1.1.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu

1.2.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

DA

Naziv akta: Nacionalni program reformi 2020.

Opis mjere: Kroz reformski prioritet „4.1.1. Unaprjeđenje poslovnog okruženja“ s ciljem održivog gospodarskog rasta i razvoja predviđena je liberalizaciju tržišta usluga kroz olakšavanje pristupa reguliranim profesijama kroz uklanjanje prepreka slobodi poslovnog nastana i pružanja usluga na unutarnjem tržištu.

Naziv akta: Prvi akcijski plan za liberalizaciju tržišta usluga

Opis mjere: Ukidanje fragmentarnosti posebnog dijela ispita za domaće i strane turističke vodiče koji je podijeljen po županijama na način da se uvede i organizira jedinstven nacionalni ispit

1.3.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

DA

Naziv pravne stečevine EU:

Direktiva (EU) 2015/2302 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/314/EEZ

Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o  uslugama na unutarnjem tržištu

Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«)

2.1.

Zakonom o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20) uređuje se način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati usluge u turizmu.

Vezano uz odredbe važećeg Zakona koje uređuju izdavanje vaučera za neizvršene paket aranžmane i pružanje usluga turističkog vodiča, protiv Republike Hrvatske pokrenuta su dva postupka povrede prave Europske unije, stoga je , radi daljnjeg usklađivanja s Direktivom 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, Direktivom 2006/123/EZ o  uslugama na unutarnjem tržištu i Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU, potrebno izmijeniti važeći Zakon.

Radi potpunog usklađivanja s Direktivom 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, a u svezi koje je Republika Hrvatska od Europske komisije zaprimila obrazloženo mišljenje, zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja predmetne Direktive, potrebno je brisati članak 38.a važećeg Zakona. Naime, člankom 38.a važećeg Zakona je uređeno pravo na raskid ugovora i izdavanje vaučera u uvjetima posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19, prema kojemu uslijed posebnih okolnosti za neizvršene ugovore o putovanju u paket aranžmanu koji su se trebali izvršiti nakon 1. ožujka 2020. godine, putnik ima pravo na raskid ugovora o putovanju u paket aranžmanu po isteku 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti, a organizatori putovanja za iste putnicima izdaju vaučer. Ukoliko se putnik odluči za povrat sredstava, organizator mora izvršiti povrat uplaćenih sredstva u roku od 14 dana po isteku 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Kako navedeni članak 38.a, u dijelu u kojemu ona propisuje uvjete za raskid ugovora o putovanju u paket aranžmanu i povrat novca putnicima,  nije usklađen s predmetnom Direktivom, a prestanak posebnih okolnosti vezan je uz donošenje odluke o prestanku epidemije bolesti COVID-19, za koju se u ovom trenutku ne može predvidjeti kada će prestati, potrebno je propisati jasnije vremenske rokove za povrat sredstava i ukloniti nastalu pravnu nesigurnost na način da se članak 38.a briše. Nakon stupanja na snagu izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora.

Nadalje, Nacionalnim programom reformi 2020., kroz reformski prioritet „4.1.1. Unaprjeđenje poslovnog okruženja“ s ciljem održivog gospodarskog rasta i razvoja predviđena je liberalizaciju tržišta usluga kroz olakšavanje pristupa reguliranim profesijama uklanjanjem prepreka slobodi poslovnog nastana i pružanja usluga na unutarnjem tržištu. U vezi s tim, a i radi usklađivanja s Direktivom 2006/123/EZ o  uslugama na unutarnjem tržištu i Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU, a u svezi koje je Republika Hrvatska od Europske komisije zaprimila obrazloženo mišljenje, zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja predmetne Direktive, potrebno je izmijeniti Zakon u dijelu koji se odnosi na reguliranu profesiju turističkog vodiča. Naime, turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan. Važeći Zakon o pružanju usluga u turizmu propisuje da turistički vodič iz druge države članice EU koji želi privremeno i povremeno pružati usluge može iste pružati na zaštićenim cjelinama (lokalitetima) samo ako položi posebni dio stručnog ispita, a isti je prema Zakonu i provedbenom propisu organiziran po županijama. Ovim izmjenama omogućuje se donošenje provedbenih propisa temeljem kojih bi stručni ispit za posebni dio bio organiziran na drugačiji način te bi se ukinula fragmentarnost posebnog dijela ispita.

