1.1.

Naziv zakona:

Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori

1.2.

Broj "Narodnih novina"

61/18

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne

Ne

Naziv akta: -

Opis mjere: -

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne

Ne

Naziv pravne stečevine EU: -

2.1.

Hrvatska poljoprivredna komora (dalje u tekstu: Komora) osnovana je 2009. godine Zakonom o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (Narodne novine, broj 30/09) radi interesnog zastupanja poljoprivrednika kako pred domaćim tako i pred međunarodnim tijelima i udruženjima. Tim Zakonom tada je bila propisana obveza članstva za sva poljoprivredna gospodarstva, fizičke i pravne osobe upisane u tadašnji Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (dalje u tekstu: Upisnik). Međutim, 2012. godine Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (Narodne novine, broj 50/12) ukida se obvezno članstvo i uvodi dobrovoljno što dovodi do rasipanja značajnog broja članova te od tada do danas Komora prosječno godišnje ima oko 1.000 dobrovoljno upisanih članova od kojih je 80% obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (dalje u tekstu: OPG), a 20% ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednika (obrti, trgovačka društva, zadruge i ostale pravne osobe). Takva Komora, koja je tada okupljala manje od 6% poljoprivrednika upisanih u Upisnik, nije u mogućnosti učinkovito i punopravno izvršavati Zakonom dodijeljene zadaće, a prije svega svoju primarnu i najvažniju zadaću koja se odnosi na legitimitet jedinstvenog promicanja i zastupanja interesa poljoprivrednika prema ministarstvu nadležnom za poljoprivredu, ali i drugim tijelima državne uprave.

Iako OPG-ovi brojčano dominiraju u ukupnoj strukturi organizacijskih oblika koji obavljaju djelatnost poljoprivrede, do sada nisu na adekvatan način bili obuhvaćeni kroz članstvo u nekoj od komora, za razliku od poljoprivrednika registriranih kao obrt ili trgovačko društvo koji su obvezni članovi Hrvatske obrtničke komore, odnosno Hrvatske gospodarske komore. Međutim, iako su poljoprivrednici organizirani kroz rad Hrvatske obrtničke komore ili Hrvatske gospodarske komore imali mogućnost zastupanja svojih interesa unutar ovih organizacija, s obzirom na njihov udio u ukupnoj populaciji poljoprivrednika, ali i ostalih poduzetnika nisu bili u mogućnosti odgovarajuće zastupati interese svih poljoprivrednika, a osobito najbrojnije skupine koju po organizacijskom obliku čine OPG-ovi. Ulogu zastupanja OPG-ova na nacionalnoj i međunarodnoj razini do sada su preuzimala interesna udruženja poljoprivrednika, najčešće poljoprivredne udruge koje nisu u mogućnosti u potpunosti interesno obuhvatiti sve poljoprivredne proizvođače.

Stoga se nakon analize zatečenog stanja pristupilo postupku izrade i donošenja Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (Narodne novine, broj: 61/18) (dalje u tekstu: Zakon o HPK), koji je stupio na snagu dana 19. srpnja 2018. godine, s namjerom da poljoprivrednici, a prije svega najbrojnija populacija poljoprivrednih proizvođača koji poljoprivrednu djelatnost obavljaju u organizacijskom obliku OPG-a, budu okupljeni unutar Komore kao svoje krovne interesne organizacije koja će jedinstveno promicati, štiti i zastupati interese svih poljoprivrednika, a osobito OPG-ova kao njezinih obveznih članova u kreiranju javnih politika u poljoprivredi i ruralnom razvoju kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini.

