
Učenik prepoznaje, imenuje, opisuje i usustavljuje književne rodove, temeljne književne vrste, stilske figure, forme priopćavanja i oblike rime.
Razlikuje strategije čitanja (usmjerene na autora, tekst i način razumijevanja teksta).
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
SŠ MJ B.2.1.
Učenik prepoznaje i imenuje ključne čimbenike književnih vrsta koje se obrađuju. Prepoznaje, imenuje i opisuje dana kulturno-povijesna razdoblja, književne forme i složenije stilske postupke.
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
SŠ MJ B.3.1.
Učenik prepoznaje i imenuje ključne čimbenike diskurzivnih književnih vrsta. Prepoznaje, imenuje, opisuje književne vrste, stilske figure i postupke te ih pridružuje stilskim pravcima.
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
SŠ MJ B.4.1.
Učenik u danome tekstu prepoznaje jednostavnije oblike samorefleksije i intertekstualnosti te elemente koji odstupaju od konvencija književnih vrsta. Prepoznaje, imenuje i opisuje dana kulturno-povijesna razdoblja, tj. probleme pri njihovu određivanju.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
SŠ MJ B.1.2.
Učenik nabraja temeljna načela analize određenoga književnog roda, odnosno književne vrste, potvrđuje ih pri interpretaciji teksta.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
SŠ MJ B.2.2.
Učenik odabire načela analize koja su relevantna za dano književno djelo te na temelju njih interpretira tekst.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
SŠ MJ B.3.2.
Učenik uspoređuje načela koja su primijenjena na dano književno djelo, u danome tekstu uspoređuje i opisuje stilska obilježja različitih umjetničkih pravaca.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
SŠ MJ B.4.2.
Učenik na temelju danih načela uspoređuje različite tekstove, pri interpretaciji teksta donosi zaključke.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
SŠ MJ B.1.3.
Učenik razlikuje djela i autore svjetske i mađarske književnosti. Vrijeme nastanka djela određuje prema stoljeću. Napamet citira najmanje dva kratka isječka teksta iz književnih djela koja su predmet tumačenja/ rasprave.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
SŠ MJ B.2.3.
Učenik djela svrstava u kulturno-povijesna razdoblja. Temeljne motive koji su predmet tumačenja prepoznaje i u novim tekstovima. Prepoznaje istaknute, karakteristične citate. Napamet citira najmanje dva kratka isječka teksta iz književnih djela koja su predmet tumačenja/ rasprave.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
SŠ MJ B.3.3.
Učenik opisuje najvažnije motive koji postaju mjesta kulturnoga pamćenja. Prepoznaje krilatice. Napamet citira najmanje dva kratka isječka teksta iz književnih djela koja su predmet tumačenja/rasprave.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
SŠ MJ B.4.3.
Učenik nabraja nekoliko autora koji ne pripadaju europskomu kulturnom krugu, prepoznaje intertekstualna upućivanja. Napamet citira najmanje dva kratka isječka teksta iz književnih djela koja su predmet tumačenja/rasprave.
KULTURA ČITANJA
SŠ MJ B.1.4.
Učenik predstavlja samostalno odabrane književne tekstove. Čitanje kao pojam pripisivanja značenja proširuje na usmene tekstove.
KULTURA ČITANJA
SŠ MJ B.2.4.
Učenik analizira književni tekst koji je samostalno odabrao. Čitanje kao pojam pripisivanja značenja proširuje na sakralne i prigodne tekstove.
KULTURA ČITANJA
SŠ MJ B.3.4.
Učenik vrjednuje samostalno odabrani književni tekst. Čitanje kao pojam pripisivanja značenja proširuje na tiskovine i multimedijske tekstove.
KULTURA ČITANJA
SŠ MJ B.4.4.
Učenik samostalno odabrane književne tekstove uspoređuje s prethodnim čitateljskim doživljajima. Čitanje kao pojam pripisivanja značenja proširuje na svakodnevne tekstove.
C. MEDIJSKA KULTURA
MEDIJI
SŠ MJ C.1.1.
Učenik opisuje stvarnu i fiktivnu problematiku prikazanu filmom.
MEDIJI
SŠ MJ C.2.1.
Učenik u danim filmskim sekvencijama opisuje elemente koji pobuđuju osjećaje, izazivaju pozornost te pridonose stvaranju atmosfere.
MEDIJI
SŠ MJ C.3.1.
Učenik u danim filmskim sekvencijama obrazlaže ulogu montaže u oblikovanju značenja te tumači zahvate filmskoga pripovijedanja.
MEDIJI
SŠ MJ C.4.1.
Učenik razlikuje vrste filmskih materijala i autorske filmske uratke te ih analizira u odnosu na obilježja filmske vrste ili autorske zahvate.
MEDIJI I DRUŠTVO
SŠ MJ C.1.2.
Učenik opisuje postupke masovne komunikacije koji utječu na oblikovanje zajednice. Objašnjava vezu između stvarnoga identiteta i alter ega koji se mogu stvoriti u virtualnome okružju, prepoznaje opasne situacije koje iz toga proizlaze.
MEDIJI I DRUŠTVO
SŠ MJ C.2.2.
Učenik razlikuje medijske platforme i medijske sadržaje, tj. njihova marketinška i javnoslužbena obilježja, prepoznaje i imenuje sredstva dane reklame.
MEDIJI I DRUŠTVO
SŠ MJ C.3.2.
Učenik na temelju samostalno odabranoga primjera predstavlja načine ustroja novih medija (nelinearan tekst, interaktivnost, sustav mreža).
MEDIJI I DRUŠTVO
SŠ MJ C.4.2.
Učenik predstavlja nekoliko modela prihvaćanja masovne komunikacije. Analizira javnost koju su oblikovale platforme masovne komunikacije. Sadržaje analizira s obzirom na njihovu vjerodostojnost.
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD 1. DO 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
1. razred – 140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.1.1.
Učenik sluša kraći pročitani tekst te uz pomoć učitelja prepričava tekst.
− sluša jednostavne tekstove iz različitih izvora te odgovara na postavljena pitanja
− uz pomoć učitelja prepričava slušani tekst
− postavlja jednostavna pitanja o slušanome tekstu
− sluša s razumijevanjem i točno odgovara na pitanja o sadržaju teksta prema smjernicama
− razgovarajući, obogaćuje vlastiti rječnik novim riječima
− uz pomoć učitelja prepričava dio slušanoga teksta i odgovara na postavljena pitanja o njegovu sadržaju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− kraći književni tekstovi koji su u skladu s jezičnim razvojem učenika i dobi (pjesme, narodna poslovica, priča).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pri odabiru odgovarajućih tekstova za učenje, poučavanje i vrjednovanje valja poštovati važnost načela stupnjevitosti (od jednostavnijega prema složenome), obraćajući pažnju na sadržaj, ustroj teksta i njegovu jezičnu strukturu. Tekstovi tijekom početnoga opismenjavanja moraju biti kratki, razumljivi i trebaju se postupno usložnjavati u skladu s početnim opismenjavanjem učenika. Tekstovi bi kod učenika svojim sadržajima i porukama trebali poticati jezični razvoj i razvoj tehnike početnoga čitanja. Grafički izgled i oblik teksta mora biti u skladu sa zahtjevima razdoblja početnoga opismenjavanja i vizualno podupirati i olakšavati poučavanje pisanja i čitanja.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.1.2.
Učenik govori i razgovara u skladu s jezičnim razvojem.
− razgovara o temama u skladu sa svojim potrebama i interesima
− razumljivo priča
− postavlja pitanja
− izražava svoje misli cjelovitim rečenicama
− u govoru intonira rečenice s obzirom na priopćajnu svrhu
− na pitanja odgovara cjelovitim rečenicama
− postavlja pitanja i odgovara na postavljena pitanja kratkim rečenicama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− kratki tekstovi iz svakodnevnoga života, tekstovi u kojima se poštuju pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora. (Učenik rabi riječi molim, hvala, oprosti, izvoli i izražava svoje misli i osjećaje potaknute riječima.)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
−učitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti i jezične vježbe koje putem igre potiču razgovor i uključivanje svih učenika.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.1.3.
Učenik prepoznaje glasove i slova, usvaja i primjenjuje sustav znakova, pravilno oblikuje i povezuje slova.
− razlikuje slova od drugih znakova
− prepoznaje slova
− povezuje glas s odgovarajućim slovom
− razlikuje tiskana velika i mala slova abecede
− oblikuje, precrtava i prepisuje slova po sjećanju
− povezuje slova (glasove) te rastavlja riječi na slova (glasove), odnosno slogove
− prepisuje dvije-tri međusobno povezane rečenice ili ih piše po diktatu
− prepoznaje kratke i duge otvornike po dijakritičkim znakovima
− primjenjuje jednostavna pravopisna pravila primjerena početnomu opismenjavanju
− uz pomoć učitelja piše i čita riječi i kratke rečenice, uz smjernice piše veliko početno slovo i rečenični znak na kraju rečenice
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− glasovi i slova abecede mađarskoga jezika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
−učitelj treba motivirati učenike; stvoriti poticajno okružje za čitanje, razvijati vještine potrebne za čitanje (prepoznavanje fonema, sposobnost razlikovanja, pažnju, brzinu čitanja, ritam, rječnik, jezična pravila, komunikacijske sposobnosti itd.); treba ih poučiti tehnikama čitanja koje im omogućuju pravilnu artikulaciju glasova, pravilnu rečeničnu intonaciju i razumijevanje pročitanoga
−učitelj treba učenike poučiti urednomu vođenju bilježnice i pravilnoj uporabi pisaljke; potrebno je izvoditi motoričke vježbe i vježbe koordinacije pokreta (crtati crte, precrtavati početne crte slova, elemente slova, izrađivati slova od papira, plastelina, izrezivati naučena slova iz časopisa itd.); poticati na usvajanje pravilnih radnih navika (pravilno držanje tijela, držanje pisaljke u ruci, klizanje ruke po papiru); paziti na urednost rukopisa, čitljivost slova, njihovu međusobnu povezanost
− učenik mora pisati slova i rečenice prepisivanjem s primjera tekstova napisanih pisanim ili tiskanim slovima te pisati slova i rečenice po diktatu.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.1.4.
Učenik se pravilno služi jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom.
− prepoznaje razlike u izražavanju u uobičajenim komunikacijskim situacijama i komunicira u skladu s tim
− prepoznaje međusobnu povezanost jezika i društva
− upoznaje druge sa svojom kulturom i svojim običajima i poima vlastiti identitet
− poštuje tuđe kulture i običaje
− razlikuje jezično-komunikacijske situacije, pretežito točno služi se jezikom koji je u skladu s tim
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− tekstovi koji su primjereni početnomu opismenjavanju i narodne igre.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.1.5.
Učenik pravilno rabi riječi i izraze s obzirom na njihovo značenje u uobičajenim komunikacijskim situacijama.
− govori i razgovara o svakodnevnim temama
− pripovijeda kratku priču prema nizu slika
− opisuje predmete na temelju svojih zapažanja
− priča o vlastitim doživljajima
− pozorno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
− pridržava se pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora (rabi riječi hvala, molim, oprosti)
− služi se pristojnim i pravilnim jezičnim izrazima pri predstavljanju, pozdravljanju i obraćanju drugim učenicima ili odraslima
− uz pomoć učitelja prepoznaje i pravilno rabi riječi i izraze u rečenicama u uobičajenim komunikacijskim situacijama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− dramski tekstovi, igrokazi ili igre, priče iz raznih životnih situacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
−učitelj treba razvijati učenikove jezične sposobnosti i bogatiti učenikov rječnik čitanjem tekstova primjerenih njegovu početnom opismenjavanju.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.1.1.
IZRAŽAJNO ČITANJE S RAZUMIJEVANJEM
Učenik čita s razumijevanjem kratki književni tekst u skladu sa svojim jezičnim razvojem i dobi.
− samostalno čita naglas i u sebi
− čita razumljivo i odgovarajućim tempom
− književne tekstove čita s razumijevanjem
− čita tekstove u skladu s jezičnim razvojem i dobi uz povremene pogreške u čitanju
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
−učitelj redovito čita naglas učenicima; potiče pravilno brzo čitanje ili čitanje odgovarajućim tempom jer pravilno čitanje nije samo djelatnost potrebna za učenje, nego omogućuje da se upoznavanjem književnih tekstova potiče usvajanje osnovnih životnih vrijednosti, razvoj osobnosti, bogaćenje vlastitoga osjećajnog svijeta i, naravno, služi za zabavu i razonodu.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.1.2.
Učenik izražava svoje doživljaje i osjećaje nakon čitanja ili slušanja književnoga teksta u skladu sa svojim jezičnim razvojem i dobi.
− čita priče i kratke pripovijetke
− odgovara na pitanja o pročitanome književnom tekstu i pokazuje zanimanje za pročitani tekst
− određuje likove i mjesto radnje u književnome tekstu
− iznosi svojim riječima doživljaj i objašnjava svoj dojam o pročitanome
− opisuje vlastite proživljene situacije koje su povezane s pročitanim tekstom
− prepričava pročitanu priču prema redoslijedu događaja i izražava doživljaje ilustracijom (crtežom)
− uz pomoć iznosi svoje doživljaje i zapažanja o pročitanome književnom tekstu te uspoređuje događaje u književnome tekstu s vlastitim proživljenim situacijama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− likovi, mjesto radnje, bajka, priča.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− čitanjem i slušanjem bajki učenik stvara osnove za kasnije čitanje i prihvaćanje književnih djela, usvaja princip analize djela, razvija sposobnost izražavanja svoga mišljenja o pročitanome književnom tekstu.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.1.3.
Učenik prepoznaje pročitane ili slušane književne vrste prema obliku.
− prepoznaje jednostavne književne tekstove na osnovi njihovih obilježja
− razlikuje pjesmu od proznoga teksta po obliku
− recitira pjesme napamet
− uz pomoć učitelja prepoznaje književna djela na temelju obilježja književnih vrsta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pripovijedanje pričeprema nizu slika; narodne priče, kratki edukativni tekstovi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
−prema odabiru učitelja učenik čita i upoznaje tekstove koji su primjereni njegovoj dobi, njegovim doživljajnim i spoznajnim mogućnostima.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.1.4.
Učenik samostalno odabire književne tekstove, čita ih s razumijevanjem prema vlastitome interesu i u skladu s dobi.
− upoznaje se sa školskom knjižnicom
− razlikuje slikovnicu od bajki i drugih književnih tekstova
− upoznaje se s radom školske knjižnice
− redovito posjećuje knjižnicu i jedanput mjesečno posuđuje slikovnicu za čitanje
− upoznaje se s različitim vrstama slikovnica
− preporučuje pročitane priče i knjige drugim učenicima
− razgovara i iznosi doživljaje o pročitanim književnim tekstovima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− književni tekstovi koje je učenik samostalno odabrao prema vlastitome interesu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− učenici bi trebali steći naviku redovitoga posjećivanja školske knjižnice, odabirati knjige prema vlastitome interesu u skladu s dobi (slikovnice, bajke, edukativni tekstovi, priče), upoznati pravila lijepoga ponašanja u knjižnici, upoznati i pravilno rabiti dječji leksikon, redovito čitati kratke književne tekstove.
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
OŠ MJ C.1.1.
Učenik upoznaje različite medijske sadržaje u skladu sa životnom dobi.
− sluša ili čita različite medijske tekstove u skladu s početnim opismenjavanjem
− upoznaje namjenu dječjega leksikona i dječjega časopisa
− upoznaje dječji film i igrokaz
− odgovara na postavljena pitanja usmenim ili likovnim izrazom (crtežom)
− sluša ili čita podatke iz različitih medijskih sadržaja u skladu s početnim opismenjavanjem
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.1.2.
Učenik sluša ili čita medijske tekstove iz različitih medijskih izvora u skladu s početnim opismenjavanjem.
− sluša ili čita različite medijske sadržaje (crtani film, televizijske emisije, kazališna predstava, dječji časopis)
− sluša ili samostalno čita kratki novinski isječak, zabavni dječji časopis
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− knjižnica, kazališna ili lutkarska predstava, kinematografska projekcija, kulturni projekti ili događanja.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 1. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
2. razred – 140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.2.1.
Učenik sluša, s razumijevanjem prati pročitani tekst i odgovara cjelovitim rečenicama na postavljena pitanja.
− sluša s razumijevanjem jednostavne i kratke tekstove koji su u skladu s jezičnim razvojem i dobi
− odgovara na postavljena pitanja o slušanome tekstu
− razgovara o tekstu s drugim učenicima
− postavlja pitanja o pročitanome ili slušanome tekstu
− sluša i prati smjernice
− izražava misli i osjećaje (riječima, crtežom, pokretom)
− razumije pročitani tekst i uz pomoć učitelja aktivnim rječnikom odgovara na postavljena pitanja u skladu s jezičnim razvojem
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− kratki književni tekstovi koji su primjereni učenikovu jezičnom razvoju i dobi (pjesme, poslovice, priče).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
−− pri odabiru odgovarajućih tekstova za učenje, poučavanje i vrednovanje valja poštovati načelo od jednostavnijega prema složenome s obzirom na sadržaj, ustroj teksta i jezičnu strukturu; tekstovi moraju biti kratki, pisani razumljivim jezikom; svojim sadržajem i poukama trebaju biti u skladu s interesima i napredovanjem učenika; moraju poticati jezični razvoj i čitalačku pismenost učenika.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.2.2.
Učenik govori i razgovara o zadanoj temi iz svakodnevnoga života u skladu s dobi.
− razgovara o temama iz svakodnevnoga života koji su u skladu s interesima i potiču na izražavanje osjećaja
− razgovara o zadanoj temi
− izražava misli usmeno i pisano oblikujući cjelovite rečenice
− govori više cjelovitih rečenica
− aktivno rabi i točno izgovara novonaučene riječi
− točno intonira rečenice
− prema smjernicama razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− kratki tekstovi iz svakodnevnoga života, tekstovi u kojima se poštuju pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora (učenik rabi riječi molim, hvala, oprosti, izvoli i izražava svoje misli i osjećaje potaknute riječima); izgovaranje cjelovitih rečenica, pitanja, odgovora.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− učitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti i jezične vježbe koje putem igre potiču na razgovor i sudjelovanje svih učenika u razgovorima i aktivnostima.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.2.3.
Učenik piše riječi i rečenice pri čemu primjenjuje naučena pravopisna pravila i jezične spoznaje.
− prepoznaje i imenuje naučene jezične pojmove te ih rabi tijekom rješavanja različitih zadataka
− prepoznaje i imenuje glasove, slova; razlikuje riječi od rečenica
− nabraja glasove abecede
− rabi redoslijed slova pri rješavanju različitih vrsta zadataka
− razlikuje otvornike i zatvornike; grupira glasove s obzirom na njihovo trajanje (dugi i kratki otvornici)
− prepoznaje pravilo rastavljanja riječi na slogove
− prepoznaje korijen i nastavak riječi
− prepoznaje nastavke u riječima u rečenici, tekstu, pravilno rabi nastavke riječi i sklonjive riječi (-ba, -be, - ban, -ben, -val/-vel, -ból/-ből, - tól/-től, -t, -hoz/-hez/-höz, -va/- ve/-vá/-vé, -kor)
− pravilno govori i piše riječi čiji se izgovor ne podudara s pisanim oblikom
− prepoznaje pet vrsta rečenica prema namjeri govornika
− primjenjuje pravopisna pravila u skladu s jezičnim razvojem i rječnikom
− pravilno upotrebljava glas J u riječima, duge jednoslovne i dvoslovne zatvornike, duge i kratke otvornike
− primjenjuje naučena pravopisna pravila, prepoznaje jezične pojmove te rješava zadatke uz pomoć učitelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− otvornik, zatvornik, jednosložne, dvosložne, višesložne riječi, nastavci, vrste rečenica.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− učitelj bi trebao stvarati situacije u kojima se potiče samostalna primjena jezičnih pojmova: rečenica, riječ, samoglasnik, suglasnik, kratki i dugi glasovi, pisanje jednoslovnih, dvoslovnih, troslovnih slova, izgovaranje slova abecede te pisanje riječi i kratkih rečenica.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.2.4.
Učenik razlikuje mjesni govor od standardnoga jezika.
− prepoznaje razlike između mjesnoga govora, jezičnih registara i standardnoga jezika.
− prepoznaje razlike između mjesnoga govora i standardnoga jezika uz pomoć učitelja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− ovim se ishodom potiče očuvanje zavičajnih idioma kao kulturnoga nasljeđa; učeniku treba dopustiti slobodno izražavanje idiomom, što je iznimno važno za daljnji razvoj; uvažavanje mjesnoga govora preduvjet je za ovladavanjem standardnim jezikom.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.2.5.
Učenik rabi riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na komunikacijsku situaciju.
− razgovara i oblikuje rečenice u aktivnome rječniku
− izražava svoje misli odgovarajućim jednostavnim rečenicama s obzirom na komunikacijsku situaciju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− dramatizacija teksta i vježbe ili igre u različitim komunikacijskim situacijama.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.2.1.
Učenik čita s razumijevanjem i u skladu s književnom vrstom tekst primjeren dobi.
− razumije pročitani književni tekst
− čita naglas točno i precizno
− odgovara na pitanja o književnome tekstu nakon čitanja u sebi
− točno izgovara nastavke riječi
− točno čita riječi s odgovarajućim nastavkom
− primjenjuje stanku nakon završene rečenice
− uvježbava pravilnu intonaciju u izjavnim i upitnim rečenicama
− točno čita glasove čiji se izgovor ne podudara s pisanim oblikom
− odgovara na postavljena pitanja prema smjernicama nakon čitanja naglas ili u sebi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
−učitelj bi trebao poticati redovito čitanje naglas; poticati pravilno čitanje i čitanje odgovarajućim tempom; pravilno čitanje nije samo djelatnost potrebna za učenje, nego omogućuje da se upoznavanjem književnih tekstova potiče usvajanje osnovnih životnih vrijednosti, razvoj osobnosti, bogaćenje vlastitoga osjećajnog svijeta i, naravno, služi za zabavu i razonodu.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.2.2.
Učenik izražava svoja zapažanja i osjećaje usmeno i pisano nakon slušanja ili čitanja književnoga teksta primjerenoga dobi.
− čita kratke književne tekstove (pjesme, priče)
− odgovara na jednostavna pitanja nakon čitanja i postavlja pitanja o pročitanome književnom tekstu
− određuje likove i mjesto radnje
− objašnjava sviđa li mu se književni tekst ili ne sviđa
− izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta
− izdvaja dijelove iz teksta koji mu se najviše sviđaju i doživljaj izražava ilustracijom (crtežom)
− opisuje događaje u književnim tekstovima s obzirom na vlastiti doživljaj
− prepoznaje glavne i sporedne likove
− analizira likove prema njihovim karakteristikama
− prepoznaje rimu u pjesmama
− izražava svoja zapažanja i osjećaje o književnome tekstu uz pomoć učitelja i uspoređuje događaje u književnim tekstovima s vlastitim iskustvom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pjesme, narodne priče, priče, glavni likovi, sporedni likovi, analiza likova.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.2.3.
Učenik prepoznaje i razlikuje književne tekstove prema obliku i sadržaju.
− prepoznaje jednostavne književne tekstove prema obilježjima vrste
− razlikuje pjesme od proznih tekstova prema obliku
− razlikuje književne tekstove prema obilježjima vrste, obliku i sadržaju uz pomoć učitelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− kratke priče prema nizu slika, narodne priče, kratki edukativni tekstovi, pjesme i prozne vrste.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.2.4.
Učenik samostalno odabire književne tekstove prema vlastitome interesu i čita ih ili sluša s razumijevanjem.
− upoznaje se s različitim vrstama zbirki priča i zbirki pjesama za djecu
− redovito posjećuje školsku knjižnicu i posuđuje knjige za djecu
− preporučuje pročitane knjige za djecu drugim učenicima
− objašnjava vlastiti izbor dječje knjige
− iskazuje vlastiti doživljaj o pročitanome na satu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− književne vrste odabrane prema interesu učenika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
−učenik bi trebao redovito posjećivati školsku knjižnicu, odabirati knjige primjerene svojoj dobi, pridržavati se pravila ponašanja u školskoj knjižnici, redovito čitati kratke književne tekstove.
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
OŠ MJ C.2.1.
Učenik razlikuje različite vrste medija primjerene dobi i interesu.
− odabire i prepričava sadržaj odabranoga crtanog filma, televizijske emisije, kazališne predstave, dječjega časopisa
− razlikuje crtani film od lutkarskoga filma, odnosno prepoznaje razlike u prikazu likova
− sluša i samostalno čita kratke novinske članke, zabavne dječje časopise
− prepričava i izražava ilustracijom svoje doživljaje o kazališnim ili drugim priredbama
− razlikuje različite vrste medija s pomoću smjernica
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.2.2.
Učenik sluša ili čita podatke iz različitih medijskih sadržaja primjerene dobi i poznaje načine pronalaženja i pretraživanja podataka.
− sluša ili samostalno čita obavijesni tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem i dobi te izdvaja bitno
− prepoznaje i primjenjuje različite načine pronalaženja podataka te pronalazi podatke samostalno
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 2. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
3. razred – 140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.3.1.
Učenik s razumijevanjem prati čitani ili slušani tekst i na osnovi pitanja prepričava sadržaj teksta.
− sluša i razumije tekstove primjerene jezičnomu razvoju
− prepričava priče jednostavnih struktura, pripovijetke; cjelovitim rečenicama iznosi redoslijed događaja
− obogaćuje svoj aktivni rječnik uporabom novih riječi povezanih sa svakodnevnim komunikacijskim situacijama
− prepričava sadržaj priče jednostavnih struktura, pripovijeda prema pravilnome redoslijedu događaja uz pomoć učitelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik prepoznaje i imenuje naučene jezične pojmove, vrste riječi te primjenjuje naučena pravila.
− prepoznaje i imenuje uskličnu, zapovjednu rečenicu i rečenicu za izražavanje želje prema namjeri govornika − prepoznaje odnose među riječima (riječi sličnoga ili istoga značenja i riječi suprotnoga značenja) i pravilno ih primjenjuje
− razlikuje vrste riječi, prepoznaje i imenuje naučene riječi prema značenju (glagol, imenica, pridjev)
− izdvaja vrste riječi unutar rečenica
− prepoznaje i pravilno rabi članove i prijedloge
− prepoznaje i imenuje naučene vrste riječi prema značenju u skupini riječi, rečenicama i tekstovima
− prepoznaje i imenuje naučena jezična pravila te rješava zadatke uz pomoć učitelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− glagol, imenica, pridjev, član, prijedlog, riječi sličnoga značenja, riječi istoga značenja, riječi suprotnoga značenja, usklična rečenica, zapovjedna rečenica i rečenica kojom se izriče želja.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.3.4.
Učenik sudjeluje u njegovanju i očuvanju jezičnih vrijednosti svoga zavičaja.
− razlikuje pravilnu uporabu jezičnih registara, mjesnoga govora i standardnoga jezika ovisno o komunikacijskoj situaciji
− recitira pjesme, poslovice, narodne igre, kratke tekstove
− njeguje vlastitu kulturu i običaje
− razlikuje pravilnu uporabu jezičnih registara, mjesnoga govora i standardnoga jezika ovisno o komunikacijskoj situaciji uz pomoć učitelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− narodna priča, brojalica, poslovica, izreka, narodne igre.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.3.5.
Učenik u različitim komunikacijskim situacijama izražava svoje misli cjelovitim rečenicama o zadanoj temi.
− izražava svoje mišljenje prema situacijama iz vlastitoga iskustva
− pozorno sluša sugovornika
− pazi na pravilan izgovor riječi
− sudjeluje u grupnim raspravama, debatama
− poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora u svakodnevnim situacijama
− u različitim komunikacijskim situacijama izražava svoje misli o zadanoj temi uz smjernice učitelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 3. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
4. razred – 140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.4.1.
Učenik samostalno i jasno prepričava i interpretira sadržaj pročitanoga ili slušanoga teksta.
− interpretativno i automatizirano čita tekst
− čita i sluša s razumijevanjem tekst i izdvaja bitne podatke iz teksta
− obogaćuje svoj rječnik novim riječima
− samostalno prepričava sadržaj pročitanoga ili slušanoga teksta
− sažima, tumači i procjenjuje poruke tekstova koji su primjereni jezičnoj dobi
− pronalazi poruku slušanoga ili pročitanoga teksta uz pomoć učitelja; navodi redoslijed događaja i odgovara na postavljena pitanja o tekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− primjenom različitih načina grafičkoga prikaza informacija može se olakšati razumijevanje teksta (mentalne mape, tablice).
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.4.2.
Učenik razgovijetno govori i pokreće raspravu o slobodno odabranoj ili zadanoj temi, samostalno izražava svoje mišljenje u skladu s komunikacijskom situacijom.
− oblikuje tekst pisano i usmeno u skladu sa svojim jezičnim sposobnostima i dobi
− izražava svoje misli i osjećaje u raspravama
− samostalno iznosi i objašnjava svoje mišljenje i osjećaje
− samostalno oblikuje kratke pripovijetke, opise, pisma, čestitke i obavijesti
− primjenjuje pravopisna pravila
− pazi na pravilnu struktura tijekom oblikovanja teksta (odabir naslova, odvajanje bitnoga od nebitnoga, kompozicija teksta, redoslijed događaja)
− oblikuje kraće tekstove prema zadanome primjeru i sudjeluje u različitim komunikacijskim situacijama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik usmeno i pisano izražava svoje mišljenje o pročitanome književnom tekstu primjerenoga dobi, povezuje doživljaj teksta s vlastitim životnim iskustvom.
− uočava glavne ideje teksta
− poistovjećuje se sa situacijama likova i na osnovi toga izražava svoje mišljenje
− iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori i argumentira svoj kritički stav
− opisuje osobine likova iz teksta (unutarnje i vanjske osobine)
− navodi vrijeme i mjesto radnje i redoslijed događaja u tekstu
− izražava dojam o književnome tekstu i povezuje doživljaj teksta s vlastitim životnim iskustvom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik na osnovi pročitanoga opisuje obilježja književnoga teksta i književne vrste.
− čita s razumijevanjem kraće narodno i umjetničko stvaralaštvo u stihu, pjesme
− imenuje i razlikuje književne vrste
− upoznaje književne tekstove drugih naroda
− upoznavanjem mađarskih i europskih tekstova dječje književnosti stječe nova znanja i iskustva− upoznaje tekstove, pjesme, običaje povezane s važnim mađarskim blagdanima i drugim prigodama
− određuje književnu vrstu teksta uz pomoć učitelja i poznaje obilježja književne vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− književni tekst, edukativni tekst.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.4.4.
Učenik redovito odabire književne tekstove, djela prema vlastitome interesu i u skladu s dobi; iskazuje stavove i vrijednosti povezane s čitanjem i pokazuje sklonost prema čitanju.
− čita književne tekstove primjerene dobi koje odabire prema vlastitome interesu ili po preporuci
− vlastite stavove i vrijednosti stječe čitanjem različitih vrsta književnih tekstova
− iskazuje stavove, dojmove i znanja o pročitanome književnom tekstu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− učenik redovito posjećuje školsku knjižnicu, odabire knjige u skladu s interesima.
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
OŠ MJ C.4.1.
Učenik razlikuje različite vrste medija u skladu sa svojim interesima i objašnjava razlike.
− razlikuje obilježja različitih izvora informacija (knjiga, film, internet itd.)
− prepoznaje razliku u doživljaju koji pruža knjiga i doživljaju koji pruža film
− poznaje tiskane i digitalne izvore, medije primjerene dobi, razlike navodi uz pomoć učitelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− internet, digitalni sadržaj, knjiga, film, dokumentarni film itd.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.4.2.
Učenik sluša ili čita informacije iz različitih medijskih izvora te samostalno ističe bit različitih medijskih poruka.
− traži, skuplja i obrađuje informacije iz različitih izvora
− iz pronađenih informacija ističe i izdvaja bitno i na taj način proširuje svoje znanje
− traži, skuplja i odabire informacije iz rječnika i leksikona te primjenjuje naučene tehnike pronalaženja informacija
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− izvori informacija, digitalna informacijska sredstva, internet, digitalni sadržaji, knjižnica, rječnik, leksikon itd.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 4. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
5. razred – 140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.5.1.
Učenik čita tekstove različitih književnih vrsta i oblika, u njima traži informacije, prepoznaje osnovne sličnosti (odnose). Izdvaja ključne riječi.
− samostalno odgovara na pitanja postavljena u vezi s pročitanim ili slušanim jednostavnijim tekstom, usmeno i pisano
− samostalno odgovara na pitanja postavljena u vezi s bitnim elementima/podatcima iz sadržaja pročitanih ili slušanih složenijih tekstova uz izdvajanje ključnih riječi, usmeno i pisano
− uz pomoć učitelja odgovara na pitanja postavljena u vezi s detaljima/pojedinostima iz sadržaja pročitanih ili slušanih složenijih tekstova
− riječima izražava svoje osjećaje i misli, povezuje temu sa stečenim znanjem i iskustvom
− uz pomoć učitelja objašnjava nepoznate riječi i izraze koristeći se bilješkama, digitalnim i/ili tiskanim rječnicima
− traži osnovne informacije u tekstovima različitih književnih vrsta te djelomično prepoznaje osnovne sličnosti (odnose)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− književna djela / tekstovi za slušanje (radio, zvučna knjiga) i čitanje (tradicionalna i digitalna knjiga); književni tekstovi različitih književnih rodova i vrsta, književnih oblika i oblika prenošenja kao i ostale vrste tekstova: novinski prilozi (tiskani i digitalni), znanstveni i obrazovni tekstovi (tradicionalni i digitalni).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- obrazlaganje naslova nakon upoznavanja s tekstom; prijedlozi za drugi naslov; razlikovanje glavnih i sporednih likova, opisivanje likova; izdvajanje ključnih riječi podcrtavanjem; pisanje kratkih bilježaka o slušanome tekstu različitih dužina, bilježenje ključnih riječi; vođenje razgovora, sastavljanje pitanja, davanje odgovora.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.5.2.
Učenik razgovijetno izražava svoje misli u skladu sa zadanom temom. Služi se novim riječima i izrazima u usmenome i pisanome izražavanju.
− samostalno i na razumljiv način prepričava sadržaj pročitanoga ili slušanoga teksta te gledanoga filma pridržavajući se pravila opisivanja i prepričavanja događaja
− svoje mišljenje, osjećaje, zamisli te poruke pročitanoga ili slušanoga teksta izražava tečno, međusobno povezanim rečenicama
− govori razgovijetno i izražajno
− služi se novim riječima i izrazima te sinonimima
− piše tekstove primjenjujući pravila strukturiranja
− razgovijetno izražava svoje misli u skladu sa zadanom temom; djelomično se služi novim riječima i izrazima u usmenome i pisanome izražavanju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vrste tekstova i stilova, književne vrste: razgovorni, izvještajni, informativni tekst, popisi, pripovijetke
− spoznaje o obliku i strukturiranju teksta: trodijelna struktura, naslov, označavanje strukturnih dijelova
− primjena stečenoga znanja u usmenome izlaganju: brzina govorenja, intonacija, naglašavanje, izgovaranje suglasnika j u skladu sa standardnim mađarskim jezikom.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− izricanje doživljaja, prikupljanje podataka, stvaranje govorne (komunikacijske) situacije (razni tekstovi, umjetnička djela, fotografije, crteži, slike, filmovi, predavanja, programi, manifestacije, obiteljski i drugi događaji, situacijske igre)
− povećavanje fonda riječi (prikupljanje sinonima, interpretacija napamet)
− precizno prepisivanje u svrhu vježbanja formalnoga oblikovanja.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.5.3.
Učenik obrađena pravopisna pravila svjesno primjenjuje. Prepoznaje fonetske i morfološke elemente, imenuje ih i razlikuje.
− opisuje način tvorbe glasova, navodi govorne organe
− navodi, pravilno izgovara i označava nenaglašene i naglašene parove samoglasnika i suglasnika
− navodi glasove mađarske abecede, postavlja riječi i pretražuje u bazama podataka po abecednome redu
− navodi skupine samoglasnika i suglasnika, određene samoglasnike i suglasnike svrstava u skupine
− na određenim primjerima prepoznaje zakonitosti promjena samoglasnika i suglasnika
− na kraju retka riječi rastavlja prema relevantnim pravilima
− navodi i primjenjuje mađarska pravopisna načela
− prepoznaje povezanosti niza glasova i značenja riječi na zadanim primjerima
− razlikuje jednostavne i složene riječi
− prepoznaje i imenuje glavne dijelove riječi
− riječima dodaje određene/zadane vrste nastavaka
− obrađena pravopisna pravila primjenjuje djelomično svjesno, ali nedosljedno; fonetske i morfološke elemente prepoznaje, ali ne u potpunosti te ih netočno imenuje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− suglasnici: zvučni i bezvučni, kratki i dugi, jednoslovi, dvoslovi i troslovi; samoglasnici: kratki i dugi, mjesto tvorbe, oblikovanje
− glasovne promjene / zakonitosti u izgovoru i pismu povezane sa suglasnicima: potpuno jednačenje u izgovoru i pismu, potpuno jednačenje samo u izgovoru, djelomično jednačenje po zvučnosti i po mjestu tvorbe, fuzija, ispadanje, promjena dužine
− glasovne promjene / zakonitosti povezane sa samoglasnicima: glasovni sustav i sročnosti / prilagodba glasova
− pravopisna temeljna načela: pisanje po izgovoru, etimološki način pisanja, pisanje utemeljeno na tradiciji, pojednostavljivanje tijekom pisanja
− istaknuti pravopisni problemi: primjena (bilježenje ili ne bilježenje) glasovnih promjena kod suglasnika, pravilno označavanje dužine glasova, označavanje/pisanje suglasnika j na dva načina; pravila rastavljanja jednosložnih i višesloženih riječi
− odnosi glasovnoga oblika i značenja riječi: jednoznačne, višeznačne riječi (heteronimi), polisemija (polisemi), istoglasnice (homonimi), istoznačne riječi (sinonimi), suprotnice riječi (antonimi), onomatopejske, emocionalno obojene riječi
− jednostavne i složene riječi
− korijen riječi, nastavci: nastavci za tvorbu riječi (promjena vrste i/ili značenja riječi), za preinačenje riječi i za povezivanje riječi u rečenicama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− označavanje češćih pravopisnih pogrešaka u odnosu na obrađena pravila, u vlastitome radu i u radu drugih učenika iz razreda
− samostalno oblikovanje sastavaka u digitalnome obliku s pomoću programa za provjeru pravopisa
− abecedni red u rječnicima, leksikonima, enciklopedijama, popisima imena i drugim popisima
− utvrđivanje odnosa između glasovnoga oblika i značenja pojedinih riječi u autentičnim tekstovima (stvarni dijalozi, članci, oglasi).
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.5.4.
Učenik se služi razgovornim oblicima prema komunikacijskoj situaciji. Prepoznaje i primjenjuje frazeme.
− govori jezikom mladih, dijalektom ili standardnim mađarskim jezikom ovisno o aktualnoj sredini i govornoj situaciji u kojoj se nalazi
− svojim riječima objašnjava značenje najčešćih frazema, izreka i poslovica te njihov nastanak; poruku pročitanoga teksta sažima poslovicom
− tekst vlastitoga pisanog uratka obogaćuje izrekama i poslovicama
− prikuplja izreke iz raznih izvora
−prepoznaje razlike između jezika pripovjedaka i standardnoga mađarskog jezika
− uglavnom se služi razgovornim oblicima prema komunikacijskoj situaciji; djelomično prepoznaje i primjenjuje frazeme
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− situacijske igre radi vježbanja raznih razgovornih oblika
− prikupljanje izreka i poslovica iz raznih izvora.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.5.5.
Učenik govori razgovijetno i razumljivo u skladu s komunikacijskom situacijom, samostalno iznosi svoje stavove i mišljenja.
− prepoznaje i imenuje elemente komunikacije; pripovijeda o nastanku govora i pisma prema bitnim razvojnim razdobljima
− govori razgovijetno i odgovarajućom glasnoćom, slijedi intonacijska pravila mađarskoga standardnog jezika
− svoje emocije, misli i stavove povezane sa svakodnevnim i nastavnim temama izražava razumljivo i jasno u skladu s određenom komunikacijskom situacijom
− primjenjuje na nastavnome satu obrađene jezične predloške i pravila ponašanja, npr. stupanje u kontakt, upoznavanje, održavanje kontakta, pozdravljanje, obraćanje osobi, rukovanje, predstavljanje sebe i drugih…
− pokazuje kodove asertivne komunikacije; samostalno, u skupini ili u paru rješava postavljene zadatke
− govori razgovijetno i razumljivo uglavnom u skladu s komunikacijskom situacijom; uz pomoć učitelja iznosi svoje stavove i mišljenja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− elementi komunikacije: pošiljatelj, primatelj, poruka, kodiranje, kanal, kontekst
− kodovi (znakovi) neverbalne komunikacije: osnovne geste, međusobna udaljenost tijela, rukovanje, izrazi lica (mimika) i pokreti tijela
− sredstva mimičkoga izražavanja: mišići lica, oči, usta i kretnje ruku
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− školska obrada književnih tekstova različitih književnih rodova, vrsta i oblika
− zajedničke ritamske vježbe
− davanje vlastitih primjera za poznata pjesnička izražajna sredstva
− filmska obrada nekoliko epskih književnih djela (crtani filmovi, animacije, igrani filmovi).
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.5.2.
Učenik izražava svoje osjećaje, misli i iskustva potaknuta pročitanim književnim djelima, odnosno povezuje ih s književnom vrstom pojedinoga djela, njegovim izražajnim sredstvima i formalnim obilježjima vrste.
− utvrđuje temu i poruku djela, govori o prikazanim osjećajima i mislima autora
− pri percipiranju književnih tekstova objašnjava poznata stilska izražajna sredstva
− imenuje književni rod, vrstu i oblik te versifikaciju i vrstu rime
− ukazuje na onomatopejske i emocionalno obojene riječi te sinonime
− prepoznaje povezanost između radnje, izraženih osjećaja i književne vrste, prepoznaje obilježja književne vrste
− koristeći se novim pojmovima, predstavlja poznato književno djelo
− uz pomoć učitelja međusobno povezuje književna djela iz različitih segmenata (književni rod, književna vrsta, tema, poruka, stilska izražajna sredstva)
− izražava svoje osjećaje, misli i iskustva povezana s književnim djelima, ali ih samo uz pomoć učitelja može povezati s književnom vrstom, njihovim izražajnim sredstvima i formalnim obilježjima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− razgovori u parovima, u manjim skupinama i frontalno na nastavnome satu
− analitički prikaz pojedinih dijelova književnoga djela (npr. dramatizacija, ilustracija)
− pronalaženje citata u svrhu potvrđivanja pojedinih tvrdnji.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.5.3.
Učenik prepoznaje upoznata svjetska i mađarska književna djela, iz njih citira.
− sažima radnje poznatih književnih djela
− prepoznaje književna djela na temelju pročitanih ili slušanih odlomaka, citata, navodi autora i naslov
− u slučaju pojedinih, tradicijski i kulturno važnih mađarskih književnih, djela daje dodatne podatke o djelu (npr. nastanak, važnost)
− točno citira i izražajno interpretira cjeloviti tekst ili označeni dio pojedinih djela
− čita i obrađuje najmanje četiri romana u skladu s uzrastom, od kojih je najmanje jedan mađarskoga autora i najmanje jedan iz suvremene književnosti
− djelomično prepoznaje obrađena svjetska i mađarska književna djela, iz njih netočno citira
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.5.4.
Učenik čita preporučena ili samostalno odabrana djela prema vlastitim interesima. Ima čitateljske navike, rado čita i u svoje slobodno vrijeme.
− odabire duži tekst za čitanje po preporuci ili samostalno
− objašnjava povezanost između obveznih, na satu pročitanih i u slobodno vrijeme pročitanih, neobveznih tekstova
− percipira i druge ostvaraje povezane sa školskim temama (npr. gleda bajke, ekranizirane pripovijetke, animacije, čita stripove), izvještava o gledanju i čitanju
− vodi bilješke o pročitanoj lektiri, prepričava svoje doživljaje povezane s njom, preporučuje naslove svojim vršnjacima
− sudjeluje na satima književnosti u knjižnici, u radionicama organiziranima u knjižnici, pazi na čistoću i neoštećivanje knjiga
− pri odabiru knjiga za čitanje snalazi se u knjižnici uz pomoć knjižničara
− sudjeluje u scenskome postavljanju književnoga djela (dramatizacija, izrada kostima i scenske dekoracije, scenografija, kostimografija itd.)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pripremanje nastave, stvaranje uvjeta za predstavljanje pročitanoga književnog djela
− osiguravanje slobodnoga odabira knjiga, uključujući i čitanje drugih tekstova, osim beletrističkih
− vrednovanje dnevnika pročitane lektire uz konstruktivne kritike
− organiziranje nastavnih sati u knjižnici i njihovo provođenje.
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
OŠ MJ C.5.1.
Učenik razlikuje i opisuje vizualne, auditivne i audiovizualne te pisane medije.
− razlikuje, imenuje i opisuje ponuđene ili samostalno odabrane razne medije i sadržaje
− tijekom rješavanja postavljenih zadataka svjesno i ciljano odabire vrstu vizualnoga, auditivnoga i audiovizualnoga ili pisanoga medija koji najviše odgovara vrsti i svrsi zadatka
− uglavnom razlikuje, ali nepotpuno opisuje vizualne, auditivne i audiovizualne te pisane medije
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vizualni, auditivni i audiovizualni te pisani medijski sadržaji
− nosači tiskanih i digitalnih sadržaja, platforme.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− razlikuje i grupira slike i ilustracije iz udžbenika te drugih izvora, izrađuje vlastite ilustracije
− sudjeluje u pripremnim radovima u svrhu prikaza (dramatizacije) književnoga djela (kreiranje i izrada dekoracije, kostima, scene, oblikovanje lutke, oblikovanje lika)
− sluša glazbena i književna djela (audioknjiga), radijske emisije, vodi telefonske razgovore
− gleda filmove, posjećuje kazališne predstave
− izrađuje animacije, videouratke, npr. vježbanje svakodnevne komunikacije
− izrađuje plakate i pozivnice.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.5.2.
Učenik prepoznaje internetsko nasilje, zlostavljanje, navodi potrebne etične postupke i mjere za žrtve i svjedoke nasilja.
− prepoznaje internetsko nasilje, zlostavljanje
− navodi potrebne etične postupke i mjere za žrtve i svjedoke nasilja
− poduzima sve potrebne mjere radi sprječavanja nasilja i izražava svoje mišljenje na temelju vlastitih spoznaja
− prepoznaje internetsko nasilje, zlostavljanje, navodi nekoliko potrebnih etičnih postupaka i mjera za žrtve i svjedoke nasilja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− posjećivanje virtualnih društvenih stranica, prepoznavanje neželjenih sadržaja, njihovo blokiranje, poduzimanje drugih potrebnih mjera.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 5. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
6. razred – 140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.6.1.
Učenik čita i sluša tekstove različitih književnih vrsta i oblika, objašnjava ih prema komunikacijskim situacijama. Izdvaja ključne riječi, bitne podatke iz teksta.
− primjenjuje osnovne metode razumijevanja teksta (utvrđuje temu, izdvaja bitne podatke iz teksta, traži informacije, uzročno-posljedične veze; izrađuje koncept, sažima)
− samostalno označava strukturne jedinice teksta
− zapaža, uočava i razlikuje komunikacijske mogućnosti u uporabi modulacije stanke, naglaska, dinamike (tempa) govora, izmjenjivanja visine tona glasa i intonacije
− svoje spoznaje povezuje sa sadržajem slušanoga teksta i na temelju namjere govornika
− verbalnim i neverbalnim sredstvima komunikacije prikazuje i govori o svojim osjećajima, mislima i asocijacijama
− samostalno objašnjava nepoznate riječi i izraze s pomoću uporabe bilježaka, digitalnih i/ili tiskanih rječnika
− čita i sluša tekstove različitih književnih vrsta i oblika, uglavnom ih objašnjava prema komunikacijskim situacijama; djelomično izdvaja ključne riječi, bitne podatke iz teksta
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− opće preporuke za razvijanje razumijevanja teksta:
književna djela; tekstovi tiska (tradicionalni i digitalni); tekstovi za objašnjavanje, za informiranje, obrazovni tekstovi (tradicionalni i digitalni); priručnici (digitalni i tiskani rječnici); audiovizualni tekstovi; govor, razgovor
− metodičke preporuke u vezi s tumačenjem teksta, poučavanjem strategija čitanja:
izrada grafičkih prikaza na temelju teksta (umna mapa, tablica); vizualni prikaz i dramatizacija.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.6.2.
Učenik razgovijetno, razumljivo i precizno izražava svoje misli u skladu sa zadanom temom, vrstom teksta i svrhom komunikacije.
− svoje misli, osjećaje i stavove izražava u skladu sa svrhom komunikacije
− sastavlja kraće tekstove, svoje doživljaje izražava raznim tekstnim vrstama i književnim formama
− piše pjesme, stihove s rimama i bez njih
− primjenjuje govorne vrednote prema sadržaju slušanoga teksta i namjeri govornika
− sastavlja tekst koji odgovara svrsi učenja, čitljiv, pregledan i uredan, služi se nedvosmislenim znakovima tijekom ispravaka
− svjesno primjenjuje osnovna pravopisna i stilska pravila
− razgovijetno i razumljivo izražava svoje misli u skladu sa zadanom temom, vrstom teksta i svrhom komunikacije
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vrste tekstova, književne vrste, vrste izražavanja: pripovijedanje, opis, pismo, e-mail, oglas, dijalog, grupni razgovor, pozivnica, opis osobe
− spoznaje o oblikovanju i konstruiranju: adresiranje, obraćanje, stupanje u kontakt, dijalog
− primjena spoznaja u vezi s usmenim izražavanjem: brzina govorenja, intonacija i naglašavanje u skladu s komunikacijskom situacijom.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− stjecanje doživljaja, stvaranje različitih govornih situacija
− proširivanje fonda riječi (prikupljanje sinonima, učenje citata napamet, čitanje predložaka za učenje novih vrsta tekstova)
− obrađivanje više vrsta tekstova na nastavnome satu radi vježbanja formalnih spoznaja.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.6.3.
Učenik obrađena pravopisna pravila svjesno primjenjuje. Prepoznaje, imenuje i razlikuje vrste riječi i njihove tvorbene dijelove, sastavne elemente.
− prepoznaje i imenuje vrstu određene riječi
− svjestan je povezanosti glagolskih vremena i načina (ličnih glagolskih oblika), prepoznaje i primjenjuje glagolska vremena i načine
− prepoznaje i razlikuje te pravilno rabi različite vrste imenica, zamjenica i neličnih glagolskih oblika
− prepoznaje i primjenjuje primjere stupnjevanja pridjeva i brojeva
− primjenjuje pravopisna pravila i stilske vrijednosti povezane s pojedinom vrstom riječi
− obrađena pravopisna pravila uglavnom svjesno primjenjuje; djelomično prepoznaje, imenuje i razlikuje vrste riječi i njihove tvorbene dijelove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vrste riječi: glagoli i imenske riječi: imenice (nazivi bića, stvari, pojava te apstraktnih pojmova; opća imenica – jedinstvena, zbirna imenica, vlastita imena osoba, životinja, geografska imena, imena ustanova, planeta, nagrada, odličja, naslovi knjiga i novina); pridjevi, brojevi (vrste brojeva), zamjenice; priložne riječi, tj. nepromjenjivi prilozi (riječi koje bez promjene nastavka odgovaraju na pitanja za mjesto, vrijeme i način, npr. tu, jučer, pješice); nelični glagolski oblici (infinitiv, glagolski pridjevi i prilozi – radni, trpni; sadašnji, prošli i budući); određeni i neodređeni član; prijedlozi (zbog, radi, pokraj…), glagolski prefiksi, veznici, pomoćni glagoli, čestice i usklici
− istaknuti primjeri pravopisne problematike: pisanje vlastitih imena, pridjeva nastalih tvorbom od vlastitih imena, glagolskih prefiksa i glagola (slučajevi pisanja prefiksa i glagola sastavljeno i nesastavljeno).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− primjena prethodnih metodičkih preporuka u vezi sa spoznajama iz opisne gramatike i pravopisa
− prepoznavanje vrsta riječi u autentičnim tekstovima (stvarni dijalozi, članci i oglasi).
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.6.4.
Učenik prepoznaje biće (skup obilježja) promjena jezika tijekom povijesti te razlike između jezika književnosti (pjesničkoga) i standardnoga jezika.
− na konkretnim primjerima prepoznaje i razlikuje razne varijante jezika i uporabe jezika, jezične registre
− prepoznaje razlike između sadašnjega (vlastitoga) i zastarjelih varijanata jezika
− prepoznaje odstupanje jezika književnosti od standardnoga jezika
− zapaža razlike između jezika književnosti i standardnoga jezika danas i u prošlim vremenima
− u komunikaciji prihvaća narječja, ne smatra ih manje vrijednima od standardnoga jezika
− uz pomoć učitelja prepoznaje biće (skup obilježja) promjena jezika tijekom povijesti te djelomično zapaža razlike između pjesničkoga (jezika književnosti) i standardnoga jezika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− upoznavanje sa starijim, zastarjelim oblicima jezičnoga izražavanja u odnosu na vlastiti oblik izražavanja obradom književnih tekstova u skladu s uzrastom učenika.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.6.5.
Učenik govori razgovijetno i razumljivo u skladu s komunikacijskom situacijom, samostalno iznosi i obrazlaže svoje stavove i mišljenja. Sluša i poštuje tuđe mišljenje.
− prepoznaje komunikacijske situacije i njima se prilagođava
− govori razumljivo i razgovijetno naglašavajući bitne riječi i izraze
− razumljivo izražava i obrazlaže svoje osjećaje, misli i stavove povezane s temama iz svakodnevnoga života i s nastavnoga sata, uzimajući u obzir krug svojih slušatelja koje pozorno sluša i uvažava njihova mišljenja
− objašnjava značenje poznatih znakova neverbalne komunikacije
− prepoznaje obrađene svakodnevne komunikacijske situacije, njima se prilagođava, primjenjuje odgovarajuće jezične predloške i pravila ponašanja
− poduzima potrebne korake u svrhu učinkovitoga zajedničkog, suradničkog rada
− služi se osnovnim oblicima digitalne komunikacije
− govori razgovijetno i razumljivo uglavnom u skladu s komunikacijskom situacijom, iznosi svoje stavove i mišljenja i pridržava se pravila kulturnoga izražavanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− znakovi neverbalne komunikacije: nekoliko svjesnih i nesvjesnih gesta
− svakodnevne komunikacijske situacije: traženje i pružanje pomoći, informacija
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− opažanje emocija i raspoloženja međusobno i u umjetničkoj interpretaciji
− likovno i neverbalno izražavanje emocija i raspoloženja
− suradnička organizacija nastavnoga sata.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.6.1.