Nadalje, tijekom izrade analize rizika Ministarstvo unutarnjih poslova utvrdilo je sve češću zlouporabu rent-a-car usluge, na način da se ista usluga koristi kako bi se, iz koristoljublja, omogućilo ili pomoglo drugoj osobi nedozvoljeno ući, izići, kretati se ili boraviti u Republici Hrvatskoj. Kako bi se suzbila zlouporaba iznajmljenih vozila od korisnika usluge u svrhu krijumčarenja ljudi potrebno je izmijeniti odredbe važećeg zakona u dijelu koji se odnosi na pružanje usluga rent a cara.

Također, s obzirom da Ministarstvo turizma i sporta kroz projekt eTurizam – Hrvatski digitalni turizam uspostavlja Središnji registar za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu, dostava rješenja nadležnim tijelima koja se izdaju na temelju ovoga Zakona više neće biti potrebna, s obzirom da će im podaci iz rješenja, potrebni za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti, biti dostupni u Središnjem registru, stoga je potrebno na odgovarajući način izmijeniti odredbe Zakona.

Slijedom navedenoga, u bitnom se predlaže:

- brisati odredbu kojom je propisano izdavanje vaučera umjesto raskida ugovora za neizvršena putovanja u paket aranžmanu poslije 1. ožujka 2020. godine

- izmijeniti odredbe kojima je propisano da se posebni dio stručnog ispita za turističke vodiče polaže posebno za svaku županiju

- uvesti mogućnost izdavanja rješenja o prestanku važenja rješenja o ispunjavanju uvjeta za turističkog vodiča

- uskladiti izričaj u svezi s dostavom pojedinih podataka iz rješenja nadležnim tijelima iz Središnjeg registra umjesto dostave rješenja

- propisati obvezu registracije pružatelja usluge iznajmljivanja vozila (rent-a-car) i vođenja evidencija sklopljenih ugovora o najmu vozila kroz Središnji registar te pristup podacima nadležnim tijelima.

Cilj osnovnih izmjena i dopuna je postići potpuno usklađivanje s navedenim EU Direktivama te time izbjeći pokretanje postupaka pred Sudom Europske unije. Također, ovim izmjenama Zakona planira se dodatno regulirati pružanje usluga rent-a-cara u svrhu sprječavanja zlouporabe iznajmljenih vozila, prilagoditi odredbe Zakona elektroničkim postupcima ishođenja rješenja i razmjene podataka iz rješenja i izvršiti određena nomotehnička poboljšanja u odnosu na važeći Zakon.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka

1. Izdavanje vaučera za neizvršene ugovore o putovanju u paket aranžmanu

Prethodnom procjenom učinaka propisa utvrđena je potreba provedbe procjene učinaka propisa u dijelu koji se odnosi na gospodarske učinke predloženih izmjena Zakona na likvidnost turističkih agencija i povrat novca putnicima kojima su turističke agencije za neizvršene paket aranžmane izdale vaučere.

Pandemija bolesti COVID-19 izazvala je nezapamćen pad gospodarske aktivnosti u turističkom sektoru, a jedan od najvećih gubitaka su imale turističke agencije. Tako su turističke agencije u Hrvatskoj zbog pandemije imale pad prometa od 76% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Naime, prema podacima Porezne uprave do polovice kolovoza u 2019. godine imale su promet od 561.720.726,00 HRK, a u 2020. godini 136.734.747,00 HRK.

Prema priopćenju Državnog zavoda za statistiku broj turističkih agencija i njihovih poslovnica u Republici Hrvatskoj u 2019. godini iznosio je 1298, a prema stanju na dan 31. kolovoza 2019. godine imale su 5816 zaposlenih, od toga 3889 stalno zaposlenih.