Usporedno s radom na izradi i donošenju Zakona o HPK, Ministarstvo poljoprivrede u svojstvu stručnog nositelja radilo je i na postupku donošenja Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 29/18 i 32/19) (dalje u tekstu: Zakon o OPG-u). Donošenjem Zakona o OPG-u stekli su se uvjeti razdvajanja OPG-a kao organizacijskog oblika poljoprivrednika od ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednika (samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo, trgovačka društva, obrti, zadruge i druge pravne osobe) čije je poslovanje uređeno drugim propisima. Zakon o OPG-u omogućuje uspostavu Upisnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (dalje u tekstu: Upisnik OPG-ova) kao javne službene evidencije koja sadrži vjerodostojne i ažurirane podatke o OPG-ovima koji se poljoprivredom bave u proizvodnom, poduzetničkom i tržišno orijentiranom obuhvatu. Problematiku kvalitativne ocjene postignutih rezultata u primjeni Zakona o HPK predstavlja činjenica što nije u cijelosti završen postupak usklađivanja uvjeta poslovanja OPG-ova u smislu članka 52. stavka 2. Zakona o OPG-u niti je uspostavljen Upisnik OPG-ova slijedom čega ovoga trenutka ne postoje cjeloviti i potpuni podaci o broju OPG-ova kao obveznih članova Komore. Naime, usklađivanje uvjeta poslovanja OPG-ova temeljem Zakona o OPG-u i Zakona o poljoprivredi (Narodne novine, br. 118/18 i 42/20) sustavno je započelo dana 20. travnja 2020. godine po završetku informatičke nadogradnje AGRONET sustava u Agenciji za plaćanja s novim funkcionalnostima i elektroničkim uslugama za poljoprivrednike, no pandemija bolesti COVID-19 znatno je usporila sam po sebi dugotrajan i složen proces usklađivanja velikog broja od ranije upisanih OPG-ova koji u upravnom postupku provodi Agencija za plaćanja. Naime, prema podacima iz kvartalnog izvještaja Agencije za plaćanja sa stanjem na dan 30. lipnja 2019. godine, usklađivanje je potrebno provesti u odnosu na 164.914 upisanih OPG-ova.   Na temelju izvatka usklađenih OPG-ova Agencije za plaćanja sa stanjem na dan 16. lipnja 2020. godine proizlazi da je u Upisnik OPG-ova za sada upisano 15.370 OPG-ova. Nadalje, Komora je bila dužna uskladiti Statut i druge akte u skladu s odredbama Zakona o HPK u roku od 60 dana od dana njegova stupanja na snagu te je do 31. prosinca 2018. godine bila dužna provesti izbore za tijela Komore: Skupštinu, Upravni i Nadzorni odbor te predsjednika Komore. Skupština Komore je na trećoj sjednici održanoj 19. prosinca 2018. godine donijela Statut Hrvatske poljoprivredne komore koji je objavljen u Narodnim novinama broj: 28/19 od 22. ožujka 2019. godine, međutim izbori za tijela Komore do danas nisu provedeni. Slijedom navedenoga, z bog kašnjenja provedbe postupka usklađivanja uvjeta poslovanja OPG-ova na temelju Zakona o OPG-u i s tim u vezi nepostojanja potpunih podataka o OPG-ovima kao obveznim članovima Komore, a imajući u vidu i povezanu okolnost neprovedbe izbora za tijela Komore do okončanja postupka usklađivanja, provedba Zakona o HPK do ovoga trenutka još uvijek nije u punopravnoj mjeri polučila željene ishode kroz prizmu potpunog jačanja Komore u ispunjavanju zakonom propisanih poslova, iako broj usklađenih i evidentiranih OPG-ova u Upisniku OPG-ova neprijeporno ukazuje na stvaranje šire baze članstva potrebne za jačanje uloge Komore u kreiranju nacionalne i europske poljoprivredne politike.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

Zakon o HPK uvodi kategoriju obveznog članstva Komore za poljoprivrednike u organizacijskom obliku OPG-a, upisane u Upisnik OPG-ova. Međutim, zbog činjenice da, Upisnik OPG-ova još nije uspostavljen s obzirom da postupak usklađivanja uvjeta poslovanja OPG-ova, koji je sam po sebi složen i dugotrajan, nije proveden, stručni nositelj nije u mogućnosti mjerljivije iskazati gospodarske učinke primjene ovog zakonskog akta. Zakonom je propisana visina članarine u iznosu do 6,00 kuna mjesečno što predstavlja najviši iznos od 72,00 kune godišnje, vodeći pritom računa da visina članarine ne utječe negativno na financijsko poslovanje poljoprivrednika. Osim navedenoga, koristi od članstva mnogo su veće i očituju se kroz jedinstveni sektorski pristup i zastupanje ujednačenih stajališta članova Komore u kreiranje kako nacionalne tako i europske poljoprivredne politike.

Stručni nositelj smatra da primjena Zakona o HPK nema izravan učinak na gospodarstvo budući da neposredno ne utječe na gospodarski rast i/ili zaposlenost niti na slobodno kretanje roba, usluga i kapitala te na makroekonomsku stabilnost. Primjena Zakona ne utječe na smanjenje konkurentnosti hrvatskih poljoprivrednika bilo na zajedničkom tržištu Europske unije bilo na tržištima u regiji ili tržištima trećih zemalja, niti negativno utječe na otvaranje novih gospodarskih subjekata već jačanjem uloge Komore kao strukovne organizacije poljoprivrednika  doprinosi olakšanom poslovanju OPG-ova kao gospodarskih subjekata. Primjena zakona omogućuje poljoprivrednicima bolji pristup programima usavršavanja i dodatne edukacije kroz organiziranje savjetovanja za potrebe članova o socijalnim, pravnim, poreznim i drugim pitanjima te koordinaciju aktivnosti kod udruživanja poljoprivrednika iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja.