Učenik prepoznaje obrađene oblike književnoga izražavanja, književne vrste i rodove te njihova obilježja. Prepoznaje i imenuje stilska izražajna sredstva.
− razlikuje formalna obilježja proze i poezije
− prepoznaje osnovne književne rodove i vrste, ukazuje na njihova bitna obilježja u tekstu
− prepoznaje i imenuje stilska obilježja određenih književnika
− prepoznaje i imenuje stilska izražajna sredstva
− navodi strukturne dijelove epskih (pripovjednih) djela općenito i njih povezuje s konkretnim djelima istoga književnog roda
− prepoznaje obrađene oblike književnoga izražavanja, književne vrste i rodove te djelomično navodi njihova obilježja; uglavnom prepoznaje i imenuje stilska izražajna sredstva
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− književne vrste: balada, mit, legenda, povijesni roman, epistola
− načini izražavanja književnika: opis osobe, monolog
− stilska izražajna sredstva: metonimija, alegorija, figura etymologica, hiperbola, inverzija
− strukturni dijelovi pripovjednih djela: uvod, zaplet, razvoj radnje, vrhunac, rasplet i kraj radnje; prolog, problematika, preokret, epizoda, izvješće o likovima nakon završetka glavne radnje, epilog.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− školska obrada književnih tekstova različitih rodova i vrsta
− osim klasičnih beletrističkih tekstova upoznavanje sa suvremenom beletristikom, odnosno primjerima tekstova iz svakodnevnoga života u skladu s uzrastom učenika radi produbljivanja znanja iz teorije književnosti
− stvaranje vlastitih primjera stilskih izražajnih sredstava obrađenih na nastavnome satu.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.6.2.
Učenik oblikuje tvrdnje u vezi s pojedinim poetskim obilježjima određenoga djela, daje obrazloženja.
− oblikuje tvrdnje u vezi s pojedinim poetskim obilježjima određenoga književnog teksta
− razdvaja glavne strukturne jedinice književnih djela, opisuje ih prema njihovu redoslijedu
− u tekstu prepoznaje razlike između gledišta pripovjedača i lika
− prepoznaje i opisuje postupke karakterizacije / prikaza likova
− sažima fabulu/radnju određenoga književnog djela
− utvrđuje temu i poruku djela
− identificira mjesto i vrijeme radnje u djelu, prepričava nastali tekst povezan s mjestom i vremenom, prepoznaje moguća odstupanja
− tijekom percepcije književnih tekstova prepoznaje i tumači obrađena stilska izražajna sredstva
− prepoznaje književni postupak i obrazlaže njegovu ulogu u pobuđivanju osjećaja i stvaranju ugođaja te u karakterizaciji likova i t. sl.
− služi se naučenim pojmovima iz teorije književnosti i analizira poznato književno djelo, obrazlaže svoje tvrdnje
− oblikuje tvrdnje povezane s pojedinim poetskim obilježjima određenoga djela te daje djelomična obrazloženja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pretežito epske vrste
− stajališta analize: struktura (kompozicija), pripovjedač, gledište, radnja, tema – poruka, mjesto − vrijeme, formalna obilježja oblika, stilska izražajna sredstva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− razgovori u paru, u manjim skupinama ili na razini razreda tijekom nastave
− kreativni prikaz odlomaka (dijelova), npr. dramatizacija, likovne ilustracije
− primjena određenih citata za usmjeravanje učenika
− nastavna obrada tabličnih i drugih vizualnih prikaza u vezi sa zadanim stajalištima/kriterijima.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.6.3.
Učenik prepoznaje i analizira na nastavnome satu obrađena djela svjetske i mađarske književnosti, iz njih citira.
− povezuje obrađena književna djela s književnim vrstama
− utvrđuje mjesto i vrijeme radnje, glavne i sporedne likove obrađenih književnih djela
− prepoznaje obrađena djela na temelju slušanih i pročitanih odlomaka, navodi naslov i autora djela
− u primjerima pojedinih tradicijski i kulturno značajnih mađarskih književnih djela daje dodatne podatke o djelu i autoru (npr. nastanak, važnost djela, pojedinosti iz životopisa autora)
− točno citira i izražajno interpretira cjeloviti tekst ili označeni dio pojedinih djela
− čita i obrađuje najmanje četiri romana prema svome uzrastu, od kojih najmanje jedan nije mađarskoga autora, a najmanje je jedan iz suvremene književnosti
− uglavnom prepoznaje i djelomično analizira upoznata svjetska i mađarska književna djela, iz njih netočno (manjkavo) citira
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.6.4.
Učenik redovito čita. Naslove odabire prema prije oblikovanome interesu. Govori o svojim doživljajima u vezi s pročitanim djelima. Obrađuje ih kreativno i samostalno.
− utvrđuje utjecaj književnoga djela na oblikovanje mišljenja
− za čitanje kod kuće odabire složenije, duže tekstove samostalno ili po preporuci, obrazlaže svoj odabir
− svojim riječima iznosi mišljenje o djelu, pripovijeda o stečenim iskustvima i doživljajima
− čita neobvezne, dodatne tekstove povezane s temama obrađenima na nastavi (npr. drugo djelo istoga autora, parodije, sažetke)
− uočava ili eventualno sam izrađuje uratke povezane s pročitanim tekstovima (npr. kratki film, komentar, profil), o tome izvješćuje druge
− vodi dnevnik pročitanih djela, govori o svojim doživljajima, preporučuje naslove za čitanje svojim vršnjacima
− sudjeluje na satima u knjižnici, u radionicama organiziranima u knjižnici, pazi na čistoću i neoštećivanje knjiga
− u odabiru knjiga za čitanje u knjižnici snalazi se uz pomoć knjižničara ili samostalno
− posjećuje aktivnosti na kojima se obrađuje tekst izvan nastave, a u tome sudjeluje jednom ili redovito (npr. školske novine, školski radio, dramska skupina)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pripremanje nastave, stvaranje uvjeta za izvješćivanje o pročitanome djelu i prikaz književnih djela
− osiguravanje slobodnoga odabira knjiga, uključujući i čitanje tekstova ne isključivo beletrističkih
− vrednovanje dnevnika pročitane lektire
− organiziranje sati u knjižnici, njihovo provođenje.
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
OŠ MJ C.6.1.
Učenik analizira kratke audiovizualne uratke.
− prepoznaje, imenuje i razlikuje kratke audiovizualne uratke
− prepoznaje, navodi i objašnjava osnovna obilježja kratkih audiovizualnih uradaka, svoje tvrdnje obrazlaže konkretnim primjerima iz određenoga uratka
− navodi ulogu audiovizualnih elemenata u određenome uratku
− tumači sadržaj uratka
− iznosi tvrdnje o pripovjedaču, vizualnome svijetu filma, postupcima pobuđivanja emocija i auditivnim elementima
− prati i navodi način prenošenja poruke u uratku
− utvrđuje utjecaj audiovizualnih elemenata na učinkovitost prenošenja poruka
− razlikuje načine prenošenja poruka u pisanome tekstu i slikovnome prikazu
− navodi utjecaj slika, glazbe, zvučnih zapisa itd. na čitatelje/gledatelje
− uz pomoć navodi nekoliko obilježja kratkih audiovizualnih uradaka (poruka, naracija, emocionalni efekti)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− nastavna obrada kratkih filmskih sekvenci
− analiza materijala za predložak kojima se učenici mogu susresti u svakodnevici (npr. blog, reklama, influencer-video, glazbeni spotovi)
− usporedba medijskih uradaka (na temelju iste teme, autora, postupaka itd.).
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.6.2.
Učenik prepoznaje i navodi utjecaj pojedinih medijskih uradaka na kupovne navike potrošača.
− prepoznaje i navodi poruke medijskih uradaka upućene društvu i ciljanoj skupini
− utvrđuje i navodi poruku medijskih uradaka, povezuje ih s vlastitim iskustvima i mišljenjem
− izvješćuje i razgovara o utjecaju medijskih uradaka na vlastite kupovne navike
− razlikuje izražajna sredstva reklama i oglasa
− daje samostalne kritičke osvrte
− razlikuje načine utjecaja pojedinih medijskih uradaka na kupovne navike potrošača; tumači poruke uradaka
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vođenje razgovora u parovima, u manjim skupinama ili na razini cijeloga razreda u vezi s određenim medijskim uradcima
− primjena spoznaja iz šestoga razreda o utjecaju audiovizualnih sredstava na društvo.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 6. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
7. razred –140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.7.1.
Učenik prepoznaje i navodi koherentne sadržaje u složenijim tekstovima prema zadanim kriterijima.
− iznosi tvrdnje u vezi sa sadržajem cjelokupnoga teksta, njih obrazlaže primjerima iz istoga teksta
− povezuje sadržaj pojedinih jedinica teksta sa sadržajem cjelokupnoga teksta
− pravi bilješke i koncepte (skice) na temelju teksta usklađenoga s uzrastom učenika
− povezuje svoje spoznaje sa sadržajem slušanoga, odnosno pročitanoga teksta i obrazlaže svoje mišljenje
− samostalno otkriva značenje nepoznatih riječi i izraza čitanjem bilježaka, uporabom digitalnih i/ili tiskanih rječnika, nepoznate riječi uvrštava u vlastiti vokabular
− uz pomoć prepoznaje koherentne sadržaje u složenijim tekstovima prema zadanim kriterijima te pravi bilješke i koncepte
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− opće preporuke za poticanje razumijevanja teksta:
− metodičke preporuke u vezi s objašnjenjem teksta i poučavanjem strategije čitanja:
na temelju teksta izraditi grafičke vodiče (umna mapa, tablica); vizualni i dramski prikazi; izrada portfolija (mape), projektni rad.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.7.2.
Učenik sastavlja tekst od međusobno povezanih rečenica. Svjesno se služi upoznatim strukturama i vrstama rečenica u usmenome i pisanome izražavanju.
− piše različite vrste tekstova
− usklađuje sadržaj i strukturu teksta s pravilima tradicionalnih i digitalnih vrsta
− govori o obrađenome tekstu s razumijevanjem
− sastavlja izražajne, logički povezane tekstove koristeći se raznim vrstama i strukturama rečenica
− na raznolik se način služi vrstama rečenica u skladu s komunikacijskom svrhom
− svoje dojmove, osjećaje i misli potaknute tekstom izriče različito konstruiranim rečenicama
− piše tekst estetski uredno i pregledno
− služi se digitalnim i tiskanim rječnicima
− sastavlja tekst od rečenica koje su međusobno djelomično povezane, uglavnom se svjesno služi upoznatim strukturama i vrstama rečenica u usmenome i pisanome izražavanju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vrste tekstova, vrste književnih djela, načini izražavanja: debate, eseji
− spoznaje o formalnim pravilima i konstruiranju: rečenica glavne teze (uvod), dokazivanje (razrada), zaključak, postizanje međurečenične kohezije
− primjena spoznaje o oblikovanju u usmenome tekstnom izražavanju: prozodija u skladu s komunikacijskom svrhom, situacijom, u svrhu uvjeravanja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− aktivnosti za stjecanje iskustava i doživljaja te stvaranje različitih komunikacijskih situacija
− proširivanje, sažimanje teksta, njegovo preoblikovanje u dijalog − dramatizacija
− služenje tradicionalnim i digitalnim rječnicima.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.7.3.
Učenik piše riječi i tekstove dosljedno poštujući pravopisna pravila. Prepoznaje, imenuje i razlikuje rečenične dijelove i rečenice prema priopćajnoj svrsi, sadržaju i sastavu.
− razlikuje jednostavne i složene rečenice
− imenuje vrste jednostavnih rečenica prema sadržaju
− imenuje rečenične dijelove u jednostavnoj rečenici
− objašnjava semantičku i sastavnu povezanost pojedinih dijelova rečenica, službu pojedinih vrsta riječi u rečenici
− primjenjuje pravila usklađivanja subjekta i predikata
− prepoznaje i grafički prikazuje odnose rečeničnih dijelova u konkretnoj rečenici
− prepoznaje i primjenjuje pravopisne znakove: crtica, zagrada, točka sa zarezom, dvotočka
− imenuje sličnosti i razlike među tekstovima u govoru i pismu
− služi se pravopisnim znakovima na kraju rečenice prema pravopisnim pravilima
− piše riječi i tekstove nedosljedno poštujući pravopisna pravila; uglavnom prepoznaje, imenuje i razlikuje rečenične dijelove i rečenice prema priopćajnoj svrsi, sadržaju i sastavu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− jednostavne i složene rečenice
− jesne i niječne rečenice, niječni rečenični dijelovi
− sintagma predikata i subjekta: subjekt (određeni, neodređeni, opći); predikat (glagol, imenske riječi, imenske riječi i pomoćni glagoli u službi predikata)
− ostali rečenični dijelovi: objekt (izravni objekt – objekt kao rezultat radnje, određeni – neodređeni), priložne oznake (devetnaest vrsta), atributi (pridjevni, količinski, posvojni, interpretativni)
− istaknuta pravopisna problematika: pravopisni znakovi unutar rečenice i na kraju rečenice.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− primjena prethodnih metodičkih preporuka povezanima s primjerima iz opisne gramatike i pravopisa.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.7.4.
Učenik se služi raznim nestandardnim oblicima jezika unutar zadane teme.
− čita i izrađuje tekstove na zadanu temu različitim varijantama jezika
− usklađuje varijante jezika sa željenim učinkom na publiku
− u komunikaciji prihvaća razne varijante jezika, jezične registre te jednako uvažava krug njihovih korisnika
− prepoznaje više nestandardnih oblika jezika i njima se djelomično služi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− slušanje i čitanje tekstova na istu temu na raznim nestandardnim oblicima jezika u skladu s predviđenim književnim djelima u sedmome razredu
− retoričke vježbe.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.7.5.
Učenik govori razgovijetno i razumljivo u skladu s komunikacijskom situacijom, iznosi i argumentira svoje stavove i mišljenja. Pridržava se osnovnih pravila debatiranja.
− prepoznaje i oblikuje određene komunikacijske situacije te u skladu s njima mijenja komunikacijski alat (kod) i vlastitu ulogu
− govori izražajno, rečenični naglasak podređuje svrsi govora: uvjeravanju, isticanju
− iznosi svoje mišljenje prema pravilima debatiranja, stavove potkrjepljuje argumentima; sluša i uvažava tuđe stavove i mišljenja
− razumije značenje obrađenih neverbalnih znakova u određenoj komunikacijskoj situaciji
− prepoznaje obrađene svakodnevne komunikacijske situacije, njima se prilagođava, opisuje ih te primjenjuje njihove jezične predloške i pravila ponašanja
− uočava osnovne smetnje u komunikaciji, primjenjuje nekoliko mogućnosti korekcije u procesuiranju rasprave na nastavi i tijekom zajedničkoga rješavanja postavljenih zadataka
− služi se osnovnim oblicima digitalne komunikacije, imenuje njihova glavna obilježja
− iznosi i argumentira svoje stavove i mišljenja, pridržava se osnovnih pravila debatiranja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− znakovi neverbalne komunikacije: geste (pokreti dijelovima tijela)
− spoznaje o debati: pravila ponašanja debatiranja, argument, protuargument
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− školska obrada književnih tekstova raznih rodova i vrsta
− osim tekstova klasične lijepe književnosti upoznavanje sa suvremenim književnim djelima i primjerima tekstova s tematikom iz svakodnevnoga života u skladu s uzrastom učenika u svrhu produbljivanja znanja iz teorije književnosti.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.7.2.
Učenik primjenjuje teorijska znanja uz usmjeravanje učitelja. Analizira književno djelo iz više gledišta, svoje tvrdnje potkrjepljuje primjerima iz teksta.
− iznosi tvrdnje o određenome djelu sa zadanoga gledišta
− obrazlaže svoje tvrdnje (npr. u obliku eseja), potkrepljuje ih primjerima iz teksta
− navodi svoja gledišta dopunjujući ih novim pogledima u analizi djela
− percipira i svojim riječima izražava emocionalni učinak i obilježja lirskoga teksta te svoje osjećaje i mišljenja obrazlaže citatima iz teksta
− lokalizira te određuje temu i motive u analiziranoj pjesmi
− prepoznaje obrađena osnovna obilježja versifikacije u analiziranome djelu
− razlikuje glavne strukturne jedinice književnih djela, objašnjava njihovu međusobnu povezanost
− sažima sadržaj epskih djela, uz pomoć učitelja uočava razvoj radnje
− razlikuje i opisuje glavne i sporedne likove, njihove međusobne odnose
− uočava mjesta radnje, vremenske dimenzije, primjećuje vraćanje u prošlost i ukazivanje na budućnost
− utvrđuje vrstu književnoga djela, navodi obilježja te vrste i ista objašnjava sa stajališta radnje i teme
− analizira djela koristeći se naučenim pojmovima
− uspoređuje određena književna djela iz raznih gledišta (tema, vrsta, stilska izražajna sredstva) s drugim djelima: navodi osnovne razlike
− uglavnom primjenjuje teorijsko znanje uz usmjeravanje učitelja; djelomično analizira književno djelo, uz pomoć učitelja uspijeva svoje tvrdnje potkrijepiti primjerima iz teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− razgovori u parovima, u manjim skupinama ili na razini cjelokupnoga razreda na nastavnome satu
− analitički prikaz dijela književnoga djela (dramatizacija, vizualni prikaz, ilustracija)
− školska obrada predložaka za analizu (npr. informativni tekstovi iz udžbenika)
− uvježbavanje načina analize sa stajališta tvrdnje – dokazivanja.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.7.3.
Učenik imenuje obrađena djela svjetske i mađarske književnosti, iznosi svoje spoznaje o njima, citira iz njih.
− navodi istaknute dijelove fabule analiziranih pripovjednih djela, navodi nekoliko obilježja analiziranih lirskih djela
− analizirano djelo povezuje s određenim razdobljem
− prepoznaje analizirana djela prema slušanim ili čitanim odlomcima, imenuje naslove i autore
− u slučaju pojedinih, tradicijski i kulturno važnih djela mađarske književnosti daje dodatne podatke o djelu i autoru (npr. povijesne okolnosti nastanka)
− točno citira i izražajno čita cjeloviti tekst ili označeni dio pojedinoga djela
− čita i obrađuje najmanje četiri romana u skladu s uzrastom, od kojih najmanje jedan nije mađarskoga autora, a najmanje je jedan iz suvremene književnosti
− uspoređuje djela prema njihovoj temi i razdoblju
− uglavnom imenuje obrađena djela svjetske i mađarske književnosti, djelomično iznosi svoje spoznaje o njima, citira iz njih
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.7.4.
Učenik s pomoću digitalnih, tiskanih i audioknjiga odabire složenije, duže tekstove za čitanje kod kuće, samostalno ili po preporuci, obrazlaže svoj odabir te
izvješćuje o svojim čitateljskim doživljajima primjenjujući naučene pojmove.
− odabire složenije, duže tekstove samostalno ili po preporuci za čitanje kod kuće, relevantno obrazlaže svoj odabir
− predstavlja djelo koristeći se naučenim pojmovima, izražava svoj doživljaj umjetničkoga ili drugoga teksta odabranoga prema vlastitome interesu
− preporučuje naslove za čitanje svojim vršnjacima i odraslima predstavljanjem odabranoga
− sastavlja popis mogućih tekstova uz teme i razdoblja obrađene u školi
− pronalazi druge uratke povezane s pročitanim djelima, predočava ih i izvješćuje o svojim aktivnostima
− sudjeluje na satima i u radionicama organiziranima u knjižnici; čuva knjige od oštećenja i pazi na njihovu čistoću
− služi se tiskanim i digitalnim sredstvima i platformama radi snalaženja u knjižnici; pronalazi knjige u digitalnim knjižnicama i zbirkama
− samostalno raspoređuje svoje slobodno vrijeme za čitanje
− emocionalne i misaone sadržaje predočava i u suradnji s vršnjacima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pripremanje nastave, stvaranje uvjeta za izvješćivanje o pročitanome djelu i prikaz književnih djela
− osiguravanje slobodnoga odabira knjiga, uključujući i čitanje ostalih tekstova, osim beletrističkih
− vrednovanje dnevnika pročitane lektire
− organiziranje sati u knjižnici, njihovo provođenje.
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
OŠ MJ C.7.1.
Učenik objašnjava medijske uratke u kojima su povezane tekstne i vizualne platforme (npr. strip, blog, videozapis pjesme).
− prepoznaje i navodi tekstne i vizualne elemente medijskoga uratka u kojemu su povezane tekstne i vizualne platforme
− objašnjava, povezuje značenje i učinak tekstnih i vizualnih elemenata
− objašnjava kazališnu predstavu kao vizualnu i tekstnu platformu
− navodi uloge glumaca, redatelja, scenografa, dramaturga itd.
− imenuje formalna obilježja stripa
− uglavnom objašnjava medijske uratke u kojima su povezane tekstne i vizualne platforme (npr. strip, blog, videozapis pjesme)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− školska obrada medijskih uradaka (višemedijskih tekstova) iz svakodnevnoga života učenika
− izrada plakata i pozivnica za razne školske i društvene programe na tradicionalni i/ili digitalni način, izrada digitalnih brošura u manjim školskim sredinama
− metodička obrada predstave nakon posjeta kazalištu, samostalno ili sa školom.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.7.2.
Učenik poštuje temeljna ljudska prava, prepoznaje njihovo kršenje, odnosno govor mržnje.
− prepoznaje situacije u kojima se krše temeljna ljudska prava i prepoznaje govor mržnje
− izbjegava situacije u kojima bi mogao kršiti temeljna ljudska prava
− oblikuje svoje mišljenje poštujući temeljna ljudska prava
− poznaje mogućnosti etičnoga ponašanja u situacijama u kojima se krše temeljna ljudska prava, ponaša se u skladu s njima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− temeljna ljudska prava, govor mržnje, uznemiravanje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− situacijske igre
− izrada studija slučaja na školskome satu.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 7. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
8. razred – 140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.8.1.
Učenik prepoznaje i obrađuje koherentne sadržaje u složenijim tekstovima prema zadanim kriterijima.
− objašnjava sadržaj pročitanoga teksta i s njim povezane slike, grafičke prikaze i tablice
− povezuje više informacija u složenijemu tekstu prema zadanim kriterijima
− kritički se odnosi prema informacijama iz raznih izvora masovne komunikacije, revidira ih samostalno ili prema uputama učitelja
− objašnjava samostalno ili uz pomoć učitelja složena značenja pisanih i usmenih tekstova koji se pojavljuju u svakodnevnome životu i književnim djelima
− pretežito prepoznaje i obrađuje koherentne sadržaje u složenijim tekstovima prema zadanim kriterijima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- opće preporuke za poticanje razumijevanja teksta:
− metodičke preporuke u vezi s objašnjenjem teksta i poučavanjem strategija čitanja:
na temelju teksta izraditi grafičke vodiče (umna mapa, tablica); vizualne i dramske prikaze; portfolija (mape), projektne radove.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.8.2.
Učenik oblikuje i predstavlja tekst međusobno povezanim rečenicama. Služi se upoznatim načinima tvorbe riječi i složenim rečenicama u njegovu oblikovanju.
− oblikujevijesti, izvješća, komentare, intervjue, kritike, članke; objavljuje ih na tradicionalni (tiskani) i digitalni način− sastavlja i interpretira javni govor, komentar, prigodni govor
− izrađuje životopis u skladu s formalnim i sadržajnim pravilima
− svjesno se služi naučenim načinima tvorbe riječi pri oblikovanju teksta
− sastavlja složene rečenice u svrhu izražavanja povezanosti
− samostalno i točno sastavlja popis izvora citata uvažavajući propisanu pravopisnu normu
− uglavnom sastavlja i interpretira izražajni tekst međusobno povezanim rečenicama; služi se upoznatim načinima tvorbe riječi i složenim rečenicama u oblikovanju teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vrste tekstova, vrste književnih djela, načini prenošenja informacija: medijske vrste masovne komunikacije, javne komunikacije, životopis, medijske vrste grupne komunikacije
− spoznaje o kompoziciji, strukturnim elementima medijskih vrsta, citiranje o medijskim vrstama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− stjecanje iskustava i doživljaja, stvaranje raznih govornih situacija
Učenik se svjesno služi naučenim pravopisnim pravilima. Prepoznaje, razlikuje i imenuje složene rečenice, njihove vrste i načine tvorbe riječi.
− prepoznaje i imenuje načine tvorbe riječi
− razlikuje osnovnu riječ od tvorenice, odnosno samostalno tvori riječi nove vrste i/ili novoga značenja s pomoću odgovarajućih nastavaka
− prepoznaje i imenuje vrste složenica te primjenjuje pravopisna pravila u njihovu zapisu
− imenuje vrstu složene rečenice na temelju surečeničnih veza, grafički prikazuje njihovu vezu
− primjenjuje pravila uporabe pravopisnih znakova
− primjenjuje pravila o redu riječi u mađarskome jeziku
− uglavnom se svjesno služi naučenim pravopisnim pravilima; djelomično prepoznaje, razlikuje i imenuje složene rečenice, njihove vrste i načine tvorbe riječi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− zavisnosložene rečenice (podjela s obzirom na mjesto kojega se rečeničnog dijela glavne surečenice uvrštava zavisna surečenica), nezavisnosložene rečenice (sastavne, rastavne, suprotne, zaključne i obrazložne rečenice)
− vrste složenih riječi: zavisnosložene riječi (podjela s obzirom na službu zavisne riječi u rečenici), nezavisnosložene riječi (podjela s obzirom na način tvorbe)
− tvorba riječi: sufiksalna tvorba, spajanje dijelova dviju riječi u novu riječ, oduzimanje dijela riječi, tvorba pokrata
− naglašena pravopisna problematika: pravopisni znakovi unutar i na kraju složenih rečenica, pravila navođenja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− primjena prethodnih metodičkih preporuka u vezi s primjerima iz opisne gramatike i pravopisa.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.8.4.
Učenik se služi i opisuje više jezičnih varijanata.
− opisuje naučene povijesne, geografske i društvene varijante jezika, jezične registre
− navodi osnovne spoznaje o podrijetlu mađarskoga jezika, njegovim današnjim društvenim varijantama
− navodi položaj mađarskoga jezika među drugim jezicima
− prepoznaje i razlikuje riječi i izraze geografskih i društvenih varijanata od riječi i izraza standardnoga mađarskog jezika
− prepoznaje razlike u uporabi riječi i izraza standardnoga, strukovnoga jezika, jezika svakodnevne komunikacije, sociolekta, slenga, istima se služi s obzirom na komunikacijsku situaciju
− proširuje spoznaje o obilježjima pravilnoga izgovora (naglasak, intonacija) kako bi jačao svoj jezični i nacionalni identitet
− poznaje više jezičnih varijanata, djelomično se njima koristi i tumači ih
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− geografske i društvene varijante jezika (riječi i izrazi društvenih skupina)
− jezična skupina, podskupine, srodni jezici.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− proučavanje društvenih varijanata putem autentičnih tekstova, videa i filmova
− nadopuna spoznaja o povijesti vlastitoga jezika upoznavanjem zanimljivosti iz kulture naroda srodnih jezika
− proučavanje jezika koje učenik poznaje i govori, prema skupini i vrsti, usporedba većinskoga i manjinskoga jezika.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.8.5.
Učenik objašnjava komunikacijske situacije. Iznosi svoje stavove tijekom rasprava.
− nadopunjuje svoje spoznaje o komunikaciji s novim spoznajama o masovnoj komunikaciji
− prepoznaje obilježja naglašavanja/isticanja u raznim auditivnim medijima, uočava razlike u odnosu na standardni mađarski jezik
− razumljivo iznosi svoje mišljenje tijekom rasprava, brani svoje stavove, eventualno ih korigira
− prepoznaje neverbalne komunikacijske znakove tijekom društvenih komunikacijskih situacija
− prepoznaje poznate komunikacijske situacije i ponaša se u skladu s njima
− poznaje i služi se strategijama za upravljanje sukobima
− služi se osnovnim komunikacijskim oblicima društvenih medija, imenuje njihova bitna obilježja
− uz pomoć učitelja objašnjava komunikacijske situacije, iznosi svoje stavove tijekom rasprava
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− oblici masovne komunikacije
− neverbalni znakovi: neverbalni znakovi prijateljstva i ljubavi
− komunikacijske situacije, vrste tekstova: pozdravni govor, svečani govor
− digitalna komunikacijska sredstva: komunikacijske platforme društvenih medija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− situacijske, improvizirane igre (igre uloga na tradicionalni i digitalni način)
− suradnička organizacija nastave
− rasprave organizirane na nastavnome satu
− školsko proučavanje platformi društvenih medija.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.8.1.
Učenik uspoređuje vrste književnih djela, stilska izražajna sredstva i razdoblja.
− sažima svoje spoznaje o značajnijim razdobljima mađarske književnosti
− uspoređuje stilska razdoblja
− uspoređuje nova i poznata stilska izražajna sredstva
− uočava povezanost između zvučnosti teksta i slikovitih izraza, pjesničkih slika
− opisuje kaligram kao svojevrsni oblik pjesme
− uspoređuje razne adaptacije određenoga djela za izvođenje sredstvima drugih umjetničkih grana i medija; kritički se osvrće na razne pretvorbe u drugi umjetnički oblik
− manjkavo uspoređuje vrste književnih djela i razdoblja; djelomično prepoznaje stilska izražajna sredstva
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− školska analiza književnih tekstova različitih književnih rodova i vrsta
− osim tekstova klasične lijepe književnosti, upoznavanje sa suvremenim književnim djelima i s tekstovima iz svakodnevnoga života u skladu s uzrastom učenika, u svrhu produbljivanja znanja iz teorije književnosti
− školska obrada adaptiranih djela u nove umjetničke oblike drugih medija.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.8.2.
Učenik samostalno primjenjuje spoznaje iz teorije književnosti. Tumači djela iz zadanih gledišta.
− navodi svoja stajališta u analizi djela dopunjujući ih novim pogledima
− prepoznaje govornu situaciju djela, tipske karakteristike odnosa između govornika i sugovornika
− navodi bitne, presudne motive djela
− prepoznaje povezanost između vrste djela i tematsko-motivskoga sloja djela
− prepoznaje sredstva za postizanje pjesničkoga ritma, prepoznaje i vrjednuje njihovu funkciju u oblikovanju doživljaja
− prepoznaje sukobe i uzroke, uspoređuje ih sa stvorenim svijetom unutar djela
− navodi obilježja tragedije
− tijekom analize prepoznaje sredstva kojima se postiže djelovanje popularnih književnih vrsta ili scenskih djela,
− tijekom analize popularnih književnih vrsta ili dramskih djela, prosuđuje tipične situacije i analizira pojedine karaktere
− služi se digitalnim izvorima za analizu djela, prema potrebi
− uspoređuje književna djela s drugim djelima s različitih stajališta (tema, vrsta, stilska izražajna sredstva)
− poznaje i služi se informacijskim izvorima potrebnima za analizu umjetničkoga djela
− uz pomoć učitelja primjenjuje usvojena znanja iz teorije književnosti, tumači djela iz različitih gledišta i služi se informacijskim izvorima potrebnima za analizu djela
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pjesnička, epska i dramska djela lijepe i popularne književnosti
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− razgovori u parovima, u manjim skupinama ili na razini cijeloga razreda na nastavnome satu
− analitički prikaz dijelova (npr. dramatizacija, vizualni prikaz, ilustracija)
− usporedba tekstova, odlomaka
− obrada mogućih izvora za analizu.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.8.3.
Učenik imenuje analizirana djela svjetske, mađarske, domaće i zavičajne (lokalne) književnosti, dijeli ih u skupine, iznosi svoje spoznaje povezane s njima. Stvaralački se izražava potaknut analiziranim djelima u vlastitome pisanom i usmenom uratku.
− razvrstava ih s obzirom na prostor i vrijeme, tematsko-motivski sadržaj djela te žanrovska obilježja
− prepoznaje povezanost književnih stremljenja s tendencijama drugih umjetnosti
− prepoznaje analizirana djela na temelju slušanih i pročitanih odlomaka, navodi naslov i autora istoga djela
− u slučaju pojedinih, tradicijski i kulturno važnih djela mađarske književnosti daje dodatne podatke o djelu, autoru, književnome razdoblju, književnoj skupini (npr. pripadnik književnoga pokreta Nyugat)
− točno citira i izražajno interpretira cjeloviti tekst ili označeni dio pojedinoga djela
− čita i obrađuje najmanje četiri romana s obzirom na dob, od kojih najmanje jedan nije mađarskoga autora, a najmanje je jedan iz suvremene književnosti
− povezuje djela prema njihovoj temi i razdoblju
− primjenjuje spoznaje povezane s književnim djelima u vlastitome usmenom i pisanom izrazu
− većim dijelom imenuje analizirana svjetska, mađarska, domaća i zavičajna (lokalna) djela, razvrstava ih u skupine, iznosi spoznaje u vezi s njima; djelomično se služi analiziranim djelima u vlastitome pisanom i usmenom izrazu
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.8.4.
Učenik predstavlja pročitane književne tekstove i uratke povezane s njima, iznosi svoje mišljenje i međusobno ih uspoređuje. Sastavlja plan čitanja.
− razlikuje umjetničko djelo od kiča i uzimajući to u obzir, odabire književne naslove za čitanje
− predstavlja jedno pročitano djelo, preporučuje naslove za čitanje vršnjacima uz uporabu tradicionalnih i digitalnih sredstava (prezentacija uz kratko izlaganje)
− predstavlja i uspoređuje druge uratke povezane s pročitanim tekstovima
− sudjeluje na satima u knjižnici, radionicama organiziranima u knjižnici; čuva knjige od oštećenja i pazi na njihovu čistoću
− snalazi se i pomaže drugima u snalaženju tijekom pretraživanja knjižne građe u kataloškim i digitalnim zbirkama, snalazi i u nepoznatim knjižnicama
− planirano čita u svoje slobodno vrijeme
− pronalazi i rabi prigodne tekstove u određenu svrhu (npr. citat za ispraćaj učenika osmoga razreda)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− stvaranje uvjeta, organizacija nastave za izlaganje, izvješćivanje, predstavljanje
− osiguravanje slobodnoga odabira knjiga, uključujući i čitanje ostalih tekstova, osim beletrističkih
− vrednovanje dnevnika pročitane lektire uz konstruktivne kritike
− organiziranje sati u knjižnici, njihovo provođenje.
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
OŠ MJ C.8.1.
Učenik razlikuje vrste tiskanih medija, u skladu s njima oblikuje vlastite medijske uratke na raznim platformama. Osvrće se na odnos medijskih poruka i stvarnosti.
− uočava razlike između vlastitoga iskustva i spoznaja prenesenih putem medija
− prepoznaje i opisuje obilježja medijskih poruka kojima se nastoje oblikovati stavovi i mišljenja
− otkriva značenje medijskih poruka doslovno i u prenesenome značenju
− uočava i razlikuje medijske vrste masovne komunikacije i njihova obilježja (komentar, kritika, reportaža, izvještaj, vijest)
− stvara medijske uratke na raznim platformama
− uglavnom razlikuje vrste tiskanih medija, u skladu s njima i uz pomoć učitelja oblikuje vlastite medijske uratke na raznim platformama, uočava nekoliko razlika između medijskih poruka i stvarnosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik prepoznaje i navodi utjecaj medija na uporabu jezika i formiranje stavova medijske publike.
− prepoznaje na konkretnim primjerima utjecaj komunikacijskih sadržaja (npr. popularne riječi i izrazi, uzlazna intonacija, nejasni izrazi) u zadanim primjerima i vlastitome izražavanju
− prepoznaje i služi se znakovima i sredstvima digitalne interpersonalne komunikacije (npr. emotikoni, emoji, skraćenice)
− prepoznaje utjecaj engleskoga kao dominantnoga jezika medija na svakodnevnu jezičnu uporabu, imenuje primjere (vlastiti rječnik, jezično izražavanje, oblikovanje rečenica)
− imenuje promjene nastale pod utjecajem medija, proces povezuje s promjenjivosti jezika
− iznosi mišljenje o pojedinim pojavama i njihovu širenju; svoje stavove potkrjepljuje argumentima
− sudjeluje u konstruktivnoj raspravi gornje teme
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− popularne riječi i izrazi, uzlazna intonacija, nejasno, zamršeno izražavanje, emotikoni, emoji, gif, pokrate, anglizmi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− razgovor na nastavi, analiza primjera iz svakodnevnih tekstova
− oblikovanje vlastitoga teksta i njegova analiza.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 8. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD 1. DO 4. RAZREDA SREDNJE ŠKOLE
1. razred – 140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
SŠ MJ A.1.1.
Učenik na temelju postavljenih pitanja pronalazi informacije i prepoznaje temeljne logičke strukture. Razlikuje značenjske slojeve.
− odabire od ponuđenih odgovora onaj odgovor koji poručuje tekst
− prepoznaje temeljne logičke veze (suprotnost, paralele, hijerarhijska raspodjela), rekonstruira kronološku i uzročno-posljedičnu građu
− prepoznaje i razlikuje više značenjskih slojeva; razgraničuje doslovno i preneseno značenje te mikroznačenje i makroznačenje pojedinih elemenata
− definira komunikacijsku situaciju
− prepoznaje i tumači značenja riječi u sklopu jednostavne rečenice, a s obzirom na njihovu ulogu u rečenici i vrstu riječi kojoj pripadaju
− potiče vlastito razumijevanje tekstova složene strukture (pisanje bilježaka, uporaba programa za uređivanje slike i teksta); za danu formu odabire dostupne sadržajne mogućnosti
− na temelju postavljenih pitanja pronalazi većinu informacija, uglavnom prepoznaje temeljne logičke strukture, razlikuje nekoliko značenjskih slojeva
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vježbe čitanja i razumijevanja teksta mogu se provoditi s pomoću tekstova lijepe književnosti, tekstova za vježbu čitanja i razumijevanja te svakodnevnih tekstova.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
SŠ MJ A.1.2.
Učenik oblikuje sadržajno koherentan i ujednačen tekst. Stil kojim piše prilagođava postavljenomu zadatku.
− pridržava se odabranoga gledišta u cijelome tekstu, tekst je koherentan
− pojačava sadržajnu točnost uporabom stručnih izraza svojstvenih stručnomu području o kojemu je riječ
− poštuje granicu opsega pisanja i primjenjuje načelo trodijelne strukture teksta (uvod – razrada – zaključak)
− oblikuje tekst koji stilski odgovara postavljenomu zadatku, udovoljava zahtjevima pisane i usmene forme; služi se različitim vrstama rečenica
− rabi vrste rečenica i rečenične strukture u skladu s komunikacijskom situacijom
− oblikuje koherentan tekst koji stilski djelomice odgovara postavljenomu zadatku, približava se zadanoj granici opsega pisanja, pravilno oblikuje najmanje dvije strukturne cjeline teksta
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− oblikovanje teksta u što više tekstnih vrsta (imenovanje tekstne vrste bez navođenja obilježja) s pomoću različitih oblika rada i metoda, a u skladu s definiranim ishodima.
JEZIČNE RAZINE
SŠ MJ A.1.3.
Učenik prepoznaje, imenuje i razlikuje glasovne i morfološke elemente, vrste riječi.
− razlikuje samoglasnike i suglasnike; prepoznaje i imenuje najvažnija obilježja samoglasnika i suglasnika te samoglasničke i suglasničke zakonitosti; objašnjava djelovanje fonetskih zakonitosti
− prepoznaje, imenuje i opisuje tvorbene dijelove riječi, vrste riječi, sastavnice jednostavne rečenice, tj. vrste rečenica s obzirom na njihovu priopćajnu svrhu, sadržaj i sastav
− poštuje pravila pisanoga izražavanja pri bilježenju tekstova nakon slušanja i pri samostalnome oblikovanju teksta; primjenjuje pravopisna pravila u vezi s dužinom samoglasnika i suglasnika, malim i velikim početnim slovom te glasovnim promjenama; pravopisne znakove rabi u svrhu definiranja ili promjene značenja rečenice
− prepoznaje u pisanim tekstovima primjere u kojima su prekršena temeljna pravopisna pravila, ispravlja pravopisne pogrješke u svome i tuđemu tekstu
− većinom savjesno primjenjuje pravopisna pravila; uglavnom prepoznaje glasovne i morfološke elemente te vrste riječi, no neprecizno ih imenuje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− primjenaprije usvojenih spoznaja opisne gramatike, ali na složenijim primjerima
− suglasnici (zvučni − bezvučni, mjesto tvorbe, način tvorbe), samoglasnici (dužina, mjesto tvorbe, položaj jezika, uloga usana)
− suglasničke glasovne promjene (potpuno jednačenje koje se bilježi u pismu, potpuno jednačenje koje se ne bilježi u pismu, djelomično jednačenje po zvučnosti, djelomično jednačenje po mjestu tvorbe, stapanje, ispadanje, skraćivanje, duljenje); samoglasničke glasovne promjene (prilagodba samoglasnika, harmonija samoglasnika, hijat)
− prefiksi, osnova riječi (jednooblična osnova – višeoblična osnova), sufiksi (vrste riječi), jezični znakovi (prepoznavanje i imenovanje jezičnih znakova), nastavci za padeže i glagolske osobe (prepoznavanje i prikaz osobnih nastavaka), nulti morfem
Učenik jednako prepoznaje i zavičajne i standardne jezične varijante te ih rabi u skladu s komunikacijskom situacijom.
− u samoglasničkome i suglasničkome sustavu, u sustavu afiksa te u rečeničnim strukturama prepoznaje i objašnjava odstupanja vlastite uporabe jezika, jezičnih registara ili zavičajne jezične varijante od standardnoga jezika
− spoznaje o glasovnome sustavu, tvorbenim dijelovima riječi i sintaksi povezuje sa standardnojezičnim primjerima
− izmjenjuje jezične varijante pri promjeni trenutačne okoline i govorne situacije, a u zavisnosti od konteksta (npr. u sklopu nastavnoga sata)
− s pomoću pitanja prepoznaje osobitosti vlastitoga jezika, odnosno zavičajne jezične osobitosti pisanih i usmenih tekstova, u jednakome se omjeru služi i zavičajnim i standardnim jezičnim varijantama, ali samo djelomice u skladu s komunikacijskom situacijom
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
SŠ MJ A.1.5.
Učenik samostalno oblikuje i dosljedno iznosi svoja mišljenja i stavove, piše koherentan tekst u skladu s pravilima kulturne komunikacije.
− uvažava temeljna pravila jezičnoga ophođenja: pravilno rabi tipove pozdrava, zazivanja, obraćanje s ti, odnosno vi, a u odnosu na različite tekstne vrste
− samostalno oblikuje neproturječno mišljenje koje dosljednim jezikom izražava i u usmenome i u pisanome obliku; pri oblikovanju vlastitoga mišljenja uvažava druga/tuđa stajališta
− razvija kritičko mišljenje: prepoznaje proturječnosti u tekstu
− uvažava temeljna pravila jezičnoga ophođenja, samostalno oblikuje mišljenje, ali ga u pisanome i usmenome obliku nesigurno izražava, pri oblikovanju vlastitoga mišljenja uvažava druga/tuđa stajališta
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
SŠ MJ B.1.1.
Učenik prepoznaje, imenuje, opisuje i usustavljuje književne rodove, temeljne književne vrste, stilske figure, forme priopćavanja i oblike rime.
Razlikuje strategije čitanja (usmjerene na autora, tekst i način razumijevanja).
− proširuje prije stečene spoznaje o književnim rodovima, temeljnim književnim vrstama i njihovim obilježjima
− razlikuje pjesničku i proznu formu i njihove inačice (npr. haiku), svoje tvrdnje potkrjepljuje obilježjima određene forme
− objašnjava razlike među stilskim figurama na temelju danih primjera; u obveznim književnim tekstovima i drugim primjerima pronalazi, prepoznaje i imenuje dane stilske figure
− razlikuje tipove priopćavanja u obveznim književnim tekstovima i drugim primjerima, tumači njihove razlike
− proširuje spoznaje o oblicima i vrstama rime
− imenuje strategije čitanja za dane tvrdnje ili analitičke dijelove
− nedostatno opisuje svoje spoznaje o književnim rodovima, temeljnim književnim vrstama te obilježjima tih vrsta, razlikuje pjesničke, odnosno prozne forme i njihove inačice (npr. haiku), većinom točno imenuje temeljne književne vrste, za izdvojene primjere imenuje oblik rime, vrstu rime i stilske postupke, a za jednostavnije tvrdnje i analitičke dijelove imenuje strategije čitanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Borges: A krimi; Karinthy: A cirkusz; Wilde: Dorian Gray arcképe; Bodor: Sinistra körzet; Moliere: Tartuffe; Vörösmarty: Csongor és Tünde; Macuo Basó:Bár felhő-távol, Súgd meg titkodat, Szívem csordultig, A nyári hajnal, Riadok, Mécsem; Csokonai: A Reményhez
− produbljivanje, oživljavanje i proširivanje osnovnoškolskih znanja o teoriji književnosti
− oblici priopćavanja: pripovijedanje, opisivanje, dijalog, monolog, uputa autora
− oblici rime i vrste rime: aliteracija, unutarnja rima, završna rima; nagomilana, unakrsna, obgrljena, polovična, parna rima; rima jezične igre, rima glasovne prilagodbe, asonanca.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− istodobno poučavanje o književnim djelima svjetske i mađarske književnosti i njihovo povezivanje, a radi prikazivanja tradicionalnih i slobodnih inačica različitih pojmova i spoznaja
− upoznavanje s korpusom trojanskih i tebanskih legendi
− obrada na satu: tekstovi koji odgovaraju dobi učenika, a u svrhu poticanja samostalne uporabe književnoteorijskih pojmova.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
SŠ MJ B.1.2.
Učenik nabraja temeljna načela analize određenoga književnog roda, odnosno književne vrste, potvrđuje ih pri interpretaciji teksta.
− nabraja temeljna načela analize određenoga književnog roda, odnosno književne vrste
− razlikuje inačice pojedinih načela ovisno o književnome rodu i vrsti (npr. dramska struktura i lirska struktura)
− prepoznaje načelo analize u danim tvrdnjama ili analitičkim dijelovima
− opisuje posebnosti književnoga teksta na temelju određenoga načela i s obzirom na književni rod i vrstu
− povezuje dobivena načela na osnovi cijeloga teksta
− potkrjepljuje svoje analitičke tvrdnje dijelovima iz teksta
− nedostatno nabraja načela književne analize, neprecizno ih povezuje s književnim rodovima i vrstama, pri interpretaciji teksta potvrđuje većinu dobivenih načela, ali nepotpuno opisuje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Borges: A krimi; Wilde: Dorian Gray Arcképe, Molière: Tartuffe; Macuo Basó: Bár felhő-távol, Súgd meg titkodat, Szívem csordultig, A nyári hajnal, Riadok, Mécsem; Karinthy: A cirkusz; Csokonai: A Reményhez; Bodor: Sinistra körzet; Vörösmarty: Csongor és Tünde.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− oblikovanje sustava načela u sklopu nastavnoga sata; tijekom čitanja književnih djela koja su predmet analize, a na osnovi doživljaja o tim djelima
− analiza na satu: tekstovi koji odgovaraju dobi učenika, a u svrhu poticanja samostalne primjene metodike analize književnih djela.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
SŠ MJ B.1.3.
Učenik razlikuje djela i autore svjetske i mađarske književnosti. Vrijeme nastanka djela određuje prema stoljeću. Napamet citira najmanje dva kratka isječka teksta iz književnih djela koja su predmet tumačenja/rasprave.
− razlikuje i nabraja autore i književna djela svjetske i mađarske književnosti
− nabraja nekoliko djela koja se mogu povezati s obveznim djelima za tumačenje/raspravu
− karakterizira koncepciju nacionalnih književnosti; iz jednoga gledišta opisuje pojam svjetske književnosti
− svrstava djela po stoljećima
− napamet citira najmanje jedan zadani i jedan slobodno odabrani kratki isječak teksta, a koji je izdvojen iz djela koja su predmet zajedničkoga tumačenja/rasprave
− razlikuje autore i djela svjetske i mađarske književnosti, ali djela nepotpuno pridružuje stoljećima u kojima su nastala, odabrane isječke tekstova citira pomalo nepotpuno i sa zastajkivanjima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Borges: A krimi; Wilde: Dorian Gray arcképe; Molière: Tartuffe; Karinthy: A cirkusz; Csokonai: A Reményhez; Bodor: Sinistra körzet; Vörösmarty: Csongor és Tünde; Macuo Basó: Bár felhő-távol, Súgd meg titkodat, Szívem csordultig, A nyári hajnal, Riadok, Mécsem.
KULTURA ČITANJA
SŠ MJ B.1.4.
Učenik predstavlja samostalno odabrane književne tekstove. Čitanje kao pojam pripisivanja značenja proširuje na usmene tekstove.
− sažima radnju književnoga teksta koji je samostalno odabrao
− tumači posebnosti teksta i argumentira svoj doživljaj čitanja
− opisuje ciljanu publiku teksta, vrjednuje u kolikoj joj mjeri tekst odgovara
− objavljuje i prosljeđuje usmene tekstove (intervjui, anegdote)
− prikazuje usmeni tekst kao književni tekst
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− samostalno odabrani tekst može se promatrati iz gledišta middlebrow i popularne kulture
− osvrt na ciljanu publiku odabranoga teksta, svrhu čitanja, očekivanja, kulturnu sredinu
− obrada na satu: tekstovi koji imaju obilježja usmene književnosti, a povezivanjem s drugim tekstovima lijepe književnosti ili gramatičkim pojavama (npr. tekstovi pjesama, tekstovi videoizvještaja).
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
SŠ MJ C.1.1.
Učenik opisuje stvarnu i fiktivnu problematiku prikazanu filmom.
− opisuje proces tijekom kojega se filmskom obradom ističe dio stvarnosti stvorivši tako fikciju
− razlikuje referencijske i fiktivne elemente filmskoga materijala
− razlikuje fiktivne i dokumentarne filmske materijale
− prepoznaje i imenuje postupke stvaranja dokumentarnih i fikcijskih filmova
− opisuje jednostavnije elemente stvarne i fiktivne problematike prikazane filmom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pojmovi koji se trebaju usvojiti: isticanje (framing), referiranje, dokumentiranje, fikcija, pseudodokumentiranje
− postupci koje treba prepoznati: bogatstvo detalja, pozivanje na vanjske izvore, indukcijsko argumentiranje, pretjerivanje, ironija, irealnost.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− prikazivanje dokumentarnih, fikcijskih i pseudodokumentarnih filmova i isječaka
− stvaranje filmskih uradaka u manjim skupinama; analiza djelovanja postupka isticanja tijekom procesa stvaranja
− raspravana satu o reality-emisijama i pitanjima o stvarnosti.
MEDIJI I DRUŠTVO
SŠ MJ C.1.2.
Učenik opisuje postupke masovne komunikacije koji utječu na formiranje zajednice. Objašnjava vezu između stvarnoga identiteta i alter ega koji se mogu stvoriti u virtualnome okružju, prepoznaje opasne situacije koje iz toga proizlaze.
− opisuje dva temeljna postupka masovne komunikacije koja služe za formiranje zajednice: na temelju pristupa informacijama i sudjelovanja u događajima masovne komunikacije
− analizira i objašnjava razloge za stvaranje virtualnoga alter ega
− upozorava na utjecaje virtualnih alter ega koji utječu na oblikovanje stvarnosti
− prepoznaje opasne situacije koje proizlaze iz anonimnosti
− u nekoliko točaka opisuje dva temeljna postupka masovne komunikacije koji utječu na formiranje zajednice, objašnjava utjecaje virtualnih alter ega na vlastiti osjećajni svijet, prepoznaje opasne situacije koje proizlaze iz anonimnosti
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− istraživanje platformi društvenih medija na nastavnome satu.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 1. razredu SŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
2. razred – 140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
SŠ MJ A.2.1.
Učenik na temelju postavljenih pitanja prikuplja informacije te imenuje temeljne logičke strukture. Objašnjava razlike među značenjskim slojevima.
− daje više odgovarajućih odgovora koji se odnose na jednostavne informacije, a na osnovi teksta
− povezuje više informacija u odnosu na zadano načelo, prepoznaje i imenuje temeljne logičke veze (suprotnost, usporedba, hijerarhijska raspodjela)
− prepoznaje više značenjskih slojeva, objašnjava njihove međusobne razlike te na temelju toga donosi zaključke s obzirom na tekst u cjelini
− prepoznaje i tumači promjenu značenja spojeva riječi i frazeoloških struktura te njihovu značenjsku podudarnost i aktualno značenje koje proizlazi iz konteksta
− objašnjava odnos i raspodjelu surečenica u sklopu složene rečenice, a u skladu s komunikacijskom situacijom
− potiče vlastito razumijevanje tekstova složene strukture (pisanje bilježaka, uporaba programa za uređivanje slike i teksta); informacije koje su mu dostupne u danoj formi upotpunjuje vlastitim sadržajima
− na temelju postavljenih pitanja daje više odgovarajućih odgovora s obzirom na tekst, imenuje većinu temeljnih logičkih struktura, prepoznaje više značenjskih slojeva, ali neprecizno tumači njihove međusobne razlike, na osnovi tih razlika ne donosi čvrste zaključke
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vježbe čitanja i razumijevanja teksta mogu se provoditi s pomoću tekstova lijepe književnosti, tekstova za vježbu čitanja i razumijevanja te svakodnevnih tekstova.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
SŠ MJ A.2.2.
Učenik razmatra kontekst pri pisanome i usmenome izražavanju te oblikuje tekst koji obilježavaju različita načela/gledišta. Stvara promišljene sintaktičke cjeline.
− piše koherentan tekst koji obilježavaju različita načela/gledišta
− oblikuje tekst koji sadržajno odgovara postavljenomu zadatku i komunikacijskome kontekstu, sadržajnu točnost pojačava oblikovanjem prikladnih rečenica, poštuje opseg pisanja i temeljna očekivanja glede ustroja teksta
− oblikuje tekst koji stilski odgovara postavljenomu zadatku i komunikacijskomu kontekstu, služi se različitim rečeničnim konstrukcijama
− rabi spojeve riječi, frazeološke strukture, vrste složenih rečenica i rečenične konstrukcije, i to u skladu s komunikacijskom situacijom
− primjenjuje bogat vokabular, složenim izričajem stvara nijansirana značenja; glasovnu narav teksta i njegov ugođaj te odnose između glasovnih oblika i značenja usklađuje sa zadanim stilističkim očekivanjima
− oblikuje tekst koji sadržajno odgovara postavljenomu zadatku i komunikacijskomu kontekstu, tijekom pisanoga i usmenoga izražavanja iznosi uglavnom utemeljena načela/gledišta, ali ih nepotpuno obrađuje, svojom logikom sklapanja rečenica ne postiže cjelovitu sadržajnu točnost
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− oblikovanje teksta koji je u skladu s ishodima, u što više tekstnih vrsta (imenovanje tekstne vrste bez navođenja obilježja) te različitim metodama i oblicima rada.
JEZIČNE RAZINE
SŠ MJ A.2.3.
Učenik prepoznaje, imenuje i opisuje odnos glasovnoga oblika i značenja, načine tvorbe riječi te vrste složenih rečenica prema sastavu.