Kada turistička agencija organizator putovanja organizira paket aranžman (podrazumijeva kombinaciju barem dvije usluga putovanja, npr. prijevoz i smještaj) uplaćeni novac prosljeđuje pružateljima pojedinih usluga u toj destinaciji (avioprijevozniku, hotelu i sl.). Pandemija bolesti COVID-19 je utjecala na putovanja na globalnoj razini, uzrokovala otkaze gotovo svih putovanja i dovela u pitanje likvidnost niza tvrtki iz područja turizma, a turističke agencije organizatori putovanja bili su suočeni s mnogobrojnim zahtjevima za raskidom ugovora i povratom već proslijeđenog novca, kojega nisu mogle jednostavno dobiti nazad od pružatelja pojedinih usluga putovanja, te je  njihova likvidnost time ozbiljno narušena.

Da bi se turističkim agencijama dalo određeno vrijeme da stabiliziraju svoje poslovanje i vrate proslijeđeni novac, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) dana im je mogućnost da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti.

S druge strane, potrošači nisu mogli dobiti povrat novca za neizvršeni paket aranžman, te nisu njime mogli raspolagati, odnosno uložiti ga ili pribaviti drugu robu i usluge. Izdani vaučer su mogli iskoristiti za zamjensko putovanje, a ukoliko žele povrat novca, moraju čekati službeno proglašenje kraja epidemije. S obzirom da epidemija bolesti COVID-19 traje duže nego što se u vrijeme donošenja Zakona očekivalo, nastala je pravna nesigurnost vezana uz završetak tzv. „posebnih okolnosti“ od kojih se računaju rokovi za povrat novca putnicima.

Također, treba naglasiti da nisu sve turističke agencije za neizvršene paket aranžmane izdavale vaučere, već su, vodeći računa o svojim budućim odnosima s putnicima, izvršile povrat novca. U kolovozu 2020. godine Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) provela je anketu među svojim članicama vezano uz izdavanje vaučera za neizvršene paket aranžmane. Rezultati ankete su pokazali da je pola ispitanih agencija (50,6%) putnicima vratilo uplaćena sredstva za nerealizirana putovanja, neovisno o tome što su imali mogućnost izdavanja vaučera, te da se radi o iznosu od 43.820.084,11 kn. Rezultati ankete su pokazali i da je dio paket aranžmana realiziran unatoč posebnim okolnostima, dok je nerealiziranih putovanja u trenutku provođenja ankete bilo oko 38%, u vrijednosti od nešto više od 38 milijuna kuna. Iz navedene ankete može se izvesti zaključak da će do stupanja na snagu planiranih izmjena Zakona dio izdanih vaučera biti iskorišten za zamjenska putovanja, te će navedene izmjene Zakona biti od utjecaja na manji broj turističkih agencija, to jest samo one koje su izdale vaučere (polovica od ukupnog broja agencija) i čiji vaučeri do tada ne budu iskorišteni za zamjenska putovanja.

S obzirom da se prijelaznim i završnim odredbama Prijedloga zakona propisuje pravo putnika na raskid ugovora i obveza povrata novca u roku od 14 dana od raskida ugovora, očekuje se povećan broj zahtjeva putnika za povratom novca, te su agencije koje do tada ne uspiju dobiti proslijeđeni novac nazad od pružatelja pojedinačnih usluga putovanja, u riziku od nelikvidnosti. Posljedično, dio agencija može otići u stečaj i radna mjesta u njima mogu biti izgubljena. Navedenom treba pridodati i činjenicu da, pored obveze povrata novca za neizvršena putovanja, agencije ionako bilježe ogroman pad prometa i gubitke uslijed nesklonosti putnika da u uvjetima epidemije rezerviraju nova putovanja.

