1.1.

Naziv zakona:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o biogorivima za prijevoz

1.2.

Broj "Narodnih novina"

94/2018

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

Naziv akta:

Opis mjere:

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

Naziv pravne stečevine EU: Direktiva (EU) 2015/1513 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 20115. o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (Tekst značajan za EGP)(SL L 239)

2.1.

Direktiva (EU) 2015/1513 ili direktiva o indirektnoj promjeni namjene zemljišta donesena je 2015. godine, a za njenu implementaciju države su dobile rok do 10. rujna 2017. godine. Odrednice direktive su prenesene u Zakon o zaštiti zraka i u ovaj Zakon.

Zakonom je uređena proizvodnja, trgovina i skladištenje biogoriva i drugih obnovljivih goriva, korištenje biogoriva u prijevozu, donošenje programa i planova za poticanje korištenja biogoriva u prijevozu, ovlasti i odgovornosti za utvrđivanje i provođenje politike te mjere poticanja korištenja biogoriva u prijevozu.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

Izmjene i dopune Zakona su napravljene i u cilju uspostavljanja funkcionalnijeg tržišta biogoriva. Cilj je bio uspostaviti ponudu i potražnju  uključivo nastavak proizvodnje biogoriva u Republici Hrvatskoj tržišnim mehanizmima. Uveden je model penalizacije obveznika stavljanja biogoriva na tržište, koji su osim naknada zbog nestavljanja biogoriva na tržište   dužni plaćati i dodatnu naknadu ako nisu smanjene emisije stakleničkih plinova. Ova mjera je rezultirala značajnim povećanjem udjela tekućih biogoriva u neposrednoj potrošnji energije u prometu od 2017. do 2019. godine:

- 2017. iznosio je 0,02 PJ,

- 2018. iznosio je 1,13 PJ,

- 2019. iznosio je 2,62 PJ.

Iz prethodnih podataka vidljivo je da je potrošnja tekućih biogoriva u razdoblju 2018. – 2019. porasla za 132 %.

U 2019. na tržištu Republike Hrvatske udio biogoriva u ukupnim benzinima i plinskim uljima  stavljenim u promet iznosio je 5,26 %.

Obzirom da je postavljani cilj od 10%, s ugrađenim ograničenjima proizvodnje biogoriva prve generacije i minimalnog udjela naprednih biogoriva prisutnih na tržištu, teško doseziv, naglasak je dan i na korištenje električne energije u prijevozu.  Tako su direktivom povećani faktori kojima se množi električna energija iz obnovljivih izvora i potrošena u cestovnom prijevozu (s 2,5 na 5)  i željezničkom prijevozu (1 na 2,5). Sukladno tome uvedena je i obveza obveznicima korisnika goriva u javnom prijevozu što uključuje i željeznicu da za potrebe prijevoza koriste isključivo obnovljivu električnu energiju za koju je izdano jamstvo podrijetla. Mjera je na tragu tranzicije koja se događa u Europskoj uniji, a gdje se posebice povećava uporaba električne energije u gradskom i prigradskom prijevozu te se razvija željeznički i intermodalni prijevoz.

Zagrebački električni tramvaj d.o.o. (ZET) za javni gradski prijevoz Grada Zagreba u 2019. godini potrošio 58.428.998 kWh električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. ZET je potpisao Ugovor s HEP-OPSKRBOM d.o.o. kojim Kupac provjerava, a Opskrbljivač preuzima obvezu isporuke električne energije sukladno Okvirnom sporazumu za opskrbu električnom energijom iz obnovljivih izvora, troškovniku, Općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom i Popisu mjernih mjesta koji su prilog Ugovoru i čine njegov sastavni dio, te dokumentaciji o nabavi.

Također Gradski prijevoz putnika d.o.o. iz Osijeka (GPP Osijek) ima potpisani Ugovor s HEP-OPSKRBOM d.o.o. o korištenju električne energije iz obnovljivih izvora u javnom gradskom prijevozu.  Isti je u 2019. godini potrošio 2.591.500 kWh električne energije proizvedene iz obnovljivih u javnom prijevozu.

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Primjena ovoga Zakona nema utjecaja na zaštitu tržišnog natjecanja.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Primjena ovoga Zakona nema socijalnih učinaka.

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Primjena ovoga Zakona nema učinka na rad i tržište rada.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Primjenom ovoga Zakona smanjena je emisija stakleničkih plinova i povećano korištenje obnovljivih izvora energije u sektoru prometa.

Donošenjem ovoga Zakona u javni gradski prijevoz uvedeno je korištenje električne energije iz obnovljivih izvora što ima za učinak smanjenja emisija stakleničkih plinova. Nadalje, u sektoru prijevoza znatno je povećano umješavanje biogoriva u benzinska i dizelska goriva u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova i dekarbonizacije sektora prometa. Problem tijekom provedbe ovoga Zakona je nedostatna količina biogoriva druge generacije te nepovoljna cijena za iste. Prosječna cijena UCOMEa za period 2018 – 2020 godine Biodiesel UCOME (used cooking oil) 90% GHG RED ARA je 1.110 USD/t.

U Republici Hrvatskoj u prometu je oko 1.343 automobila na električni pogon, te 76 autobusa u javnom prijevozu koji koriste stlačeni prirodni plin za pogon.  

Vezano za korištenje biogoriva, izbjegnuta emisija stakleničkih plinova iz prijevoza određena je kroz potrošnju benzina umjesto bioetanola,  a dizelskog goriva umjesto biodizela.

Procijenjena neto ušteda stakleničkih plinova uporabom obnovljive energije u prijevozu u 2017. iznosila je 1.514 tCO2e, a u 2018. godini iznosila je 83.697 tCO2e.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Primjena ovoga Zakona nema utjecaja na zaštitu ljudskih prava.

Predlaže se daljnja primjena Zakona.

Potpis: dr.sc. Tomislav Ćorić, ministar

Datum: 22. veljače 2021.