− prepoznaje, imenuje i opisuje načine tvorbe riječi (npr. spojevi riječi), odnos glasovnoga oblika i značenja, vrste složenih rečenica prema sastavu
− primjenjuje pravila i normu u svezi s pisanim izražavanjem pri bilježenju tekstova nakon slušanja te pri samostalnome izražavanju: nesastavljeno i sastavljeno pisanje, pravilna primjena pravopisnih pravila glede uporabe pravopisnih znakova unutar rečenice
− većinom prepoznaje i imenuje odnos glasovnoga oblika i značenja, načine tvorbe riječi i vrste složenih rečenica prema sastavu, no nedostatno ih opisuje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− primjena prije stečenih znanja opisne gramatike, ali na složenijim primjerima
− stjecanje novih spoznaja u svezi sa složenim rečenicama: umetanje, složene rečenice s više od triju surečenica, eliptične složene rečenice.
JEZIK I DRUŠTVO
SŠ MJ A.2.4.
Učenik prepoznaje više jezičnih registara te ih rabi u skladu s komunikacijskom situacijom.
− odabire prikladan jezični registar na nastavnim satima stručnih predmeta
− promišljeno rabi zavičajni jezični registar te njegove nijanse koje imaju standardna i idiolektna obilježja
− prepoznaje i tumači postupke u procesima nastanka i tvorbe riječi koji se pojavljuju zbog utjecaja jezika većine
− prepoznaje više jezičnih registara, ali ih rabi tek djelomice u skladu s komunikacijskom situacijom
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
SŠ MJ A.2.5.
Učenik vrjednuje tijekom pisanoga i usmenoga izražavanja: potkrjepljuje svoje tvrdnje, logički povezuje argumente, oblikuje tekst koherentne strukture.
− uvažava pravila jezičnoga ophođenja: formule uljudnoga ophođenja
− vrjednuje tijekom pisanoga i usmenoga izražavanja: potkrjepljuje tvrdnje, argumente nadovezuje jedan na drugi, oblikuje tekst koherentne strukture
− razvija kritičko mišljenje: u tekstu prepoznaje temeljne argumentacijske strategije
− pri pisanome i usmenome izražavanju nepotpuno argumentira: tvrdnje potkrjepljuje djelomično, argumenti se većinom logički nadovezuju jedan na drugi, oblikuje tekst koherentne strukture
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
SŠ MJ B.2.1.
Učenik prepoznaje i imenuje ključne čimbenike književnih vrsta koje se obrađuju. Prepoznaje, imenuje i opisuje dana kulturno-povijesna razdoblja, književne forme i složenije stilske postupke.
− prepoznaje i imenuje ključne čimbenike književnih vrsta te ih ističe u obveznim književnim tekstovima
− opisuje dana kulturno-povijesna razdoblja: imenuje najvažnije povijesne čimbenike, opisuje društvenu raspodjelu, ključne ideološke temelje; opisuje stilske pravce svojstvene određenim razdobljima te ukratko njihova obilježja glede arhitekture i primijenjene umjetnosti, a prije svega književnosti
− pronalazi, prepoznaje i imenuje dane složene stilske postupke u obveznim književnim tekstovima i drugim primjerima
− imenuje književnu vrstu kojoj pripadaju izdvojeni primjeri vezane forme, tvrdnje potkrjepljuje obilježjima književne vrste
− uglavnom prepoznaje i imenuje ključne čimbenike književnih vrsta, dana kulturno-povijesna razdoblja i glavna književna obilježja njihovih stilskih pravaca, nedostatno opisuje složenije stilske postupke obveznih tekstova lijepe književnosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Ovidius: Átváltozások (Daedalus és Icarus, Orpheus és Eurydice, Pygmalion); Boccaccio: Hatodik nap, negyedik novella; Shakespeare: Rómeó és Júlia; Assisi Szent Ferenc: Naphimnuszhoz; Villon: A nagy testamentum (80, 84, 85, 86, 93, 95), Jó tanítás balladája a rossz életűeknek, Sírfelirat, Ómagyar Mária-siralom, Halotti beszéd és könyörgés; Janus Pannonius: Egydunántúli mandulafához; Zrínyi: Szigeti veszedelem; Balassi: Hogy Júliára talála, így köszöne néki
− književne vrste i njihova obilježja: ep i epske konvencije (antički i barokni ep), dramske strukture (renesansna tragedija), propovijed
− kulturno-povijesna razdoblja: antika, srednji vijek, renesansa, barok
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− povezivanje novih književnih oblika s obilježjima prije obrađenih književnih oblika
− zajednička obrada na satu, a u svrhu usvajanja pojedinih književnoteorijskih pojmova: Homer: Odiseja; Dante: Božanstvena komedija, dijelovi iz Biblije
− obrada na satu: tekstovi koji odgovaraju dobi učenika, a u svrhu poticanja samostalne uporabe književnoteorijskih pojmova.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
SŠ MJ B.2.2.
Učenik odabire načela analize koja su relevantna za dano književno djelo te na temelju njih interpretira tekst.
− samostalno odabire (iz skupine načela) načela koja su relevantna za analizu danoga književnog djela
− potvrđuje različita načela tijekom analize
− donosi više međusobno povezanih tvrdnji o djelu, a na temelju odabranih načela
− potkrjepljuje svoje analitičke tvrdnje dijelovima iz teksta
− kritički promatra tvrdnje, analize i analitička nastojanja, na njih daje relevantne odgovore i reakcije
− za dano djelo samostalno odabire načela koja su uglavnom relevantna za analizu, tijekom analize potvrđuje različita načela, ali ona nisu uvijek dovoljno prikladna
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Ovidius: Átváltozások (Daedalus és Icarus, Orpheus és Eurydice, Pygmalion); Boccaccio: Hatodik nap, negyedik novella; Shakespeare: Rómeó és Júlia; Assisi Szent Ferenc: Naphimnuszhoz; Villon: A nagy testamentum (80, 84, 85, 86, 93, 95), Jó tanítás balladája a rossz életűeknek, Sírfelirat, Ómagyar Mária-siralom, Halotti beszéd és könyörgés; Janus Pannonius: Egydunántúli mandulafához; Zrínyi: Szigeti veszedelem; Balassi: Hogy Júliára talála, így köszöne néki.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− oživljavanje i produbljivanje prije usvojenoga sustava načela, osvrti
− analiza književnih djela u različitim oblicima rada (samostalni rad, rasprava, rad u manjoj skupini s predstavljanjem rezultata rada, rad na satu, domaća zadaća)
− analiza na satu: tekstovi koji odgovaraju dobi učenika, a u svrhu poticanja samostalne primjene metodike analize književnih djela.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
SŠ MJ B.2.3.
Učenik djela svrstava u kulturno-povijesna razdoblja. Temeljne motive koji su predmet tumačenja prepoznaje i u novim tekstovima. Prepoznaje istaknute, karakteristične citate.
Napamet citira najmanje dva kratka isječka teksta izdvojena iz književnih djela koja su predmet zajedničkoga tumačenja/rasprave.
− nabraja nekoliko djela koja se mogu povezati s djelima i kulturno-povijesnim razdobljima koja su obvezna za tumačenje
− svrstava književna djela u kulturno-povijesna razdoblja
− iznosi biografske podatke pisaca čija se djela obrađuju kao obvezna, odnosno pisaca čiji se život i rad povezuju s određenim područjem, a u cilju podrobnije analize njihovih djela
− navodi neizostavne povijesne podatke o književnim djelima koja se obrađuju
− prepoznaje temeljne motive na kojima se zasniva tumačenje/rasprava i u novim tekstovima
− prepoznaje istaknute, karakteristične citate
− napamet citira najmanje jedan zadani i jedan slobodno odabrani kratki isječak teksta, a koji je izdvojen iz djela koja su predmet zajedničkoga tumačenja/ rasprave
− književna djela svrstava u kulturno-povijesna razdoblja, uglavnom prepoznaje istaknute citate, a u novim tekstovima temeljne motive na kojima se zasniva tumačenje/rasprava, napamet citira odabrane isječke iz tekstova, ali zastajkujući i pomalo neprecizno
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Ovidius: Átváltozások (Daedalus és Icarus, Orpheus és Eurydice, Pygmalion); Boccaccio: Hatodik nap, negyedik novella; Shakespeare: Rómeó és Júlia; Assisi Szent Ferenc: Naphimnuszhoz; Villon: A nagy testamentum (80, 84, 85, 86, 93, 95), Jó tanítás balladája a rossz életűeknek, Sírfelirat, Ómagyar Mária-siralom, Halotti beszéd és könyörgés; Janus Pannonius: Egydunántúli mandulafához; Zrínyi: Szigeti veszedelem; Balassi: Hogy Júliára talála, így köszöne néki
− biografske spoznaje: problem povezani s pitanjem tko je bio Shakespeare; Villonova kršenja zakona; česmičko podrijetlo Ivana Česmičkoga (mađ. Janus Pannonius) i pečuška biskupija; veza praunuka Nikole Zrinskoga (mađ. Zrínyi Miklós) sa sigetskim junakom Nikolom Zrinskim
− povijesne spoznaje o tekstovima: Halotti beszéd és könyörgés – prvi zapis na mađarskome jeziku iz 12. stoljeća; Ómagyar Mária-siralom, prvi stihovani zapis na mađarskome jeziku iz 13. st.; zbirka nacrt pjesnika Bálinta Balassija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− zajednička obrada tekstova na satu: Homérosz: Íliász, Odüsszeia; Dante: Isteni színjáték, dijelovi iz Biblije
− obrada na satu: srednjovjekovna trubarurska i dvorska djela, ulomci iz viteških romana, srednjovjekovne himne
− zajedničko čitanje djela Ivana Česmičkoga (mađ. Janus Pannonius), Bálinta Balassija i Kelemena Mikesa
− suvremeni tekstovi koji se po motivima mogu povezati s obveznim književnim djelima za obradu (npr. Dániel Varró: Az elköszöngetés balladája).
KULTURA ČITANJA
SŠ MJ B.2.4.
Učenik analizira književni tekst koji je samostalno odabrao. Čitanje kao pojam pripisivanja značenja proširuje na sakralne i prigodne tekstove.
− opisuje tekst na temelju jednoga do dva načela koje je usvojio tijekom analiza književnih djela (likovi, pripovjedač, struktura)
− analizira tekst na koherentan način s pomoću proizvoljno odabranoga načela
− opisuje ciljanu publiku teksta i vrjednuje u kojoj joj mjeri tekst odgovara
− sakralne i prigodne tekstove prikazuje kao književne (određivanje vrste djela, stilska izražajna sredstva)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− samostalno odabrani tekst može se promatrati iz gledišta popularne i middlebrow kulture
− osvrt na ciljanu publiku odabranoga teksta, svrhu čitanja, očekivanja i kulturnu sredinu
− obrada na satu: prigodni tekstovi, a povezivanjem s drugim tekstovima lijepe književnosti i jezičnim pojavama (npr. bračni zavjet, oproštajni govor).
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
SŠ MJ C.2.1.
Učenik u danim filmskim sekvencijama opisuje elemente koji pobuđuju osjećaje, izazivaju pozornost te pridonose stvaranju atmosfere.
− na primjeru danoga filmskog materijala prepoznaje i opisuje elemente slikovne (uporabljene boje, postavke, elementi prikaza, pokreti kamere) i zvučne obrade (glazbena, akustička pozadina), a koji pobuđuju osjećaje, izazivaju pozornost te pridonose stvaranju atmosfere
− prepoznaje i djelomično opisuje nekoliko elemenata danoga filmskog materijala, a koji pobuđuju osjećaje, izazivaju pozornost te pridonose stvaranju atmosfere
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pojmovi koji se trebaju usvojiti: postavka, pozadinski šum, filmska glazba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− filmski materijali koji pobuđuju različite osjećaje i raspoloženja, promatranje detalja
− stvaranje filmskih uradaka radom u manjoj skupini; analiza mehanizama utjecaja tijekom procesa stvaranja.
MEDIJI I DRUŠTVO
SŠ MJ C.2.2.
Učenik razlikuje medijske platforme i medijske sadržaje, tj. njihova marketinška i javnoslužbena obilježja, prepoznaje i imenuje sredstva dane reklame.
− razlikuje medijske platforme i medijske sadržaje, a prema njihovim marketinškim i javnoslužbenim obilježjima
− opisuje probleme javne službe
− prepoznaje i imenuje sredstva dane reklame
− opisuje način djelovanja infotainmenta
− analizira medijsku sliku zajednice koju je sam odabrao
− razlikuje pojedina marketinška i javnoslužbena obilježja medijskih platformi i sadržaja, prepoznaje i imenuje nekoliko sredstava dane reklame
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pojmovi koji se trebaju usvojiti: marketinški, javnoslužbeni.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− usporedba sadržaja istoga tipa na javnoslužbenim i marketinškim platformama.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 2. razredu SŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
3. razred – 140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
SŠ MJ A.3.1.
Učenik usustavljuje informacije, prepoznaje i imenuje složenije logičke strukture, opisuje značenjske slojeve.
− izdvaja, uspoređuje i vrjednuje veći broj elemenata iz teksta, a na temelju danoga načela
− raspoređuje zasebne informacije unutar granica cjelovitoga teksta
− prepoznaje i imenuje složenije forme koje nastaju iz jednostavnih logičkih veza (npr. varijacija, parodija, samoproturječnost), povezuje prepoznate i imenovane jednostavne oblike, tumači njihovo značenje
− opisuje različite značenjske slojeve na temelju danih načela, pritom argumentira mogućnosti analize
− opisuje značenjske mogućnosti u kontekstu različitih tekstnih vrsta i stilova
− potiče vlastito razumijevanje tekstova složene strukture (pisanje bilježaka, uporaba programa za uređivanje slike i teksta), za stvorene sadržaje odabire dostupnu formu / dostupne forme
− usustavljuje informacije na djelomično odgovarajući način, prepoznaje složenije logičke strukture, ali ih netočno imenuje, različite značenjske slojeve opisuje samo na temelju jednostavnih načela
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vježbe čitanja i razumijevanja teksta mogu se provoditi s pomoću tekstova lijepe književnosti, tekstova za vježbu čitanja i razumijevanja te svakodnevnih tekstova.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
SŠ MJ A.3.2.
Učenik se pri pisanome i usmenome izražavanju prilagođava kontekstu, uspoređuje različita načela/gledišta, rabi ustrojstvene i stilske zakonitosti određene tekstne vrste.
− istražuje danu temu iz više gledišta, ističe razlike među njima te mogućnosti njihove sinteze
− oblikuje tekst koji sadržajno odgovara postavljenomu zadatku te je u skladu s kontekstom osobne i masovne komunikacije; uvažava granicu opsega pisanja i temeljna očekivanja glede strukture teksta
− oblikuje tekst koji stilski odgovara postavljenomu zadatku te je u skladu s kontekstom osobne i masovne komunikacije; tekst je istančan; primjenjuje posebna, kreativna stilska rješenja
− svojim odgovorima i reakcijama ispunjava očekivanja s obzirom na pravila ophođenja osobne i masovne komunikacije te oblikovanje teksta
− sastavlja rečenice koje su gramatički i sadržajno povezane, tekst gradi logički: paratekstovi i glavni tekst tvore smislenu cjelinu
− oblikuje tekst koji sadržajno, ustrojstveno i stilski odgovara postavljenomu zadatku, u skladu je s kontekstom osobne i masovne komunikacije te uglavnom ispunjava konvencije tekstne vrste, danu temu istražuje iz više gledišta, ali ne promatra izvan granica vidljivih proturječnosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− oblikovanje teksta koji odgovara definiranim ishodima, a u što više tekstnih vrsta te različitim metodama i oblicima rada.
JEZČNE RAZINE
SŠ MJ A.3.3.
Učenik prepoznaje, imenuje i analizira tekstne vrste, stilske slojeve i jezične varijante.
− imenuje i opisuje komunikacijske čimbenike i funkcije; karakterizira i tumači slučajeve osobne i masovne komunikacije
− prepoznaje i imenuje sastavnice teksta koje pripadaju mikrorazini i makrorazini
− prepoznaje i imenuje temeljne stilske slojeve i tekstne vrste koje im pripadaju
− iznosi svoje jezičnopovijesne spoznaje, prepoznaje i objašnjava primjere jezičnopovijesnih promjena
− prepoznaje, imenuje i karakterizira geografski obilježene i društveno specifične jezične varijante
− prepoznaje i imenuje naučene tekstne vrste, analizira njihove jednostavnije stilske postupke, prepoznaje i imenuje društvene jezične promjene te nekoliko dijalekata, ali nepotpuno analizira njihova odstupanja od standardnoga jezika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− primjena prije stečenih znanja opisne gramatike, ali na složenijim primjerima
− sastavnice teksta: gramatičke poveznice (zamjenice, veznici, elipsa / nepotpune rečenice) te poveznice na razini značenja (naslov, ključne riječi, sadržajno-logički odnosi); tekstna upućivanja (anafora, katafora, deiksa); tema i rema
− jezičnopovijesne promjene (otvorene osnove, otvaranje osnova, narativno prošlo vrijeme, afiksacija)
− tekstne vrste prema načinu priopćavanja (monološki – dijaloški, osobni – javni, razgovorni – standardnojezični, usmeni – pisani).
JEZIK I DRUŠTVO
SŠ MJ A.3.4.
Učenik prepoznaje jezične varijante, stilove i registre te ih rabi i opisuje u skladu s komunikacijskom situacijom.
− opisuje jezične varijante i stilove koji se pojavljuju u jezičnoj komunikaciji (sociolekti i dijalekti), uspoređuje njihova glavna obilježja
− opisuje glavne poveznice između nastanka mađarskoga jezika i mađarske kulturne povijesti
− ističe jezične promjene u današnjici
− prepoznaje i opisuje utjecaje masovne komunikacije i multimedijskih tekstova na svakodnevnu uporabu jezika
− pomno odabire stilove i jezične registre na nastavnome satu
− povezuje jezičnu varijantu i način uporabe jezika s komunikacijskom situacijom, karakterizira tu vezu
− na osnovi glavnih obilježja opisuje jezične varijante i stilske slojeve koji se pojavljuju u jezičnoj komunikaciji, uglavnom ih rabi u skladu s komunikacijskom situacijom
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
SŠ MJ A.3.5.
Učenik procjenjuje i obrazlaže vrijednost protuargumenata.
− primjenjuje pravila jezičnoga ophođenja: uljudnost u komunikaciji potvrđuje odabirom jezičnih sredstava
− procjenjuje i tumači vrijednost protuargumenata
− razvija kritičko mišljenje: argumentacijske strategije teksta procjenjuje i iz gledišta koje je drukčije od njegova
− tijekom analize teksta nepotpuno procjenjuje i obrazlaže vrijednost protuargumenata
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
SŠ MJ B.3.1.
Učenik prepoznaje i imenuje ključne čimbenike diskurzivnih književnih vrsta. Prepoznaje, imenuje, opisuje književne vrste, stilske figure i postupke te ih pridružuje stilskim pravcima.
− uočava ako se dani tekst ne može posve uvrstiti u prije naučeni sustav književnih rodova i vrsta; imenuje obilježja teksta koja upućuju na različite književne rodove
− prepoznaje i imenuje dane diskurzivne književne vrste, njihova obilježja potvrđuje primjerima iz teksta
− opisuje dana kulturno-povijesna razdoblja; povezuje kulturno-povijesna razdoblja i stilove
− pridružuje stilovima i kulturno-povijesnim razdobljima književne vrste i stilske postupke, svoju odluku potkrjepljuje argumentima
− prepoznaje i razlikuje inačice književnih vrsta i stilskih postupaka, a koje se mogu povezati s različitim razdobljima i stilovima
− prepoznaje i imenuje dane diskurzivne književne vrste, ali nedostatno opisuje njihove ključne čimbenike te dana kulturno-povijesna razdoblja, neprecizno povezuje književne vrste i stilske postupke sa stilovima i kulturno-povijesnim razdobljima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Voltaire: Candide avagy az Optimizmus; Gogol: A köpönyeg; Puskin: Anyegin; Baudelaire: Egy dög; Kapcsolatok, Az albatrosz, Az ember és a tenger; József Katona: Bánk bán; Kölcsey: Himnusz; Vörösmarty: Szózat; Ferenc Kontra: Az aranyhintó; Arany János − balade (Ágnes asszony, Vörös Rébék, Szondi két apródja, Tetemrehívás, Tengeri-hántás); Imre Madách: Az ember tragédiája
− književne vrste: filozofski roman, putopisni roman, romantične diskurzivne književne vrste (roman u stihovima, romantična balada)
− stilski postupci: vrste pripovijedanja, alegorija, predmoderni i moderni simbol, pjesničko pretjerivanje, oksimoron, paradoks, refren, inverzija, sinestezija, sinegdoha, groteska
− kulturno-povijesna razdoblja i stilski pravci: prosvjetiteljstvo, klasicizam, sentimentalizam, romantizam, narodni stil, realizam, moderna, simbolizam, secesija, impresionizam, naturalizam.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− povezivanje novih književnih oblika s obilježjima prije obrađenih književnih oblika
− zajednička obrada na satu radi produbljivanja književnoteorijskih pojmova: Mihály Csokonai Vitéz, Dániel Berzsenyi, Sándor Petőfi, Mór Jókai, Kálmán Mikszáth, A. P. Csehov, G. G. Byron, P. Verlaine, A. Rimbaud, Stendhal: Vörös és fekete; Balzac: Gorio apó; Flaubert: Bovaryné; Tolsztoj: Ivan Iljics halála
− obrada na satu: tekstovi koji odgovaraju dobi učenika, a u svrhu poticanja samostalne uporabe književnoteorijskih pojmova.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
SŠ MJ B.3.2.
Učenik uspoređuje načela koja su primijenjena na dano književno djelo te u danome tekstu uspoređuje i opisuje stilska obilježja različitih umjetničkih pravaca.
− osmišlja nova načela za dano književno djelo te ih potvrđuje tijekom analize
− uspoređuje načela koja su primijenjena na dano književno djelo
− obrazlaže veze između različitih tekstova na temelju danih načela
− razlikuje, opisuje i uspoređuje stilska obilježja različitih umjetničkih pravaca te različita obilježja književnih rodova i vrsta u danome tekstu
− nadovezuje se na tvrdnje, analize i analitička nastojanja, na njih daje podrobne reakcije i odgovore
− uspoređuje jedan dio načela koja su primijenjena na dano književno djelo, u danome tekstu većinom razlikuje, ali nedostatno opisuje stilska obilježja različitih umjetničkih pravaca
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Voltaire: Candide avagy az Optimizmus; Gogol: A köpönyeg; Puskin: Anyegin; Baudelaire: Egy dög, Kapcsolatok, Az albatrosz; Az ember és a tenger; József Katona: Bánk bán; Kölcsey: Himnusz; Vörösmarty: Szózat; Ferenc Kontra: Az aranyhintó; Arany János − balade (Ágnes asszony, Vörös Rébék, Szondi két apródja, Tetemrehívás, Tengeri-hántás); Imre Madách: Az ember tragédiája.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− oživljavanje i produbljivanje prije usvojenoga sustava načela, osvrti
− analiza književnoga djela u različitim oblicima rada (samostalni, rasprava, rad u manjoj skupini s predstavljanjem rezultata rada, rad na satu, domaća zadaća)
− analiza na satu: tekstovi koji odgovaraju dobi učenika, a u svrhu poticanja samostalne primjene metodike analize književnoga djela.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
SŠ MJ B.3.3.
Učenik opisuje najvažnije motive koji postaju mjesta kulturnoga pamćenja. Prepoznaje krilatice.
Napamet citira najmanje dva kratka isječka teksta iz književnih djela koja su predmet zajedničkoga tumačenja/rasprave.
− nabraja nekoliko djela koja se mogu povezati s književnim djelima i stilskim pravcima obveznima za tumačenje
− svrstava djela u kulturno-povijesna razdoblja i stilske pravce
− iznosi biografske podatke pisaca čija se djela obrađuju kao obvezna, odnosno pisaca čiji se život i rad povezuju s određenim područjem, a u cilju podrobnije analize njihovih djela
− iznosi neizostavne povijesne podatke o književnim djelima koja se obrađuju
− opisuje najvažnije motive koji postaju mjesta kulturnoga pamćenja
− prepoznaje krilatice te ih povezuje s autorom i naslovom djela
− napamet citira najmanje jedan zadani i jedan slobodno odabrani kratki isječak teksta, a koji je izdvojen iz djela koja su predmet zajedničkoga tumačenja/ rasprave
− nedostatno opisuje najvažnije motive koji postaju mjesta kulturnog pamćenja, uglavnom prepoznaje temeljne krilatice, odabrane isječke iz tekstova citira pomalo nepotpuno i sa zastojima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Voltaire: Candide avagy az Optimizmus; Gogol: A köpönyeg; Puskin: Anyegin; Baudelaire: Egy dög; Kapcsolatok, Az albatrosz, Az ember és a tenger; József Katona: Bánk bán; Kölcsey: Himnusz; Vörösmarty: Szózat; Ferenc Kontra: Az aranyhintó; Arany János − balade (Ágnes asszony, Vörös Rébék, Szondi két apródja, Tetemrehívás, Tengeri-hántás); Imre Madách: Az ember tragédiája
− biografske spoznaje: baranjsko podrijetlo Ferenca Kontre, Domovinski rat; najvažnija obilježja mađarskoga preporodnog doba / doba nacionalnih reformi te revolucije 1848. – 1849. godine, a kao poveznice s Ferencom Kölcseyjem i Mihályom Vörösmartyjem
− nastanak i kult mađarske himne Himnusz (cenzura, Dan mađarske kulture, uglazbljivanje); uglazbljivanje pjesme Szózat; razdoblja baladnoga pjesništva Jánosa Aranyja; Imre Madách: nastanak djela Az ember tragédiája (Čovjekova tragedija) (uloga Jánosa Aranyja).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− zajednička obrada na satu radi produbljivanja književnoteorijskih pojmova: Mihály Csokonai Vitéz, Dániel Berzsenyi, Sándor Petőfi, Mór Jókai, Kálmán Mikszáth, A. P. Csehov, G. G. Byron, P. Verlaine, A. Rimbaud, Stendhal: Vörös és fekete; Balzac: Gorio apó; Flaubert: Bovaryné; Tolsztoj: Ivan Iljics halála.
KULTURA ČITANJA
SŠ MJ B.3.4.
Učenik vrjednuje samostalno odabrani književni tekst. Čitanje kao pojam pripisivanja značenja proširuje na tiskovine i multimedijske tekstove.
− povezuje tekst s prethodnim čitalačkim doživljajima na temelju jednoga ili dva usvojena načela (prepoznatljivost književne vrste, stilski postupci, tip pripovjedača)
− vrjednuje tekst na temelju proizvoljno odabranoga načela, a osvrćući se na doživljaj čitanja
− opisuje ciljanu publiku teksta te vrjednuje u kojoj joj mjeri tekst odgovara
− tiskovine prikazuje kao književne tekstove (određivanje književne vrste, stilska izražajna sredstva), ističe književna obilježja multimedijskih tekstova
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− samostalno odabrani tekst može se promatrati iz gledišta popularne i middlebrow kulture
− osvrt na ciljanu publiku odabranoga teksta, svrhu čitanja, očekivanja, kulturnu sredinu
− obrada na satu: tiskovine i multimedijski tekstovi (npr. članci, videoisječci, kolektivni medijski sadržaji i komentari), a povezivanjem s drugim tekstovima lijepe književnosti ili gramatičkim pojavama.
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
SŠ MJ C.3.1.
Učenik u danim filmskim sekvencijama obrazlaže ulogu montaže u formiranju značenja te tumači zahvate filmskoga pripovijedanja.
− prepoznaje i imenuje temeljne funkcije montaže u filmskome opisu (npr. stvaranje ritma i tijeka radnje, određivanje mjesta i vremena filmskoga teksta, formiranje značenja)
− objašnjava način djelovanja montaže
− prepričava događaje iz filma koji je sam odabrao
− objašnjava kako određeni niz filmskih sekvencija oblikuje priču
− imenuje pripovjedne strukturne cjeline danoga filma
− u danim filmskim sekvencijama djelomično obrazlaže ulogu montaže u formiranju značenja, tumači jednostavnije zahvate filmskoga pripovijedanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pojmovi koji se trebaju usvojiti: montaža, rez, priča, radnja, prizor.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− izvođenje Kulešovljeva pokusa
− zajednička analiza filma u kojemu se primjenjuje pripovjedni zaokret
− zajednička analiza filma u kojemu dolazi do prekida linearnosti pripovijedanja.
MEDIJI I DRUŠTVO
SŠ MJ C.3.2.
Učenik na temelju samostalno odabranoga primjera predstavlja načine ustroja novih medija (nelinearan tekst, interaktivnost, sustav mreža).
− predstavlja načine ustroja novih medija na temelju samostalno odabranoga primjera, opisuje djelovanje interaktivnosti i sustava mreža
− uspoređuje s mogućnostima oblikovanja identiteta koje nudi format tradicionalne knjige
− na temelju samostalno odabranoga primjera djelomično predstavlja načine ustroja novih medija
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pojmovi koji se trebaju usvojiti: interaktivnost, sustav mreža.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− istraživanje na satu: platforme društvenih medija, internetske platforme tradicionalnih medija.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 3. razredu SŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče razvoj vokabulara.
4. razred – 128 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
SŠ MJ A.4.1.
Učenik tumači informacije, opisuje složenije logičke strukture, uspoređuje značenjske slojeve.
− donosi zaključke s obzirom na tekst u cjelini na osnovi izdvojenih podataka
− analizira i objašnjava način djelovanja složenijih logičkih struktura (npr. varijacija, parodija, samoproturječje, međusobno povezane usporedbe, suprotnost itd.); imenuje sastavnice toga djelovanja i proces povezivanja
− vrjednuje različita čitanja/tumačenja međusobno ih uspoređujući; razlikuje i nijanse prenesenoga i simboličkoga značenja
− potiče vlastito razumijevanje tekstova složene strukture (pisanje bilježaka, uporaba programa za uređivanje slike i teksta): za oblikovane sadržaje samostalno odabire formu
− informacije uglavnom tumači s obzirom na tekst u cjelini, nedostatno objašnjava način djelovanja složenijih logičkih struktura, uspoređuje različita čitanja/tumačenja, ali njihovo vrjednovanje nije nužno utemeljeno
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vježbe čitanja i razumijevanja teksta mogu se provoditi s pomoću tekstova lijepe književnosti, tekstova za vježbu čitanja i razumijevanja te svakodnevnih tekstova.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
SŠ MJ A.4.2.
Učenik u vlastitome tekstu vrjednuje točke gledišta, usustavljuje vlastite misli i poruku koju želi prenijeti. Uporabom stilskih sredstava oblikuje nijansirana značenja.
− istražuje danu temu iz više gledišta, odabire jedno od tih gledišta te objašnjava i potkrjepljuje svoj odabir
− usustavljuje informacije prema njihovoj važnosti, naglašava ih u skladu sa složenim komunikacijskim kontekstom
− sintetizira vlastita stilska rješenja
− danu temu istražuje iz više gledišta, odabire jedno od tih gledišta i djelomično potkrjepljuje svoj odabir, ističe bitne elemente vlastitoga teksta, oblikuje tekst koji je većinom stilski ujednačen
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− oblikovanje teksta koji odgovara definiranim ishodima, a u što više tekstnih vrsta te različitim metodama i oblicima rada.
JEZIČNE RAZINE
SŠ MJ A.4.3.
Učenik povezuje i usustavljuje svoje spoznaje o jezičnim razinama, tumači veze među jezičnim razinama.
− analizira i raščlanjuje logiku uklapanja elemenata različitih jezičnih razina, prepoznaje i objašnjava sličnosti
− prepoznaje i objašnjava pravopisne posljedice uklapanja elemenata koji pripadaju različitim jezičnim razinama
− poštuje pravila i norme izražavanja pri bilježenju tekstova nakon slušanja i pri samostalnome izražavanju, što čini i primjenom spoznaja koje se odnose na sve jezične razine
− uglavnom prepoznaje logičke sličnosti uklapanja elemenata različitih jezičnih razina te objašnjava temeljne pravopisne posljedice koje iz toga proizlaze
JEZIK I DRUŠTVO
SŠ MJ A.4.4.
Učenik prepoznaje jezik kao sustav te ga definira i opisuje u pogledu raznolikosti jezične uporabe. Tumači i objašnjava vlastitu svijest o uporabi jezika.
− rabi mnoštvo pojmova u odnosu na jezik i njegovo društveno shvaćanje, na temelju prije usvojenih spoznaja jezik opisuje kao sustav te ga definira u pogledu raznolikosti jezične uporabe
− argumentira vlastiti odabir stilova i jezičnih registara na nastavnome satu
− u procesima afiksacije i tvorbe riječi te u redu riječi i intonaciji prepoznaje i objašnjava procese koji se u vlastitoj uporabi jezika pojavljuju zbog utjecaja jezika većine
− na temelju prije usvojenih spoznaja jezik prepoznaje i opisuje kao sustav, ali ga nedostatno definira u pogledu raznolikosti jezične uporabe, nedostatno ili neprecizno tumači i objašnjava vlastitu svijest o uporabi jezika
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
SŠ MJ A.4.5.
Učenik učinkovito izgrađuje svoje argumentiranje (provjerava vjerodostojnost vlastitih argumenata), a u skladu s temom i kontekstom.
− učinkovito izgrađuje svoje argumentiranje (provjerava vjerodostojnost vlastitih argumenata), a u skladu s temom i kontekstom
− ispituje i obrazlaže valjanost protuargumenata
− razvija kritičko mišljenje: u tekstu prepoznaje vrijednosne strukture (dominantno gledište, motivacija, utjecaj koji se želi postići)
− ističe najvažnije elemente vlastitoga argumentiranja, a većinom u skladu s temom i kontekstom
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
SŠ MJ B.4.1.
Učenik u danome tekstu prepoznaje jednostavnije oblike samorefleksije i intertekstualnosti te elemente koji odstupaju od konvencija književnih vrsta. Prepoznaje, imenuje i opisuje dana kulturno-povijesna razdoblja, tj. probleme pri njihovu određivanju.
− prepoznaje u danome tekstu jednostavnije oblike samorefleksije i intertekstualnosti, objašnjava njihove moguće funkcije: opisuje vlastito čitateljsko iskustvo koje je nastalo utjecajem tih oblika
− uočava ako se dani tekst ne može posve svrstati u poznati sustav književnih rodova i vrsta; imenuje obilježja teksta koja upućuju na danu književnu vrstu, objašnjava odstupanja od konvencija književnih vrsta
− obrazlaže mogućnosti određivanja književnih razdoblja te probleme koji se pritom mogu pojaviti
− u danome tekstu uglavnom prepoznaje jednostavnije oblike samorefleksije i intertekstualnosti te elemente koji odstupaju od konvencija književnih vrsta, prepoznaje, imenuje, ali nedostatno opisuje dano kulturno-povijesno razdoblje, iznosi nekoliko pitanja glede određivanja razdoblja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Kafka: Az átváltozás; Thomas Mann: Mario és a varázsló; Marquez: Száz év magány; Beckett: Godotra várva; Móricz: Barbárok; Kosztolányi: Édes Anna; Attila József: Tiszta szívvel, Téli éjszaka, Eszmélet, Óda, Kései sirató, Gyermekké tettél, Levegőt!, A Dunánál, Bukj föl az árból, Talán eltünök hirtelen; Miklós Mészöly: Megbocsátás; Krisztina Tóth: Porhó
− književne vrste: pjesma u prozi, psihološki roman, antidrama / drama apsurda
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− povezivanje novih književnih oblika s obilježjima obrađenih književnih oblika
− zajednička obrada na satu radi upoznavanja inačica određenih književnoteorijskih pojmova: pojedina djela Rushdiea i Amosa Oza; Brecht: Kolusopera; Calvino: Ha egy téli éjszakán egy utazó...; Endre Ady, Mihály Babits, Lőrinc Szabó, Árpád Tóth, Gyula Juhász, Miklós Radnóti, István Örkény, Ágnes Nemes Nagy
− obrada na satu: tekstovi koji odgovaraju dobi učenika, a u svrhu poticanja samostalne uporabe književnoteorijskih pojmova
− problemski pristup problemima povezanih s određivanjem književnih razdoblja (npr. s osvrtom na ranija razdoblja), a u svrhu usustavljivanja.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
SŠ MJ B.4.2.
Učenik na temelju danih načela uspoređuje različite tekstove, pri interpretaciji teksta donosi zaključke.
− vrjednuje i raspoređuje načela koja su primijenjena na dano književno djelo, svoju interpretaciju donosi u skladu s tim
− uspoređuje različite tekstove na temelju danih načela: opisuje njihove sličnosti i razlike te na temelju toga zaključuje
− prepoznaje intertekstualne veze, opisuje mrežu upućivanja koja je prisutna u tekstu
− zaključuje pri interpretaciji teksta, a na temelju oblika samorefleksije i odstupanja od konvencija književnih vrsta
− nadovezuje se na tvrdnje, analize i analitička nastojanja, uklapa ih (ako za to postoji valjan razlog) u vlastitu analizu
− na temelju danih načela nedostatno uspoređuje različite tekstove, na temelju intertekstualnosti i oblika samorefleksije te odstupanja od konvencija književnih vrsta donosi samo očite zaključke
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− oživljavanje i produbljivanje prije usvojenoga sustava načela, osvrti
− analiza književnih djela u različitim oblicima rada (samostalni rad, rasprava, rad u manjoj skupini s predstavljanjem rezultata rada, rad na satu, domaća zadaća)
− analiza na satu: tekstovi koji odgovaraju dobi učenika, a u svrhu poticanja samostalne primjene metodike analize književnih djela
− učenici iznose vlastite prijedloge u odnosu na tekstove koji se analiziraju te oblik rada u kojemu se analizira.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
SŠ MJ B.4.3.
Učenik nabraja nekoliko autora koji ne pripadaju europskomu kulturnom krugu, prepoznaje intertekstualna upućivanja.
Napamet citira najmanje dva kratka isječka teksta iz književnih djela koja su predmet tumačenja/rasprave.
− nabraja nekoliko djela koja se mogu povezati s djelima i stilskim pravcima obveznima za tumačenje; nabraja nekoliko autora koji ne pripadaju europskomu kulturnom krugu
− pridružuje djela stilskim pravcima
− iznosi biografske podatke pisaca čija se djela obrađuju kao obvezna, odnosno pisaca čiji se život i rad povezuju s određenim područjem, a u cilju podrobnije analize njihovih djela
− iznosi neizostavne povijesne podatke o književnim djelima koja se obrađuju
− uočava intertekstualna upućivanja, povezuje ih s autorom i naslovom djela
− napamet citira najmanje jedan zadani i jedan slobodno odabrani kratki isječak teksta, a koji je izdvojen iz djela koja su predmet zajedničkoga tumačenja/rasprave
− nabraja nekoliko autora koji ne pripadaju europskomu kulturnom krugu, ističe nekoliko intertekstualnih upućivanja, napamet citira odabrane isječke iz tekstova, ali zastajkujući i pomalo neprecizno
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Kafka: Az átváltozás; Thomas Mann: Mario és a varázsló; Marquez: Száz év magány; Beckett: Godotra várva; Móricz: Barbárok; Kosztolányi: Édes Anna; Attila József: Tiszta szívvel, Téli éjszaka, Eszmélet, Óda, Kései sirató, Gyermekké tettél, Levegőt!, A Dunánál, Bukj föl az árból, Talán eltünök hirtelen; Miklós Mészöly: Megbocsátás; Krisztina Tóth: Porhó.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: pojedina djela Rushdiea i Amosa Oza; Brecht: Koldusopera; Calvino: Ha egy téli éjszakán egy utazó...; Endre Ady, Mihály Babits, Lőrinc Szabó, Árpád Tóth, Gyula Juhász, Miklós Radnóti, István Örkény, Ágnes Nemes Nagy.
KULTURA ČITANJA
SŠ MJ B.4.4.
Učenik samostalno odabrane književne tekstove uspoređuje s prethodnim čitalačkim doživljajima. Čitanje kao pojam pripisivanja značenja proširuje na svakodnevne tekstove.
− uspoređuje tekst sa svojim prethodnim čitateljskim iskustvima na temelju jednoga ili dva usvojena načela (prozno-pjesnički postupci, samorefleksivni oblici), odnosno na temelju intertekstualnosti
− osvrće se na ranija čitalačka iskustva u svjetlu aktualnoga čitateljskog doživljaja, vrjednuje prethodna čitanja i tumačenja
− svakodnevne tekstove prikazuje kao književne (omjeri tekstnih cjelina, stilska izražajna sredstva)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− samostalno odabrani tekst može se promatrati iz gledišta middlebrow i popularne kulture
− osvrt na ciljanu publiku odabranoga teksta, svrhu čitanja, očekivanja, kulturnu sredinu
− obrada na satu: svakodnevni tekstovi, a povezivanjem s drugim tekstovima lijepe književnosti i jezičnim pojavama (npr. oglas, recept, upute za upotrebu, opomena, pozivnica na oproštajnu svečanost, životopis, knjižica/list/brošura s popisom programa, narudžbenica).
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
SŠ MJ C.4.1.
Učenik razlikuje vrste filmskih materijala i autorske filmske uratke te ih analizira u odnosu na obilježja filmske vrste ili autorske zahvate.
− razlikuje vrste filmskih materijala i autorske filmske uratke
− razlikuje temeljne filmske vrste (horor, western, film noir, romantična komedija, dramski film, triler, akcijski film)
− prepoznaje i opisuje obilježja filmske vrste u danome filmskom materijalu
− tumači i opisuje odnos autorskoga filmskog uratka prema konvencijama filmske vrste
− razlikuje vrste filmskih materijala i autorske filmske uratke, nabraja nekoliko temeljnih filmskih vrsta, u danome filmskom materijalu prepoznaje nekoliko obilježja filmske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pojmovi koji se trebaju usvojiti: autorski film, film s obzirom na vrstu: horor, western, film noir, romantična komedija, dramski film, triler, akcijski film.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− prikazivanje filmskih materijala različite vrste, ulomaka.
MEDIJI I DRUŠTVO
SŠ MJ C.4.2.
Učenik predstavlja nekoliko modela prihvaćanja masovne komunikacije. Analizira javnost koju su oblikovale platforme masovne komunikacije. Sadržaje analizira s obzirom na njihovu vjerodostojnost.
− opisuje temeljne razlike između izravnih i neizravnih modela prihvaćanja
− predstavlja jedan samostalno odabran izravni, odnosno neizravni model prihvaćanja
− nabraja nekoliko načela za tumačenje javnosti koju je oblikovala masovna komunikacija (pristup, reprezentacija, pitanja u svezi s osobnim i javnim životom, tematizacija)
− karakterizira način oblikovanja javnosti, a koji pruža platforma koju je sam odabrao
− u odnosu na dani sadržaj ističe, karakterizira i vrjednuje značajke koje su vjerodostojne, odnosno značajke čija je vjerodostojnost upitna
− opisuje temeljne razlike između izravnih i neizravnih modela prihvaćanja, u nekoliko crta karakterizira način oblikovanja javnosti koji pruža platforma koju je sam odabrao, u odnosu na dani sadržaj ističe značajke koje su vjerodostojne, odnosno značajke čija je vjerodostojnost upitna
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pojmovi koji se trebaju usvojiti: izravni i neizravni modeli prihvaćanja, pristup, reprezentacija, pitanja u svezi s osobnim i javnim životom, tematizacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− modeli prihvaćanja koji su predloženi za predstavljanje i raspravu: hipodermička teorija, teorija framinga, kultivacijska teorija, spirala šutnje, teorija komunikacije u dva koraka, teorija o selektivnoj percepciji ljudske prirode, teorija nametanja dnevnoga reda.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 4. razredu SŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
E. POVEZNICE S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNE TEME
Mađarski jezik i književnost kurikularni je predmet nastavnoga plana i programa za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj, a ujedno i jezik obrazovanja, odgoja, komunikacije, učenja i poučavanja koje se u mađarskim manjinskim školama odvija po modelu A, tj. na mađarskome jeziku (Zakon o odgoju i obrazovanju na pismu i jeziku nacionalnih manjina, Narodne novine, Zagreb, 11. svibnja 2000.).
Preporuka Europske unije iz 2006. godine (Preporuka Europskoga parlamenta i Savjeta od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (2006/962/EC)) razvijanje komunikacijske sposobnosti na materinskome jeziku definira kao jednu od osam ključnih kompetencija u sklopu cjeloživotnoga učenja. Stoga je znanje materinskoga jezika izrazito važno jer pomaže u učenju i usvajanju novih spoznaja i kompetencija te pri njihovoj primjeni u području drugih predmeta; to Mađarski jezik i književnost čini kurikularnim predmetom, a ujedno i sastavnicom jezično-komunikacijskoga područja.
Predmetna područja Mađarskoga jezika i književnosti –JEZIK I KOMUNIKACIJA, KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO i MEDIJSKA KULTURA – vrlo su usko povezana, stoga je isprepletanje strategija učenja, metoda učenja i poučavanja te predmetnih područja razvidno unutar razvojnih područja predmeta te u međupredmetnim vezama.
Predmet Mađarski jezik i književnost u čvrstoj je vezi s predmetima stranih jezika jer se procesi usvajanja i upoznavanja jezika međusobno osnažuju i nadopunjuju.
Komunikacija na materinskome jeziku i tematski krug književnosti i stvaralaštva umnogome su povezani s poviješću jer potpomažu razumijevanje stručnih tekstova, a jedan je dio književnih djela pak prinos upoznavanju povijesti danih razdoblja.
Poučavanje mađarskoga jezika na visokoj razini pridonosi razvoju estetskih kompetencija s pomoću kojih učenik može razvijati vlastiti osjećaj za estetske vrijednosti te shvatiti važnost umjetničkih i kulturnih djela, a tako razvija i osobni i nacionalni identitet. Učenika se potiče da uporabom različitih vizualnih i verbalnih medija izrazi svoje mišljenje, kritički vrjednuje svoje ideje, pristupe i nazore na svijet.
Razvijanje kvalitetne komunikacije, osjećaja za toleranciju, svijesti o osobnoj odgovornosti te osobnoga i društvenoga identiteta poučavanje mađarskoga jezika povezuje i s međupredmetnim temama građanskoga odgoja.
U svrhu razvoja jezične komunikacijske kompetencije nužno je jačati kompetencije informatičke pismenosti zato što je uporaba informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) neizostavan dio svakodnevne komunikacije, odnosno bitna sastavnica procesa učenja.
Mađarski je jezik povezan i s matematikom jer oba područja razvijaju temeljne kompetencije razmišljanja, a koje se nadovezuju jedna na drugu.
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Glavna obilježja poučavanja predmeta
U prvome odgojno-obrazovnom razdoblju osnovnoga obrazovanja najvažniji cilj jest razvijanje govora i sposobnosti izražavanja na materinskome jeziku te čvrsto ovladavanje vještinama čitanja i pisanja. Naglasak je na razvijanju temeljnih kompetencija te na čitanju s razumijevanjem. Radi uspješnoga prelaska s vrtića na osnovnu školu nužno je procijeniti koordinaciju pokreta i drugih sposobnosti uoči početka školskoga obrazovanja te na temelju (mogućih) utvrđenih nedostataka u nastavne sate uklopiti dodatne, razvojne vježbe.
Kompetencije materinskoga jezika u svim područjima učenja određuju učenikov budući uspjeh. Kompetencije materinskoga jezika koje nisu dovoljno razvijene u pojedinim će predmetima rezultirati nezadovoljavajućim uspjehom, odnosno padom i napuštanjem škole bez stečenoga stupnja naobrazbe. Zadatak materinskoga jezika jest i smanjiti broj društveno-kulturnih nedostataka te nedostataka povezanih s jezičnom uporabom.
Razvoj temeljnih kompetencija, u kojemu istaknutu ulogu dobivaju kompetencije čitanja i pisanja te razumijevanja teksta, završava na kraju drugoga razreda. Tijekom cijeloga tog razdoblja treba – koristeći se dijagnostičkim i formativnim vrjednovanjem – pratiti razvoj sposobnosti učenika koji su svoje školsko obrazovanje započeli s nedovoljno razvijenim jezičnim sposobnostima.
Glavni ishod područja učenja jest usvajanje čitanja i pisanja kao temeljnih tehnika, odnosno razvoj temeljnih vještina i kompetencija razumijevanja i tumačenja teksta. Kultura čitanja potiče čitanje i obradu književnih djela koja odgovaraju afinitetima određene skupine učenika.
Umjesto upoznavanjem s gramatičkim pravilima učenici u svrhu razvoja kompetencija materinskoga jezika spoznaje o jeziku i njegovim funkcijama stječu kreativnim, zabavnim, stvaralačkim ili pokusnim zadatcima, i to u različitim oblicima rada.
U drugome odgojno-obrazovnom razdoblju osnovnoga obrazovanja naglasak je na razvijanju kompetencija (razumijevanje teksta, pisano i usmeno izražavanje) te na oblikovanju osobnosti učenika (kultura čitanja, kritičko mišljenje), a s namjerom da učenik obrazovanje poima na samostalan i stvaralački način, da djela obrađuje s razumijevanjem te da jezik rabi kulturno i u skladu s priopćajnom svrhom.
Odabir i raspodjela spoznaja, pojmova i djela povezanih s materinskim jezikom i književnošću zasniva se na razvojnim ciljevima i dobnim karakteristikama učenika. Spoznaje i vještine koje se odnose na materinski jezik prvobitno služe za razvijanje učenikove jezične svijesti i uporabe. Spoznaje o materinskome jeziku prije svega pokazuju put k pozitivnomu doživljaju iskustva čitanja, različitim strategijama prihvaćanja i tumačenja teksta i kontekstu književnih djela, a zatim i k interpretaciji književnih djela koja je usmjerena na njihova obilježja u vezi s nastankom, stilom i povijesnim promatranjem.
Aktivnosti na nastavnome satu te izvanškolske aktivnosti treba planirati u skladu s društvenim, kulturnim i dobnim karakteristikama učenika. Osim toga, njihov zadatak jest pridonijeti diferencijaciji koja je u određenim slučajevima potrebna (podrška u učenju, briga o darovitosti). Tijekom nastavnoga rada valja težiti metodičkoj raznolikosti, tj. primjeni različitih metoda koje se nadograđuju na učeničku aktivnost (prikupljanje, projekti, suradnički, kreativni, pisani i usmeni zadatci).
Razvojni se ciljevi predmeta mogu ostvariti samo ako učenici postanu aktivni sudionici nastavnoga procesa, a ne tek pasivni promatrači. Metode koje se nadograđuju na učeničku aktivnost i suradnju pridonose razvoju učeničkih sposobnosti rješavanja problema, tj. učenike osposobljavaju za povezivanje različitih informacija iz različitih izvora (knjižnica, internet, mediji).
Zadatak predmeta od petoga do osmoga razreda jest i priprema za srednjoškolsko obrazovanje.
Pri primjeni postupaka vrjednovanja nužno je podrobno argumentirati – i u pisanome i u usmenome obliku – vrjednovanje učenikova uspjeha (npr. ispiti, eseji, projektni zadatci, prezentacije, uprizorenje književnih djela itd.).
Pri oblikovanju nastavnoga plana i programa treba uzeti u obzir međupredmetne veze; to vrijedi i za raspodjelu nastavnoga gradiva i za planiranje projekata, tematskih tjedana i tematskih cjelina. S pomoću nekoliko primjera valja predstaviti nekoliko povijesnih poveznica, odnosno poveznica mađarskoga jezika i književnosti. U pogledu odnosa s umjetničkim predmetima, u središtu treba biti samoizražavanje, radnje prihvaćanja i analize, tj. usporedbe sredstava umjetničkoga utjecaja.
U srednjoškolskome odgojno-obrazovnom razdoblju ističu se, za razliku od prethodnoga odgojno-obrazovnog razdoblja, objektivni elementi obrazovnoga posredovanja, spoznaje o književnosti i materinskome jeziku. Stečena znanja i vještine potiču potrebu za čitanjem i obrazovanjem.
Istaknut je cilj da kompetencije i spoznaje o materinskome jeziku i književnosti stvore složen i primjenjiv sustav znanja.
Budući da se na ovoj razini razlike među pojedincima, skupinama i ustanovama očituju u najvećoj mjeri, upravo je diferencijacija ključan zadatak ovoga odgojno-obrazovnog razdoblja. Te razlike mogu proizlaziti iz odstupanja s obzirom na motivaciju, interes, namjeru za nastavak učenja/obrazovanja i prije stečeno znanje. Stoga pri oblikovanju nastavnoga gradiva treba obratiti pozornost na potrebe i mogućnosti različitih ciljanih skupina. Učenici koji tijekom obrazovnoga razdoblja pokazuju interes prema predmetu mogu biti sudionicima obrazovanja na višoj razini, čime se potiče njihova volja za nastavak učenja/obrazovanja.
U opći se sustav ciljeva Mađarskoga jezika i književnosti uklapaju dva praktična zadatka. Prvi zadatak jest priprema za državnu maturu, koji se posebice naglašava u posljednjim dvama razredima srednje škole. Drugi važni zadatak jest razvijanje kompetencija materinskoga jezika, koje su povezane sa svijetom rada i samostalnim životom odraslih, a osobito vještina razumijevanja teksta te pisanoga i usmenoga izražavanja.
Kako bi se složeni sustav predmetnih ciljeva ostvario, nužno je primjenjivati pomno odabrane i raznovrsne metode te metode koje učenike potiču na različite aktivnosti. Metode valja odabrati u skladu s osobitostima učeničke skupine, i to tako da pridonesu diferencijaciji i oblikovanju učeničkoga pristupa prema vrijednosti predmeta. U postupku vrjednovanja valja težiti tomu da se u jednakome omjeru pojavljuju načela vrjednovanja za kompetencije, spoznaje i pristupe. To se može ostvariti samo ako se u središte vrjednovanja postave raznolike aktivnosti učenika (pisano/usmeno, samostalni/skupinski/projektni rad, razumijevanje teksta/izražavanje) te učenicima poznat i razumljiv sustav načela vrjednovanja.
Pri oblikovanju nastavnoga plana i programa treba uzeti u obzir međupredmetne veze, i pri raspodjeli gradiva i pri planiranju projekata, tematskih tjedana i tematskih cjelina. S pomoću nekoliko primjera valja predstaviti nekoliko povijesnih poveznica, odnosno poveznica mađarskoga jezika i književnosti. S obzirom na umjetnička djela bitnu ulogu – izuzev paralela u odnosu na načine izražavanja svojstvene različitim granama umjetnosti – trebaju dobiti i kulturno-povijesne te stilsko-povijesne poveznice.