Vlada Republike Hrvatske je mjerama pomoći gospodarskom sektoru uslijed epidemije koronavirusa, kao što su npr. potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom, beskamatni krediti HABOR-a poduzetnicima u turističkim djelatnostima i sl., pokušala ublažiti nastale ekonomske šokove, a jedan od korisnika tih mjera su i turističke agencije.

Također, sukladno članku 13. Zakona o pružanju usluga u turizmu turističke su agencije obvezne Ministarstvu turizmu i sporta koje vodi Popis turističkih agencija prijaviti početak poslovanja te promjene vezane uz poslovanje. Tako je tijekom 2020. godine primijećen trend odjave poslovanja  u poslovnicama i prelazak na pružanje usluga isključivo putem interneta iz stambenog prostora kako bi se smanjili troškovi poslovanja vezani uz zakup poslovnog prostora.

S obzirom na navedeno, vidljivo je da agencije, uz prilagodbu novim uvjetima, pokušavaju nastaviti poslovanje smanjivanjem troškova i korištenjem mjera Vlade kako bi premostili financijske gubitke do prestanaka epidemije i vraćanja turističkog prometa na razine od prethodnih godina.

Zaključno, vezano uz turističke agencije, izmjene predložene ovim Zakonom bi mogle imati određen negativan učinak, a koliko će on biti ovisi o poslovanju svake pojedine agencije, uspješnosti povrata novca od pojedinačnih pružatelja usluga putovanja, korištenju mjera pomoći Vlade, uspješnosti rezervacija novih putovanja planiranih za 2021. godinu koje bi mogle poboljšati situaciju vezanu uz likvidnost te na kraju o samom trajanju epidemije.

Mogućnost izdavanja vaučera ublažila je početni udar na likvidnost i dala agencijama vrijeme da pokušaju stabilizirati svoje poslovanje i vratiti proslijeđeni novac. Međutim, zbog istoga je Republika Hrvatska u postupku povrede prava Europske unije, a navedeno zakonsko rješenje potrebno uskladiti s odredbama Direktive 2015/2302 koja u slučaju izvanrednih okolnosti na odredištu putovanja putniku daje pravo na povrat uplaćenog novca u cijelosti u roku 14 dana.

Potrošači će na temelju ovih izmjena Zakona imati pravo na povrat novca u roku 14 dana od raskida ugovora, a ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca.

2. Pružanje usluga turističkog vodiča

U Republici Hrvatskoj je, prema procjenama, oko 5500 turističkih vodiča, s tendencijom rasta njihova broja. Prema podacima nadležnih upravnih tijela koja izdaju rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča prosječan broj izdanih rješenja na godišnjoj razini je oko 750, s tim da se dio odnosi na izmjenu postojećih rješenja (npr. ukoliko je turistički vodič položio posebni dio stručnog ispita za dodatnu županiju ili strani jezik). Međutim, treba naglasiti da velik broj turističkih vodiča ne pruža usluge aktivno te je pružanje takvih usluga u velikoj mjeri samo dodatni izvor prihoda. Prema podacima Porezne uprave  broj obveznika u Registru poreznih obveznika na dan 14. prosinca 2020. godine koji imaju evidentiranu glavnu djelatnost pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“ koji, između ostalog, uključuje djelatnosti turističkog vodiča, ukupno iznosi 1.344, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba te se procjenjuje  da od ukupnog broja aktivno pruža usluge oko četvrtina turističkih vodiča.

Sukladno Prvom akcijskom planu za liberalizaciju tržišta usluga predviđeno je ukidanje fragmentarnosti ispita za domaće i strane turističke vodiče koji je podijeljen po županijama na način da se uvede i organizira jedinstveni nacionalni ispit. Naime, predloženim izmjenama i dopunama Zakona briše se organizacija posebnog stručnog dijela ispita za turističkog vodiča po županijama, dok će se novim pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče, čije je donošenje planirano do kraja lipnja 2021. godine, točno definirati organizacija ispita za turističkog vodiča. Također, do kraja lipnja 2021. godine planira se donijeti i novi pravilnik o popisu zaštićenih cjelina (lokaliteta), kojim će se značajno smanjiti popis zaštićenih lokaliteta, a koji su dio programa posebnog dijela stručnog ispita za vodiče. Time će se pojednostaviti polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča  i olakšati pristup pružanju  usluga turističkog vodiča na tržištu, sa zadržavanjem visoke kvalitete usluge.