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Primjena Zakona o HPK nije rezultirala učincima na zaštitu tržišnog natjecanja između poljoprivrednika i drugih poduzetnika na tržištu pod nediskriminirajućim uvjetima te nije imala utjecaj na strukturalne i tehničke barijere na tržištu.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Primjena Zakona o HPK nije imala socijalnih učinaka na demografske trendove niti sustav socijalne skrbi.

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Primjena Zakona nije izravno utjecala na otvaranje novih radnih mjesta niti je dovela izravno ili neizravno do gubitka radnih mjesta. Primjena Zakona nije izravno utjecala na ponudu poslova niti na funkcioniranje tržišta rada. Također, nije imala utjecaja niti na sigurnost i zdravlje radnika, njihova postojeća prava i obveze, kao niti na prava i obveze poslodavaca koje su propisane zakonom kojim se uređuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj. Unatoč nepostojanju mjerljivih podataka o broju usklađenih OPG-ova kao obveznih članova Komore, stručni nositelj smatra da zakonom propisana visina članarine od najviše 72,00 kune godišnje ima neznatan utjecaj na postojeće obveze i da ne može imati negativne učinke na financijsko poslovanje OPG-ova. Također, primjena Zakona u promatranom razdoblju zbog objektivnih zapreka nepostojanja većeg broja članova Komore nije utjecala na autonomiju socijalnih partnera niti na pravo kolektivnog pregovaranja i djelovanja, ali upravo punopravna provedba Zakona o HPK po uspostavi baze obveznog, dobrovoljnog i počasnog članstva kroz osnaženje statusa i uloge Komore u zastupanju stajališta poljoprivrednika prilikom kreiranja poljoprivrednih politika može znatno pridonijeti pozitivnim učincima na snagu kolektivnog pregovaranja.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Primjena Zakona nije imala učinaka na zaštitu okoliša.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Primjena Zakona nije imala učinaka na zaštitu ljudskih prava.

Cilj donošenja Zakona o HPK-u jest, uvođenjem obveznog članstva Komore za OPG-ove upisane u Upisnik OPG-ova, jačanje uloge Komore kao samostalne strukovne organizacije poljoprivrednika radi učinkovitijeg ispunjavanja zadataka zastupanja, promicanje i zaštite interesa njihovih članova čime se stvaraju pretpostavke za održivi razvoj OPG-ova, unapređenje i povećanje njihove konkurentnosti na tržištu te jačanje njihove društvene, socijalne i ekološke uloge u očuvanju prirodnih poljoprivrednih resursa.

Postupak usklađivanja uvjeta poslovanja OPG-ova prema Zakonu o OPG-u još uvijek nije u cijelosti proveden zbog nedostatne informatičke podrške sustava Agencije za plaćanja koja provodi usklađivanje u odnosu na velik broj poljoprivrednika, a dugotrajnosti ovog složenog procesa dodatno su pridonijeli otežani uvjeti rada za vrijeme pandemije bolesti COVID-19. Prema podacima Agencije za plaćanja sa stanjem na dan 16. lipnja 2020. godine proizlazi da je u Upisnik OPG-ova za sada upisano 15.370 OPG-ova.

Imajući u vidu značaj Komore u kreiranju poljoprivrednih politika na nacionalnim i međunarodnom planu te planiranja provedbe mnogobrojnih aktivnosti i djelatnosti u skladu s Programom rada i Financijskim planom Komore za 2020. godinu na području zastupanja i promicanja interesa poljoprivrednika, koordinacije sektorskih odbora, provedbe projekata i edukacije poljoprivrednih proizvođača, a napose u odnosu na planiranje provedbe izbora za tijela Komore i uspostave baze obveznog članstva po završetku postupka usklađivanja i formiranju Upisnika OPG-ova u tekućoj godini, stručni nositelj predlaže da se primjena Zakona o HPK nastavi u cilju daljnjeg stvaranja preduvjeta za njegovu punopravnu primjenu i ostvarenje ciljeva njegova donošenja.

Potpis:

MINISTRICA POLJOPRIVREDE

Marija Vučković

Datum: 24. srpnja 2020.