POPIS OBVEZNIH I PREPORUČENIH DJELA ZA ČITANJE
OSNOVNA ŠKOLA
1. razred Obvezna
Csoóri, Sándor – pjesme (npr.Csodakutya)
Csukás, István: Sün Balázs
Preporučena
Basne
Kratke priče i legende
Bartos, Erika – priče(npr. Tündérvers)
Móricz, Zsigmond: Iciri-piciri
Icinke-picinke (narodne priče)
2. razred Obvezna
Kormos, István: Vackor
Fazekas, Anna: Öreg néne őzikéje
Preporučena
Mađarske narodne priče
Gárdonyi, Géza − priče
Weöres, Sándor − pjesme
Marék, Veronika: Kippkopp
Kálmán, Jenő: Sicc az iskolában
Doskocilova, Hana: A kisvakond nadrágja
Brunhoff, Jean de: Babar király
3. razred Obvezna
Csukás, István: Téli tücsök meséi
Tersánszky, Józsi Jenő: Misi Mókus kalandjai
Preporučena
Janikovszy, Éva: Ha én felnőtt volnék
Simon, Franceska: Rosszcsont Peti
Benedek, Elek: Szélike királykisasszony
Illyés, Gyula: Hetvenhét magyar népmese
Móra, Ferenc: A hatrongyosi kakasok
Sütő, András: Volt egyszer egy édesszájú medve
4. razred Obvezna
Fekete, István: Vuk
Lázás, Ervin: A hétfejű tündér
Preporučena
Fekete, István – animalistički romani
Móra, Ferenc: Mondák és mesék
Mađarske narodne priče
Zelk, Zoltán – pjesme
Spyri, Johanna: Heidi
Kastner, Erich: A két Lotti ili Emil és a detektivek (Blizanke; Emil i detektivi)
Collodi, Carlo: Pinokkió
Milne, Alan Alexander: Micimackó
Salten, Felix: Bambi
5. razred Obvezna
Molnár, Ferenc: A Pál utcai fiúk (Junaci Pavlove ulice)
Petőfi, Sándor: János vitéz
Preporučena
Mađarske narodne priče
Fésűs, Éva: A palacsintás király
Lázár, Ervin: A hétfejű tündér; A manógyár; A négyszögletű kerek erdő
Kontra, Ferenc: A halász fia
Berg, Judit: Rumini
Varró, Dániel: Túl a Maszat-hegyen
Kinney, Jeff: Egy ropi naplója (bilo koja knjiga iz serije)
Lenk, Fabian: Szamba csapat
Brezina, Thomas: Fiúk kizárva (bilo koja knjiga iz serije)
Rowling, J. K.: Harry Potter és a bölcsek köve (Harry Potter i kamen mudraca)
Janikovszky, Éva: Kire ütött ez a gyerek?
6. razred Obvezna
Gárdonyi, Géza: Egri csillagok (ulomci)
Arany, János: Toldi
Preporučena
Komjáthy, István: Mondák könyve (izbor iz djela)
Priče i legende Mađara i drugih naroda (izbor iz djela)
Fazekas, Mihály: Ludas Matyi
Twain, Mark: Koldus és királyfi (Kraljević i prosjak)
Stevenson, Robert Louis: A kincses sziget (Otok s blagom)
Mándy, Iván: Robin Hood
Nógrádi, Gábor: Gyermekrablás a Palánk utcában
Brezina, Thomas: A mi titkunk (bilo koja knjiga iz serije)
Sachar, Louis: Bradley, az osztály réme
Fine, Anne: A kilencedik felhőn
Elekes, Dóra: Dettikéről és más istenekről
7. razred Obvezna
Jókai, Mór: A kőszívű ember fiai (ulomci)
Suvremene novele (izbor iz novela)
Preporučena
Mikszáth, Kálmán: Szent Péter esernyője vagy A beszélő köntös
Tamási, Áron: Énekes madár
Verne, Jules: Kétévi vakáció; Grant kapitány gyermekei
Leiner, Laura: A Szent Johanna gimi (bilo koja knjiga iz serije)
SMJERNICE ZA ODABIR MEDIJSKIH SADRŽAJA ZA OSNOVNU ŠKOLU
Proučavanje lokalne kulture i medija učenike potiče da samostalno prikupe i analiziraju informacije iz različitih izvora te kritički vrjednuju medijske tekstove i poruke, tj. da razvijaju vlastitu medijsku kulturu. Tumačenjem različitih medijskih sadržaja i pojava učenici mogu prikazati svoju nacionalnu kulturu, navike i tradiciju. Posjećivanjem različitih kulturnih i religijskih ustanova, događaja, nastupa itd. kao sudionici kulturnoga i društvenoga života razvijaju svoju kreativnost i kritički osjećaj. Radi postizanja odgojno-obrazovnih ishoda ovoga područja nastavnik mora, imajući u vidu učeničke prijedloge, odabrati medijske sadržaje i znanstvene, odnosno zabavne književne tekstove koji su u skladu s učeničkim afinitetima, dobi i mogućnostima prihvaćanja.
SREDNJA ŠKOLA
OBVEZNA DJELA SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI
Macuo Basó (Matsuo Bashō): Bár felhő-távol; Súgd meg titkodat; Szívem csordultig; A nyári hajnal; Riadok. Mécsem
Assisi Szent Ferenc (Sveti Franjo Asiški): Naphimnusz (Pjesme brata Sunca)
Baudelaire, Charles: Egy dög; Kapcsolatok; Az albatrosz; Az ember és a tenger (Strvina; Suglasja; Albatros; Čovjek i more)
Beckett, Samuel: Godot-ra várva (U očekivanju Godota)
Boccaccio, Giovanni: Hatodik nap, negyedik novella (Šesti dan, novela četvrta)
Borges, Jorge Luis: A krimi
Gogol, Nyikolaj Vasziljevics (Nikolaj Vasiljevič Gogolj): A köpönyeg (Kabanica)
Kafka, Franz: Az átváltozás (Preobrazba)
Mann, Thomas: Mario és a varázsló (Mario i čarobnjak)
Marquez, Gabriel García: Száz év magány (Sto godina samoće)
Molière: Tartuffe
Ovidius: Átváltozások (Daedalus és Icarus, Orpheus és Eurydice, Pygmalion); Metamorfoze (Dedal i Ikar, Orfej i Euridika, Pigmalion)
Arany, János – balade (Ágnes asszony; Vörös Rébék; Szondi két apródja; Tetemrehívás; Tengeri-hántás)
Balassi, Bálint: Hogy Júliára talála, így köszöne néki
Bodor, Ádám: Sinistra körzet (Okrug Sinistra)
Csokonai Vitéz, Mihály: A Reményhez
Halotti beszéd és könyörgés
Janus Pannonius (Ivan Česmički): Egy dunántúli mandulafához
József, Attila: Tiszta szívvel; Téli éjszaka; Eszmélet; Óda; Kései sirató; Gyermekké tettél; Levegőt!; A Dunánál; Bukj föl az árból; Talán eltünök hirtelen
Karinthy, Frigyes: A cirkusz
Katona, József: Bánk bán
Kontra, Ferenc: Az aranyhintó
Kosztolányi, Dezső: Édes Anna
Kölcsey, Ferenc: Himnusz
Madách, Imre: Az ember tragédiája (Čovjekova tragedija)
Móricz, Zsigmond: Szegény emberek
Mészöly, Miklós: Megbocsátás
Ómagyar Mária-siralom
Tóth, Krisztina: Porhó
Vörösmarty, Mihály: Csongor és Tünde; Szózat
Zrínyi, Miklós (Nikola Zrinski): Szigeti veszedelem (Opsada Sigeta)
PREPORUČENA I PREDLOŽENA DJELA SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI
Alkaiosz (Alkej): Bordal (Vinska pjesma)
Anakreón (Anakreont) – izbor iz poezije
Apollinaire, Guillaume: A megsebzett galamb és a szökőkút
Austen, Jane: Büszkeség és balítélet (Ponos i predrasude)
Balzac, Honoré de: Goriot apó (Otac Goriot)
Biblija (ulomci)
Brecht, Bertolt: Koldusopera (Prosjačka opera)
Bronte, Emily: Üvöltő szelek (Orkanski visovi)
Byron: Don Juan (ulomci), Childe Harold vándorútja (Putovanja Childea Harolda; ulomci), izbor iz poezije
Bulgakov, Mihail Afanaszjevics (Bulgakov): A Mester és Margarita
Calvino, Italo: Ha egy téli éjszakán egy utazó... (Ako jedne zimske noći neki putnik...)
Camus, Albert: Az idegen (Stranac)
Catullus (Katul) – izbor iz poezije
Cervantes Saavedra, Miguel de: Don Quijote (ulomci)
Csehov, Anton Pavlovics (Anton Pavlovič Čehov): A három nővér; A sirály (Tri sestre; Galeb); izbor iz novela
Dante, Alighieri: Isteni színjáték (Božanstvena komedija; ulomci)
Defoe, Daniel: Robinson Crusoe
Dosztojevszkij, Fjodor Mihajlovics (Dostojevski): Bűn és bűnhődés (Zločin i kazna)
Dürrenmatt, Friedrich: Az öreg hölgy látogatása; A fizikusok
Stearns Elliot, Thomas – izbor iz poezije
Flaubert, Gustave: Bovaryné (Madam Bovary)
Goethe, Johann Wolfgang von: Vándor éji dala; Faust (Putnikova noćna pjesma, Faust; ulomci); Az ifjú Werther szerelme (Patnje mladoga Werthera)
Heine, Heinrich – izbor iz poezije
Hoffmann, Ernst Theodor Amadeus: Az arany virágcserép; Homokember
U početku procesa učenja i poučavanja usmjeravanje je zadatak nastavnika. U tome procesu sve važniju ulogu treba dobivati poticanje interesa učenika i njihovo samostalno sudjelovanje, odnosno treba razvijati njihovu unutarnju motivaciju. Da bi se to postiglo, učenike treba uključiti u nastavni proces. Učeničku sposobnost samostalnoga učenja može potaknuti i nastavnik, i to ako u procesu učenja i poučavanja istakne zadatke koji odgovaraju upravo tomu cilju.
Odgovornosti učitelja i nastavnika jesu sljedeće:
− predvidjeti nastavni proces te mu zadati okvire
− inicirati stvaranje optimalnoga pedagoškog okružja
− svojom stalnom otvorenošću pomagati u potrazi za rješenjima
− raspolagati odgovarajućim pedagoškim znanjima i sredstvima
− samostalno pripremati i odabirati nastavna pomagala za rad u svome razredu
− organizirati poučavanje u skladu sa sposobnostima učenika i njihovim razvojnim potrebama
− dijeliti s učenicima odgovornost procesa učenja i poučavanja u mjeri u kojoj to potiče njihov razvoj.
Nastavnik mora nastojati da učenici u što većoj mjeri budu odgovorni za svoje učenje. To pak znači da učenici upravljaju svojim učenjem i sudjelovanjem u zajedničkim aktivnostima, i to u mjeri većoj nego obično, a samim tim i s većom odgovornošću. Nakon prethodnoga dogovora učenici u zadanim okvirima određuju rokove, vremenska ograničenja, težinu gradiva koje treba naučiti te što će unijeti u život skupine. Stoga su odgovornosti učenika sljedeće:
− sudjelovati u životu škole s disciplinom koja je u skladu s njegovom dobi
− obavljati vlastite zadatke u skladu s preuzetim obvezama.
U životu škole prisutan je i roditelj kao partner. Stoga su odgovornosti roditelja sljedeće:
− u dogovoru sa školom poticati razvoj svoga djeteta (domaća zadaća, poštovanje pravila)
− pomoći u razvijanju samostalnosti svoga djeteta.
Procesu učenja, međutim, pripada i to da nastavnici i učitelji u suradnji s knjižničarima i drugim stručnim suradnicima primjenjuju brojne obrazovne postupke, a pritom potičući učenike na oblikovanje strategija učenja, komunikacijskih strategija (slušanje i čitanje, pisanje i govorenje), analizu pisanih radova (istraživanje i korištenje informacijama) te na stjecanje samostalnih navika učenja.
Učitelji, nastavnici i stručni suradnici svoj odgojni i obrazovni rad planiraju u skladu sa sposobnostima učenika potičući ih na aktivno sudjelovanje u aktivnostima učenja u kojima mogu primijeniti usvojeno gradivo, što pak potiče razvoj njihova kreativnog i kritičkog mišljenja. Također, to učenicima omogućuje da međusobno surađuju i komuniciraju u različitim situacijama, da razvijaju svoju samostalnost, vještinu iniciranja, osjećaj individualnosti te pospješuju razvoj svih svojih sposobnosti.
Nastavna sredstva i izvori
Ishodima definiranima u kurikulumu dodjeljuju se nastavna sredstva i pomagala.
Dinamika procesa učenja i poučavanja oblikuje se neposrednom komunikacijom između nastavnika i učenika te međusobnom komunikacijom samih učenika, ali i primjenom informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Temeljni su izvori za poučavanje mađarskoga jezika i književnosti ponajprije različiti tekstovi, edukativni tekstovi − tekstovi iz kojih se crpe znanja i spoznaje, prezentacijski i ilustrativni materijali.
Učitelj i nastavnik raspolaže udžbenicima, čitankama i ostalim srodnim materijalima, koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, te različitim nastavnim sredstvima i pomagalima, a materijale za učenje i poučavanje određuje u dogovoru sa stručnjacima, školskim knjižničarima i stručnim suradnicima.
Tekstovi koji se pojavljuju kao izvori za poučavanje mađarskoga jezika i književnosti zasnivaju se na jezičnim modelima prilagođenima dobi učenika, njegovu jezičnom znanju, krugu interesa, iskustvima te prije stečenim jezičnim sposobnostima i vještinama.
Izvori za učenje i poučavanje učenicima trebaju biti lako dostupni.
Stvaranje okružja za učenje
Bitno je da učionica u kojoj se odvija nastava mađarskoga jezika i književnosti ima odgovarajuću opremu te da su lako dostupna nastavna sredstva potrebna za kvalitetno poučavanje sadržaja iz književnosti, jezika i medijske kulture. Brižnom se opremljenošću učionica pozitivno može utjecati na učenički uspjeh, stoga je važno da okružje u kojemu se nastavni proces odvija motivira učenike za rad. Također, za uspješan je odgojno-obrazovni proces važno da se nastavnici svrhovito, učinkovito i kreativno koriste mogućnostima koje im pruža učionica.
Pozitivna atmosfera učionice vrlo je važna za formiranje zajednice i osjećaja pripadnosti. Obećavajuće je ako učenik postane aktivni sudionik u stvaranju radnoga okružja.
Školski odgojno-obrazovni rad postat će uspješan i učinkovit ako i nastavnik i učenik jednako pridonesu stvaranju reda i mira koji su nužni za kvalitetno učenje i poučavanje.
Vremenska organizacija predmeta
Predmet Mađarski jezik i književnost dijelom je i osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga obrazovanja. Od 1. do 8. razreda planirani godišnji broj nastavnih sati po razredu jest 140. U srednjoškolskome se obrazovanju godišnji broj sati mijenja ovisno o razredu. Godišnji broj sati u srednjoškolskome nastavnom programu u prva tri razreda jest 140, a u posljednjemu razredu 128 sati.
U prva četiri razreda organizacija je poučavanja fleksibilna, nema zvonjenja, odnosno rasporeda koji je vremenski ograničen, što nastavnicima omogućuje da se u većoj mjeri prilagode odgojnim i obrazovnim potrebama učenika. U višim se razredima odgojno-obrazovni proces ostvaruje na satima koji traju 45 minuta. Preporučljivo je uklopiti dvosate.
Nastavnik i učitelj vlastitim godišnjim nastavnim planom i programom samostalno planira godišnji raspored sati za obradu novoga gradiva, sati za vježbu, sati za ponavljanje i usustavljivanje gradiva te sati za provjeru – imajući pritom u vidu ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda te kvalitetu napredovanja učenika u određenome razredu. Nastavni se sati u trima predmetnim područjima dijele tako da se ostvare svi definirani ishodi te unutarpredmetna korelacija i integracija.
Stvaranje učeničkih skupina
Učenici se u razrede raspoređuju prema godini rođenja. Razred se može razdijeliti u više odjela, što pak ovisi o broju učenika po odjelu ili broju ponuđenih razrednih odjela. U razredu se mogu oblikovati skupine u svrhu bolje produktivnosti, tako se stvara odgovarajuća radna atmosfera kako bi učenici mogli ostvariti zacrtane ciljeve. Učenici surađuju postavljajući vlastite ciljeve te samostalnim radom doprinose radu skupine, čini ih zadovoljnima biti njezinim članom. Skupine unutar razreda u stvarnome i virtualnome okružju mogu se oblikovati i ako se s učenicima provode projekti (koji se temelje na samostalnome, skupinskome, razrednome i školskome radu). Za učenike za koje je potrebno primijeniti poseban pristup (učenici s teškoćama u učenju, daroviti učenici) nastavnik odgojno-obrazovni rad planira u skladu sa stupnjem razvijenosti kompetencija učenika. U takvim je slučajevima organizaciju nastavnih sati potrebno prilagoditi učeniku: treba odrediti razinu nastavnoga gradiva koje valja usvojiti, odabrati odgovarajuće strategije i metode radi postizanja različitih ciljeva te prilagoditi načine i mjerila ocjenjivanja i vrjednovanja.
G. VRJEDNOVANJE RAZINE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Vrjednovanje usvojenosti ishoda predmeta Mađarski jezik i književnost zahtijeva brižno i stručno planiranje, što se čini u cilju ostvarivanja predviđenih ishoda, a u zavisnosti od prikupljenih informacija, podataka i činjenica o rezultatima odgojno-obrazovnoga rada.
Cilj vrjednovanja učeničkoga uspjeha jest učenicima i roditeljima pružiti objektivne informacije, a učiteljima i nastavnicima omogućiti da određuju daljnje razvojne zadatke i ciljeve. Vrjednovanje koje je u skladu s postignutim uspjehom učeniku pomaže u planiranju daljnjega učenja.
Planiranje u obzir uzima predznanje učenika, trenutačnu razinu razvijenosti njihovih vještina i kompetencija, osobne razvojne mogućnosti, dobne karakteristike, utjecaj vrjednovanja na razvoj osobnosti te pedagoške ciljeve.
Vrjednovanje se provodi na osnovi tri različita pristupa:
−vrjednovanje za učenje – temelji se na sustavnim povratnim informacijama i razmjenama iskustava učenika (učitelj i nastavnik – učenik i učenik – učenik), i to u odnosu na razinu usvajanja aktualne nastavne jedinice; vrjednovanje učenike motivira za daljnje učenje i usvajanje spoznaja
−vrjednovanje kao učenje – učenici daju svoj osvrt na proces učenja, prema aktualnim ishodima vrjednuju vlastiti uspjeh (samovrjednovanje) i uspjeh drugih učenika na početku nastavne godine; povratne se informacije odnose na stvorene produkte
−vrjednovanje naučenoga – podrazumijeva sumativno vrjednovanje usvojenosti nastavnoga gradiva; cilj je ocijeniti učenikovo učenje, odnosno razinu usvojenih spoznaja i kompetencija s obzirom na ishode; provodi se tijekom planiranoga razdoblja (obrada, ponavljanje, vježba, usustavljivanje) ili na kraju, a rezultira brojčanom ocjenom.
Vrjednovanje u sklopu predmeta Mađarski jezik i književnost polazi od odgojno-obrazovnih ishoda, što obuhvaća tri predmetna područja: Mađarski jezik i komunikacija (A), Književnost i stvaralaštvo (B), Medijska kultura (C).
Tijekom vrjednovanja sastavnica svakoga od triju predmetnih područja nužno je opažati, pratiti i vrjednovati dubinu i širinu usvojenosti ishoda, a imajući pritom u vidu vrjednovanje usmjereno k afektivnomu (odgojni ishodi) i kognitivnomu (obrazovni ishodi) području.
Odgojno-obrazovni ishodi, razrada odgojno-obrazovnih ishoda, ključni sadržaji te razina usvojenosti „dobar“ odgojno-obrazovnih ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnome kurikulumu, a ostale su razine usvojenosti definirane u metodičkim priručnicima.
Vrjednovanje se provodi na tri načina:
− dijagnostičko vrjednovanje: (prethodno vrjednovanje) jest prikupljanje podataka prije jednoga nastavnog sata, nastavne cjeline/teme ili početka programa. Bitno obilježje dijagnostičkoga vrjednovanja jest to da mjeri prethodno znanje, odnosno temeljnu razinu učeničkoga znanja koje nastavniku pomaže u planiranju rada, oblikovanju gradiva i procesa učenja, tj. u praćenju razvoja učenika kojemu je potrebna podrška u učenju
− formativno vrjednovanje: uloga formativnoga vrjednovanja jest oblikovanje procesa učenja, odnosno pružanje sustavnih informacija nastavniku i učeniku o tome što jest, u kolikome opsegu i kako učenik usvojio; riječ je o vrjednovanju sa svrhom napredovanja i unaprjeđivanja budućega učenja, koje se odvija za vrijeme procesa učenja te učeniku pruža mogućnost da promijeni svoj rad; podrazumijeva vrjednovanje razine razvijenosti vještina učenika, učestalo i interaktivno vrjednovanje znanja
− sumativno vrjednovanje: provodi se na kraju određenoga procesa učenja; ispit na kraju tematske cjeline, završni ispit, matura; cilj sumativnoga vrjednovanja jest ocijeniti učenikovo učenje, način i opseg usvojenosti nastavnoga gradiva; razina se usvojenosti ocjenjuje brojčanim ocjenama na ljestvici od jedan do pet, što se evidentira papirnato ili unosom u elektroničku maticu; sumativno vrjednovanje do kraja procesa učenja može imati elemente formativnoga vrjednovanja, čime se učeniku omogućuje napredak i razvoj u sljedećemu procesu učenja.
Sustav sredstava i zadataka koji se rabi u svrhu vrjednovanja obuhvaća usmene i pisane oblike vrjednovanja, oblike vrjednovanja koji se temelje na radu u skupini ili paru, provjere znanja, jednostavne ili složene zadatke koje osmišlja nastavnik, predstavljanja ili manja predavanja pripremljena s pomoću informacijsko-komunikacijskih tehnologija, učeničke mape.
Radi uspješnoga usvajanja temeljnih kompetencija prethodna su vrjednovanja tijekom prvoga i drugoga razreda ključna, i to zbog odstupanja s obzirom na učeničke sposobnosti, vještine i prethodno znanje. Na temelju tih rezultata organizira se proces učenja. Glavni zadatak jest učinkovito i diferencijacijsko razvijanje vještina i kompetencija (prilagođeno pojedincu). Cilj je da svaki učenik na kraju drugoga, a potpuno na kraju četvrtoga razreda stekne čvrste i automatizirane predmetne kompetencije (npr. pisanje, temeljna pravopisna znanja, čitanje, razumijevanje teksta) te tako zakorači u drugo odgojno-obrazovno razdoblje osnovnoškolskoga obrazovanja.
Početno polugodište školskoga obrazovanja treba promatrati kao uvodno razdoblje čiji je glavni zadatak upravo razvijanje znanja i kompetencija, stoga u tome razdoblju učitelj vrjednovanje u svrhu napredovanja i unaprjeđivanja znanja (formativno vrjednovanje) ponajprije može razvijati na stručno potkrijepljenim opažanjima.
Na početku novoga odgojno-obrazovnog razdoblja, tj. neposredno nakon prelaska s jednoga odgojno-obrazovnog razdoblja na drugo, u prvome mjesecu uvijek treba primijeniti formativno vrjednovanje.
U procesu pripreme plana učenja i metoda koje će se uporabiti nastavnik može zatražiti pomoć drugih obrazovnih stručnjaka.
Razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iskazuje se riječju i brojkom. To vrjednovanje ne podrazumijeva nužno aritmetičku sredinu brojčanih ocjena, ono je pokazatelj učenikova odnosa prema učenju i osobnomu razvoju.
Informacije o učenikovim postignućima i napretku mogu se pružati formalno (izvješće o praćenju, dodatak svjedodžbi, podatci i bilješke u e-Matici itd.) i neformalno (razgovori s roditeljima, razmjena informacija itd.).
Nastavnik tijekom procesa vrjednovanja nastoji što detaljnije opisati ukupnost i kvalitetu postignuća učenika u pojedinome odgojno-obrazovnom razdoblju. Ti osvrti moraju biti konkretni, točni i specifični glede opisivanja učenikovih rezultata, postignuća i napredovanja, a sve u skladu s očekivanjima definiranima predmetnim kurikulumom.
Razina se usvojenosti ishoda ocjenjuje prema ljestvici školskih ocjena od pet stupnjeva. Zaključna se ocjena iskazuje i riječju i brojkom (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18), ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE U KOJIMA SE NASTAVA IZVODI NA MAĐARSKOME JEZIKU U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL A)
I.
Ovom odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Mađarski jezik i književnost za osnovne i srednje škole u kojima se nastava izvodi na mađarskome jeziku u Republici Hrvatskoj (model A).
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikulum nastavnog predmeta Mađarski jezik i književnost za osnovne i srednje škole u kojima se nastava izvodi na mađarskome jeziku u Republici Hrvatskoj (model A).
III.
Početkom primjene ove odluke stavlja se izvan snage:
- Odluka o nastavnom planu i programu Mađarskog jezika za osnovne škole s nastavom na mađarskom jeziku i pismu (model A), (KLASA: 016-01/09-01/00662, URBROJ: 533-16-09-0001 od 19. siječnja 2010.), objavljena u Narodnim novinama, broj: 29/10;
- Odluka o nastavnom planu i programu Mađarskog jezika za srednje škole s nastavom na mađarskom jeziku i pismu (model A), (KLASA: 016-01/09-01/00698, URBROJ: 533-16-09-0001 od 19. siječnja 2010.), objavljena u Narodnim novinama, broj: 29/10.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1.,2., 3.,5., 6. i 7. razreda osnovne škole, 1.,2. i 3. razreda srednje škole od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda srednje škole od školske godine 2021./2022.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE U KOJIMA SE NASTAVA IZVODI NA MAĐARSKOME JEZIKU U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL A)
ČLANOVI STRUČNE RADNE SKUPINE ZA IZRADU KURIKULUMA:
Ilona Trnko, učiteljica razredne nastave, Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH, Osijek
Izabela Kral, učiteljica razredne nastave, Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH, Osijek
Kristina Kodvanj, mag. prim. educ., Osnovna škola Zmajevac, Zmajevac
Dijana Palinkaš, mag. prim. educ., Osnovna škola Korog, Korog
Julianna Kosić, učiteljica mađarskoga jezika i književnosti, Osnovna škola Zmajevac, Zmajevac
Rene Čipanj Banja, mag. hun. et mag. educ. croat., Osnovna škola Korog, Korog
Irma Listović, nastavnica mađarskoga jezika i književnosti, Osnovna škola Lug, Lug
Nikolett Ferenczy, nastavnica mađarskoga jezika, Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH, Osijek
Kinga Samu-Koncsos, nastavnica mađarskoga jezika i književnosti / magistra hungarologije, Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH, Osijek
Erna Varga, nastavnica mađarskoga jezika i književnosti – diplomirani pedagog, Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH, Osijek (voditeljica)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Sadržaj
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
UVOD
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. OPIS PREDMETA – Temeljna načela i ciljevi
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROCESA UČENJA I POUČAVANJA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. USTROJ I PODRUČJA KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
KNJIŽEVNOST
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. Jezik i komunikacija
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. Književnost i stvaralaštvo
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. Medijska kultura
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI PO RAZREDIMA, PREDMETNIM I RAZVOJNIM PODRUČJIMA TE RAZINE USVOJENOSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
ISHODI UČENJA PO PREDMETNIM I RAZVOJNIM PODRUČJIMA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST OD 1. DO 4. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
ISHODI UČENJA PO PREDMETNIM I RAZVOJNIM PODRUČJIMA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST OD 5. DO 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
ISHODI UČENJA PO PREDMETNIM I RAZVOJNIM PODRUČJIMA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST OD 1. DO 4. RAZREDA SREDNJE ŠKOLE
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD 1. DO 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. razred – 140 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. razred – 140 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. razred – 140 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. razred – 140 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
5. razred – 140 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
6. razred – 140 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
7. razred – 140 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
8. razred – 140 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD 1. DO 4. RAZREDA SREDNJE ŠKOLE
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. razred – 140 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. razred – 140 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. razred – 140 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. razred – 128 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. POVEZNICE S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNE TEME
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Glavna obilježja poučavanja predmeta
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Uloga učitelja i nastavnika
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Nastavna sredstva i izvori
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Stvaranje okružja za učenje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Vremenska organizacija predmeta
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Stvaranje učeničkih skupina
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. VREDNOVANJE RAZINE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
UVOD
Zajednica Mađara u Republici Hrvatskoj, koja živi na vlastitome povijesnom području te ima status nacionalne manjinske zajednice, ima pravo – između ostaloga – na odgoj i obrazovanje na mađarskome jeziku te na pisanu i usmenu, formalnu i neformalnu uporabu mađarskoga jezika u osobnoj i javnoj životnoj sferi.
Mađarski jezik u mađarskome narodu te u kulturnome i duhovnome bogatstvu mađarske nacionalne manjine Republike Hrvatske zauzima vrlo važnu ulogu, što ga čini neophodnim za oblikovanje nacionalnoga identiteta učeni ka te temeljnim sredstvom za stjecanje novih spoznaja.
Broj je pripadnika mađarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj otprilike 14 tisuća.
Naši su se predci stoljećima borili za opstanak mađarskoga naroda, mađarskoga jezika i kulture. Smatrali su kako narod živi u svome jeziku .
Svojom su darovitošću i marljivošću doprinijeli zajedničkim europskim vrijednostima. Držimo kako je naša (nacionalna) kultura dala znakovit doprinos raznolikosti europskoga jedinstva.
Poštujemo jezike drugih naroda, smatramo da je važno i korisno njima ovladati, no njegovanje vlastitoga, materinskoga jezika našom je dužnošću. To dugujemo svojim predcima i to ćemo prenositi svojim potomcima.
Spoznaje visoke razine iz različitih znanosti te jezika drugih naroda mogu se očekivati samo ako svoj materinski jezik usvojimo u odgovarajućoj mjeri, među ostalim i na satima materinskoga jezika.
Ovaj kurikulum služi kao temelj za poučavanje mađarskoga jezika i književnosti u mađarskim osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj. Omogućuje poučavanje učenika koji mađarski jezik i književnost uče na razini materinskoga jezika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. OPIS PREDMETA - Temeljna načela i ciljevi
Glavni cilj predmeta Mađarski jezik i književnost jest razviti kompetencije materinskoga jezika, potaknuti izražajnu i nijansiranu uporabu govornoga i pisanoga jezika, usvojiti spoznaje glede razumijevanja i tumačenja klasičnih i suvremenih književnih djela i književnosti kao umjetnosti te ovladati temeljnim spoznajama književnoga obrazovanja.
Sposobnost komunikacije na materinskome jeziku ključna je kompetencija koja u znatnoj mjeri utječe na dubinu i opseg usvajanja spoznaja iz određenih područja učenja, na djelotvornost i uspješnost komunikacije s drugima te, u konačnici, na sposobnost samoizražavanja.
Kompetencija služenja materinskim jezikom koja je dovoljno razvijena pomaže u slijeđenju normi zajednice, a tako utječe na sudbinu i budućnost pojedinca te čitave jezične zajednice.
Složeno poučavanje materinskoga jezika mora postaviti temelje promišljenoj jezičnoj uporabi učenika te je razvijati, mora u učenika pobuditi ljubav i potrebu prema njegovanju materinskoga jezika i njegove kulture. Bitan cilj poučavanja mađarskoga jezika jest ujednačiti jezično znanje učenika koji žive u različitim jezičnim sredinama, odnosno učenika koji su svoje školsko obrazovanje započeli s razinom jezičnoga znanja koje odstupa od većine. Učenje mađarskoga jezika pridonosi oblikovanju osobnosti učenika, oblikuje njihove temeljne odnose prema mađarskome narodu i kulturi, pomaže u učenika razviti osjećaj nacionalne pripadnosti.
Jezične sastavnice predmeta u sklopu formalnoga odgoja i obrazovanja nastavljaju prirodni proces usvajanja materinskoga jezika iz ranijega djetinjstva. Cilj predmeta jest stjecanje jezičnih spoznaja, postavljanje temelja za pravilno i istančano pisano i usmeno izražavanje na materinskome jeziku te za njegovo razumijevanje, a sve u skladu s kontekstom. Ključno je i vježbanje i oblikovanje materinskoga jezika. Tako stečeno znanje postavlja temelje za samostalno stjecanje spoznaja učenika, njihovo učenje, tj. diferencirano razmišljanje koje je s tim usko povezano, te za sposobnost i potrebu cjeloživotnoga obrazovanja.
Glavni zadatak predmeta jest u učenika stvoriti čvrste vještine čitanja i čitanja s razumijevanjem, koje se odvija istodobno s razvojem svijesti. Cilj učinkovitoga razvoja vještina razumijevanja i tumačenja teksta jest oblikovati sustav znanja (metakognicije) koji je povezan sa strategijama razumijevanja pisanih tekstova u tradicionalnome i digitalnome obliku te koji jednako potiče obradu svakodnevnih, književnih, stručnih i znanstvenih tekstova. Ovladavanje tom kompetencijom omogućuje prepoznavanje i kritičku obradu informacija iz teksta u skladu s trenutačnom razinom svijesti te održavanje motivacije koja pomaže u proučavanju netipičnih tekstnih vrsta.
Književne sastavnice predmeta pomažu steći kompetenciju čitanja radi traženja informacija i kompetenciju čitanja radi stjecanja iskustva čitanja, prepoznati sadržajne i jezične osobitosti pjesničkih i proznih djela, razviti vještine koje su potrebne za prihvaćanje književnih djela te oblikovati otvorenost za njihovo prihvaćanje; sve to ostvaruje se upoznavanjem i aktivnom obradom književnih djela koja su prilagođena učeničkomu jezičnom znanju te kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja. U sklopu književnoga obrazovanja važnu ulogu dobiva stvaranje i održavanje potrebe za čitanjem, koja se nadograđuje na unutarnju motivaciju učenika, zatim upoznavanje nacionalne i univerzalne književne kulture, usvajanje različitih strategija prihvaćanja i analize te povijesni pregled inačica književnoga ukusa i načina izražavanja. Književnost s pomoću djela mađarskih književnika potiče oblikovanje nacionalnoga identiteta, a upoznavanjem i analizom književnih tvorevina drugih naroda omogućuje usporedbu i razumijevanje vlastite i tuđe kulture.
Sastavnice predmeta koje obuhvaćaju kulturu i medije nastoje se osvrnuti na medijsko okružje učenika. Primjenom različitih postupaka i sredstava medijskih sadržaja razvija se učenikova sposobnost analiziranja i kritičkoga mišljenja, a ujedno se potiče svijest o vlastitome položaju u tome procesu. Istraživanje umjetničkih sadržaja pridonosi estetskomu odgoju te razvija sposobnost primjenjivanja različitih strategija prihvaćanja i analize. Također, istraživanje društvene sastavnice medijskih pojava u učenika potiče oblikovanje sustava načela i gledišta te osnažuje njihovu unutarnju potrebu za građanskom odgovornosti. Tumačenje lokalnih i nacionalnih sadržaja pridonosi produbljivanju nacionalnoga identiteta učenika, odnosno višeslojnomu razumijevanju vlastitoga okružja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROCESA UČENJA I POUČAVANJA
Učenik:
− usvaja sredstva pisane i usmene komunikacije mađarskoga jezika koja odgovaraju njegovoj dobi, analizira jezični sustav i primjenjuje stečene spoznaje
− usvaja pravila pisanoga i usmenoga izražavanja obradom tekstova različite teme, vrste i forme, a tako oblikuje vlastiti izričaj, nijansiran i bogat vokabular te stječe učinkovite čitateljske navike
− prepoznaje, analizira i primjenjuje (samostalno ili u suradnji s drugima) kodove i čimbenike verbalne i neverbalne komunikacije te njihove veze, a to mu omogućuju kompetencije razumijevanja teksta te pisanoga i usmenoga izražavanja koje se neprestano razvijaju
− tumači informacije na kritički način, savjesno rabi medije, ocjenjuje informacije prema njihovoj važnosti te tako proširuje vlastite spoznaje
− upoznaje se s različitim mogućnostima prikupljanja informacija, čime se osamostaljuje u učenju i samoobrazovanju
− interpretira različite tekstne vrste na osnovi većega broja načela
− razvija potrebu za čitanjem upoznavajući se s djelima mađarske i svjetske književnosti, a tako razvija i opći interes prema umjetnosti
− čita i kontekstualizira tekstove mađarske i svjetske književnosti koji odgovaraju njegovim afinitetima, kritički analizira sadržaje i informacije iz različitih izvora, vrjednuje njihovu vjerodostojnost
− razvija vlastiti jezični i kulturni identitet, što čini i komuniciranjem na dijalektu mađarskoga jezika (u svojoj zajednici), poštuje vrijednosti različitih kulturnih zajednica, tumači pojmove zavičaj, domovina i narod te obrazlaže svoj odnos prema njima
− oblikuje i argumentira vlastito mišljenje o pitanjima povezanima sa zajednicom, prihvaća tuđe argumente, upoznavanjem mađarske i europske kulture i tradicije osvješćuje se glede pripadnosti zavičaju, narodu, Europskoj uniji te Europi općenito.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. USTROJ I PODRUČJA KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Poučavanje i učenje mađarskoga jezika zasniva se na tri znanstveno utemeljena i međusobno povezana predmetna područja:
• Jezik i komunikacija
• Književnost i stvaralaštvo
• Medijska kultura.
U sklopu svakoga predmetnog područja u učenika se razvija komunikacijska jezična kompetencija, tj. sljedeće komunikacijske vještine: tehnika pisanja i čitanja, razumijevanje teksta nakon čitanja i slušanja, pisano i usmeno izražavanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. Jezik i komunikacija
Jezik je sredstvo izražavanja i razumijevanja, a ujedno i temelj duhovnoga, moralnoga, osjećajnoga, društvenoga i kulturnoga razvoja pojedinca. Jezična socijalizacija dijelom je procesa usvajanja jezika koji je neophodan za uklapanje u društvenu zajednicu.
U sklopu ovoga predmetnog područja učenik se upoznaje s razvojem standardnoga mađarskog jezika, njegovim temeljnim pravilima i zakonitostima.
Učenik jezik promatra kao sastavnicu društvene pojavnosti i nacionalnoga identiteta. Razlikuje standardni jezik i dijalekt, sociolekt i idiolekt, razlikuje funkcionalne stilove te ih primjenjuje u različitim komunikacijskim situacijama.
Učenik oblikuje tekst koji je u skladu s pravopisnim pravilima i kontekstom.
Predmetno područje Jezik i komunikacija tvori pet razvojnih područja:
1. Razumijevanje teksta
− interpretacija teksta nakon čitanja i slušanja, a na osnovi više načela
− strategije čitanja
− proširivanje fonda riječi i izraza
2. Pisano i usmeno izražavanje
− razvoj vokabulara
− razvijanje vještina pisanoga i usmenoga izražavanja
3. Jezične razine
− usvajanje spoznaja različitih jezičnih razina (glas, slovo, riječ, spoj riječi, rečenica, tekst)
− primjena pravopisnih pravila
4. Jezik i društvo
− razvoj svijesti o nacionalnome identitetu
− usvajanje frazeoloških spoznaja
− upoznavanje podrijetla jezika i jezičnih varijanata
− razvijanje svijesti o uporabi jezika u skladu s komunikacijskom situacijom
− prikaz jezičnih slojeva (dijalekti, sociolekti)
− jezična politika
5. Komunikacijska kultura
− samostalno iznošenje mišljenja
− temelji argumentacije
− kultura raspravljanja
− kritičko mišljenje
− jezična uljudnost.
−
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. Književnost i stvaralaštvo
Književni odgoj oblikuje i razvija sposobnost vođenja razgovora s književnim djelima. Prvobitni je zadatak poticanje ljubavi prema čitanju te osnaživanje volje za čitanje. K stjecanju književnih spoznaja vodi zajedničko razmišljanje glede poimanja i analize teksta, a koje se povezuje s čitanjem teksta, iznošenje vlastitih misli, razmjena mišljenja, stjecanje iskustava u odnosu na književna djela, otkrivanje estetskih i moralnih vrijednosti te prihvaćanje djela potkrijepljeno osjećajima. Sve to može snažno utjecati na osjećajni svijet, samospoznaju te razvoj međuljudskih odnosa.
Predmetno područje Književnost i stvaralaštvo tvore četiri razvojna područja:
1. Teorija književnosti
− izražajno čitanje i čitanje s razumijevanjem
− temeljne književnoteorijske spoznaje: forme, književni rodovi, književne vrste, stilska izražajna sredstva, stilski pravac
− osobitosti književnoga jezika
− edukativni tekstovi
2. Analiza književnoga djela
− tvrdnje i mišljenja o književnim djelima
− sustavna primjena književnoteorijskih pojmova
3. Spoznaje o književnome djelu
− književna djela svjetske, mađarske, zavičajne i lokalne književnosti
− lektira
− memoriranje i citiranje tekstova
− pisci
− nacionalni identitet, kulturno pamćenje
4. Kultura čitanja
− poticanje motivacije za čitanje
− spoznaje povezane s knjižnicom.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. Medijska kultura
Poučavanje ne smije zaboraviti na snažan utjecaj i ulogu medija u današnjemu društvu. Da bi učenik kritički mogao istražiti određeni medij, mora raspolagati medijskim spoznajama odgovarajuće razine te sposobnošću kritičkoga rasuđivanja.
Područje Medijska kultura temelji se na analizama brojnih medijskih usmenih i vizualnih simbola. Učenika se osposobljava za komunikaciju s medijima te za tumačenje, razumijevanje i vrjednovanje medijske poruke.
Učenika se potiče na oblikovanje medijskih poruka i kreativnih tekstova, čime obogaćuje kulturu svoga neposrednog, a i širega okružja. Ovo predmetno područje u učenika razvija i sposobnost poimanja, koncentraciju, vizualno pamćenje te samopouzdanje, suosjećajnost, solidarnost i toleranciju.
Predmetno područje Medijska kultura tvore dva razvojna područja:
1. Mediji
− razlikovanje temeljnih medija
− vrste tiskovina
− dramatizacija i kazalište
− vizualni mediji i filmska umjetnost
− prihvaćanje i stvaranje digitalnih tekstova
2. Mediji i društvo
− utjecaj medija na svakodnevni život
− uloga medija u društvenim procesima
− vjerodostojnost i reprezentacija.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI PO RAZREDIMA, PREDMETNIM I RAZVOJNIM PODRUČJIMA TE RAZINE USVOJENOSTI
Učenike na usvajanje spoznaja, vještina i važnih kompetencija koje su propisane odgojno-obrazovnim ishodima potiču oblici organizacije učenja koji se oslanjaju na različite djelatnosti.
Ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda jest proces u kojemu se sadržaji, zadatci i aktivnosti od početka obrazovanja postupno proširuju i produbljuju te naposljetku rezultiraju stjecanjem i razvojem odgovarajućih kompetencija.
Predviđeni broj nastavnih sati u kurikulumu za predmet Mađarski jezik i književnost u osnovnoškolskome obrazovanju dijeli se po razredu na sljedeći način:
140 + 140 + 140 + 140 + 140 + 140 + 140 + 140.
Predviđeni broj nastavnih sati u kurikulumu za predmet Mađarski jezik i književnost u srednjoškolskome obrazovanju dijeli se po razredu na sljedeći način:
140 + 140 + 140 + 128.
Predmet tvore sljedeća predmetna područja, a koja se označuju ovako:
A. Jezik i komunikacija
B. Književnost i stvaralaštvo
C. Medijska kultura.
U stupcima tablica koje pripadaju trima predmetnim područjima nalaze se odgojno-obrazovni ishodi, razrada odgojno-obrazovnih ishoda te odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda.
Objašnjenje kratica koje su uporabljene u prvome stupcu:
OŠ – osnovna škola
SŠ – srednja škola
MJ – mađarski jezik
A. –Jezik i komunikacija
B. – Književnost i stvaralaštvo
C. – Medijska kultura.
Prvi broj koji je kod označavanja ishoda pridružen predmetnomu području odnosi se na razred, primjerice:
A.1. – prvi razred
A.2. – drugi razred.
Drugi (zadnji) broj koji je pridružen predmetnomu području pak označava redni broj razvojnoga područja:
A.1. 1 . – prvo razvojno područje (razumijevanje teksta)
A.1. 2 . – drugo razvojno područje (jezično izražavanje).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
ISHODI UČENJA PO PREDMETNIM I RAZVOJNIM PODRUČJIMA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST OD 1. DO 4. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
1. razred
2. razred
3. razred
4. razred
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.1.1.
Učenik sluša kraći pročitani tekst te uz pomoć učitelja prepričava tekst.
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.2.1.
Učenik sluša, s razumijevanjem prati pročitani tekst i odgovara cjelovitim rečenicama na postavljena pitanja.
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.3.1.
Učenik s razumijevanjem prati čitani ili slušani tekst i na osnovi pitanja prepričava sadržaj teksta.
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.4.1.
Učenik samostalno i jasno prepričava i interpretira sadržaj pročitanoga ili slušanoga teksta.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.1.2.
Učenik govori i razgovara u skladu s jezičnim razvojem.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.2.2.
Učenik govori i razgovara o zadanoj temi iz svakodnevnoga života u skladu s dobi.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.3.2.
Učenik se jasno usmeno i pisano izražava o zadanim temama.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.4.2.
Učenik razgovijetno govori i pokreće raspravu o slobodno odabranoj ili zadanoj temi, samostalno izražava svoje mišljenje u skladu s komunikacijskom situacijom.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.1.3.
Učenik prepoznaje glasove i slova, usvaja i primjenjuje sustav znakova, pravilno oblikuje i povezuje slova.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.2.3.
Učenik piše riječi i rečenice pri čemu primjenjuje naučena pravopisna pravila i jezične spoznaje.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.3.3.
Učenik prepoznaje i imenuje naučene jezične pojmove, vrste riječi te primjenjuje naučena pravila.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.4.3.
Učenik rješava zadatke i piše kratke tekstove uz pravilnu primjenu jezičnih znanja.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.1.4.
Učenik se pravilno služi jezikom u skladu s komunikacijskim situacijama.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.2.4.
Učenik razlikuje mjesni govor od standardnoga jezika.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.3.4.
Učenik sudjeluje u njegovanju i očuvanju jezičnih vrijednosti svoga zavičaja.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.4.4.
Učenik svoj jezični identitet potkrjepljuje kulturološkim spoznajama.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.1.5.
Učenik pravilno rabi riječi i izraze s obzirom na njihovo značenje u uobičajenim komunikacijskim situacijama.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.2.5.
Učenik rabi riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na komunikacijsku situaciju.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.3.5.
Učenik u različitim komunikacijskim situacijama izražava svoje misli cjelovitim rečenicama o zadanoj temi.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.4.5.
Učenik razgovijetno govori u skladu s komunikacijskom situacijom i izražava svoje stavove i mišljenja.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.1.1.
IZRAŽAJNO ČITANJE S RAZUMIJEVANJEM
Učenik čita s razumijevanjem kratki književni tekst u skladu sa svojim jezičnim razvojem i dobi.
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.2.1.
Učenik čita s razumijevanjem i u skladu s književnom vrstom tekst primjeren dobi.
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.3.1.
Učenik čita s razumijevanjem književni tekst primjeren dobi, prepoznaje i određuje književnu vrstu pročitanoga teksta.
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.4.1.
Učenik čita s razumijevanjem književni tekst primjeren dobi, imenuje vrstu teksta i opisuje njegova obilježja.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.1.2.
Učenik izražava svoje doživljaje i osjećaje nakon čitanja ili slušanja književnoga teksta u skladu sa svojim jezičnim razvojem i dobi.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.2.2.
Učenik izražava svoja zapažanja i osjećaje usmeno i pisano nakon slušanja ili čitanja književnoga teksta primjerenoga dobi.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.3.2.
Učenik usmeno izražava svoje mišljenje i doživljaj o pročitanome književnom tekstu primjerenoga dobi.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.4.2.
Učenik usmeno i pisano izražava svoje mišljenje o pročitanome književnom tekstu primjerenoga dobi, povezuje doživljaj teksta s vlastitim životnim iskustvom.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.1.3.
Učenik prepoznaje pročitane ili slušane književne vrste prema obliku.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.2.3.
Učenik prepoznaje i razlikuje književne tekstove prema obliku i sadržaju.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.3.3.
Učenik imenuje književne vrste i nabraja obilježja književnoga teksta.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.4.3.
Učenik na osnovi pročitanoga opisuje obilježja književnoga teksta i književne vrste.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.1.4.
Učenik samostalno odabire književne tekstove, čita ih s razumijevanjem prema vlastitome interesu i u skladu s dobi.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.2.4.
Učenik samostalno odabire književne tekstove prema vlastitome interesu i čita ih ili sluša s razumijevanjem.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.3.4.
Učenik odabire i redovito čita književne tekstove, djela koja su u skladu s njegovim interesima i dobi.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.4.4.
Učenik redovito odabire književne tekstove prema vlastitome interesu i u skladu s dobi, iskazuje stavove i vrijednosti povezane s pročitanim te pokazuje sklonost prema čitanju.
C. MEDIJSKA KULTURA
MEDIJI
OŠ MJ C.1.1.
Učenik upoznaje različite medijske sadržaje u skladu sa životnom dobi.
MEDIJI
OŠ MJ C.2.1.
Učenik razlikuje različite vrste medija primjerene dobi i interesu.
MEDIJI
OŠ MJ C.3.1.
Učenik odabire medij prema vlastitome interesu i izražava svoje mišljenje o njemu.
MEDIJI
OŠ MJ C.4.1.
Učenik razlikuje različite vrste medija u skladu sa svojim interesima i objašnjava razlike.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.1.2.
Učenik sluša ili čita medijske tekstove iz različitih medijskih izvora u skladu s početnim opismenjavanjem.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.2.2.
Učenik sluša ili čita medijske tekstove iz različitih medijskih izvora primjerenih dobi te poznaje načine pronalaženja i pretraživanja podataka.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.3.2.
Učenik sluša ili čita medijske tekstove primjerene dobi iz različitih medijskih izvora te samostalno pronalazi podatke iz različitih izvora.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.4.2.
Učenik sluša ili čita informacije iz različitih medijskih izvora te samostalno ističe bit različitih medijskih poruka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
ISHODI UČENJA PO PREDMETNIM I RAZVOJNIM PODRUČJIMA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST OD 5. DO 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
5. razred
6. razred
7. razred
8. razred
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.5.1.
Učenik čita tekstove različitih književnih vrsta i oblika, u njima traži informacije, prepoznaje osnovne sličnosti (odnose). Izdvaja ključne riječi.
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.6.1.
Učenik čita i sluša tekstove različitih književnih vrsta i oblika, objašnjava ih prema komunikacijskim situacijama. Izdvaja ključne riječi, bitne podatke iz teksta.
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.7.1.
Učenik prepoznaje i navodi koherentne sadržaje u složenijim tekstovima prema zadanim kriterijima.
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.8.1.
Učenik prepoznaje i obrađuje koherentne sadržaje u složenijim tekstovima prema zadanim kriterijima.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.5.2.
Učenik razgovijetno izražava svoje misli u skladu sa zadanom temom. Služi se novim riječima i izrazima u usmenome i pisanome izražavanju.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.6.2.
Učenik razgovijetno i precizno izražava svoje mišljenje u skladu sa zadanom temom, vrstom teksta i svrhom komunikacije.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.7.2.
Učenik sastavlja tekst od međusobno povezanih rečenica. Svjesno se služi naučenim strukturama i tipovima rečenica u usmenome i pisanome izražavanju.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.8.2.
Učenik oblikuje i predstavlja tekst međusobno povezanim rečenicama. Služi se naučenim načinima tvorbe riječi i složenim rečenicama u njegovu oblikovanju.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.5.3.
Učenik obrađena pravopisna pravila svjesno primjenjuje. Prepoznaje fonetske i morfološke elemente, imenuje ih i razlikuje.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.6.3.
Učenik obrađena pravopisna pravila svjesno primjenjuje. Prepoznaje, imenuje i razlikuje vrste riječi i njihove sastavne elemente.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.7.3.
Učenik piše riječi i tekstove dosljedno poštujući pravopisna pravila. Prepoznaje, imenuje i razlikuje rečenične dijelove i rečenice prema priopćajnoj svrsi, sadržaju i sastavu.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.8.3.
Učenik svjesno primjenjuje usvojena pravopisna pravila. Prepoznaje, razlikuje i imenuje složene rečenice, njihove vrste i načine tvorbe riječi.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.5.4.
Učenik se služi razgovornim oblicima prema komunikacijskoj situaciji. Prepoznaje i primjenjuje frazeme.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.6.4.
Učenik prepoznaje biće (skup obilježja) promjena jezika tijekom povijesti te razlike između jezika književnosti (pjesničkoga) i standardnoga jezika.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.7.4.
Učenik se služi raznim nestandardnim oblicima jezika unutar zadane teme .
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.8.4.
Učenik se služi i opisuje više jezičnih varijanata.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.5.5.
Učenik govori razgovijetno i u skladu s komunikacijskom situacijom, samostalno iznosi svoje stavove i mišljenja.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.6.5.
Učenik govori razgovijetno i u skladu s komunikacijskom situacijom, samostalno iznosi i obrazlaže svoje stavove i mišljenja. Sluša i poštuje tuđe mišljenje.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.7.5.
Učenik govori razgovijetno i u skladu s komunikacijskom situacijom, iznosi i argumentira svoje stavove i mišljenja. Pridržava se osnovnih pravila debatiranja.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.8.5.
Učenik objašnjava komunikacijske situacije. Iznosi svoje stavove tijekom raspravljanja.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.5.1.
Učenik razlikuje i imenuje osnovne književne oblike, vrste i rodove te stilska izražajna sredstva.
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.6.1.
Učenik prepoznaje obrađene oblike književnoga izražavanja, književne vrste i rodove te njihova obilježja. Prepoznaje i imenuje stilska izražajna sredstva.
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.7.1.
Učenik razlikuje i objašnjava osnovne književne rodove, vrste, oblike, stilska izražajna sredstva i razdoblja.
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.8.1.
Učenik uspoređuje i prepoznaje književne vrste , stilska izražajna sredstva i razdoblja.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.5.2.
Učenik izražava svoje osjećaje , misli i iskustva potaknuta pročitanim književnim djelima, odnosno povezuje ih s književnom vrstom pojedinoga djela, njegovim izražajnim sredstvima i formalnim obilježjima vrste.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.6.2.
Učenik oblikuje tvrdnje u vezi s pojedinim poetskim obilježjima određenoga djela, daje obrazloženja.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.7.2.
Učenik primjenjuje znanja iz književne teorije uz usmjeravanje učitelja. Analizira književno djelo iz više gledišta, svoje tvrdnje potkrjepljuje primjerima iz teksta.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.8.2.
Učenik samostalno primjenjuje svoja znanja iz teorije književnosti. Pridodaje značenja djelima sa zadanih gledišta.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.5.3.
Učenik prepoznaje obrađena svjetska i mađarska književna djela, iz njih citira.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.6.3.