3. Pružanje usluga iznajmljivanja vozila (rent-a-car)

Ovim izmjenama Zakona obvezuju se pružatelji usluge iznajmljivanja vozila da prije početka pružanja usluga dostave Ministarstvu obavijest o početku pružanja usluga koja sadrži podatke o tvrtki i sjedištu, njezinu osobnom identifikacijskom broju, adresi svakog prostora u kojem se pružaju usluge, te svaku promjenu navedenih podataka prijaviti u roku od osam dana od nastale promjene, a navedeni podaci upisivat će se u Središnji registar. Također se putem sustava Središnjeg registra obvezuju voditi evidenciju o sklopljenim ugovorima o najmu vozila koji moraju sadržavati podatke o pružatelju usluge i korisniku usluge (ime i prezime, datum rođenja i broj identifikacijske isprave), iznajmljenom vozilu (registarska oznaka vozila), predviđenom trajanju najma i pravima i obvezama ugovornih strana. Podaci iz ugovora bit će dostupni tijelu državne uprave nadležnom za inspekcijske poslove, tijelu državne uprave nadležnom za unutarnje poslove i nadležnoj ispostavi područnog ureda tijela državne uprave nadležnog za porezni sustav radi obavljanja poslova iz svog djelokruga.

Razlog uvođenja navedene obveze je sprječavanje zlouporaba iznajmljenih vozila od korisnika usluge u svrhu krijumčarenja ljudi.

Prema podacima Porezne uprave iz Registra poreznih obveznika broj poreznih obveznika koji imaju registriranu glavnu djelatnost prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 77.11 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) automobila lake kategorije iznosi 1.173. Napominjemo da se propisana obveza odnosi samo na usluge iznajmljivanja vozila (rent-a-car) regulirane člankom 95. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a prema podacima HUP-a njih pruža oko stotinu poslovnih subjekata.

S obzirom da pružatelji usluge rent-a-cara vode interne evidencije o sklopljenim ugovorima o najmu vozila, ovim izmjenama Zakona ih se obvezuje da navedeno vrše kroz Središnji registar, te se time ne očekuje dodatno administrativno opterećenje ove skupine poduzetnika.

3.2.

Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.4.

Analiza učinaka na rad i tržište rada

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.5.

Analiza učinaka na zaštitu okoliša

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.6.

Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

4.1.

Moguće opcije javnih politika

Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja.

Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa.

Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo.

Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu.

Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.

OPCIJE ZA MSP TEST

4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«

4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«

4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A«

4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

Optimalno normativno rješenje je usklađivanje Zakona o pružanju usluga u turizmu s Direktivom 2015/2302 na način da se članak 38.a briše. Time bi se omogućilo potrošačima da dobiju uplaćeni novac za neizvršeni paket aranžman u roku 14 dana od raskida ugovora, a Republika Hrvatska bi izbjegla pokretanje postupka pred Sudom Europske unije.

Očekuje se da će planirani ishod biti postignut stupanjem Zakona na snagu – putnici će moći raskinuti ugovor i tražiti povrat novca kojeg će im agencije biti dužne vratiti u roku 14 dana od raskida ugovora, a Republika Hrvatska će se uskladiti s odredbama Direktive 2015/2302. Usporedbom statističkih podataka iz 2019. za turističke agencije sa statističkim podacima za 2020., koji će biti dostupni tijekom 2021., moći će se točno procijeniti koliki je utjecaj ovih izmjena Zakona i gospodarske krize uzorkovane epidemijom COVID-19 općenito na njih.

U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga

Potpis:  dr. sc. Nikolina Brnjac, ministrica

Datum: 7. siječnja 2021.

Uputa:

 Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.