Učenik prepoznaje i opisuje upoznata djela svjetske i mađarske književnosti, iz njih citira.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.7.3.
Učenik imenuje obrađena djela svjetske i mađarske književnosti, iznosi svoje spoznaje o njima, citira iz njih.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.8.3.
Učenik imenuje analizirana djela svjetske, mađarske, domaće i zavičajne (mjesne) književnosti, dijeli ih u skupine, iznosi svoje spoznaje povezana s njima. Stvaralački se izražava potaknut analiziranim djelima u vlastitome pisanom i usmenom uratku.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.5.4.
Učenik čita preporučena ili samostalno odabrana djela prema vlastitim interesima. Ima čitateljske navike, rado čita i u slobodno vrijeme.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.6.4.
Učenik redovito čita. Naslove odabire prema prije oblikovanome interesu. Govori o svojim doživljajima povezanima s pročitanim djelima. Obrađuje ih kreativno i samostalno.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.7.4.
Učenik s pomoću digitalnih, tiskanih i audioknjiga odabire složenije, duže tekstove za čitanje kod kuće, samostalno ili po preporuci, obrazlaže svoj odabir te izvješćuje o svojim čitateljskim doživljajima primjenjujući naučene pojmove.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.8.4.
Učenik predstavlja pročitane književne tekstove i uratke povezane s njima, iznosi svoje mišljenje i međusobno ih uspoređuje. Sastavlja plan čitanja.
C. MEDIJSKA KULTURA
MEDIJI
OŠ MJ C.5.1.
Učenik razlikuje i opisuje vizualne, auditivne i audiovizualne te pisane medije.
MEDIJI
OŠ MJ C.6.1.
Učenik analizira kratke audiovizualne uratke .
MEDIJI
OŠ MJ C.7.1.
Učenik objašnjava medijske uratke u kojima su povezane tekstne i vizualne platforme (npr. strip, blog, videozapis pjesme).
MEDIJI
OŠ MJ C.8.1.
Učenik razlikuje vrste tiskan ih medija, u skladu s njima oblikuje vlastite medijske uratke na raznim platformama. Povezuje odnos medijskih poruka i stvarnosti.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.5.2.
Učenik prepoznaje internetsko nasilje, zlostavljanje, navodi potrebne etične postupke i mjere za žrtve i svjedoke nasilja.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.6.2.
Učenik prepoznaje i navodi utjecaj pojedinih medijskih sadržaja na kupovne navike potrošača.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.7.2.
Učenik poštuje temeljna ljudska prava, prepoznaje njihovo kršenje, odnosno govor mržnje.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.8.2.
Učenik prepoznaje i navodi utjecaj medija na uporabu jezika i formiranje stavova medijske publike.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
ISHODI UČENJA PO PREDMETNIM I RAZVOJNIM PODRUČJIMA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST OD 1. DO 4. RAZREDA SREDNJE ŠKOLE
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
1. razred
2. razred
3. razred
4. razred
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
SŠ MJ A.1.1.
Učenik na temelju postavljenih pitanja pronalazi informacije i prepoznaje temeljne logičke strukture. Razlikuje značenjske slojeve.
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
SŠ MJ A.2.1.
Učenik na temelju postavljenih pitanja prikuplja informacije te imenuje temeljne logičke strukture. Objašnjava razlike među značenjskim slojevima.
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
SŠ MJ A.3.1.
Učenik usustavljuje informacije, prepoznaje i imenuje složenije logičke strukture, opisuje značenjske slojeve.
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
SŠ MJ A.4.1.
Učenik tumači informacije, opisuje složenije logičke strukture, uspoređuje značenjske slojeve.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
SŠ MJ A.1.2.
Učenik oblikuje sadržajno koherentan i ujednačen tekst. Stil kojim piše prilagođava postavljenomu zadatku.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
SŠ MJ A.2.2.
Učenik razmatra kontekst pri pisanome i usmenome izražavanju te oblikuje tekst koji obilježavaju različita načela/gledišta. Stvara promišljene sintaktičke cjeline.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
SŠ MJ A.3.2.
Učenik se pri pisanome i usmenome izražavanju prilagođava kontekstu, uspoređuje različita načela/gledišta, rabi ustrojstvene i stilske zakonitosti određene tekstne vrste.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
SŠ MJ A.4.2.
Učenik u vlastitome tekstu vrjednuje točke gledišta, usustavljuje vlastite misli i poruku koju želi prenijeti. Uporabom stilskih sredstava oblikuje nijansirana značenja.
JEZIČNE RAZINE
SŠ MJ A.1.3.
Učenik prepoznaje, imenuje i razlikuje glasovne i morfološke elemente, vrste riječi.
JEZIČNE RAZINE
SŠ MJ A.2.3.
Učenik prepoznaje, imenuje i opisuje odnos glasovnoga oblika i značenja, načine tvorbe riječi te vrste složenih rečenica prema sastavu.
JEZIČNE RAZINE
SŠ MJ A.3.3.
Učenik prepoznaje, imenuje i analizira tekstne vrste, stilske slojeve i jezične varijante .
JEZIČNE RAZINE
SŠ MJ A.4.3.
Učenik povezuje i usustavljuje svoje spoznaje o jezičnim razinama, tumači veze među jezičnim razinama.
JEZIK I DRUŠTVO
SŠ MJ A.1.4.
Učenik podjednako prepoznaje i regionalne i standardne jezične varijante te ih rabi u skladu s komunikacijskom situacijom.
JEZIK I DRUŠTVO
SŠ MJ A.2.4.
Učenik prepoznaje više jezičnih registara te ih rabi u skladu s komunikacijskom situacijom.
JEZIK I DRUŠTVO
SŠ MJ A.3.4.
Učenik prepoznaje jezične varijante , stilove i registre te ih rabi i opisuje u skladu s komunikacijskom situacijom.
JEZIK I DRUŠTVO
SŠ MJ A.4.4.
Učenik prepoznaje jezik kao sustav te ga definira i opisuje u pogledu raznolikosti jezične uporabe. Tumači i objašnjava vlastitu svijest o uporabi jezika.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
SŠ MJ A.1.5.
Učenik samostalno oblikuje i dosljedno iznosi svoja mišljenja i stavove, piše koherentan tekst u skladu s pravilima kulturne komunikacije.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
SŠ MJ A.2.5.
Učenik vrjednuje tijekom pisanoga i usmenoga izražavanja: potkrjepljuje svoje tvrdnje, logički povezuje argumente, oblikuje tekst koherentne strukture.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
SŠ MJ A.3.5.
Učenik procjenjuje i obrazlaže vrijednost protuargumenata.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
SŠ MJ A.4.5.
Učenik učinkovito razvija svoju vještinu argumentiranja (provjerava vjerodostojnost vlastitih argumenata) u skladu s temom i kontekstom.
B . KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
SŠ MJ B.1.1.
Učenik prepoznaje, imenuje, opisuje i usustavljuje književne rodove, temeljne književne vrste, stilske figure, forme priopćavanja i oblike rime.
Razlikuje strategije čitanja (usmjerene na autora, tekst i način razumijevanja teksta).
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
SŠ MJ B.2.1.
Učenik prepoznaje i imenuje ključne čimbenike književnih vrsta koje se obrađuju. Prepoznaje, imenuje i opisuje dana kulturno-povijesna razdoblja, književne forme i složenije stilske postupke.
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
SŠ MJ B.3.1.
Učenik prepoznaje i imenuje ključne čimbenike diskurzivnih književnih vrsta. Prepoznaje, imenuje, opisuje književne vrste, stilske figure i postupke te ih pridružuje stilskim pravcima.
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
SŠ MJ B.4.1.
Učenik u danome tekstu prepoznaje jednostavnije oblike samorefleksije i intertekstualnosti te elemente koji odstupaju od konvencija književnih vrsta. Prepoznaje, imenuje i opisuje dana kulturno-povijesna razdoblja, tj. probleme pri njihovu određivanju.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
SŠ MJ B.1.2.
Učenik nabraja temeljna načela analize određenoga književnog roda, odnosno književne vrste, potvrđuje ih pri interpretaciji teksta.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
SŠ MJ B.2.2.
Učenik odabire načela analize koja su relevantna za dano književno djelo te na temelju njih interpretira tekst.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
SŠ MJ B.3.2.
Učenik uspoređuje načela koja su primijenjena na dano književno djelo, u danome tekstu uspoređuje i opisuje stilska obilježja različitih umjetničkih pravaca.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
SŠ MJ B.4.2.
Učenik na temelju danih načela uspoređuje različite tekstove, pri interpretaciji teksta donosi zaključke.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
SŠ MJ B.1.3.
Učenik razlikuje djela i autore svjetske i mađarske književnosti. Vrijeme nastanka djela određuje prema stoljeću. Napamet citira najmanje dva kratka isječka teksta iz književnih djela koja su predmet tumačenja/ rasprave.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
SŠ MJ B.2.3.
Učenik djela svrstava u kulturno-povijesna razdoblja. Temeljne motive koji su predmet tumačenja prepoznaje i u novim tekstovima. Prepoznaje istaknute, karakteristične citate. Napamet citira najmanje dva kratka isječka teksta iz književnih djela koja su predmet tumačenja/ rasprave.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
SŠ MJ B.3.3.
Učenik opisuje najvažnije motive koji postaju mjesta kulturnoga pamćenja. Prepoznaje krilatice. Napamet citira najmanje dva kratka isječka teksta iz književnih djela koja su predmet tumačenja/rasprave.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
SŠ MJ B.4.3.
Učenik nabraja nekoliko autora koji ne pripadaju europskomu kulturnom krugu, prepoznaje intertekstualna upućivanja. Napamet citira najmanje dva kratka isječka teksta iz književnih djela koja su predmet tumačenja/rasprave.
KULTURA ČITANJA
SŠ MJ B.1.4.
Učenik predstavlja samostalno odabrane književne tekstove. Čitanje kao pojam pripisivanja značenja proširuje na usmene tekstove.
KULTURA ČITANJA
SŠ MJ B.2.4.
Učenik analizira književni tekst koji je samostalno odabrao. Čitanje kao pojam pripisivanja značenja proširuje na sakralne i prigodne tekstove.
KULTURA ČITANJA
SŠ MJ B.3.4.
Učenik vrjednuje samostalno odabrani književni tekst. Čitanje kao pojam pripisivanja značenja proširuje na tiskovine i multimedijske tekstove.
KULTURA ČITANJA
SŠ MJ B.4.4.
Učenik samostalno odabrane književne tekstove uspoređuje s prethodnim čitateljskim doživljajima. Čitanje kao pojam pripisivanja značenja proširuje na svakodnevne tekstove.
C. MEDIJSKA KULTURA
MEDIJI
SŠ MJ C.1.1.
Učenik opisuje stvarnu i fiktivnu problematiku prikazanu filmom.
MEDIJI
SŠ MJ C.2.1.
Učenik u danim filmskim sekvencijama opisuje elemente koji pobuđuju osjećaje, izazivaju pozornost te pridonose stvaranju atmosfere.
MEDIJI
SŠ MJ C.3.1.
Učenik u danim filmskim sekvencijama obrazlaže ulogu montaže u oblikovanju značenja te tumači zahvate filmskoga pripovijedanja.
MEDIJI
SŠ MJ C.4.1.
Učenik razlikuje vrste filmskih materijala i autorske filmske uratke te ih analizira u odnosu na obilježja filmske vrste ili autorske zahvate.
MEDIJI I DRUŠTVO
SŠ MJ C.1.2.
Učenik opisuje postupke masovne komunikacije koji utječu na oblikovanje zajednice. Objašnjava vezu između stvarnoga identiteta i alter ega koji se mogu stvoriti u virtualnome okružju, prepoznaje opasne situacije koje iz toga proizlaze.
MEDIJI I DRUŠTVO
SŠ MJ C.2.2.
Učenik razlikuje medijske platforme i medijske sadržaje, tj. njihova marketinška i javnoslužbena obilježja, prepoznaje i imenuje sredstva dane reklame.
MEDIJI I DRUŠTVO
SŠ MJ C.3.2.
Učenik na temelju samostalno odabranoga primjera predstavlja načine ustroja novih medija (nelinearan tekst, interaktivnost, sustav mreža).
MEDIJI I DRUŠTVO
SŠ MJ C.4.2.
Učenik predstavlja nekoliko modela prihvaćanja masovne komunikacije. Analizira javnost koju su oblikovale platforme masovne komunikacije. Sadržaje analizira s obzirom na njihovu vjerodostojnost.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD 1. DO 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. razred – 140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.1.1.
Učenik sluša kraći pročitani tekst te uz pomoć učitelja prepričava tekst.
− sluša jednostavne tekstove iz različitih izvora te odgovara na postavljena pitanja
− uz pomoć učitelja prepričava slušani tekst
− postavlja jednostavna pitanja o slušanome tekstu
− sluša s razumijevanjem i točno odgovara na pitanja o sadržaju teksta prema smjernicama
− razgovarajući, obogaćuje vlastiti rječnik novim riječima
− uz pomoć učitelja prepričava dio slušanoga teksta i odgovara na postavljena pitanja o njegovu sadržaju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− kraći književni tekstovi koji su u skladu s jezičnim razvojem učenika i dobi (pjesme, narodna poslovica, priča).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pri odabiru odgovarajućih tekstova za učenje, poučavanje i vrjednovanje valja poštovati važnost načela stupnjevitosti (od jednostavnijega prema složenome), obraćajući pažnju na sadržaj, ustroj teksta i njegovu jezičnu strukturu. Tekstovi tijekom početnoga opismenjavanja moraju biti kratki, razumljivi i trebaju se postupno usložnjavati u skladu s početnim opismenjavanjem učenika. Tekstovi bi kod učenika svojim sadržajima i porukama trebali poticati jezični razvoj i razvoj tehnike početnoga čitanja. Grafički izgled i oblik teksta mora biti u skladu sa zahtjevima razdoblja početnoga opismenjavanja i vizualno podupirati i olakšavati poučavanje pisanja i čitanja.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.1.2.
Učenik govori i razgovara u skladu s jezičnim razvojem.
− razgovara o temama u skladu sa svojim potrebama i interesima
− razumljivo priča
− postavlja pitanja
− izražava svoje misli cjelovitim rečenicama
− u govoru intonira rečenice s obzirom na priopćajnu svrhu
− na pitanja odgovara cjelovitim rečenicama
− postavlja pitanja i odgovara na postavljena pitanja kratkim rečenicama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− kratki tekstovi iz svakodnevnoga života, tekstovi u kojima se poštuju pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora. (Učenik rabi riječi molim, hvala, oprosti, izvoli i izražava svoje misli i osjećaje potaknute riječima.)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− učitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti i jezične vježbe koje putem igre potiču razgovor i uključivanje svih učenika.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.1.3.
Učenik prepoznaje glasove i slova, usvaja i primjenjuje sustav znakova, pravilno oblikuje i povezuje slova.
− razlikuje slova od drugih znakova
− prepoznaje slova
− povezuje glas s odgovarajućim slovom
− razlikuje tiskana velika i mala slova abecede
− oblikuje, precrtava i prepisuje slova po sjećanju
− povezuje slova (glasove) te rastavlja riječi na slova (glasove), odnosno slogove
− prepisuje dvije-tri međusobno povezane rečenice ili ih piše po diktatu
− prepoznaje kratke i duge otvornike po dijakritičkim znakovima
− primjenjuje jednostavna pravopisna pravila primjerena početnomu opismenjavanju
− uz pomoć učitelja piše i čita riječi i kratke rečenice, uz smjernice piše veliko početno slovo i rečenični znak na kraju rečenice
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− glasovi i slova abecede mađarskoga jezika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− učitelj treba motivirati učenike; stvoriti poticajno okružje za čitanje, razvijati vještine potrebne za čitanje (prepoznavanje fonema, sposobnost razlikovanja, pažnju, brzinu čitanja, ritam, rječnik, jezična pravila, komunikacijske sposobnosti itd.); treba ih poučiti tehnikama čitanja koje im omogućuju pravilnu artikulaciju glasova, pravilnu rečeničnu intonaciju i razumijevanje pročitanoga
− učitelj treba učenike poučiti urednomu vođenju bilježnice i pravilnoj uporabi pisaljke; potrebno je izvoditi motoričke vježbe i vježbe koordinacije pokreta (crtati crte, precrtavati početne crte slova, elemente slova, izrađivati slova od papira, plastelina, izrezivati naučena slova iz časopisa itd.); poticati na usvajanje pravilnih radnih navika (pravilno držanje tijela, držanje pisaljke u ruci, klizanje ruke po papiru); paziti na urednost rukopisa, čitljivost slova, njihovu međusobnu povezanost
− učenik mora pisati slova i rečenice prepisivanjem s primjera tekstova napisanih pisanim ili tiskanim slovima te pisati slova i rečenice po diktatu.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.1.4.
Učenik se pravilno služi jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom.
− prepoznaje razlike u izražavanju u uobičajenim komunikacijskim situacijama i komunicira u skladu s tim
− prepoznaje međusobnu povezanost jezika i društva
− upoznaje druge sa svojom kulturom i svojim običajima i poima vlastiti identitet
− poštuje tuđe kulture i običaje
− razlikuje jezično-komunikacijske situacije, pretežito točno služi se jezikom koji je u skladu s tim
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− tekstovi koji su primjereni početnomu opismenjavanju i narodne igre.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.1.5.
Učenik pravilno rabi riječi i izraze s obzirom na njihovo značenje u uobičajenim komunikacijskim situacijama.
− govori i razgovara o svakodnevnim temama
− pripovijeda kratku priču prema nizu slika
− opisuje predmete na temelju svojih zapažanja
− priča o vlastitim doživljajima
− pozorno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
− pridržava se pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora (rabi riječi hvala, molim, oprosti )
− služi se pristojnim i pravilnim jezičnim izrazima pri predstavljanju, pozdravljanju i obraćanju drugim učenicima ili odraslima
− uz pomoć učitelja prepoznaje i pravilno rabi riječi i izraze u rečenicama u uobičajenim komunikacijskim situacijama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− dramski tekstovi, igrokazi ili igre, priče iz raznih životnih situacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− učitelj treba razvijati učenikove jezične sposobnosti i bogatiti učenikov rječnik čitanjem tekstova primjerenih njegovu početnom opismenjavanju.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.1.1.
IZRAŽAJNO ČITANJE S RAZUMIJEVANJEM
Učenik čita s razumijevanjem kratki književni tekst u skladu sa svojim jezičnim razvojem i dobi.
− samostalno čita naglas i u sebi
− čita razumljivo i odgovarajućim tempom
− književne tekstove čita s razumijevanjem
− čita tekstove u skladu s jezičnim razvojem i dobi uz povremene pogreške u čitanju
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− učitelj redovito čita naglas učenicima; potiče pravilno brzo čitanje ili čitanje odgovarajućim tempom jer pravilno čitanje nije samo djelatnost potrebna za učenje, nego omogućuje da se upoznavanjem književnih tekstova potiče usvajanje osnovnih životnih vrijednosti, razvoj osobnosti, bogaćenje vlastitoga osjećajnog svijeta i, naravno, služi za zabavu i razonodu.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.1.2.
Učenik izražava svoje doživljaje i osjećaje nakon čitanja ili slušanja književnoga teksta u skladu sa svojim jezičnim razvojem i dobi.
− čita priče i kratke pripovijetke
− odgovara na pitanja o pročitanome književnom tekstu i pokazuje zanimanje za pročitani tekst
− određuje likove i mjesto radnje u književnome tekstu
− iznosi svojim riječima doživljaj i objašnjava svoj dojam o pročitanome
− opisuje vlastite proživljene situacije koje su povezane s pročitanim tekstom
− prepričava pročitanu priču prema redoslijedu događaja i izražava doživljaje ilustracijom (crtežom)
− uz pomoć iznosi svoje doživljaje i zapažanja o pročitanome književnom tekstu te uspoređuje događaje u književnome tekstu s vlastitim proživljenim situacijama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− likovi, mjesto radnje, bajka, priča.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− čitanjem i slušanjem bajki učenik stvara osnove za kasnije čitanje i prihvaćanje književnih djela, usvaja princip analize djela, razvija sposobnost izražavanja svoga mišljenja o pročitanome književnom tekstu.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.1.3.
Učenik prepoznaje pročitane ili slušane književne vrste prema obliku.
− prepoznaje jednostavne književne tekstove na osnovi njihovih obilježja
− razlikuje pjesmu od proznoga teksta po obliku
− recitira pjesme napamet
− uz pomoć učitelja prepoznaje književna djela na temelju obilježja književnih vrsta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pripovijedanje priče prema nizu slika; narodne priče, kratki edukativni tekstovi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− prema odabiru učitelja učenik čita i upoznaje tekstove koji su primjereni njegovoj dobi, njegovim doživljajnim i spoznajnim mogućnostima.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.1.4.
Učenik samostalno odabire književne tekstove, čita ih s razumijevanjem prema vlastitome interesu i u skladu s dobi.
− upoznaje se sa školskom knjižnicom
− razlikuje slikovnicu od bajki i drugih književnih tekstova
− upoznaje se s radom školske knjižnice
− redovito posjećuje knjižnicu i jedanput mjesečno posuđuje slikovnicu za čitanje
− upoznaje se s različitim vrstama slikovnica
− preporučuje pročitane priče i knjige drugim učenicima
− razgovara i iznosi doživljaje o pročitanim književnim tekstovima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− književni tekstovi koje je učenik samostalno odabrao prema vlastitome interesu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− učenici bi trebali steći naviku redovitoga posjećivanja školske knjižnice, odabirati knjige prema vlastitome interesu u skladu s dobi (slikovnice, bajke, edukativni tekstovi, priče), upoznati pravila lijepoga ponašanja u knjižnici, upoznati i pravilno rabiti dječji leksikon, redovito čitati kratke književne tekstove.
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
OŠ MJ C.1.1.
Učenik upoznaje različite medijske sadržaje u skladu sa životnom dobi.
− sluša ili čita različite medijske tekstove u skladu s početnim opismenjavanjem
− upoznaje namjenu dječjega leksikona i dječjega časopisa
− upoznaje dječji film i igrokaz
− odgovara na postavljena pitanja usmenim ili likovnim izrazom (crtežom)
− sluša ili čita podatke iz različitih medijskih sadržaja u skladu s početnim opismenjavanjem
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.1.2.
Učenik sluša ili čita medijske tekstove iz različitih medijskih izvora u skladu s početnim opismenjavanjem.
− sluša ili čita različite medijske sadržaje (crtani film, televizijske emisije, kazališna predstava, dječji časopis)
− sluša ili samostalno čita kratki novinski isječak, zabavni dječji časopis
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− knjižnica, kazališna ili lutkarska predstava, kinematografska projekcija, kulturni projekti ili događanja.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 1. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. razred – 140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.2.1.
Učenik sluša, s razumijevanjem prati pročitani tekst i odgovara cjelovitim rečenicama na postavljena pitanja.
− sluša s razumijevanjem jednostavne i kratke tekstove koji su u skladu s jezičnim razvojem i dobi
− odgovara na postavljena pitanja o slušanome tekstu
− razgovara o tekstu s drugim učenicima
− postavlja pitanja o pročitanome ili slušanome tekstu
− sluša i prati smjernice
− izražava misli i osjećaje (riječima, crtežom, pokretom)
− razumije pročitani tekst i uz pomoć učitelja aktivnim rječnikom odgovara na postavljena pitanja u skladu s jezičnim razvojem
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− kratki književni tekstovi koji su primjereni učenikovu jezičnom razvoju i dobi (pjesme, poslovice, priče).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− − pri odabiru odgovarajućih tekstova za učenje, poučavanje i vrednovanje valja poštovati načelo od jednostavnijega prema složenome s obzirom na sadržaj, ustroj teksta i jezičnu strukturu; tekstovi moraju biti kratki, pisani razumljivim jezikom; svojim sadržajem i poukama trebaju biti u skladu s interesima i napredovanjem učenika; moraju poticati jezični razvoj i čitalačku pismenost učenika.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.2.2.
Učenik govori i razgovara o zadanoj temi iz svakodnevnoga života u skladu s dobi.
− razgovara o temama iz svakodnevnoga života koji su u skladu s interesima i potiču na izražavanje osjećaja
− razgovara o zadanoj temi
− izražava misli usmeno i pisano oblikujući cjelovite rečenice
− govori više cjelovitih rečenica
− aktivno rabi i točno izgovara novonaučene riječi
− točno intonira rečenice
− prema smjernicama razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− kratki tekstovi iz svakodnevnoga života, tekstovi u kojima se poštuju pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora (učenik rabi riječi molim, hvala, oprosti, izvoli i izražava svoje misli i osjećaje potaknute riječima); izgovaranje cjelovitih rečenica, pitanja, odgovora.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− u čitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti i jezične vježbe koje putem igre potiču na razgovor i sudjelovanje svih učenika u razgovorima i aktivnostima.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.2.3.
Učenik piše riječi i rečenice pri čemu primjenjuje naučena pravopisna pravila i jezične spoznaje.
− prepoznaje i imenuje naučene jezične pojmove te ih rabi tijekom rješavanja različitih zadataka
− prepoznaje i imenuje glasove, slova; razlikuje riječi od rečenica
− nabraja glasove abecede
− rabi redoslijed slova pri rješavanju različitih vrsta zadataka
− razlikuje otvornike i zatvornike; grupira glasove s obzirom na njihovo trajanje (dugi i kratki otvornici)
− prepoznaje pravilo rastavljanja riječi na slogove
− prepoznaje korijen i nastavak riječi
− prepoznaje nastavke u riječima u rečenici, tekstu, pravilno rabi nastavke riječi i sklonjive riječi (- ba, -be, - ban, -ben, -val/-vel, -ból/-ből, - tól/-től, -t, -hoz/-hez/-höz, -va/- ve/-vá/-vé, -kor )
− pravilno govori i piše riječi čiji se izgovor ne podudara s pisanim oblikom
− prepoznaje pet vrsta rečenica prema namjeri govornika
− primjenjuje pravopisna pravila u skladu s jezičnim razvojem i rječnikom
− pravilno upotrebljava glas J u riječima, duge jednoslovne i dvoslovne zatvornike, duge i kratke otvornike
− primjenjuje naučena pravopisna pravila, prepoznaje jezične pojmove te rješava zadatke uz pomoć učitelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− otvornik, zatvornik, jednosložne, dvosložne, višesložne riječi, nastavci, vrste rečenica.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− u čitelj bi trebao stvarati situacije u kojima se potiče samostalna primjena jezičnih pojmova: rečenica, riječ, samoglasnik, suglasnik, kratki i dugi glasovi, pisanje jednoslovnih, dvoslovnih, troslovnih slova, izgovaranje slova abecede te pisanje riječi i kratkih rečenica.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.2.4.
Učenik razlikuje mjesni govor od standardnoga jezika.
− prepoznaje razlike između mjesnoga govora, jezičnih registara i standardnoga jezika.
− prepoznaje razlike između mjesnoga govora i standardnoga jezika uz pomoć učitelja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− o vim se ishodom potiče očuvanje zavičajnih idioma kao kulturnoga nasljeđa; učeniku treba dopustiti slobodno izražavanje idiomom, što je iznimno važno za daljnji razvoj; uvažavanje mjesnoga govora preduvjet je za ovladavanjem standardnim jezikom.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.2.5.
Učenik rabi riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na komunikacijsku situaciju.
− razgovara i oblikuje rečenice u aktivnome rječniku
− samostalno izražava svoje mišljenje
− sudjeluje u razgovorima
− traži objašnjenje nepoznatih riječi
− pronalazi nepoznate riječi u dječjemu rječniku
− obogaćuje aktivni rječnik objašnjavanjem, preciziranjem, pravilnom komunikacijom i sastavljanjem rečenica
− izražava svoje misli odgovarajućim jednostavnim rečenicama s obzirom na komunikacijsku situaciju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− dramatizacija teksta i vježbe ili igre u različitim komunikacijskim situacijama.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.2.1.
Učenik čita s razumijevanjem i u skladu s književnom vrstom tekst primjeren dobi.
− razumije pročitani književni tekst
− čita naglas točno i precizno
− odgovara na pitanja o književnome tekstu nakon čitanja u sebi
− točno izgovara nastavke riječi
− točno čita riječi s odgovarajućim nastavkom
− primjenjuje stanku nakon završene rečenice
− uvježbava pravilnu intonaciju u izjavnim i upitnim rečenicama
− točno čita glasove čiji se izgovor ne podudara s pisanim oblikom
− odgovara na postavljena pitanja prema smjernicama nakon čitanja naglas ili u sebi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− učitelj bi trebao poticati redovito čitanje naglas; poticati pravilno čitanje i čitanje odgovarajućim tempom; pravilno čitanje nije samo djelatnost potrebna za učenje, nego omogućuje da se upoznavanjem književnih tekstova potiče usvajanje osnovnih životnih vrijednosti, razvoj osobnosti, bogaćenje vlastitoga osjećajnog svijeta i, naravno, služi za zabavu i razonodu.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.2.2.
Učenik izražava svoja zapažanja i osjećaje usmeno i pisano nakon slušanja ili čitanja književnoga teksta primjerenoga dobi.
− čita kratke književne tekstove (pjesme, priče)
− odgovara na jednostavna pitanja nakon čitanja i postavlja pitanja o pročitanome književnom tekstu
− određuje likove i mjesto radnje
− objašnjava sviđa li mu se književni tekst ili ne sviđa
− izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta
− izdvaja dijelove iz teksta koji mu se najviše sviđaju i doživljaj izražava ilustracijom (crtežom)
− opisuje događaje u književnim tekstovima s obzirom na vlastiti doživljaj
− prepoznaje glavne i sporedne likove
− analizira likove prema njihovim karakteristikama
− prepoznaje rimu u pjesmama
− izražava svoja zapažanja i osjećaje o književnome tekstu uz pomoć učitelja i uspoređuje događaje u književnim tekstovima s vlastitim iskustvom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pjesme, narodne priče, priče, glavni likovi, sporedni likovi, analiza likova.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.2.3.
Učenik prepoznaje i razlikuje književne tekstove prema obliku i sadržaju.
− prepoznaje jednostavne književne tekstove prema obilježjima vrste
− razlikuje pjesme od proznih tekstova prema obliku
− razlikuje književne tekstove prema obilježjima vrste, obliku i sadržaju uz pomoć učitelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− kratke priče prema nizu slika, narodne priče, kratki edukativni tekstovi, pjesme i prozne vrste.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.2.4.
Učenik samostalno odabire književne tekstove prema vlastitome interesu i čita ih ili sluša s razumijevanjem.
− upoznaje se s različitim vrstama zbirki priča i zbirki pjesama za djecu
− redovito posjećuje školsku knjižnicu i posuđuje knjige za djecu
− preporučuje pročitane knjige za djecu drugim učenicima
− objašnjava vlastiti izbor dječje knjige
− iskazuje vlastiti doživljaj o pročitanome na satu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− književne vrste odabrane prema interesu učenika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− učenik bi trebao redovito posjećivati školsku knjižnicu, odabirati knjige primjerene svojoj dobi, pridržavati se pravila ponašanja u školskoj knjižnici, redovito čitati kratke književne tekstove.
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
OŠ MJ C.2.1.
Učenik razlikuje različite vrste medija primjerene dobi i interesu.
− odabire i prepričava sadržaj odabranoga crtanog filma, televizijske emisije, kazališne predstave, dječjega časopisa
− razlikuje crtani film od lutkarskoga filma, odnosno prepoznaje razlike u prikazu likova
− sluša i samostalno čita kratke novinske članke, zabavne dječje časopise
− prepričava i izražava ilustracijom svoje doživljaje o kazališnim ili drugim priredbama
− razlikuje različite vrste medija s pomoću smjernica
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.2.2.
Učenik sluša ili čita podatke iz različitih medijskih sadržaja primjerene dobi i poznaje načine pronalaženja i pretraživanja podataka.
− sluša ili samostalno čita obavijesni tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem i dobi te izdvaja bitno
− prepoznaje i primjenjuje različite načine pronalaženja podataka te pronalazi podatke samostalno
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− knjižnica, dječji časopis, internet, kazalište, filmske priče, posjećivanje kulturnih događaja.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 2. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. razred – 140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.3.1.
Učenik s razumijevanjem prati čitani ili slušani tekst i na osnovi pitanja prepričava sadržaj teksta.
− sluša i razumije tekstove primjerene jezičnomu razvoju
− prepričava priče jednostavnih struktura, pripovijetke; cjelovitim rečenicama iznosi redoslijed događaja
− obogaćuje svoj aktivni rječnik uporabom novih riječi povezanih sa svakodnevnim komunikacijskim situacijama
− prepričava sadržaj priče jednostavnih struktura, pripovijeda prema pravilnome redoslijedu događaja uz pomoć učitelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− književni tekstovi, kratki tekstovi jednostavnih struktura, audiovizualni zapisi, govor učitelja, razgovor, opisi, dijalozi, monolozi, tablice, umne mape.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.3.2.
Učenik se usmeno i pisano jasno izražava o zadanim temama.
− samostalno se usmeno i pisano izražava cjelovitim rečenicama o svakodnevnim temama ili temama povezanima s književnim tekstovima
− jasno izražava svoje doživljaje i iskustva cjelovitim rečenicama usmeno i pisano
− izražava se usmeno i pisano uz pomoć učitelja i sudjeluje u različitim komunikacijskim situacijama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− kratke pripovijetke, kratki opisi (o živim bićima, stvarima, ljudima), pismo, obavijest, dijalog, razgovor, rasprava, izvještaj, elektronička pošta ( e-mail ).
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.3.3.
Učenik prepoznaje i imenuje naučene jezične pojmove, vrste riječi te primjenjuje naučena pravila.
− prepoznaje i imenuje uskličnu, zapovjednu rečenicu i rečenicu za izražavanje želje prema namjeri govornika
− prepoznaje odnose među riječima (riječi sličnoga ili istoga značenja i riječi suprotnoga značenja) i pravilno ih primjenjuje
− razlikuje vrste riječi, prepoznaje i imenuje naučene riječi prema značenju (glagol, imenica, pridjev)
− izdvaja vrste riječi unutar rečenica
− prepoznaje i pravilno rabi članove i prijedloge
− prepoznaje i imenuje naučene vrste riječi prema značenju u skupini riječi, rečenicama i tekstovima
− prepoznaje i imenuje naučena jezična pravila te rješava zadatke uz pomoć učitelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− glagol, imenica, pridjev, član, prijedlog, riječi sličnoga značenja, riječi istoga značenja, riječi suprotnoga značenja, usklična rečenica, zapovjedna rečenica i rečenica kojom se izriče želja.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.3.4.
Učenik sudjeluje u njegovanju i očuvanju jezičnih vrijednosti svoga zavičaja.
− razlikuje pravilnu uporabu jezičnih registara, mjesnoga govora i standardnoga jezika ovisno o komunikacijskoj situaciji
− recitira pjesme, poslovice, narodne igre, kratke tekstove
− njeguje vlastitu kulturu i običaje
− razlikuje pravilnu uporabu jezičnih registara, mjesnoga govora i standardnoga jezika ovisno o komunikacijskoj situaciji uz pomoć učitelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− narodna priča, brojalica, poslovica, izreka, narodne igre.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.3.5.
Učenik u različitim komunikacijskim situacijama izražava svoje misli cjelovitim rečenicama o zadanoj temi.
− izražava svoje mišljenje prema situacijama iz vlastitoga iskustva
− pozorno sluša sugovornika
− pazi na pravilan izgovor riječi
− sudjeluje u grupnim raspravama, debatama
− poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora u svakodnevnim situacijama
− u različitim komunikacijskim situacijama izražava svoje misli o zadanoj temi uz smjernice učitelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− razgovor, rasprava, debata, izražavanje mišljenja.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.3.1.
Učenik čita s razumijevanjem književni tekst primjeren dobi, prepoznaje i određuje književnu vrstu pročitanoga teksta.
− jasno, automatizirano čita naglas i u sebi
− prepoznaje različite oblike i vrste tekstova (s kojima je već upoznat)
− prepoznaje jednostavne književne tekstove prema vrsti na osnovi njihovih obilježja
− određuje književni tekst prema vrsti uz pomoć učitelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− priča, pjesma, pripovijetka, zagonetka.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.3.2.
Učenik usmeno izražava svoje mišljenje i doživljaj o pročitanome književnom tekstu primjerenoga dobi.
− određuje likove i osobine likova (unutarnje i vanjske), objašnjava obilježja likova u pročitanim književnim tekstovima
− određuje vrijeme radnje i mjesto radnje, početak i završetak priče te redoslijed događaja
− prepoznaje preokrete u radnji karakteristične za priče; fraze, izraze
− prepričava sadržaj priča jednostavnih struktura, pripovijeda prema redoslijedu događaja cjelovitim rečenicama
− prepričava sadržaj priče, određuje osobine likova i izražava svoje mišljenje i doživljaj uz pomoć učitelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− obilježja priče, motiviranost u postupcima likova.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.3.3.
Učenik imenuje književne vrste i navodi obilježja književnoga teksta.
− prepoznaje književne vrste i navodi obilježja književnoga teksta
− izdvaja i objašnjava bitne poruke djela
− uočava i navodi obilježja književnoga teksta uz pomoć; prepoznaje poruke uz navođenje učitelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− priče, narodne priče, kratki edukativni tekstovi, pjesme.
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.3.4.
Učenik odabire i redovito čita književne tekstove, djela koja su u skladu s njegovim interesima i dobi.
− redovito posjećuje školsku knjižnicu
− svakodnevno čita iz užitka
− redovito čita književne tekstove primjerene dobi, preporučuje ih drugim učenicima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− književna djela odabrana prema interesu učenika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− učenik bi trebao redovito posjećivati školsku knjižnicu i samostalno posuđivati knjige prema vlastitome interesu.
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
OŠ MJ C.3.1.
Učenik odabire medij prema vlastitome interesu i izražava svoje mišljenje o njemu.
− prepoznaje različite medije primjerene dobi i izražava svoje mišljenje o njihovim sadržajima
− prepoznaje obilježja igranoga filma i crtanoga filma
− prepoznaje različite vrste medija i izražava svoje mišljenje o njima uz smjernice
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− internet, knjižnica, rječnik, dječji leksikon, film.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.3.2.
Učenik sluša ili čita medijske tekstove primjerene dobi iz različitih medijskih izvora te samostalno pronalazi podatke iz različitih izvora.
− prepoznaje poruke medijskih sadržaja
− poznaje načine pronalaženja podataka iz različitih izvora kojima se i služi (skuplja i razvrstava podatke)
− rabi leksikone i rječnike za pronalaženje podataka i rješavanje zadataka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− internet, digitalni edukativni sadržaji, knjižnica, dječji leksikon.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 3. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. razred – 140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.4.1.
Učenik samostalno i jasno prepričava i interpretira sadržaj pročitanoga ili slušanoga teksta.
− interpretativno i automatizirano čita tekst
− čita i sluša s razumijevanjem tekst i izdvaja bitne podatke iz teksta
− obogaćuje svoj rječnik novim riječima
− samostalno prepričava sadržaj pročitanoga ili slušanoga teksta
− sažima, tumači i procjenjuje poruke tekstova koji su primjereni jezičnoj dobi
− pronalazi poruku slušanoga ili pročitanoga teksta uz pomoć učitelja; navodi redoslijed događaja i odgovara na postavljena pitanja o tekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− književni tekstovi, kratki tekstovi, audiovizualni tekstovi, govor, razgovor, opisi, dijalozi, monolozi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− primjenom različitih načina grafičkoga prikaza informacija može se olakšati razumijevanje teksta (mentalne mape, tablice).
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.4.2.
Učenik razgovijetno govori i pokreće raspravu o slobodno odabranoj ili zadanoj temi, samostalno izražava svoje mišljenje u skladu s komunikacijskom situacijom.
− oblikuje tekst pisano i usmeno u skladu sa svojim jezičnim sposobnostima i dobi
− izražava svoje misli i osjećaje u raspravama
− samostalno iznosi i objašnjava svoje mišljenje i osjećaje
− samostalno oblikuje kratke pripovijetke, opise, pisma, čestitke i obavijesti
− primjenjuje pravopisna pravila
− pazi na pravilnu struktura tijekom oblikovanja teksta (odabir naslova, odvajanje bitnoga od nebitnoga, kompozicija teksta, redoslijed događaja)
− oblikuje kraće tekstove prema zadanome primjeru i sudjeluje u različitim komunikacijskim situacijama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− kratke pripovijetke, kratki opisi (živih bića, stvari, ljudi), pismo, oglas, dijalog, razgovor u skupini, rasprava, debata, obavijest, pozivnica, izvješće, elektronička pošta ( e-mail ).
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.4.3.
Učenik rješava zadatke i piše kratke tekstove uz pravilnu primjenu jezičnih znanja.
− prepoznaje i imenuje naučene jezične pojmove i primjenjuje pravopisna pravila
− prepoznaje nastavke u riječima i sklonjive riječi te imenuje vrstu riječi
− prepoznaje, imenuje i pravilno bilježi, označava imenice
− razlikuje i razvrstava opće i vlastite imenice
− prepoznaje vrste vlastitih imenica i pravilno primjenjuje pravopisna pravila koja se na njih odnose
− prepoznaje i pravilno rabi glagole i glagolska vremena
− poznaje nastavke za označavanje glagolskih osoba i pravilno ih primjenjuje u rečenici
− prepoznaje i pravilno piše osobne zamjenice, članove, prijedloge, brojeve, pridjeve izvedene od vlastitih imenica
− prepoznaje i pravilno rabi izjavne i niječne rečenice
− rješava zadatke i piše kratke tekstove primjenjujući jezična znanja uz odstupanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− glagolska vremena, vrste imenica, zamjenice, izjavne i niječne rečenice.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.4.4.
Učenik svoj jezični identitet potvrđuje kulturološkim spoznajama.
− razlikuje jezične registre, mjesni govor, narječje od standardnoga jezika te poštuje i razumije važnost očuvanja mjesnoga govora
− navodi riječi i frazeme mjesnoga govora
− na različite načine predstavlja naučene izreke i poslovice
− osvješćuje važna kulturno-povijesna obilježja kojima poznaje značenje (državni blagdani, simboli, običaji...)
− poštuje i prihvaća kulturu svoga kraja i sudjeluje u raznim kulturnim događajima
− djelomično prepoznaje i razlikuje mjesni govor od standardnoga jezika, njeguje vlastitu kulturu i običaje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pjesma, poslovica, narodne igre, izreke, narodne pjesme, običaji.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.4.5.
Učenik razgovijetno govori u skladu s komunikacijskom situacijom i izražava svoje stavove i mišljenja.
− pravilno izgovara rečenice, riječi, glasove, naglaske
− govori u skladu s pravogovornom normom, primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona
− sudjeluje u grupnim razgovorima, raspravama, prepričavanju događaja, prepričavanju doživljaja, pripovijedanju
− izražava mišljenje o osnovnim životnim vrijednosti, prihvaća mišljenja i stavove drugih, pokušava se poistovjetiti s njima
− pozorno sluša sugovornika, čeka da sugovornik završi svoj govor
− djelomično primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona u skladu s komunikacijskom situacijom i govori o zadanoj ili slobodno odabranoj temi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− razgovor, rasprava, debata, stav, diskusija.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.4.1.
Učenik čita s razumijevanjem književni tekst primjeren dobi, imenuje vrstu teksta i opisuje njegova obilježja.
− navodi obilježja izreke, poslovice, zagonetke, pjesme, priče, pripovijetke i dječjega romana
− prepoznaje naučene pjesničke slike, stilske figure ili izražajna sredstva, obilježja pjesništva
− prepoznaje književna sredstva u lirskim tekstovima (stih, ritam, rima, refren, usporedba, personifikacija)
− prepoznaje obilježja proznih tekstova
− prepoznaje i određuje temu književnih tekstova primjerenih učeniku i određuje pojedinosti u tematsko-sadržajnome sloju
− grupira tekstove koji se nalaze u čitanci prema obliku i prema vrsti
− prepoznaje i određuje vrste priča i obilježja priča
− čita s razumijevanjem književni tekst primjeren dobi, prepoznaje vrstu teksta i njegova obilježja uz povremena odstupanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− književni tekstovi, edukativni tekstovi, prozni tekstovi, izreka, poslovica, zagonetka, pjesma, stih, ritam, rima, refren, usporedba, personifikacija, priča, pripovijetka, dječji roman.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.4.2.
Učenik usmeno i pisano izražava svoje mišljenje o pročitanome književnom tekstu primjerenoga dobi, povezuje doživljaj teksta s vlastitim životnim iskustvom.
− uočava glavne ideje teksta
− poistovjećuje se sa situacijama likova i na osnovi toga izražava svoje mišljenje
− iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori i argumentira svoj kritički stav
− opisuje osobine likova iz teksta (unutarnje i vanjske osobine)
− navodi vrijeme i mjesto radnje i redoslijed događaja u tekstu
− izražava dojam o književnome tekstu i povezuje doživljaj teksta s vlastitim životnim iskustvom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− književni tekst, edukativni tekst, prozni tekst.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.4.3.
Učenik na osnovi pročitanoga opisuje obilježja književnoga teksta i književne vrste.
− čita s razumijevanjem kraće narodno i umjetničko stvaralaštvo u stihu, pjesme
− imenuje i razlikuje književne vrste
− upoznaje književne tekstove drugih naroda
− upoznavanjem mađarskih i europskih tekstova dječje književnosti stječe nova znanja i iskustva − upoznaje tekstove, pjesme, običaje povezane s važnim mađarskim blagdanima i drugim prigodama
− određuje književnu vrstu teksta uz pomoć učitelja i poznaje obilježja književne vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− književni tekst, edukativni tekst.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.4.4.
Učenik redovito odabire književne tekstove, djela prema vlastitome interesu i u skladu s dobi; iskazuje stavove i vrijednosti povezane s čitanjem i pokazuje sklonost prema čitanju.
− čita književne tekstove primjerene dobi koje odabire prema vlastitome interesu ili po preporuci
− vlastite stavove i vrijednosti stječe čitanjem različitih vrsta književnih tekstova
− iskazuje stavove, dojmove i znanja o pročitanome književnom tekstu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− učenik redovito posjećuje školsku knjižnicu, odabire knjige u skladu s interesima.
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
OŠ MJ C.4.1.
Učenik razlikuje različite vrste medija u skladu sa svojim interesima i objašnjava razlike.
− razlikuje obilježja različitih izvora informacija (knjiga, film, internet itd.)
− prepoznaje razliku u doživljaju koji pruža knjiga i doživljaju koji pruža film
− poznaje tiskane i digitalne izvore, medije primjerene dobi, razlike navodi uz pomoć učitelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− internet, digitalni sadržaj, knjiga, film, dokumentarni film itd.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.4.2.
Učenik sluša ili čita informacije iz različitih medijskih izvora te samostalno ističe bit različitih medijskih poruka.
− traži, skuplja i obrađuje informacije iz različitih izvora
− iz pronađenih informacija ističe i izdvaja bitno i na taj način proširuje svoje znanje
− traži, skuplja i odabire informacije iz rječnika i leksikona te primjenjuje naučene tehnike pronalaženja informacija
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− izvori informacija, digitalna informacijska sredstva, internet, digitalni sadržaji, knjižnica, rječnik, leksikon itd.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 4. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
5. razred – 140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.5.1.
Učenik čita tekstove različitih književnih vrsta i oblika, u njima traži informacije, prepoznaje osnovne sličnosti (odnose). Izdvaja ključne riječi.
− samostalno odgovara na pitanja postavljena u vezi s pročitanim ili slušanim jednostavnijim tekstom, usmeno i pisano
− samostalno odgovara na pitanja postavljena u vezi s bitnim elementima/podatcima iz sadržaja pročitanih ili slušanih složenijih tekstova uz izdvajanje ključnih riječi, usmeno i pisano
− uz pomoć učitelja odgovara na pitanja postavljena u vezi s detaljima/pojedinostima iz sadržaja pročitanih ili slušanih složenijih tekstova
− riječima izražava svoje osjećaje i misli, povezuje temu sa stečenim znanjem i iskustvom
− uz pomoć učitelja objašnjava nepoznate riječi i izraze koristeći se bilješkama, digitalnim i/ili tiskanim rječnicima
− traži osnovne informacije u tekstovima različitih književnih vrsta te djelomično prepoznaje osnovne sličnosti (odnose)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− književna djela / tekstovi za slušanje (radio, zvučna knjiga) i čitanje (tradicionalna i digitalna knjiga); književni tekstovi različitih književnih rodova i vrsta, književnih oblika i oblika prenošenja kao i ostale vrste tekstova: novinski prilozi (tiskani i digitalni), znanstveni i obrazovni tekstovi (tradicionalni i digitalni).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- obrazlaganje naslova nakon upoznavanja s tekstom; prijedlozi za drugi naslov; razlikovanje glavnih i sporednih likova, opisivanje likova; izdvajanje ključnih riječi podcrtavanjem; pisanje kratkih bilježaka o slušanome tekstu različitih dužina, bilježenje ključnih riječi; vođenje razgovora, sastavljanje pitanja, davanje odgovora.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.5.2.
Učenik razgovijetno izražava svoje misli u skladu sa zadanom temom. Služi se novim riječima i izrazima u usmenome i pisanome izražavanju.
− samostalno i na razumljiv način prepričava sadržaj pročitanoga ili slušanoga teksta te gledanoga filma pridržavajući se pravila opisivanja i prepričavanja događaja
− svoje mišljenje, osjećaje, zamisli te poruke pročitanoga ili slušanoga teksta izražava tečno, međusobno povezanim rečenicama
− govori razgovijetno i izražajno
− služi se novim riječima i izrazima te sinonimima
− piše tekstove primjenjujući pravila strukturiranja
− razgovijetno izražava svoje misli u skladu sa zadanom temom; djelomično se služi novim riječima i izrazima u usmenome i pisanome izražavanju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vrste tekstova i stilova, književne vrste: razgovorni, izvještajni, informativni tekst, popisi, pripovijetke
− spoznaje o obliku i strukturiranju teksta: trodijelna struktura, naslov, označavanje strukturnih dijelova
− primjena stečenoga znanja u usmenome izlaganju: brzina govorenja, intonacija, naglašavanje, izgovaranje suglasnika j u skladu sa standardnim mađarskim jezikom.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− izricanje doživljaja, prikupljanje podataka, stvaranje govorne (komunikacijske) situacije (razni tekstovi, umjetnička djela, fotografije, crteži, slike, filmovi, predavanja, programi, manifestacije, obiteljski i drugi događaji, situacijske igre)
− povećavanje fonda riječi (prikupljanje sinonima, interpretacija napamet)
− precizno prepisivanje u svrhu vježbanja formalnoga oblikovanja.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.5.3.
Učenik obrađena pravopisna pravila svjesno primjenjuje. Prepoznaje fonetske i morfološke elemente, imenuje ih i razlikuje.
− opisuje način tvorbe glasova, navodi govorne organe
− navodi, pravilno izgovara i označava nenaglašene i naglašene parove samoglasnika i suglasnika
− navodi glasove mađarske abecede, postavlja riječi i pretražuje u bazama podataka po abecednome redu
− navodi skupine samoglasnika i suglasnika, određene samoglasnike i suglasnike svrstava u skupine
− na određenim primjerima prepoznaje zakonitosti promjena samoglasnika i suglasnika
− na kraju retka riječi rastavlja prema relevantnim pravilima
− navodi i primjenjuje mađarska pravopisna načela
− prepoznaje povezanosti niza glasova i značenja riječi na zadanim primjerima
− razlikuje jednostavne i složene riječi
− prepoznaje i imenuje glavne dijelove riječi
− riječima dodaje određene/zadane vrste nastavaka
− obrađena pravopisna pravila primjenjuje djelomično svjesno, ali nedosljedno; fonetske i morfološke elemente prepoznaje, ali ne u potpunosti te ih netočno imenuje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− suglasnici: zvučni i bezvučni, kratki i dugi, jednoslovi, dvoslovi i troslovi; samoglasnici: kratki i dugi, mjesto tvorbe, oblikovanje
− glasovne promjene / zakonitosti u izgovoru i pismu povezane sa suglasnicima: potpuno jednačenje u izgovoru i pismu, potpuno jednačenje samo u izgovoru, djelomično jednačenje po zvučnosti i po mjestu tvorbe, fuzija, ispadanje, promjena dužine
− glasovne promjene / zakonitosti povezane sa samoglasnicima: glasovni sustav i sročnosti / prilagodba glasova
− pravopisna temeljna načela: pisanje po izgovoru, etimološki način pisanja, pisanje utemeljeno na tradiciji, pojednostavljivanje tijekom pisanja
− istaknuti pravopisni problemi: primjena (bilježenje ili ne bilježenje) glasovnih promjena kod suglasnika , pravilno označavanje dužine glasova, označavanje/pisanje suglasnika j na dva načina; pravila rastavljanja jednosložnih i višesloženih riječi
− odnosi glasovnoga oblika i značenja riječi: jednoznačne, višeznačne riječi (heteronimi), polisemija (polisemi), istoglasnice (homonimi), istoznačne riječi (sinonimi), suprotnice riječi (antonimi), onomatopejske, emocionalno obojene riječi
− jednostavne i složene riječi
− korijen riječi, nastavci: nastavci za tvorbu riječi (promjena vrste i/ili značenja riječi), za preinačenje riječi i za povezivanje riječi u rečenicama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− označavanje češćih pravopisnih pogrešaka u odnosu na obrađena pravila, u vlastitome radu i u radu drugih učenika iz razreda
− s amostalno oblikovanje sastavaka u digitalnome obliku s pomoću programa za provjeru pravopisa
− abecedni red u rječnicima, leksikonima, enciklopedijama, popisima imena i drugim popisima
− utvrđivanje odnosa između glasovnoga oblika i značenja pojedinih riječi u autentičnim tekstovima (stvarni dijalozi, članci, oglasi).
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.5.4.
Učenik se služi razgovornim oblicima prema komunikacijskoj situaciji. Prepoznaje i primjenjuje frazeme.
− udovoljava pravilima društvenoga ponašanja (bontonu) razlikujući prijateljsku i službenu sredinu
− govori jezikom mladih, dijalektom ili standardnim mađarskim jezikom ovisno o aktualnoj sredini i govornoj situaciji u kojoj se nalazi
− svojim riječima objašnjava značenje najčešćih frazema, izreka i poslovica te njihov nastanak; poruku pročitanoga teksta sažima poslovicom
− tekst vlastitoga pisanog uratka obogaćuje izrekama i poslovicama
− prikuplja izreke iz raznih izvora
−
prepoznaje razlike između jezika pripovjedaka i standardnoga mađarskog jezika− uglavnom se služi razgovornim oblicima prema komunikacijskoj situaciji; djelomično prepoznaje i primjenjuje frazeme
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− situacijske igre radi vježbanja raznih razgovornih oblika
− prikupljanje izreka i poslovica iz raznih izvora.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.5.5.
Učenik govori razgovijetno i razumljivo u skladu s komunikacijskom situacijom, samostalno iznosi svoje stavove i mišljenja.
− prepoznaje i imenuje elemente komunikacije; pripovijeda o nastanku govora i pisma prema bitnim razvojnim razdobljima
− govori razgovijetno i odgovarajućom glasnoćom, slijedi intonacijska pravila mađarskoga standardnog jezika
− svoje emocije, misli i stavove povezane sa svakodnevnim i nastavnim temama izražava razumljivo i jasno u skladu s određenom komunikacijskom situacijom
− prepoznaje kodove obrađene neverbalne komunikacije
− primjenjuje na nastavnome satu obrađene jezične predloške i pravila ponašanja , npr. stupanje u kontakt, upoznavanje, održavanje kontakta, pozdravljanje, obraćanje osobi, rukovanje, predstavljanje sebe i drugih…
− pokazuje kodove asertivne komunikacije; samostalno, u skupini ili u paru rješava postavljene zadatke
− govori razgovijetno i razumljivo uglavnom u skladu s komunikacijskom situacijom; uz pomoć učitelja iznosi svoje stavove i mišljenja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− elementi komunikacije: pošiljatelj, primatelj, poruka, kodiranje, kanal, kontekst
− kodovi (znakovi) neverbalne komunikacije: osnovne geste, međusobna udaljenost tijela, rukovanje, izrazi lica (mimika) i pokreti tijela
− sredstva mimičkoga izražavanja: mišići lica, oči, usta i kretnje ruku
– svakodnevna komunikacija: upoznavanje, pozdravljanje, razgovor.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− situacijske, improvizirane igre uloga u tradicionalnome i digitalnome obliku
− suradnička nastava
− govorne vježbe, pravilan izgovor
− postavljanje otvorenih pitanja za slobodno izražavanje mišljenja.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.5.1.
Učenik razlikuje i imenuje osnovne književne oblike, vrste i rodove te stilska izražajna sredstva.
− razlikuje prozu i poeziju, vrste versifikacije, kategorije ritmičkih sustava: naglasni ritam i slogovni ritam
− označava cezuru u versifikaciji naglasnoga ritma, imenuje vrste stihova
− razlikuje i označava duge i kratke slogove u versifikaciji slogovnoga ritma
− imenuje osnovne vrste rima
− razlikuje djela različitih književnih rodova: epike, lirike i drame, imenuje književni rod određenoga teksta
− imenuje književne vrste obrađenih tekstova, svoje mišljenje obrazlaže primjerima iz teksta
− razlikuje i imenuje osnovne načine izražavanja književnika
− razlikuje obrađena stilska izražajna sredstva, imenuje ih u zadanim primjerima
− uglavnom razlikuje osnovne književne oblike, vrste i rodove te stilska izražajna sredstva, ali ih djelomično imenuje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− književni oblik, način izražavanja: proza i poezija
− vrste versifikacije: naglasni ritam i slogovni ritam (imenovanje vrste stiha na temelju broja cezura/stopa i slogova)
− vrste rime: parna, obgrljena, ukrštena, isprekidana, nagomilana
− književni rodovi: epika, lirika, drama
− književne vrste: pripovijetke (narodna i umjetnička pripovijetka), epske pjesme, mitovi, romani, putopisi, pejzažne pjesme, idile, lirske pjesme
− pripovjedne tehnike: pripovijedanje, opis, dijalog
− stilska izražajna sredstva: metafora, usporedba, personifikacija, oslovljavanje, uzvik, retoričko pitanje, ponavljanje, nizanje riječi, paralela, suprotnosti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− š kolska obrada književnih tekstova različitih književnih rodova, vrsta i oblika
− zajedničke ritamske vježbe
− davanje vlastitih primjera za poznata pjesnička izražajna sredstva
− filmska obrada nekoliko epskih književnih djela (crtani filmovi, animacije, igrani filmovi).
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.5.2.
Učenik izražava svoje osjećaje, misli i iskustva potaknuta pročitanim književnim djelima, odnosno povezuje ih s književnom vrstom pojedinoga djela, njegovim izražajnim sredstvima i formalnim obilježjima vrste.
− utvrđuje temu i poruku djela, govori o prikazanim osjećajima i mislima autora
− pri percipiranju književnih tekstova objašnjava poznata stilska izražajna sredstva
− imenuje književni rod, vrstu i oblik te versifikaciju i vrstu rime
− ukazuje na onomatopejske i emocionalno obojene riječi te sinonime
− prepoznaje povezanost između radnje, izraženih osjećaja i književne vrste, prepoznaje obilježja književne vrste
− koristeći se novim pojmovima, predstavlja poznato književno djelo
− uz pomoć učitelja međusobno povezuje književna djela iz različitih segmenata (književni rod, književna vrsta, tema, poruka, stilska izražajna sredstva)
− izražava svoje osjećaje, misli i iskustva povezana s književnim djelima, ali ih samo uz pomoć učitelja može povezati s književnom vrstom, njihovim izražajnim sredstvima i formalnim obilježjima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− razgovori u parovima, u manjim skupinama i frontalno na nastavnome satu
− analitički prikaz pojedinih dijelova književnoga djela (npr. dramatizacija, ilustracija)
− pronalaženje citata u svrhu potvrđivanja pojedinih tvrdnji.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.5.3.
Učenik prepoznaje upoznata svjetska i mađarska književna djela, iz njih citira.
− sažima radnje poznatih književnih djela
− prepoznaje književna djela na temelju pročitanih ili slušanih odlomaka, citata, navodi autora i naslov
− u slučaju pojedinih, tradicijski i kulturno važnih mađarskih književnih, djela daje dodatne podatke o djelu (npr. nastanak, važnost)
− točno citira i izražajno interpretira cjeloviti tekst ili označeni dio pojedinih djela
− čita i obrađuje najmanje četiri romana u skladu s uzrastom, od kojih je najmanje jedan mađarskoga autora i najmanje jedan iz suvremene književnosti
− djelomično prepoznaje obrađena svjetska i mađarska književna djela, iz njih netočno citira
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.5.4.
Učenik čita preporučena ili samostalno odabrana djela prema vlastitim interesima. Ima čitateljske navike, rado čita i u svoje slobodno vrijeme.
− odabire duži tekst za čitanje po preporuci ili samostalno
− objašnjava povezanost između obveznih, na satu pročitanih i u slobodno vrijeme pročitanih, neobveznih tekstova
− percipira i druge ostvaraje povezane sa školskim temama (npr. gleda bajke, ekranizirane pripovijetke, animacije, čita stripove), izvještava o gledanju i čitanju
− vodi bilješke o pročitanoj lektiri, prepričava svoje doživljaje povezane s njom, preporučuje naslove svojim vršnjacima
− sudjeluje na satima književnosti u knjižnici, u radionicama organiziranima u knjižnici, pazi na čistoću i neoštećivanje knjiga
− pri odabiru knjiga za čitanje snalazi se u knjižnici uz pomoć knjižničara
− sudjeluje u scenskome postavljanju književnoga djela (dramatizacija, izrada kostima i scenske dekoracije, scenografija, kostimografija itd.)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pripremanje nastave, stvaranje uvjeta za predstavljanje pročitanoga književnog djela
− osiguravanje slobodnoga odabira knjiga, uključujući i čitanje drugih tekstova, osim beletrističkih
− vrednovanje dnevnika pročitane lektire uz konstruktivne kritike
− organiziranje nastavnih sati u knjižnici i njihovo provođenje.
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
OŠ MJ C.5.1.
Učenik razlikuje i opisuje vizualne, auditivne i audiovizualne te pisane medije.
− razlikuje, imenuje i opisuje ponuđene ili samostalno odabrane razne medije i sadržaje
− tijekom rješavanja postavljenih zadataka svjesno i ciljano odabire vrstu v izualnoga, auditivnoga i audiovizualnoga ili pisanoga medija koji najviše odgovara vrsti i svrsi zadatka
− uglavnom razlikuje, ali nepotpuno opisuje vizualne, auditivne i audiovizualne te pisane medije
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vizualni, auditivni i audiovizualni te pisani medijski sadržaji
− nosači tiskanih i digitalnih sadržaja, platforme.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− razlikuje i grupira slike i ilustracije iz udžbenika te drugih izvora , izrađuje vlastite ilustracije
− sudjeluje u pripremnim radovima u svrhu prikaza (dramatizacije) književnoga djela (kreiranje i izrada dekoracije, kostima, scene, oblikovanje lutke, oblikovanje lika)
− sluša glazbena i književna djela (audioknjiga), radijske emisije, vodi telefonske razgovore
− gleda filmove, posjećuje kazališne predstave
− izrađuje animacije, videouratke, npr. vježbanje svakodnevne komunikacije
− izrađuje plakate i pozivnice.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.5.2.
Učenik prepoznaje internetsko nasilje, zlostavljanje, navodi potrebne etične postupke i mjere za žrtve i svjedoke nasilja.
− prepoznaje internetsko nasilje, zlostavljanje
− navodi potrebne etične postupke i mjere za žrtve i svjedoke nasilja
− poduzima sve potrebne mjere radi sprječavanja nasilja i izražava svoje mišljenje na temelju vlastitih spoznaja
− prepoznaje internetsko nasilje, zlostavljanje, navodi nekoliko potrebnih etičnih postupaka i mjera za žrtve i svjedoke nasilja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− posjećivanje virtualnih društvenih stranica, prepoznavanje neželjenih sadržaja, njihovo blokiranje, poduzimanje drugih potrebnih mjera.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 5. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
6. razred – 140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.6.1.
Učenik čita i sluša tekstove različitih književnih vrsta i oblika, objašnjava ih prema komunikacijskim situacijama. Izdvaja ključne riječi, bitne podatke iz teksta.
− primjenjuje osnovne metode razumijevanja teksta (utvrđuje temu, izdvaja bitne podatke iz teksta, traži informacije, uzročno-posljedične veze; izrađuje koncept, sažima)
− samostalno označava strukturne jedinice teksta
− zapaža, uočava i razlikuje komunikacijske mogućnosti u uporabi modulacije stanke, naglaska, dinamike (tempa) govora, izmjenjivanja visine tona glasa i intonacije
− svoje spoznaje povezuje sa sadržajem slušanoga teksta i na temelju namjere govornika
− verbalnim i neverbalnim sredstvima komunikacije prikazuje i govori o svojim osjećajima, mislima i asocijacijama
− samostalno objašnjava nepoznate riječi i izraze s pomoću uporabe bilježaka, digitalnih i/ili tiskanih rječnika
− čita i sluša tekstove različitih književnih vrsta i oblika, uglavnom ih objašnjava prema komunikacijskim situacijama; djelomično izdvaja ključne riječi, bitne podatke iz teksta
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− opće preporuke za razvijanje razumijevanja teksta:
književna djela; tekstovi tiska (tradicionalni i digitalni); tekstovi za objašnjavanje, za informiranje, obrazovni tekstovi (tradicionalni i digitalni); priručnici (digitalni i tiskani rječnici); audiovizualni tekstovi; govor, razgovor
− metodičke preporuke u vezi s tumačenjem tekst a, poučavanjem strategija čitanja:
izrada grafičkih prikaza na temelju teksta (umna mapa, tablica); vizualni prikaz i dramatizacija.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.6.2.
Učenik razgovijetno, razumljivo i precizno izražava svoje misli u skladu sa zadanom temom, vrstom teksta i svrhom komunikacije.
− svoje misli, osjećaje i stavove izražava u skladu sa svrhom komunikacije
− sastavlja kraće tekstove, svoje doživljaje izražava raznim tekstnim vrstama i književnim formama
− piše pjesme, stihove s rimama i bez njih
− primjenjuje govorne vrednote prema sadržaju slušanoga teksta i namjeri govornika
− sastavlja tekst koji odgovara svrsi učenja, čitljiv, pregledan i uredan, služi se nedvosmislenim znakovima tijekom ispravaka
− svjesno primjenjuje osnovna pravopisna i stilska pravila
− razgovijetno i razumljivo izražava svoje misli u skladu sa zadanom temom, vrstom teksta i svrhom komunikacije
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vrste tekstova, književne vrste, vrste izražavanja: pripovijedanje, opis, pismo, e-mail , oglas, dijalog, grupni razgovor, pozivnica, opis osobe
− spoznaje o oblikovanju i konstruiranju: adresiranje, obraćanje, stupanje u kontakt, dijalog
− primjena spoznaja u vezi s usmenim izražavanjem: brzina govorenja, intonacija i naglašavanje u skladu s komunikacijskom situacijom.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− stjecanje doživljaja, stvaranje različitih govornih situacija
− proširivanje fonda riječi (prikupljanje sinonima, učenje citata napamet, čitanje predložaka za učenje novih vrsta tekstova)
− obrađivanje više vrsta tekstova na nastavnome satu radi vježbanja formalnih spoznaja.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.6.3.
Učenik obrađena pravopisna pravila svjesno primjenjuje. Prepoznaje, imenuje i razlikuje vrste riječi i njihove tvorbene dijelove, sastavne elemente.
− prepoznaje i imenuje vrstu određene riječi
− svjestan je povezanosti glagolskih vremena i načina (ličnih glagolskih oblika), prepoznaje i primjenjuje glagolska vremena i načine
− prepoznaje i razlikuje te pravilno rabi različite vrste imenica, zamjenica i neličnih glagolskih oblika
− prepoznaje i primjenjuje primjere stupnjevanja pridjeva i brojeva
− primjenjuje pravopisna pravila i stilske vrijednosti povezane s pojedinom vrstom riječi
− obrađena pravopisna pravila uglavnom svjesno primjenjuje; djelomično prepoznaje, imenuje i razlikuje vrste riječi i njihove tvorbene dijelove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vrste riječi: glagoli i imenske riječi: imenice (nazivi bića, stvari, pojava te apstraktnih pojmova; opća imenica – jedinstvena, zbirna imenica, vlastita imena osoba, životinja, geografska imena, imena ustanova, planeta, nagrada, odličja, naslovi knjiga i novina); pridjevi, brojevi (vrste brojeva), zamjenice; priložne riječi, tj. nepromjenjivi prilozi (riječi koje bez promjene nastavka odgovaraju na pitanja za mjesto, vrijeme i način, npr. tu, jučer, pješice ); nelični glagolski oblici (infinitiv, glagolski pridjevi i prilozi – radni, trpni; sadašnji, prošli i budući); određeni i neodređeni član; prijedlozi ( zbog, radi, pokraj …), glagolski prefiksi, veznici, pomoćni glagoli, čestice i usklici
− istaknuti primjeri pravopisne problematike : pisanje vlastitih imena , pridjeva nastalih tvorbom od vlastitih imena, glagolskih prefiksa i glagola (slučajevi pisanja prefiksa i glagola sastavljeno i nesastavljeno).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− primjena prethodnih metodičkih preporuka u vezi sa spoznajama iz opisne gramatike i pravopisa
− prepoznavanje vrsta riječi u autentičnim tekstovima (stvarni dijalozi, članci i oglasi).
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.6.4.
Učenik prepoznaje biće (skup obilježja) promjena jezika tijekom povijesti te razlike između jezika književnosti (pjesničkoga) i standardnoga jezika.
− na konkretnim primjerima prepoznaje i razlikuje razne varijante jezika i uporabe jezika, jezične registre
− prepoznaje razlike između sadašnjega (vlastitoga) i zastarjelih varijanata jezika
− prepoznaje odstupanje jezika književnosti od standardnoga jezika
− zapaža razlike između jezika književnosti i standardnoga jezika danas i u prošlim vremenima
− u komunikaciji prihvaća narječja, ne smatra ih manje vrijednima od standardnoga jezika
− uz pomoć učitelja prepoznaje biće (skup obilježja) promjena jezika tijekom povijesti te djelomično zapaža razlike između pjesničkoga (jezika književnosti) i standardnoga jezika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− upoznavanje sa starijim, zastarjelim oblicima jezičnoga izražavanja u odnosu na vlastiti oblik izražavanja obradom književnih tekstova u skladu s uzrastom učenika.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.6.5.
Učenik govori razgovijetno i razumljivo u skladu s komunikacijskom situacijom, samostalno iznosi i obrazlaže svoje stavove i mišljenja. Sluša i poštuje tuđe mišljenje.
− prepoznaje komunikacijske situacije i njima se prilagođava
− govori razumljivo i razgovijetno naglašavajući bitne riječi i izraze
− razumljivo izražava i obrazlaže svoje osjećaje, misli i stavove povezane s temama iz svakodnevnoga života i s nastavnoga sata, uzimajući u obzir krug svojih slušatelja koje pozorno sluša i uvažava njihova mišljenja
− objašnjava značenje poznatih znakova neverbalne komunikacije
− prepoznaje obrađene svakodnevne komunikacijske situacije, njima se prilagođava, primjenjuje odgovarajuće jezične predloške i pravila ponašanja
− poduzima potrebne korake u svrhu učinkovitoga zajedničkog, suradničkog rada
− služi se osnovnim oblicima digitalne komunikacije
− govori razgovijetno i razumljivo uglavnom u skladu s komunikacijskom situacijom, iznosi svoje stavove i mišljenja i pridržava se pravila kulturnoga izražavanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− znakovi neverbalne komunikacije: nekoliko svjesnih i nesvjesnih gesta
− svakodnevne komunikacijske situacije: traženje i pružanje pomoći, informacija
− digitalna komunikacijska sredstva: elektronička pošta ( e-mail ), platforme za brzu razmjenu poruka, SMS.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− opažanje emocija i raspoloženja međusobno i u umjetničkoj interpretaciji
− likovno i neverbalno izražavanje emocija i raspoloženja
− suradnička organizacija nastavnoga sata.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.6.1.
Učenik prepoznaje obrađene oblike književnoga izražavanja, književne vrste i rodove te njihova obilježja. Prepoznaje i imenuje stilska izražajna sredstva.
− razlikuje formalna obilježja proze i poezije
− prepoznaje osnovne književne rodove i vrste, ukazuje na njihova bitna obilježja u tekstu
− prepoznaje i imenuje stilska obilježja određenih književnika
− prepoznaje i imenuje stilska izražajna sredstva
− navodi strukturne dijelove epskih (pripovjednih) djela općenito i njih povezuje s konkretnim djelima istoga književnog roda
− prepoznaje obrađene oblike književnoga izražavanja, književne vrste i rodove te djelomično navodi njihova obilježja; uglavnom prepoznaje i imenuje stilska izražajna sredstva
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− književne vrste: balada, mit, legenda, povijesni roman, epistola
− načini izražavanja književnika: opis osobe, monolog
− stilska izražajna sredstva: metonimija, alegorija, figura etymologica , hiperbola, inverzija
− strukturni dijelovi pripovjednih djela: uvod, zaplet , razvoj radnje, vrhunac, rasplet i kraj radnje; prolog, problematika, preokret, epizoda, izvješće o likovima nakon završetka glavne radnje, epilog.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− školska obrada književnih tekstova različitih rodova i vrsta
− osim klasičnih beletrističkih tekstova upoznavanje sa suvremenom beletristikom, odnosno primjerima tekstova iz svakodnevnoga života u skladu s uzrastom učenika radi produbljivanja znanja iz teorije književnosti
− stvaranje vlastitih primjera stilskih izražajnih sredstava obrađenih na nastavnome satu.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.6.2.
Učenik oblikuje tvrdnje u vezi s pojedinim poetskim obilježjima određenoga djela, daje obrazloženja.
− oblikuje tvrdnje u vezi s pojedinim poetskim obilježjima određenoga književnog teksta
− razdvaja glavne strukturne jedinice književnih djela, opisuje ih prema njihovu redoslijedu
− u tekstu prepoznaje razlike između gledišta pripovjedača i lika
− prepoznaje i opisuje postupke karakterizacije / prikaza likova
− sažima fabulu/radnju određenoga književnog djela
− utvrđuje temu i poruku djela
− identificira mjesto i vrijeme radnje u djelu, prepričava nastali tekst povezan s mjestom i vremenom, prepoznaje moguća odstupanja
− tijekom percepcije književnih tekstova prepoznaje i tumači obrađena stilska izražajna sredstva
− prepoznaje književni postupak i obrazlaže njegovu ulogu u pobuđivanju osjećaja i stvaranju ugođaja te u karakterizaciji likova i t. sl.
− služi se naučenim pojmovima iz teorije književnosti i analizira poznato književno djelo, obrazlaže svoje tvrdnje
− oblikuje tvrdnje povezane s pojedinim poetskim obilježjima određenoga djela te daje djelomična obrazloženja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pretežito epske vrste
− stajališta analize: struktura (kompozicija), pripovjedač, gledište, radnja, tema – poruka, mjesto − vrijeme, formalna obilježja oblika, stilska izražajna sredstva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− razgovori u paru, u manjim skupinama ili na razini razreda tijekom nastave
− kreativni prikaz odlomaka (dijelova), npr. dramatizacija, likovne ilustracije
− primjena određenih citata za usmjeravanje učenika
− nastavna obrada tabličnih i drugih vizualnih prikaza u vezi sa zadanim stajalištima/kriterijima.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.6.3.
Učenik prepoznaje i analizira na nastavnome satu obrađena djela svjetske i mađarske književnosti, iz njih citira.
− povezuje obrađena književna djela s književnim vrstama
− utvrđuje mjesto i vrijeme radnje, glavne i sporedne likove obrađenih književnih djela
− prepoznaje obrađena djela na temelju slušanih i pročitanih odlomaka, navodi naslov i autora djela
− u primjerima pojedinih tradicijski i kulturno značajnih mađarskih književnih djela daje dodatne podatke o djelu i autoru (npr. nastanak, važnost djela, pojedinosti iz životopisa autora)
− točno citira i izražajno interpretira cjeloviti tekst ili označeni dio pojedinih djela
− čita i obrađuje najmanje četiri romana prema svome uzrastu, od kojih najmanje jedan nije mađarskoga autora, a najmanje je jedan iz suvremene književnosti
− uglavnom prepoznaje i djelomično analizira upoznata svjetska i mađarska književna djela, iz njih netočno (manjkavo) citira
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.6.4.
Učenik redovito čita. Naslove odabire prema prije oblikovanome interesu. Govori o svojim doživljajima u vezi s pročitanim djelima. Obrađuje ih kreativno i samostalno.
− utvrđuje utjecaj književnoga djela na oblikovanje mišljenja
− za čitanje kod kuće odabire složenije, duže tekstove samostalno ili po preporuci, obrazlaže svoj odabir
− svojim riječima iznosi mišljenje o djelu, pripovijeda o stečenim iskustvima i doživljajima
− čita neobvezne, dodatne tekstove povezane s temama obrađenima na nastavi (npr. drugo djelo istoga autora, parodije, sažetke)
− uočava ili eventualno sam izrađuje uratke povezane s pročitanim tekstovima (npr. kratki film, komentar, profil), o tome izvješćuje druge
− vodi dnevnik pročitanih djela, govori o svojim doživljajima, preporučuje naslove za čitanje svojim vršnjacima
− sudjeluje na satima u knjižnici, u radionicama organiziranima u knjižnici, p azi na čistoću i neoštećivanje knjiga
− u odabiru knjiga za čitanje u knjižnici snalazi se uz pomoć knjižničara ili samostalno
− posjećuje aktivnosti na kojima se obrađuje tekst izvan nastave , a u tome sudjeluje jednom ili redovito (npr. školske novine, školski radio, dramska skupina)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pripremanje nastave, stvaranje uvjeta za izvješćivanje o pročitanome djelu i prikaz književnih djela
− osiguravanje slobodnoga odabira knjiga, uključujući i čitanje tekstova ne isključivo beletrističkih
− vrednovanje dnevnika pročitane lektire
− organiziranje sati u knjižnici, njihovo provođenje.
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
OŠ MJ C.6.1.
Učenik analizira kratke audiovizualne uratke.
− prepoznaje, imenuje i razlikuje kratke audiovizualne uratke
− prepoznaje, navodi i objašnjava osnovna obilježja kratkih audiovizualnih uradaka, svoje tvrdnje obrazlaže konkretnim primjerima iz određenoga uratka
− navodi ulogu audiovizualnih elemenata u određenome uratku
− tumači sadržaj uratka
− iznosi tvrdnje o pripovjedaču, vizualnome svijetu filma, postupcima pobuđivanja emocija i auditivnim elementima
− prati i navodi način prenošenja poruke u uratku
− utvrđuje utjecaj audiovizualnih elemenata na učinkovitost prenošenja poruka
− razlikuje načine prenošenja poruka u pisanome tekstu i slikovnome prikazu
− navodi utjecaj slika, glazbe, zvučnih zapisa itd. na čitatelje/gledatelje
− uz pomoć navodi nekoliko obilježja kratkih audiovizualnih uradaka (poruka, naracija, emocionalni efekti)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− stajališta analize: naracija, cilj, emocionalni efekti, vizualni svijet, poruka, utjecaj.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− nastavna obrada kratkih filmskih sekvenci
− analiza materijala za predložak kojima se učenici mogu susresti u svakodnevici (npr. blog, reklama, influencer -video, glazbeni spotovi)
− usporedba medijskih uradaka (na temelju iste teme, autora, postupaka itd.).
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.6.2.
Učenik prepoznaje i navodi utjecaj pojedinih medijskih uradaka na kupovne navike potrošača.
− prepoznaje i navodi poruke medijskih uradaka upućene društvu i ciljanoj skupini
− utvrđuje i navodi poruku medijskih uradaka, povezuje ih s vlastitim iskustvima i mišljenjem
− izvješćuje i razgovara o utjecaju medijskih uradaka na vlastite kupovne navike
− razlikuje izražajna sredstva reklama i oglasa
− daje samostalne kritičke osvrte
− razlikuje načine utjecaja pojedinih medijskih uradaka na kupovne navike potrošača; tumači poruke uradaka
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vođenje razgovora u parovima, u manjim skupinama ili na razini cijeloga razreda u vezi s određenim medijskim uradcima
− primjena spoznaja iz šestoga razreda o utjecaju audiovizualnih sredstava na društvo.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 6. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
7. razred –140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.7.1.
Učenik prepoznaje i navodi koherentne sadržaje u složenijim tekstovima prema zadanim kriterijima.
− iznosi tvrdnje u vezi sa sadržajem cjelokupnoga teksta, njih obrazlaže primjerima iz istoga teksta
− povezuje sadržaj pojedinih jedinica teksta sa sadržajem cjelokupnoga teksta
− pravi bilješke i koncepte (skice) na temelju teksta usklađenoga s uzrastom učenika
− povezuje svoje spoznaje sa sadržajem slušanoga, odnosno pročitanoga teksta i obrazlaže svoje mišljenje
− samostalno otkriva značenje nepoznatih riječi i izraza čitanjem bilježaka, uporabom digitalnih i/ili tiskanih rječnika, nepoznate riječi uvrštava u vlastiti vokabular
− uz pomoć prepoznaje koherentne sadržaje u složenijim tekstovima prema zadanim kriterijima te pravi bilješke i koncepte
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− opće preporuke za poticanje razumijevanja teksta:
književna djela; tiskovni tekstovi (tradicionalni i digitalni, vizualni i tekstni dijelovi); objašnjenja, informacije; audiovizualni tekstovi; govor, razgovori; slikovni prikazi, tablice, umne mape
− metodičke preporuke u vezi s objašnjenjem teksta i poučavanjem strategije čitanja :
na temelju teksta izraditi grafičke vodiče (umna mapa, tablica); vizualni i dramski prikazi; izrada portfolija (mape), projektni rad.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.7.2.
Učenik sastavlja tekst od međusobno povezanih rečenica. Svjesno se služi upoznatim strukturama i vrstama rečenica u usmenome i pisanome izražavanju.
− piše različite vrste tekstova
− usklađuje sadržaj i strukturu teksta s pravilima tradicionalnih i digitalnih vrsta
− govori o obrađenome tekstu s razumijevanjem
− sastavlja izražajne, logički povezane tekstove koristeći se raznim vrstama i strukturama rečenica
− na raznolik se način služi vrstama rečenica u skladu s komunikacijskom svrhom
− svoje dojmove, osjećaje i misli potaknute tekstom izriče različito konstruiranim rečenicama
− piše tekst estetski uredno i pregledno
− služi se digitalnim i tiskanim rječnicima
− sastavlja tekst od rečenica koje su međusobno djelomično povezane, uglavnom se svjesno služi upoznatim strukturama i vrstama rečenica u usmenome i pisanome izražavanju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vrste tekstova, vrste književnih djela, načini izražavanja: debate, eseji
− spoznaje o formalnim pravilima i konstruiranju: rečenica glavne teze (uvod), dokazivanje (razrada), zaključak, postizanje međurečenične kohezije
− primjena spoznaje o oblikovanju u usmenome tekstnom izražavanju: prozodija u skladu s komunikacijskom svrhom, situacijom, u svrhu uvjeravanja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− aktivnosti za stjecanje iskustava i doživljaja te stvaranje različitih komunikacijskih situacija
− proširivanje, sažimanje teksta, njegovo preoblikovanje u dijalog − dramatizacija
− služenje tradicionalnim i digitalnim rječnicima.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.7.3.
Učenik piše riječi i tekstove dosljedno poštujući pravopisna pravila. Prepoznaje, imenuje i razlikuje rečenične dijelove i rečenice prema priopćajnoj svrsi, sadržaju i sastavu.
− razlikuje jednostavne i složene rečenice
− imenuje vrste jednostavnih rečenica prema sadržaju
− imenuje rečenične dijelove u jednostavnoj rečenici
− objašnjava semantičku i sastavnu povezanost pojedinih dijelova rečenica, službu pojedinih vrsta riječi u rečenici
− primjenjuje pravila usklađivanja subjekta i predikata
− prepoznaje i grafički prikazuje odnose rečeničnih dijelova u konkretnoj rečenici
− prepoznaje i primjenjuje pravopisne znakove: crtica, zagrada, točka sa zarezom, dvotočka
− imenuje sličnosti i razlike među tekstovima u govoru i pismu
− služi se pravopisnim znakovima na kraju rečenice prema pravopisnim pravilima
− piše riječi i tekstove nedosljedno poštujući pravopisna pravila; uglavnom prepoznaje, imenuje i razlikuje rečenične dijelove i rečenice prema priopćajnoj svrsi, sadržaju i sastavu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− jednostavne i složene rečenice
− jesne i niječne rečenice, niječni rečenični dijelovi
− sintagma predikata i subjekta: subjekt (određeni, neodređeni, opći); predikat (glagol, imenske riječi, imenske riječi i pomoćni glagoli u službi predikata)
− ostali rečenični dijelovi: objekt (izravni objekt – objekt kao rezultat radnje, određeni – neodređeni), priložne oznake (devetnaest vrsta), atributi (pridjevni, količinski, posvojni, interpretativni)
− istaknuta pravopisna problematika: pravopisni znakovi unutar rečenice i na kraju rečenice.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− primjena prethodnih metodičkih preporuka povezanima s primjerima iz opisne gramatike i pravopisa.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.7.4.
Učenik se služi raznim nestandardnim oblicima jezika unutar zadane teme.
− čita i izrađuje tekstove na zadanu temu različitim varijantama jezika
− usklađuje varijante jezika sa željenim učinkom na publiku
− u komunikaciji prihvaća razne varijante jezika, jezične registre te jednako uvažava krug njihovih korisnika
− prepoznaje više nestandardnih oblika jezika i njima se djelomično služi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− slušanje i čitanje tekstova na istu temu na raznim nestandardnim oblicima jezika u skladu s predviđenim književnim djelima u sedmome razredu
− retoričke vježbe.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.7.5.
Učenik govori razgovijetno i razumljivo u skladu s komunikacijskom situacijom, iznosi i argumentira svoje stavove i mišljenja. Pridržava se osnovnih pravila debatiranja.
− prepoznaje i oblikuje određene komunikacijske situacije te u skladu s njima mijenja komunikacijski alat (kod) i vlastitu ulogu
− govori izražajno, rečenični naglasak podređuje svrsi govora: uvjeravanju, isticanju
− iznosi svoje mišljenje prema pravilima debatiranja, stavove potkrjepljuje argumentima; sluša i uvažava tuđe stavove i mišljenja
− razumije značenje obrađenih neverbalnih znakova u određenoj komunikacijskoj situaciji
− prepoznaje obrađene svakodnevne komunikacijske situacije, njima se prilagođava, opisuje ih te primjenjuje njihove jezične predloške i pravila ponašanja
− uočava osnovne smetnje u komunikaciji, primjenjuje nekoliko mogućnosti korekcije u procesuiranju rasprave na nastavi i tijekom zajedničkoga rješavanja postavljenih zadataka
− služi se osnovnim oblicima digitalne komunikacije, imenuje njihova glavna obilježja
− iznosi i argumentira svoje stavove i mišljenja, pridržava se osnovnih pravila debatiranja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− znakovi neverbalne komunikacije: geste (pokreti dijelovima tijela)
− spoznaje o debati: pravila ponašanja debatiranja, argument, protuargument
− svakodnevne komunikacijske situacije: rasprava, dogovor.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− stvaranje raznih komunikacijskih situacija
− organizirane debate na nastavi
− suradnička nastava.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.7.1.
Učenik razlikuje i objašnjava osnovne književne rodove, vrste, oblike, stilska izražajna sredstva i razdoblja.
− imenuje stope u stihovima kvantitativne versifikacije i osnovne vrste stihova na temelju stopa
− imenuje i objašnjava obilježja obrađenih književnih vrsta i daje konkretne primjere
− djelomično razlikuje i objašnjava osnovne književne rodove, vrste, oblike, stilska izražajna sredstva i razdoblja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− stope kvantitativne versifikacije: daktil, spondej, jamb, anapest, trohej, pirihij
− stihovi kvantitativne versifikacije: heksametar, pentametar, distihon
− pripovijetka, novela, priča, anegdota, tragedija, komedija, epigram, elegija, himna
− romantika i realizam.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− školska obrada književnih tekstova raznih rodova i vrsta
− osim tekstova klasične lijepe književnosti upoznavanje sa suvremenim književnim djelima i primjerima tekstova s tematikom iz svakodnevnoga života u skladu s uzrastom učenika u svrhu produbljivanja znanja iz teorije književnosti.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.7.2.
Učenik primjenjuje teorijska znanja uz usmjeravanje učitelja. Analizira književno djelo iz više gledišta, svoje tvrdnje potkrjepljuje primjerima iz teksta.
− iznosi tvrdnje o određenome djelu sa zadanoga gledišta
− obrazlaže svoje tvrdnje (npr. u obliku eseja), potkrepljuje ih primjerima iz teksta
− navodi svoja gledišta dopunjujući ih novim pogledima u analizi djela
− percipira i svojim riječima izražava emocionalni učinak i obilježja lirskoga teksta te svoje osjećaje i mišljenja obrazlaže citatima iz teksta
− lokalizira te određuje temu i motive u analiziranoj pjesmi
− prepoznaje obrađena osnovna obilježja versifikacije u analiziranome djelu
− razlikuje glavne strukturne jedinice književnih djela, objašnjava njihovu međusobnu povezanost
− sažima sadržaj epskih djela, uz pomoć učitelja uočava razvoj radnje
− razlikuje i opisuje glavne i sporedne likove, njihove međusobne odnose
− uočava mjesta radnje, vremenske dimenzije, primjećuje vraćanje u prošlost i ukazivanje na budućnost
− utvrđuje vrstu književnoga djela, navodi obilježja te vrste i ista objašnjava sa stajališta radnje i teme
− analizira djela koristeći se naučenim pojmovima
− uspoređuje određena književna djela iz raznih gledišta (tema, vrsta, stilska izražajna sredstva) s drugim djelima: navodi osnovne razlike
− uglavnom primjenjuje teorijsko znanje uz usmjeravanje učitelja; djelomično analizira književno djelo, uz pomoć učitelja uspijeva svoje tvrdnje potkrijepiti primjerima iz teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− lirska i epska djela
− stajališta analize: emocionalni efekti, tema, motiv, situacija, obilježja forme djela, likovi, vremenske dimenzije, književna vrsta.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− razgovori u parovima, u manjim skupinama ili na razini cjelokupnoga razreda na nastavnome satu
− analitički prikaz dijela književnoga djela (dramatizacija, vizualni prikaz, ilustracija)
− školska obrada predložaka za analizu (npr. informativni tekstovi iz udžbenika)
− uvježbavanje načina analize sa stajališta tvrdnje – dokazivanja.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.7.3.
Učenik imenuje obrađena djela svjetske i mađarske književnosti, iznosi svoje spoznaje o njima, citira iz njih.
− navodi istaknute dijelove fabule analiziranih pripovjednih djela, navodi nekoliko obilježja analiziranih lirskih djela
− analizirano djelo povezuje s određenim razdobljem
− prepoznaje analizirana djela prema slušanim ili čitanim odlomcima, imenuje naslove i autore
− u slučaju pojedinih, tradicijski i kulturno važnih djela mađarske književnosti daje dodatne podatke o djelu i autoru (npr. povijesne okolnosti nastanka)
− točno citira i izražajno čita cjeloviti tekst ili označeni dio pojedinoga djela
− čita i obrađuje najmanje četiri romana u skladu s uzrastom, od kojih najmanje jedan nije mađarskoga autora, a najmanje je jedan iz suvremene književnosti
− uspoređuje djela prema njihovoj temi i razdoblju
− uglavnom imenuje obrađena djela svjetske i mađarske književnosti, djelomično iznosi svoje spoznaje o njima, citira iz njih
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.7.4.
Učenik s pomoću digitalnih, tiskanih i audioknjiga odabire složenije, duže tekstove za čitanje kod kuće, samostalno ili po preporuci, obrazlaže svoj odabir te
izvješćuje o svojim čitateljskim doživljajima primjenjujući naučene pojmove.
− odabire složenije, duže tekstove samostalno ili po preporuci za čitanje kod kuće, relevantno obrazlaže svoj odabir
− predstavlja djelo koristeći se naučenim pojmovima, izražava svoj doživljaj umjetničkoga ili drugoga teksta odabranoga prema vlastitome interesu
− preporučuje naslove za čitanje svojim vršnjacima i odraslima predstavljanjem odabranoga
− sastavlja popis mogućih tekstova uz teme i razdoblja obrađene u školi
− pronalazi druge uratke povezane s pročitanim djelima, predočava ih i izvješćuje o svojim aktivnostima
− sudjeluje na satima i u radionicama organiziranima u knjižnici; čuva knjige od oštećenja i pazi na njihovu čistoću
− služi se tiskanim i digitalnim sredstvima i platformama radi snalaženja u knjižnici; pronalazi knjige u digitalnim knjižnicama i zbirkama
− samostalno raspoređuje svoje slobodno vrijeme za čitanje
− emocionalne i misaone sadržaje predočava i u suradnji s vršnjacima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pripremanje nastave, stvaranje uvjeta za izvješćivanje o pročitanome djelu i prikaz književnih djela
− osiguravanje slobodnoga odabira knjiga, uključujući i čitanje ostalih tekstova, osim beletrističkih
− vrednovanje dnevnika pročitane lektire
− organiziranje sati u knjižnici, njihovo provođenje.
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
OŠ MJ C.7.1.
Učenik objašnjava medijske uratke u kojima su povezane tekstne i vizualne platforme (npr. strip, blog, videozapis pjesme).
− prepoznaje i navodi tekstne i vizualne elemente medijskoga uratka u kojemu su povezane tekstne i vizualne platforme
− objašnjava, povezuje značenje i učinak tekstnih i vizualnih elemenata
− objašnjava kazališnu predstavu kao vizualnu i tekstnu platformu
− navodi uloge glumaca, redatelja, scenografa, dramaturga itd.
− imenuje formalna obilježja stripa
− uglavnom objašnjava medijske uratke u kojima su povezane tekstne i vizualne platforme (npr. strip, blog, videozapis pjesme)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− plakat, pozivnica, brošura, strip, blog, kazališna umjetnost.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− školska obrada medijskih uradaka (višemedijskih tekstova) iz svakodnevnoga života učenika
− izrada plakata i pozivnica za razne školske i društvene programe na tradicionalni i/ili digitalni način, izrada digitalnih brošura u manjim školskim sredinama
− metodička obrada predstave nakon posjeta kazalištu, samostalno ili sa školom.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.7.2.
Učenik poštuje temeljna ljudska prava, prepoznaje njihovo kršenje, odnosno govor mržnje.
− prepoznaje situacije u kojima se krše temeljna ljudska prava i prepoznaje govor mržnje
− izbjegava situacije u kojima bi mogao kršiti temeljna ljudska prava
− oblikuje svoje mišljenje poštujući temeljna ljudska prava
− poznaje mogućnosti etičnoga ponašanja u situacijama u kojima se krše temeljna ljudska prava, ponaša se u skladu s njima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− temeljna ljudska prava, govor mržnje, uznemiravanje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− situacijske igre
− izrada studija slučaja na školskome satu.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 7. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
8. razred – 140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
OŠ MJ A.8.1.
Učenik prepoznaje i obrađuje koherentne sadržaje u složenijim tekstovima prema zadanim kriterijima.
− objašnjava sadržaj pročitanoga teksta i s njim povezane slike, grafičke prikaze i tablice
− povezuje više informacija u složenijemu tekstu prema zadanim kriterijima
− kritički se odnosi prema informacijama iz raznih izvora masovne komunikacije, revidira ih samostalno ili prema uputama učitelja
− objašnjava samostalno ili uz pomoć učitelja složena značenja pisanih i usmenih tekstova koji se pojavljuju u svakodnevnome životu i književnim djelima
− pretežito prepoznaje i obrađuje koherentne sadržaje u složenijim tekstovima prema zadanim kriterijima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- opće preporuke za poticanje razumijevanja teksta:
književna djela; tiskovni tekstovi (razne vrste tiskanih medija) objašnjenja, informacije; audiovizualni tekstovi govor, razgovor; slikovni prikazi, tablice, umne mape
− metodičke preporuke u vezi s objašnjenjem teksta i poučavanjem strategija čitanja :
na temelju teksta izraditi grafičke vodiče (umna mapa, tablica); vizualne i dramske prikaze; portfolija (mape), projektne radove.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
OŠ MJ A.8.2.
Učenik oblikuje i predstavlja tekst međusobno povezanim rečenicama. Služi se upoznatim načinima tvorbe riječi i složenim rečenicama u njegovu oblikovanju.
− oblikuje vijesti, izvješća, komentare, intervjue, kritike, članke; objavljuje ih na tradicionalni (tiskani) i digitalni način− sastavlja i interpretira javni govor, komentar, prigodni govor
− izrađuje životopis u skladu s formalnim i sadržajnim pravilima
− svjesno se služi naučenim načinima tvorbe riječi pri oblikovanju teksta
− sastavlja složene rečenice u svrhu izražavanja povezanosti
− samostalno i točno sastavlja popis izvora citata uvažavajući propisanu pravopisnu normu
− uglavnom sastavlja i interpretira izražajni tekst međusobno povezanim rečenicama; služi se upoznatim načinima tvorbe riječi i složenim rečenicama u oblikovanju teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vrste tekstova, vrste književnih djela, načini prenošenja informacija: medijske vrste masovne komunikacije, javne komunikacije, životopis, medijske vrste grupne komunikacije
− spoznaje o kompoziciji, strukturnim elementima medijskih vrsta, citiranje o medijskim vrstama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− stjecanje iskustava i doživljaja, stvaranje raznih govornih situacija
− školska obrada medijskih vrsta
− samostalno pronalaženje tekstnih predložaka, izrada prijepisa.
JEZIČNE RAZINE
OŠ MJ A.8.3.
Učenik se svjesno služi naučenim pravopisnim pravilima. Prepoznaje, razlikuje i imenuje složene rečenice, njihove vrste i načine tvorbe riječi.
− prepoznaje i imenuje načine tvorbe riječi
− razlikuje osnovnu riječ od tvorenice, odnosno samostalno tvori riječi nove vrste i/ili novoga značenja s pomoću odgovarajućih nastavaka
− prepoznaje i imenuje vrste složenica te primjenjuje pravopisna pravila u njihovu zapisu
− imenuje vrstu složene rečenice na temelju surečeničnih veza, grafički prikazuje njihovu vezu
− primjenjuje pravila uporabe pravopisnih znakova
− primjenjuje pravila o redu riječi u mađarskome jeziku
− uglavnom se svjesno služi naučenim pravopisnim pravilima; djelomično prepoznaje, razlikuje i imenuje složene rečenice, njihove vrste i načine tvorbe riječi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− zavisnosložene rečenice (podjela s obzirom na mjesto kojega se rečeničnog dijela glavne surečenice uvrštava zavisna surečenica), nezavisnosložene rečenice (sastavne, rastavne, suprotne, zaključne i obrazložne rečenice)
− vrste složenih riječi: zavisnosložene riječi (podjela s obzirom na službu zavisne riječi u rečenici), nezavisnosložene riječi (podjela s obzirom na način tvorbe)
− tvorba riječi: sufiksalna tvorba, spajanje dijelova dviju riječi u novu riječ, oduzimanje dijela riječi, tvorba pokrata
− naglašena pravopisna problematika: pravopisni znakovi unutar i na kraju složenih rečenica, pravila navođenja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− primjena prethodnih metodičkih preporuka u vezi s primjerima iz opisne gramatike i pravopisa.
JEZIK I DRUŠTVO
OŠ MJ A.8.4.
Učenik se služi i opisuje više jezičnih varijanata.
− opisuje naučene povijesne, geografske i društvene varijante jezika, jezične registre
− navodi osnovne spoznaje o podrijetlu mađarskoga jezika, njegovim današnjim društvenim varijantama
− navodi položaj mađarskoga jezika među drugim jezicima
− prepoznaje i razlikuje riječi i izraze geografskih i društvenih varijanata od riječi i izraza standardnoga mađarskog jezika
− prepoznaje razlike u uporabi riječi i izraza standardnoga, strukovnoga jezika, jezika svakodnevne komunikacije, sociolekta, slenga, istima se služi s obzirom na komunikacijsku situaciju
− proširuje spoznaje o obilježjima pravilnoga izgovora (naglasak, intonacija) kako bi jačao svoj jezični i nacionalni identitet
− poznaje više jezičnih varijanata, djelomično se njima koristi i tumači ih
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− geografske i društvene varijante jezika (riječi i izrazi društvenih skupina)
− jezična skupina, podskupine, srodni jezici.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− proučavanje društvenih varijanata putem autentičnih tekstova, videa i filmova
− nadopuna spoznaja o povijesti vlastitoga jezika upoznavanjem zanimljivosti iz kulture naroda srodnih jezika
− proučavanje jezika koje učenik poznaje i govori, prema skupini i vrsti, usporedba većinskoga i manjinskoga jezika.
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
OŠ MJ A.8.5.
Učenik objašnjava komunikacijske situacije. Iznosi svoje stavove tijekom rasprava.
− nadopunjuje svoje spoznaje o komunikaciji s novim spoznajama o masovnoj komunikaciji
− prepoznaje obilježja naglašavanja/isticanja u raznim auditivnim medijima, uočava razlike u odnosu na standardni mađarski jezik
− razumljivo iznosi svoje mišljenje tijekom rasprava, brani svoje stavove, eventualno ih korigira
− prepoznaje neverbalne komunikacijske znakove tijekom društvenih komunikacijskih situacija
− prepoznaje poznate komunikacijske situacije i ponaša se u skladu s njima
− poznaje i služi se strategijama za upravljanje sukobima
− služi se osnovnim komunikacijskim oblicima društvenih medija, imenuje njihova bitna obilježja
− uz pomoć učitelja objašnjava komunikacijske situacije, iznosi svoje stavove tijekom rasprava
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− oblici masovne komunikacije
− neverbalni znakovi: neverbalni znakovi prijateljstva i ljubavi
− komunikacijske situacije, vrste tekstova: pozdravni govor, svečani govor
− digitalna komunikacijska sredstva: komunikacijske platforme društvenih medija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− situacijske, improvizirane igre (igre uloga na tradicionalni i digitalni način)
− suradnička organizacija nastave
− rasprave organizirane na nastavnome satu
− školsko proučavanje platformi društvenih medija.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
OŠ MJ B.8.1.
Učenik uspoređuje vrste književnih djela, stilska izražajna sredstva i razdoblja.
− sažima svoje spoznaje o značajnijim razdobljima mađarske književnosti
− uspoređuje stilska razdoblja
− uspoređuje nova i poznata stilska izražajna sredstva
− uočava povezanost između zvučnosti teksta i slikovitih izraza, pjesničkih slika
− opisuje kaligram kao svojevrsni oblik pjesme
− uspoređuje razne adaptacije određenoga djela za izvođenje sredstvima drugih umjetničkih grana i medija; kritički se osvrće na razne pretvorbe u drugi umjetnički oblik
− manjkavo uspoređuje vrste književnih djela i razdoblja; djelomično prepoznaje stilska izražajna sredstva
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− književni oblik: kaligram
− stilske figure: sinestezija, simbol
− razdoblja, stilski pravci: modernizam, impresionizam, simbolizam, secesija, avangarda, ekspresionizam, nadrealizam.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− školska analiza književnih tekstova različitih književnih rodova i vrsta
− osim tekstova klasične lijepe književnosti, upoznavanje sa suvremenim književnim djelima i s tekstovima iz svakodnevnoga života u skladu s uzrastom učenika, u svrhu produbljivanja znanja iz teorije književnosti
− školska obrada adaptiranih djela u nove umjetničke oblike drugih medija.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
OŠ MJ B.8.2.
Učenik samostalno primjenjuje spoznaje iz teorije književnosti. Tumači djela iz zadanih gledišta.
− navodi svoja stajališta u analizi djela dopunjujući ih novim pogledima
− prepoznaje govornu situaciju djela, tipske karakteristike odnosa između govornika i sugovornika
− navodi bitne, presudne motive djela
− prepoznaje povezanost između vrste djela i tematsko-motivskoga sloja djela
− prepoznaje sredstva za postizanje pjesničkoga ritma, prepoznaje i vrjednuje njihovu funkciju u oblikovanju doživljaja
− prepoznaje sukobe i uzroke, uspoređuje ih sa stvorenim svijetom unutar djela
− navodi obilježja tragedije
− tijekom analize prepoznaje sredstva kojima se postiže djelovanje popularnih književnih vrsta ili scenskih djela,
− tijekom analize popularnih književnih vrsta ili dramskih djela, prosuđuje tipične situacije i analizira pojedine karaktere
− služi se digitalnim izvorima za analizu djela, prema potrebi
− uspoređuje književna djela s drugim djelima s različitih stajališta (tema, vrsta, stilska izražajna sredstva)
− poznaje i služi se informacijskim izvorima potrebnima za analizu umjetničkoga djela
− uz pomoć učitelja primjenjuje usvojena znanja iz teorije književnosti, tumači djela iz različitih gledišta i služi se informacijskim izvorima potrebnima za analizu djela
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pjesnička, epska i dramska djela lijepe i popularne književnosti
− stajališta analize: govorna situacija, motiv, pjesnička ritmotvorna sredstva, konflikt, motivacija, tragedija, stvaranje učinka.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− razgovori u parovima, u manjim skupinama ili na razini cijeloga razreda na nastavnome satu
− analitički prikaz dijelova (npr. dramatizacija, vizualni prikaz, ilustracija)
− usporedba tekstova, odlomaka
− obrada mogućih izvora za analizu.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
OŠ MJ B.8.3.
Učenik imenuje analizirana djela svjetske, mađarske, domaće i zavičajne (lokalne) književnosti, dijeli ih u skupine, iznosi svoje spoznaje povezane s njima. Stvaralački se izražava potaknut analiziranim djelima u vlastitome pisanom i usmenom uratku.
− razvrstava ih s obzirom na prostor i vrijeme, tematsko-motivski sadržaj djela te žanrovska obilježja
− prepoznaje povezanost književnih stremljenja s tendencijama drugih umjetnosti
− prepoznaje analizirana djela na temelju slušanih i pročitanih odlomaka, navodi naslov i autora istoga djela
− u slučaju pojedinih, tradicijski i kulturno važnih djela mađarske književnosti daje dodatne podatke o djelu, autoru, književnome razdoblju, književnoj skupini (npr. pripadnik književnoga pokreta Nyugat )
− točno citira i izražajno interpretira cjeloviti tekst ili označeni dio pojedinoga djela
− čita i obrađuje najmanje četiri romana s obzirom na dob, od kojih najmanje jedan nije mađarskoga autora, a najmanje je jedan iz suvremene književnosti
− povezuje djela prema njihovoj temi i razdoblju
− primjenjuje spoznaje povezane s književnim djelima u vlastitome usmenom i pisanom izrazu
− većim dijelom imenuje analizirana svjetska, mađarska, domaća i zavičajna (lokalna) djela, razvrstava ih u skupine, iznosi spoznaje u vezi s njima; djelomično se služi analiziranim djelima u vlastitome pisanom i usmenom izrazu
KULTURA ČITANJA
OŠ MJ B.8.4.
Učenik predstavlja pročitane književne tekstove i uratke povezane s njima, iznosi svoje mišljenje i međusobno ih uspoređuje. Sastavlja plan čitanja.
− razlikuje umjetničko djelo od kiča i uzimajući to u obzir, odabire književne naslove za čitanje
− predstavlja jedno pročitano djelo, preporučuje naslove za čitanje vršnjacima uz uporabu tradicionalnih i digitalnih sredstava (prezentacija uz kratko izlaganje)
− predstavlja i uspoređuje druge uratke povezane s pročitanim tekstovima
− sudjeluje na satima u knjižnici, radionicama organiziranima u knjižnici; čuva knjige od oštećenja i pazi na njihovu čistoću
− snalazi se i pomaže drugima u snalaženju tijekom pretraživanja knjižne građe u kataloškim i digitalnim zbirkama, snalazi i u nepoznatim knjižnicama
− planirano čita u svoje slobodno vrijeme
− pronalazi i rabi prigodne tekstove u određenu svrhu (npr. citat za ispraćaj učenika osmoga razreda)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− stvaranje uvjeta, organizacija nastave za izlaganje, izvješćivanje, predstavljanje
− osiguravanje slobodnoga odabira knjiga, uključujući i čitanje ostalih tekstova, osim beletrističkih
− vrednovanje dnevnika pročitane lektire uz konstruktivne kritike
− organiziranje sati u knjižnici, njihovo provođenje.
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
OŠ MJ C.8.1.
Učenik razlikuje vrste tiskanih medija, u skladu s njima oblikuje vlastite medijske uratke na raznim platformama. Osvrće se na odnos medijskih poruka i stvarnosti.
− uočava razlike između vlastitoga iskustva i spoznaja prenesenih putem medija
− prepoznaje i opisuje obilježja medijskih poruka kojima se nastoje oblikovati stavovi i mišljenja
− otkriva značenje medijskih poruka doslovno i u prenesenome značenju
− uočava i razlikuje medijske vrste masovne komunikacije i njihova obilježja ( komentar, kritika, reportaža, izvještaj, vijest )
− stvara medijske uratke na raznim platformama
− uglavnom razlikuje vrste tiskanih medija, u skladu s njima i uz pomoć učitelja oblikuje vlastite medijske uratke na raznim platformama, uočava nekoliko razlika između medijskih poruka i stvarnosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− izvještaj, reportaža, kritika, vijest, komentar, intervju
− masovna komunikacija, tisak, radio, televizija, internet.
MEDIJI I DRUŠTVO
OŠ MJ C.8.2.
Učenik prepoznaje i navodi utjecaj medija na uporabu jezika i formiranje stavova medijske publike.
− prepoznaje na konkretnim primjerima utjecaj komunikacijskih sadržaja (npr. popularne riječi i izrazi, uzlazna intonacija, nejasni izrazi) u zadanim primjerima i vlastitome izražavanju
− prepoznaje i služi se znakovima i sredstvima digitalne interpersonalne komunikacije (npr. emotikoni, emoji, skraćenice)
− prepoznaje utjecaj engleskoga kao dominantnoga jezika medija na svakodnevnu jezičnu uporabu, imenuje primjere (vlastiti rječnik, jezično izražavanje, oblikovanje rečenica)
− imenuje promjene nastale pod utjecajem medija, proces povezuje s promjenjivosti jezika
− iznosi mišljenje o pojedinim pojavama i njihovu širenju; svoje stavove potkrjepljuje argumentima
− sudjeluje u konstruktivnoj raspravi gornje teme
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− popularne riječi i izrazi, uzlazna intonacija, nejasno, zamršeno izražavanje , emotikoni, emoji, gif, pokrate, anglizmi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− razgovor na nastavi, analiza primjera iz svakodnevnih tekstova
− oblikovanje vlastitoga teksta i njegova analiza.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 8. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD 1. DO 4. RAZREDA SREDNJE ŠKOLE
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. razred – 140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
SŠ MJ A.1.1.
Učenik na temelju postavljenih pitanja pronalazi informacije i prepoznaje temeljne logičke strukture. Razlikuje značenjske slojeve.
− odabire od ponuđenih odgovora onaj odgovor koji poručuje tekst
− prepoznaje temeljne logičke veze (suprotnost, paralele, hijerarhijska raspodjela), rekonstruira kronološku i uzročno-posljedičnu građu
− prepoznaje i razlikuje više značenjskih slojeva; razgraničuje doslovno i preneseno značenje te mikroznačenje i makroznačenje pojedinih elemenata
− definira komunikacijsku situaciju
− prepoznaje i tumači značenja riječi u sklopu jednostavne rečenice, a s obzirom na njihovu ulogu u rečenici i vrstu riječi kojoj pripadaju
− potiče vlastito razumijevanje tekstova složene strukture (pisanje bilježaka, uporaba programa za uređivanje slike i teksta); za danu formu odabire dostupne sadržajne mogućnosti
− na temelju postavljenih pitanja pronalazi većinu informacija, uglavnom prepoznaje temeljne logičke strukture, razlikuje nekoliko značenjskih slojeva
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vježbe čitanja i razumijevanja teksta mogu se provoditi s pomoću tekstova lijepe književnosti, tekstova za vježbu čitanja i razumijevanja te svakodnevnih tekstova.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
SŠ MJ A.1.2.
Učenik oblikuje sadržajno koherentan i ujednačen tekst. Stil kojim piše prilagođava postavljenomu zadatku.
− pridržava se odabranoga gledišta u cijelome tekstu, tekst je koherentan
− pojačava sadržajnu točnost uporabom stručnih izraza svojstvenih stručnomu području o kojemu je riječ
− poštuje granicu opsega pisanja i primjenjuje načelo trodijelne strukture teksta (uvod – razrada – zaključak)
− oblikuje tekst koji stilski odgovara postavljenomu zadatku, udovoljava zahtjevima pisane i usmene forme; služi se različitim vrstama rečenica
− rabi vrste rečenica i rečenične strukture u skladu s komunikacijskom situacijom
− oblikuje koherentan tekst koji stilski djelomice odgovara postavljenomu zadatku, približava se zadanoj granici opsega pisanja, pravilno oblikuje najmanje dvije strukturne cjeline teksta
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− oblikovanje teksta u što više tekstnih vrsta (imenovanje tekstne vrste bez navođenja obilježja) s pomoću različitih oblika rada i metoda, a u skladu s definiranim ishodima.
JEZIČNE RAZINE
SŠ MJ A.1.3.
Učenik prepoznaje, imenuje i razlikuje glasovne i morfološke elemente, vrste riječi.
− razlikuje samoglasnike i suglasnike; prepoznaje i imenuje najvažnija obilježja samoglasnika i suglasnika te samoglasničke i suglasničke zakonitosti; objašnjava djelovanje fonetskih zakonitosti
− prepoznaje, imenuje i opisuje tvorbene dijelove riječi, vrste riječi, sastavnice jednostavne rečenice, tj. vrste rečenica s obzirom na njihovu priopćajnu svrhu, sadržaj i sastav
− poštuje pravila pisanoga izražavanja pri bilježenju tekstova nakon slušanja i pri samostalnome oblikovanju teksta; primjenjuje pravopisna pravila u vezi s dužinom samoglasnika i suglasnika, malim i velikim početnim slovom te glasovnim promjenama; pravopisne znakove rabi u svrhu definiranja ili promjene značenja rečenice
− prepoznaje u pisanim tekstovima primjere u kojima su prekršena temeljna pravopisna pravila, ispravlja pravopisne pogrješke u svome i tuđemu tekstu
− većinom savjesno primjenjuje pravopisna pravila; uglavnom prepoznaje glasovne i morfološke elemente te vrste riječi, no neprecizno ih imenuje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− primjena prije usvojenih spoznaja opisne gramatike, ali na složenijim primjerima
− suglasnici (zvučni − bezvučni, mjesto tvorbe, način tvorbe), samoglasnici (dužina, mjesto tvorbe, položaj jezika, uloga usana)
− suglasničke glasovne promjene (potpuno jednačenje koje se bilježi u pismu, potpuno jednačenje koje se ne bilježi u pismu, djelomično jednačenje po zvučnosti, djelomično jednačenje po mjestu tvorbe, stapanje, ispadanje, skraćivanje, duljenje); samoglasničke glasovne promjene (prilagodba samoglasnika, harmonija samoglasnika, hijat)
− prefiksi, osnova riječi (jednooblična osnova – višeoblična osnova), sufiksi (vrste riječi), jezični znakovi (prepoznavanje i imenovanje jezičnih znakova), nastavci za padeže i glagolske osobe (prepoznavanje i prikaz osobnih nastavaka), nulti morfem
− temeljne vrste riječi: imenice, pridjevi, brojevi, zamjenice (osobne, posvojne, zamjenica koja izriče uzajamnost, povratne, upitne, pokazne, odnosne, određene, opće), glagoli (aktivni, medijalni, djelatni, povratni, trpni), participi (infinitiv, pridjevni participi, priložni participi), prilozi; odnosne riječi: članovi, glagolski prefiksi, veznici, pomoćni glagoli, niječnice; čestice i modalne riječi.
JEZIK I DRUŠTVO
SŠ MJ A.1.4.
Učenik jednako prepoznaje i zavičajne i standardne jezične varijante te ih rabi u skladu s komunikacijskom situacijom.
− u samoglasničkome i suglasničkome sustavu, u sustavu afiksa te u rečeničnim strukturama prepoznaje i objašnjava odstupanja vlastite uporabe jezika, jezičnih registara ili zavičajne jezične varijante od standardnoga jezika
− spoznaje o glasovnome sustavu, tvorbenim dijelovima riječi i sintaksi povezuje sa standardnojezičnim primjerima
− izmjenjuje jezične varijante pri promjeni trenutačne okoline i govorne situacije, a u zavisnosti od konteksta (npr. u sklopu nastavnoga sata)
− s pomoću pitanja prepoznaje osobitosti vlastitoga jezika, odnosno zavičajne jezične osobitosti pisanih i usmenih tekstova, u jednakome se omjeru služi i zavičajnim i standardnim jezičnim varijantama, ali samo djelomice u skladu s komunikacijskom situacijom
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
SŠ MJ A.1.5.
Učenik samostalno oblikuje i dosljedno iznosi svoja mišljenja i stavove, piše koherentan tekst u skladu s pravilima kulturne komunikacije.
− uvažava temeljna pravila jezičnoga ophođenja: pravilno rabi tipove pozdrava, zazivanja, obraćanje s ti, odnosno vi , a u odnosu na različite tekstne vrste
− samostalno oblikuje neproturječno mišljenje koje dosljednim jezikom izražava i u usmenome i u pisanome obliku; pri oblikovanju vlastitoga mišljenja uvažava druga/tuđa stajališta
− razvija kritičko mišljenje: prepoznaje proturječnosti u tekstu
− uvažava temeljna pravila jezičnoga ophođenja, samostalno oblikuje mišljenje, ali ga u pisanome i usmenome obliku nesigurno izražava, pri oblikovanju vlastitoga mišljenja uvažava druga/tuđa stajališta
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
SŠ MJ B.1.1.
Učenik prepoznaje, imenuje, opisuje i usustavljuje književne rodove, temeljne književne vrste, stilske figure, forme priopćavanja i oblike rime.
Razlikuje strategije čitanja (usmjerene na autora, tekst i način razumijevanja).
− proširuje prije stečene spoznaje o književnim rodovima, temeljnim književnim vrstama i njihovim obilježjima
− razlikuje pjesničku i proznu formu i njihove inačice (npr. haiku), svoje tvrdnje potkrjepljuje obilježjima određene forme
− objašnjava razlike među stilskim figurama na temelju danih primjera; u obveznim književnim tekstovima i drugim primjerima pronalazi, prepoznaje i imenuje dane stilske figure
− razlikuje tipove priopćavanja u obveznim književnim tekstovima i drugim primjerima, tumači njihove razlike
− proširuje spoznaje o oblicima i vrstama rime
− imenuje strategije čitanja za dane tvrdnje ili analitičke dijelove
− nedostatno opisuje svoje spoznaje o književnim rodovima, temeljnim književnim vrstama te obilježjima tih vrsta, razlikuje pjesničke, odnosno prozne forme i njihove inačice (npr. haiku), većinom točno imenuje temeljne književne vrste, za izdvojene primjere imenuje oblik rime, vrstu rime i stilske postupke, a za jednostavnije tvrdnje i analitičke dijelove imenuje strategije čitanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Borges: A krimi ; Karinthy: A cirkusz ; Wilde: Dorian Gray arcképe ; Bodor: Sinistra körzet ; Moliere: Tartuffe ; Vörösmarty: Csongor és Tünde ; Macuo Basó: Bár felhő-távol, Súgd meg titkodat, Szívem csordultig, A nyári hajnal, Riadok, Mécsem ; Csokonai: A Reményhez
− produbljivanje, oživljavanje i proširivanje osnovnoškolskih znanja o teoriji književnosti
− književni rodovi: lirika, epika, drama
− književne vrste: novela, pripovijetka, roman, elegija, oda, pjesma, komedija, tragedija, dramska pjesma, priča, mit, legenda
− stilske figure: metafora, metonimija, usporedba, alegorija, personifikacija; ponavljanje, parabola, suprotnost, ironija
− književni oblici: pjesma, prozna djela, haiku
− oblici priopćavanja: pripovijedanje, opisivanje, dijalog, monolog, uputa autora
− oblici rime i vrste rime: aliteracija, unutarnja rima, završna rima; nagomilana, unakrsna, obgrljena, polovična, parna rima; rima jezične igre, rima glasovne prilagodbe, asonanca.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− istodobno poučavanje o književnim djelima svjetske i mađarske književnosti i njihovo povezivanje, a radi prikazivanja tradicionalnih i slobodnih inačica različitih pojmova i spoznaja
− upoznavanje s korpusom trojanskih i tebanskih legendi
− obrada na satu: tekstovi koji odgovaraju dobi učenika, a u svrhu poticanja samostalne uporabe književnoteorijskih pojmova.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
SŠ MJ B.1.2.
Učenik nabraja temeljna načela analize određenoga književnog roda, odnosno književne vrste, potvrđuje ih pri interpretaciji teksta.
− nabraja temeljna načela analize određenoga književnog roda, odnosno književne vrste
− razlikuje inačice pojedinih načela ovisno o književnome rodu i vrsti (npr. dramska struktura i lirska struktura)
− prepoznaje načelo analize u danim tvrdnjama ili analitičkim dijelovima
− opisuje posebnosti književnoga teksta na temelju određenoga načela i s obzirom na književni rod i vrstu
− povezuje dobivena načela na osnovi cijeloga teksta
− potkrjepljuje svoje analitičke tvrdnje dijelovima iz teksta
− nedostatno nabraja načela književne analize, neprecizno ih povezuje s književnim rodovima i vrstama, pri interpretaciji teksta potvrđuje većinu dobivenih načela, ali nepotpuno opisuje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Borges: A krimi ; Wilde: Dorian Gray Arcképe , Molière: Tartuffe ; Macuo Basó: Bár felhő-távol, Súgd meg titkodat, Szívem csordultig, A nyári hajnal, Riadok, Mécsem ; Karinthy: A cirkusz ; Csokonai: A Reményhez ; Bodor: Sinistra körzet ; Vörösmarty: Csongor és Tünde .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− oblikovanje sustava načela u sklopu nastavnoga sata; tijekom čitanja književnih djela koja su predmet analize, a na osnovi doživljaja o tim djelima
− analiza na satu: tekstovi koji odgovaraju dobi učenika, a u svrhu poticanja samostalne primjene metodike analize književnih djela.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
SŠ MJ B.1.3.
Učenik razlikuje djela i autore svjetske i mađarske književnosti. Vrijeme nastanka djela određuje prema stoljeću. Napamet citira najmanje dva kratka isječka teksta iz književnih djela koja su predmet tumačenja/rasprave.
− razlikuje i nabraja autore i književna djela svjetske i mađarske književnosti
− nabraja nekoliko djela koja se mogu povezati s obveznim djelima za tumačenje/raspravu
− karakterizira koncepciju nacionalnih književnosti; iz jednoga gledišta opisuje pojam svjetske književnosti
− svrstava djela po stoljećima
− napamet citira najmanje jedan zadani i jedan slobodno odabrani kratki isječak teksta, a koji je izdvojen iz djela koja su predmet zajedničkoga tumačenja/rasprave
− razlikuje autore i djela svjetske i mađarske književnosti, ali djela nepotpuno pridružuje stoljećima u kojima su nastala, odabrane isječke tekstova citira pomalo nepotpuno i sa zastajkivanjima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Borges: A krimi ; Wilde: Dorian Gray arcképe ; Molière: Tartuffe ; Karinthy: A cirkusz ; Csokonai: A Reményhez ; Bodor: Sinistra körzet ; Vörösmarty: Csongor és Tünde ; Macuo Basó: Bár felhő-távol, Súgd meg titkodat, Szívem csordultig, A nyári hajnal, Riadok, Mécsem .
KULTURA ČITANJA
SŠ MJ B.1.4.
Učenik predstavlja samostalno odabrane književne tekstove. Čitanje kao pojam pripisivanja značenja proširuje na usmene tekstove.
− sažima radnju književnoga teksta koji je samostalno odabrao
− tumači posebnosti teksta i argumentira svoj doživljaj čitanja
− opisuje ciljanu publiku teksta, vrjednuje u kolikoj joj mjeri tekst odgovara
− objavljuje i prosljeđuje usmene tekstove (intervjui, anegdote)
− prikazuje usmeni tekst kao književni tekst
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− samostalno odabrani tekst može se promatrati iz gledišta middlebrow i popularne kulture
− osvrt na ciljanu publiku odabranoga teksta, svrhu čitanja, očekivanja, kulturnu sredinu
− obrada na satu: tekstovi koji imaju obilježja usmene književnosti, a povezivanjem s drugim tekstovima lijepe književnosti ili gramatičkim pojavama (npr. tekstovi pjesama, tekstovi videoizvještaja).
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
SŠ MJ C.1.1.
Učenik opisuje stvarnu i fiktivnu problematiku prikazanu filmom.
− opisuje proces tijekom kojega se filmskom obradom ističe dio stvarnosti stvorivši tako fikciju
− razlikuje referencijske i fiktivne elemente filmskoga materijala
− razlikuje fiktivne i dokumentarne filmske materijale
− prepoznaje i imenuje postupke stvaranja dokumentarnih i fikcijskih filmova
− opisuje jednostavnije elemente stvarne i fiktivne problematike prikazane filmom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pojmovi koji se trebaju usvojiti: isticanje ( framing ), referiranje, dokumentiranje, fikcija, pseudodokumentiranje
− postupci koje treba prepoznati: bogatstvo detalja, pozivanje na vanjske izvore, indukcijsko argumentiranje, pretjerivanje, ironija, irealnost.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− prikazivanje dokumentarnih, fikcijskih i pseudodokumentarnih filmova i isječaka
− stvaranje filmskih uradaka u manjim skupinama; analiza djelovanja postupka isticanja tijekom procesa stvaranja
− rasprava na satu o reality -emisijama i pitanjima o stvarnosti.
MEDIJI I DRUŠTVO
SŠ MJ C.1.2.
Učenik opisuje postupke masovne komunikacije koji utječu na formiranje zajednice. Objašnjava vezu između stvarnoga identiteta i alter ega koji se mogu stvoriti u virtualnome okružju, prepoznaje opasne situacije koje iz toga proizlaze.
− opisuje dva temeljna postupka masovne komunikacije koja služe za formiranje zajednice: na temelju pristupa informacijama i sudjelovanja u događajima masovne komunikacije
− analizira i objašnjava razloge za stvaranje virtualnoga alter ega
− upozorava na utjecaje virtualnih alter ega koji utječu na oblikovanje stvarnosti
− prepoznaje opasne situacije koje proizlaze iz anonimnosti
− u nekoliko točaka opisuje dva temeljna postupka masovne komunikacije koji utječu na formiranje zajednice, objašnjava utjecaje virtualnih alter ega na vlastiti osjećajni svijet, prepoznaje opasne situacije koje proizlaze iz anonimnosti
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− istraživanje platformi društvenih medija na nastavnome satu.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 1. razredu SŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. razred – 140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
SŠ MJ A.2.1.
Učenik na temelju postavljenih pitanja prikuplja informacije te imenuje temeljne logičke strukture. Objašnjava razlike među značenjskim slojevima.
− daje više odgovarajućih odgovora koji se odnose na jednostavne informacije, a na osnovi teksta
− povezuje više informacija u odnosu na zadano načelo, prepoznaje i imenuje temeljne logičke veze (suprotnost, usporedba, hijerarhijska raspodjela)
− prepoznaje više značenjskih slojeva, objašnjava njihove međusobne razlike te na temelju toga donosi zaključke s obzirom na tekst u cjelini
− prepoznaje i tumači promjenu značenja spojeva riječi i frazeoloških struktura te njihovu značenjsku podudarnost i aktualno značenje koje proizlazi iz konteksta
− objašnjava odnos i raspodjelu surečenica u sklopu složene rečenice, a u skladu s komunikacijskom situacijom
− potiče vlastito razumijevanje tekstova složene strukture (pisanje bilježaka, uporaba programa za uređivanje slike i teksta); informacije koje su mu dostupne u danoj formi upotpunjuje vlastitim sadržajima
− na temelju postavljenih pitanja daje više odgovarajućih odgovora s obzirom na tekst, imenuje većinu temeljnih logičkih struktura, prepoznaje više značenjskih slojeva, ali neprecizno tumači njihove međusobne razlike, na osnovi tih razlika ne donosi čvrste zaključke
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vježbe čitanja i razumijevanja teksta mogu se provoditi s pomoću tekstova lijepe književnosti, tekstova za vježbu čitanja i razumijevanja te svakodnevnih tekstova.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
SŠ MJ A.2.2.
Učenik razmatra kontekst pri pisanome i usmenome izražavanju te oblikuje tekst koji obilježavaju različita načela/gledišta. Stvara promišljene sintaktičke cjeline.
− piše koherentan tekst koji obilježavaju različita načela/gledišta
− oblikuje tekst koji sadržajno odgovara postavljenomu zadatku i komunikacijskome kontekstu, sadržajnu točnost pojačava oblikovanjem prikladnih rečenica, poštuje opseg pisanja i temeljna očekivanja glede ustroja teksta
− oblikuje tekst koji stilski odgovara postavljenomu zadatku i komunikacijskomu kontekstu, služi se različitim rečeničnim konstrukcijama
− rabi spojeve riječi, frazeološke strukture, vrste složenih rečenica i rečenične konstrukcije, i to u skladu s komunikacijskom situacijom
− primjenjuje bogat vokabular, složenim izričajem stvara nijansirana značenja; glasovnu narav teksta i njegov ugođaj te odnose između glasovnih oblika i značenja usklađuje sa zadanim stilističkim očekivanjima
− oblikuje tekst koji sadržajno odgovara postavljenomu zadatku i komunikacijskomu kontekstu, tijekom pisanoga i usmenoga izražavanja iznosi uglavnom utemeljena načela/gledišta, ali ih nepotpuno obrađuje, svojom logikom sklapanja rečenica ne postiže cjelovitu sadržajnu točnost
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− oblikovanje teksta koji je u skladu s ishodima, u što više tekstnih vrsta (imenovanje tekstne vrste bez navođenja obilježja) te različitim metodama i oblicima rada.
JEZIČNE RAZINE
SŠ MJ A.2.3.
Učenik prepoznaje, imenuje i opisuje odnos glasovnoga oblika i značenja, načine tvorbe riječi te vrste složenih rečenica prema sastavu.
− prepoznaje, imenuje i opisuje načine tvorbe riječi (npr. spojevi riječi), odnos glasovnoga oblika i značenja, vrste složenih rečenica prema sastavu
− primjenjuje pravila i normu u svezi s pisanim izražavanjem pri bilježenju tekstova nakon slušanja te pri samostalnome izražavanju: nesastavljeno i sastavljeno pisanje, pravilna primjena pravopisnih pravila glede uporabe pravopisnih znakova unutar rečenice
− većinom prepoznaje i imenuje odnos glasovnoga oblika i značenja, načine tvorbe riječi i vrste složenih rečenica prema sastavu, no nedostatno ih opisuje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− primjena prije stečenih znanja opisne gramatike, ali na složenijim primjerima
− stjecanje novih spoznaja u svezi sa složenim rečenicama: umetanje, složene rečenice s više od triju surečenica, eliptične složene rečenice.
JEZIK I DRUŠTVO
SŠ MJ A.2.4.
Učenik prepoznaje više jezičnih registara te ih rabi u skladu s komunikacijskom situacijom.
− odabire prikladan jezični registar na nastavnim satima stručnih predmeta
− promišljeno rabi zavičajni jezični registar te njegove nijanse koje imaju standardna i idiolektna obilježja
− prepoznaje i tumači postupke u procesima nastanka i tvorbe riječi koji se pojavljuju zbog utjecaja jezika većine
− prepoznaje više jezičnih registara, ali ih rabi tek djelomice u skladu s komunikacijskom situacijom
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
SŠ MJ A.2.5.
Učenik vrjednuje tijekom pisanoga i usmenoga izražavanja: potkrjepljuje svoje tvrdnje, logički povezuje argumente, oblikuje tekst koherentne strukture.
− uvažava pravila jezičnoga ophođenja: formule uljudnoga ophođenja
− vrjednuje tijekom pisanoga i usmenoga izražavanja: potkrjepljuje tvrdnje, argumente nadovezuje jedan na drugi, oblikuje tekst koherentne strukture
− razvija kritičko mišljenje: u tekstu prepoznaje temeljne argumentacijske strategije
− pri pisanome i usmenome izražavanju nepotpuno argumentira: tvrdnje potkrjepljuje djelomično, argumenti se većinom logički nadovezuju jedan na drugi, oblikuje tekst koherentne strukture
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
SŠ MJ B.2.1.
Učenik prepoznaje i imenuje ključne čimbenike književnih vrsta koje se obrađuju. Prepoznaje, imenuje i opisuje dana kulturno-povijesna razdoblja, književne forme i složenije stilske postupke.
− prepoznaje i imenuje ključne čimbenike književnih vrsta te ih ističe u obveznim književnim tekstovima
− opisuje dana kulturno-povijesna razdoblja: imenuje najvažnije povijesne čimbenike, opisuje društvenu raspodjelu, ključne ideološke temelje; opisuje stilske pravce svojstvene određenim razdobljima te ukratko njihova obilježja glede arhitekture i primijenjene umjetnosti, a prije svega književnosti
− pronalazi, prepoznaje i imenuje dane složene stilske postupke u obveznim književnim tekstovima i drugim primjerima
− imenuje književnu vrstu kojoj pripadaju izdvojeni primjeri vezane forme, tvrdnje potkrjepljuje obilježjima književne vrste
− uglavnom prepoznaje i imenuje ključne čimbenike književnih vrsta, dana kulturno-povijesna razdoblja i glavna književna obilježja njihovih stilskih pravaca, nedostatno opisuje složenije stilske postupke obveznih tekstova lijepe književnosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Ovidius: Átváltozások ( Daedalus és Icarus, Orpheus és Eurydice, Pygmalion ); Boccaccio: Hatodik nap, negyedik novella ; Shakespeare: Rómeó és Júlia ; Assisi Szent Ferenc: Naphimnuszhoz ; Villon: A nagy testamentum (80, 84, 85, 86, 93, 95), Jó tanítás balladája a rossz életűeknek, Sírfelirat , Ómagyar Mária-siralom, Halotti beszéd és könyörgés ; Janus Pannonius: Egy dunántúli mandulafához ; Zrínyi: Szigeti veszedelem ; Balassi: Hogy Júliára talála, így köszöne néki
− književne vrste i njihova obilježja: ep i epske konvencije (antički i barokni ep), dramske strukture (renesansna tragedija), propovijed
− kulturno-povijesna razdoblja: antika, srednji vijek, renesansa, barok
− književne forme: Balassi-strofa, sonet, oktava, balada
− stilski postupci: okvirna priča, razine pripovijedanja, topos.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− povezivanje novih književnih oblika s obilježjima prije obrađenih književnih oblika
− zajednička obrada na satu, a u svrhu usvajanja pojedinih književnoteorijskih pojmova: Homer: Odiseja ; Dante: Božanstvena komedija , dijelovi iz Biblije
− obrada na satu: tekstovi koji odgovaraju dobi učenika, a u svrhu poticanja samostalne uporabe književnoteorijskih pojmova.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
SŠ MJ B.2.2.
Učenik odabire načela analize koja su relevantna za dano književno djelo te na temelju njih interpretira tekst.
− samostalno odabire (iz skupine načela) načela koja su relevantna za analizu danoga književnog djela
− potvrđuje različita načela tijekom analize
− donosi više međusobno povezanih tvrdnji o djelu, a na temelju odabranih načela
− potkrjepljuje svoje analitičke tvrdnje dijelovima iz teksta
− kritički promatra tvrdnje, analize i analitička nastojanja, na njih daje relevantne odgovore i reakcije
− za dano djelo samostalno odabire načela koja su uglavnom relevantna za analizu, tijekom analize potvrđuje različita načela, ali ona nisu uvijek dovoljno prikladna
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Ovidius: Átváltozások ( Daedalus és Icarus, Orpheus és Eurydice, Pygmalion ); Boccaccio: Hatodik nap, negyedik novella ; Shakespeare: Rómeó és Júlia ; Assisi Szent Ferenc: Naphimnuszhoz ; Villon: A nagy testamentum (80, 84, 85, 86, 93, 95), Jó tanítás balladája a rossz életűeknek, Sírfelirat , Ómagyar Mária-siralom, Halotti beszéd és könyörgés ; Janus Pannonius: Egy dunántúli mandulafához ; Zrínyi: Szigeti veszedelem ; Balassi: Hogy Júliára talála, így köszöne néki.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− oživljavanje i produbljivanje prije usvojenoga sustava načela, osvrti
− analiza književnih djela u različitim oblicima rada (samostalni rad, rasprava, rad u manjoj skupini s predstavljanjem rezultata rada, rad na satu, domaća zadaća)
− analiza na satu: tekstovi koji odgovaraju dobi učenika, a u svrhu poticanja samostalne primjene metodike analize književnih djela.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
SŠ MJ B.2.3.
Učenik djela svrstava u kulturno-povijesna razdoblja. Temeljne motive koji su predmet tumačenja prepoznaje i u novim tekstovima. Prepoznaje istaknute, karakteristične citate.
Napamet citira najmanje dva kratka isječka teksta izdvojena iz književnih djela koja su predmet zajedničkoga tumačenja/rasprave.
− nabraja nekoliko djela koja se mogu povezati s djelima i kulturno-povijesnim razdobljima koja su obvezna za tumačenje
− svrstava književna djela u kulturno-povijesna razdoblja
− iznosi biografske podatke pisaca čija se djela obrađuju kao obvezna, odnosno pisaca čiji se život i rad povezuju s određenim područjem, a u cilju podrobnije analize njihovih djela
− navodi neizostavne povijesne podatke o književnim djelima koja se obrađuju
− prepoznaje temeljne motive na kojima se zasniva tumačenje/rasprava i u novim tekstovima
− prepoznaje istaknute, karakteristične citate
− napamet citira najmanje jedan zadani i jedan slobodno odabrani kratki isječak teksta, a koji je izdvojen iz djela koja su predmet zajedničkoga tumačenja/ rasprave
− književna djela svrstava u kulturno-povijesna razdoblja, uglavnom prepoznaje istaknute citate, a u novim tekstovima temeljne motive na kojima se zasniva tumačenje/rasprava, napamet citira odabrane isječke iz tekstova, ali zastajkujući i pomalo neprecizno
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Ovidius: Átváltozások ( Daedalus és Icarus, Orpheus és Eurydice, Pygmalion ); Boccaccio: Hatodik nap, negyedik novella ; Shakespeare: Rómeó és Júlia ; Assisi Szent Ferenc: Naphimnuszhoz ; Villon: A nagy testamentum (80, 84, 85, 86, 93, 95), Jó tanítás balladája a rossz életűeknek, Sírfelirat , Ómagyar Mária-siralom, Halotti beszéd és könyörgés ; Janus Pannonius: Egy dunántúli mandulafához ; Zrínyi: Szigeti veszedelem ; Balassi: Hogy Júliára talála, így köszöne néki
− biografske spoznaje: problem povezani s pitanjem tko je bio Shakespeare; Villonova kršenja zakona; česmičko podrijetlo Ivana Česmičkoga (mađ. Janus Pannonius) i pečuška biskupija; veza praunuka Nikole Zrinskoga (mađ. Zrínyi Miklós) sa sigetskim junakom Nikolom Zrinskim
− povijesne spoznaje o tekstovima: Halotti beszéd és könyörgés – prvi zapis na mađarskome jeziku iz 12. stoljeća; Ómagyar Mária-siralom , prvi stihovani zapis na mađarskome jeziku iz 13. st.; zbirka nacrt pjesnika Bálinta Balassija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− zajednička obrada tekstova na satu: Homérosz: Íliász, Odüsszeia ; Dante: Isteni színjáték , dijelovi iz Biblije
− obrada na satu: srednjovjekovna trubarurska i dvorska djela, ulomci iz viteških romana, srednjovjekovne himne
− zajedničko čitanje djela Ivana Česmičkoga (mađ. Janus Pannonius), Bálinta Balassija i Kelemena Mikesa
− suvremeni tekstovi koji se po motivima mogu povezati s obveznim književnim djelima za obradu (npr. Dániel Varró: Az elköszöngetés balladája ).
KULTURA ČITANJA
SŠ MJ B.2.4.
Učenik analizira književni tekst koji je samostalno odabrao. Čitanje kao pojam pripisivanja značenja proširuje na sakralne i prigodne tekstove.
− opisuje tekst na temelju jednoga do dva načela koje je usvojio tijekom analiza književnih djela (likovi, pripovjedač, struktura)
− analizira tekst na koherentan način s pomoću proizvoljno odabranoga načela
− opisuje ciljanu publiku teksta i vrjednuje u kojoj joj mjeri tekst odgovara
− sakralne i prigodne tekstove prikazuje kao književne (određivanje vrste djela, stilska izražajna sredstva)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− samostalno odabrani tekst može se promatrati iz gledišta popularne i middlebrow kulture
− osvrt na ciljanu publiku odabranoga teksta, svrhu čitanja, očekivanja i kulturnu sredinu
− obrada na satu: prigodni tekstovi, a povezivanjem s drugim tekstovima lijepe književnosti i jezičnim pojavama (npr. bračni zavjet, oproštajni govor).
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
SŠ MJ C.2.1.
Učenik u danim filmskim sekvencijama opisuje elemente koji pobuđuju osjećaje, izazivaju pozornost te pridonose stvaranju atmosfere.
− na primjeru danoga filmskog materijala prepoznaje i opisuje elemente slikovne (uporabljene boje, postavke, elementi prikaza, pokreti kamere) i zvučne obrade (glazbena, akustička pozadina), a koji pobuđuju osjećaje, izazivaju pozornost te pridonose stvaranju atmosfere
− prepoznaje i djelomično opisuje nekoliko elemenata danoga filmskog materijala, a koji pobuđuju osjećaje, izazivaju pozornost te pridonose stvaranju atmosfere
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pojmovi koji se trebaju usvojiti: postavka, pozadinski šum, filmska glazba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− filmski materijali koji pobuđuju različite osjećaje i raspoloženja, promatranje detalja
− stvaranje filmskih uradaka radom u manjoj skupini; analiza mehanizama utjecaja tijekom procesa stvaranja.
MEDIJI I DRUŠTVO
SŠ MJ C.2.2.
Učenik razlikuje medijske platforme i medijske sadržaje, tj. njihova marketinška i javnoslužbena obilježja, prepoznaje i imenuje sredstva dane reklame.
− razlikuje medijske platforme i medijske sadržaje, a prema njihovim marketinškim i javnoslužbenim obilježjima
− opisuje probleme javne službe
− prepoznaje i imenuje sredstva dane reklame
− opisuje način djelovanja infotainmenta
− analizira medijsku sliku zajednice koju je sam odabrao
− razlikuje pojedina marketinška i javnoslužbena obilježja medijskih platformi i sadržaja, prepoznaje i imenuje nekoliko sredstava dane reklame
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pojmovi koji se trebaju usvojiti: marketinški, javnoslužbeni.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− usporedba sadržaja istoga tipa na javnoslužbenim i marketinškim platformama.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 2. razredu SŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. razred – 140 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
SŠ MJ A.3.1.
Učenik usustavljuje informacije, prepoznaje i imenuje složenije logičke strukture, opisuje značenjske slojeve.
− izdvaja, uspoređuje i vrjednuje veći broj elemenata iz teksta, a na temelju danoga načela
− raspoređuje zasebne informacije unutar granica cjelovitoga teksta
− prepoznaje i imenuje složenije forme koje nastaju iz jednostavnih logičkih veza (npr. varijacija, parodija, samoproturječnost), povezuje prepoznate i imenovane jednostavne oblike, tumači njihovo značenje
− opisuje različite značenjske slojeve na temelju danih načela, pritom argumentira mogućnosti analize
− opisuje značenjske mogućnosti u kontekstu različitih tekstnih vrsta i stilova
− potiče vlastito razumijevanje tekstova složene strukture (pisanje bilježaka, uporaba programa za uređivanje slike i teksta), za stvorene sadržaje odabire dostupnu formu / dostupne forme
− usustavljuje informacije na djelomično odgovarajući način, prepoznaje složenije logičke strukture, ali ih netočno imenuje, različite značenjske slojeve opisuje samo na temelju jednostavnih načela
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vježbe čitanja i razumijevanja teksta mogu se provoditi s pomoću tekstova lijepe književnosti, tekstova za vježbu čitanja i razumijevanja te svakodnevnih tekstova.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
SŠ MJ A.3.2.
Učenik se pri pisanome i usmenome izražavanju prilagođava kontekstu, uspoređuje različita načela/gledišta, rabi ustrojstvene i stilske zakonitosti određene tekstne vrste.
− istražuje danu temu iz više gledišta, ističe razlike među njima te mogućnosti njihove sinteze
− oblikuje tekst koji sadržajno odgovara postavljenomu zadatku te je u skladu s kontekstom osobne i masovne komunikacije; uvažava granicu opsega pisanja i temeljna očekivanja glede strukture teksta
− oblikuje tekst koji stilski odgovara postavljenomu zadatku te je u skladu s kontekstom osobne i masovne komunikacije; tekst je istančan; primjenjuje posebna, kreativna stilska rješenja
− svojim odgovorima i reakcijama ispunjava očekivanja s obzirom na pravila ophođenja osobne i masovne komunikacije te oblikovanje teksta
− sastavlja rečenice koje su gramatički i sadržajno povezane, tekst gradi logički: paratekstovi i glavni tekst tvore smislenu cjelinu
− oblikuje tekst koji sadržajno, ustrojstveno i stilski odgovara postavljenomu zadatku, u skladu je s kontekstom osobne i masovne komunikacije te uglavnom ispunjava konvencije tekstne vrste, danu temu istražuje iz više gledišta, ali ne promatra izvan granica vidljivih proturječnosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− oblikovanje teksta koji odgovara definiranim ishodima, a u što više tekstnih vrsta te različitim metodama i oblicima rada.
JEZČNE RAZINE
SŠ MJ A.3.3.
Učenik prepoznaje, imenuje i analizira tekstne vrste, stilske slojeve i jezične varijante.
− imenuje i opisuje komunikacijske čimbenike i funkcije; karakterizira i tumači slučajeve osobne i masovne komunikacije
− prepoznaje i imenuje sastavnice teksta koje pripadaju mikrorazini i makrorazini
− prepoznaje i imenuje temeljne stilske slojeve i tekstne vrste koje im pripadaju
− iznosi svoje jezičnopovijesne spoznaje, prepoznaje i objašnjava primjere jezičnopovijesnih promjena
− prepoznaje, imenuje i karakterizira geografski obilježene i društveno specifične jezične varijante
− prepoznaje i imenuje naučene tekstne vrste, analizira njihove jednostavnije stilske postupke, prepoznaje i imenuje društvene jezične promjene te nekoliko dijalekata, ali nepotpuno analizira njihova odstupanja od standardnoga jezika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− primjena prije stečenih znanja opisne gramatike, ali na složenijim primjerima
− sastavnice teksta: gramatičke poveznice (zamjenice, veznici, elipsa / nepotpune rečenice) te poveznice na razini značenja (naslov, ključne riječi, sadržajno-logički odnosi); tekstna upućivanja (anafora, katafora, deiksa); tema i rema
− jezičnopovijesne promjene (otvorene osnove, otvaranje osnova, narativno prošlo vrijeme, afiksacija)
− funkcionalni stilovi: razgovorni, standardnojezični, znanstveni, administrativni, publicistički, književnoumjetnički
− tekstne vrste prema načinu priopćavanja (monološki – dijaloški, osobni – javni, razgovorni – standardnojezični, usmeni – pisani).
JEZIK I DRUŠTVO
SŠ MJ A.3.4.
Učenik prepoznaje jezične varijante, stilove i registre te ih rabi i opisuje u skladu s komunikacijskom situacijom.
− opisuje jezične varijante i stilove koji se pojavljuju u jezičnoj komunikaciji (sociolekti i dijalekti), uspoređuje njihova glavna obilježja
− opisuje glavne poveznice između nastanka mađarskoga jezika i mađarske kulturne povijesti
− ističe jezične promjene u današnjici
− prepoznaje i opisuje utjecaje masovne komunikacije i multimedijskih tekstova na svakodnevnu uporabu jezika
− pomno odabire stilove i jezične registre na nastavnome satu
− povezuje jezičnu varijantu i način uporabe jezika s komunikacijskom situacijom, karakterizira tu vezu
− na osnovi glavnih obilježja opisuje jezične varijante i stilske slojeve koji se pojavljuju u jezičnoj komunikaciji, uglavnom ih rabi u skladu s komunikacijskom situacijom
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
SŠ MJ A.3.5.
Učenik procjenjuje i obrazlaže vrijednost protuargumenata.
− primjenjuje pravila jezičnoga ophođenja: uljudnost u komunikaciji potvrđuje odabirom jezičnih sredstava
− procjenjuje i tumači vrijednost protuargumenata
− razvija kritičko mišljenje: argumentacijske strategije teksta procjenjuje i iz gledišta koje je drukčije od njegova
− tijekom analize teksta nepotpuno procjenjuje i obrazlaže vrijednost protuargumenata
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
SŠ MJ B.3.1.
Učenik prepoznaje i imenuje ključne čimbenike diskurzivnih književnih vrsta. Prepoznaje, imenuje, opisuje književne vrste, stilske figure i postupke te ih pridružuje stilskim pravcima.
− uočava ako se dani tekst ne može posve uvrstiti u prije naučeni sustav književnih rodova i vrsta; imenuje obilježja teksta koja upućuju na različite književne rodove
− prepoznaje i imenuje dane diskurzivne književne vrste, njihova obilježja potvrđuje primjerima iz teksta
− opisuje dana kulturno-povijesna razdoblja; povezuje kulturno-povijesna razdoblja i stilove
− pridružuje stilovima i kulturno-povijesnim razdobljima književne vrste i stilske postupke, svoju odluku potkrjepljuje argumentima
− prepoznaje i razlikuje inačice književnih vrsta i stilskih postupaka, a koje se mogu povezati s različitim razdobljima i stilovima
− prepoznaje i imenuje dane diskurzivne književne vrste, ali nedostatno opisuje njihove ključne čimbenike te dana kulturno-povijesna razdoblja, neprecizno povezuje književne vrste i stilske postupke sa stilovima i kulturno-povijesnim razdobljima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Voltaire: Candide avagy az Optimizmus ; Gogol: A köpönyeg ; Puskin: Anyegin ; Baudelaire: Egy dög; Kapcsolatok, Az albatrosz, Az ember és a tenger ; József Katona: Bánk bán ; Kölcsey: Himnusz ; Vörösmarty: Szózat ; Ferenc Kontra: Az aranyhintó ; Arany János − balade ( Ágnes asszony, Vörös Rébék, Szondi két apródja, Tetemrehívás, Tengeri-hántás ); Imre Madách: Az ember tragédiája
− književne vrste: filozofski roman, putopisni roman, romantične diskurzivne književne vrste (roman u stihovima, romantična balada)
− stilski postupci: vrste pripovijedanja, alegorija, predmoderni i moderni simbol, pjesničko pretjerivanje, oksimoron, paradoks, refren, inverzija, sinestezija, sinegdoha, groteska
− kulturno-povijesna razdoblja i stilski pravci: prosvjetiteljstvo, klasicizam, sentimentalizam, romantizam, narodni stil, realizam, moderna, simbolizam, secesija, impresionizam, naturalizam.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− povezivanje novih književnih oblika s obilježjima prije obrađenih književnih oblika
− zajednička obrada na satu radi produbljivanja književnoteorijskih pojmova: Mihály Csokonai Vitéz, Dániel Berzsenyi, Sándor Petőfi, Mór Jókai, Kálmán Mikszáth, A. P. Csehov, G. G. Byron, P. Verlaine, A. Rimbaud, Stendhal: Vörös és fekete ; Balzac: Gorio apó; Flaubert: Bovaryné; Tolsztoj: Ivan Iljics halála
− obrada na satu: tekstovi koji odgovaraju dobi učenika, a u svrhu poticanja samostalne uporabe književnoteorijskih pojmova.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
SŠ MJ B.3.2.
Učenik uspoređuje načela koja su primijenjena na dano književno djelo te u danome tekstu uspoređuje i opisuje stilska obilježja različitih umjetničkih pravaca.
− osmišlja nova načela za dano književno djelo te ih potvrđuje tijekom analize
− uspoređuje načela koja su primijenjena na dano književno djelo
− obrazlaže veze između različitih tekstova na temelju danih načela
− razlikuje, opisuje i uspoređuje stilska obilježja različitih umjetničkih pravaca te različita obilježja književnih rodova i vrsta u danome tekstu
− nadovezuje se na tvrdnje, analize i analitička nastojanja, na njih daje podrobne reakcije i odgovore
− uspoređuje jedan dio načela koja su primijenjena na dano književno djelo, u danome tekstu većinom razlikuje, ali nedostatno opisuje stilska obilježja različitih umjetničkih pravaca
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Voltaire: Candide avagy az Optimizmus ; Gogol: A köpönyeg ; Puskin: Anyegin ; Baudelaire: Egy dög, Kapcsolatok, Az albatrosz; Az ember és a tenger ; József Katona: Bánk bán ; Kölcsey: Himnusz ; Vörösmarty: Szózat ; Ferenc Kontra: Az aranyhintó ; Arany János − balade ( Ágnes asszony, Vörös Rébék, Szondi két apródja, Tetemrehívás, Tengeri-hántás ); Imre Madách: Az ember tragédiája.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− oživljavanje i produbljivanje prije usvojenoga sustava načela, osvrti
− analiza književnoga djela u različitim oblicima rada (samostalni, rasprava, rad u manjoj skupini s predstavljanjem rezultata rada, rad na satu, domaća zadaća)
− analiza na satu: tekstovi koji odgovaraju dobi učenika, a u svrhu poticanja samostalne primjene metodike analize književnoga djela.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
SŠ MJ B.3.3.
Učenik opisuje najvažnije motive koji postaju mjesta kulturnoga pamćenja. Prepoznaje krilatice.
Napamet citira najmanje dva kratka isječka teksta iz književnih djela koja su predmet zajedničkoga tumačenja/rasprave.
− nabraja nekoliko djela koja se mogu povezati s književnim djelima i stilskim pravcima obveznima za tumačenje
− svrstava djela u kulturno-povijesna razdoblja i stilske pravce
− iznosi biografske podatke pisaca čija se djela obrađuju kao obvezna, odnosno pisaca čiji se život i rad povezuju s određenim područjem, a u cilju podrobnije analize njihovih djela
− iznosi neizostavne povijesne podatke o književnim djelima koja se obrađuju
− opisuje najvažnije motive koji postaju mjesta kulturnoga pamćenja
− prepoznaje krilatice te ih povezuje s autorom i naslovom djela
− napamet citira najmanje jedan zadani i jedan slobodno odabrani kratki isječak teksta, a koji je izdvojen iz djela koja su predmet zajedničkoga tumačenja/ rasprave
− nedostatno opisuje najvažnije motive koji postaju mjesta kulturnog pamćenja, uglavnom prepoznaje temeljne krilatice, odabrane isječke iz tekstova citira pomalo nepotpuno i sa zastojima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Voltaire: Candide avagy az Optimizmus ; Gogol: A köpönyeg ; Puskin: Anyegin ; Baudelaire: Egy dög; Kapcsolatok, Az albatrosz, Az ember és a tenger ; József Katona: Bánk bán ; Kölcsey: Himnusz ; Vörösmarty: Szózat ; Ferenc Kontra: Az aranyhintó ; Arany János − balade ( Ágnes asszony, Vörös Rébék, Szondi két apródja, Tetemrehívás, Tengeri-hántás ); Imre Madách: Az ember tragédiája
− biografske spoznaje: baranjsko podrijetlo Ferenca Kontre, Domovinski rat; najvažnija obilježja mađarskoga preporodnog doba / doba nacionalnih reformi te revolucije 1848. – 1849. godine, a kao poveznice s Ferencom Kölcseyjem i Mihályom Vörösmartyjem
− nastanak i kult mađarske himne Himnusz (cenzura, Dan mađarske kulture, uglazbljivanje); uglazbljivanje pjesme Szózat ; razdoblja baladnoga pjesništva Jánosa Aranyja; Imre Madách: nastanak djela Az ember tragédiája ( Čovjekova tragedija ) (uloga Jánosa Aranyja).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− zajednička obrada na satu radi produbljivanja književnoteorijskih pojmova: Mihály Csokonai Vitéz, Dániel Berzsenyi, Sándor Petőfi, Mór Jókai, Kálmán Mikszáth, A. P. Csehov, G. G. Byron, P. Verlaine, A. Rimbaud, Stendhal: Vörös és fekete ; Balzac: Gorio apó ; Flaubert: Bovaryné; Tolsztoj: Ivan Iljics halála.
KULTURA ČITANJA
SŠ MJ B.3.4.
Učenik vrjednuje samostalno odabrani književni tekst. Čitanje kao pojam pripisivanja značenja proširuje na tiskovine i multimedijske tekstove.
− povezuje tekst s prethodnim čitalačkim doživljajima na temelju jednoga ili dva usvojena načela (prepoznatljivost književne vrste, stilski postupci, tip pripovjedača)
− vrjednuje tekst na temelju proizvoljno odabranoga načela, a osvrćući se na doživljaj čitanja
− opisuje ciljanu publiku teksta te vrjednuje u kojoj joj mjeri tekst odgovara
− tiskovine prikazuje kao književne tekstove (određivanje književne vrste, stilska izražajna sredstva), ističe književna obilježja multimedijskih tekstova
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− samostalno odabrani tekst može se promatrati iz gledišta popularne i middlebrow kulture
− osvrt na ciljanu publiku odabranoga teksta, svrhu čitanja, očekivanja, kulturnu sredinu
− obrada na satu: tiskovine i multimedijski tekstovi (npr. članci, videoisječci, kolektivni medijski sadržaji i komentari), a povezivanjem s drugim tekstovima lijepe književnosti ili gramatičkim pojavama.
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
SŠ MJ C.3.1.
Učenik u danim filmskim sekvencijama obrazlaže ulogu montaže u formiranju značenja te tumači zahvate filmskoga pripovijedanja.
− prepoznaje i imenuje temeljne funkcije montaže u filmskome opisu (npr. stvaranje ritma i tijeka radnje, određivanje mjesta i vremena filmskoga teksta, formiranje značenja)
− objašnjava način djelovanja montaže
− prepričava događaje iz filma koji je sam odabrao
− objašnjava kako određeni niz filmskih sekvencija oblikuje priču
− imenuje pripovjedne strukturne cjeline danoga filma
− u danim filmskim sekvencijama djelomično obrazlaže ulogu montaže u formiranju značenja, tumači jednostavnije zahvate filmskoga pripovijedanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pojmovi koji se trebaju usvojiti: montaža, rez, priča, radnja, prizor.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− izvođenje Kulešovljeva pokusa
− zajednička analiza filma u kojemu se primjenjuje pripovjedni zaokret
− zajednička analiza filma u kojemu dolazi do prekida linearnosti pripovijedanja.
MEDIJI I DRUŠTVO
SŠ MJ C.3.2.
Učenik na temelju samostalno odabranoga primjera predstavlja načine ustroja novih medija (nelinearan tekst, interaktivnost, sustav mreža).
− predstavlja načine ustroja novih medija na temelju samostalno odabranoga primjera, opisuje djelovanje interaktivnosti i sustava mreža
− uspoređuje s mogućnostima oblikovanja identiteta koje nudi format tradicionalne knjige
− na temelju samostalno odabranoga primjera djelomično predstavlja načine ustroja novih medija
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pojmovi koji se trebaju usvojiti: interaktivnost, sustav mreža.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− istraživanje na satu: platforme društvenih medija, internetske platforme tradicionalnih medija.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 3. razredu SŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče razvoj vokabulara.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. razred – 128 sati godišnje
A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
RAZUMIJEVANJE TEKSTA
SŠ MJ A.4.1.
Učenik tumači informacije, opisuje složenije logičke strukture, uspoređuje značenjske slojeve.
− donosi zaključke s obzirom na tekst u cjelini na osnovi izdvojenih podataka
− analizira i objašnjava način djelovanja složenijih logičkih struktura (npr. varijacija, parodija, samoproturječje, međusobno povezane usporedbe, suprotnost itd.); imenuje sastavnice toga djelovanja i proces povezivanja
− vrjednuje različita čitanja/tumačenja međusobno ih uspoređujući; razlikuje i nijanse prenesenoga i simboličkoga značenja
− potiče vlastito razumijevanje tekstova složene strukture (pisanje bilježaka, uporaba programa za uređivanje slike i teksta): za oblikovane sadržaje samostalno odabire formu
− informacije uglavnom tumači s obzirom na tekst u cjelini, nedostatno objašnjava način djelovanja složenijih logičkih struktura, uspoređuje različita čitanja/tumačenja, ali njihovo vrjednovanje nije nužno utemeljeno
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− vježbe čitanja i razumijevanja teksta mogu se provoditi s pomoću tekstova lijepe književnosti, tekstova za vježbu čitanja i razumijevanja te svakodnevnih tekstova.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
SŠ MJ A.4.2.
Učenik u vlastitome tekstu vrjednuje točke gledišta, usustavljuje vlastite misli i poruku koju želi prenijeti. Uporabom stilskih sredstava oblikuje nijansirana značenja.
− istražuje danu temu iz više gledišta, odabire jedno od tih gledišta te objašnjava i potkrjepljuje svoj odabir
− usustavljuje informacije prema njihovoj važnosti, naglašava ih u skladu sa složenim komunikacijskim kontekstom
− sintetizira vlastita stilska rješenja
− danu temu istražuje iz više gledišta, odabire jedno od tih gledišta i djelomično potkrjepljuje svoj odabir, ističe bitne elemente vlastitoga teksta, oblikuje tekst koji je većinom stilski ujednačen
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− oblikovanje teksta koji odgovara definiranim ishodima, a u što više tekstnih vrsta te različitim metodama i oblicima rada.
JEZIČNE RAZINE
SŠ MJ A.4.3.
Učenik povezuje i usustavljuje svoje spoznaje o jezičnim razinama, tumači veze među jezičnim razinama.
− analizira i raščlanjuje logiku uklapanja elemenata različitih jezičnih razina, prepoznaje i objašnjava sličnosti
− prepoznaje i objašnjava pravopisne posljedice uklapanja elemenata koji pripadaju različitim jezičnim razinama
− poštuje pravila i norme izražavanja pri bilježenju tekstova nakon slušanja i pri samostalnome izražavanju, što čini i primjenom spoznaja koje se odnose na sve jezične razine
− uglavnom prepoznaje logičke sličnosti uklapanja elemenata različitih jezičnih razina te objašnjava temeljne pravopisne posljedice koje iz toga proizlaze
JEZIK I DRUŠTVO
SŠ MJ A.4.4.
Učenik prepoznaje jezik kao sustav te ga definira i opisuje u pogledu raznolikosti jezične uporabe. Tumači i objašnjava vlastitu svijest o uporabi jezika.
− rabi mnoštvo pojmova u odnosu na jezik i njegovo društveno shvaćanje, na temelju prije usvojenih spoznaja jezik opisuje kao sustav te ga definira u pogledu raznolikosti jezične uporabe
− argumentira vlastiti odabir stilova i jezičnih registara na nastavnome satu
− u procesima afiksacije i tvorbe riječi te u redu riječi i intonaciji prepoznaje i objašnjava procese koji se u vlastitoj uporabi jezika pojavljuju zbog utjecaja jezika većine
− na temelju prije usvojenih spoznaja jezik prepoznaje i opisuje kao sustav, ali ga nedostatno definira u pogledu raznolikosti jezične uporabe, nedostatno ili neprecizno tumači i objašnjava vlastitu svijest o uporabi jezika
KOMUNIKACIJSKA KULTURA
SŠ MJ A.4.5.
Učenik učinkovito izgrađuje svoje argumentiranje (provjerava vjerodostojnost vlastitih argumenata), a u skladu s temom i kontekstom.
− učinkovito izgrađuje svoje argumentiranje (provjerava vjerodostojnost vlastitih argumenata), a u skladu s temom i kontekstom
− ispituje i obrazlaže valjanost protuargumenata
− razvija kritičko mišljenje: u tekstu prepoznaje vrijednosne strukture (dominantno gledište, motivacija, utjecaj koji se želi postići)
− ističe najvažnije elemente vlastitoga argumentiranja, a većinom u skladu s temom i kontekstom
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
SŠ MJ B.4.1.
Učenik u danome tekstu prepoznaje jednostavnije oblike samorefleksije i intertekstualnosti te elemente koji odstupaju od konvencija književnih vrsta. Prepoznaje, imenuje i opisuje dana kulturno-povijesna razdoblja, tj. probleme pri njihovu određivanju.
− prepoznaje u danome tekstu jednostavnije oblike samorefleksije i intertekstualnosti, objašnjava njihove moguće funkcije: opisuje vlastito čitateljsko iskustvo koje je nastalo utjecajem tih oblika
− uočava ako se dani tekst ne može posve svrstati u poznati sustav književnih rodova i vrsta; imenuje obilježja teksta koja upućuju na danu književnu vrstu, objašnjava odstupanja od konvencija književnih vrsta
− obrazlaže mogućnosti određivanja književnih razdoblja te probleme koji se pritom mogu pojaviti
− u danome tekstu uglavnom prepoznaje jednostavnije oblike samorefleksije i intertekstualnosti te elemente koji odstupaju od konvencija književnih vrsta, prepoznaje, imenuje, ali nedostatno opisuje dano kulturno-povijesno razdoblje, iznosi nekoliko pitanja glede određivanja razdoblja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Kafka: Az átváltozás ; Thomas Mann: Mario és a varázsló ; Marquez: Száz év magány ; Beckett: Godotra várva ; Móricz: Barbárok ; Kosztolányi: Édes Anna ; Attila József: Tiszta szívvel, Téli éjszaka, Eszmélet, Óda, Kései sirató, Gyermekké tettél, Levegőt!, A Dunánál, Bukj föl az árból, Talán eltünök hirtelen ; Miklós Mészöly: Megbocsátás; Krisztina Tóth: Porhó
− književne vrste: pjesma u prozi, psihološki roman, antidrama / drama apsurda
− stilski postupci: pjesničke figure samorefleksije, usporavanje, slobodni neupravni govor, objektivno pjesništvo, intertekstualnost
− kulturno-povijesna razdoblja, stilski pravci: magični realizam, kasna moderna, apsurd, postmoderna.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− povezivanje novih književnih oblika s obilježjima obrađenih književnih oblika
− zajednička obrada na satu radi upoznavanja inačica određenih književnoteorijskih pojmova: pojedina djela Rushdiea i Amosa Oza; Brecht: Kolusopera ; Calvino: Ha egy téli éjszakán egy utazó... ; Endre Ady, Mihály Babits, Lőrinc Szabó, Árpád Tóth, Gyula Juhász, Miklós Radnóti, István Örkény, Ágnes Nemes Nagy
− obrada na satu: tekstovi koji odgovaraju dobi učenika, a u svrhu poticanja samostalne uporabe književnoteorijskih pojmova
− problemski pristup problemima povezanih s određivanjem književnih razdoblja (npr. s osvrtom na ranija razdoblja), a u svrhu usustavljivanja.
ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA
SŠ MJ B.4.2.
Učenik na temelju danih načela uspoređuje različite tekstove, pri interpretaciji teksta donosi zaključke.
− vrjednuje i raspoređuje načela koja su primijenjena na dano književno djelo, svoju interpretaciju donosi u skladu s tim
− uspoređuje različite tekstove na temelju danih načela: opisuje njihove sličnosti i razlike te na temelju toga zaključuje
− prepoznaje intertekstualne veze, opisuje mrežu upućivanja koja je prisutna u tekstu
− zaključuje pri interpretaciji teksta, a na temelju oblika samorefleksije i odstupanja od konvencija književnih vrsta
− nadovezuje se na tvrdnje, analize i analitička nastojanja, uklapa ih (ako za to postoji valjan razlog) u vlastitu analizu
− na temelju danih načela nedostatno uspoređuje različite tekstove, na temelju intertekstualnosti i oblika samorefleksije te odstupanja od konvencija književnih vrsta donosi samo očite zaključke
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− oživljavanje i produbljivanje prije usvojenoga sustava načela, osvrti
− analiza književnih djela u različitim oblicima rada (samostalni rad, rasprava, rad u manjoj skupini s predstavljanjem rezultata rada, rad na satu, domaća zadaća)
− analiza na satu: tekstovi koji odgovaraju dobi učenika, a u svrhu poticanja samostalne primjene metodike analize književnih djela
− učenici iznose vlastite prijedloge u odnosu na tekstove koji se analiziraju te oblik rada u kojemu se analizira.
SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU
SŠ MJ B.4.3.
Učenik nabraja nekoliko autora koji ne pripadaju europskomu kulturnom krugu, prepoznaje intertekstualna upućivanja.
Napamet citira najmanje dva kratka isječka teksta iz književnih djela koja su predmet tumačenja/rasprave.
− nabraja nekoliko djela koja se mogu povezati s djelima i stilskim pravcima obveznima za tumačenje; nabraja nekoliko autora koji ne pripadaju europskomu kulturnom krugu
− pridružuje djela stilskim pravcima
− iznosi biografske podatke pisaca čija se djela obrađuju kao obvezna, odnosno pisaca čiji se život i rad povezuju s određenim područjem, a u cilju podrobnije analize njihovih djela
− iznosi neizostavne povijesne podatke o književnim djelima koja se obrađuju
− uočava intertekstualna upućivanja, povezuje ih s autorom i naslovom djela
− napamet citira najmanje jedan zadani i jedan slobodno odabrani kratki isječak teksta, a koji je izdvojen iz djela koja su predmet zajedničkoga tumačenja/rasprave
− nabraja nekoliko autora koji ne pripadaju europskomu kulturnom krugu, ističe nekoliko intertekstualnih upućivanja, napamet citira odabrane isječke iz tekstova, ali zastajkujući i pomalo neprecizno
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: Kafka: Az átváltozás ; Thomas Mann: Mario és a varázsló ; Marquez: Száz év magány ; Beckett: Godotra várva ; Móricz: Barbárok ; Kosztolányi: Édes Anna ; Attila József: Tiszta szívvel, Téli éjszaka, Eszmélet, Óda, Kései sirató, Gyermekké tettél, Levegőt!, A Dunánál, Bukj föl az árból, Talán eltünök hirtelen ; Miklós Mészöly: Megbocsátás; Krisztina Tóth: Porhó.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− djela: pojedina djela Rushdiea i Amosa Oza; Brecht: Koldusopera ; Calvino: Ha egy téli éjszakán egy utazó ...; Endre Ady, Mihály Babits, Lőrinc Szabó, Árpád Tóth, Gyula Juhász, Miklós Radnóti, István Örkény, Ágnes Nemes Nagy.
KULTURA ČITANJA
SŠ MJ B.4.4.
Učenik samostalno odabrane književne tekstove uspoređuje s prethodnim čitalačkim doživljajima. Čitanje kao pojam pripisivanja značenja proširuje na svakodnevne tekstove.
− uspoređuje tekst sa svojim prethodnim čitateljskim iskustvima na temelju jednoga ili dva usvojena načela (prozno-pjesnički postupci, samorefleksivni oblici), odnosno na temelju intertekstualnosti
− osvrće se na ranija čitalačka iskustva u svjetlu aktualnoga čitateljskog doživljaja, vrjednuje prethodna čitanja i tumačenja
− svakodnevne tekstove prikazuje kao književne (omjeri tekstnih cjelina, stilska izražajna sredstva)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− samostalno odabrani tekst može se promatrati iz gledišta middlebrow i popularne kulture
− osvrt na ciljanu publiku odabranoga teksta, svrhu čitanja, očekivanja, kulturnu sredinu
− obrada na satu: svakodnevni tekstovi, a povezivanjem s drugim tekstovima lijepe književnosti i jezičnim pojavama (npr. oglas, recept, upute za upotrebu, opomena, pozivnica na oproštajnu svečanost, životopis, knjižica/list/brošura s popisom programa, narudžbenica).
C. MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
MEDIJI
SŠ MJ C.4.1.
Učenik razlikuje vrste filmskih materijala i autorske filmske uratke te ih analizira u odnosu na obilježja filmske vrste ili autorske zahvate.
− razlikuje vrste filmskih materijala i autorske filmske uratke
− razlikuje temeljne filmske vrste (horor, western , film noir , romantična komedija, dramski film, triler, akcijski film)
− prepoznaje i opisuje obilježja filmske vrste u danome filmskom materijalu
− tumači i opisuje odnos autorskoga filmskog uratka prema konvencijama filmske vrste
− razlikuje vrste filmskih materijala i autorske filmske uratke, nabraja nekoliko temeljnih filmskih vrsta, u danome filmskom materijalu prepoznaje nekoliko obilježja filmske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pojmovi koji se trebaju usvojiti: autorski film, film s obzirom na vrstu: horor, western , film noir , romantična komedija, dramski film, triler, akcijski film.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− prikazivanje filmskih materijala različite vrste, ulomaka.
MEDIJI I DRUŠTVO
SŠ MJ C.4.2.
Učenik predstavlja nekoliko modela prihvaćanja masovne komunikacije. Analizira javnost koju su oblikovale platforme masovne komunikacije. Sadržaje analizira s obzirom na njihovu vjerodostojnost.
− opisuje temeljne razlike između izravnih i neizravnih modela prihvaćanja
− predstavlja jedan samostalno odabran izravni, odnosno neizravni model prihvaćanja
− nabraja nekoliko načela za tumačenje javnosti koju je oblikovala masovna komunikacija (pristup, reprezentacija, pitanja u svezi s osobnim i javnim životom, tematizacija)
− karakterizira način oblikovanja javnosti, a koji pruža platforma koju je sam odabrao
− u odnosu na dani sadržaj ističe, karakterizira i vrjednuje značajke koje su vjerodostojne, odnosno značajke čija je vjerodostojnost upitna
− opisuje temeljne razlike između izravnih i neizravnih modela prihvaćanja, u nekoliko crta karakterizira način oblikovanja javnosti koji pruža platforma koju je sam odabrao, u odnosu na dani sadržaj ističe značajke koje su vjerodostojne, odnosno značajke čija je vjerodostojnost upitna
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− pojmovi koji se trebaju usvojiti: izravni i neizravni modeli prihvaćanja, pristup, reprezentacija, pitanja u svezi s osobnim i javnim životom, tematizacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
− modeli prihvaćanja koji su predloženi za predstavljanje i raspravu: hipodermička teorija, teorija framinga , kultivacijska teorija, spirala šutnje, teorija komunikacije u dva koraka, teorija o selektivnoj percepciji ljudske prirode, teorija nametanja dnevnoga reda.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 4. razredu SŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. POVEZNICE S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNE TEME
Mađarski jezik i književnost kurikularni je predmet nastavnoga plana i programa za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj, a ujedno i jezik obrazovanja, odgoja, komunikacije, učenja i poučavanja koje se u mađarskim manjinskim školama odvija po modelu A, tj. na mađarskome jeziku (Zakon o odgoju i obrazovanju na pismu i jeziku nacionalnih manjina, Narodne novine, Zagreb, 11. svibnja 2000.).
Preporuka Europske unije iz 2006. godine (Preporuka Europskoga parlamenta i Savjeta od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (2006/962/EC)) razvijanje komunikacijske sposobnosti na materinskome jeziku definira kao jednu od osam ključnih kompetencija u sklopu cjeloživotnoga učenja. Stoga je znanje materinskoga jezika izrazito važno jer pomaže u učenju i usvajanju novih spoznaja i kompetencija te pri njihovoj primjeni u području drugih predmeta; to Mađarski jezik i književnost čini kurikularnim predmetom, a ujedno i sastavnicom jezično-komunikacijskoga područja.
Predmetna područja Mađarskoga jezika i književnosti –JEZIK I KOMUNIKACIJA, KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO i MEDIJSKA KULTURA – vrlo su usko povezana, stoga je isprepletanje strategija učenja, metoda učenja i poučavanja te predmetnih područja razvidno unutar razvojnih područja predmeta te u međupredmetnim vezama.
Predmet Mađarski jezik i književnost u čvrstoj je vezi s predmetima stranih jezika jer se procesi usvajanja i upoznavanja jezika međusobno osnažuju i nadopunjuju.
Komunikacija na materinskome jeziku i tematski krug književnosti i stvaralaštva umnogome su povezani s poviješću jer potpomažu razumijevanje stručnih tekstova, a jedan je dio književnih djela pak prinos upoznavanju povijesti danih razdoblja.
Poučavanje mađarskoga jezika na visokoj razini pridonosi razvoju estetskih kompetencija s pomoću kojih učenik može razvijati vlastiti osjećaj za estetske vrijednosti te shvatiti važnost umjetničkih i kulturnih djela, a tako razvija i osobni i nacionalni identitet. Učenika se potiče da uporabom različitih vizualnih i verbalnih medija izrazi svoje mišljenje, kritički vrjednuje svoje ideje, pristupe i nazore na svijet.
Razvijanje kvalitetne komunikacije, osjećaja za toleranciju, svijesti o osobnoj odgovornosti te osobnoga i društvenoga identiteta poučavanje mađarskoga jezika povezuje i s međupredmetnim temama građanskoga odgoja.
U svrhu razvoja jezične komunikacijske kompetencije nužno je jačati kompetencije informatičke pismenosti zato što je uporaba informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) neizostavan dio svakodnevne komunikacije, odnosno bitna sastavnica procesa učenja.
Mađarski je jezik povezan i s matematikom jer oba područja razvijaju temeljne kompetencije razmišljanja, a koje se nadovezuju jedna na drugu.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Glavna obilježja poučavanja predmeta
U prvome odgojno-obrazovnom razdoblju osnovnoga obrazovanja najvažniji cilj jest razvijanje govora i sposobnosti izražavanja na materinskome jeziku te čvrsto ovladavanje vještinama čitanja i pisanja. Naglasak je na razvijanju temeljnih kompetencija te na čitanju s razumijevanjem. Radi uspješnoga prelaska s vrtića na osnovnu školu nužno je procijeniti koordinaciju pokreta i drugih sposobnosti uoči početka školskoga obrazovanja te na temelju (mogućih) utvrđenih nedostataka u nastavne sate uklopiti dodatne, razvojne vježbe.
Kompetencije materinskoga jezika u svim područjima učenja određuju učenikov budući uspjeh. Kompetencije materinskoga jezika koje nisu dovoljno razvijene u pojedinim će predmetima rezultirati nezadovoljavajućim uspjehom, odnosno padom i napuštanjem škole bez stečenoga stupnja naobrazbe. Zadatak materinskoga jezika jest i smanjiti broj društveno-kulturnih nedostataka te nedostataka povezanih s jezičnom uporabom.
Razvoj temeljnih kompetencija, u kojemu istaknutu ulogu dobivaju kompetencije čitanja i pisanja te razumijevanja teksta, završava na kraju drugoga razreda. Tijekom cijeloga tog razdoblja treba – koristeći se dijagnostičkim i formativnim vrjednovanjem – pratiti razvoj sposobnosti učenika koji su svoje školsko obrazovanje započeli s nedovoljno razvijenim jezičnim sposobnostima.
Glavni ishod područja učenja jest usvajanje čitanja i pisanja kao temeljnih tehnika, odnosno razvoj temeljnih vještina i kompetencija razumijevanja i tumačenja teksta. Kultura čitanja potiče čitanje i obradu književnih djela koja odgovaraju afinitetima određene skupine učenika.
Umjesto upoznavanjem s gramatičkim pravilima učenici u svrhu razvoja kompetencija materinskoga jezika spoznaje o jeziku i njegovim funkcijama stječu kreativnim, zabavnim, stvaralačkim ili pokusnim zadatcima, i to u različitim oblicima rada.
U drugome odgojno-obrazovnom razdoblju osnovnoga obrazovanja naglasak je na razvijanju kompetencija (razumijevanje teksta, pisano i usmeno izražavanje) te na oblikovanju osobnosti učenika (kultura čitanja, kritičko mišljenje), a s namjerom da učenik obrazovanje poima na samostalan i stvaralački način, da djela obrađuje s razumijevanjem te da jezik rabi kulturno i u skladu s priopćajnom svrhom.
Odabir i raspodjela spoznaja, pojmova i djela povezanih s materinskim jezikom i književnošću zasniva se na razvojnim ciljevima i dobnim karakteristikama učenika. Spoznaje i vještine koje se odnose na materinski jezik prvobitno služe za razvijanje učenikove jezične svijesti i uporabe. Spoznaje o materinskome jeziku prije svega pokazuju put k pozitivnomu doživljaju iskustva čitanja, različitim strategijama prihvaćanja i tumačenja teksta i kontekstu književnih djela, a zatim i k interpretaciji književnih djela koja je usmjerena na njihova obilježja u vezi s nastankom, stilom i povijesnim promatranjem.
Aktivnosti na nastavnome satu te izvanškolske aktivnosti treba planirati u skladu s društvenim, kulturnim i dobnim karakteristikama učenika. Osim toga, njihov zadatak jest pridonijeti diferencijaciji koja je u određenim slučajevima potrebna (podrška u učenju, briga o darovitosti). Tijekom nastavnoga rada valja težiti metodičkoj raznolikosti, tj. primjeni različitih metoda koje se nadograđuju na učeničku aktivnost (prikupljanje, projekti, suradnički, kreativni, pisani i usmeni zadatci).
Razvojni se ciljevi predmeta mogu ostvariti samo ako učenici postanu aktivni sudionici nastavnoga procesa, a ne tek pasivni promatrači. Metode koje se nadograđuju na učeničku aktivnost i suradnju pridonose razvoju učeničkih sposobnosti rješavanja problema, tj. učenike osposobljavaju za povezivanje različitih informacija iz različitih izvora (knjižnica, internet, mediji).
Zadatak predmeta od petoga do osmoga razreda jest i priprema za srednjoškolsko obrazovanje.
Pri primjeni postupaka vrjednovanja nužno je podrobno argumentirati – i u pisanome i u usmenome obliku – vrjednovanje učenikova uspjeha (npr. ispiti, eseji, projektni zadatci, prezentacije, uprizorenje književnih djela itd.).
Pri oblikovanju nastavnoga plana i programa treba uzeti u obzir međupredmetne veze; to vrijedi i za raspodjelu nastavnoga gradiva i za planiranje projekata, tematskih tjedana i tematskih cjelina. S pomoću nekoliko primjera valja predstaviti nekoliko povijesnih poveznica, odnosno poveznica mađarskoga jezika i književnosti. U pogledu odnosa s umjetničkim predmetima, u središtu treba biti samoizražavanje, radnje prihvaćanja i analize, tj. usporedbe sredstava umjetničkoga utjecaja.
U srednjoškolskome odgojno-obrazovnom razdoblju ističu se, za razliku od prethodnoga odgojno-obrazovnog razdoblja, objektivni elementi obrazovnoga posredovanja, spoznaje o književnosti i materinskome jeziku. Stečena znanja i vještine potiču potrebu za čitanjem i obrazovanjem.
Istaknut je cilj da kompetencije i spoznaje o materinskome jeziku i književnosti stvore složen i primjenjiv sustav znanja.
Budući da se na ovoj razini razlike među pojedincima, skupinama i ustanovama očituju u najvećoj mjeri, upravo je diferencijacija ključan zadatak ovoga odgojno-obrazovnog razdoblja. Te razlike mogu proizlaziti iz odstupanja s obzirom na motivaciju, interes, namjeru za nastavak učenja/obrazovanja i prije stečeno znanje. Stoga pri oblikovanju nastavnoga gradiva treba obratiti pozornost na potrebe i mogućnosti različitih ciljanih skupina. Učenici koji tijekom obrazovnoga razdoblja pokazuju interes prema predmetu mogu biti sudionicima obrazovanja na višoj razini, čime se potiče njihova volja za nastavak učenja/obrazovanja.
U opći se sustav ciljeva Mađarskoga jezika i književnosti uklapaju dva praktična zadatka. Prvi zadatak jest priprema za državnu maturu, koji se posebice naglašava u posljednjim dvama razredima srednje škole. Drugi važni zadatak jest razvijanje kompetencija materinskoga jezika, koje su povezane sa svijetom rada i samostalnim životom odraslih, a osobito vještina razumijevanja teksta te pisanoga i usmenoga izražavanja.
Kako bi se složeni sustav predmetnih ciljeva ostvario, nužno je primjenjivati pomno odabrane i raznovrsne metode te metode koje učenike potiču na različite aktivnosti. Metode valja odabrati u skladu s osobitostima učeničke skupine, i to tako da pridonesu diferencijaciji i oblikovanju učeničkoga pristupa prema vrijednosti predmeta. U postupku vrjednovanja valja težiti tomu da se u jednakome omjeru pojavljuju načela vrjednovanja za kompetencije, spoznaje i pristupe. To se može ostvariti samo ako se u središte vrjednovanja postave raznolike aktivnosti učenika (pisano/usmeno, samostalni/skupinski/projektni rad, razumijevanje teksta/izražavanje) te učenicima poznat i razumljiv sustav načela vrjednovanja.
Pri oblikovanju nastavnoga plana i programa treba uzeti u obzir međupredmetne veze, i pri raspodjeli gradiva i pri planiranju projekata, tematskih tjedana i tematskih cjelina. S pomoću nekoliko primjera valja predstaviti nekoliko povijesnih poveznica, odnosno poveznica mađarskoga jezika i književnosti. S obzirom na umjetnička djela bitnu ulogu – izuzev paralela u odnosu na načine izražavanja svojstvene različitim granama umjetnosti – trebaju dobiti i kulturno-povijesne te stilsko-povijesne poveznice.
POPIS OBVEZNIH I PREPORUČENIH DJELA ZA ČITANJE
OSNOVNA ŠKOLA
1. razred
Obvezna
Csoóri, Sándor – pjesme (npr. Csodakutya )
Csukás, István: Sün Balázs
Preporučena
Basne
Kratke priče i legende
Bartos, Erika – priče (npr . Tündérvers )
Móricz, Zsigmond: Iciri-piciri
Icinke-picinke (narodne priče)
2. razred
Obvezna
Kormos, István: Vackor
Fazekas, Anna: Öreg néne őzikéje
Preporučena
Mađarske narodne priče
Gárdonyi, Géza − priče
Weöres, Sándor − pjesme
Marék, Veronika: Kippkopp
Kálmán, Jenő: Sicc az iskolában
Doskocilova, Hana: A kisvakond nadrágja
Brunhoff, Jean de: Babar király
3. razred
Obvezna
Csukás, István: Téli tücsök meséi
Tersánszky, Józsi Jenő: Misi Mókus kalandjai
Preporučena
Janikovszy, Éva: Ha én felnőtt volnék
Simon, Franceska: Rosszcsont Peti
Benedek, Elek: Szélike királykisasszony
Illyés, Gyula: Hetvenhét magyar népmese
Móra, Ferenc: A hatrongyosi kakasok
Sütő, András: Volt egyszer egy édesszájú medve
4. razred
Obvezna
Fekete, István: Vuk
Lázás, Ervin: A hétfejű tündér
Preporučena
Fekete, István – animalistički romani
Móra, Ferenc: Mondák és mesék
Mađarske narodne priče
Zelk, Zoltán – pjesme
Spyri, Johanna: Heidi
Kastner, Erich: A két Lotti ili Emil és a detektivek ( Blizanke; Emil i detektivi )
Collodi, Carlo: Pinokkió
Milne, Alan Alexander: Micimackó
Salten, Felix: Bambi
5. razred
Obvezna
Molnár, Ferenc: A Pál utcai fiúk ( Junaci Pavlove ulice )
Petőfi, Sándor: János vitéz
Preporučena
Mađarske narodne priče
Fésűs, Éva: A palacsintás király
Lázár, Ervin: A hétfejű tündér; A manógyár; A négyszögletű kerek erdő
Kontra, Ferenc: A halász fia
Berg, Judit: Rumini
Varró, Dániel: Túl a Maszat-hegyen
Kinney, Jeff: Egy ropi naplója (bilo koja knjiga iz serije)
Lenk, Fabian: Szamba csapat
Brezina, Thomas: Fiúk kizárva (bilo koja knjiga iz serije)
Rowling, J. K.: Harry Potter és a bölcsek köve ( Harry Potter i kamen mudraca )
Janikovszky, Éva: Kire ütött ez a gyerek?
6. razred
Obvezna
Gárdonyi, Géza: Egri csillagok (ulomci)
Arany, János: Toldi
Preporučena
Komjáthy, István: Mondák könyve (izbor iz djela)
Priče i legende Mađara i drugih naroda (izbor iz djela)
Fazekas, Mihály: Ludas Matyi
Twain, Mark: Koldus és királyfi ( Kraljević i prosjak )
Stevenson, Robert Louis: A kincses sziget ( Otok s blagom )
Mándy, Iván: Robin Hood
Nógrádi, Gábor: Gyermekrablás a Palánk utcában
Brezina, Thomas: A mi titkunk (bilo koja knjiga iz serije)
Sachar, Louis: Bradley, az osztály réme
Fine, Anne: A kilencedik felhőn
Elekes, Dóra: Dettikéről és más istenekről
7. razred
Obvezna
Jókai, Mór: A kőszívű ember fiai (ulomci)
Suvremene novele (izbor iz novela)
Preporučena
Mikszáth, Kálmán: Szent Péter esernyője vagy A beszélő köntös
Tamási, Áron: Énekes madár
Verne, Jules: Kétévi vakáció; Grant kapitány gyermekei
Wilson, Jacqueline: Kettős játszma
Dickens, Charles: Twist Olivér; Karácsonyi ének ( Oliver Twist; Božićna priča )
Lowry, Lois: Az emlékek őre; Laura titkos társasága
Szűcs, Vanda: Egy ikerpár titkos naplója (bilo koja knjiga iz serije)
Lackfi, János – Vörös, István: Apám kakasa
Lackfi, János – pjesme
Varró, Dániel – pjesme
Cabot, Meg: A neveletlen hercegnő naplója (bilo koja knjiga iz serije)
8. razred
Obvezna
Móricz, Zsigmond: Légy jó mindhalálig
Karinthy, Frigyes: Tanár úr kérem
Preporučena
Szabó, Madga: Abigél
Kertész, Imre: Sorstalanság ( Čovjek bez sudbine )
Boyne, John: A csíkos pizsamás fiú
Cohen-Scali, Sarah: Max
Tamási, Áron: Ábel a rengetegben
Kontra, Ferenc: Gimnazisták
Saint-Exupéry, Antoine de: A kis herceg ( Mali princ )
Dickens, Charles: Copperfield Dávid ( David Copperfield )
Nöstlinger, Christine: A csodagyerek
Leiner, Laura: A Szent Johanna gimi (bilo koja knjiga iz serije)
SMJERNICE ZA ODABIR MEDIJSKIH SADRŽAJA ZA OSNOVNU ŠKOLU
Proučavanje lokalne kulture i medija učenike potiče da samostalno prikupe i analiziraju informacije iz različitih izvora te kritički vrjednuju medijske tekstove i poruke, tj. da razvijaju vlastitu medijsku kulturu. Tumačenjem različitih medijskih sadržaja i pojava učenici mogu prikazati svoju nacionalnu kulturu, navike i tradiciju. Posjećivanjem različitih kulturnih i religijskih ustanova, događaja, nastupa itd. kao sudionici kulturnoga i društvenoga života razvijaju svoju kreativnost i kritički osjećaj. Radi postizanja odgojno-obrazovnih ishoda ovoga područja nastavnik mora, imajući u vidu učeničke prijedloge, odabrati medijske sadržaje i znanstvene, odnosno zabavne književne tekstove koji su u skladu s učeničkim afinitetima, dobi i mogućnostima prihvaćanja.
SREDNJA ŠKOLA
OBVEZNA DJELA SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI
Macuo Basó (Matsuo Bashō): Bár felhő-távol; Súgd meg titkodat; Szívem csordultig; A nyári hajnal; Riadok. Mécsem
Assisi Szent Ferenc (Sveti Franjo Asiški): Naphimnusz ( Pjesme brata Sunca )
Baudelaire, Charles: Egy dög; Kapcsolatok; Az albatrosz; Az ember és a tenger ( Strvina; Suglasja; Albatros; Čovjek i more )
Beckett, Samuel: Godot-ra várva ( U očekivanju Godota )
Boccaccio, Giovanni: Hatodik nap, negyedik novella ( Šesti dan, novela četvrta )
Borges, Jorge Luis: A krimi
Gogol, Nyikolaj Vasziljevics (Nikolaj Vasiljevič Gogolj): A köpönyeg ( Kabanica )
Kafka, Franz: Az átváltozás ( Preobrazba )
Mann, Thomas: Mario és a varázsló ( Mario i čarobnjak )
Marquez, Gabriel García: Száz év magány ( Sto godina samoće )
Molière: Tartuffe
Ovidius: Átváltozások ( Daedalus és Icarus, Orpheus és Eurydice, Pygmalion ) ; Metamorfoze ( Dedal i Ikar, Orfej i Euridika, Pigmalion )
Puskin, Alekszandr Szergejevics (Aleksandar Sergejevič Puškin): Anyegin ( Evgenij Onjegin )
Shakespeare, William: Rómeó és Júlia ( Romeo i Julija )
Villon, François: A nagy testamentum ( Velika oporuka; 80, 84, 85, 86, 93, 95); Jó tanítás balladája a rossz életűeknek; Sírfelirat
Voltaire: Candide avagy az optimizmus ( Candide ili Optimizam )
Wilde, Oscar: Dorian Gray arcképe ( Slika Doriana Graya )
OBVEZNA DJELA MAĐARSKE KNJIŽEVNOSTI
Arany, János – balade ( Ágnes asszony; Vörös Rébék; Szondi két apródja; Tetemrehívás; Tengeri-hántás )
Balassi, Bálint: Hogy Júliára talála, így köszöne néki
Bodor, Ádám: Sinistra körzet ( Okrug Sinistra )
Csokonai Vitéz, Mihály: A Reményhez
Halotti beszéd és könyörgés
Janus Pannonius (Ivan Česmički): Egy dunántúli mandulafához
József, Attila: Tiszta szívvel; Téli éjszaka; Eszmélet; Óda; Kései sirató; Gyermekké tettél; Levegőt!; A Dunánál; Bukj föl az árból; Talán eltünök hirtelen
Karinthy, Frigyes: A cirkusz
Katona, József: Bánk bán
Kontra, Ferenc: Az aranyhintó
Kosztolányi, Dezső : Édes Anna
Kölcsey, Ferenc: Himnusz
Madách, Imre: Az ember tragédiája ( Čovjekova tragedija )
Móricz, Zsigmond: Szegény emberek
Mészöly, Miklós: Megbocsátás
Ómagyar Mária-siralom
Tóth, Krisztina: Porhó
Vörösmarty, Mihály: Csongor és Tünde; Szózat
Zrínyi, Miklós (Nikola Zrinski): Szigeti veszedelem ( Opsada Sigeta )
PREPORUČENA I PREDLOŽENA DJELA SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI
Alkaiosz (Alkej): Bordal ( Vinska pjesma )
Anakreón (Anakreont) – izbor iz poezije
Apollinaire, Guillaume: A megsebzett galamb és a szökőkút
Austen, Jane: Büszkeség és balítélet ( Ponos i predrasude )
Balzac, Honoré de: Goriot apó ( Otac Goriot )
Biblija (ulomci)
Brecht, Bertolt: Koldusopera ( Prosjačka opera )
Bronte, Emily: Üvöltő szelek ( Orkanski visovi )
Byron: Don Juan (ulomci), Childe Harold vándorútja ( Putovanja Childea Harolda ; ulomci), izbor iz poezije
Bulgakov, Mihail Afanaszjevics (Bulgakov): A Mester és Margarita
Calvino, Italo: Ha egy téli éjszakán egy utazó... ( Ako jedne zimske noći neki putnik ...)
Camus, Albert: Az idegen ( Stranac )
Catullus (Katul) – izbor iz poezije
Cervantes Saavedra, Miguel de: Don Quijote (ulomci)
Csehov, Anton Pavlovics (Anton Pavlovič Čehov): A három nővér; A sirály ( Tri sestre; Galeb ) ; izbor iz novela
Dante, Alighieri: Isteni színjáték ( Božanstvena komedija ; ulomci)
Defoe, Daniel: Robinson Crusoe
Dosztojevszkij, Fjodor Mihajlovics (Dostojevski): Bűn és bűnhődés ( Zločin i kazna )
Dürrenmatt, Friedrich: Az öreg hölgy látogatása; A fizikusok
Stearns Elliot, Thomas – izbor iz poezije
Flaubert, Gustave: Bovaryné ( Madam Bovary )
Goethe, Johann Wolfgang von: Vándor éji dala; Faust ( Putnikova noćna pjesma, Faust ; ulomci); Az ifjú Werther szerelme ( Patnje mladoga Werthera )
Heine, Heinrich – izbor iz poezije
Hoffmann, Ernst Theodor Amadeus: Az arany virágcserép; Homokember
Homérosz (Homer): Íliász; Odüsszeia ( Ilijada; Odiseja; ulomci)
Horatius (Horacije) – izbor iz poezije
Keats, John: Óda egy görög vázához ( Oda grčkoj urni )
Orwell, George: Állatfarm; 1984 ( Životinjska farma )
Oz, Amos – izbor iz romana
Mallarmé, Stephane – izbor iz poezije
Petrarca – izbor iz poezije
Poe, Edgar Allan: A holló ( Gavran ) , izbor iz novela
Reiner Maria Rilke – izbor iz poezije
Rimbaud, Arthur – izbor iz poezije
Rushdie, Salman: A firenzei varázslónő; Sátáni versek
Shakespeare, William: Hamlet; A szentivánéji álom ( Hamlet; San ivanjske noći ) ; izbor iz soneta
Stendhal: Vörös és fekete ( Crveno i crno )
Swift, Jonathan: Gulliver utazásai ( Guliverova putovanja ; ulomci)
Szapphó (Sapfa) – izbor iz poezije
Szophoklész (Sofoklo): Oidipusz király; Antigoné ( Kralj Edip; Antigona )
Todi, Jacopone da: Himnusz a fájdalmas anyáról
Tolsztoj, Lev (Tolstoj): Ivan Iljics halála ( Smrt Ivana Iljiča )
Vagantske pjesme – izbor
Verlaine, Paul – izbor iz poezije
Vergilius (Vergilije) – izbor iz ekloga
Vogelweide, Walter – izbor iz poezije
Withman, Walt – izbor iz poezije
PREPORUČENA I PREDLOŽENA DJELA MAĐARSKE KNJIŽEVNOSTI
Ady, Endre – izbor iz poezije
Arany, János – izbor iz poezije
Arany, László: A délibábok hőse
Babits, Mihály – izbor iz poezije
Balassi, Bálint – izbor iz poezije
Batsányi, János – izbor iz poezije
Bessenyei, György: Magyarság (ulomci)
Berzsenyei, Dániel – izbor iz poezije
Csokonai Vitéz, Mihály – izbor iz poezije
Darvasi, László: A világ legboldogabb zenekara; A könnymutatványosok legendája
Esterházy, Péter: Függő; Javított kiadás
Garaczi, László: Pompásan buszozunk
Háy, János: A bogyósgyümölcskertész fia; izbor iz romana
Janus Pannonius (Ivan Česmički) – izbor iz poezije
Jókai, Mór: Az aranyember
Juhász, Gyula – izbor iz poezije
Karinthy, Frigyes: Így írtok ti (ulomci)
Kármán, József: Fanni hagyományai
Kemény, Zsigmond: Ködképek a kedély láthatárán
Kertész, Imre: Sorstalanság ( Čovjek bez sudbine )
Kosztolányi, Dezső: Esti Kornél ; izbor iz poezije
Kölcsey, Ferenc – izbor iz poezije
Krúdy, Gyula – izbor iz novela
Lackfi, János – izbor iz poezije
Márai, Sándor: Halotti beszéd; Egy polgár vallomásai
Mikes, Kelemen: Törökországi levelek (ulomci)
Mikszáth, Kálmán: A Noszty fiú esete Tóth Marival; izbor iz novela
Móricz, Zsigmond – izbor iz kratke proze ( Tragédia; Szegény emberek ) i romana ( Rokonok; Úri muri )
Nádas, Péter: Leírás; Egy családregény vége
Nagy, László – izbor iz poezije
Nemes Nagy, Ágnes – izbor iz poezije
Ottlik, Géza: Iskola a határon
Örkény, István: Egyperces novellák; Tóték
Parti Nagy, Lajos – izbor iz poezije
Pázmány, Péter – izbor iz propovijedi
Petőfi, Sándor – izbor iz poezije
Petri, György – izbor iz poezije
Pilinszky, János – izbor iz poezije
Radnóti, Miklós – izbor iz poezije
Szabó, Lőrinc – izbor iz poezije
Szvoren, Edina – izbor iz novela
Tandori, Desző – izbor iz poezije
Tóth, Árpád – izbor iz poezije
Tóth, Krisztina – izbor iz novela
Varró, Dániel – izbor iz poezije
Vajda, János – izbor iz poezije
Vörösmarty, Mihály – izbor iz poezije
Weöres, Sándor: Psyché (ulomci); izbor iz poezije
PREPORUČENI POPIS FILMOVA ZA SREDNJU ŠKOLU U SKLOPU PREDMETNOGA PODRUČJA MEDIJSKA KULTURA
1. razred
Hétköznapi vámpírok (What We Do in the Shadow, r: Clement, Jemaine; Waititi, Taika; 2014.)
Keresés (Searching, r: Chaganty, Aneesh; 2018.)
2. razred
300 (300, r: Snyder; Zack; 2006.)
Sin City – A bűn városa (Sin City, r: Miller, Frank; Rodriguez, Robert; Tarantino, Quentin; 2005.)
Amélie csodálatos élete (Amélie, r: Jeunet, Jean-Pierre; 2001.)
Hetedik (Se7en, r: Fincher, David; 1995.)
Saul fia (Saul fia, r: Nemes, László; 2015.)
Gyűlölet (La Haine, r: Kassovitz, Mathieu; 1995.)
Nárcisz és Psyché (Nárcisz és Psyché, r: Bódy, Gábor; 1980.)
3. razred
Harcosok klubja (Fight Club, r: Fincher, David; 1999.)
Hatodik érzék (The Sixth Sense, r: Shyamalan, M. Night; 1999.)
Más világ (The Other, r: Amenábar, Alejandro; 2001.)
Szindbád (Szindbád, r: Huszárik. Zoltán; 1971.)
Final cut: Hölgyeim és uraim (Final Cut: Hölgyeim és Uraim, r: Pálfi, György; 2012.)
4. razred
Aljas nyolcas (The Hateful Eight, r: Tarantino, Quentin; 2015.)
Buster Scruggs balladája (The Ballad of Buster Scruggs, r: Coen, Ethan; Coen, Joel; 2018.)
Pshycho (Psycho, r: Hitchcock, Alfred; 1960.)
Twin Peaks (Twin Peaks, r: Frost, Mark; Lynch, David; 1990.)
Trónok harca (Game of Thrones, r: Benioff, David; Weiss, D. B.; 2011.)
Andalúziai kutya (Un chien andalou, r: Buñuel, Luis; 1929.)
Ádám almái (Adam’s Apples; r: Jensen, Anders Thomas; 2005.)
Elégia (Elégia, r: Huszárik, Zoltán; 1965.)
Persona (Persona, r: Bergman, Ingmar; 1966.)
Annie Hall (Annie Hall, r: Allen, Woody; 1977.)
Sátántangó (Sátántangó, r: Tarr, Béla, 1994.)
A torinói ló (A torinói ló, r: Tarr, Béla, 2011.)
Szegénylegények (Szegénylegények, r: Jancsó, Miklós, 1966.)
Szerelem (Szerelem, r: Makk, Károly, 1971.)
Édes Anna (Édes Anna, r: Fábri, Zoltán, 1958.)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Uloga učitelja i nastavnika
U početku procesa učenja i poučavanja usmjeravanje je zadatak nastavnika. U tome procesu sve važniju ulogu treba dobivati poticanje interesa učenika i njihovo samostalno sudjelovanje, odnosno treba razvijati njihovu unutarnju motivaciju. Da bi se to postiglo, učenike treba uključiti u nastavni proces. Učeničku sposobnost samostalnoga učenja može potaknuti i nastavnik, i to ako u procesu učenja i poučavanja istakne zadatke koji odgovaraju upravo tomu cilju.
Odgovornosti učitelja i nastavnika jesu sljedeće:
− predvidjeti nastavni proces te mu zadati okvire
− inicirati stvaranje optimalnoga pedagoškog okružja
− svojom stalnom otvorenošću pomagati u potrazi za rješenjima
− raspolagati odgovarajućim pedagoškim znanjima i sredstvima
− samostalno pripremati i odabirati nastavna pomagala za rad u svome razredu
− organizirati poučavanje u skladu sa sposobnostima učenika i njihovim razvojnim potrebama
− dijeliti s učenicima odgovornost procesa učenja i poučavanja u mjeri u kojoj to potiče njihov razvoj.
Nastavnik mora nastojati da učenici u što većoj mjeri budu odgovorni za svoje učenje. To pak znači da učenici upravljaju svojim učenjem i sudjelovanjem u zajedničkim aktivnostima, i to u mjeri većoj nego obično, a samim tim i s većom odgovornošću. Nakon prethodnoga dogovora učenici u zadanim okvirima određuju rokove, vremenska ograničenja, težinu gradiva koje treba naučiti te što će unijeti u život skupine. Stoga su odgovornosti učenika sljedeće:
− sudjelovati u životu škole s disciplinom koja je u skladu s njegovom dobi
− obavljati vlastite zadatke u skladu s preuzetim obvezama.
U životu škole prisutan je i roditelj kao partner. Stoga su odgovornosti roditelja sljedeće:
− u dogovoru sa školom poticati razvoj svoga djeteta (domaća zadaća, poštovanje pravila)
− pomoći u razvijanju samostalnosti svoga djeteta.
Procesu učenja, međutim, pripada i to da nastavnici i učitelji u suradnji s knjižničarima i drugim stručnim suradnicima primjenjuju brojne obrazovne postupke, a pritom potičući učenike na oblikovanje strategija učenja, komunikacijskih strategija (slušanje i čitanje, pisanje i govorenje), analizu pisanih radova (istraživanje i korištenje informacijama) te na stjecanje samostalnih navika učenja.
Učitelji, nastavnici i stručni suradnici svoj odgojni i obrazovni rad planiraju u skladu sa sposobnostima učenika potičući ih na aktivno sudjelovanje u aktivnostima učenja u kojima mogu primijeniti usvojeno gradivo, što pak potiče razvoj njihova kreativnog i kritičkog mišljenja. Također, to učenicima omogućuje da međusobno surađuju i komuniciraju u različitim situacijama, da razvijaju svoju samostalnost, vještinu iniciranja, osjećaj individualnosti te pospješuju razvoj svih svojih sposobnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Nastavna sredstva i izvori
Ishodima definiranima u kurikulumu dodjeljuju se nastavna sredstva i pomagala.
Dinamika procesa učenja i poučavanja oblikuje se neposrednom komunikacijom između nastavnika i učenika te međusobnom komunikacijom samih učenika, ali i primjenom informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Temeljni su izvori za poučavanje mađarskoga jezika i književnosti ponajprije različiti tekstovi, edukativni tekstovi − tekstovi iz kojih se crpe znanja i spoznaje, prezentacijski i ilustrativni materijali.
Učitelj i nastavnik raspolaže udžbenicima, čitankama i ostalim srodnim materijalima, koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, te različitim nastavnim sredstvima i pomagalima, a materijale za učenje i poučavanje određuje u dogovoru sa stručnjacima, školskim knjižničarima i stručnim suradnicima.
Tekstovi koji se pojavljuju kao izvori za poučavanje mađarskoga jezika i književnosti zasnivaju se na jezičnim modelima prilagođenima dobi učenika, njegovu jezičnom znanju, krugu interesa, iskustvima te prije stečenim jezičnim sposobnostima i vještinama.
Izvori za učenje i poučavanje učenicima trebaju biti lako dostupni.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Stvaranje okružja za učenje
Bitno je da učionica u kojoj se odvija nastava mađarskoga jezika i književnosti ima odgovarajuću opremu te da su lako dostupna nastavna sredstva potrebna za kvalitetno poučavanje sadržaja iz književnosti, jezika i medijske kulture. Brižnom se opremljenošću učionica pozitivno može utjecati na učenički uspjeh, stoga je važno da okružje u kojemu se nastavni proces odvija motivira učenike za rad. Također, za uspješan je odgojno-obrazovni proces važno da se nastavnici svrhovito, učinkovito i kreativno koriste mogućnostima koje im pruža učionica.
Pozitivna atmosfera učionice vrlo je važna za formiranje zajednice i osjećaja pripadnosti. Obećavajuće je ako učenik postane aktivni sudionik u stvaranju radnoga okružja.
Školski odgojno-obrazovni rad postat će uspješan i učinkovit ako i nastavnik i učenik jednako pridonesu stvaranju reda i mira koji su nužni za kvalitetno učenje i poučavanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Vremenska organizacija predmeta
Predmet Mađarski jezik i književnost dijelom je i osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga obrazovanja. Od 1. do 8. razreda planirani godišnji broj nastavnih sati po razredu jest 140. U srednjoškolskome se obrazovanju godišnji broj sati mijenja ovisno o razredu. Godišnji broj sati u srednjoškolskome nastavnom programu u prva tri razreda jest 140, a u posljednjemu razredu 128 sati.
U prva četiri razreda organizacija je poučavanja fleksibilna, nema zvonjenja, odnosno rasporeda koji je vremenski ograničen, što nastavnicima omogućuje da se u većoj mjeri prilagode odgojnim i obrazovnim potrebama učenika. U višim se razredima odgojno-obrazovni proces ostvaruje na satima koji traju 45 minuta. Preporučljivo je uklopiti dvosate.
Nastavnik i učitelj vlastitim godišnjim nastavnim planom i programom samostalno planira godišnji raspored sati za obradu novoga gradiva, sati za vježbu, sati za ponavljanje i usustavljivanje gradiva te sati za provjeru – imajući pritom u vidu ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda te kvalitetu napredovanja učenika u određenome razredu. Nastavni se sati u trima predmetnim područjima dijele tako da se ostvare svi definirani ishodi te unutarpredmetna korelacija i integracija.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Stvaranje učeničkih skupina
Učenici se u razrede raspoređuju prema godini rođenja. Razred se može razdijeliti u više odjela, što pak ovisi o broju učenika po odjelu ili broju ponuđenih razrednih odjela. U razredu se mogu oblikovati skupine u svrhu bolje produktivnosti, tako se stvara odgovarajuća radna atmosfera kako bi učenici mogli ostvariti zacrtane ciljeve. Učenici surađuju postavljajući vlastite ciljeve te samostalnim radom doprinose radu skupine, čini ih zadovoljnima biti njezinim članom. Skupine unutar razreda u stvarnome i virtualnome okružju mogu se oblikovati i ako se s učenicima provode projekti (koji se temelje na samostalnome, skupinskome, razrednome i školskome radu). Za učenike za koje je potrebno primijeniti poseban pristup (učenici s teškoćama u učenju, daroviti učenici) nastavnik odgojno-obrazovni rad planira u skladu sa stupnjem razvijenosti kompetencija učenika. U takvim je slučajevima organizaciju nastavnih sati potrebno prilagoditi učeniku: treba odrediti razinu nastavnoga gradiva koje valja usvojiti, odabrati odgovarajuće strategije i metode radi postizanja različitih ciljeva te prilagoditi načine i mjerila ocjenjivanja i vrjednovanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. VRJEDNOVANJE RAZINE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Vrjednovanje usvojenosti ishoda predmeta Mađarski jezik i književnost zahtijeva brižno i stručno planiranje, što se čini u cilju ostvarivanja predviđenih ishoda, a u zavisnosti od prikupljenih informacija, podataka i činjenica o rezultatima odgojno-obrazovnoga rada.
Cilj vrjednovanja učeničkoga uspjeha jest učenicima i roditeljima pružiti objektivne informacije, a učiteljima i nastavnicima omogućiti da određuju daljnje razvojne zadatke i ciljeve. Vrjednovanje koje je u skladu s postignutim uspjehom učeniku pomaže u planiranju daljnjega učenja.
Planiranje u obzir uzima predznanje učenika, trenutačnu razinu razvijenosti njihovih vještina i kompetencija, osobne razvojne mogućnosti, dobne karakteristike, utjecaj vrjednovanja na razvoj osobnosti te pedagoške ciljeve.
Vrjednovanje se provodi na osnovi tri različita pristupa:
− vrjednovanje za učenje – temelji se na sustavnim povratnim informacijama i razmjenama iskustava učenika (učitelj i nastavnik – učenik i učenik – učenik), i to u odnosu na razinu usvajanja aktualne nastavne jedinice; vrjednovanje učenike motivira za daljnje učenje i usvajanje spoznaja
− vrjednovanje kao učenje – učenici daju svoj osvrt na proces učenja, prema aktualnim ishodima vrjednuju vlastiti uspjeh (samovrjednovanje) i uspjeh drugih učenika na početku nastavne godine; povratne se informacije odnose na stvorene produkte
− vrjednovanje naučenoga – podrazumijeva sumativno vrjednovanje usvojenosti nastavnoga gradiva; cilj je ocijeniti učenikovo učenje, odnosno razinu usvojenih spoznaja i kompetencija s obzirom na ishode; provodi se tijekom planiranoga razdoblja (obrada, ponavljanje, vježba, usustavljivanje) ili na kraju, a rezultira brojčanom ocjenom.
Vrjednovanje u sklopu predmeta Mađarski jezik i književnost polazi od odgojno-obrazovnih ishoda, što obuhvaća tri predmetna područja: Mađarski jezik i komunikacija (A), Književnost i stvaralaštvo (B), Medijska kultura (C).
Tijekom vrjednovanja sastavnica svakoga od triju predmetnih područja nužno je opažati, pratiti i vrjednovati dubinu i širinu usvojenosti ishoda, a imajući pritom u vidu vrjednovanje usmjereno k afektivnomu (odgojni ishodi) i kognitivnomu (obrazovni ishodi) području.
Odgojno-obrazovni ishodi, razrada odgojno-obrazovnih ishoda, ključni sadržaji te razina usvojenosti „dobar“ odgojno-obrazovnih ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnome kurikulumu, a ostale su razine usvojenosti definirane u metodičkim priručnicima.
Vrjednovanje se provodi na tri načina:
− dijagnostičko vrjednovanje: (prethodno vrjednovanje) jest prikupljanje podataka prije jednoga nastavnog sata, nastavne cjeline/teme ili početka programa. Bitno obilježje dijagnostičkoga vrjednovanja jest to da mjeri prethodno znanje, odnosno temeljnu razinu učeničkoga znanja koje nastavniku pomaže u planiranju rada, oblikovanju gradiva i procesa učenja, tj. u praćenju razvoja učenika kojemu je potrebna podrška u učenju
− formativno vrjednovanje: uloga formativnoga vrjednovanja jest oblikovanje procesa učenja, odnosno pružanje sustavnih informacija nastavniku i učeniku o tome što jest, u kolikome opsegu i kako učenik usvojio; riječ je o vrjednovanju sa svrhom napredovanja i unaprjeđivanja budućega učenja, koje se odvija za vrijeme procesa učenja te učeniku pruža mogućnost da promijeni svoj rad; podrazumijeva vrjednovanje razine razvijenosti vještina učenika, učestalo i interaktivno vrjednovanje znanja
− sumativno vrjednovanje: provodi se na kraju određenoga procesa učenja; ispit na kraju tematske cjeline, završni ispit, matura; cilj sumativnoga vrjednovanja jest ocijeniti učenikovo učenje, način i opseg usvojenosti nastavnoga gradiva; razina se usvojenosti ocjenjuje brojčanim ocjenama na ljestvici od jedan do pet, što se evidentira papirnato ili unosom u elektroničku maticu; sumativno vrjednovanje do kraja procesa učenja može imati elemente formativnoga vrjednovanja, čime se učeniku omogućuje napredak i razvoj u sljedećemu procesu učenja.
Sustav sredstava i zadataka koji se rabi u svrhu vrjednovanja obuhvaća usmene i pisane oblike vrjednovanja, oblike vrjednovanja koji se temelje na radu u skupini ili paru, provjere znanja, jednostavne ili složene zadatke koje osmišlja nastavnik, predstavljanja ili manja predavanja pripremljena s pomoću informacijsko-komunikacijskih tehnologija, učeničke mape.
Radi uspješnoga usvajanja temeljnih kompetencija prethodna su vrjednovanja tijekom prvoga i drugoga razreda ključna, i to zbog odstupanja s obzirom na učeničke sposobnosti, vještine i prethodno znanje. Na temelju tih rezultata organizira se proces učenja. Glavni zadatak jest učinkovito i diferencijacijsko razvijanje vještina i kompetencija (prilagođeno pojedincu). Cilj je da svaki učenik na kraju drugoga, a potpuno na kraju četvrtoga razreda stekne čvrste i automatizirane predmetne kompetencije (npr. pisanje, temeljna pravopisna znanja, čitanje, razumijevanje teksta) te tako zakorači u drugo odgojno-obrazovno razdoblje osnovnoškolskoga obrazovanja.
Početno polugodište školskoga obrazovanja treba promatrati kao uvodno razdoblje čiji je glavni zadatak upravo razvijanje znanja i kompetencija, stoga u tome razdoblju učitelj vrjednovanje u svrhu napredovanja i unaprjeđivanja znanja (formativno vrjednovanje) ponajprije može razvijati na stručno potkrijepljenim opažanjima.
Na početku novoga odgojno-obrazovnog razdoblja, tj. neposredno nakon prelaska s jednoga odgojno-obrazovnog razdoblja na drugo, u prvome mjesecu uvijek treba primijeniti formativno vrjednovanje.
U procesu pripreme plana učenja i metoda koje će se uporabiti nastavnik može zatražiti pomoć drugih obrazovnih stručnjaka.
Razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iskazuje se riječju i brojkom. To vrjednovanje ne podrazumijeva nužno aritmetičku sredinu brojčanih ocjena, ono je pokazatelj učenikova odnosa prema učenju i osobnomu razvoju.
Informacije o učenikovim postignućima i napretku mogu se pružati formalno (izvješće o praćenju, dodatak svjedodžbi, podatci i bilješke u e-Matici itd.) i neformalno (razgovori s roditeljima, razmjena informacija itd.).
Nastavnik tijekom procesa vrjednovanja nastoji što detaljnije opisati ukupnost i kvalitetu postignuća učenika u pojedinome odgojno-obrazovnom razdoblju. Ti osvrti moraju biti konkretni, točni i specifični glede opisivanja učenikovih rezultata, postignuća i napredovanja, a sve u skladu s očekivanjima definiranima predmetnim kurikulumom.
Razina se usvojenosti ishoda ocjenjuje prema ljestvici školskih ocjena od pet stupnjeva. Zaključna se ocjena iskazuje i riječju i brojkom (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja